Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.6 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Zagreb 0 1098 3898870 3797310 2026-06-16T22:57:55Z EUPBR 172755 3898870 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zagreb |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zagreb |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg |opis_slike = Zagreb, kolaž |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zagreb.svg |grb = Coat of arms of Zagreb.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 133 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 641.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 767131 |stanovništvo grad = 663592 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 1232.47 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tomislav Tomašević |gradonačelnik stranka = Možemo! <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 10000 |pozivni broj = (+385) 1 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]] '''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom. == Historija == U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom. U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881. Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]]. Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba. == Geografija == Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku. === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Klima == Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C. ==Gradske četvrti== {| class="wikitable sortable" |- ! Gradska četvrt || Br. stanovnika (popis [[2021.]]) |- | Brezovica || 12.046 |- | Črnomerec || 38.084 |- | Donja Dubrava || 33.537 |- | Donji Grad || 31.209 |- | Gornja Dubrava || 58.255 |- | Gornji Grad–Medveščak || 26.423 |- | Maksimir || 47.356 |- | Novi Zagreb–istok || 55.898 |- | Novi Zagreb–zapad || 63.917 |- | Peščenica–Žitnjak || 53.023 |- | Podsljeme || 18.974 |- | Podsused–Vrapče || 44.910 |- | Sesvete || 70.800 |- | Stenjevec || 53.862 |- | Trešnjevka–jug || 65.324 |- | Trešnjevka–sjever || 52.974 |- | Trnje || 40.539 |- | '''ukupno''' || 767.131 |- |} ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592. === Grad Zagreb === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131 |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small> === Zagreb (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592 |} <small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small> === Popis 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Zagreb |- | 1991. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 706,770 | label1 = [[Hrvati]] 594,323 | value1 = 84.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 44,384 | value2 = 6.27 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218 | value3 = 2.01 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247 | value4 = 1.59 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 6,299 | value5 = 0.89 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Albanci]] 2,526 | value6 = 0.35 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Crnogorci]] 2,332 | value7 = 0.32 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Makedonci]] 1,707 | value8 = 0.24 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Mađari]] 1,033 | value9 = 0.14 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 973 | value10 = 0.13 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Romi]] 902 | value11 = 0.12 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Jevreji]] 392 | value12 = 0.05 | color12 = #F0DC82 | label13 = [[Nijemci]] 296 | value13 = 0.04 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Italijani]] 261 | value14 = 0.03 | color14 = #007FFF | label15 = [[Ukrajinci]] 249 | value15 = 0.03 | color15 = #7FFF00 | label16 = [[Rusi]] 214 | value16 = 0.03 | color16 = #F400A1 | label17 = [[Slovaci]] 203 | value17 = 0.02 | color17 = #9966CC | label18 = [[Bugari]] 144 | value18 = 0.02 | color18 = #FF9966 | label19 = [[Poljaci]] 127 | value19 = 0.01 | color19 = #800020 | label20 = [[Rusini]] 117 | value20 = 0.01 | color20 = #00416A | label21 = [[Rumuni]] 105 | value21 = 0.01 | color21 = #08E8DE | label22 = [[Turci]] 77 | value22 = 0.01 | color22 = #006A4E | label23 = [[Grci]] 68 | value23 = 0.00 | color23 = #0087BD | label24 = [[Austrijanci]] 56 | value24 = 0.00 | color24 = #9F8170 | label25 = [[Vlasi]] 7 | value25 = 0.00 | color25 = #96C8A2 | label26 = ostali 621 | value26 = 0.08 | color26 = #FFBF00 | label27 = neopredijeljeni 14,498 | value27 = 2.05 | color27 = #C154C1 | label28 = region. opr. 1,297 | value28 = 0.18 | color28 = #66424D | label29 = nepoznato 8,094 | value29 = 1.14 | color29 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis 1910. === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zagreb |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595 | value1 = 81.25 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469 | value2 = 5.01 | color2 = #FF55A3 | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512 | value3 = 4.13 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104 | value4 = 3.76 | color4 = #665D1E | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024 | value5 = 3.69 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234 | value6 = 1.13 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338 | value7 = 0.31 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134 | value8 = 0.12 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value9 = 0.04 | color9 = #00416A | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 551 | value11 = 0.50 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998 | value1 = 90.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275 | value2 = 3.92 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201 | value3 = 3.85 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598 | value4 = 0.54 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552 | value5 = 0.50 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330 | value6 = 0.30 | color6 = #592720 | label7 = ostali 75 | value7 = 0.06 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} === Univerzitet === {{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}} Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000. Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. === Naučne institucije === U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. === Srednje škole i gimnazije === U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]] Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]] Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]] Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]] Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]] Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876. Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]] Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]] Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]] Datoteka:Crkva sv. Marka, ZG.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]] Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]] Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave |"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]] Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]] Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]] Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]] Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]] Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]] Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]] Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]] Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]] Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Plavi tramvaj Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] </gallery> {{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}} == Također pogledajte == * [[Eurotower]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] * [[Medveščak]] * [[Zagrepčanka]] * [[Cibonin toranj]] * [[Tehnički muzej Nikola Tesla]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službeni sajt] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zagreb}} {{Zagreb-gradske četvrti}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi_u_Hrvatskoj}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Sava}} [[Kategorija:Zagreb|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] 6bo0p7do6c22nv8jv18hei9wjzsjcz0 Federacija Bosne i Hercegovine 0 3219 3898843 3877360 2026-06-16T15:25:16Z Bakir123 110053 /* Predsjednik */ 3898843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Federacija Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Федерација Босне и Херцеговине | vrsta_teritorije = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Federacije Bosne i Hercegovine | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = FBIH outline.png | opis_karte = Lokacija Federacija BiH (plava) unutar [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|region:BA|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Ustav%20FBiH/Ustav%20FBIH%20sa%20amandmanima%20Visokog%20predstavnika%20u%20BIH%20-%20B.pdf|title=Ustav FBiH sa amandmanima|date=27. 12. 2023|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|publisher=Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=27. 12. 2023}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 70,39% [[Bošnjaci]]<br />22,46% [[Hrvati]]<br />2,55% [[Srbi]]<br />4,60% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik]] | vladar = [[Lidija Bradara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Premijer]] | vladar2 = [[Nermin Nikšić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum1 = 18. mart 1994. | događaj2 = Proglašen [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustav Federacije BiH]] | događaj_datum2 = 30. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (priznata kao entitet u BiH) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Prvi izbori]] | događaj_datum4 = 14. septembar 1996. | događaj5 = [[Sporazum o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine|Sporazum između Hrvatske i Federacije BiH]] | događaj_datum5 = 22. novembar 1998. | događaj6 = Osnivanje [[Brčko distrikt]]a ([[kondominij]] oba entiteta) | događaj_datum6 = 8. mart 2000. | događaj7 = Prva izmjena [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava FBiH]] od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]-a<ref>{{Cite web|url=http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475|title=Decision on Constitutional Amendments in the Federation|date=13. 5. 2002|website=web.archive.org|access-date=27. 12. 2023|archive-date=13. 5. 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20020513193906/http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475|url-status=dead}}</ref> | događaj_datum7 = 19. april 2002. | događaj8 = Ukidanje [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastave]] i [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grba]] od strane [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda FBiH]] | događaj_datum8 = 14. juni 2007. | događaj9 = Druga izmjena [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava FBiH]] od strane OHR-a<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/mjere-za-poboljsanje-funkcionalnosti-federacije-bih-2/|title=Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH|date=2. 10. 2022|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=27. 12. 2023}}</ref> | događaj_datum9 = 2. oktobar 2022. <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 -->| površina = 26.110,5 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}2.219.220<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = {{Gubitak}}2.144.748<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/index.php/2024/08/30/procjena-ukupnog-broja-stanovnika-u-federaciji-bih-2024-stanje-sredina-godine/|title=Procjena ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH, 2024, stanje sredina godine – Federalni zavod za statistiku|date=30. 8. 2024|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2025}}</ref> | procjena_godina = 2024 | gustoća = 85 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{Rast}}$15,838 milijardi<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/index.php/2023/11/22/godisnji-bruto-domaci-proizvod-za-federaciju-bih-2022-godina-proizvodni-pristup/|title=GODIŠNJI BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA FEDERACIJU BiH, 2022. GODINA PROIZVODNI PRISTUP – Federalni zavod za statistiku|date=22. 11. 2023|language=bs-BA|access-date=27. 12. 2023}}</ref> | bdp_godina = 2022. | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = {{Rast}}$7,343<ref>{{Cite web|url=https://fzs.ba/index.php/2023/11/22/godisnji-bruto-domaci-proizvod-za-federaciju-bih-2022-godina-proizvodni-pristup/|title=GODIŠNJI BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA FEDERACIJU BiH, 2022. GODINA PROIZVODNI PRISTUP – Federalni zavod za statistiku|date=22. 11. 2023|language=bs-BA|access-date=27. 12. 2023}}</ref> | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = {{Rast}}0.783<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Čvrsnica]] | najviša_tačka_metara = 2228 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Neretva]] | najveća_rijeka_dužina = 230 | nacionalni_dan = [[25. novembar]] | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-BIH]] | internetski_nastavak = [[.ba]] | komentar = }} '''Federacija Bosne i Hercegovine''' jest, prema [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]], jedan od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (pored [[Republika Srpska|Republike Srpske]]) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] [[18. mart]]a [[1994.|1994]]. između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Tim sporazumom okončan je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Dana [[30. mart]]a [[1994.|1994]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]]. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom [[1996.]] godine nakon izbora za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]. Federacija se sastoji od [[Administrativna jedinica|deset federalnih jedinica]], [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]].<ref name="U">[http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]</ref> [[Konstitutivni narod]]i Federacije Bosne i Hercegovine su [[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]], a službeni jezici su [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]]. Službena pisma su [[latinica]] i [[ćirilica]].<ref name="Ustav" /> [[Međuentitetska granična linija]] koja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] dijeli na dva [[Entitet (višeznačnica)|entiteta]] napravljena je na osnovu granica tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s bitnim promjenama na [[Bosanska krajina|zapadnom dijelu države]] i oko glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] koje su ucrtane [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080&nbsp;km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|vojske]] i [[Policija Bosne i Hercegovine|policije]], u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim [[Republika Srpska|Republike Srpske,]] graniči još s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu. Federacija BiH ima 26&nbsp;km morske granice kod [[Neum]]a. Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na [[Dinaridi]]ma izuzev [[Posavski kanton|posavskog dijela Federacije]] koji je dio [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Najviši vrh Federacije je [[Čvrsnica]] (2.228&nbsp;m) na sjeveru [[Hercegovina|Hercegovine]], a druge više planine su [[Vranica]], [[Prenj]], [[Treskavica]] i [[Vran]]. Najveća jezera FBiH su [[Jablaničko jezero]] (14,4&nbsp;km<sup>2</sup>) i [[Buško jezero]] (55,8&nbsp;km<sup>2</sup>). Federacija BiH je najvećim dijelom [[Šuma|šumovita]], dok je [[Posavski kanton|posavski dio]] [[ravnica]] pogodna za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Prevladava umjerenom [[Kontinentalna klima|kontinentalnom klimom]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma, izuzev južne [[Hercegovina|Hercegovine]] gdje prevladava [[Sredozemna klima|srednozemna klima]] s blagim kišovitim [[zima]]ma i toplim [[Ljeto|ljetima]]. == Historija == === Stvaranje === Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje [[Vašingtonski sporazum]] u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeće odbrane]] stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. [[Vašingtonski sporazum]] je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]]. === Nakon rata === [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, [[Brčko distrikt]] je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanskohercegovačka entiteta. U periodu 2001–2002. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] iskoristio je [[bonske ovlasti]] i donio amandmane na Ustav Federacije BIH i Izborni zakon. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije [[SFOR|SFOR-]]<nowiki/>a i sudskih postupaka. Nezadovoljne zastupljenošću [[Hrvati|Hrvata]] u Federaciji, hrvatske političke stranke insistirali su na stvaranju [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|federalne jedinice s hrvatskom većinom]] umjesto nekoliko kantona. [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i druge stranke se tome oštro protive. U septembru 2010. [[Međunarodna krizna grupa]] upozorila je da su "sporovi između bošnjačkih i hrvatskih lidera i nefunkcionalni administrativni sistem paralizirali donošenje odluka, doveli entitet na rub bankrota i pokrenuli društvene nemire".<ref name="icg" />{{dead link|date=august 2016}} U januaru 2017. godine [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatski narodni sabor BiH]] je izjavio da "ako Bosna i Hercegovina želi postati samoodrživa, onda je neophodna administrativno-teritorijalna reorganizacija, koja bi uključivala federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. To ostaje trajna težnja hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine."<ref>Rose, Eleanor: [http://www.balkaninsight.com/en/article/bosnia-s-largest-bosniak-party-reject-croat-entity-demands-01-30-2017#sthash.MroANztc.dpuf "Bosniaks Slap Down Calls for Bosnian Croat Entity"], Balkan Insight, January 30th, 2017</ref> U periodu 2010–2014. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije]] formirao je [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDPBiH]] bez saglasnosti glavnih hrvatskih političkih stranaka, što je dovelo do političke krize. Paralelno s razgovorima o [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine|pitanju Sejdić–Finci]] na državnom nivou uz posredovanje [[Evropska unija|EU]], u februaru 2013. [[Sjedinjene Američke Države|američka]] ambasada je podržala stručnu radnu grupu koja je 2013. predstavila svojih 188 preporuka [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta FBiH]]<ref>ustavnareformafbih.blogspot.com Ustavna Reforma FBIH</ref> s ciljem rješavanja skupih problema i složene strukture upravljanja sa preklapajućim nadležnostima između Federacije, kantona i općina kako je trenutno predviđeno Ustavom Federacije.<ref>{{Cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013.pdf|title=EC Progress Report 2013, p.6-7}}</ref> Inicijativa na kraju nije usvojena u Parlamentu. Nakon apelacije člana [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] [[Božo Ljubić|Bože Ljubića]], [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je u decembru 2016. godine ukinuo izbornu formulu za indirektan izbor [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamenta FBiH]], navodeći da ona ne garantuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.<ref>Rose, Eleanor: [http://www.balkaninsight.com/en/article/bosnian-court-ruling-spells-constitutional-trouble-say-experts-12-14-2016#sthash.ELgxm6i0.dpuf "Bosnian Court Ruling Lends Weight to Croat Agitation"], Balkan Insight, 15 Dec 16</ref> Treba napomenuti da se odluka nije slagala sa mišljenjem ''[[amicus curiae]]'' [[Venecijanska komisija|Venecijanske komisije]] o istom pitanju. U nedostatku zakonskih amandmana za reviziju Izbornog zakona, u ljeto 2018. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] privremeno je donijela novu formulu za sastav Doma naroda, zasnovanu na formuli minimalne zastupljenosti (po jedan poslanik iz svakog konstitutivnog naroda po kantonu) uzimajući podatke iz [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva u BiH 2013]]. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Christian Schmidt]] je 2022. iskoristio Bonske ovlasti i donio amandmane na Ustav i Izborni zakon, provodeći [[Ljubić protiv Bosne i Hercegovine|presudu Ljubiću]]. Izmjenama je također rekonstruisan prvobitni odnos snaga između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, kako je predviđeno [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]]. Godinu dana kasnije, ponovno koristi svoje Bonske ovlasti i privremeno suspendira [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustav Federacije BiH]] na jedan dan kako bi se formirala nova vlada.<ref>{{Cite news|last=Service|first=RFE/RL's Balkan|title=International Envoy Imposes Amendments To Bosnian Constitution To Spur Formation Of Government, Strengthen Elections|language=en|work=RadioFreeEurope/RadioLiberty|url=https://www.rferl.org/a/international-envoy-bosnia-constitution/32383164.html|access-date=1. 8. 2023}}</ref> To je stvorilo veliku političku krizu gdje su građani izlazili na proteste ispred zgrade OHR-a. Također, neki su tu odluku vidjeli kao čin "izdaje".<ref>{{Cite news|last=Sito-sucic|first=Daria|date=28. 4. 2023|title=Regional Bosnia government formed as protesters chant 'treason'|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/regional-bosnia-government-formed-protesters-chant-treason-2023-04-28/|access-date=1. 8. 2023}}</ref> == Administrativna podjela == {{Glavni|Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Interaktivna Karta BH-Kantoni|Slika=Bosnia and Herzegovina, administrative divisions - Nmbrs (cantons) - colored.svg|Veličina=right{{!}}350px|Alt=}} Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je [[Sarajevo]], dok je u [[Mostar]] sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U Federaciji BiH izmijenjene su granice općina [[Bosanska Krupa]], [[Sanski Most]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Bosanski Petrovac]], [[Tešanj]], [[Drvar]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Jajce]], [[Gračanica]], [[Kalesija]], [[Gradačac]], [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Ilidža]], [[Goražde]], [[Mostar]], [[Stolac]], [[Maglaj]], [[Travnik]] i [[Donji Vakuf]], a novouspostavljene općine su [[Dobretići]], [[Doboj Jug]], [[Doboj Istok]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Čelić]], [[Teočak]], [[Sapna]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]], [[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale]], [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča]] i [[Ravno]]. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja. {| class="wikitable" !Br. !! Kanton !! Sjedište !! Br. !! Kanton !! Sjedište |- | style="text-align:center;"| I. || [[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|20px]] '''[[Unsko-sanski kanton]]''' || [[Bihać]] || style="text-align:center;"| VI. || [[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|20px]] '''[[Srednjobosanski kanton]]''' || [[Travnik]] |- | style="text-align:center;"|II. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|20px]] '''[[Posavski kanton]]''' || [[Orašje]] || style="text-align:center;"|VII. || [[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|20px]] '''[[Hercegovačko-neretvanski kanton]]''' || [[Mostar]] |- | style="text-align:center;"|III. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|20px]] '''[[Tuzlanski kanton]]''' || [[Tuzla]] || style="text-align:center;"|VIII. || [[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|20px]] '''[[Zapadnohercegovački kanton]]''' || [[Široki Brijeg]] |- | style="text-align:center;"|IV. || [[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj Canton.svg|20px]] '''[[Zeničko-dobojski kanton]]''' || [[Zenica]] || style="text-align:center;"|IX. || [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|25px]] '''[[Kanton Sarajevo]]''' || [[Sarajevo]] |- | style="text-align:center;"|V. || [[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|20px]] '''[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde]]''' || [[Goražde]] || style="text-align:center;"|X. || [[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|20px]] '''[[Kanton 10]]''' || [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]] |} ==Broj stanovnika== Po procjeni [[Federalni zavod za statistiku|Federalnog zavoda za statistiku]] 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.<ref name="Procjena 2012" /> Prema konačnim rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva iz 2013. godine]] broj stanovnika je 2.219.220.<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika. {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Kanton !Procjena 1991.!! 2013. (konačni popis)<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> !Procjena 2017 !Procjena 2018 !Procjena 2019 !Procjena 2020 !Procjena 2021 !Procjena 2022 |- | align=left|{{ZID|Unsko-sanski kanton}} |343.317||273.261 |270.299 |269.280 |267.874 |266.535 |264.248 |262.277 |- | align=left|{{ZID|Posavski kanton}} |59.478||43.453 |42.044 |41.721 |41.346 |40.959 |40.422 |40.018 |- | align=left|{{ZID|Tuzlanski kanton}} |493.887||445.028 |441.902 |440.351 |438.811 |437.607 |434.424 |431.938 |- | align=left|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} |477.868||364.433 |360.093 |359.350 |358.292 |357.275 |354.285 |352.114 |- | align=left|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} |40.205|| 23.734 |23.360 |23.290 |23.041 |22.778 |22.382 |22.011 |- | align=left|{{ZID|Srednjobosanski kanton}} |340.072|| 254.686 |251.434 |250.825 |249.879 |249.062 |247.100 |245.633 |- | align=left|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} |267.590|| 222.007 |218.473 |217.765 |216.970 |216.248 |214.523 |213.127 |- | align=left|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} |88.992|| 94.898 |93.696 |93.529 |93.385 |93.213 |92.704 |92.390 |- | align=left|{{ZID|Kanton Sarajevo}} |492.983|| 413.593 |418.542 |419.414 |420.496 |421.555 |419.918 |419.543 |- | align=left|{{ZID|Kanton 10}} |115.682|| 84.127 |81.350 |80.708 |80.004 |79.448 |78.596 |77.795 |- | align=left| '''Ukupno''' |'''2.720.074'''||'''2.219.220''' |'''2.201.193''' |'''2.196.233''' |'''2.190.098''' |'''2.184.680''' |'''2.168.602''' |'''2.156.846''' |} == Migracije == Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 75.038 [[Hrvati|Hrvata]], 51.252 [[Srbi|Srba]] i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 44.804 [[Hrvati|Hrvata]], 176.736 [[Srbi|Srba]] i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba. == Demografija == === Etnička struktura === {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#007FFF|boja_stuba3=#FF0000|cifra_stuba1=70.4|cifra_stuba2=22.04|cifra_stuba3=2.55|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba3=[[Srbi]]|maks=100|naslov=Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.}} [[Datoteka:Cities FBiH.png|mini|Karta FBIH sa označenim gradovima|249x249px]] Tokom rata najviše je bilo [[Bošnjaci|Bošnjaka]], te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila. {{Stanovništvo BiH | admin_godina = 2013 | vrsta_naseljenog_mjesta = entitet | naslov_tabele = Sastav stanovništva u Federaciji BIH | g2013_ukupno = 2219220 | g2013_bosnjaci = 1562372 | g2013_srbi = 56550 | g2013_hrvati = 497883 | g2013_bosanci = 35687 | g2013_romi = 10036 | g2013_muslimani = 10222 | g2013_bosanciihercegovci = 11160 | g2013_albanci = 2404 | g2013_jugosloveni = 881 | g2013_ukrajinci = 78 | g2013_crnogorci = 696 | g2013_turci = 1097 | g2013_slovenci = 398 | g2013_pravoslavci = 191 | g2013_makedonci = 301 | g2013_nisu_izjasnili = 18344 | g2013_nepoznato = 4233 | g1991_ukupno = 2720074 | g1991_muslimani = 1423593 | g1991_hrvati = 594362 | g1991_srbi = 478122 | g1991_jugosloveni = 161938 }} <gallery> Datoteka:Federation BH Ethnic Map 1991.png|Etnički sastav Federacije BIH ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]]) Datoteka:Federation BH Ethnic Map 2013.png|Etnički sastav Federacije BIH ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) </gallery> == Stanovništvo - osnovni pokazatelji == U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). [[Natalitet|Prirodni priraštaj]] je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM. {| class="wikitable" |+ ! !2022. !2021. !2020. !2019. !2018. |- |[[Stanovništvo (biologija)|Stanovništvo]] |'''{{Gubitak}}2.157.000''' |'''{{Gubitak}}2.168.602''' |{{Gubitak}}'''2.184.680''' |{{Gubitak}}'''2.190.098''' |{{Gubitak}} '''2.196.233''' |- |[[Rođeni]] |16.070 |{{Smanjenje}}16.390 |{{Smanjenje}}17.211 |{{smanjenje}}18.019 |{{gubitak}}18.889 |- |[[Umrli]] |22.431 |{{Smanjenje}}28.177 |{{Smanjenje}}26.026 |{{rast}}22.024 |{{rast}}21.442 |- |[[Prirodni rast]] | -6.361 |{{Smanjenje}}-11.787 |{{Smanjenje}}-8.815 |'''{{smanjenje}}'''-4.005 |{{gubitak}}-2.543 |- |[[Brak|Zaključeni brakovi]] |10.819 |{{rast}}11.367 |{{Gubitak}}10.224 |{{gubitak}}12.190 |{{rast}}13.061 |- |[[Razvedeni brakovi]] |1.224 |{{gubitak}}1.235 |{{Povećanje}}1.460 |{{rast}}1.673 |{{gubitak}}1.823 |- |[[Doseljeni]] |20.486 |18.978 |{{Gubitak}}17.065 |'''{{smanjenje}}'''19.734 |{{rast}}20.014 |- |[[Odseljeni]] |22.748 |21.434 |{{Povećanje}}20.033 |{{rast}}22.451 |{{gubitak}}23.075 |- |[[Saldo migracija]] | -2.262 | -2.456 |{{Gubitak}}-2.968 |{{rast}}-2.717 |{{Nema promjena}} -3.061 |- |[[Zaposleni]] |535.665 |{{rast}}525.397 |{{Gubitak}}520.162 |{{rast}}531.483 |{{rast}}519.800 |- |[[Plaća|Plaće]] |1.114 |{{rast}}996 |{{Rast}}956 |{{rast}}928 |{{rast}}889 |} [[Datoteka:Fbih.png|mini|388x388px|Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)]] === Vitalna statistika === {| class="wikitable" !Godina !Populacija !Živorođeni !Umrli !Prirodni priraštaj !Zaključeni brakovi !Razvedeni brakovi |- |2004. | |{{gubitak}}22.250 |{{gubitak}}18.350 |{{gubitak}}3.900 | | |- |2005. |2.233.167 |{{gubitak}}21.934 |{{gubitak}}19.293 |{{gubitak}}2.641 | | |- |2006. |{{gubitak}}2.232.376 |{{gubitak}}21.602 |{{rast}}18.678 |{{rast}}2.924 | | |- |2007. |{{gubitak}}2.231.548 |{{rast}}21.715 |{{gubitak}}19.428 |{{gubitak}}2.287 | | |- |2008. |{{gubitak}}2.229.787 |{{rast}}22.920 |{{gubitak}}19.480 |{{rast}}3.440 |14.909 |938 |- |2009. |{{gubitak}}2.229.072 |{{gubitak}}22.913 |{{gubitak}}20.022 |{{gubitak}}2.891 |{{gubitak}}13.670 |{{rast}}805 |- |2010. |{{gubitak}}2.228.027 |{{gubitak}}22.382 |{{gubitak}}20.482 |{{gubitak}}1.900 |{{gubitak}}12.750 |{{gubitak}}994 |- |2011. |{{gubitak}}2.226.011 |{{gubitak}}21.228 |{{rast}}20.208 |{{gubitak}}1.020 |{{gubitak}}12.589 |{{gubitak}}1.221 |- |2012. |{{gubitak}}2.222.587 |{{rast}}21.472 |{{gubitak}}20.859 |{{gubitak}}613 |{{gubitak}}12.060 |{{rast}}1.176 |- |2013. |{{gubitak}}2.219.131 |{{gubitak}}20.145 |{{rast}}20.465 |{{gubitak}}'''-320''' |{{gubitak}}11.381 |{{gubitak}}1.364 |- |2014. |{{gubitak}}2.215.997 |{{gubitak}}19.880 |{{rast}}20.283 |{{gubitak}}'''-403''' | - |<nowiki>-</nowiki> |- |2015. |{{gubitak}}2.210.994 |{{gubitak}}19.358 |{{gubitak}}21.703 |{{gubitak}}'''-2.345''' |12.828 |1.097 |- |2016. |{{gubitak}}2.206.231 |{{rast}}19.655 |{{rast}}21.105 |{{rast}}'''-1.450''' |{{gubitak}}12.790 |{{gubitak}}1.445 |- |2017. |{{gubitak}}2.201.193 |{{rast}}19.824 |{{gubitak}}21.689 |{{gubitak}}'''-1.865''' |{{rast}}12.994 |{{gubitak}}1.725 |- |2018. |{{gubitak}}2.196.233 |{{gubitak}}18.899 |{{rast}}21.442 |{{gubitak}}'''-2.543''' |{{rast}}13.061 |{{gubitak}}1.823 |- |2019. |{{Gubitak}}2.190.098 |{{smanjenje}}18.019 |{{Gubitak}}22.024 |'''{{smanjenje}}-4.005''' |{{gubitak}}12.266 |{{rast}}1.673 |- |2020. |{{Gubitak}}2.184.680 |{{Gubitak}}17.211 |{{Smanjenje}}26.026 |{{Gubitak}}'''-8.815''' |{{Gubitak}}10.224 |{{Povećanje}}1.460 |- |2021. |{{Gubitak}}2.168.602 |{{Smanjenje}}16.390 |{{Smanjenje}}28.177 |{{Smanjuje}}'''-11.787''' |{{Povećanje}}11.367 |{{Povećanje}}1.235 |- |2022. |{{Gubitak}}2.157.000 |{{Gubitak}}16.070 |{{Povećanje}}22.431 |{{Povećanje}}'''-6.361''' |{{Gubitak}}10.819 |{{Povećanje}}1.224 |- |2023. | |{{Smanjenje}}15.670 |{{Povećanje}}19.750 |{{Povećanje}}'''-4.080''' |{{Smanjenje}}10.639 |{{Gubitak}}1.447 |- |2024. | |{{Smanjenje}}15.375 |{{Gubitak}}20.195 |{{Gubitak}}'''-4.820''' |{{Gubitak}}10.489 |{{Gubitak}}1.461 |- |2025. | |{{Povećanje}}15.387 |{{Gubitak}}20.541 |{{Gubitak}}-5.154 |{{Gubitak}}9.971 |{{Gubitak}}905 |} Izvor<ref>{{Cite web|url=http://fzs.ba/|title=Federalni zavod za statistiku – Federalni zavod za statistiku|language=bs-BA|access-date=19. 2. 2022}}</ref> == Bruto domaći proizvod == [[Datoteka:Real GDP growth rates RS & FBH.png|mini|[[Bruto domaći proizvod]] (FBIH i RS)|361x361px]] [[Datoteka:BDP, realna stopa rasta (u %).png|mini|316x316piksel|BDP, realna stopa rasta (u %)]] Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu. {| class="wikitable" |+ ! !2022. !2021. !2020. !2019. !2018. |- |[[Bruto domaći proizvod]] u 1000 KM |{{Povećanje}}29.354.955 |{{Povećanje}}25.229.765 |{{Gubitak}}22.255.014 |{{rast}}23.179.128 |{{rast}}21.983.507 |- |[[Bruto domaći proizvod po stanovniku]], KM |{{Povećanje}}13.660 |{{Povećanje}}11.634 |{{Gubitak}}10.187 |{{Povećanje}}10.584 |{{rast}}10.010 |} <gallery> Datoteka:BDP FBIH.png|BDP u FBIH (2010-2018) Datoteka:BDP PS FBIH.png|BDP po stanovniku (2010-2018) Datoteka:RBDP FBIH.png|Rast BDP-a u FBIH (2010-2018) </gallery> == Spol i starost stanovništva == {{Grafikon piramida |širina = 400px |naslov = Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.<ref name="Procjena 2012" /> |pozadina = #eee |lijevo2 = muškarci |desno2 = žene |šipke lijevo desno= {{Vrsta lijevo desno|65 + |gray|141.752|6.06|8.11|189.753}} {{Vrsta lijevo desno|15-64|gray|813.353|34.78|33.92|793.221}} {{Vrsta lijevo desno|0-14 |gray|205.546|8.79|8.32|194.652}} |prosjekm = |prosjekž = }}{{Grafikon piramida|širina=400px|pozadina=#eee|naslov=Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2022. godine.|lijevo2=muškarci|desno2=žene|šipke lijevo desno={{Vrsta lijevo desno|65 + |red|158.628|6.06|8.11|210.548}} {{Vrsta lijevo desno|15-64|yellow|744.966|34.78|33.92|741.867}} {{Vrsta lijevo desno|0-14 |blue|154.647|8.79|8.32|146.190}}}} Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina == Politika == [[Datoteka:HoR_FBiH_2022.svg|mini|'''Zastupnički dom Parlamenta FBiH'''{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 26 }} {{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 15 }} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15 }} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez|GS]]: 12 }} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 7 }} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 6 }} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 4 }} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4 }} {{legend|#A3DCFF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 3 }} {{legend|#0070FF|[[Snaga naroda|SN]]: 1 }} {{legend|#EB332D|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]: 1 }} {{legend|#004E9C|[[Hrvatska republikanska stranka|HRS]]: 1 }} {{legend|#8FBC8F|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1 }} {{legend|#00AAAD|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]: 1 }} {{legend|#DCDCDC|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 1}}]] [[Datoteka:HoP_FBiH_2022.svg|mini|'''Dom naroda Parlamenta FBiH'''{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 16}} {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 15}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 7}} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]]: 6}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 4}} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 3}} {{legend|#A3DCFF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 3}} {{legend|#990000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}} {{legend|#EB332D|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]: 1}} {{legend|#00FF00|[[Za nove generacije|ZNG]]: 1}} {{legend|#DAE609|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}} {{legend|#00BBF0|[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}} {{legend|#00008B|[[Novi početak|NP]]: 1}} {{legend|#242970|[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]]: 1}} {{legend|#2957A4|[[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]]: 1}} {{legend|#DCDCDC|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 1}}]] Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]], koji se sastoji od [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda|Doma naroda]]. Izvršnu vlast predstavljaju [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik]], [[Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednici]] i [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada]]. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštava. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine. === Izbori === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.}} Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], predstavnici za [[Zastupnički dom Bosne i Hercegovine]], Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, [[Predsjednik Republike Srpske]], Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web|title = Centralna izborna komisija BiH|url = http://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=64&Lang=3&Id=1497|website = www.izbori.ba|access-date = 7. 2. 2016}}</ref>. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina. === Parlament === {{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}} Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu FBiH]], je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. ====Zastupnički dom==== {{Glavni|Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} Zastupnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] i [[Izborni zakonom Bosne i Hercegovine|Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine]]. ==== Dom naroda ==== {{Glavni|Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 iz reda svakog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i 11 iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] i [[Izborni zakonom Bosne i Hercegovine|Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine]]. Ustavni sud BiH je u decembru 2016. dio izbornih pravila za Dom naroda Federacije proglasio neustavnim (kao razlog je navedena nelegitimnost tako izabranih delegata unutar naroda kojeg predstavljaju) i izbrisao ih iz [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine|Izbornog zakona]] (''[[Presuda u predmetu Ljubić]]''). Dana 2. oktobra 2022. godine [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Christian Schmidt]] iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao raniju presudu. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustav Federacije BiH]] i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/mjere-za-poboljsanje-funkcionalnosti-federacije-bih-2/|title=Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH|last=https://www.ohr.int/hr/author/amar|date=2. 10. 2022|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=28. 5. 2023}}</ref> === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine}} Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine]] najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="Ustav">{{Cite web |url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH |access-date=11. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140113221125/http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |archive-date=13. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]], šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.<ref name="Ustav" />[[Datoteka:Lidija Bradara 260608.jpg|mini|[[Lidija Bradara]], [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednica FBIH]]|alt=|237x237px]] [[Datoteka:Predstavnicki dom FBiH.JPG|mini|Zgrada Parlamenta Federacije BiH]] Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:<sup>[1]</sup> * imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije; * vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca; * potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja; * potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije; * davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida Sadašnja predsjednica je [[Lidija Bradara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) od [[28. februar]]a [[2023.]] === Vlada === {{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada FBiH|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}</ref> je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Potpredjednik Federacije]]. Sjedište vlade je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ministarstva su razmještena još i u [[Mostar]]u. Predsjednik vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Nermin Nikšić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]), zamjenik predsjednika Vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Toni Kraljević]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BIH]]), zamjenik predsjednika Vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Vojin Mijatović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su [[Bošnjaci]], pet ministara [[Hrvati]] i tri ministra [[Srbi]]. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.{{Potreban citat}} Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika. [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]], uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. <sup>[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine#cite%20note-automatski%20generisano1-1|[1]]]</sup> ==== Premijer ==== {{Glavni|Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine}} Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije]]. Bira se na četiri godine u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]]. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je [[Nermin Nikšić]]. Ovlasti premijera su: * Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije; * Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH; * Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva; *Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;<ref name="PREM[">http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]</ref> Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je [[Fadil Novalić]] i to 2948 dana u periodu od 2015. do 2023. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti [[Vjekoslav Bevanda]] na toj dužnosti bio 29 dana. == Gradovi == [[Datoteka:Sarajevo City Panorama.JPG|mini|[[Sarajevo]], najveći grad u FBiH]] {| class="wikitable" !# !Grad !Kanton !Stanovništvo ! rowspan="11" | !# !Grad !Kanton !Stanovništvo |- |1. |'''[[Sarajevo]]''' |[[Kanton Sarajevo]] |275.524 |11. |'''[[Sanski Most]]''' |[[Unsko-sanski kanton]] |47,359 |- |2. |'''[[Tuzla]]''' |[[Tuzlanski kanton]] |120,441 |12. |'''[[Lukavac]]''' |[[Tuzlanski kanton]] |46,731 |- |3. |'''[[Zenica]]''' |[[Zeničko-dobojski kanton]] |115,134 |13. |'''[[Tešanj]]''' |[[Zeničko-dobojski kanton]] |46,135 |- |4. |'''[[Mostar]]''' |[[Hercegovačko-neretvanski kanton]] |113,169 |14. |'''[[Velika Kladuša]]''' |[[Unsko-sanski kanton]] |44,770 |- |5. |'''[[Ilidža]]''' |[[Kanton Sarajevo]] |71,892 |15. |'''[[Srebrenik]]''' |[[Tuzlanski kanton]] |42,762 |- |6. |'''[[Cazin]]''' |[[Unsko-sanski kanton]] |69,411 |16. |'''[[Gradačac]]''' |[[Tuzlanski kanton]] |41.836 |- |7. |'''[[Živinice]]''' |[[Tuzlanski kanton]] |61,201 |17. |'''[[Visoko]]''' |[[Zeničko-dobojski kanton]] |41,352 |- |8. |'''[[Bihać]]''' |[[Unsko-sanski kanton]] |61,186 |18. |'''[[Zavidovići]]''' |[[Zeničko-dobojski kanton]] |40,272 |- |9. |'''[[Travnik]]''' |[[Srednjobosanski kanton]] |57 543 |19. |'''[[Kakanj]]''' |[[Zeničko-dobojski kanton]] |38,937 |- |10. |'''[[Gračanica]]''' |[[Tuzlanski kanton]] |48,395 |20. |'''[[Livno]]''' |[[Kanton 10]] |37,487 |} == Simboli == Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja [[zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] bila je kompromisni dizajn [[Bošnjaci|bošnjačkih]] i [[Hrvati|hrvatskih]] simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|Grb]] se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika. Odlukom [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]] 28. januara 2007, [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije BiH]] stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije]] su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove. <gallery> Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|[[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] (nije u upotrebi) Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]] (nije u upotrebi) </gallery> == Vojska == {{Glavni|Vojska Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojska Federacije BiH]] ([[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|VFBiH]]) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] pa do 2005. Osnovana je nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] udruživanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, [[Bošnjaci|bošnjačkom]] i [[Hrvati|hrvatskom]] pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. == Saobraćaj == === Cestovni saobraćaj === {{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Federaciji Bosne i Hercegovine}} Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487&nbsp;km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.<ref>[http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_14_11_2013.pdf Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref> Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake [[Spisak magistralnih cesta u Bosni i Hercegovin|bosanskohercegovačkih magistralnih cesta]] donešene 1987. godine u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref name="YU">{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date=2. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> === Ceste Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|JP Ceste Federacije BIH}} Ceste u FBIH<ref>{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/|title=JP Ceste Federacije BiH|website=JPCFBIH.BA|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}</ref> su u nadležnosti javne kompanije [[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sjedište se nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]] upravljaju sa 4.728 &nbsp;km [[Put|cesta]].[[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije BIH]] imaju 2.065,344&nbsp;km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru. === Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine}}Autoceste u FBIH<ref>{{Cite web|url=https://jpautoceste.ba/|title=JP Autoceste FBiH - Oficijelna stranica|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}</ref> su u nadležnosti javne kompanjie [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]]. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u [[Mostar]]u. Vlasnik je [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, [[Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)|autoput A2]] od [[Orašje|Orašja]] do [[Tuzla|Tuzle]], [[Autoput A3 (Bosna i Hercegovina)|autoput A3]] od [[Žepče|Žepča]] do Tuzle, [[Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B1]] od GP-a Izačić kod [[Bihać]]a do priključka na autoput A1 kod [[Lašva (Zenica)|Lašve]], [[Brza cesta B2 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B2]] od Donjeg Vakufa do [[Granični prijelaz Kamensko|GP Kamensko]] kod [[Livno|Livna]], [[Brza cesta B3 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B3]] od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod [[Mostar]]a i [[Brza cesta B4 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B4]] od Sarajeva do [[Goražde|Goražda]]. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.[[Datoteka:Bosnia Bos Bojela 316 ZFBH.jpg|mini|Voz u vlasništvu [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]|alt=]] === Željeznički saobraćaj === {{Glavni|Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine}}Željeznički saobraćaj u FBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.zfbh.ba/|title=Željeznice|website=Željeznice|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}</ref> je u nadležnosti javne kompanije ''[[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]''. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog [[Evropski put E73|koridora 5C]] u FBiH i do [[Tuzla|Tuzle]], a postoji i međunarodni promet sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] do [[Zagreb]]a preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do [[Ploče|Ploča]] u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na [[Unska pruga|Unskoj pruzi]], koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između [[Blatna|Blatne]] i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe.]] [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] raspolažu sa 608,495&nbsp;km željezničkih pruga. === Zračni saobraćaj === ==== Aerodromi ==== U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma: {| class="wikitable" !Ime !Lokacija !Broj putnika |- |[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=www.sarajevo-airport.ba|access-date=21. 2. 2022}}</ref> [[Datoteka:Sarajevo Airport 1 2024.jpg|frameless]] |[[Sarajevo]] ([[Butmir]]) |1.821.762 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://zamaaero.com/15/01/2025/novosti-iz-regije/sarajevo-182-milijuna-putnika-u-2024/|title=Sarajevo 1,82 milijuna putnika u 2024. – zamaaero|language=hr|access-date=3. 5. 2025}}</ref> |- |[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]<ref>{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/|title=Međunarodni aerodrom Tuzla – Dobrodošli! – JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodni Aerodrom Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine.|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}</ref> [[Datoteka:Tuzla International Airport.jpg|frameless]] |[[Tuzla]] ([[Dubrave Gornje]]) |207.769 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://seenews.com/news/tuzla-airport-passenger-traffic-up-54-2-percent-yy-in-mar-1274423|title=Tuzla airport passenger traffic up 54.2% y/y in Mar {{!}} Bosnia and Herzegovina Company News {{!}} SeeNews|last=Buljan|first=Ana|date=29. 4. 2025|website=seenews.com|language=en|access-date=3. 5. 2025}}</ref> |- |[[Međunarodni aerodrom Mostar]]<ref>{{Cite web|url=https://mostar-airport.ba/|title=Zračna luka Mostar|website=mostar-airport.ba|access-date=21. 2. 2022}}</ref> [[Datoteka:OMO4.jpg|frameless]] |[[Mostar]] |47.447 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://zamaaero.com/23/01/2025/novosti-iz-regije/ekskluzivno-mostar-47-447-putnika-u-2024/|title=EKSKLUZIVNO: Mostar 47.447 putnika u 2024. – zamaaero|language=hr|access-date=3. 5. 2025}}</ref> |} [[Datoteka:Hidroelektrana Mostar.jpg|mini|205x205piksel|[[Hidroelektrana Mostar]] iz zraka]] == Hidroelektrane == {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}} {| class="wikitable sortable" !Hidroelektrana !Mjesto !Rijeka !Koordinate !Instalisana snaga (M[[Vat|W]]) !Početak rada |- |[[Hidroelektrana Čapljina|Hidroelektrana Svitava Čapljina]] |[[Čapljina]] |[[Trebišnjica]] |43.013326°N 17.802847°E |430 |1979. |- |[[Hidroelektrana Grabovica]] |[[Grabovica]] |[[Neretva]] |43.586790°N 17.718732°E |114 |1982. |- |[[Hidroelektrana Jablanica]] |[[Jablanica]] |[[Neretva]] |43.692406°N 17.732577°E |180 |1955. |- |[[Hidroelektrana Jajce I]] |[[Jajce]] |[[Vrbas]] |44.339333°N 17.606722°E |60 |1957. |- |[[Hidroelektrana Jajce II]] |[[Jajce]] |[[Vrbas]] |44.427662°N 17.239444°E |30 |1954. |- |[[Hidroelektrana Mostar]] |[[Mostar]] |[[Neretva]] |43.377987°N 17.844802°E |72 |1987. |- |[[Hidroelektrana Mostarsko blato]] |[[Mostar]] |[[Mostarsko blato]] |43.298777°N 17.794342°E |60 |2010. |- |[[Hidroelektrana Peć Mlini]] |[[Grude]] |[[Tihaljina (rijeka)]] |43.353498°N 17.318683°E |15 |2004. |- |[[Hidroelektrana Rama]] |[[Ravnica]] |[[Neretva]] |43.747041°N 17.675838°E |160 |1968. |- |[[Hidroelektrana Salakovac]] |[[Potoci (višeznačnica)|Potoci]] |[[Neretva]] |43.447752°N 17.836906°E |210 |1981. |- |[[Hidroelektrana Slapovi na Uni]] |[[Kostel]]a kod [[Bihać]]a |[[Una]] |44.883684°N 15.900670°E |10,14 |1954. |}[[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|197x197piksel|[[Termoelektrana Tuzla]]]] == Termoelektrane == {| class="wikitable sortable" !Termoelektrana !Mjesto !Koordinate !Instalisana snaga (MW) !Početak rada |- |[[Termoelektrana Kakanj]] |Ćatići, [[Kakanj]] |44°5′22.4″N 18°6′49.4″E |450 |1956. |- |[[Termoelektrana Tuzla]] |[[Tuzla]] |45°31′12″N 18°36′22″E |715 |1963. |} == Kultura == Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje.{{Nedostaje referenca}} U [[Sarajevo|Sarajevu]] se svake godine u organizaciji [[MESS]]-Međunarodni teatarski festival (od 1960), [[Sarajevski dani poezije|Festival Sarajevski dani poezije]] (od 1962), [[Sarajevo Film Festival]] (od 1995), muzički festival [[Baščaršijske noći]] (od 1996), Mostar Blues & Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i ''Tuzla Film Festival'' (od 2012). {| class="wikitable" !Institucije kulture !2017. !2018. !2019. |- |[[Biblioteka|Biblioteke]] |783 |783 |666 |- |[[Kino]] |16 |15 |14 |- |[[Galerija|Galerije]] |18 |17 |12 |- |[[Pozorište|Pozorišta]] |23 |24 |22 |- |[[Centri za kulturu]] |55 |57 |49 |} === Mediji === U Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radio-televizija Bosne i Hercegovine]] ([[BHT 1]] i [[BH Radio 1]]), te entitetske emitere RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona. {| class="wikitable" |+ ! !2017 !2018 !2019 |- |[[Radio stanica|Radio stanice]] |{{Gubitak}}74 |{{rast}}77 |63 |- |[[Televizijske stanice]] |{{Gubitak}}34 |{{rast}}35 |28 |} === Filatelija === U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima: * [[BH Pošta|BH pošta]]<ref>{{Cite web|url=https://www.posta.ba/|title=JP BH Pošta|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}</ref> sa sjedištem u Sarajevu * [[Hrvatska pošta Mostar]] sa sjedištem u Mostaru == Elektroprivreda == U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede: * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web|url=https://www.epbih.ba/|title=EPBiH|website=www.epbih.ba|access-date=21. 2. 2022}}</ref> *[[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]]<ref>{{Cite web|url=https://www.ephzhb.ba/|title=Elektroprivreda HZHB Mostar|language=hr|access-date=21. 2. 2022}}</ref> == Telekomi == U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma: * [[BH Telecom]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bhtelecom.ba/|title=Privatni|date=4. 1. 2018|website=BH Telecom d.d. Sarajevo|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}</ref> *[[HT Eronet]]<ref>{{Cite web|url=https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici|title=Privatni korisnici - HTERONET|website=www.hteronet.ba|language=bs|access-date=21. 2. 2022|archive-date=21. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221144618/https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici|url-status=dead}}</ref> == Turizam == Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao {| class="wikitable" |+ ! !2018 !2019 !2020 |- |Broj ležaja |{{rast}}32.675 |{{rast}}34.433 |24.004 |- |Dolasci turista - ukupno |{{rast}}1.068.702 |{{rast}}1.226.975 |305.890 |- |Noćenja turista - ukupno |{{rast}}2.088.946 |{{rast}}2.379.701 |703.652 |- | - domaćih turista |{{rast}}408.667 |{{rast}}478.496 |413.130 |- | - stranih turista |{{rast}}1.680.279 |{{rast}}1.901.205 |290.522 |} == Obrazovanje == U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao {| class="wikitable" |+Obrazovne ustanove ! !2018/2019 !2019/2020 !2020/2021 !2021/2022. !2022/2023 |- |Dječiji vrtići |{{Gubitak}}195 |{{rast}}208 |214 |229 |255 |- |Osnovne škole |{{Gubitak}}1.058 |{{rast}}1.063 |1.031 |1.043 |1.036 |- |Srednje škole |{{rast}}214 |{{rast}}216 |215 |214 |212 |} U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio. {| class="wikitable" |+Djeca, učenici ! !2018/2019 !2019/2020 !2020/2021 |- |Dječiji vrtići |{{rast}}15.722 |{{rast}}16.756 |15.675 |- |Osnovne škole |{{gubitak}}182.986 |179.542 |174.938 |- |Srednje škole |{{gubitak}}76.986 |73.029 |71.458 |} === Segregacija === U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama. == Sport == [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web|url=http://www.nsfbih.ba/|title=Nogometni Savez Federacije BiH|website=www.nsfbih.ba|access-date=21. 2. 2022}}</ref>, skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskim savezom Republike Srpske]] (FSRS) tvori [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/|title=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=21. 2. 2022}}</ref> (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija ([[UEFA]]) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.<ref>{{Cite web|url=http://nsfbih.ba/stranica/o-savezu|title=Nogometni Savez Federacije BiH|website=nsfbih.ba|access-date=30. 11. 2019|archive-date=22. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122220111/http://www.nsfbih.ba/stranica/o-savezu|url-status=dead}}</ref> == Okoliš == FBIH ima jedan nacionalni park ([[Nacionalni park Una|Una]]), 4 spomenika prirode ([[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]], [[Prokoško jezero]], [[Vrelo Bosne]] i [[Tajan]]), 2 parka prirode ([[Hutovo blato]] i [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]) i 2 zaštićena krajolika ([[Bijambare]] i [[Konjuh]]). {| class="wikitable" |'''Nacionalni park''' |[[Nacionalni park Una|Una]] |- |'''Spomenik prirode''' |[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]] |- | |[[Prokoško jezero]] |- | |[[Vrelo Bosne]] |- | |[[Tajan]] |- |'''Park prirode''' |[[Hutovo blato]] |- | |[[Park prirode Blidinje|Blidinje]] |- |'''Zaštićeni pejzaž-krajolik''' |[[Bijambare]] |- | |[[Konjuh (planina)|Konjuh]] |} == Praznici == {{Glavni|Praznici i blagdani u Federaciji Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" |1 i 2. [[januar]] |[[Nova godina]] |neradni dani |- |6. i 7. [[januar]] |[[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]] (za [[Pravoslavci|pravoslavce]]) |neradni dani |- |1. [[mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] |neradni dan |- |promjenljivo |[[Veliki petak]] i [[Uskrs]] (za [[Katoličanstvo|rimokatolike]]) |neradni dani |- |promjenljivo |[[Veliki petak]] i [[Vaskrs]] (za [[Pravoslavci|pravoslavce]]) |neradni dani |- |1. i 2. [[maj]] |[[Međunarodni praznik rada]] |neradni dani |- |9. [[maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno |- |promjenljivo |[[Ramazanski bajram]] (za [[musliman]]e) |neradni dani |- | promjenljivo |[[Kurban-bajram]] (za [[musliman]]e) |neradni dani |- |25. [[novembar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] |neradni dan |- |24. i 25. [[decembar]] |[[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]] (za [[katolik]]e) |neradni dani |} == Također pogledajte == * [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|FMUP]] * [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]] (van upotrebe) * [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine]] {{Portal Bosna i Hercegovina}} == Galerija == <gallery> Datoteka:BiH 2012 - Pocitelj (8144171214).jpg|[[Počitelj]] Datoteka:Stari Most22.jpg|[[Stari most]] - [[Mostar]] Datoteka:Waterfall in Jajce Bosnia.JPG|[[Plivski vodopad]] - [[Jajce]] Datoteka:Troglav pogled iz Sajkovc.jpg|[[Troglav]] - [[Livno]] Datoteka:Bridge on Vrelo Bosne.jpg|[[Vrelo Bosne]] - [[Sarajevo]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Commonscat-inline|Bosnia and Herzegovina}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{BiH po temama}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1994.]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] byy4db0i5yvh3i0c0n7qe368qnbpytt Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 4094 3898837 3838016 2026-06-16T15:09:55Z Bakir123 110053 /* Trenutni saziv */ 3898837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Dom naroda<br/>Parlamentarne skupštine<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = | logo_opis = | vrsta = [[Gornji dom]] | domovi = | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}<br>'''Prvi saziv: '''<br>3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}} | sljedbenik = | početak_saziva = 16. februar 2023. | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Kemal Ademović]] | stranka1 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | datum_izbora1 = 16. oktobra 2025 | lider2_vrsta = Prvi zamjenik | lider2 = [[Dragan Čović]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Drugi zamjenik | lider3 = [[Nikola Špirić]] | stranka3 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 15 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = BiH HoP 2022–2026.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba] | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno. == Nadležnosti == Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda. Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj. === Kolegij === Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> === Trenutni saziv === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:40%" |+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026) |- !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka |- !colspan="4" |[[Bošnjaci]] !colspan="4" |[[Hrvati]] !colspan="4" |[[Srbi]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Dženan Đonlagić]] |[[Demokratska fronta|DF]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Ilija Cvitanović.jpg|50x111piksel]] |[[Ilija Cvitanović]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Želimir Nešković]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|bez okvira|50x111piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Zdenko Ćosić 2025 (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]] |[[Zdenko Ćosić]] |rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Nenad Vuković]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Safet Sofić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|50x105piksel]] |[[Dragan Čović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Radovan Kovačević]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Kemal Ademović (2025-09-24).jpg|bez okvira|50x110piksel]] |[[Kemal Ademović]] |[[Narod i pravda|NiP]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]] |[[Marina Pendeš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]] |[[Sredoje Nović]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Džemal Smajić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Zlatko Miletić]] |[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/414291/sad_i_formalno_zlatko_miletic_napustio_stranku_za_nove_generacije.html|title=SAD I FORMALNO: Zlatko Miletić napustio stranku Za nove generacije|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2025}}</ref> |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]] |[[Nikola Špirić]] |} == Način rada i odlučivanja == [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Dom naroda ravnopravan je sa [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma. Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma. == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije: * Ustavnopravna komisija, * Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, * Komisija za finansije i budžet. Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" |-- ! # ! Ime ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Partija |-- ! 1. | [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997. | rowspan="3" | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! 2. | [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 3. | [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 4. | [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999. | rowspan="3" | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 5. | [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |-- ! 6. | [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 7. | [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001. | rowspan="3" | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |-- ! 8. | [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! 9. | [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 10. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003. | rowspan="6" | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 11. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 12. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 13. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 14. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 15. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 16. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007. | rowspan="7" | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 17. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 18. | [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! | 19. | [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 20. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 21. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 22. | [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 23. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012. | rowspan="6" | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 24. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 25. | [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 26. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 27. | [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 28. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 29. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015. | rowspan="7" | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 30. | [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 31. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 32. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 33. | [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]] |- ! 34. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 35. | [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 36. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019. | rowspan="6" | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 37. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 38. | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 39. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 40. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 41. | rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !42. |16. februar 2023. || 16. oktobar 2023. | rowspan="5" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] |- ! 43. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]] |- ! 44. | [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || 16. februar 2025. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 45. |[[Nikola Špirić]] || 16. februar 2025. || 16. oktobar 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 46. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || ''trenutno'' || [[Narod i pravda|NiP]] {{Malo|(do marta 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Gornji domovi|Bosna i Hercegovina]] qn8u1alk48l85d32zo82tsel5xuw120 3898862 3898837 2026-06-16T20:19:27Z Z1KA 87045 3898862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Dom naroda<br/>Parlamentarne skupštine<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = | logo_opis = | vrsta = [[Gornji dom]] | domovi = | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}<br>'''Prvi saziv: '''<br>3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}} | sljedbenik = | početak_saziva = 16. februar 2023. | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Dragan Čović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora1 = 16. juni 2026. | lider2_vrsta = Prvi zamjenik | lider2 = [[Nikola Špirić]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Drugi zamjenik | lider3 = [[Kemal Ademović]] | stranka3 = [[Crvene linije|CL]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 15 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = BiH HoP 2022–2026.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba] | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno. == Nadležnosti == Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda. Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj. === Kolegij === Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> === Trenutni saziv === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:40%" |+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026) |- !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka |- !colspan="4" |[[Bošnjaci]] !colspan="4" |[[Hrvati]] !colspan="4" |[[Srbi]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Dženan Đonlagić]] |[[Demokratska fronta|DF]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Ilija Cvitanović.jpg|50x111piksel]] |[[Ilija Cvitanović]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Želimir Nešković]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|bez okvira|50x111piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Zdenko Ćosić 2025 (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]] |[[Zdenko Ćosić]] |rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Nenad Vuković]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Safet Sofić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|50x105piksel]] |[[Dragan Čović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Radovan Kovačević]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Kemal Ademović (2025-09-24).jpg|bez okvira|50x110piksel]] |[[Kemal Ademović]] |[[Narod i pravda|NiP]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]] |[[Marina Pendeš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]] |[[Sredoje Nović]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Džemal Smajić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Zlatko Miletić]] |[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/414291/sad_i_formalno_zlatko_miletic_napustio_stranku_za_nove_generacije.html|title=SAD I FORMALNO: Zlatko Miletić napustio stranku Za nove generacije|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2025}}</ref> |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]] |[[Nikola Špirić]] |} == Način rada i odlučivanja == [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Dom naroda ravnopravan je sa [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma. Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma. == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije: * Ustavnopravna komisija, * Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, * Komisija za finansije i budžet. Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" |-- ! # ! Ime ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Partija |-- ! 1. | [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997. | rowspan="3" | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! 2. | [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 3. | [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 4. | [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999. | rowspan="3" | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 5. | [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |-- ! 6. | [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 7. | [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001. | rowspan="3" | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |-- ! 8. | [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! 9. | [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 10. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003. | rowspan="6" | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 11. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 12. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 13. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 14. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 15. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 16. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007. | rowspan="7" | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 17. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 18. | [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! | 19. | [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 20. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 21. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 22. | [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 23. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012. | rowspan="6" | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 24. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 25. | [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 26. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 27. | [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 28. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 29. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015. | rowspan="7" | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 30. | [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 31. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 32. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 33. | [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]] |- ! 34. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 35. | [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 36. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019. | rowspan="6" | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 37. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 38. | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 39. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 40. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 41. | rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !42. |16. februar 2023. || 16. oktobar 2023. | rowspan="6" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] |- ! 43. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]] |- ! 44. | [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || 16. februar 2025. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 45. |[[Nikola Špirić]] || 16. februar 2025. || 16. oktobar 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 46. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2025. || 16. juni 2026. || [[Narod i pravda|NiP]] {{Malo|(do marta 2026)}}<br>[[Crvene linije|CL]] {{Malo|(od aprila 2026)}} |- !47. |[[Dragan Čović]] |16. juni 2026. |''trenutno'' |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Gornji domovi|Bosna i Hercegovina]] bygh71i7gs4a4siqbsh443y5ggij7jq 3898863 3898862 2026-06-16T20:20:20Z Z1KA 87045 /* Trenutni saziv */ 3898863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Dom naroda<br/>Parlamentarne skupštine<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = | logo_opis = | vrsta = [[Gornji dom]] | domovi = | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}<br>'''Prvi saziv: '''<br>3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}} | sljedbenik = | početak_saziva = 16. februar 2023. | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Dragan Čović]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora1 = 16. juni 2026. | lider2_vrsta = Prvi zamjenik | lider2 = [[Nikola Špirić]] | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Drugi zamjenik | lider3 = [[Kemal Ademović]] | stranka3 = [[Crvene linije|CL]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 15 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = BiH HoP 2022–2026.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba] | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno. == Nadležnosti == Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda. Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj. === Kolegij === Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> === Trenutni saziv === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:40%" |+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026) |- !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka |- !colspan="4" |[[Bošnjaci]] !colspan="4" |[[Hrvati]] !colspan="4" |[[Srbi]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Dženan Đonlagić]] |[[Demokratska fronta|DF]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Ilija Cvitanović.jpg|50x111piksel]] |[[Ilija Cvitanović]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Želimir Nešković]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|bez okvira|50x111piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Zdenko Ćosić 2025 (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]] |[[Zdenko Ćosić]] |rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Nenad Vuković]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Safet Sofić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|50x105piksel]] |[[Dragan Čović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Radovan Kovačević]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|CL|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Kemal Ademović (2025-09-24).jpg|bez okvira|50x110piksel]] |[[Kemal Ademović]] |[[Crvene linije|CL]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]] |[[Marina Pendeš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]] |[[Sredoje Nović]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Džemal Smajić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Zlatko Miletić]] |[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/414291/sad_i_formalno_zlatko_miletic_napustio_stranku_za_nove_generacije.html|title=SAD I FORMALNO: Zlatko Miletić napustio stranku Za nove generacije|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2025}}</ref> |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]] |[[Nikola Špirić]] |} == Način rada i odlučivanja == [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Dom naroda ravnopravan je sa [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma. Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma. == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije: * Ustavnopravna komisija, * Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, * Komisija za finansije i budžet. Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" |-- ! # ! Ime ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Partija |-- ! 1. | [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997. | rowspan="3" | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! 2. | [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 3. | [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 4. | [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999. | rowspan="3" | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 5. | [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |-- ! 6. | [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 7. | [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001. | rowspan="3" | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |-- ! 8. | [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! 9. | [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 10. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003. | rowspan="6" | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 11. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 12. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 13. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 14. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 15. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 16. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007. | rowspan="7" | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 17. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 18. | [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! | 19. | [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 20. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 21. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 22. | [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 23. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012. | rowspan="6" | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 24. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 25. | [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 26. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 27. | [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 28. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 29. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015. | rowspan="7" | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 30. | [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 31. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 32. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 33. | [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]] |- ! 34. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 35. | [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 36. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019. | rowspan="6" | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 37. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 38. | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 39. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 40. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 41. | rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !42. |16. februar 2023. || 16. oktobar 2023. | rowspan="6" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] |- ! 43. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]] |- ! 44. | [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || 16. februar 2025. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 45. |[[Nikola Špirić]] || 16. februar 2025. || 16. oktobar 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 46. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2025. || 16. juni 2026. || [[Narod i pravda|NiP]] {{Malo|(do marta 2026)}}<br>[[Crvene linije|CL]] {{Malo|(od aprila 2026)}} |- !47. |[[Dragan Čović]] |16. juni 2026. |''trenutno'' |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Gornji domovi|Bosna i Hercegovina]] j3o9aeke6ohajz4f5b8gx7xn8n3kj03 Jablanica 0 5253 3898884 3866734 2026-06-17T08:58:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898884 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Jablanica | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Jablanica | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Jablanica.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Jablanice | slika_zastava = Datoteka:Zastava općine Jablanica.gif | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms Jablanica.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Jablanica.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Jablanica u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|39|50.8|N|17|45|34.2|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Emir Muratović<ref name="izbori2024">{{cite web |title= Jablanica |url= https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/126/0 |website= izbori.ba |publisher= [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] |access-date= 15. 11. 2024}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 1.85 | površina_općine = 297.26 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 202 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4057 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 10111 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 420 | pozivni_broj = (+387) 36 | matični_broj_naselja = 121398<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10421 | veb-sajt = {{URL|http://www.jablanica.ba/}} | fusnote = }} '''Jablanica''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjevernoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. == Geografija == S 301&nbsp;km<sup>2</sup> površine i 13.047 stanovnika spada u red najmanjih općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Geografski pripada regiji gornje ili visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], a administrativno [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]]. Ukliještena je između [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Prenj]]a, u dolini koju otvara litičasti kanjon dug više od 30&nbsp;km. Sam grad smješten je na nekoliko terasa na nadmorskoj visini 202 m, kroz koje protječe [[Neretva]], u blizini [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]]. === Klima === [[Klima]] je umjereno mediteranska s prosječnom godišnjom [[temperatura|temperaturom]] 12&nbsp;°C i velikom količinom padavina. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Jablanice|Spisak naseljenih mjesta u općini Jablanica}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Jablanica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Jablanica | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10421 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 10. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 10111 | g2013_bosnjaci = 9045 | g2013_srbi = 63 | g2013_hrvati = 726 | g2013_bosanci = 26 | g2013_romi = 27 | g2013_muslimani = 28 | g2013_bosanciihercegovci = 56 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 104 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 12691 | g1991_muslimani = 9099 | g1991_srbi = 504 | g1991_hrvati = 2291 | g1991_jugosloveni = 581 | g1981_ukupno = 11903 | g1981_muslimani = 7806 | g1981_srbi = 512 | g1981_hrvati = 2346 | g1981_jugosloveni = 1059 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 11 | g1981_albanci = 5 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 111 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 10938 | g1971_muslimani = 7429 | g1971_srbi = 698 | g1971_hrvati = 2511 | g1971_jugosloveni = 124 | g1971_slovenci = 6 | g1971_crnogorci = 27 | g1971_madari = 4 | g1971_romi = 103 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 9822 | g1961_muslimani = 1996 | g1961_srbi = 1277 | g1961_hrvati = 2466 | g1961_jugosloveni = 3975 | g1961_slovenci = 13 | g1961_crnogorci = 34 | g1961_madari = 9 | g1961_romi = 18 | g1961_makedonci = 3 | g1961_albanci = 4 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Jablanica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Jablanica | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 121398 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4057 | g2013_bosnjaci = 3752 | g2013_srbi = 56 | g2013_hrvati = 99 | g2013_bosanci = 13 | g2013_romi = 14 | g2013_muslimani = 9 | g2013_bosanciihercegovci = 28 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 66 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 4457 | g1991_muslimani = 2874 | g1991_srbi = 204 | g1991_hrvati = 746 | g1991_jugosloveni = 455 | g1981_ukupno = 3484 | g1981_muslimani = 1839 | g1981_srbi = 171 | g1981_hrvati = 617 | g1981_jugosloveni = 702 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 11 | g1981_albanci = 5 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 111 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 2537 | g1971_muslimani = 1389 | g1971_srbi = 268 | g1971_hrvati = 611 | g1971_jugosloveni = 112 | g1971_slovenci = 6 | g1971_crnogorci = 27 | g1971_madari = 4 | g1971_romi = 103 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 2053 | g1961_muslimani = 178 | g1961_srbi = 580 | g1961_hrvati = 552 | g1961_jugosloveni = 670 | g1961_slovenci = 5 | g1961_crnogorci = 26 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 18 | g1961_makedonci = 1 }} == Historija == [[Datoteka:Stećak - Jablanica.jpg|desno|mini|270px|Stećak u Jablanici]] Iako je prostor današnje općine bio naseljen znatno ranije, savremena gradska Jablanica razvila se naročito uz [[Željeznica|željezničku]] prugu Sarajevo–Mostar i kasnije uz hidroenergetske i saobraćajne projekte u dolini [[Neretva|Neretve]].<ref name="HEJablanica">{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/jablanica-grad|title=Jablanica|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ZupaPov">{{cite web|url=https://zupa-jablanica.com/index.php/povijest-zupe/|title=Povijest župe|website=Župa Bezgrješnoga začeća BDM – Jablanica|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija i antika === Na području današnje općine Jablanica evidentirani su brojni tragovi starije naseljenosti. Prema pregledima kulturno-historijskog naslijeđa Općine Jablanica, na ovom prostoru registrirane su gradine iz [[Željezno doba|željeznog doba]] na lokalitetima Stuparina u Dragan Selu, Gradište u Ostrošcu, Križ u Jablanici, Glogošnica i Mrakovo.<ref name="OpcinaNaslijedje">{{cite web|url=https://www.jablanica.ba/ba/o-opcini/kultura-jablanica/naslijede.html|title=Kulturno historijsko naslijeđe|website=Općina Jablanica|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Za antičko doba na području općine zabilježeni su ostaci [[Stari Rim|rimskih]] građevina (''villae rusticae'') na više lokaliteta nekadašnjeg Ostrošca, kao i drugi arheološki nalazi, od kojih se dio danas čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]]. Dio tih lokaliteta kasnije je potopljen stvaranjem [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]].<ref name="OpcinaNaslijedje" /> === Srednji vijek === Šire jablaničko područje bilo je naseljeno i u srednjem vijeku, o čemu svjedoče fortifikacije, ostaci sakralnih objekata i brojne nekropole sa [[Stećak|stećcima]]. Općinski pregled kulturne baštine navodi ostatke kasnoantičkih i srednjovjekovnih utvrđenja i gradskih lokaliteta, među kojima su Ostrožac, Borovac i Gradac na ušću [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu.<ref name="OpcinaNaslijedje" /> Na području općine naročito su značajne nekropole sa stećcima u [[Sovići (Jablanica)|Sovićima]], Risovcu, Dugom polju i drugim lokalitetima, a više njih proglašeno je nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.<ref name="KonsLista">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="Sovici">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Jablanica_Sovici%20HRV.doc|title=Bosna i Hercegovina – Grobljanska cjelina: Prapovijesni tumulusi, nekropole sa stećcima i nišanima u selu Sovići, općina Jablanica|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=23. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241223091101/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Jablanica_Sovici%20HRV.doc|url-status=dead}}</ref> Prema crkvenim i lokalnim historiografskim pregledima, ime Jablanica spominje se već krajem 14. stoljeća u vezi s darovnicom ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Žigmunda]], dok se u osmanskom defteru iz 1485. godine Jablanica navodi kao naseljeno mjesto sa 48 domova.<ref name="ZupaPov" /> Postoji 42 lokaliteta s 683 [[nekropola]] sa [[Stećak|stećcima]] i [[gomila]]ma. Stećci uglavnom potječu iz kasnog srednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj prolazili su jedini karavanski putevi od [[Dubrovnik]]a do [[Srednja Bosna|srednje Bosne]] i putevi u dolinu [[Vrbas]]a. U odredbi bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] izdanoj 1446. u [[Konjic]]u [[manihejci]]ma ([[bogumili]]ma) zabranjuje se gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima se spominju [[Petar Pavlović]] i [[Radivoj Jablanović]], po kome je možda Jablanica i dobila ime. === Osmansko razdoblje === U osmanskom periodu područje današnje općine bilo je dio šireg prostora gornje i srednje doline Neretve, a historijski tragovi o životu na tom području nalaze se u sidžilima prozorskih i konjičkih kadija te u djelima bosanskih franjevaca i etnografskim studijama.<ref name="StrategijaKulture">{{cite web|url=https://www.jablanica.ba/ba/download-zona/strateski-dokumenti.html?download=70%3Astrategija-razvoja-kulture|title=Strategija razvoja kulture općine Jablanica za period 2013–2023|website=Općina Jablanica|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Današnja gradska Jablanica još nije imala oblik razvijenog urbanog centra; naseljenost je bila raspoređena po seoskim i lokalnim cjelinama u dolini Neretve i okolnim planinskim područjima. U prvom [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] popisu ([[defter]]u) iz 1477. spominju se i tri jablanička sela: [[Žugle]] (Žuglići), [[Ostrožac]], [[Čehari]]. Najstariji pojam Jablanica je u drugom popisu iz 1488/89. prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u [[Nahija|nahiji]] [[Neretva]] i bila je [[timar]] (područje) nekog [[beg]]a i imala je 67 domova, četiri neoženjena i tri [[Bošnjaci|muslimana]]. Ukupan prihod od desetine koja je davana timarniku iznosila je 5.623 [[Akča|akče]]. Ostali stanovnici su bili bosanski krstjani. Jablanica je1593. bila timar [[Gulam Šah Hudaverdi Bosna Mehmed-beg]]a, državnika i [[vakif]]a (dobrotvora) iz [[Repovac]]a kod Konjica. [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] vladavina, osim [[han]]ova i puteva nije ostavila bitnije tragove. === Austrougarska uprava i nastanak savremenog grada === Savremena Jablanica razvila se pretežno nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Prema lokalnim izvorima, upravo s izgradnjom željezničke pruge Sarajevo–Mostar počinje razvoj današnjeg gradskog naselja. Tokom 1887. započeti su radovi na dionici od Mostara prema Jablanici, Rami i Ostrošcu, a pruga je na toj dionici otvorena za javni saobraćaj 22. augusta 1888. godine.<ref name="Vremeplov">{{cite web|url=https://vremeplov.ba/2025/en/2025/07/14/a-glimpse-into-the-past-125-years-of-the-neretva-railway-line/|title=A Glimpse into the Past – 125 Years of the Neretva Railway Line|date=14. 7. 2025|website=Vremeplov|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Uz željezničku stanicu ubrzo su podignuti kasarna, pošta, hotel, trgovine i druge javne zgrade, kao i javna čatrnja i vodovod, čime je Jablanica počela poprimati obilježja modernog naselja. U tom periodu prostor Jablanice dodatno je dobio na važnosti zbog saobraćajnog položaja između [[Mostar]]a, [[Konjic]]a i srednje Bosne.<ref name="HEJablanica" /> [[Zemaljska vlada|Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu]] donosi ukaz 30. maja 1893. da se ime Jablanice promijeni u ime "Jablanica na Neretvi". Jablanica je ekonomski razvoj zasnivala na industriji kamena i hidroenergetskim potencijalima. Mada su i ranije postojale vjerske škole ([[sibjan-mekteb]]i), prva narodna osnovna škola u Jablanici počela je s radom 1902/03. u Popovića kući (danas Halebića kuća). === U 20. stoljeću === U prvoj polovini 20. stoljeća Jablanica se razvijala kao malo, ali rastuće prometno i privredno središte u dolini Neretve. Krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i naročito oko 1920. počelo je intenzivnije iskorištavanje poznatog jablaničkog kamena, često označavanog kao jablanički granit, što je kasnije postalo jedno od prepoznatljivih obilježja lokalne privrede. Poseban značaj Jablanica je stekla tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je bila jedno od ključnih mjesta [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]] odnosno ''Bitke za ranjenike''. Prema podacima Muzeja ''Bitka za ranjenike na Neretvi'', operacija poznata i kao ''Weiss'' vođena je u februaru i martu 1943. godine, a partizanske snage su uprkos zajedničkom napadu [[Sile Osovine|sila osovine]] uspjele spasiti gotovo 4.000 ranjenika.<ref name="MuzejHistorija">{{cite web|url=https://www.muzej-jablanica.com/ba/en/about-us/history|title=History|website=Muzej "Bitka za ranjenike na Neretvi" Jablanica|access-date=12. 3. 2026|archive-date=14. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260314234316/https://www.muzej-jablanica.com/ba/en/about-us/history|url-status=dead}}</ref> U znak sjećanja na te događaje, u Jablanici je 1978. otvoren memorijalni kompleks kao centralno spomen-područje Bitke na Neretvi, sa muzejom i pratećim memorijalnim sadržajima.<ref name="HEJablanica" /><ref name="MuzejHistorija" /> Nakon 1945. razvoj grada dodatno je ubrzan izgradnjom [[Hidroelektrana Jablanica|hidroelektrane Jablanica]] i akumulacije. Prema lokalnim izvorima, gradnja hidrocentrale na Neretvi počela je 1947, a puštena je u pogon 1955. godine. Izgradnja brane i stvaranje jezera doveli su do potapanja dijela ranijih naselja i obradivih površina, kao i do preseljavanja stanovništva prema samom gradu, što je podstaklo njegov dalji rast.<ref name="ZupaPov" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Jablanica je imala važno humanitarno i vojno značenje. Oko 25.000 bošnjačkih izbjeglica koje su srpske snage protjerale iz istočne Bosne sklonilo se na područje općine Jablanica.<ref name="HEJablanica" /> Od polovine aprila 1993. grad je bio zahvaćen i [[Hrvatsko-bošnjački sukob|hrvatsko-bošnjačkim sukobom]]. prognan.<ref name="HEJablanica" /> === Savremeni period === U poslijeratnom periodu Jablanica je nastavila funkcionirati kao općinsko središte u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], oslanjajući se na cestovni i željeznički saobraćaj, hidroenergetski sistem, preradu kamena i memorijalni turizam vezan za Bitku na Neretvi.<ref name="HEJablanica" /> Istovremeno, kulturno-historijsko naslijeđe općine, od prahistorijskih gradina i rimskih ostataka do srednjovjekovnih nekropola sa stećcima, ostalo je važan dio lokalnog identiteta i historijskog pamćenja.<ref name="OpcinaNaslijedje" /><ref name="KonsLista" /> == Privreda == [[Datoteka:Ostrožac, Jablanicko jezero i most 20070603 113.jpg|270px|mini|desno|Jablaničko jezero i most preko jezera u Ostrošcu]] Godine 1870. otkrivena su prva rudišta vrlo kvalitetnog kamena koji se po mineralnom sastavu podudara sa [[granit]]om. Tek 1920. godine započelo je sa prvom eksploatacijom, što je ujedno i početak razvoja industrije u Jablanici i jablaničkom kraju. U jablaničkom hotelu koji je podignut istovremeno kad i željeznička stanica 1888. godine boravili su gosti iz [[Beograd]]a, [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Split]]a, [[Dubrovnik]]a i [[Mostar]]a. U Jablanici je boravio predsjednik [[Turska|turske]] vlade Ismet-paša Ineni. Sve do sredine 1926, kada je izgorjela "Narenta a. d.", prva hercegovačka industrija drveta iz Ostrošca, najvažniji kapacitet u području prerade drveta u regiji. U prosjeku je zapošljavala 300 radnika. U Ostrošcu je bila pilana s parnim lokomobilom (45 KS), te 6 gatera, šest mašina za preradu drveta, četiri mašine u mehaničkoj radionici te pet mašina za izradu namještaja i parketa. U sastavu preduzeća bile su parionica i sušara, ali i proizvodnja elektroenergije za rasvjetu i pogon. U stolariji su se izrađivali prozori i vrata te parket raznih vrsta i borovi teraco-briketi za popločavanje ulica. U pilani je rezana sva vrsta merkantilne robe do dimenzija od 12&nbsp;cm. Šuma je eksploatisana u Neretvici i masivima [[Prenj]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], tako da će nešto kasnije proraditi i pilana u Doljanima. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] izgrađena je prva [[hidroelektrana|hidroelektrane]] u novoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Branu i objekte Hidroelektrane gradila su preduzeće iz cijele države. Izgradnjom vještačkog hidroakumulacijskog bazena na potezu od ušća [[Rama|Rame]] pa do [[Konjic]]a, potopljena su poljoprivredna i voćarska područja. == Kultura == Odmah nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1920. u Jablanici i Ostrošcu počela je sa radom i "[[Jugoslavenska muslimanska čitaonica]]". Gajret je u Jablanici i Ostrošcu djelovao kroz više kulturno-prosvjetnih i sportskih sekcija, kao što su: dramska, muzička, pjevačka (horska), nogometne, šahovska. [[Datoteka:Neretva most.jpg|desno|Srušeni most|mini]] Godinu kasnije Jugoslavenska muslimanska čitaonica promijenila je ime i postala Gajretova čitaonica. Te 1931, kada Jablanica i Konjički srez pripadaju [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]], u Jablanici i Ostrošcu se osniva Sokolsko društvo. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Jablanici}} == Sport == Najpoznatije sportsko udruženje je [[FK Turbina Jablanica]], koje je osnovano u ljeto 1924. pod nazivom "Radnički sportski klub Plasa" i spada u red najstarijih klubova u Bosni i Hercegovini. Boje ovog kluba branili su [[Salem Halilhodžić|Salem]] i [[Vahid Halilhodžić]], [[Hasan Salihamidžić]], kao i Tufek, braća Tatar, Stojić, Pelić. == Zanimljivosti == * Jablanica je među prvima u Bosni i Hercegovini pristupila mreži "Zdravih gradova" i Savezu općina i gradova Bosne i Hercegovine kao jedinom udruženju čiji je glavni cilj pomoć lokalnoj samoupravi u odnosu na više nivoe vlasti. Na stranom planu općina Jablanica uspostavila je dobru saradnju s općinom [[Vejle]] iz [[Danska|Danske]], a ta saradnja se ogleda u konkretnoj tehničkoj i stručnoj pomoći i edukaciji u školstvu, javnoj administraciji i socijalnom radu. * U Jablanici je otpočeo zajednički projekat SSP (škola, socijalni rad, policija), a odnosi se na zajedničku borbu protiv svih toksikomanija kod mladih. * U ovom gradu djeluje i omladinski klub "Pod istim suncem" koji je prije nekoliko godina ocijenjen kao najistaknutiji u Bosni i Hercegovini, te je nagrađen od strane [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vlade. * Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jablanici se odigrala jedna od najvećih bitaka u na području [[Balkan]]a, [[Bitka na Neretvi]]. Pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] [[Partizani|partizanska]] vojska je sa 4000 ranjenika uspjela da rušenjem [[Most u Jablanici|mosta u Jablanici]] zavara neprijatelja i izvrši proboj na slobodnu teritoriju. Njima u čast 1978. otvoren je Memorijalni spomen-kompleks. == Poznate ličnosti == * [[Vahid Halilhodžić]], nogometaš * [[Hasan Salihamidžić]], nogometaš * [[Mirza Teletović]], košarkaš * [[Senad Lulić]], nogometaš == Također pogledajte == * [[Grb općine Jablanica]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Jablanica, Bosnia and Herzegovina|Jablanica}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.jablanica.ba/ Zvanični sajt općine Jablanica] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} {{Općina Jablanica}} {{Neretva}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Kategorija:Jablanica|*]] pdu9748cz5ze6cqfnuofqvy3wovn7xj Engleski jezik 0 6879 3898877 3798575 2026-06-17T06:36:35Z ~2026-31468-26 182660 Ispravna gramatika 3898877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime =Engleski jezik| ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici =English| familycolor =lawngreen| države ={{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br /> {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br />{{ZID|Kanada}}<br /> {{ZID|Australija}} i druge<br />{{ZID|Novi Zeland}}| regije =Uglavnom [[Zapadna Evropa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Australazija]]| govornici =maternji jezik: oko 304-400 miliona<br /> strani jezik: od 199 miliona - 1,4 milijarde| rang =3.| jezička porodica =[[indoevropski jezici|indoevropski]]<br /> &nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br /> &nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''| država ={{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br /> {{ZID|Kanada}}<br /> {{ZID|Australija}}<br /> {{ZID|Novi Zeland}}<br /> većina ostalih zemalja [[Commonwealth]]a, mnoge države [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] i druge| ustanova =nema zvanične regulacije| iso1 =en| iso2 =eng| iso3 =eng| sil =ENG| }} [[Datoteka:Anglospeak (subnational version).svg|mini|200p|Države gdje se govori engleski]] '''Engleski jezik''' jest [[Zapadno-germanski jezici|zapadno-germanski jezik]] koji se sprva upotrebljavao u [[Anglosaksonska Engleska|ranoj srednjovjekovnoj Engleskoj]], a sada je globalni ''[[lingua franca]]''.{{sfn|Crystal|2003a|p=6}}{{sfn|Wardhaugh|2010|p=55}} Engleski je bilo [[službeni jezik]] ili jedan od službenih jezika u [[Spisak teritorija gdje je engleski službeni jezik|skoro 60 suverenih država]]. Najčešće je govoreni jezik u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Sjedinjene Američke Države|Americi]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]], [[Irska|Irskoj]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], i široko se govori na [[Karibi]]ma, [[Afrika|Africi]] i [[Južna Azija|Južnoj Aziji]].{{sfn|Crystal|2003b|pp=108–109}} Ovo je treći [[Spisak jezika po broju domaćih govornika|najčešći maternji jezik]] u svijetu, nakon [[Mandarinski jezik|mandarinskog]] i [[Španski jezik|španskog]].{{sfn|Ethnologue|2010}} Najčešće je učeni [[strani jezik]] i [[Službeni jezici Ujedinjenih Nacija|službeni jezik Ujedinjenih Nacija]], [[Jezici Evropske unije|Evropske unije]], a koristi se i u više svjetskih i regionalnih međunarodnih organizacija. Najšire je korišten jezik germanske gupe, brojeći najmanje 70% govornika ove indoevropske branše. Engleski se razvio kroz period od više od 1400 godina. Najraniji oblici engleskog, kao skup anglo-friskih dijalekata koji su donijeli u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] [[Anglosaksonci|anglosaksonski naseljenici]] u 5. vijeku, zvali su se [[Staroengleski]]. [[Srednji engleski]] je počeo u kasnom 11. vijeku sa [[Normansko osvajanje Engleske|Normanskim osvajanjem Engleske]].{{sfn|Crystal|2003b|p=30}} [[Rani moderni engleski]] počeo je krajem 15. vijeka sa uvođenjem štampanih medija u London i [[Biblija kralja Jakova|biblije kralja Jakova]], kao i sa početkom [[Velika smjena samoglasnika|Velike smjene samoglasnika]].<ref>{{cite web|title=''How English evolved into a global language''|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-12017753|date=20. 12. 2010|publisher=BBC|access-date=9. 8. 2015}}</ref> Kroz svjetski uticaj [[Britansko carstvo|Britanskog carstva]], moderni engleski se raširio širom svijeta od 17. do sredine 20. vijeka. Kroz sve tipove printanih i elektronskih medija, kao i sa pojavom Sjedinjenih Država kao globalne supersile, engleski jezik je postao [[Svjetski jezik|glavni jezik]] na međunarodnoj sceni i lingua franca u više regija i u profesionalnom kontekstu kao što je nauka, navigacija i pravo.{{sfn|The Routes of English|2015}} Moderni engleski ima malo infleksije u usporedbi sa više drugih jezika, i zasniva se više na [[pomoćni glagol|pomoćnim glagolima]] i [[red riječi|redu riječi]] za izražavanje kompleksnih [[gramatičko vrijeme|vremena]], [[gramatički aspekt|aspekata]] i [[gramatičko raspoloženje|raspoloženja]], kao i [[trpno stanje|pasivne konstrukcije]], [[upitna rečenica|upita]] i nešto [[negacija|negacije]]. Bez obzira na vidljivu varijaciju između [[engleski akcenti|akcenata]] i [[Engleski dijalekti|dijalekata engleskog]] korištenih u različitim državama i regijama&nbsp;– u smislu [[fonetika|fonetike]] i [[fonologija|fonologije]], a ponekad isto i [[vokabular]]a, [[gramatika|gramatike]] i [[Razlike u izgovoru engleskog jezika|izgovora]]&nbsp;– govornici engleskog jezika širom svijeta su u mogućnosti komunicirati međusobno relativno bez poteškoća. == Klasifikacija == [[Datoteka:Westgermanic English tree.svg|thumb|400px|[[Filogenetsko drvo]] pokazuje historijske veze između jezika zapadnogermanske grane germanskih jezika.]] [[Datoteka:EN English Language Symbol ISO 639-1 IETF Language Tag Icon.svg|thumb|left|upright|EN ([[ISO 639]]-1)]] Engleski je [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]], te pripada [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskoj]] grupi [[germanski jezici|germanskih jezika]].{{sfn|Bammesberger|1992|pp=29–30}} Najbliži engleskom jesu [[friski jezici]], kao i engleska i friska forma od [[Anglo-friski jezici|Anglo-friske]] podgrupe unutar zapadnogermanskih. [[Starosaksonski jezik]] i njegovi nasljednici [[Niski njemački jezik|niskonjemački]] jezici također su blisko vezani, a ponekad niski njemački, engleski i friski grupišu se zajedno kao [[ingvaeonički jezici]] i sjevernomorski germanski jezici.{{sfn|Bammesberger|1992|p=30}} Modernni engleski je nasljednik [[Srednji engleski jezik|srednjeg engleskog jezika]], koji dalje dolazi od [[Stari engleski jezik|staroengleskog jezika]].{{sfn|Robinson|1992}} Određeni dijalekti starog i srednjeg engleskog razvijeni su u veći broj drugih [[Engleski jezici|engleskih (anglikanskih) jezika]], uključujući [[škotski jezik]]{{sfn|Romaine|1982|pp=56–65}} kao i izumrli [[fingalijski jezik]] i Forth i Bargy dijalekte u Irskoj.{{sfn|Barry|1982|pp=86–87}} Engleski je klasificiran kao germanski jezik jer dijeli nove jezičke osobine (različite od ostalih indoevropskih jezika) sa ostalim germanskim jezicima poput [[Holandski jezik|holandskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Švedski jezik|švedskog]].{{sfn|Durrell|2006}} Ove dijeljene inovacije pokazuju da su jezici nastali od jednog zajedničkog pretka, koji lingvisti nazivaju [[pragermanski]]. Neke dijeljene osobine germanskih jezika jesu upotreba [[modalni glagol|modalnih glagola]], podjela glagola u jake i slabe klase, i promjena glasa utjecajna na [[Praindoevropski jezik|praindoevropske]] suglasnike, poznata kao [[Grimmov zakon|Grimmov]] i [[Vernerov zakon]]. Kroz Grimmov zakon, riječ za ''foot'' počinje sa {IPA|/f/}} u germanskim jezicima, ali srodne riječi u ostalim indoevropskim jezicima počinju sa {{IPA|/p/}}. Engleski je klasificiran kao anglofriski jezik jer friski i engleski dijele ostale osobine, kao što je [[palatalizacija (zvučna promjena)|palatalizacija]] suglasnika koji su bili velarni suglasnici u pragermanskom.{{sfn|König|van der Auwera|1994}} * Engleski ''sing'', ''sang'', ''sung''; Holandski ''zingen'', ''zong'', ''gezongen''; Njemački ''singen'', ''sang'', ''gesungen'' (jaki glagol) : Engleski ''laugh'', ''laughed''; Holandski i njemački ''lachen'', ''lachte'' (slabi glagol) * Engleski ''foot'', Holandski ''voet'', German ''Fuß'', Norveški i švedski ''fot'' (inicijalno {{IPA|/f/}} izvedeno iz protoindoevropskog {{PIE|*p}} kroz Grimmov zakon) : Latinski ''pes'', ''ped-''; Moderni grčki {{lang|el|πόδι}} ''pódi''; [[Ruski jezik|Ruski]] {{lang|ru|под}} ''pod''; [[Sanskrt]] {{lang|sa|पद्}} ''pád'' (originalno protoindoevropski {{PIE|*p}}) * Engleski ''cheese'', friski ''tsiis'' (''ch'' i ''ts'' sa palatalizacijom) : Njemački ''Käse'' i holandski ''kaas'' (''k'' bez palatalizacije) Engleski, kao ostali ostrvski germanski jezici, [[Islanski jezik|islandski]] i [[Farski jezik|farski]], razvili su se nezavisno od kontinentalnih germanskih jezika i njihovih uticaja. Engleski tako nije [[Međusobna razumljivost jezika|međusobno razumljiv]] ni sa jednim kontinentalnim germanskim jezikom, razlikujući se u [[lexika (lingvistika)|rječniku]], [[sintaksa|sintaksi]] i [[fonologija|fonologiji]], iako neki, kao što je holandski, pokazuju jake afinitete sa engleskim, posebno sa njegovim ranijim fazama.{{sfn|Harbert|2007}} Pošto se engleski kroz historiju značajno izmijenio u odgovoru na kontakt sa drugim jezicima, posebno [[staronorveški jezik|staronorveškim]] i [[Normanski jezik|normanskim francuskim]], neki učenjaci su tvrdili da engleski može biti smatran [[miješani jezik|mijašanim jezikom]] ili [[kreolski jezik|kreolskim]]&nbsp;– teorija zvana "Kreolska hipoteza o srednjem engleskom". Iako postoji veliki stepen uticaja iz ovih jezika na rječnik i gramatiku modernog engleskog, većina jezičkih specijalista ne smatraju engleski pravim miješanim jezikom.{{sfn|Thomason|Kaufman|1988|pp=264–265}}{{sfn|Watts|2011|loc=Chapter 4}} == Historija == Engleski jezik je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. S razvojem kolonijalnog carstva Engleske, u područjima koja je kolonizirala njen je jezik postajao dominantan, a često i službeni. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] na saveznoj razini ne postoji [[službeni jezik]], ali ''de facto'' službeni jezik je engleski. U [[Kanada|Kanadi]] se, osim u [[Quebec]]u gdje je dominantniji [[francuski jezik|francuski]], također govori engleski. Jezici indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi su skoro izumrli, kako su dotična plemena raseljena u rezervate i pri tome bitno reducirana, a praktično svi njihovi pripadnici asimilirani u današnju civilizaciju. Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Australija|Australije]] te [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], s istim posljedicama. == Gramatika == Za razliku od [[bosanski jezik|bosanskog]] i većine [[slavenski jezici|slavenskih jezika]] engleski je tokom historijskog razvoja gotovo izgubio deklinaciju [[imenice|imenica]] i [[pridjevi|pridjeva]]: * množina pravilnih imenica tvori se dodavanjem nastavka '''s''' ili '''es''', * praktično postoje dva [[padež]]a, [[nominativ]] i tzv. saksonski [[genitiv]] Za razliku od [[bosanski jezik|bosanskog]], engleski nema rod (osim u 3. licu jednine kod zamenica). == Izgovor == Engleski za većinu riječi ima tzv. historijski [[pravopis]] koji je uglavnom fiksiran u vrijeme izuma [[štamparstvo|štamparstva]] pa je zbog jezičnih promjena teško predvidjeti izgovor riječi na temelju zapisanog oblika. Također, u engleskom postoje neki glasovi kojih nema u bosanskom jeziku, naprimjer suglasnik /{{IPA|ð}}/ u riječi ''the'' i veći broj samoglasnika i dvoglasa. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|English language}} * [http://www.rjecnik.ba/ rjecnik.ba On-Line Englesko-Bosanski dvosmjerni rječnik] {{en simbol}} * [http://dictionary.cambridge.org/ Cambridge rječnik] {{en simbol}} * [http://dicts.info/dictlist1.php Engleski online riječnici] {{en simbol}} * [http://www.online-utility.org/english/index.jsp Online alati za učenje engleskog jezika] * [http://en.wikipedia.org/ Engleska Wikipedia] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20090611150831/http://itcansay.com/ More than 20000 English words recorded by a native speaker] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130116183059/http://glosbe.com/bs/en/ Bosnian-English dictionary] {{en simbol}} {{Službeni jezici EU}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Engleski jezik| ]] [[Kategorija:Germanski jezici]] [[Kategorija:Jezici u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Jezici u Irskoj]] [[Kategorija:Jezici u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Jezici u Kanadi]] [[Kategorija:Jezici na Novom Zelandu]] [[Kategorija:Jezici na Arktiku]] [[Kategorija:Jezici u Australiji]] nc48dd4lujsew63o1597t0yntp6a5iv Svjetsko prvenstvo u nogometu 0 7218 3898853 3838781 2026-06-16T19:17:14Z ~2026-35168-28 182645 3898853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Svjetsko prvenstvo u nogometu | logo = FIFA World Cup wordmark.svg | tekst = | osnovano = 1930. | ukinuto = | regija = | broj ekipa = 32 | trenutni šampioni = {{NOG|ARG}} <small>(3. titula)</small> | najuspješniji klub = {{NOG|BRA}} <small>(5 titula)</small> | emiteri = | moto = | internet stranica = {{url|https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup|fifa.com/worldcup}} | trenutno = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|SP 2026.]] }} {{Infokutija | tijeloklasa = hlist | zaglavlje1 = Prvenstva | podaci2 = * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|2026]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2034.|2034]]. }} [[Datoteka:World cup countries best results and hosts blank.PNG|thumb|desno|upright=2|Države učesnice SP i njihovi najbolji rezultati]] '''Svjetsko prvenstvo u nogometu''' održava se svake četvrte godine. Do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] na turniru su učestvovale 32 reprezentacije, od kojih su najbrojnije ekipe iz [[Evropa|Evrope]], zatim iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] s [[Karipska ostrva|Karibima]] te iz [[Okeanija|Okeanije]]. Prvo Svjetsko prvenstvo održano je 1930. u [[Urugvaj]]u, a pobijedila je [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|domaća ekipa]], porazivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] sa 4–2. Osoba koja je najzaslužnija za pokretanje svjetskog prvenstva u nogometu je francuz [[Jules Rimet]]. Po njemu je 1950. nazvana titula koja se tada dodijeljivala pobjedniku; Kup "Jules Rimet" - zlatni pehar težine 1,8 kilograma, izrađen od čistog zlata. [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] je 1970. kao trostruki osvajač dobio taj trofej u trajno vlasništvo, ali su ga imali samo do 1983. kada je ukraden i do danas nije pronađen<ref name="Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/historijat-svjetskih-prvenstava ''Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 31. 5. 2014.</ref>. Godine 1971. predstavljen je novi pehar, napravljen od 18 karatnog [[zlato|zlata]]. Ovaj pehar visine 36&nbsp;cm i težine 5&nbsp;kg, djelo italijanskog dizajnera [[Silvio Gazzanini|Silvia Gazzaninija]], procijenjen je na više od 10 miliona dolara. Pobjednik svakog svjetskog prvenstva dobija u trajno vlasništvo identičnu pozlaćenu repliku, čija izrada košta približno 50.000 [[Američki dolar|dolara]]. == Pobjednici SP kroz historiju == {| class="wikitable" style="text-align:center; width:100%" |- !colspan=13|''Pobjednici SP'' |- ! rowspan=2 width=4.9%|Godina ! rowspan=2 width=9.9%|Domaćin ! rowspan="24" style="width:0.1%; background:#fff;"| ! colspan=3 width=40%|Finale ! rowspan="24" style="width:0.1%; background:#fff;"| ! colspan=3 width=40%|Utakmica za Treće mjesto ! rowspan="24" style="width:0.1%; background:#fff;"| ! rowspan=2 width=4.9%|Broj ekipa |- !width=15%|Pobjednik !width=10%|Rezultat !width=15%|Finalista !width=15%|Treće mjesto !width=10%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- |1930. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Urugvaj]] |'''[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |[[Datoteka:US flag 48 stars.svg|border|35px|link=Sjedinjene Američke Države]]<br />[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] |{{Napomena|Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] nije igrana utakmica za treće mjesto; [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Američke Države]] i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] su izgubili u polufinalu. [[FIFA]] je treće mjesto dodijelila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjenim Američkim Državama]] uzimajući u obzir sveukupne rezultate na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]]<ref name="Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html ''Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> }} |[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|35px|link=Kraljevina Jugoslavija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] |13 |- style="background: #D0E6FF;" |1934. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Italija]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |'''2–1'''<br /><small>([[produžeci]])</small> |[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|35px|link=Čehoslovačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] |[[Datoteka:Flag of German Reich (1933–1935).svg|border|35px|link=Treći rajh]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|35px|link=Austrija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |16 |- |1938. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Francuska]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Italija]]''' |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg|border|35px|link=Mađarska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |16/15 {{Napomena|[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] se povukla sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|SP 1938.]] kao rezultat [[Anschluss|ujedinjenja]] sa Njemačkom: neki austrijski nogometaši su se naknadno pridružili njemačkom timu, ostavljajući turnir sa 15 timova.}} |- style="background: #D0E6FF;" |1950. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Brazil]] |'''[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |{{Napomena|naziv=sl|Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] nije bilo igrano ''službeno'' finale. Konačan poredak osvajača medalja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] odlučilo je takmičenje u grupi koje je sačinjavalo četiri ekipe ([[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]], [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]) igrajući mini turnir gdje je svaka reprezentacija igrala sa ostale tri reprezentacije. Sasvim slučajno, pitanje pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] odlučeno je u posljednjem kolu gdje su se susreli [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] te se ''de facto'' ta utakmica smatra finalnom utakmicom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] Isti primjer je bio i u utakmici za treće mjesto gdje je pobjeda [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]] nad [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] donijela bronzanu medalju.<ref name="FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com">[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf ''FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html ''Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref>}} |[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |{{Napomena|naziv=sl}} |[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|border|35px|link=Španija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |16/13 {{Napomena|Samo 13 ekipa je igralo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]]<ref name="Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html ''Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> 16 ekipa je bilo kvalificiranih za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] su se povukle sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] prije izvlačenja grupa. [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] je pozvana kao zamjena. Međutim, nakon izvlačenja takmičarskih grupa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] i [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]] su se povukle sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]]}} |- |1954. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|35px|link=Švicarska]]<br />[[Švicarska]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Hungary (1949-1956).svg|border|35px|link=Mađarska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|35px|link=Austrija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1958. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Švedska]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''5–2''' |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''6–3''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |16 |- |1962. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|35px|link=Čile]]<br />[[Čile]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1960-1968).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|35px|link=Čehoslovačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|35px|link=Čile]]<br />[[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|35px|link=Socijalistička federativna republika Jugoslavija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1966. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />[[Engleska]] |'''[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' |'''4–2'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|35px|link=Portugal]]<br />[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|border|35px|link=Savez sovjetskih socijalističkih republika]]<br />[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |16 |- |1970. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|35px|link=Meksiko]]<br />[[Meksiko]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''4–1''' |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1974. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Zapadna Njemačka]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|35px|link=Poljska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |16 |- |1978. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Argentina]] |'''[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |'''3–1'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1982. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|35px|link=Španija]]<br />[[Španija]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|35px|link=Poljska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |24 |- |1986. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|35px|link=Meksiko]]<br />[[Meksiko]] |'''[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''4–2'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|35px|link=Belgija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |24 |- style="background: #D0E6FF;" |1990. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Italija]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |24 |- |1994. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|35px|link=Sjedinjene Američke Države]]<br />[[SAD]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''0–0'''<br /><small>(3–2 [[jedanaesterac|pen.]])</small> |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |'''4–0''' |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|35px|link=Bugarska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |24 |- style="background: #D0E6FF;" |1998. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Francuska]] |'''[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' |'''3–0''' |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |32 |- |2002. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|35px|link=Južna Koreja]]<br />[[Južna Koreja|J. Koreja]]<br /> & [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|35px|link=Japan]]<br />[[Japan]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''2–0''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|35px|link=Turska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|35px|link=Južna Koreja]]<br />[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |32 |- style="background: #D0E6FF;" |2006. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Njemačka]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |'''1–1'''<br /><small>(5–3 pen.)</small> |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|35px|link=Portugal]]<br />[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |32 |- |2010. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|35px|link=Južnoafrička Republika]]<br />[[Južnoafrička Republika]] |'''[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|35px|link=Španija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |'''1–0'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] |32 |- style="background: #D0E6FF;" |2014. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Brazil]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' |'''1–0'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |'''3–0''' |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |32 |- |2018. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|granica|35x35piksel]]<br />[[Rusija]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|'''Francuska''']] |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|35px|link=Belgija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |'''2–0''' |'''[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |32 |- style="background: #D0E6FF;" |2022. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|granica|35x35piksel]]<br />[[Katar]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |'''3–3'''<br/>{{small|(produžeci)}}<br/>{{small|(4–2 pen.)}} |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |'''2–1''' |'''[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|35px|link=Maroko]]<br />'''[[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] |32 |} === Napomene === {{napspisak}} == Statistike Svjetskih prvenstava == === Gledaoci === {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; font-size: 85%;" |- ! rowspan="2" |SP!!Ukupno gledaoca<ref name="FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com">[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/30/fs-301_01a_fwc-stats.pdf ''FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412114256/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/30/fs-301_01a_fwc-stats.pdf |date=12. 4. 2019 }}; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref>!!Odigrano utakmica!!Prosjek gledaoca |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! |- |{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930.]]|| 590.549 ||18|| 32.808 |- |{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]]|| 363.000 ||17|| 21.353 |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]]|| 375.700 ||18|| 20.872 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950.]]|| 1.045.246 ||22|| 47.511 |- |{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]]|| 768.607 ||26|| 29.562 |- |{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]|| 819.810 ||35|| 23.423 |- |{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962.]]|| 893.172 ||32|| 27.912 |- |{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966.]]|| 1.563.135 ||32|| 48.848 |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]|| 1.603.975 ||32|| 50.124 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]|| 1.865.753 ||38|| 49.099 |- |{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978.]]|| 1.545.791 ||38|| 40.679 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]|| 2.109.723 ||52|| 40.572 |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986.]]|| 2.394.031 ||52|| 46.039 |- |{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]|| 2.516.215 ||52|| 48.389 |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994.]]||3.587.538 ||52||68.991 |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]|| 2.785.100 ||64|| 43.517 |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]|| 2.705.197 ||64|| 42.269 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]|| 3.359.439 ||64|| 52.491 |- |{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]|| 3.178.856 ||64|| 49.670 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]|| 3.429.873 || 64 || 53.592 |- |{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]|| 3.031.768 || 64 || 47.371 |- |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]|| 3.404.252 || 64 || 53.191 |} === Osvajači === {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Rang !Reprezentacija !Broj titula |- |1. |align=left|{{NOG|BRA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]) |5 |- |rowspan=2|2. |align=left|{{NOG|ITA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]) |rowspan=2|4 |- |align=left|{{NOG|NJE}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) |- |4. |align=left|{{NOG|ARG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) |3 |- | rowspan="2" |5. | align="left" |{{NOG|FRA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]) |rowspan=2|2 |- |align=left|{{NOG|URU}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]) |- | rowspan="2" |7. |align=left|{{NOG|ENG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]) | rowspan="2" |1 |- |align=left|{{NOG|ŠPA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]) |} === Reprezentacije učesnice SP === {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !|# !|Reprezentacija !|Br. nastupa na SP |- |1. |align=left|{{NOG|BRA}} |22 |- |2. |align=left|{{NOG|NJE}} |20 |- |3. |align=left|{{NOG|ARG}}, {{NOG|ITA}} |18 |- |4. |align=left|{{NOG|MEX}} |17 |- |5. |align=left|{{NOG|ENG}}, {{NOG|FRA}}, {{NOG|ŠPA}} |16 |- |6. |align=left|{{NOG|BEL}}, {{NOG|URU}} |14 |- |7. |align=left|{{NOG|ŠVE}}, {{NOG|ŠVI}} |12 |- |8. |align=left|{{NOG|JKO}}, {{NOG|NIZ}}, {{NOG|SAD}} |11 |- |9. |align=left|{{NOG|ČIL}}, {{NOG|MAĐ}}, {{NOG|POLJ}} |9 |- |10. |align=left|{{NOG|ČSSR}}, {{NOG|JUG}}, {{NOG|KAM}}, {{NOG|PAR}}, {{NOG|POR}}, {{NOG|ŠKO}} |8 |- |11. |align=left|{{NOG|AUT}}, {{NOG|BUG}}, {{NOG|JAP}}, {{NOG|RUM}}, {{NOG|SSSR}} |7 |- |12. |align=left|{{NOG|AUS}}, {{NOG|DAN}}, {{NOG|HRV}}, {{NOG|IRN}}, {{NOG|KOL}}, {{NOG|KOS}}, {{NOG|MAR}}, {{NOG|NGA}}, {{NOG|SAU}}, {{NOG|TUN}} |6 |- |13. |align=left|{{NOG|PER}} |5 |- |14. |align=left|{{NOG|ALŽ}}, {{NOG|EKV}}, {{NOG|GAN}}, {{NOG|RUS}} |4 |- |15. |align=left|{{NOG|BOL}}, {{NOG|EGI}}, {{NOG|GRČ}}, {{NOG|HON}}, {{NOG|IRS}}, {{NOG|JAR}}, {{NOG|NOR}}, {{NOG|OBS}}, {{NOG|SEN}}, {{NOG|SJI}}, {{NOG|SRB}} |3 |- |16. |align=left|{{NOG|SALV}}, {{NOG|KAN}}, {{NOG|NZL}}, {{NOG|SJKOR}}, {{NOG|SLO}}, {{NOG|SCG}}, {{NOG|TUR}}, {{NOG|WAL}} |2 |- |17. |align=left|{{NOG|KUB}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]), {{NOG|INDN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]), {{NOG|IZR}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]), {{NOG|DR KONGO}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|DRNJ}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|HAI}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|KUV}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]), {{NOG|IRK}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]), {{NOG|UAE}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]), {{NOG|JAM}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]), {{NOG|KIN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]), {{NOG|ANG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|TOG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|TRI}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|UKR}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|ČEŠ}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|SLK}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), {{NOG|BIH}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]), {{NOG|ISL}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]), {{NOG|PAN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]), {{NOG|KAT}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) |1 |- |} === Lista strijelaca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !width=5%|Rang !width=5%|Rep. !width=10%|Nogometaš !width=10%|Dati golovi<ref name="World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com">[http://www.topendsports.com/events/worldcupsoccer/goal-scorers-total.htm ''World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com">[http://worldsoccer.about.com/od/internationals/tp/World-Cup-Top-Scorers.htm ''World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713080435/http://worldsoccer.about.com/od/internationals/tp/World-Cup-Top-Scorers.htm |date=13. 7. 2014 }}; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com">[http://www.theguardian.com/news/datablog/2014/may/29/the-world-cups-top-100-footballers-by-nationality-goals-scored-and-votes ''The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com">[http://www.goal.com/en/news/2377/top-10/2010/03/23/1845772/top-10-world-cup-goalscorers-of-all-time ''With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> !width=10%|Odigrao utakmica !width=10%|Prosjek golova !width=20%|Nastupi na SP |- |1. |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Miroslav Klose]] |16 |24 |0,67 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] |- |2. |{{ZD|BRA}} |align=left|[[Ronaldo]] |15 |19 |0,79 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] |- |3. |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Gerd Müller]] |14 |13 |1,08 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]] |- |rowspan=2|4. |{{ZD|FRA}} |align=left|[[Just Fontaine]] |rowspan=2|13 |6 |2,17 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]] |- |{{ZD|ARG}} |align=left|[[Lionel Messi]] |26 |0,50 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |rowspan=2|6. |{{ZD|BRA}} |align=left|[[Pelé]] |rowspan=2|12 |14 |0,86 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]] |- |{{ZD|FRA}} |align=left|[[Kylian Mbappé]] |14 |0,86 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |rowspan=2|8. |{{ZD|MAĐ}} |align=left|[[Sandor Kocsis]] |rowspan=2|11 |5 |2,20 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]] |- |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Jürgen Klinsmann]] |17 |0,65 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]] |- |rowspan=6|10. |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Helmut Rahn]] |rowspan=6|10 |10 |1,00 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]] |- |{{ZD|ARG}} |align=left|[[Gabriel Batistuta]] |12 |0,83 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]] |- |{{ZD|ENG}} |align=left|[[Gary Lineker]] |12 |0,83 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] |- |{{ZD|PER}} |align=left|[[Teofilo Cubillas]] |13 |0,77 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]] |- |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]] |19 |0,53 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |{{ZD|POLJ}} |align=left|[[Grzegorz Lato]] |20 |0,50 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]] |} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup}} * [http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Svjetsko prvenstvo u nogometu na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209151223/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=9. 2. 2014 }} * [http://www.rsssf.com/tablesw/worldcup.html Svjetsko prvenstvo u nogometu] na rsssf.com {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu|*]] [[Kategorija:FIFA takmičenja]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva|Nogomet]] bfzoeloutxr8kje33eqtg18q7cj2mei Janja 0 10835 3898888 3846292 2026-06-17T10:09:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898888 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Janja (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Janja | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Janja centar.jpg | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.6655 | dužina_stepeni = 19.2469 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 11710 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = 76316 | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201189<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=15. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Janja u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Janja''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. Janja je također i sjedište istoimene [[mjesna zajednica|mjesne zajednice]].<ref>{{Cite web |url=http://www.sobijeljina.org/index.php?idgrupa=141&sablon=0&naslov=%D0%9C%D1%98%D0%B5%D1%81%D0%BD%D0%B5+%D0%B7%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B5 |title=Mjesne zajednice općine Bijeljina |work=sobijeljina.org |access-date=15. 1. 2016 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305050947/http://www.sobijeljina.org/index.php?idgrupa=141&sablon=0&naslov=%D0%9C%D1%98%D0%B5%D1%81%D0%BD%D0%B5+%D0%B7%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B5 |url-status=dead }}</ref> Geografski se nalazi donjem [[Podrinje|Podrinju]]. Nalazi se jedanaest kilometara južno od [[Bijeljina|Bijeljine]]. Prostire se na obje strane rijeke [[Rijeka Janja|Janje]], koja se na dva kilometra od naselja ulijeva u rijeku [[Drina|Drinu]]. Kroz Janju prolazi magistralna cesta [[Magistralna cesta M14.1|M14.1]], [[Bijeljina]]-[[Zvornik]], odnosno ulica Bijeljinska. Janja je najveće naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini koje nije sjedište općine.<ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> == Historija == Janja se spominje kao trgovačko mjesto u Bosni sa 3.945 stanovnika s početka 18. vijeka. Janja je u prošlosti dugo vremena bila [[kasaba]]. Nakon toga dugo je bila [[nahija]], pa [[ajanluk]], a od 1867. do 1878. godine bila je [[mudirat]] (ispostava), što je značilo veći rang od općine. Od 1878. pa sve do 1961. godine, Janja je bila općinski centar površine od oko 189&nbsp;km<sup>2</sup>. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], srpske vlasti su sprovele djelimično [[etničko čišćenje]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]] s područja Janje kao i ostalih dijelova Bijeljine. Džamije su porušene, a civilno bošnjačko stanovništvo je dijelom protjerano, a dijelom je ostalo u Janji. Nakon rata Bošnjaci su se vratili u značajnom broju, ali povratak još uvijek nije završen. == Geografija == U novije vrijeme Janja je podijeljena na četiri kvarta. Prvi kvart obuhvata Brzavu, Ciganluk, Šehić i Durgutović [[mahala|mahalu]]. Drugi kvart Gornju Mahalu. Trećem kvartu pripadaju Šarampov, Dugo Polje i Varoš, a četvrtom Smajić mahala i Polutine. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs Janje, a prostire se na oko 14.000 hektara. Najveći dio su kvalitetne [[oranice]], pogodne za proizvodnju najintenzivnijih ratarskih kultura. Pored proizvodnje žitarica, posebno je razvijena proizvodnja svih vrsta povrća. Pored zemljišta, jedini prirodni resursi su još [[hidropotencijal]] rijeke [[Drina|Drine]] i šljunak u koritu ove rijeke. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Janja | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201189 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 15. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 11710 | g2013_bosnjaci = 8532 | g2013_srbi = 3054 | g2013_hrvati = 17 | g2013_bosanci = 8 | g2013_romi = 19 | g2013_muslimani = 7 | g2013_bosanciihercegovci = 2 | g2013_albanci = 7 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_pravoslavci = 11 | g2013_nisu_izjasnili = 18 | g2013_nepoznato = 10 | g1991_ukupno = 10458 | g1991_muslimani = 9871 | g1991_srbi = 221 | g1991_hrvati = 17 | g1991_jugosloveni = 182 | g1981_ukupno = 9226 | g1981_muslimani = 8451 | g1981_srbi = 143 | g1981_hrvati = 3 | g1981_jugosloveni = 502 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 9 | g1981_albanci = 19 | g1981_madari = 1 | g1981_romi = 19 | g1971_ukupno = 7945 | g1971_muslimani = 7495 | g1971_srbi = 320 | g1971_hrvati = 10 | g1971_jugosloveni = 40 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 9 | g1971_albanci = 16 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 4 }} == Sport == * [[FK Podrinje Janja]] * [[OFK Janja 2009]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Janja}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} * [http://www.janja-bih.at/ ''Janja-bih.at''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115201624/http://www.janja-bih.at/ |date=15. 1. 2016 }} {{Općina Bijeljina}} 3vs64co2cydfyboomvmfrqw659xgrdy Srpska demokratska stranka 0 17165 3898839 3793288 2026-06-16T15:14:01Z Bakir123 110053 /* Spisak predsjednika */ 3898839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Srpska demokratska stranka | izvorno_ime = Volja naroda | logo = Logo of the Serb Democratic Party (Krajina, variant).svg | teskt = | skraćenica = SDS, SDS VN | predsjednik = [[Branko Blanuša]]<ref name="BB">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds/|title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS|date=2025-12-28|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2025-12-28}}</ref> | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = [[Želimir Nešković]]<br>[[Ognjen Bodiroga]] | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Zoran Latinović]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Radovan Karadžić]] | osnovana = {{Početni datum i godine|1990|7|12}} | raspuštena = | prethodnik = | nastala_iz = | nasljednik = | spojena_u = | slogan = "Sviće" | himna = | sjedište = [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Trg Ilidžanske brigade | novine = | mladi_ogranak = Aktiv mladih SDS-a | ženski_ogranak = Aktiv žena SDS-a | seniorski_ogranak = | broj članova = ~40.000 | politička_pozicija = {{ubl|class=nowrap| |[[Desni centar]]<ref>{{cite web|url=https://santandertrade.com/en/portal/analyse-markets/bosnia-and-herzegovina/political-outline|title=Bosnian Herzegovinian political outline|website=Santander}}</ref> - [[desnica]]<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|work=[[The Guardian]]|date=8. 10. 2014|last1=Nardelli|first1=Alberto|last2=Dzidic|first2=Denis|last3=Jukic|first3=Elvira|access-date=11. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}</ref> |'''Prijašnje:''' |[[Krajnja desnica]] }} | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<ref name="Nordsieck">{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|title=Bosnia–Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018|archive-date=15. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042139/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|url-status=bot: unknown}}</ref><br>[[Konzervativizam]]<ref name="Nordsieck"/><br>[[Proevropejstvo]]<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2018/09/24/key-political-parties-09-21-2018/|title=Key political parties|last=BIRN|date=24. 9. 2018|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=15. 7. 2025}}</ref><br>'''Prijašnje:'''<br>[[Ultranacionalizam]]<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name="HTSRSOLFHP">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|newspaper=The Irish Times|language=en}}</ref><br>[[Separatizam]]<ref name="Nordsieck"/><ref name="HTSRSOLFHP" /><br>[[Islamofobija]]<br>[[Kroatofobija]] | religija = | nacionalno_članstvo = | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} | sestrinske_stranke = [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]] {{Malo|(do 1995)}}<br>[[Srpska demokratska stranka (Srbija)|SDS Srbije]] {{Malo|(do 2003)}} | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|11|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta|Skupština BD]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = Flag of the Serb Democratic Party.svg | veb-sajt = [http://www.sds.rs/ sds.rs] }} '''Srpska demokratska stranka''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''Српска демократска странка'''), skraćeno '''SDS''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''СДС'''), jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] politička stranka osnovana 12. jula 1990. sa sjedištem na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], [[Istočno Sarajevo]]. Stranka je pod sankcijama [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] zbog "neuspjeha u hapšenju i predaji osumnjičenih za ratne zločine međunarodnom tribunalu". Sankcije zabranjuju bilo kakav transfer sredstava i materijala iz Sjedinjenih Američkih Država SDS-u i obrnuto.<ref>{{Cite web|url=https://sanctionssearch.ofac.treas.gov/Details.aspx?id=8811|title=Sanctions List Search - SERB DEMOCRATIC PARTY|website=sanctionssearch.ofac.treas.gov|access-date=15. 7. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2004-dec-17-fg-bosnia17-story.html|title=US Places Sanctions on Bosnian Serb Officials|website=L.A. Times|publisher=Associated Press|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026001317/http://articles.latimes.com/2004/dec/17/world/fg-bosnia17|archive-date=26. 10. 2015|url-status=live|access-date=27. 11. 2015|quote="State Department spokesman Richard Boucher said that, under the sanctions, any assets the Serbian Democratic Party had in the United States would be frozen. In addition, he said, any members of that party or its partner, the Party for Democratic Progress, would be banned from entering the United States."}}</ref> Stranka se nalazi na spisku ''posebno određenih državljana i blokiranih osoba'' od strane američkog [[Ured za kontrolu strane imovine|Ureda za kontrolu strane imovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.treasury.gov/ofac/downloads/sdnlist.pdf|title=Office of Foreign Assets Control black list|publisher=Office of Foreign Assets Control|access-date=12. 2. 2016}}</ref> Kako bi izbjegli sankcije, zvaničnici SDS-a osnovali su zaseban pravni subjekt pod nazivom '''SDS – Volja naroda''' (ćir. СДС - Воља народа) u 2020. == Historija == === Osnivanje === Osnivanje stranke počinje u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]], gdje se angažuje [[Jovan Rašković]], koji je radio kao [[Psihijatrija|psihijatar]] u [[Split]]<nowiki/>u. Pored toga, postojali su odbori u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]]. Kasnije će se u maju 1990, na teritoriji [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] (SRBiH), osnovati Inicijativni odbor stranke. Kao vođa stranke profilisao se u početku [[Vladimir Srebrov]] (pravo ime Milan Nikolić). Dana 28. juna 1990 održana je obnoviteljska skupština kulturnog udruženja "[[Prosvjeta]]" koju su pokrenuli profesor [[Filozofija|filozofije]] [[Aleksa Buha]] i književnik [[Vladimir Nastić]]. Veliki utjecaj u organizivanju stranke imalu su profesori [[Milorad Ekmečić]] i [[Nikola Koljević]]. Akademik [[Dobrica Ćosić]] ponudio je obojici da budu glavni agitatori stranke, poput Raškovića u Hrvatskoj. [[Radovan Karadžić]] je po profesiji bio [[Psihijatrija|psihijatar]] kao i Rašković. Karadžić je radio tada u pokretu "Zelenih". U početku Karadžić nije pokazivao interes u organizaciji stranke ali se smatra da je akademik Ćosić imao znatan utjecaj na promijenu mišljenja. Pored toga, radilo se pridobijanju [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]], koji je odbio pristupanje SDS-u te se priključio [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savezu reformnih snaga Jugoslavije]] (SRSJ), stranci [[Ante Marković]]a. Nakon što je [[Stranka demokratske akcije]] (SDA) bila već formirana Karadžić poziva [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] na sastanak, a na zakazanom sastanku pojavio se i [[Muhamed Čengić]], s namjerom da ponudi koaliciju SDA i SDS-a. SDS je otvoreno pozivao na rušenje [[Komunizam|komunizma]]. Kasnije će na sastanku Izvršnog odbora "Prosvjete" Koljević, Ekmečić i dr. izvršiti pritisak na Srebrova da mjesto ustupi Karadžiću uz argument "da je veliki Srbin iz četničke porodice".<ref>{{Cite book|last=Mahić|first=Derviš|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/33977/MicrosoftxWordx-xBKS4590-MASTERxOPPGxHvilkenxveixgxrxBosnia.DervisxMahic.pdf?sequence=1|title=Kojim putem ide Bosna|publisher=Univerzitet Oslo|year=2003|isbn=|location=Oslo|pages=14}}</ref> Naime, Karadžićev otac, Vuko,<ref>{{cite web|url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:279208-Necu-da-pogazim-rec|title=Neću da pogazim reč|date=6. 8. 2008|publisher=Novosti|access-date=24. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=1582:crnogorac-prodao-radovana&Itemid=2062|title=Crnogorac prodao Radovana|date=2. 4. 2010|publisher=Monitor|access-date=24. 3. 2016}}</ref> je bio [[Četnici|četnik]], tj. pripadnik desničarske vojske vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u egzilu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i bio je zatvoren od strane poslijeratnog komunističkog režima tokom većeg dijela njegovog djetinjstva.<ref>{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.ba/books?id=FrpUBAAAQBAJ&redir_esc=y|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|date=29. 9. 2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-07335-7|pages=25|language=en}}</ref> Srebrov je kasnije organizovao omladinsko krilo "Mlada Bosna", koja je trebala biti udarna pesnica stranke. Izjave Srebrova poput "neću da budem lider, već samo buntovnik svog naroda u BiH" prikazivalo je Karadžića kao politički umjerenijeg. Kasnije će Srebrov, pod utiskom da je iskorišten, prepustiti svoje mjesto u stranci Karadžiću.<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Kako je nastao SDS Svi u državu (2|url=http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=10. 11. 2009|archive-date=18. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171218041537/http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|url-status=dead}}</ref> Nakon konsultacija s [[Beograd]]<nowiki/>om, Karadžić organizuje, uz prisustvo Raškovića ([[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]]) i historičara [[Rastislav Petrović|Rastislava Petrovića]] veliki miting u [[Banja Luka|Banja]] [[Banja Luka|Luci]] uz slogan "BiH u Jugoslaviji". Okupljenima su se obratili parolama: "Tući ćemo se pošteno", "Srpski narod ima pravo na svoju državu", "Niko nas ne može odvojiti od Jugoslavije".<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Duhovni krov "Velike Srbije" (6)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=24. 11. 2009|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|url-status=dead}}</ref> [[Radovan Karadžić]] 12. jula 1990. službeno osniva Srpsku demokratsku stranku u Bosni i Hercegovini. Stranka je imala za cilj ujedinjenje [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpske zajednice]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao što je to učinila [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] [[Jovan Rašković|Jovana Raškovića]] sa [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], i ostanak u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] (kao "Treća Jugoslavija" sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] ), u slučaju proglašenja nezavisnosti tih republika od federacije.<ref>{{Cite web|url=https://vesti-online.com/Vesti/Srbija/121591/Raskoviceva-SDS-obnovljena-u-Beogradu|title=Raškovićeva SDS obnovljena u Beogradu|date=5. 3. 2011|publisher=Vesti online|language=sr|access-date=21. 8. 2018}}</ref> === Prijeratni period === Tokom septembra 1991, SDS je počeo osnivati razne "[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti]]" širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nakon što je [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] glasala za Memorandum o suverenitetu 15. oktobra 1991, srpski poslanici konstituirali su srpski blok od ukupno 83 poslanika (pretežno iz SDS-a, [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]], [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]]), te donijeli ''[[s:Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Odluku o osnivanju Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]'' 24. oktobra 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], kako bi isključivo predstavljala [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe u Bosni i Hercegovini]]. Sljedećeg mjeseca, Srbi u BiH su održali [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|pebiscit]] koji je rezultirao ogromnom većinom glasova za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji. U decembru 1991, rukovodstvo SDS-a sastavilo je strogo povjerljivi dokument pod nazivom "''Za organizaciju i djelovanje organa srpske nacije u Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima''". Ovo je bio centralizirani program preuzimanja svake općine u zemlji sa većinskim srpskim stanovništvom, stvaranjem [[Vlada u sjeni|vlade u sjeni]] i paravladinih struktura putem raznih "kriznih štabova", te pripremom naroda za preuzimanje u koordinaciji s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA).<ref>{{Cite book|last=Gow|first=James|title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes|publisher=McGill-Queen's University Press|year=2003|isbn=1850654999|location=Montreal|pages=122–123}}</ref> Usvajanjem Memoranduma o suverenitetu, Bosna i Hercegovina se obavezala održati [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara i 1. marta 1992. Prije toga, Skupština srpskog naroda u BiH (kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske]], NSRS) usvojila je 9. januara [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|''Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini'']], federalne jedinice u sastavu Jugoslavije. Kasnije će biti preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Proširiti sekciju}} === Poslijeratni period === Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], SDS je postala jedna od vodećih stranaka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora 1998]], na čelu sa [[Dragan Kalinić|Draganom Kalinićem]] SDS odlazi u [[Opozicija (politika)|opoziciju]].<ref>{{cite web|url=http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|title=Историјат|website=Zvanična stranica|archive-url=https://web.archive.org/web/20170718133051/http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|archive-date=18. 7. 2017|url-status=dead|access-date=20. 7. 2017}}</ref> Na vlast se privremeno vraća nakon izbora [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora 2006]], na čelu sa [[Dragan Čavić|Draganom Čavićem]], SDS se vraća u opoziciju i tamo ostaje. Čavićev SDS se djelimično distancirao od prošlosti svoje stranke, tako da je 2004. priznao [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen nad [[Bošnjaci|bošnjačkim stanovništvom]] u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]].<ref>{{cite news|last1=Smoljanović|first1=Stanko|title=Čavić priznao masakr u Srebrenici|url=http://www.dw.com/bs/%C4%8Davic-priznao-masakr-u-srebrenici/a-2485548|access-date=20. 7. 2017|agency=[[Deutsche Welle]]|date=23. 6. 2004}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] SDS je izgubio status vodeće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i glavne srpske stranke u Bosni i Hercegovini, u korist [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), kojeg predvodi [[Milorad Dodik]].<ref>{{Cite book|last=Eralp|first=Doğa U.|title=Politics of the European Union in Bosnia-Herzegovina: Between Conflict and Democracy|url=https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral|publisher=Lexington Books|year=2012|isbn=978-0-7391-4945-4|page=[https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral/page/n36 21]}}</ref> Uprkos manjim dobicima na izborima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]], stranka je do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] pala na ispod 20% mandata u NSRS, što je najniži broj poslaničkih mjesta u njenoj historiji. == Ideologija == Historijski gledano, stranka je imala snažnu [[Ultranacionalizam|ultranacionalističku]], [[Separatizam|separatističku]] i [[Islamofobija|islamofobnu]] ideologiju.<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|work=The Irish Times|language=en}}</ref> Stranka je nekoliko godina nakon rata promijenila stavove sa [[Krajnja desnica|krajnje desnice]] na umjerenije [[Konzervativizam|konzervativne]], a neki od tih stavova čak idu u korist cijele Bosne i Hercegovine, a ne samo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a možda je jedan od najvećih promotora tog pristupa i jedan od visokih stranačkih zvaničnika, [[Dragan Mektić]]. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|bez okvira|127x127piksel]] |[[Radovan Karadžić]]<br>{{Malo|(r. 1945)}} |12. juli 1990. |19. juli 1996. |6 godina i 7 dana |- !2. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Aleksa Buha]]<br>{{Malo|(r. 1939)}} |19. juli 1996. |1. juli 1998. |1 godina, 11 mjeseci, 12 dana |- !3. |[[Datoteka:Dragan Kalinic crop.jpeg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Kalinić]]<br>{{Malo|(r. 1948)}} |1. juli 1998. |20. juli 2004. |6 godina i 19 dana |- !4. |[[Datoteka:Dragan Čavić cropped.jpg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Čavić]]<br>{{Malo|(r. 1958)}} |20. juli 2004. |15. decembar 2006. |2 godine, 4 mjeseca i 25 dana |- !5. |[[Datoteka:Mladen Bosic-mc.rs.jpg|bez okvira|138x138piksel]] |[[Mladen Bosić]]<br>{{Malo|(r. 1961)}} |15. decembar 2006. |8. oktobar 2016. |9 godina, 9 mjeseci i 23 dana |- !6. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Vukota Govedarica]]<br>{{Malo|(r. 1976)}} |23. oktobar 2016. |30. juni 2019. |2 godine, 8 mjeseci i 7 dana |- !7. |[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|123x123piksel]] |[[Mirko Šarović]]<br>{{Malo|(r. 1956)}} |30. juni 2019. |12. novembar 2022 |3 godine, 4 mjeseca i 13 dana |- !8. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Milan Miličević]]<br>{{Malo|(r. 1963)}} |12. novembar 2022 |13. juli 2025. |2 godine, 8 mjeseci i 1 dan |- !- |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Jovica Radulović]]<br>{{Malo|(r. 1983)}}<br>{{Malo|''(vršilac dužnosti)''}} |13. juli 2025.<ref name="JR">{{Cite web|url=https://rtvbn.com/4078851/milan-milicevic-podnio-neopozivu-ostavku-na-mjesto-predsjednika-srpske-demokratske-stranke|title=Milan Miličević podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Srpske demokratske stranke|website=BN|access-date=15. 7. 2025}}</ref> |28. decembar 2025. |{{ayd|2025|7|13|2025|12|28}} |- !9. |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|130x130piksel]] |[[Branko Blanuša]]<br>{{Malo|(r. 1969)}} |28. decembar 2025.<ref name="BB" /> |''trenutno'' |{{ayd|2025|12|28}} |} == Izbori == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 1990)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 2011)]] ==Literatura== *{{cite book|last1=Hadžifejzović|first1=Senad|authorlink1=Senad Hadžifejzović|title=Rat uživo|date=2002|publisher=Mladinska knjiga|location=Ljubljana|isbn=9958-9852-0-9|ref=harv}} *{{cite book|last1=Alibabić|first1=Munir|authorlink1=Munir Alibabić|title=Tajni rat za Bosnu i Hercegovinu između SDB BiH i KOS-a JNA|date=2014|publisher=samizdat|location=Sarajevo|isbn=978-9958-0321-0-3|ref=harv}} ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]] [[Kategorija:Srpska demokratska stranka|*]] [[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske nacionalističke stranke]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] m9sf2vvgxaym2h341021ui9756akbq3 3898841 3898839 2026-06-16T15:18:05Z Bakir123 110053 /* Spisak predsjednika */ 3898841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Srpska demokratska stranka | izvorno_ime = Volja naroda | logo = Logo of the Serb Democratic Party (Krajina, variant).svg | teskt = | skraćenica = SDS, SDS VN | predsjednik = [[Branko Blanuša]]<ref name="BB">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds/|title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS|date=2025-12-28|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2025-12-28}}</ref> | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = [[Želimir Nešković]]<br>[[Ognjen Bodiroga]] | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Zoran Latinović]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Radovan Karadžić]] | osnovana = {{Početni datum i godine|1990|7|12}} | raspuštena = | prethodnik = | nastala_iz = | nasljednik = | spojena_u = | slogan = "Sviće" | himna = | sjedište = [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Trg Ilidžanske brigade | novine = | mladi_ogranak = Aktiv mladih SDS-a | ženski_ogranak = Aktiv žena SDS-a | seniorski_ogranak = | broj članova = ~40.000 | politička_pozicija = {{ubl|class=nowrap| |[[Desni centar]]<ref>{{cite web|url=https://santandertrade.com/en/portal/analyse-markets/bosnia-and-herzegovina/political-outline|title=Bosnian Herzegovinian political outline|website=Santander}}</ref> - [[desnica]]<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|work=[[The Guardian]]|date=8. 10. 2014|last1=Nardelli|first1=Alberto|last2=Dzidic|first2=Denis|last3=Jukic|first3=Elvira|access-date=11. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}</ref> |'''Prijašnje:''' |[[Krajnja desnica]] }} | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<ref name="Nordsieck">{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|title=Bosnia–Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018|archive-date=15. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042139/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|url-status=bot: unknown}}</ref><br>[[Konzervativizam]]<ref name="Nordsieck"/><br>[[Proevropejstvo]]<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2018/09/24/key-political-parties-09-21-2018/|title=Key political parties|last=BIRN|date=24. 9. 2018|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=15. 7. 2025}}</ref><br>'''Prijašnje:'''<br>[[Ultranacionalizam]]<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name="HTSRSOLFHP">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|newspaper=The Irish Times|language=en}}</ref><br>[[Separatizam]]<ref name="Nordsieck"/><ref name="HTSRSOLFHP" /><br>[[Islamofobija]]<br>[[Kroatofobija]] | religija = | nacionalno_članstvo = | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} | sestrinske_stranke = [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]] {{Malo|(do 1995)}}<br>[[Srpska demokratska stranka (Srbija)|SDS Srbije]] {{Malo|(do 2003)}} | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|11|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta|Skupština BD]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = Flag of the Serb Democratic Party.svg | veb-sajt = [http://www.sds.rs/ sds.rs] }} '''Srpska demokratska stranka''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''Српска демократска странка'''), skraćeno '''SDS''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''СДС'''), jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] politička stranka osnovana 12. jula 1990. sa sjedištem na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], [[Istočno Sarajevo]]. Stranka je pod sankcijama [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] zbog "neuspjeha u hapšenju i predaji osumnjičenih za ratne zločine međunarodnom tribunalu". Sankcije zabranjuju bilo kakav transfer sredstava i materijala iz Sjedinjenih Američkih Država SDS-u i obrnuto.<ref>{{Cite web|url=https://sanctionssearch.ofac.treas.gov/Details.aspx?id=8811|title=Sanctions List Search - SERB DEMOCRATIC PARTY|website=sanctionssearch.ofac.treas.gov|access-date=15. 7. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2004-dec-17-fg-bosnia17-story.html|title=US Places Sanctions on Bosnian Serb Officials|website=L.A. Times|publisher=Associated Press|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026001317/http://articles.latimes.com/2004/dec/17/world/fg-bosnia17|archive-date=26. 10. 2015|url-status=live|access-date=27. 11. 2015|quote="State Department spokesman Richard Boucher said that, under the sanctions, any assets the Serbian Democratic Party had in the United States would be frozen. In addition, he said, any members of that party or its partner, the Party for Democratic Progress, would be banned from entering the United States."}}</ref> Stranka se nalazi na spisku ''posebno određenih državljana i blokiranih osoba'' od strane američkog [[Ured za kontrolu strane imovine|Ureda za kontrolu strane imovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.treasury.gov/ofac/downloads/sdnlist.pdf|title=Office of Foreign Assets Control black list|publisher=Office of Foreign Assets Control|access-date=12. 2. 2016}}</ref> Kako bi izbjegli sankcije, zvaničnici SDS-a osnovali su zaseban pravni subjekt pod nazivom '''SDS – Volja naroda''' (ćir. СДС - Воља народа) u 2020. == Historija == === Osnivanje === Osnivanje stranke počinje u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]], gdje se angažuje [[Jovan Rašković]], koji je radio kao [[Psihijatrija|psihijatar]] u [[Split]]<nowiki/>u. Pored toga, postojali su odbori u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]]. Kasnije će se u maju 1990, na teritoriji [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] (SRBiH), osnovati Inicijativni odbor stranke. Kao vođa stranke profilisao se u početku [[Vladimir Srebrov]] (pravo ime Milan Nikolić). Dana 28. juna 1990 održana je obnoviteljska skupština kulturnog udruženja "[[Prosvjeta]]" koju su pokrenuli profesor [[Filozofija|filozofije]] [[Aleksa Buha]] i književnik [[Vladimir Nastić]]. Veliki utjecaj u organizivanju stranke imalu su profesori [[Milorad Ekmečić]] i [[Nikola Koljević]]. Akademik [[Dobrica Ćosić]] ponudio je obojici da budu glavni agitatori stranke, poput Raškovića u Hrvatskoj. [[Radovan Karadžić]] je po profesiji bio [[Psihijatrija|psihijatar]] kao i Rašković. Karadžić je radio tada u pokretu "Zelenih". U početku Karadžić nije pokazivao interes u organizaciji stranke ali se smatra da je akademik Ćosić imao znatan utjecaj na promijenu mišljenja. Pored toga, radilo se pridobijanju [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]], koji je odbio pristupanje SDS-u te se priključio [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savezu reformnih snaga Jugoslavije]] (SRSJ), stranci [[Ante Marković]]a. Nakon što je [[Stranka demokratske akcije]] (SDA) bila već formirana Karadžić poziva [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] na sastanak, a na zakazanom sastanku pojavio se i [[Muhamed Čengić]], s namjerom da ponudi koaliciju SDA i SDS-a. SDS je otvoreno pozivao na rušenje [[Komunizam|komunizma]]. Kasnije će na sastanku Izvršnog odbora "Prosvjete" Koljević, Ekmečić i dr. izvršiti pritisak na Srebrova da mjesto ustupi Karadžiću uz argument "da je veliki Srbin iz četničke porodice".<ref>{{Cite book|last=Mahić|first=Derviš|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/33977/MicrosoftxWordx-xBKS4590-MASTERxOPPGxHvilkenxveixgxrxBosnia.DervisxMahic.pdf?sequence=1|title=Kojim putem ide Bosna|publisher=Univerzitet Oslo|year=2003|isbn=|location=Oslo|pages=14}}</ref> Naime, Karadžićev otac, Vuko,<ref>{{cite web|url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:279208-Necu-da-pogazim-rec|title=Neću da pogazim reč|date=6. 8. 2008|publisher=Novosti|access-date=24. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=1582:crnogorac-prodao-radovana&Itemid=2062|title=Crnogorac prodao Radovana|date=2. 4. 2010|publisher=Monitor|access-date=24. 3. 2016}}</ref> je bio [[Četnici|četnik]], tj. pripadnik desničarske vojske vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u egzilu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i bio je zatvoren od strane poslijeratnog komunističkog režima tokom većeg dijela njegovog djetinjstva.<ref>{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.ba/books?id=FrpUBAAAQBAJ&redir_esc=y|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|date=29. 9. 2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-07335-7|pages=25|language=en}}</ref> Srebrov je kasnije organizovao omladinsko krilo "Mlada Bosna", koja je trebala biti udarna pesnica stranke. Izjave Srebrova poput "neću da budem lider, već samo buntovnik svog naroda u BiH" prikazivalo je Karadžića kao politički umjerenijeg. Kasnije će Srebrov, pod utiskom da je iskorišten, prepustiti svoje mjesto u stranci Karadžiću.<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Kako je nastao SDS Svi u državu (2|url=http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=10. 11. 2009|archive-date=18. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171218041537/http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|url-status=dead}}</ref> Nakon konsultacija s [[Beograd]]<nowiki/>om, Karadžić organizuje, uz prisustvo Raškovića ([[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]]) i historičara [[Rastislav Petrović|Rastislava Petrovića]] veliki miting u [[Banja Luka|Banja]] [[Banja Luka|Luci]] uz slogan "BiH u Jugoslaviji". Okupljenima su se obratili parolama: "Tući ćemo se pošteno", "Srpski narod ima pravo na svoju državu", "Niko nas ne može odvojiti od Jugoslavije".<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Duhovni krov "Velike Srbije" (6)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=24. 11. 2009|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|url-status=dead}}</ref> [[Radovan Karadžić]] 12. jula 1990. službeno osniva Srpsku demokratsku stranku u Bosni i Hercegovini. Stranka je imala za cilj ujedinjenje [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpske zajednice]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao što je to učinila [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] [[Jovan Rašković|Jovana Raškovića]] sa [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], i ostanak u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] (kao "Treća Jugoslavija" sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] ), u slučaju proglašenja nezavisnosti tih republika od federacije.<ref>{{Cite web|url=https://vesti-online.com/Vesti/Srbija/121591/Raskoviceva-SDS-obnovljena-u-Beogradu|title=Raškovićeva SDS obnovljena u Beogradu|date=5. 3. 2011|publisher=Vesti online|language=sr|access-date=21. 8. 2018}}</ref> === Prijeratni period === Tokom septembra 1991, SDS je počeo osnivati razne "[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti]]" širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nakon što je [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] glasala za Memorandum o suverenitetu 15. oktobra 1991, srpski poslanici konstituirali su srpski blok od ukupno 83 poslanika (pretežno iz SDS-a, [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]], [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]]), te donijeli ''[[s:Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Odluku o osnivanju Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]'' 24. oktobra 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], kako bi isključivo predstavljala [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe u Bosni i Hercegovini]]. Sljedećeg mjeseca, Srbi u BiH su održali [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|pebiscit]] koji je rezultirao ogromnom većinom glasova za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji. U decembru 1991, rukovodstvo SDS-a sastavilo je strogo povjerljivi dokument pod nazivom "''Za organizaciju i djelovanje organa srpske nacije u Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima''". Ovo je bio centralizirani program preuzimanja svake općine u zemlji sa većinskim srpskim stanovništvom, stvaranjem [[Vlada u sjeni|vlade u sjeni]] i paravladinih struktura putem raznih "kriznih štabova", te pripremom naroda za preuzimanje u koordinaciji s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA).<ref>{{Cite book|last=Gow|first=James|title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes|publisher=McGill-Queen's University Press|year=2003|isbn=1850654999|location=Montreal|pages=122–123}}</ref> Usvajanjem Memoranduma o suverenitetu, Bosna i Hercegovina se obavezala održati [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara i 1. marta 1992. Prije toga, Skupština srpskog naroda u BiH (kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske]], NSRS) usvojila je 9. januara [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|''Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini'']], federalne jedinice u sastavu Jugoslavije. Kasnije će biti preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Proširiti sekciju}} === Poslijeratni period === Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], SDS je postala jedna od vodećih stranaka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora 1998]], na čelu sa [[Dragan Kalinić|Draganom Kalinićem]] SDS odlazi u [[Opozicija (politika)|opoziciju]].<ref>{{cite web|url=http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|title=Историјат|website=Zvanična stranica|archive-url=https://web.archive.org/web/20170718133051/http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|archive-date=18. 7. 2017|url-status=dead|access-date=20. 7. 2017}}</ref> Na vlast se privremeno vraća nakon izbora [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora 2006]], na čelu sa [[Dragan Čavić|Draganom Čavićem]], SDS se vraća u opoziciju i tamo ostaje. Čavićev SDS se djelimično distancirao od prošlosti svoje stranke, tako da je 2004. priznao [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen nad [[Bošnjaci|bošnjačkim stanovništvom]] u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]].<ref>{{cite news|last1=Smoljanović|first1=Stanko|title=Čavić priznao masakr u Srebrenici|url=http://www.dw.com/bs/%C4%8Davic-priznao-masakr-u-srebrenici/a-2485548|access-date=20. 7. 2017|agency=[[Deutsche Welle]]|date=23. 6. 2004}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] SDS je izgubio status vodeće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i glavne srpske stranke u Bosni i Hercegovini, u korist [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), kojeg predvodi [[Milorad Dodik]].<ref>{{Cite book|last=Eralp|first=Doğa U.|title=Politics of the European Union in Bosnia-Herzegovina: Between Conflict and Democracy|url=https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral|publisher=Lexington Books|year=2012|isbn=978-0-7391-4945-4|page=[https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral/page/n36 21]}}</ref> Uprkos manjim dobicima na izborima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]], stranka je do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] pala na ispod 20% mandata u NSRS, što je najniži broj poslaničkih mjesta u njenoj historiji. == Ideologija == Historijski gledano, stranka je imala snažnu [[Ultranacionalizam|ultranacionalističku]], [[Separatizam|separatističku]] i [[Islamofobija|islamofobnu]] ideologiju.<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|work=The Irish Times|language=en}}</ref> Stranka je nekoliko godina nakon rata promijenila stavove sa [[Krajnja desnica|krajnje desnice]] na umjerenije [[Konzervativizam|konzervativne]], a neki od tih stavova čak idu u korist cijele Bosne i Hercegovine, a ne samo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a možda je jedan od najvećih promotora tog pristupa i jedan od visokih stranačkih zvaničnika, [[Dragan Mektić]]. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|bez okvira|127x127piksel]] |[[Radovan Karadžić]]<br>{{Malo|(r. 1945)}} |12. juli 1990. |19. juli 1996. |6 godina i 7 dana |- !2. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Aleksa Buha]]<br>{{Malo|(r. 1939)}} |19. juli 1996. |1. juli 1998. |1 godina, 11 mjeseci, 12 dana |- !3. |[[Datoteka:Dragan Kalinic crop.jpeg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Kalinić]]<br>{{Malo|(r. 1948)}} |1. juli 1998. |20. juli 2004. |6 godina i 19 dana |- !4. |[[Datoteka:Dragan Čavić cropped.jpg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Čavić]]<br>{{Malo|(r. 1958)}} |20. juli 2004. |15. decembar 2006. |2 godine, 4 mjeseca i 25 dana |- !5. |[[Datoteka:Mladen Bosic-mc.rs.jpg|bez okvira|138x138piksel]] |[[Mladen Bosić]]<br>{{Malo|(r. 1961)}} |15. decembar 2006. |8. oktobar 2016. |9 godina, 9 mjeseci i 23 dana |- !6. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Vukota Govedarica]]<br>{{Malo|(r. 1976)}} |23. oktobar 2016. |30. juni 2019. |2 godine, 8 mjeseci i 7 dana |- !7. |[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|123x123piksel]] |[[Mirko Šarović]]<br>{{Malo|(r. 1956)}} |30. juni 2019. |12. novembar 2022 |3 godine, 4 mjeseca i 13 dana |- !8. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Milan Miličević]]<br>{{Malo|(r. 1963)}} |12. novembar 2022 |13. juli 2025. |2 godine, 8 mjeseci i 1 dan |- !- |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Jovica Radulović]]<br>{{Malo|(r. 1983)}}<br>{{Malo|''(vršilac dužnosti)''}} |13. juli 2025.<ref name="JR">{{Cite web|url=https://rtvbn.com/4078851/milan-milicevic-podnio-neopozivu-ostavku-na-mjesto-predsjednika-srpske-demokratske-stranke|title=Milan Miličević podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Srpske demokratske stranke|website=BN|access-date=15. 7. 2025}}</ref> |28. decembar 2025. |{{ayd|2025|7|13|2025|12|28}} |- !9. |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|120x120piksel]] |[[Branko Blanuša]]<br>{{Malo|(r. 1969)}} |28. decembar 2025.<ref name="BB" /> |''trenutno'' |{{ayd|2025|12|28}} |} == Izbori == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 1990)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 2011)]] ==Literatura== *{{cite book|last1=Hadžifejzović|first1=Senad|authorlink1=Senad Hadžifejzović|title=Rat uživo|date=2002|publisher=Mladinska knjiga|location=Ljubljana|isbn=9958-9852-0-9|ref=harv}} *{{cite book|last1=Alibabić|first1=Munir|authorlink1=Munir Alibabić|title=Tajni rat za Bosnu i Hercegovinu između SDB BiH i KOS-a JNA|date=2014|publisher=samizdat|location=Sarajevo|isbn=978-9958-0321-0-3|ref=harv}} ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]] [[Kategorija:Srpska demokratska stranka|*]] [[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske nacionalističke stranke]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] a6op7dtew2kv1k29vdizemr26ww6hzt 3898844 3898841 2026-06-16T15:58:42Z Bakir123 110053 /* Spisak predsjednika */ 3898844 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Srpska demokratska stranka | izvorno_ime = Volja naroda | logo = Logo of the Serb Democratic Party (Krajina, variant).svg | teskt = | skraćenica = SDS, SDS VN | predsjednik = [[Branko Blanuša]]<ref name="BB">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds/|title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS|date=2025-12-28|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2025-12-28}}</ref> | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = [[Želimir Nešković]]<br>[[Ognjen Bodiroga]] | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Zoran Latinović]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Radovan Karadžić]] | osnovana = {{Početni datum i godine|1990|7|12}} | raspuštena = | prethodnik = | nastala_iz = | nasljednik = | spojena_u = | slogan = "Sviće" | himna = | sjedište = [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Trg Ilidžanske brigade | novine = | mladi_ogranak = Aktiv mladih SDS-a | ženski_ogranak = Aktiv žena SDS-a | seniorski_ogranak = | broj članova = ~40.000 | politička_pozicija = {{ubl|class=nowrap| |[[Desni centar]]<ref>{{cite web|url=https://santandertrade.com/en/portal/analyse-markets/bosnia-and-herzegovina/political-outline|title=Bosnian Herzegovinian political outline|website=Santander}}</ref> - [[desnica]]<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|work=[[The Guardian]]|date=8. 10. 2014|last1=Nardelli|first1=Alberto|last2=Dzidic|first2=Denis|last3=Jukic|first3=Elvira|access-date=11. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}</ref> |'''Prijašnje:''' |[[Krajnja desnica]] }} | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<ref name="Nordsieck">{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|title=Bosnia–Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018|archive-date=15. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042139/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|url-status=bot: unknown}}</ref><br>[[Konzervativizam]]<ref name="Nordsieck"/><br>[[Proevropejstvo]]<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2018/09/24/key-political-parties-09-21-2018/|title=Key political parties|last=BIRN|date=24. 9. 2018|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=15. 7. 2025}}</ref><br>'''Prijašnje:'''<br>[[Ultranacionalizam]]<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name="HTSRSOLFHP">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|newspaper=The Irish Times|language=en}}</ref><br>[[Separatizam]]<ref name="Nordsieck"/><ref name="HTSRSOLFHP" /><br>[[Islamofobija]]<br>[[Kroatofobija]] | religija = | nacionalno_članstvo = | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} | sestrinske_stranke = [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]] {{Malo|(do 1995)}}<br>[[Srpska demokratska stranka (Srbija)|SDS Srbije]] {{Malo|(do 2003)}} | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|11|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta|Skupština BD]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = Flag of the Serb Democratic Party.svg | veb-sajt = [http://www.sds.rs/ sds.rs] }} '''Srpska demokratska stranka''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''Српска демократска странка'''), skraćeno '''SDS''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''СДС'''), jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] politička stranka osnovana 12. jula 1990. sa sjedištem na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], [[Istočno Sarajevo]]. Stranka je pod sankcijama [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] zbog "neuspjeha u hapšenju i predaji osumnjičenih za ratne zločine međunarodnom tribunalu". Sankcije zabranjuju bilo kakav transfer sredstava i materijala iz Sjedinjenih Američkih Država SDS-u i obrnuto.<ref>{{Cite web|url=https://sanctionssearch.ofac.treas.gov/Details.aspx?id=8811|title=Sanctions List Search - SERB DEMOCRATIC PARTY|website=sanctionssearch.ofac.treas.gov|access-date=15. 7. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2004-dec-17-fg-bosnia17-story.html|title=US Places Sanctions on Bosnian Serb Officials|website=L.A. Times|publisher=Associated Press|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026001317/http://articles.latimes.com/2004/dec/17/world/fg-bosnia17|archive-date=26. 10. 2015|url-status=live|access-date=27. 11. 2015|quote="State Department spokesman Richard Boucher said that, under the sanctions, any assets the Serbian Democratic Party had in the United States would be frozen. In addition, he said, any members of that party or its partner, the Party for Democratic Progress, would be banned from entering the United States."}}</ref> Stranka se nalazi na spisku ''posebno određenih državljana i blokiranih osoba'' od strane američkog [[Ured za kontrolu strane imovine|Ureda za kontrolu strane imovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.treasury.gov/ofac/downloads/sdnlist.pdf|title=Office of Foreign Assets Control black list|publisher=Office of Foreign Assets Control|access-date=12. 2. 2016}}</ref> Kako bi izbjegli sankcije, zvaničnici SDS-a osnovali su zaseban pravni subjekt pod nazivom '''SDS – Volja naroda''' (ćir. СДС - Воља народа) u 2020. == Historija == === Osnivanje === Osnivanje stranke počinje u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]], gdje se angažuje [[Jovan Rašković]], koji je radio kao [[Psihijatrija|psihijatar]] u [[Split]]<nowiki/>u. Pored toga, postojali su odbori u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]]. Kasnije će se u maju 1990, na teritoriji [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] (SRBiH), osnovati Inicijativni odbor stranke. Kao vođa stranke profilisao se u početku [[Vladimir Srebrov]] (pravo ime Milan Nikolić). Dana 28. juna 1990 održana je obnoviteljska skupština kulturnog udruženja "[[Prosvjeta]]" koju su pokrenuli profesor [[Filozofija|filozofije]] [[Aleksa Buha]] i književnik [[Vladimir Nastić]]. Veliki utjecaj u organizivanju stranke imalu su profesori [[Milorad Ekmečić]] i [[Nikola Koljević]]. Akademik [[Dobrica Ćosić]] ponudio je obojici da budu glavni agitatori stranke, poput Raškovića u Hrvatskoj. [[Radovan Karadžić]] je po profesiji bio [[Psihijatrija|psihijatar]] kao i Rašković. Karadžić je radio tada u pokretu "Zelenih". U početku Karadžić nije pokazivao interes u organizaciji stranke ali se smatra da je akademik Ćosić imao znatan utjecaj na promijenu mišljenja. Pored toga, radilo se pridobijanju [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]], koji je odbio pristupanje SDS-u te se priključio [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savezu reformnih snaga Jugoslavije]] (SRSJ), stranci [[Ante Marković]]a. Nakon što je [[Stranka demokratske akcije]] (SDA) bila već formirana Karadžić poziva [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] na sastanak, a na zakazanom sastanku pojavio se i [[Muhamed Čengić]], s namjerom da ponudi koaliciju SDA i SDS-a. SDS je otvoreno pozivao na rušenje [[Komunizam|komunizma]]. Kasnije će na sastanku Izvršnog odbora "Prosvjete" Koljević, Ekmečić i dr. izvršiti pritisak na Srebrova da mjesto ustupi Karadžiću uz argument "da je veliki Srbin iz četničke porodice".<ref>{{Cite book|last=Mahić|first=Derviš|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/33977/MicrosoftxWordx-xBKS4590-MASTERxOPPGxHvilkenxveixgxrxBosnia.DervisxMahic.pdf?sequence=1|title=Kojim putem ide Bosna|publisher=Univerzitet Oslo|year=2003|isbn=|location=Oslo|pages=14}}</ref> Naime, Karadžićev otac, Vuko,<ref>{{cite web|url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:279208-Necu-da-pogazim-rec|title=Neću da pogazim reč|date=6. 8. 2008|publisher=Novosti|access-date=24. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=1582:crnogorac-prodao-radovana&Itemid=2062|title=Crnogorac prodao Radovana|date=2. 4. 2010|publisher=Monitor|access-date=24. 3. 2016}}</ref> je bio [[Četnici|četnik]], tj. pripadnik desničarske vojske vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u egzilu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i bio je zatvoren od strane poslijeratnog komunističkog režima tokom većeg dijela njegovog djetinjstva.<ref>{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.ba/books?id=FrpUBAAAQBAJ&redir_esc=y|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|date=29. 9. 2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-07335-7|pages=25|language=en}}</ref> Srebrov je kasnije organizovao omladinsko krilo "Mlada Bosna", koja je trebala biti udarna pesnica stranke. Izjave Srebrova poput "neću da budem lider, već samo buntovnik svog naroda u BiH" prikazivalo je Karadžića kao politički umjerenijeg. Kasnije će Srebrov, pod utiskom da je iskorišten, prepustiti svoje mjesto u stranci Karadžiću.<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Kako je nastao SDS Svi u državu (2|url=http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=10. 11. 2009|archive-date=18. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171218041537/http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|url-status=dead}}</ref> Nakon konsultacija s [[Beograd]]<nowiki/>om, Karadžić organizuje, uz prisustvo Raškovića ([[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]]) i historičara [[Rastislav Petrović|Rastislava Petrovića]] veliki miting u [[Banja Luka|Banja]] [[Banja Luka|Luci]] uz slogan "BiH u Jugoslaviji". Okupljenima su se obratili parolama: "Tući ćemo se pošteno", "Srpski narod ima pravo na svoju državu", "Niko nas ne može odvojiti od Jugoslavije".<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Duhovni krov "Velike Srbije" (6)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=24. 11. 2009|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|url-status=dead}}</ref> [[Radovan Karadžić]] 12. jula 1990. službeno osniva Srpsku demokratsku stranku u Bosni i Hercegovini. Stranka je imala za cilj ujedinjenje [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpske zajednice]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao što je to učinila [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] [[Jovan Rašković|Jovana Raškovića]] sa [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], i ostanak u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] (kao "Treća Jugoslavija" sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] ), u slučaju proglašenja nezavisnosti tih republika od federacije.<ref>{{Cite web|url=https://vesti-online.com/Vesti/Srbija/121591/Raskoviceva-SDS-obnovljena-u-Beogradu|title=Raškovićeva SDS obnovljena u Beogradu|date=5. 3. 2011|publisher=Vesti online|language=sr|access-date=21. 8. 2018}}</ref> === Prijeratni period === Tokom septembra 1991, SDS je počeo osnivati razne "[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti]]" širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nakon što je [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] glasala za Memorandum o suverenitetu 15. oktobra 1991, srpski poslanici konstituirali su srpski blok od ukupno 83 poslanika (pretežno iz SDS-a, [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]], [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]]), te donijeli ''[[s:Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Odluku o osnivanju Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]'' 24. oktobra 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], kako bi isključivo predstavljala [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe u Bosni i Hercegovini]]. Sljedećeg mjeseca, Srbi u BiH su održali [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|pebiscit]] koji je rezultirao ogromnom većinom glasova za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji. U decembru 1991, rukovodstvo SDS-a sastavilo je strogo povjerljivi dokument pod nazivom "''Za organizaciju i djelovanje organa srpske nacije u Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima''". Ovo je bio centralizirani program preuzimanja svake općine u zemlji sa većinskim srpskim stanovništvom, stvaranjem [[Vlada u sjeni|vlade u sjeni]] i paravladinih struktura putem raznih "kriznih štabova", te pripremom naroda za preuzimanje u koordinaciji s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA).<ref>{{Cite book|last=Gow|first=James|title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes|publisher=McGill-Queen's University Press|year=2003|isbn=1850654999|location=Montreal|pages=122–123}}</ref> Usvajanjem Memoranduma o suverenitetu, Bosna i Hercegovina se obavezala održati [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara i 1. marta 1992. Prije toga, Skupština srpskog naroda u BiH (kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske]], NSRS) usvojila je 9. januara [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|''Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini'']], federalne jedinice u sastavu Jugoslavije. Kasnije će biti preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Proširiti sekciju}} === Poslijeratni period === Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], SDS je postala jedna od vodećih stranaka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora 1998]], na čelu sa [[Dragan Kalinić|Draganom Kalinićem]] SDS odlazi u [[Opozicija (politika)|opoziciju]].<ref>{{cite web|url=http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|title=Историјат|website=Zvanična stranica|archive-url=https://web.archive.org/web/20170718133051/http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|archive-date=18. 7. 2017|url-status=dead|access-date=20. 7. 2017}}</ref> Na vlast se privremeno vraća nakon izbora [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora 2006]], na čelu sa [[Dragan Čavić|Draganom Čavićem]], SDS se vraća u opoziciju i tamo ostaje. Čavićev SDS se djelimično distancirao od prošlosti svoje stranke, tako da je 2004. priznao [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen nad [[Bošnjaci|bošnjačkim stanovništvom]] u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]].<ref>{{cite news|last1=Smoljanović|first1=Stanko|title=Čavić priznao masakr u Srebrenici|url=http://www.dw.com/bs/%C4%8Davic-priznao-masakr-u-srebrenici/a-2485548|access-date=20. 7. 2017|agency=[[Deutsche Welle]]|date=23. 6. 2004}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] SDS je izgubio status vodeće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i glavne srpske stranke u Bosni i Hercegovini, u korist [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), kojeg predvodi [[Milorad Dodik]].<ref>{{Cite book|last=Eralp|first=Doğa U.|title=Politics of the European Union in Bosnia-Herzegovina: Between Conflict and Democracy|url=https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral|publisher=Lexington Books|year=2012|isbn=978-0-7391-4945-4|page=[https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral/page/n36 21]}}</ref> Uprkos manjim dobicima na izborima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]], stranka je do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] pala na ispod 20% mandata u NSRS, što je najniži broj poslaničkih mjesta u njenoj historiji. == Ideologija == Historijski gledano, stranka je imala snažnu [[Ultranacionalizam|ultranacionalističku]], [[Separatizam|separatističku]] i [[Islamofobija|islamofobnu]] ideologiju.<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|work=The Irish Times|language=en}}</ref> Stranka je nekoliko godina nakon rata promijenila stavove sa [[Krajnja desnica|krajnje desnice]] na umjerenije [[Konzervativizam|konzervativne]], a neki od tih stavova čak idu u korist cijele Bosne i Hercegovine, a ne samo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a možda je jedan od najvećih promotora tog pristupa i jedan od visokih stranačkih zvaničnika, [[Dragan Mektić]]. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|bez okvira|127x127piksel]] |[[Radovan Karadžić]]<br>{{Malo|(r. 1945)}} |12. juli 1990. |19. juli 1996. |6 godina i 7 dana |- !2. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Aleksa Buha]]<br>{{Malo|(r. 1939)}} |19. juli 1996. |1. juli 1998. |1 godina, 11 mjeseci, 12 dana |- !3. |[[Datoteka:Dragan Kalinic crop.jpeg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Kalinić]]<br>{{Malo|(r. 1948)}} |1. juli 1998. |20. juli 2004. |6 godina i 19 dana |- !4. |[[Datoteka:Dragan Čavić cropped.jpg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Čavić]]<br>{{Malo|(r. 1958)}} |20. juli 2004. |15. decembar 2006. |2 godine, 4 mjeseca i 25 dana |- !5. |[[Datoteka:Mladen Bosic-mc.rs.jpg|bez okvira|138x138piksel]] |[[Mladen Bosić]]<br>{{Malo|(r. 1961)}} |15. decembar 2006. |8. oktobar 2016. |9 godina, 9 mjeseci i 23 dana |- !6. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Vukota Govedarica]]<br>{{Malo|(r. 1976)}} |23. oktobar 2016. |30. juni 2019. |2 godine, 8 mjeseci i 7 dana |- !7. |[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|123x123piksel]] |[[Mirko Šarović]]<br>{{Malo|(r. 1956)}} |30. juni 2019. |12. novembar 2022 |3 godine, 4 mjeseca i 13 dana |- !8. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Milan Miličević]]<br>{{Malo|(r. 1963)}} |12. novembar 2022 |13. juli 2025. |2 godine, 8 mjeseci i 1 dan |- !- |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Jovica Radulović]]<br>{{Malo|(r. 1983)}}<br>{{Malo|''(vršilac dužnosti)''}} |13. juli 2025.<ref name="JR">{{Cite web|url=https://rtvbn.com/4078851/milan-milicevic-podnio-neopozivu-ostavku-na-mjesto-predsjednika-srpske-demokratske-stranke|title=Milan Miličević podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Srpske demokratske stranke|website=BN|access-date=15. 7. 2025}}</ref> |28. decembar 2025. |{{ayd|2025|7|13|2025|12|28}} |- !9. |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|130x130piksel]] |[[Branko Blanuša]]<br>{{Malo|(r. 1969)}} |28. decembar 2025.<ref name="BB" /> |''trenutno'' |{{ayd|2025|12|28}} |} == Izbori == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 1990)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 2011)]] ==Literatura== *{{cite book|last1=Hadžifejzović|first1=Senad|authorlink1=Senad Hadžifejzović|title=Rat uživo|date=2002|publisher=Mladinska knjiga|location=Ljubljana|isbn=9958-9852-0-9|ref=harv}} *{{cite book|last1=Alibabić|first1=Munir|authorlink1=Munir Alibabić|title=Tajni rat za Bosnu i Hercegovinu između SDB BiH i KOS-a JNA|date=2014|publisher=samizdat|location=Sarajevo|isbn=978-9958-0321-0-3|ref=harv}} ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]] [[Kategorija:Srpska demokratska stranka|*]] [[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske nacionalističke stranke]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] m9sf2vvgxaym2h341021ui9756akbq3 Hari Mata Hari 0 17230 3898836 3849459 2026-06-16T15:07:34Z TheGuywholovestorock 181730 /* Uspjeh */ Nije Adi Mulahalilović, već Adi Mehić! 3898836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Hari Mata Hari | pozadina = skupina | slika = harimatahari-cover.jpg | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | karijera = 1985– | trenutni_članovi = [[Hajrudin Varešanović]]<br />[[Izudin Kolečić]]<br />[[Karlo Martinović]]<br />[[Nihad Voloder]] | bivši_članovi = | izdavač = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] | godina3 = | album2 = | godina2 = | album1 = | godina1 = }} '''Hari Mata Hari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa, a ujedno je i scensko ime za pjevača [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]]. Grupa ima korijene u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]] i značajni su pripadnici [[Sarajevska škola pop roka|tamošnje škole pop roka]]. Izveli su preko 1.000 koncerata i prodali 5.000.000 albuma do sada. Njihove pjesme su među najpoznatijim baladama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Grupa Hari Mata Hari predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] održanom u [[Atina|Atini]], u [[Grčka|Grčkoj]], gdje je osvojila treće mjesto. Kao i njihove starije kolege iz [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], u svojoj muzici koriste motive iz bosanskohercegovačke narodne muzike s posebnim akcentom na pjevanje Varešanovića. Istovremeno, pored preovladavajućih plesnih pop pjesama i balada, prave izlete i u druge vrste etničke muzike <ref>{{Cite web|url= https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest|title= ''Hari Mata Hari - Lejla (Bosnia and Herzegovina) 2006 Eurovision Song Contest''|work= eurovision.tv|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Muzičko stvaralaštvo == === Počeci === Grupa Hari Mata Hari je neprekidno mijenjala članove. Danas, grupu čine Hajrudin Varešanović (pjevač), Izudin Izo Kolečić (bubnjevi), Karlo Martinović (solo gitara, prateće pjevanje), i Željko Zuber (bas-gitara, prateće pjevanje). Većinu njihovih pjesama komponirao je i aranžirao [[Hajrudin Varešanović]], dok je tekstove uglavnom pisao [[Fahrudin Pecikoza]]. Hari je odrastao na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Stari Grad (Sarajevo)|starogradskom naselju]]. Njegov dedo je bio jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]]. Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati gitaru. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina je pjevao sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za [[fotografija|fotografiju]]. Godine 1979. priključio se grupi [[Zov (grupa)|Zov]] sa kojima je snimio hit "[[Golubica / Život|Poletjela golubica sa Baščaršije]]". Nakon odlaska iz ove grupe, Varešanović je pjevao s "[[Ambasadori]]ma", s kojima je, smatra se, odrastao u profesionalnog pjevača. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[srbija]]nskom gradu [[Niš]]u, pojavio se na muzičkoj sceni kao solista objavljujući (1984) album ''[[Zlatne kočije]]''. U septembru 1985. Hari Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] – [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] – pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage", i osnovao muzičku grupu "Hari Mata Hari". Iste te godine, nova grupa je izdala album ''[[U tvojoj kosi]]''. Godine 1986, Pjer Žalica - "Badžo" i Zoran Kesić napustili su grupu. Zamijenili su ih pijanist [[Adi Mulahalilović]] i bas-gitarist [[Nedžib Jeleč]], kojeg će kasnije zamijeniti [[Željko Zuber]]. === Uspjeh === Prvi značajan uspjeh ovog sastava bio je album iz 1986.''"[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'', dobio je glasove kao najbolji album godine. Tadašnja [[Jugovizija]] (nacionalno takmičenje za [[Eurosong]]), objavila ih je kao kandidate za predstavljanje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Grupa Hari Mata Hari je 1986. osvojila 5. mjesto sa pjesmom "U tvojoj kosi", a naredne godine 14. mjesto sa pjesmom "Nebeska kraljica" na muzičkom takmičenju u [[Beograd]]u. Grupa Hari Mata Hari napravila je uspješan poslovni zaokret i od 1988. počela snimati za producentsku kuću [[Jugoton]] iz [[Zagreb]]a. Tadašnju, možda najpoznatiju postavu grupe Hari Mata Hari, koja je djelovala u periodu 1987.–1991., činili su: Hari Varešanović (vokal), Izo Kolečić (bubnjevi i udaraljke), braća Edo (gitara) i Adi Mulahalilović (klavijature), te Željko Zuber (bas-gitara). Album ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' prodat je u više od 300.000 primjeraka, a donio je hitove: "Javi se", "Ja te volim najviše na svijetu", "Kad prođe oktobar", "Ruža bez trna", te prvi duet sa [[Tajči]], "Sedamnaest ti je godina". Za "Javi se" i "Ja te volim najviše na svijetu" snimljeni su i spotovi. Naredni album ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' iz 1989. godine prodat u 500.000 primjeraka. Za sve pjesme snimljeni su spotovi: "Volio bi' da te ne volim", "Ti znaš sve", "Spavaj mi, spavaj", "Pazi šta radiš" (drugi duet sa Tajči), "Što je bilo, bilo je", "Svi moji drumovi", "Godina za godinom", "Na more dođite", "Reci, srećo" i "Sve ljubavi su tužne". [[Raspad Jugoslavije]] i ratovi koji su uslijedili ostavili su trag u karijeri grupe. Godine 1991. Edo Mulahalilović napustio grupu sa namjerom da započne vlastitu karijeru. Krajem 1991. grupa je objavila album ''[[Rođena si samo za mene]]'' u suradnji sa producentskom kućom [[Diskoton]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Neke od pjesama sa albuma su: "Ja ne pijem" (duet sa [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]), "Nije za te bekrija", "Nije zima što je zima", koje su imale solidne prodaje i uspjeh. Sa tim albumom, većina muzičkih aktivnosti je stala, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U martu 1994. grupa je objavila naredni album tokom izbjegličkog boravka u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nazvan je ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'', a autori za većinu pjesama bili su Hajrudin Varešanović i [[Izudin Kolečić]] na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na tom albumu nalazi se obnovljena verzija pjesme "Poletjela golubica" iz vremena grupe Zov, tačnije, iz 1979. godine, ovaj put u duetu s [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Osim ove, na albumu se nalaze i pjesme: "Poslije nas", "Ja sam kriv što te moram voljeti", "Bilo je lijepo dok je trajalo" (za koju je snimljen i spot), "Sam pao, sam se ubio" i druge. Do ponovnog ujedinjenja grupe Hari Mata Hari dolazi 1997–1998, a sačinjavaju je (osim Harija i Ize): [[Karlo Martinović]] (gitara), Adi i Emir Mehić (obojica klavijature), te Miki Bodlović (bas-gitara). Uslijedio je povratak na muzičku scenu s albumom ''Ja nemam snage da te ne volim'' (1997.), koji je donio hitove poput: "Ja nemam snage da te ne volim", "Ne lomi me", "Emina", "Ja nemam snage da te ne volim", "Gdje li si sada ljubavi" i "Upomoć". Godine 1999. Hari Varešanović odabran je da predstavlja [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu]]. Ipak, bio je diskfalificiran zbog problema sa statusom pjesme; naime, Hari je prodao pjesmu "Starac i more" [[Finska|Finskoj]] 1997. i finski izvođač [[Janne Hurme]] snimio je tu pjesmu na [[Finski jezik|finskom jeziku]] pod nazivom "Sydänveri" ("Krv srca"). [[Dino Merlin]] i Beatrice Poulot, koji su s pjesmom "Putnici" ("Les Voyageurs") osvojili drugo mjesto na takmičenju za bosanskohercegovačkog predstavnika, poslani su na [[Eurosong]] umjesto Harija, gdje su ostvarili 7. mjesto. Hari je 2001. s [[Hanka Paldum|Hankom Paldum]], snimio pjesmu "Crni snijeg". Iste te godine album ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' objavljen je sa par hit pjesama ("Kao domine", "Zjenico oka moga", "Baš ti lijepo stoje suze" i drugima). Godine 2002. pjesma "Ruzmarin" postala je instant hit. Hari Mata Hari bio je jedan od šest finalista na Hrvatskom radijskom festivalu i predstavljao je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] muzičkom amaterskom takmičenju za odlazak na Eurosong ([[OGAE]]) u [[Francuska|Francuskoj]]. Također, 2002. Hari Mata Hari osvojio je [[Indexi (nagrada)|nagradu Davorin]] za pjesmu godine "Kao domine". Naredne godine Harijeva pjesma "Idi", dovela ga je do sedmog Hrvatskog radijskog festivala sa pjesmom "Navodno" s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]. Na osmom Hrvatskom radijskom festivalu grupa se takmičila s pjesmom "Nema čega nema", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] takmičili su se s pjesmom "Zakon jačega" koja je snimljena s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]. Kasnije te godine grupa je objavila album ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' po istoimenoj pjesmi, za sarajevski [[Diskoton]], zagrebačku [[Croatia Records]] i beogradski HI-FI Centar.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> === Eurosong 2006. === [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je kroz javni internetski glasački sistem izabrala grupu Hari Mata Hari kao bosanskohercegovačkog predstavnika za [[Eurosong]]. Eurosong za Bosnu i Hercegovinu dao je ime "Vrijeme je za Bosnu i Hercegovinu" i pjesma je opisana kao bosanski [[Romeo i Julija]]. Prvi put pjesma je puštena javnosti 5. marta 2006. na posebnoj prigodi u Sarajevskom teatru koji je držao "BH Eurosong 06". Hari je pjevao pjesmu prvi put javno i dobio veliki aplauz. Šest dana kasnije, Hari je pjevao pjesmu na prvom pojavljivanju na sceni u [[Beograd]]u na finalnoj večeri "Evropesme 2006". Pjesma "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" za koju je muziku komponovao [[Željko Joksimović]], na tekst [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoza]] i [[Dejan Ivanović|Dejana Ivanovića]], ljubavna je balada o udaljenoj ljubavi. Nadahnuta je bosanskohercegovačkom [[Sevdalinka|sevdalinkom]], a pri njenoj izvedbi koriste se lokalni tradicionalni muzički instrumenti. Žensko ime Lejla tradicionalno je [[Arapi|arapsko]] ime, a neki od svjetskih muzičkih zvijezda poput [[Eric Clapton|Erica Claptona]] i [[ZZ Top]]-a koristili su to ime u svojim pjesmama. Naziv pjesme jednak je onoj od [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]] iz 1981. kada je "Lejla" bila jugoslavenska pjesma predstavnica na [[Eurosong 1981.|Eurosongu u Dublinu]], gdje je osvojila 15. mjesto. Muzički spot pjesme "Lejla" režirao je [[Pjer Žalica]], zajedno sa Hajrudinom Varešanovićem i muzičarima iz grupe Hari Mata Hari. Na njemu su prikazani neke od znamenitosti iz bosanskohrcegovačke tradicije. Snimljen je na nekoliko lokacija [[Hercegovina|Hercegovine]]: na planini [[Park prirode Blidinje|Blidinja]] i u nacionalnom parku [[Hutovo blato]], na [[Ruište|Ruištu]], i u [[Mostar]]u. Video završava sa [[Stari most|Starim mostom]] i starijim dijelom grada Mostara u pozadini. Pjesma je dobila ime glasanjem (s 3501 glasom, ostala imena su bila "Zar bi mogla ti drugog voljeti?" sa 660, i "Sakrivena" sa 462 glasa). Hari Mata Hari je ostvario 3. mjesto na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] sa 229 bodova. === Završni dio karijere === Godine 2007. objavljen je njihova [[Muzički singl|singl ploča]] s pjesmom "[[Zar je to još od nas ostalo]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}</ref> Završni dio muzičke karijere ovog sastava zaokružen je s dva studijska albuma. Prvi je ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'', snimljen pet godina nakon njihovog [[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|prethodnog]]. U njegovoj pripremi, angažovani su [[Ljubljanska filharmonija|Ljubljanska]] i [[Zagrebačka filharmonija]], zagrebački "[[Big bend (Zagreb)|Big bend]]", a kao gostujući muzičari tu su: [[Edin Karamazov]] na [[Lutnja|lutnji]] u narodnoj pjesmi "Jutros mi je ruža procvjetala", dueti u pjesmama "Ne mogu ti reći što je tuga" sa [[Nina Badrić|Ninom Badrić]], "Tvoje je samo to što daš" sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]. Od gostujućih muzičara, pojavljuje se i [[Arsen Dedić]] u pjesmi "Sve smo podijelili", koju je otpjevao u duetu sa Varešanovićem i za koju je ujedno napisao tekst. Albumu su aranžmanima doprinijeli [[Ranko Rihtman]] i [[Branimir Mihaljević]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5817930-Hari-Mata-Hari-Sre%C4%87a?srsltid=AfmBOooI5_H7qVu3_QyIBADiQCvlZ6TY03oEkaKCuX3PLB9x-pH44a_b|title= ''Hari Mata Hari - Sreća''|work= discogs.com|access-date= 6. 7. 2022}}</ref> Nakon snimanja ovog albuma [[Nihad Voloder]] napustio je grupu, a zamijenio ga je [[Željko Zuber]]. Drugi album pod nazivom [[Ćilim (Hari Mata Hari)|''Ćilim'']] objavljen je sedam godina kasnije, za koji je većinu pjesama komponirao pjevač Varešanović. S albuma se ističu pjesme "Lastavica", koju je komponirao [[Alen Lemešević]] na tekst [[Alma Abdagić|Alme Abdagić]], balada "Ne traži riječ", plesna "Još me plašiš" i "Sarajevo", koju je Varešanović posvetio svom rodnom gradu.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/9667907-Hari-Mata-Hari-%C4%86ilim?srsltid=AfmBOopZedjek4Bgx8cBHIoBT38VplLTBifwH3q8ABDCmAulX3p20kkx|title= ''Hari Mata Hari - Ćilim''|work= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> Simbolični završetak karijere grupe Hari Mata Hari predstavlja poklon balada za njihovu publiku "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" snimljena 2020. i u kojoj su pjevanje Varešanovića pratili manji ženski [[hor]], te izvođači na [[klavir]]u i [[Flauta|flauti]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/27700242-Hari-Mata-Hari-Ja-Sam-Sam-%C5%A0to-Nemam-Tebe|title= ''Hari Mata Hari - Ja sam sâm što nemam tebe''|website=discogs.com|access-date= 28. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://fama.com.hr/hari-mata-hari-ja-sam-sam-sto-nemam-tebe-video/|title= ''Hari Mata Hari: Ja sam sâm što nemam tebe''|website= fama.com.hr|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> == Članovi grupe == === Sadašnji članovi === * [[Hajrudin Varešanović]] – pjevanje * [[Izudin Kolečić]] – bubnjevi * [[Karlo Martinović]] – solo gitara * [[Nihad Voloder]] – ritam gitara === Bivši članovi === * [[Željko Zuber]] * [[Nedžib Jeleč]] * [[Adi Mulahalilović]] * [[Edo Mulahalilović]] * [[Pjer Žalica]] * [[Zoran Kesić]] * [[Miki Bodlović]] * [[Emir Mehić]] == Festivali == * 1986 – [[Jugovizija 1986.]] * 2002 – Hrvatski Radijski Festival 2002 * 2003 – Hrvatski Radijski Festival 2003 * 2003 – [[Splitski festival|Split]] 2003 * 2004 – Hrvatski Radijski Festival 2004 * 2006 – [[Eurosong 2006.|Eurosong 2006]] – ''treće mjesto'' == Diskografija == === Studijski albumi === # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' === Singlovi === * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Zar je to još od nas ostalo]]" (Hi-Fi Centar, 2007) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI Centar, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) === Kompilacije === # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' === Uživo === # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090615060657/http://www.hari-mata-hari.ba/ Zvanični sajt] (arhiva) * [https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest Hari Mata Hari izvodi pjesmu "Lejla" na Eurosongu 2006.] {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2006.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] ldez91sd4xipd1r0dzx1uc6xanfn5sg Rambo Amadeus 0 17855 3898866 3821210 2026-06-16T20:32:53Z PredragPetrovicLLMO 182649 Promena teksta u "muzičar, autor, performer." 3898866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Rambo Amadeus | slika = Antonije Pusic Rambo Amadeus.jpg | opis = Rambo Amadeus u Beogradu, mart 2013. | slika_veličina = 250 | široka_slika = da | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Antonije Pušić | alias = Rambo Amadeus | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|6|14}} | mjesto_rođenja = [[Kotor]], [[SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | porijeklo = [[Herceg Novi]], Crna Gora | instrument = Električna gitara, [[fretless guitar]] | žanr = [[Džez]], [[disco]], [[Rok-muzika|rock]], [[elektronska muzika]] | zanimanje = Pjevač, kantautor, gitarista | karijera = 1988–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = | web_stranica = {{URL|http://www.ramboamadeus.com/}} }} '''Rambo Amadeus''' (14. juni 1963) pravo ime ''Antonije Pušić'', [[srbija]]nski [[Crna Gora|crnogorski]] muzičar, autor, performer, koji živi i radi u [[Beograd]]u.<ref>{{cite book|author=Asne Seierstad|url=https://books.google.com/books?id=c0MoBgAAQBAJ&pg=PT194|title=With Their Backs to the World: Portraits from Serbia|date=5. 2. 2015|publisher=Little, Brown Book Group|isbn=978-0-349-00694-9|page=194|quote=Rambo Amadeus, one of Serbia's most innovative artists}}</ref> Njegove pjesme kombinuju satirične tekstove o ljudskoj prirodi i gluposti lokalne politike sa mješavinom muzičkih stilova uključujući [[džez]], [[Rok-muzika|rok]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]] i u posljednje vrijeme [[drum and bass]], i samosvjesnu ironičnu duhovitost; na primjer, njegov najpopularniji alias je "Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car" ("Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car"), ranije "Rambo Amadeus Svjetski Mega Car" (RASMC) (promijenjen u 2012. zbog svog uvjerenja u važnost skromnosti u ekološki osviještenom društvu). Njegovo umjetničko ime je napravljeno kombinacijom imena [[John Rambo|Johna Ramba]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. To se dobro može vidjeti na njegovom debitantskom albumu, gdje je na naslovnoj strani odjeven kao Mozart s perikom na glavi, a na poleđini je odjeven kao Rambo s mitraljezom u ruci. Njegovi koncerti nikada nisu samo ponavljanje snimljenih pjesama, već mješavina slobodne improvizacije i satiričnog humora koji na grub način iskorištava sve aspekte ljudske prirode. Neki obožavatelji upoređuju njegov stil sa [[Frank Zappa|Frankom Zappom]] i [[Captain Beefheart]]. Rambo Amadeus je predstavljao Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]], sa pjesmom "Euro Neuro".<ref>{{cite web|url=https://eurovision.tv/story/rambo-amadeus-to-sing-euro-neuro-for-montenegro|publisher=Eurovision|title=Rambo Amadeus to sing "Euro-Neuro" for Montenegro|date=29. 1. 2012|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Biografija == === Rani život === Antonije Pušić je rođen u 14. juna 1963 [[Kotor]]u, [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], iako je njegova porodica živjela u obližnjem [[Herceg Novi|Herceg Novom]] gdje je i odrastao. Njegova majka književnica i slikarka Bosiljka rođena je u Ćupriji, a odrasla u [[Jagodina|Jagodini]], Srbija, pre nego što je upoznala Iliju Pušića iz primorskog sela Kumbor kod Herceg Novog i preselila se tamo nakon udaje.<ref name="glasj-april-2004">{{cite news|last=Čanak|first=Tatjana|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|title=Ne volim dane "pod indigom"|agency=[[Glas javnosti]]|date=30. 4. 2004|access-date=28. 12. 2017|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021200530/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|url-status=dead}}</ref> Par se ubrzo preselio u Herceg Novi i zasnovao porodicu.<ref name="glasj-april-2004"/> Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom gradu, Antonije je diplomirao turizam na Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Završio je i šest razreda osnovne muzičke škole za klavir prije nego što je napustio studij. Prije nego što se počeo baviti muzikom i scenskom umjetnošću, Pušić je bio uspješan takmičarski [[jedriličar]]. Od 1972. do 1984. predstavljao je Jugoslaviju na brojnim međunarodnim [[regata]]ma. U tom periodu više puta je bio prvak Crne Gore, osmostruki prvak Južnog Jadrana, osvajač titule državne titule u juniorskoj kategoriji, kao i osvajač međunarodnog Đerdap kupa 1980. Još povremeno prisustvuje i učestvuje na nekim rekreativnim jedriličarskim regatama u [[Bokokotorski zaliv|Bokokotorskog zaliva]]. Počeo je da pjeva i komponuje tokom prve godine srednje škole (gimnazije) što je ubrzo dovelo do angažmana u raznim lokalnim bendovima u Herceg Novom i [[Podgorica|Titogradu]]. Jedan od njegovih prvih nastupa je svirao [[Mandolina|mandolinu]] u orkestru koji je zabavljao goste u hercegnovskom hotelu Plaza. Godine 1985. preselio se u [[Beograd]] radi visokog obrazovanja. Paralelno sa fakultetskim studijama, svirao je i sa raznim amaterskim bendovima i muzičarima. === Muzička karijera === ==== 1970 ==== Godine 1979. Rambo Amadeus je počeo u bendu pod nazivom "[[Radioaktivni otpad]]", koji je kratko trajao. Također je bio u bendu pod nazivom "The Blues Band". Nije mu se svidio proizvedeni sadržaj, pa je preuredio postavku. Bend je trajao sve njegove srednjoškolske godine, svirajući u Herceg Novom, [[Nikšić]]u i [[Igalo|Igalu]] (5&nbsp;km od Herceg Novog).<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/rambo-amadeus-volio-bih-zivjeti-u-buducnosti-gdje-su-ljudi-nimalo-majmuni-a-potpuno-ljudi/|title=Rambo Amadeus: "Volio bih živjeti u budućnosti – gdje su ljudi nimalo majmuni, a potpuno ljudi"|last=Dobranović|first=Tena|date=14. 6. 2014|publisher=Muzika.hr|access-date=8. 2. 2019}}</ref> ==== 1980 ==== Godine 1988. pojavio se na muzičkoj sceni sa svojim debi albumom "O tugo jesenja". Njegov zvuk bio je naizgled grub spoj narodnih ululacija i opere, dodatno pomiješan sa duhovitim tekstovima i klasičnim gitarskim rifovima. Budući da je vrlo malo ljudi prethodno znalo za njega, Rambo je bio oduševljen što je stvorio zabunu predstavljajući se kao "Nagib Fazlić Nagon", operater rudarskog okna koji je uštedio dovoljno novca za snimanje albuma. Također je u šali nazvao svoj sopstveni muzički stil "turbo folk", mnogo prije nego što je ovaj termin počeo da se primenjuje na stvarni muzički stil, na koji kritičari pozivaju sa ozbiljnom društvenom konotacijom i koji je simbolizovao moralni i kulturni pad širom Balkana tokom ratova 1990ih. Producent [[Saša Habić]] dao je Rambu priliku da potpiše za diskografsku kuću državne televizije [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] (Rambo je kasnije napisao anegdotski omaž tom događaju, u hitu "Balkan Boy"). Habić je svirao i [[sintisajzer]] na ovom albumu, sa kojeg je pjesma pod nazivom "Vanzemaljac" i danas popularna. Prodaja ploče nije bila posebno visoka, ali Rambo je napravio dovoljno buke da ostane aktivan na sceni. {{Multiple image | direction = horizontal | total_width = 400 | image1 = Muzolej na lovcenu - panoramio.jpg | image2 = Ricardova Glava Beach, Budva, Montenegro 06.jpg | footer = Spot za Samit u buregdžinici Laibach sniman je u Njegoševom Mauzoleju na Lovćenu, dok je spot za Sokolov greben snimljen na Ričardovoj glavi u Budvi. }} Njegov sljedeći album "Hoćemo gusle" izašao je 1989. i dao je mali okus Rambovog budućeg muzičkog pravca – otvorene političke satire. Pjesma "Amerika i Engleska (biće zemlja proleterska)" prvobitno je trebala da nosi naziv "Kataklizma komunizma", ali lokalne vlasti to nisu dozvolile. Naziv albuma ismijava bizaran događaj sa [[Protesti u Crnoj Gori 1989.|protesta u Crnoj Gori 1989.]] koji su na kraju prerasli u [[Antibirokratska revolucija|antibirokratsku revoluciju]] koja je dovela na vlast [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]], [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] i [[Svetozar Marović|Svetozara Marovića]]. Čulo se kako demonstranti skandiraju "Hoćemo Ruse" ("Hoćemo Ruse"), ali kada su ih vlasti i državni mediji kritikovali zbog toga, mnogi su brzo počeli da uzvraćaju tvrdeći da su zapravo skandirali "Hoćemo gusle" ("Hoćemo gusle"). Ostale pjesme poput "Glupi hit" i pomenutog "Balkan boy" također su postale značajni hitovi. Rambo je čak dobio solidno priznanje kritike za "Samit u buregdžinici Laibach". Na toj pjesmi stvorio je dopadljiv hibrid miješanjem jedinstvenog zvuka Laibacha sa stihovima pozajmljenim iz poezije [[Laza Kostić|Laze Kostića]] i [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]], kao i iz narodnog kafanskog standarda "Čaše lomim“ miješajući sa sopstvenim duhovitim tekstovima. Na omotu albuma navodi se tekst pjesme koja zapravo nije snimljena i objašnjava se da je "odbačena u posljednji trenutak jer nije bilo mjesta za nju", ali daje uvjeravanja da će se pojaviti na sljedećem albumu. Pošto je pjesma o kojoj je riječ, pod nazivom "Pegepe ertebe", bila usmjerena na snimanje Ramboovog izdavača PGP RTB, ali se nije pojavila na sljedećem ili bilo kom drugom albumu. ==== 1990 ==== Početkom 1990ih, Rambo je izrastao u poznatog izvođača. Njegov treći album "Psihološko propagandni komplet M-91" izašao je krajem 1991. u vrijeme kada je [[Raspad Jugoslavije|raspad bivše Jugoslavije]] već bio u punom jeku. Iz očiglednih razloga, od kojih je najmanji bio podnaslov albuma – Psychological Propaganda Set, mnoge pjesme su sadržavale teške tekstove i mračnu, militarističku atmosferu. Vulgarnost i opisne psovke su također bili dio kursa, što je ovo učinilo prvim velikim muzičkim izdanjem u bivšoj Jugoslaviji koje je uzimalo takve narativne slobode. Numere poput "Smrt popa Mila Jovovića" (pjesma [[Božo Đuranović|Bože Đuranovića]] stara 30 godina), "Džemo voli džem" (uz uzorke jugoslovenske avijatičarske himne "Hej vojnici vazduhoplovci" kao i "Izgubila sve sam bitke" [[Šemsa Suljaković|Šemse Suljaković]]), "Inspektor Nagib" i "Zdravo damo" postali su instant hitovi. Nesklad između onoga što je navedeno na omotu i onoga što je stvarno snimljeno ponovo postoji jer rukav najavljuje pjesmu pod nazivom "KPGS" koja bi se, ovaj put stvarno, pojavila na sljedećem live albumu, ali ne navodi "Halid invalid Hari" i "Prijatelju, prijatelju" koji su uvršteni i postali veliki hitovi. Mnogi smatraju da su ove dvije pjesme klasični Rambo: promatrački, samosvjesni, direktni i profani. Potonji od ta dva izvorno je uključivao odlomke iz govora [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ali su ih cenzori diskografske kuće uklonili. Ovaj album je dodatno učvrstio Rambovo prisustvo na sceni jer je počeo da svira na većim arenama poput [[Sava centar|Sava centra]]. Zbog svoje otvorene i zabavne prirode često je pozivan na razne TV i radio kuće širom zemlje. Tokom festivala "Beogradsko proleće" 1992. pokazao je građansku hrabrost kada je prekinuo koncert "[[Bebi dol]]a" tokom direktnog TV prijenosa i rekao desetinama hiljada gledalaca: {{Citat|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam 2 minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}} Bacio je mikrofon na pod, napustio binu i predstava je bila gotova. Pokušavajući da novonastalu situaciju prihvati, krenuo je na put, postavši jedan od prvih izvođača iz SR Jugoslavije koji je počeo redovno da putuje po [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i [[Slovenija|Sloveniji]] u godinama nakon proglašenja nezavisnosti tih država. Nakon live albuma "KPGS" (snimljen 29. decembra 1992. u [[Skoplje|Skoplju]]) koji je uključivao novu studijsku numeru "Karamba karambita" praćenu kompilacijom najvećih hitova "Izabrana dela 1989–1994", Rambo je tokom jula 1995. u [[Pariz]]u snimio neobičan novi materijal sa [[Goran Vejvoda|Goranom Vejvodom]]. Izdat naredne godine kao "Mikroorganizmi", sadržavao je nepristupačan, ćudljiv zvuk upotpunjen kratkom, eksperimentalnom muzikom koja je uveliko odstupila od njegovih uobičajenih ludorija. Istovremeno je objavio muziku za djecu, ličnu muzičku verziju poezije [[Ljubivoja Ršumović]]a sa dvije nove nove numere – "Sex" i "ABVGD". Rambo fanovi nisu morali dugo čekati na povratak ranijem stilu. Krajem 1996. na Titaniku isporučuje novu seriju tradicionalnih jela poput 2Šakom u glavu", "Sado-mazo", "Zreo za penziju" i "Otiš'o je svak ko valja" (posvećeno [[Toma Zdravković|Tomi Zdravkoviću]] i članovima [[Šarlo Akrobata|Šarlo Akrobate]]). U snimanju ovog albuma učestvovali su iskusni muzičari poput [[Ognjen Radivojević|Ognjena Radivojevića]] (koji se proslavio radom sa muzičarima kao što su [[Goran Bregović]] i [[Zdravko Čolić]]), [[Goran Ljuboja]], [[Dragan Markovski]] i [[Marija Mihajlović]]. Uslijedila je opsežna turneja koja je ponovo uključivala Sloveniju (album uživo je snimljen na dva ljubljanska koncerta u aprilu 1997. i kasnije objavljen kao "Koncert u KUD-u France Prešeren"), kao i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje se Rambo pojavio kao gost na svirci [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To pojavljivanje u decembru 1997. bila je prva [[Rat u Bosni i Hercegovini|poslijeratna]] posjeta crnogorskog izvođača Bosni. 9. juna 1998. Rambo je igrao u beogradskoj dvorani [[Dom sindikata|Doma sindikata]] u, kako je najavio, oproštajnoj predstavi pred penziju. Iako su mnogi sumnjali u njegovu iskrenost, koncert je ostao za pamćenje. Ubrzo je Rambo spakovao kofere i otišao u [[Nizozemska|Nizozemsku]], ali ne prije nego što je stisnuo još dva nastupa u Bosni. U Holandiji je radio niz sitnih poslova, uključujući građevinarstvo, prije nego što je odlučio da se vrati u [[Beograd]] nakon samo četiri mjeseca u inostranstvu. Kući se, što nije iznenađujuće, vratio i muzici i nastavio da ruši međunacionalne barijere: 10. decembra 1998. on i [[Margita Stefanović]] odigrali su predstavu u Puli u lokalnom kinu sa [[KUD Idijoti]], što je bila prva prilika od rata da [[hrvatska]] publika vidi izvođače iz Srbije i Crne Gore. ==== 2000 ==== Tokom 2000ih Rambo je radio na albumu koji će na kraju postati album "Don't Happy, Be Worry". Ovaj album uključivao je pjesmu "Laganese" koja je sempliralanorvešku novinarku [[Åsne Seierstad]] kako pjeva norvešku narodnu pjesmu "Eg rodde meg ut på seiegrunnen" i psuje. Do tog vremena, sempliranje i lokalne pop-kulturne reference postale su još dva glavna elementa njegovog zvuka. U produkciji [[Iztok Turk]]a, sadržavao je numere poput "Čoban je upravo napustio zgradu" (slobodna obrada [[Neda Ukraden|Nede Ukraden]] "Zora je svanula"), "Moj skutere" koja je pozajmljena iz "Moj galebe" [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] i "Iza molim vas" sa dijalozima iz filma [[Goran Marković|Gorana Markovića]] [[Variola vera (film)|Variola vera]] iz 1982. Godine 2004. Rambo je objavio svoj treći live album "Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna", nakon čega je sredinom 2005. uslijedio studijski album "Oprem dobro". U saradnji sa etno-jazz fusion bendom [[Kal (grupa)|Kal]] napravio je pjesmu "Dikh tu kava", a 2007. pojavio se na njihovom albumu kao izvođač u pesmi "Komedija". U jesen 2007. odradio je performans pod nazivom "Miksovanje alternativnih rokova", kada je "svirao" na 12 betonskih miksera pred publikom tokom Alternative Rock Festivala u SKC-u u Beogradu.<ref name="ramboamadeus">{{cite web|url=http://ramboamadeus.com/news.php|publisher=Rambo Amadeus|title=RASMC News|date=7. 11. 2007|access-date=8. 2. 2019|archive-date=13. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200513045001/https://ramboamadeus.com/news.php|url-status=dead}}</ref> Za potrebe novogodišnje emisije na RTV-u, izveo je pjesmu "Rakija" nakon čega su nastupile Zorule, tradicionalni narodni orkestar.<ref name="ramboamadeus"/> Ova pjesma je kasnije korištena kao jedna od numera za TV serijal "[[Vratiće se rode]]". U februaru 2008. nastupio je kao gostujuća zvezda džez orkestra Big Benda RTS-a, povodom njihove 60. godišnjice. "Hipishizik Metafizik"<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/hipishizik-metafizik-mw0001334563|publisher=All Music|title=Rambo Amadeus - Hipishizik Metafizik|access-date=8. 2. 2019}}</ref> je njegov studijski album, objavljen za PGP RTS u julu 2008. ==== 2010 ==== Rambo Amadeus je interno izabran od strane crnogorskog nacionalnog emitera RTCG da predstavlja Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]].<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=rambo_amadeus_to_represent_montenegro_in_baku|title=Rambo Amadeus to represent Montenegro in Baku!|last=Brey|first=Marco|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|date=12. 12. 2011|access-date=12. 12. 2011}}</ref> Njegova pobjednička pjesma "Euro Neuro" izazvala je kontroverzu za svoj spot. Na kraju je uspio u svom cilju da postigne veoma nizak plasman na takmičenju i objavio da mu je čast što je napisao najgoru pjesmu na Evroviziji.<ref>{{cite web|url=https://mondo.rs/Zabava/Muzika/a1103308/Rambo-Amadeus-Euro-Neuro-najgora-pesma-na-Eurosongu.html|title=NAJGORI na Eurosongu! Rambo, čestitamo! VIDEO (in Serbian)|publisher=Mondo|website=mondo.rs|date=11. 5. 2018|access-date=16. 1. 2022}}</ref> Godine 2013. objavio je video za novi singl "O'Ruk on the Road Again" sa [[Three Winnettous]].<ref>{{cite web|url=http://www.popboks.com/article/29522|publisher=Pop Boks|title=Video: Rambo Amadeus - O' Ruk on the road again|date=15. 5. 2013|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209180248/http://www.popboks.com/article/29522|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. izdao je album "Vrh Dna",<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/najave/rambo-amadeus-u-sax-u-predstavlja-novi-album-vrh-dna/|publisher=Muzika.hr|title=Rambo Amadeus u Sax!-u predstavlja novi album "Vrh dna"|date=13. 11. 2015|access-date=8. 2. 2019}}</ref> na kojem se nalazila dotad neobjavljena numera "Rano za početak" iz 2011,<ref>{{cite web|url=https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|publisher=Balkan Rock|title=Rambo Amadeus – Vrh dna (2015)|first=Petar|last=Kostić|date=25. 5. 2016|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124855/https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|url-status=dead}}</ref> a za izdavanje albuma preimenovana u "Samo Balade". Godine 2016. ostvario je dvije glasovne uloge, kao "Mighty Eagle" u hrvatskoj i srpskoj verziji filma The Angry Birds, te kao Crush u verziji Finding Dory na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].<ref>[http://fama.com.hr/angry-birds-film-sinkroniziraju-zvijezde/ Angry Birds Film sinkroniziraju zvijezde! (in Croatian)]</ref><ref>[https://blog.vecernji.hr/hir3/u-potrazi-za-nemom-9914 Potraga za Nemom (on Blog.vecernji)]</ref> Godine 2018. pokušao je da predstavlja Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2018. sa pesmom "Nema Te", duetom sa džez pevačicom [[Beti Đorđević]]. Pjesmu su izveli na [[Beovizija|Beoviziji]] 2018. i zauzeli 9. mesto.<ref>{{cite web|url=http://natfinals.50webs.com/10s_20s/Serbia2018.html|publisher=Nat Finals|title=Serbian Finals|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Diskografija == * O tugo jesenja (turbo folk) (PGP-RTB, 1988) * Hoćemo gusle (PGP-RTB, 1989) * Psihološko propagandni komplet M-91 (PGP-RTB, 1991) * Kurac, Pička, Govno, Sisa (LIVE) (Gema & DE, 1993) * Izabrana dela (kompilacija) (PGP RTS, 1994) * Mikroorganizmi (Komuna, 1996) * Titanik (limited edition) (Komuna, 1997) * Titanic (Komuna, 1997) * Koncert u KUD France Prešeren (LIVE) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 1 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 2 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Metropolis B (tour-de-force) (B92, 1998) * Čobane vrati se (Dallas, 2000) * Don't happy, be worry (Metropolis, 2000) * Bolje jedno vruće pivo nego četiri ladna (Live in Skopje) (Metropolis, 2002) * Oprem Dobro (B92, 2005) * Hipishizik metafizik (PGP RTS, 2008) * Rambo Amadeus & Mutant Dance Sextet ‎– U Domu Sindikata (Menart, 2011) * Vrh Dna (Mascom Records, 2015) * ''Brod budala (''Fair Share'', 2020)'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Rambo Amadeus}} {{Wikicitat|Rambo Amadeus}} * [http://www.ramboamadeus.com/ Službeni sajt] {{Crna Gora na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Amadeus, Rambo}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] p3jsl83dvjlpklttgs12nrijqiy1bcs 3898867 3898866 2026-06-16T20:36:14Z PredragPetrovicLLMO 182649 "Bebi dola" je greska, prepravljeno je u "Bebi Dol" 3898867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Rambo Amadeus | slika = Antonije Pusic Rambo Amadeus.jpg | opis = Rambo Amadeus u Beogradu, mart 2013. | slika_veličina = 250 | široka_slika = da | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Antonije Pušić | alias = Rambo Amadeus | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|6|14}} | mjesto_rođenja = [[Kotor]], [[SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | porijeklo = [[Herceg Novi]], Crna Gora | instrument = Električna gitara, [[fretless guitar]] | žanr = [[Džez]], [[disco]], [[Rok-muzika|rock]], [[elektronska muzika]] | zanimanje = Pjevač, kantautor, gitarista | karijera = 1988–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = | web_stranica = {{URL|http://www.ramboamadeus.com/}} }} '''Rambo Amadeus''' (14. juni 1963) pravo ime ''Antonije Pušić'', [[srbija]]nski [[Crna Gora|crnogorski]] muzičar, autor, performer, koji živi i radi u [[Beograd]]u.<ref>{{cite book|author=Asne Seierstad|url=https://books.google.com/books?id=c0MoBgAAQBAJ&pg=PT194|title=With Their Backs to the World: Portraits from Serbia|date=5. 2. 2015|publisher=Little, Brown Book Group|isbn=978-0-349-00694-9|page=194|quote=Rambo Amadeus, one of Serbia's most innovative artists}}</ref> Njegove pjesme kombinuju satirične tekstove o ljudskoj prirodi i gluposti lokalne politike sa mješavinom muzičkih stilova uključujući [[džez]], [[Rok-muzika|rok]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]] i u posljednje vrijeme [[drum and bass]], i samosvjesnu ironičnu duhovitost; na primjer, njegov najpopularniji alias je "Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car" ("Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car"), ranije "Rambo Amadeus Svjetski Mega Car" (RASMC) (promijenjen u 2012. zbog svog uvjerenja u važnost skromnosti u ekološki osviještenom društvu). Njegovo umjetničko ime je napravljeno kombinacijom imena [[John Rambo|Johna Ramba]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. To se dobro može vidjeti na njegovom debitantskom albumu, gdje je na naslovnoj strani odjeven kao Mozart s perikom na glavi, a na poleđini je odjeven kao Rambo s mitraljezom u ruci. Njegovi koncerti nikada nisu samo ponavljanje snimljenih pjesama, već mješavina slobodne improvizacije i satiričnog humora koji na grub način iskorištava sve aspekte ljudske prirode. Neki obožavatelji upoređuju njegov stil sa [[Frank Zappa|Frankom Zappom]] i [[Captain Beefheart]]. Rambo Amadeus je predstavljao Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]], sa pjesmom "Euro Neuro".<ref>{{cite web|url=https://eurovision.tv/story/rambo-amadeus-to-sing-euro-neuro-for-montenegro|publisher=Eurovision|title=Rambo Amadeus to sing "Euro-Neuro" for Montenegro|date=29. 1. 2012|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Biografija == === Rani život === Antonije Pušić je rođen u 14. juna 1963 [[Kotor]]u, [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], iako je njegova porodica živjela u obližnjem [[Herceg Novi|Herceg Novom]] gdje je i odrastao. Njegova majka književnica i slikarka Bosiljka rođena je u Ćupriji, a odrasla u [[Jagodina|Jagodini]], Srbija, pre nego što je upoznala Iliju Pušića iz primorskog sela Kumbor kod Herceg Novog i preselila se tamo nakon udaje.<ref name="glasj-april-2004">{{cite news|last=Čanak|first=Tatjana|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|title=Ne volim dane "pod indigom"|agency=[[Glas javnosti]]|date=30. 4. 2004|access-date=28. 12. 2017|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021200530/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|url-status=dead}}</ref> Par se ubrzo preselio u Herceg Novi i zasnovao porodicu.<ref name="glasj-april-2004"/> Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom gradu, Antonije je diplomirao turizam na Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Završio je i šest razreda osnovne muzičke škole za klavir prije nego što je napustio studij. Prije nego što se počeo baviti muzikom i scenskom umjetnošću, Pušić je bio uspješan takmičarski [[jedriličar]]. Od 1972. do 1984. predstavljao je Jugoslaviju na brojnim međunarodnim [[regata]]ma. U tom periodu više puta je bio prvak Crne Gore, osmostruki prvak Južnog Jadrana, osvajač titule državne titule u juniorskoj kategoriji, kao i osvajač međunarodnog Đerdap kupa 1980. Još povremeno prisustvuje i učestvuje na nekim rekreativnim jedriličarskim regatama u [[Bokokotorski zaliv|Bokokotorskog zaliva]]. Počeo je da pjeva i komponuje tokom prve godine srednje škole (gimnazije) što je ubrzo dovelo do angažmana u raznim lokalnim bendovima u Herceg Novom i [[Podgorica|Titogradu]]. Jedan od njegovih prvih nastupa je svirao [[Mandolina|mandolinu]] u orkestru koji je zabavljao goste u hercegnovskom hotelu Plaza. Godine 1985. preselio se u [[Beograd]] radi visokog obrazovanja. Paralelno sa fakultetskim studijama, svirao je i sa raznim amaterskim bendovima i muzičarima. === Muzička karijera === ==== 1970 ==== Godine 1979. Rambo Amadeus je počeo u bendu pod nazivom "[[Radioaktivni otpad]]", koji je kratko trajao. Također je bio u bendu pod nazivom "The Blues Band". Nije mu se svidio proizvedeni sadržaj, pa je preuredio postavku. Bend je trajao sve njegove srednjoškolske godine, svirajući u Herceg Novom, [[Nikšić]]u i [[Igalo|Igalu]] (5&nbsp;km od Herceg Novog).<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/rambo-amadeus-volio-bih-zivjeti-u-buducnosti-gdje-su-ljudi-nimalo-majmuni-a-potpuno-ljudi/|title=Rambo Amadeus: "Volio bih živjeti u budućnosti – gdje su ljudi nimalo majmuni, a potpuno ljudi"|last=Dobranović|first=Tena|date=14. 6. 2014|publisher=Muzika.hr|access-date=8. 2. 2019}}</ref> ==== 1980 ==== Godine 1988. pojavio se na muzičkoj sceni sa svojim debi albumom "O tugo jesenja". Njegov zvuk bio je naizgled grub spoj narodnih ululacija i opere, dodatno pomiješan sa duhovitim tekstovima i klasičnim gitarskim rifovima. Budući da je vrlo malo ljudi prethodno znalo za njega, Rambo je bio oduševljen što je stvorio zabunu predstavljajući se kao "Nagib Fazlić Nagon", operater rudarskog okna koji je uštedio dovoljno novca za snimanje albuma. Također je u šali nazvao svoj sopstveni muzički stil "turbo folk", mnogo prije nego što je ovaj termin počeo da se primenjuje na stvarni muzički stil, na koji kritičari pozivaju sa ozbiljnom društvenom konotacijom i koji je simbolizovao moralni i kulturni pad širom Balkana tokom ratova 1990ih. Producent [[Saša Habić]] dao je Rambu priliku da potpiše za diskografsku kuću državne televizije [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] (Rambo je kasnije napisao anegdotski omaž tom događaju, u hitu "Balkan Boy"). Habić je svirao i [[sintisajzer]] na ovom albumu, sa kojeg je pjesma pod nazivom "Vanzemaljac" i danas popularna. Prodaja ploče nije bila posebno visoka, ali Rambo je napravio dovoljno buke da ostane aktivan na sceni. {{Multiple image | direction = horizontal | total_width = 400 | image1 = Muzolej na lovcenu - panoramio.jpg | image2 = Ricardova Glava Beach, Budva, Montenegro 06.jpg | footer = Spot za Samit u buregdžinici Laibach sniman je u Njegoševom Mauzoleju na Lovćenu, dok je spot za Sokolov greben snimljen na Ričardovoj glavi u Budvi. }} Njegov sljedeći album "Hoćemo gusle" izašao je 1989. i dao je mali okus Rambovog budućeg muzičkog pravca – otvorene političke satire. Pjesma "Amerika i Engleska (biće zemlja proleterska)" prvobitno je trebala da nosi naziv "Kataklizma komunizma", ali lokalne vlasti to nisu dozvolile. Naziv albuma ismijava bizaran događaj sa [[Protesti u Crnoj Gori 1989.|protesta u Crnoj Gori 1989.]] koji su na kraju prerasli u [[Antibirokratska revolucija|antibirokratsku revoluciju]] koja je dovela na vlast [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]], [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] i [[Svetozar Marović|Svetozara Marovića]]. Čulo se kako demonstranti skandiraju "Hoćemo Ruse" ("Hoćemo Ruse"), ali kada su ih vlasti i državni mediji kritikovali zbog toga, mnogi su brzo počeli da uzvraćaju tvrdeći da su zapravo skandirali "Hoćemo gusle" ("Hoćemo gusle"). Ostale pjesme poput "Glupi hit" i pomenutog "Balkan boy" također su postale značajni hitovi. Rambo je čak dobio solidno priznanje kritike za "Samit u buregdžinici Laibach". Na toj pjesmi stvorio je dopadljiv hibrid miješanjem jedinstvenog zvuka Laibacha sa stihovima pozajmljenim iz poezije [[Laza Kostić|Laze Kostića]] i [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]], kao i iz narodnog kafanskog standarda "Čaše lomim“ miješajući sa sopstvenim duhovitim tekstovima. Na omotu albuma navodi se tekst pjesme koja zapravo nije snimljena i objašnjava se da je "odbačena u posljednji trenutak jer nije bilo mjesta za nju", ali daje uvjeravanja da će se pojaviti na sljedećem albumu. Pošto je pjesma o kojoj je riječ, pod nazivom "Pegepe ertebe", bila usmjerena na snimanje Ramboovog izdavača PGP RTB, ali se nije pojavila na sljedećem ili bilo kom drugom albumu. ==== 1990 ==== Početkom 1990ih, Rambo je izrastao u poznatog izvođača. Njegov treći album "Psihološko propagandni komplet M-91" izašao je krajem 1991. u vrijeme kada je [[Raspad Jugoslavije|raspad bivše Jugoslavije]] već bio u punom jeku. Iz očiglednih razloga, od kojih je najmanji bio podnaslov albuma – Psychological Propaganda Set, mnoge pjesme su sadržavale teške tekstove i mračnu, militarističku atmosferu. Vulgarnost i opisne psovke su također bili dio kursa, što je ovo učinilo prvim velikim muzičkim izdanjem u bivšoj Jugoslaviji koje je uzimalo takve narativne slobode. Numere poput "Smrt popa Mila Jovovića" (pjesma [[Božo Đuranović|Bože Đuranovića]] stara 30 godina), "Džemo voli džem" (uz uzorke jugoslovenske avijatičarske himne "Hej vojnici vazduhoplovci" kao i "Izgubila sve sam bitke" [[Šemsa Suljaković|Šemse Suljaković]]), "Inspektor Nagib" i "Zdravo damo" postali su instant hitovi. Nesklad između onoga što je navedeno na omotu i onoga što je stvarno snimljeno ponovo postoji jer rukav najavljuje pjesmu pod nazivom "KPGS" koja bi se, ovaj put stvarno, pojavila na sljedećem live albumu, ali ne navodi "Halid invalid Hari" i "Prijatelju, prijatelju" koji su uvršteni i postali veliki hitovi. Mnogi smatraju da su ove dvije pjesme klasični Rambo: promatrački, samosvjesni, direktni i profani. Potonji od ta dva izvorno je uključivao odlomke iz govora [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ali su ih cenzori diskografske kuće uklonili. Ovaj album je dodatno učvrstio Rambovo prisustvo na sceni jer je počeo da svira na većim arenama poput [[Sava centar|Sava centra]]. Zbog svoje otvorene i zabavne prirode često je pozivan na razne TV i radio kuće širom zemlje. Tokom festivala "Beogradsko proleće" 1992. pokazao je građansku hrabrost kada je prekinuo koncert "Bebi Dol" tokom direktnog TV prijenosa i rekao desetinama hiljada gledalaca: {{Citat|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam 2 minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}} Bacio je mikrofon na pod, napustio binu i predstava je bila gotova. Pokušavajući da novonastalu situaciju prihvati, krenuo je na put, postavši jedan od prvih izvođača iz SR Jugoslavije koji je počeo redovno da putuje po [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i [[Slovenija|Sloveniji]] u godinama nakon proglašenja nezavisnosti tih država. Nakon live albuma "KPGS" (snimljen 29. decembra 1992. u [[Skoplje|Skoplju]]) koji je uključivao novu studijsku numeru "Karamba karambita" praćenu kompilacijom najvećih hitova "Izabrana dela 1989–1994", Rambo je tokom jula 1995. u [[Pariz]]u snimio neobičan novi materijal sa [[Goran Vejvoda|Goranom Vejvodom]]. Izdat naredne godine kao "Mikroorganizmi", sadržavao je nepristupačan, ćudljiv zvuk upotpunjen kratkom, eksperimentalnom muzikom koja je uveliko odstupila od njegovih uobičajenih ludorija. Istovremeno je objavio muziku za djecu, ličnu muzičku verziju poezije [[Ljubivoja Ršumović]]a sa dvije nove nove numere – "Sex" i "ABVGD". Rambo fanovi nisu morali dugo čekati na povratak ranijem stilu. Krajem 1996. na Titaniku isporučuje novu seriju tradicionalnih jela poput 2Šakom u glavu", "Sado-mazo", "Zreo za penziju" i "Otiš'o je svak ko valja" (posvećeno [[Toma Zdravković|Tomi Zdravkoviću]] i članovima [[Šarlo Akrobata|Šarlo Akrobate]]). U snimanju ovog albuma učestvovali su iskusni muzičari poput [[Ognjen Radivojević|Ognjena Radivojevića]] (koji se proslavio radom sa muzičarima kao što su [[Goran Bregović]] i [[Zdravko Čolić]]), [[Goran Ljuboja]], [[Dragan Markovski]] i [[Marija Mihajlović]]. Uslijedila je opsežna turneja koja je ponovo uključivala Sloveniju (album uživo je snimljen na dva ljubljanska koncerta u aprilu 1997. i kasnije objavljen kao "Koncert u KUD-u France Prešeren"), kao i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje se Rambo pojavio kao gost na svirci [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To pojavljivanje u decembru 1997. bila je prva [[Rat u Bosni i Hercegovini|poslijeratna]] posjeta crnogorskog izvođača Bosni. 9. juna 1998. Rambo je igrao u beogradskoj dvorani [[Dom sindikata|Doma sindikata]] u, kako je najavio, oproštajnoj predstavi pred penziju. Iako su mnogi sumnjali u njegovu iskrenost, koncert je ostao za pamćenje. Ubrzo je Rambo spakovao kofere i otišao u [[Nizozemska|Nizozemsku]], ali ne prije nego što je stisnuo još dva nastupa u Bosni. U Holandiji je radio niz sitnih poslova, uključujući građevinarstvo, prije nego što je odlučio da se vrati u [[Beograd]] nakon samo četiri mjeseca u inostranstvu. Kući se, što nije iznenađujuće, vratio i muzici i nastavio da ruši međunacionalne barijere: 10. decembra 1998. on i [[Margita Stefanović]] odigrali su predstavu u Puli u lokalnom kinu sa [[KUD Idijoti]], što je bila prva prilika od rata da [[hrvatska]] publika vidi izvođače iz Srbije i Crne Gore. ==== 2000 ==== Tokom 2000ih Rambo je radio na albumu koji će na kraju postati album "Don't Happy, Be Worry". Ovaj album uključivao je pjesmu "Laganese" koja je sempliralanorvešku novinarku [[Åsne Seierstad]] kako pjeva norvešku narodnu pjesmu "Eg rodde meg ut på seiegrunnen" i psuje. Do tog vremena, sempliranje i lokalne pop-kulturne reference postale su još dva glavna elementa njegovog zvuka. U produkciji [[Iztok Turk]]a, sadržavao je numere poput "Čoban je upravo napustio zgradu" (slobodna obrada [[Neda Ukraden|Nede Ukraden]] "Zora je svanula"), "Moj skutere" koja je pozajmljena iz "Moj galebe" [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] i "Iza molim vas" sa dijalozima iz filma [[Goran Marković|Gorana Markovića]] [[Variola vera (film)|Variola vera]] iz 1982. Godine 2004. Rambo je objavio svoj treći live album "Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna", nakon čega je sredinom 2005. uslijedio studijski album "Oprem dobro". U saradnji sa etno-jazz fusion bendom [[Kal (grupa)|Kal]] napravio je pjesmu "Dikh tu kava", a 2007. pojavio se na njihovom albumu kao izvođač u pesmi "Komedija". U jesen 2007. odradio je performans pod nazivom "Miksovanje alternativnih rokova", kada je "svirao" na 12 betonskih miksera pred publikom tokom Alternative Rock Festivala u SKC-u u Beogradu.<ref name="ramboamadeus">{{cite web|url=http://ramboamadeus.com/news.php|publisher=Rambo Amadeus|title=RASMC News|date=7. 11. 2007|access-date=8. 2. 2019|archive-date=13. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200513045001/https://ramboamadeus.com/news.php|url-status=dead}}</ref> Za potrebe novogodišnje emisije na RTV-u, izveo je pjesmu "Rakija" nakon čega su nastupile Zorule, tradicionalni narodni orkestar.<ref name="ramboamadeus"/> Ova pjesma je kasnije korištena kao jedna od numera za TV serijal "[[Vratiće se rode]]". U februaru 2008. nastupio je kao gostujuća zvezda džez orkestra Big Benda RTS-a, povodom njihove 60. godišnjice. "Hipishizik Metafizik"<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/hipishizik-metafizik-mw0001334563|publisher=All Music|title=Rambo Amadeus - Hipishizik Metafizik|access-date=8. 2. 2019}}</ref> je njegov studijski album, objavljen za PGP RTS u julu 2008. ==== 2010 ==== Rambo Amadeus je interno izabran od strane crnogorskog nacionalnog emitera RTCG da predstavlja Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]].<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=rambo_amadeus_to_represent_montenegro_in_baku|title=Rambo Amadeus to represent Montenegro in Baku!|last=Brey|first=Marco|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|date=12. 12. 2011|access-date=12. 12. 2011}}</ref> Njegova pobjednička pjesma "Euro Neuro" izazvala je kontroverzu za svoj spot. Na kraju je uspio u svom cilju da postigne veoma nizak plasman na takmičenju i objavio da mu je čast što je napisao najgoru pjesmu na Evroviziji.<ref>{{cite web|url=https://mondo.rs/Zabava/Muzika/a1103308/Rambo-Amadeus-Euro-Neuro-najgora-pesma-na-Eurosongu.html|title=NAJGORI na Eurosongu! Rambo, čestitamo! VIDEO (in Serbian)|publisher=Mondo|website=mondo.rs|date=11. 5. 2018|access-date=16. 1. 2022}}</ref> Godine 2013. objavio je video za novi singl "O'Ruk on the Road Again" sa [[Three Winnettous]].<ref>{{cite web|url=http://www.popboks.com/article/29522|publisher=Pop Boks|title=Video: Rambo Amadeus - O' Ruk on the road again|date=15. 5. 2013|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209180248/http://www.popboks.com/article/29522|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. izdao je album "Vrh Dna",<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/najave/rambo-amadeus-u-sax-u-predstavlja-novi-album-vrh-dna/|publisher=Muzika.hr|title=Rambo Amadeus u Sax!-u predstavlja novi album "Vrh dna"|date=13. 11. 2015|access-date=8. 2. 2019}}</ref> na kojem se nalazila dotad neobjavljena numera "Rano za početak" iz 2011,<ref>{{cite web|url=https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|publisher=Balkan Rock|title=Rambo Amadeus – Vrh dna (2015)|first=Petar|last=Kostić|date=25. 5. 2016|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124855/https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|url-status=dead}}</ref> a za izdavanje albuma preimenovana u "Samo Balade". Godine 2016. ostvario je dvije glasovne uloge, kao "Mighty Eagle" u hrvatskoj i srpskoj verziji filma The Angry Birds, te kao Crush u verziji Finding Dory na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].<ref>[http://fama.com.hr/angry-birds-film-sinkroniziraju-zvijezde/ Angry Birds Film sinkroniziraju zvijezde! (in Croatian)]</ref><ref>[https://blog.vecernji.hr/hir3/u-potrazi-za-nemom-9914 Potraga za Nemom (on Blog.vecernji)]</ref> Godine 2018. pokušao je da predstavlja Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2018. sa pesmom "Nema Te", duetom sa džez pevačicom [[Beti Đorđević]]. Pjesmu su izveli na [[Beovizija|Beoviziji]] 2018. i zauzeli 9. mesto.<ref>{{cite web|url=http://natfinals.50webs.com/10s_20s/Serbia2018.html|publisher=Nat Finals|title=Serbian Finals|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Diskografija == * O tugo jesenja (turbo folk) (PGP-RTB, 1988) * Hoćemo gusle (PGP-RTB, 1989) * Psihološko propagandni komplet M-91 (PGP-RTB, 1991) * Kurac, Pička, Govno, Sisa (LIVE) (Gema & DE, 1993) * Izabrana dela (kompilacija) (PGP RTS, 1994) * Mikroorganizmi (Komuna, 1996) * Titanik (limited edition) (Komuna, 1997) * Titanic (Komuna, 1997) * Koncert u KUD France Prešeren (LIVE) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 1 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 2 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Metropolis B (tour-de-force) (B92, 1998) * Čobane vrati se (Dallas, 2000) * Don't happy, be worry (Metropolis, 2000) * Bolje jedno vruće pivo nego četiri ladna (Live in Skopje) (Metropolis, 2002) * Oprem Dobro (B92, 2005) * Hipishizik metafizik (PGP RTS, 2008) * Rambo Amadeus & Mutant Dance Sextet ‎– U Domu Sindikata (Menart, 2011) * Vrh Dna (Mascom Records, 2015) * ''Brod budala (''Fair Share'', 2020)'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Rambo Amadeus}} {{Wikicitat|Rambo Amadeus}} * [http://www.ramboamadeus.com/ Službeni sajt] {{Crna Gora na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Amadeus, Rambo}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] gkn2c9ed59saweg2iqkw6gqck6ahvw5 3898868 3898867 2026-06-16T20:38:56Z PredragPetrovicLLMO 182649 Sitne greske u tekstu izmenjene poput 2Šakom u glavu" 3898868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Rambo Amadeus | slika = Antonije Pusic Rambo Amadeus.jpg | opis = Rambo Amadeus u Beogradu, mart 2013. | slika_veličina = 250 | široka_slika = da | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Antonije Pušić | alias = Rambo Amadeus | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|6|14}} | mjesto_rođenja = [[Kotor]], [[SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | porijeklo = [[Herceg Novi]], Crna Gora | instrument = Električna gitara, [[fretless guitar]] | žanr = [[Džez]], [[disco]], [[Rok-muzika|rock]], [[elektronska muzika]] | zanimanje = Pjevač, kantautor, gitarista | karijera = 1988–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = | web_stranica = {{URL|http://www.ramboamadeus.com/}} }} '''Rambo Amadeus''' (14. juni 1963) pravo ime ''Antonije Pušić'', [[srbija]]nski [[Crna Gora|crnogorski]] muzičar, autor, performer, koji živi i radi u [[Beograd]]u.<ref>{{cite book|author=Asne Seierstad|url=https://books.google.com/books?id=c0MoBgAAQBAJ&pg=PT194|title=With Their Backs to the World: Portraits from Serbia|date=5. 2. 2015|publisher=Little, Brown Book Group|isbn=978-0-349-00694-9|page=194|quote=Rambo Amadeus, one of Serbia's most innovative artists}}</ref> Njegove pjesme kombinuju satirične tekstove o ljudskoj prirodi i gluposti lokalne politike sa mješavinom muzičkih stilova uključujući [[džez]], [[Rok-muzika|rok]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]] i u posljednje vrijeme [[drum and bass]], i samosvjesnu ironičnu duhovitost; na primjer, njegov najpopularniji alias je "Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car" ("Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car"), ranije "Rambo Amadeus Svjetski Mega Car" (RASMC) (promijenjen u 2012. zbog svog uvjerenja u važnost skromnosti u ekološki osviještenom društvu). Njegovo umjetničko ime je napravljeno kombinacijom imena [[John Rambo|Johna Ramba]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. To se dobro može vidjeti na njegovom debitantskom albumu, gdje je na naslovnoj strani odjeven kao Mozart s perikom na glavi, a na poleđini je odjeven kao Rambo s mitraljezom u ruci. Njegovi koncerti nikada nisu samo ponavljanje snimljenih pjesama, već mješavina slobodne improvizacije i satiričnog humora koji na grub način iskorištava sve aspekte ljudske prirode. Neki obožavatelji upoređuju njegov stil sa [[Frank Zappa|Frankom Zappom]] i [[Captain Beefheart]]. Rambo Amadeus je predstavljao Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]], sa pjesmom "Euro Neuro".<ref>{{cite web|url=https://eurovision.tv/story/rambo-amadeus-to-sing-euro-neuro-for-montenegro|publisher=Eurovision|title=Rambo Amadeus to sing "Euro-Neuro" for Montenegro|date=29. 1. 2012|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Biografija == === Rani život === Antonije Pušić je rođen u 14. juna 1963 [[Kotor]]u, [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], iako je njegova porodica živjela u obližnjem [[Herceg Novi|Herceg Novom]] gdje je i odrastao. Njegova majka književnica i slikarka Bosiljka rođena je u Ćupriji, a odrasla u [[Jagodina|Jagodini]], Srbija, pre nego što je upoznala Iliju Pušića iz primorskog sela Kumbor kod Herceg Novog i preselila se tamo nakon udaje.<ref name="glasj-april-2004">{{cite news|last=Čanak|first=Tatjana|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|title=Ne volim dane "pod indigom"|agency=[[Glas javnosti]]|date=30. 4. 2004|access-date=28. 12. 2017|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021200530/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|url-status=dead}}</ref> Par se ubrzo preselio u Herceg Novi i zasnovao porodicu.<ref name="glasj-april-2004"/> Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom gradu, Antonije je diplomirao turizam na Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Završio je i šest razreda osnovne muzičke škole za klavir prije nego što je napustio studij. Prije nego što se počeo baviti muzikom i scenskom umjetnošću, Pušić je bio uspješan takmičarski [[jedriličar]]. Od 1972. do 1984. predstavljao je Jugoslaviju na brojnim međunarodnim [[regata]]ma. U tom periodu više puta je bio prvak Crne Gore, osmostruki prvak Južnog Jadrana, osvajač titule državne titule u juniorskoj kategoriji, kao i osvajač međunarodnog Đerdap kupa 1980. Još povremeno prisustvuje i učestvuje na nekim rekreativnim jedriličarskim regatama u [[Bokokotorski zaliv|Bokokotorskog zaliva]]. Počeo je da pjeva i komponuje tokom prve godine srednje škole (gimnazije) što je ubrzo dovelo do angažmana u raznim lokalnim bendovima u Herceg Novom i [[Podgorica|Titogradu]]. Jedan od njegovih prvih nastupa je svirao [[Mandolina|mandolinu]] u orkestru koji je zabavljao goste u hercegnovskom hotelu Plaza. Godine 1985. preselio se u [[Beograd]] radi visokog obrazovanja. Paralelno sa fakultetskim studijama, svirao je i sa raznim amaterskim bendovima i muzičarima. === Muzička karijera === ==== 1970 ==== Godine 1979. Rambo Amadeus je počeo u bendu pod nazivom "[[Radioaktivni otpad]]", koji je kratko trajao. Također je bio u bendu pod nazivom "The Blues Band". Nije mu se svidio proizvedeni sadržaj, pa je preuredio postavku. Bend je trajao sve njegove srednjoškolske godine, svirajući u Herceg Novom, [[Nikšić]]u i [[Igalo|Igalu]] (5&nbsp;km od Herceg Novog).<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/rambo-amadeus-volio-bih-zivjeti-u-buducnosti-gdje-su-ljudi-nimalo-majmuni-a-potpuno-ljudi/|title=Rambo Amadeus: "Volio bih živjeti u budućnosti – gdje su ljudi nimalo majmuni, a potpuno ljudi"|last=Dobranović|first=Tena|date=14. 6. 2014|publisher=Muzika.hr|access-date=8. 2. 2019}}</ref> ==== 1980 ==== Godine 1988. pojavio se na muzičkoj sceni sa svojim debi albumom "O tugo jesenja". Njegov zvuk bio je naizgled grub spoj narodnih ululacija i opere, dodatno pomiješan sa duhovitim tekstovima i klasičnim gitarskim rifovima. Budući da je vrlo malo ljudi prethodno znalo za njega, Rambo je bio oduševljen što je stvorio zabunu predstavljajući se kao "Nagib Fazlić Nagon", operater rudarskog okna koji je uštedio dovoljno novca za snimanje albuma. Također je u šali nazvao svoj sopstveni muzički stil "turbo folk", mnogo prije nego što je ovaj termin počeo da se primenjuje na stvarni muzički stil, na koji kritičari pozivaju sa ozbiljnom društvenom konotacijom i koji je simbolizovao moralni i kulturni pad širom Balkana tokom ratova 1990ih. Producent [[Saša Habić]] dao je Rambu priliku da potpiše za diskografsku kuću državne televizije [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] (Rambo je kasnije napisao anegdotski omaž tom događaju, u hitu "Balkan Boy"). Habić je svirao i [[sintisajzer]] na ovom albumu, sa kojeg je pjesma pod nazivom "Vanzemaljac" i danas popularna. Prodaja ploče nije bila posebno visoka, ali Rambo je napravio dovoljno buke da ostane aktivan na sceni. {{Multiple image | direction = horizontal | total_width = 400 | image1 = Muzolej na lovcenu - panoramio.jpg | image2 = Ricardova Glava Beach, Budva, Montenegro 06.jpg | footer = Spot za Samit u buregdžinici Laibach sniman je u Njegoševom Mauzoleju na Lovćenu, dok je spot za Sokolov greben snimljen na Ričardovoj glavi u Budvi. }} Njegov sljedeći album "Hoćemo gusle" izašao je 1989. i dao je mali okus Rambovog budućeg muzičkog pravca – otvorene političke satire. Pjesma "Amerika i Engleska (biće zemlja proleterska)" prvobitno je trebala da nosi naziv "Kataklizma komunizma", ali lokalne vlasti to nisu dozvolile. Naziv albuma ismijava bizaran događaj sa [[Protesti u Crnoj Gori 1989.|protesta u Crnoj Gori 1989.]] koji su na kraju prerasli u [[Antibirokratska revolucija|antibirokratsku revoluciju]] koja je dovela na vlast [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]], [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] i [[Svetozar Marović|Svetozara Marovića]]. Čulo se kako demonstranti skandiraju "Hoćemo Ruse" ("Hoćemo Ruse"), ali kada su ih vlasti i državni mediji kritikovali zbog toga, mnogi su brzo počeli da uzvraćaju tvrdeći da su zapravo skandirali "Hoćemo gusle" ("Hoćemo gusle"). Ostale pjesme poput "Glupi hit" i pomenutog "Balkan boy" također su postale značajni hitovi. Rambo je čak dobio solidno priznanje kritike za "Samit u buregdžinici Laibach". Na toj pjesmi stvorio je dopadljiv hibrid miješanjem jedinstvenog zvuka Laibacha sa stihovima pozajmljenim iz poezije [[Laza Kostić|Laze Kostića]] i [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]], kao i iz narodnog kafanskog standarda "Čaše lomim“ miješajući sa sopstvenim duhovitim tekstovima. Na omotu albuma navodi se tekst pjesme koja zapravo nije snimljena i objašnjava se da je "odbačena u posljednji trenutak jer nije bilo mjesta za nju", ali daje uvjeravanja da će se pojaviti na sljedećem albumu. Pošto je pjesma o kojoj je riječ, pod nazivom "Pegepe ertebe", bila usmjerena na snimanje Ramboovog izdavača PGP RTB, ali se nije pojavila na sljedećem ili bilo kom drugom albumu. ==== 1990 ==== Početkom 1990ih, Rambo je izrastao u poznatog izvođača. Njegov treći album "Psihološko propagandni komplet M-91" izašao je krajem 1991. u vrijeme kada je [[Raspad Jugoslavije|raspad bivše Jugoslavije]] već bio u punom jeku. Iz očiglednih razloga, od kojih je najmanji bio podnaslov albuma – Psychological Propaganda Set, mnoge pjesme su sadržavale teške tekstove i mračnu, militarističku atmosferu. Vulgarnost i opisne psovke su također bili dio kursa, što je ovo učinilo prvim velikim muzičkim izdanjem u bivšoj Jugoslaviji koje je uzimalo takve narativne slobode. Numere poput "Smrt popa Mila Jovovića" (pjesma [[Božo Đuranović|Bože Đuranovića]] stara 30 godina), "Džemo voli džem" (uz uzorke jugoslovenske avijatičarske himne "Hej vojnici vazduhoplovci" kao i "Izgubila sve sam bitke" [[Šemsa Suljaković|Šemse Suljaković]]), "Inspektor Nagib" i "Zdravo damo" postali su instant hitovi. Nesklad između onoga što je navedeno na omotu i onoga što je stvarno snimljeno ponovo postoji jer rukav najavljuje pjesmu pod nazivom "KPGS" koja bi se, ovaj put stvarno, pojavila na sljedećem live albumu, ali ne navodi "Halid invalid Hari" i "Prijatelju, prijatelju" koji su uvršteni i postali veliki hitovi. Mnogi smatraju da su ove dvije pjesme klasični Rambo: promatrački, samosvjesni, direktni i profani. Potonji od ta dva izvorno je uključivao odlomke iz govora [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ali su ih cenzori diskografske kuće uklonili. Ovaj album je dodatno učvrstio Rambovo prisustvo na sceni jer je počeo da svira na većim arenama poput [[Sava centar|Sava centra]]. Zbog svoje otvorene i zabavne prirode često je pozivan na razne TV i radio kuće širom zemlje. Tokom festivala "Beogradsko proleće" 1992. pokazao je građansku hrabrost kada je prekinuo koncert "Bebi Dol" tokom direktnog TV prijenosa i rekao desetinama hiljada gledalaca: {{Citat|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam 2 minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}} Bacio je mikrofon na pod, napustio binu i predstava je bila gotova. Pokušavajući da novonastalu situaciju prihvati, krenuo je na put, postavši jedan od prvih izvođača iz SR Jugoslavije koji je počeo redovno da putuje po [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i [[Slovenija|Sloveniji]] u godinama nakon proglašenja nezavisnosti tih država. Nakon live albuma "KPGS" (snimljen 29. decembra 1992. u [[Skoplje|Skoplju]]) koji je uključivao novu studijsku numeru "Karamba karambita" praćenu kompilacijom najvećih hitova "Izabrana dela 1989–1994", Rambo je tokom jula 1995. u [[Pariz]]u snimio neobičan novi materijal sa [[Goran Vejvoda|Goranom Vejvodom]]. Izdat naredne godine kao "Mikroorganizmi", sadržavao je nepristupačan, ćudljiv zvuk upotpunjen kratkom, eksperimentalnom muzikom koja je uveliko odstupila od njegovih uobičajenih ludorija. Istovremeno je objavio muziku za djecu, ličnu muzičku verziju poezije [[Ljubivoja Ršumović]]a sa dvije nove nove numere – "Sex" i "ABVGD". Rambo fanovi nisu morali dugo čekati na povratak ranijem stilu. Krajem 1996. na Titaniku isporučuje novu seriju tradicionalnih jela poput "Šakom u glavu", "Sado-mazo", "Zreo za penziju" i "Otiš'o je svak ko valja" (posvećeno [[Toma Zdravković|Tomi Zdravkoviću]] i članovima [[Šarlo akrobata|Šarlo Akrobate]]). U snimanju ovog albuma učestvovali su iskusni muzičari poput [[Ognjen Radivojević|Ognjena Radivojevića]] (koji se proslavio radom sa muzičarima kao što su [[Goran Bregović]] i [[Zdravko Čolić]]), [[Goran Ljuboja]], [[Dragan Markovski]] i [[Marija Mihajlović]]. Uslijedila je opsežna turneja koja je ponovo uključivala Sloveniju (album uživo je snimljen na dva ljubljanska koncerta u aprilu 1997. i kasnije objavljen kao "Koncert u KUD-u France Prešeren"), kao i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje se Rambo pojavio kao gost na svirci [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To pojavljivanje u decembru 1997. bila je prva [[Rat u Bosni i Hercegovini|poslijeratna]] posjeta crnogorskog izvođača Bosni. 9. juna 1998. Rambo je igrao u beogradskoj dvorani [[Dom sindikata|Doma sindikata]] u, kako je najavio, oproštajnoj predstavi pred penziju. Iako su mnogi sumnjali u njegovu iskrenost, koncert je ostao za pamćenje. Ubrzo je Rambo spakovao kofere i otišao u [[Nizozemska|Nizozemsku]], ali ne prije nego što je stisnuo još dva nastupa u Bosni. U Holandiji je radio niz sitnih poslova, uključujući građevinarstvo, prije nego što je odlučio da se vrati u [[Beograd]] nakon samo četiri mjeseca u inostranstvu. Kući se, što nije iznenađujuće, vratio i muzici i nastavio da ruši međunacionalne barijere: 10. decembra 1998. on i [[Margita Stefanović]] odigrali su predstavu u Puli u lokalnom kinu sa [[KUD Idijoti]], što je bila prva prilika od rata da [[hrvatska]] publika vidi izvođače iz Srbije i Crne Gore. ==== 2000 ==== Tokom 2000ih Rambo je radio na albumu koji će na kraju postati album "Don't Happy, Be Worry". Ovaj album uključivao je pjesmu "Laganese" koja je sempliralanorvešku novinarku [[Åsne Seierstad]] kako pjeva norvešku narodnu pjesmu "Eg rodde meg ut på seiegrunnen" i psuje. Do tog vremena, sempliranje i lokalne pop-kulturne reference postale su još dva glavna elementa njegovog zvuka. U produkciji [[Iztok Turk]]a, sadržavao je numere poput "Čoban je upravo napustio zgradu" (slobodna obrada [[Neda Ukraden|Nede Ukraden]] "Zora je svanula"), "Moj skutere" koja je pozajmljena iz "Moj galebe" [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] i "Iza molim vas" sa dijalozima iz filma [[Goran Marković|Gorana Markovića]] [[Variola vera (film)|Variola vera]] iz 1982. Godine 2004. Rambo je objavio svoj treći live album "Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna", nakon čega je sredinom 2005. uslijedio studijski album "Oprem dobro". U saradnji sa etno-jazz fusion bendom [[Kal (grupa)|Kal]] napravio je pjesmu "Dikh tu kava", a 2007. pojavio se na njihovom albumu kao izvođač u pesmi "Komedija". U jesen 2007. odradio je performans pod nazivom "Miksovanje alternativnih rokova", kada je "svirao" na 12 betonskih miksera pred publikom tokom Alternative Rock Festivala u SKC-u u Beogradu.<ref name="ramboamadeus">{{cite web|url=http://ramboamadeus.com/news.php|publisher=Rambo Amadeus|title=RASMC News|date=7. 11. 2007|access-date=8. 2. 2019|archive-date=13. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200513045001/https://ramboamadeus.com/news.php|url-status=dead}}</ref> Za potrebe novogodišnje emisije na RTV-u, izveo je pjesmu "Rakija" nakon čega su nastupile Zorule, tradicionalni narodni orkestar.<ref name="ramboamadeus"/> Ova pjesma je kasnije korištena kao jedna od numera za TV serijal "[[Vratiće se rode]]". U februaru 2008. nastupio je kao gostujuća zvezda džez orkestra Big Benda RTS-a, povodom njihove 60. godišnjice. "Hipishizik Metafizik"<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/hipishizik-metafizik-mw0001334563|publisher=All Music|title=Rambo Amadeus - Hipishizik Metafizik|access-date=8. 2. 2019}}</ref> je njegov studijski album, objavljen za PGP RTS u julu 2008. ==== 2010 ==== Rambo Amadeus je interno izabran od strane crnogorskog nacionalnog emitera RTCG da predstavlja Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]].<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=rambo_amadeus_to_represent_montenegro_in_baku|title=Rambo Amadeus to represent Montenegro in Baku!|last=Brey|first=Marco|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|date=12. 12. 2011|access-date=12. 12. 2011}}</ref> Njegova pobjednička pjesma "Euro Neuro" izazvala je kontroverzu za svoj spot. Na kraju je uspio u svom cilju da postigne veoma nizak plasman na takmičenju i objavio da mu je čast što je napisao najgoru pjesmu na Evroviziji.<ref>{{cite web|url=https://mondo.rs/Zabava/Muzika/a1103308/Rambo-Amadeus-Euro-Neuro-najgora-pesma-na-Eurosongu.html|title=NAJGORI na Eurosongu! Rambo, čestitamo! VIDEO (in Serbian)|publisher=Mondo|website=mondo.rs|date=11. 5. 2018|access-date=16. 1. 2022}}</ref> Godine 2013. objavio je video za novi singl "O'Ruk on the Road Again" sa [[Three Winnettous]].<ref>{{cite web|url=http://www.popboks.com/article/29522|publisher=Pop Boks|title=Video: Rambo Amadeus - O' Ruk on the road again|date=15. 5. 2013|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209180248/http://www.popboks.com/article/29522|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. izdao je album "Vrh Dna",<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/najave/rambo-amadeus-u-sax-u-predstavlja-novi-album-vrh-dna/|publisher=Muzika.hr|title=Rambo Amadeus u Sax!-u predstavlja novi album "Vrh dna"|date=13. 11. 2015|access-date=8. 2. 2019}}</ref> na kojem se nalazila dotad neobjavljena numera "Rano za početak" iz 2011,<ref>{{cite web|url=https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|publisher=Balkan Rock|title=Rambo Amadeus – Vrh dna (2015)|first=Petar|last=Kostić|date=25. 5. 2016|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124855/https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|url-status=dead}}</ref> a za izdavanje albuma preimenovana u "Samo Balade". Godine 2016. ostvario je dvije glasovne uloge, kao "Mighty Eagle" u hrvatskoj i srpskoj verziji filma The Angry Birds, te kao Crush u verziji Finding Dory na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].<ref>[http://fama.com.hr/angry-birds-film-sinkroniziraju-zvijezde/ Angry Birds Film sinkroniziraju zvijezde! (in Croatian)]</ref><ref>[https://blog.vecernji.hr/hir3/u-potrazi-za-nemom-9914 Potraga za Nemom (on Blog.vecernji)]</ref> Godine 2018. pokušao je da predstavlja Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2018. sa pesmom "Nema Te", duetom sa džez pevačicom [[Beti Đorđević]]. Pjesmu su izveli na [[Beovizija|Beoviziji]] 2018. i zauzeli 9. mesto.<ref>{{cite web|url=http://natfinals.50webs.com/10s_20s/Serbia2018.html|publisher=Nat Finals|title=Serbian Finals|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Diskografija == * O tugo jesenja (turbo folk) (PGP-RTB, 1988) * Hoćemo gusle (PGP-RTB, 1989) * Psihološko propagandni komplet M-91 (PGP-RTB, 1991) * Kurac, Pička, Govno, Sisa (LIVE) (Gema & DE, 1993) * Izabrana dela (kompilacija) (PGP RTS, 1994) * Mikroorganizmi (Komuna, 1996) * Titanik (limited edition) (Komuna, 1997) * Titanic (Komuna, 1997) * Koncert u KUD France Prešeren (LIVE) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 1 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 2 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Metropolis B (tour-de-force) (B92, 1998) * Čobane vrati se (Dallas, 2000) * Don't happy, be worry (Metropolis, 2000) * Bolje jedno vruće pivo nego četiri ladna (Live in Skopje) (Metropolis, 2002) * Oprem Dobro (B92, 2005) * Hipishizik metafizik (PGP RTS, 2008) * Rambo Amadeus & Mutant Dance Sextet ‎– U Domu Sindikata (Menart, 2011) * Vrh Dna (Mascom Records, 2015) * ''Brod budala (''Fair Share'', 2020)'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Rambo Amadeus}} {{Wikicitat|Rambo Amadeus}} * [http://www.ramboamadeus.com/ Službeni sajt] {{Crna Gora na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Amadeus, Rambo}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] 4xepl4vqavukxbvmve8keozbzjz1zd7 3898869 3898868 2026-06-16T20:40:39Z PredragPetrovicLLMO 182649 /* Vanjski linkovi */ Korigovan link ka sajtu https://ramboamadeus.com/ 3898869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Rambo Amadeus | slika = Antonije Pusic Rambo Amadeus.jpg | opis = Rambo Amadeus u Beogradu, mart 2013. | slika_veličina = 250 | široka_slika = da | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Antonije Pušić | alias = Rambo Amadeus | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|6|14}} | mjesto_rođenja = [[Kotor]], [[SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | porijeklo = [[Herceg Novi]], Crna Gora | instrument = Električna gitara, [[fretless guitar]] | žanr = [[Džez]], [[disco]], [[Rok-muzika|rock]], [[elektronska muzika]] | zanimanje = Pjevač, kantautor, gitarista | karijera = 1988–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = | web_stranica = {{URL|http://www.ramboamadeus.com/}} }} '''Rambo Amadeus''' (14. juni 1963) pravo ime ''Antonije Pušić'', [[srbija]]nski [[Crna Gora|crnogorski]] muzičar, autor, performer, koji živi i radi u [[Beograd]]u.<ref>{{cite book|author=Asne Seierstad|url=https://books.google.com/books?id=c0MoBgAAQBAJ&pg=PT194|title=With Their Backs to the World: Portraits from Serbia|date=5. 2. 2015|publisher=Little, Brown Book Group|isbn=978-0-349-00694-9|page=194|quote=Rambo Amadeus, one of Serbia's most innovative artists}}</ref> Njegove pjesme kombinuju satirične tekstove o ljudskoj prirodi i gluposti lokalne politike sa mješavinom muzičkih stilova uključujući [[džez]], [[Rok-muzika|rok]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]] i u posljednje vrijeme [[drum and bass]], i samosvjesnu ironičnu duhovitost; na primjer, njegov najpopularniji alias je "Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car" ("Rambo Amadeus Svjetski Kilo Car"), ranije "Rambo Amadeus Svjetski Mega Car" (RASMC) (promijenjen u 2012. zbog svog uvjerenja u važnost skromnosti u ekološki osviještenom društvu). Njegovo umjetničko ime je napravljeno kombinacijom imena [[John Rambo|Johna Ramba]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. To se dobro može vidjeti na njegovom debitantskom albumu, gdje je na naslovnoj strani odjeven kao Mozart s perikom na glavi, a na poleđini je odjeven kao Rambo s mitraljezom u ruci. Njegovi koncerti nikada nisu samo ponavljanje snimljenih pjesama, već mješavina slobodne improvizacije i satiričnog humora koji na grub način iskorištava sve aspekte ljudske prirode. Neki obožavatelji upoređuju njegov stil sa [[Frank Zappa|Frankom Zappom]] i [[Captain Beefheart]]. Rambo Amadeus je predstavljao Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]], sa pjesmom "Euro Neuro".<ref>{{cite web|url=https://eurovision.tv/story/rambo-amadeus-to-sing-euro-neuro-for-montenegro|publisher=Eurovision|title=Rambo Amadeus to sing "Euro-Neuro" for Montenegro|date=29. 1. 2012|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Biografija == === Rani život === Antonije Pušić je rođen u 14. juna 1963 [[Kotor]]u, [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], iako je njegova porodica živjela u obližnjem [[Herceg Novi|Herceg Novom]] gdje je i odrastao. Njegova majka književnica i slikarka Bosiljka rođena je u Ćupriji, a odrasla u [[Jagodina|Jagodini]], Srbija, pre nego što je upoznala Iliju Pušića iz primorskog sela Kumbor kod Herceg Novog i preselila se tamo nakon udaje.<ref name="glasj-april-2004">{{cite news|last=Čanak|first=Tatjana|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|title=Ne volim dane "pod indigom"|agency=[[Glas javnosti]]|date=30. 4. 2004|access-date=28. 12. 2017|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021200530/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2004/04/30/srpski/K04042905.shtml|url-status=dead}}</ref> Par se ubrzo preselio u Herceg Novi i zasnovao porodicu.<ref name="glasj-april-2004"/> Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom gradu, Antonije je diplomirao turizam na Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Završio je i šest razreda osnovne muzičke škole za klavir prije nego što je napustio studij. Prije nego što se počeo baviti muzikom i scenskom umjetnošću, Pušić je bio uspješan takmičarski [[jedriličar]]. Od 1972. do 1984. predstavljao je Jugoslaviju na brojnim međunarodnim [[regata]]ma. U tom periodu više puta je bio prvak Crne Gore, osmostruki prvak Južnog Jadrana, osvajač titule državne titule u juniorskoj kategoriji, kao i osvajač međunarodnog Đerdap kupa 1980. Još povremeno prisustvuje i učestvuje na nekim rekreativnim jedriličarskim regatama u [[Bokokotorski zaliv|Bokokotorskog zaliva]]. Počeo je da pjeva i komponuje tokom prve godine srednje škole (gimnazije) što je ubrzo dovelo do angažmana u raznim lokalnim bendovima u Herceg Novom i [[Podgorica|Titogradu]]. Jedan od njegovih prvih nastupa je svirao [[Mandolina|mandolinu]] u orkestru koji je zabavljao goste u hercegnovskom hotelu Plaza. Godine 1985. preselio se u [[Beograd]] radi visokog obrazovanja. Paralelno sa fakultetskim studijama, svirao je i sa raznim amaterskim bendovima i muzičarima. === Muzička karijera === ==== 1970 ==== Godine 1979. Rambo Amadeus je počeo u bendu pod nazivom "[[Radioaktivni otpad]]", koji je kratko trajao. Također je bio u bendu pod nazivom "The Blues Band". Nije mu se svidio proizvedeni sadržaj, pa je preuredio postavku. Bend je trajao sve njegove srednjoškolske godine, svirajući u Herceg Novom, [[Nikšić]]u i [[Igalo|Igalu]] (5&nbsp;km od Herceg Novog).<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/rambo-amadeus-volio-bih-zivjeti-u-buducnosti-gdje-su-ljudi-nimalo-majmuni-a-potpuno-ljudi/|title=Rambo Amadeus: "Volio bih živjeti u budućnosti – gdje su ljudi nimalo majmuni, a potpuno ljudi"|last=Dobranović|first=Tena|date=14. 6. 2014|publisher=Muzika.hr|access-date=8. 2. 2019}}</ref> ==== 1980 ==== Godine 1988. pojavio se na muzičkoj sceni sa svojim debi albumom "O tugo jesenja". Njegov zvuk bio je naizgled grub spoj narodnih ululacija i opere, dodatno pomiješan sa duhovitim tekstovima i klasičnim gitarskim rifovima. Budući da je vrlo malo ljudi prethodno znalo za njega, Rambo je bio oduševljen što je stvorio zabunu predstavljajući se kao "Nagib Fazlić Nagon", operater rudarskog okna koji je uštedio dovoljno novca za snimanje albuma. Također je u šali nazvao svoj sopstveni muzički stil "turbo folk", mnogo prije nego što je ovaj termin počeo da se primenjuje na stvarni muzički stil, na koji kritičari pozivaju sa ozbiljnom društvenom konotacijom i koji je simbolizovao moralni i kulturni pad širom Balkana tokom ratova 1990ih. Producent [[Saša Habić]] dao je Rambu priliku da potpiše za diskografsku kuću državne televizije [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] (Rambo je kasnije napisao anegdotski omaž tom događaju, u hitu "Balkan Boy"). Habić je svirao i [[sintisajzer]] na ovom albumu, sa kojeg je pjesma pod nazivom "Vanzemaljac" i danas popularna. Prodaja ploče nije bila posebno visoka, ali Rambo je napravio dovoljno buke da ostane aktivan na sceni. {{Multiple image | direction = horizontal | total_width = 400 | image1 = Muzolej na lovcenu - panoramio.jpg | image2 = Ricardova Glava Beach, Budva, Montenegro 06.jpg | footer = Spot za Samit u buregdžinici Laibach sniman je u Njegoševom Mauzoleju na Lovćenu, dok je spot za Sokolov greben snimljen na Ričardovoj glavi u Budvi. }} Njegov sljedeći album "Hoćemo gusle" izašao je 1989. i dao je mali okus Rambovog budućeg muzičkog pravca – otvorene političke satire. Pjesma "Amerika i Engleska (biće zemlja proleterska)" prvobitno je trebala da nosi naziv "Kataklizma komunizma", ali lokalne vlasti to nisu dozvolile. Naziv albuma ismijava bizaran događaj sa [[Protesti u Crnoj Gori 1989.|protesta u Crnoj Gori 1989.]] koji su na kraju prerasli u [[Antibirokratska revolucija|antibirokratsku revoluciju]] koja je dovela na vlast [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]], [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] i [[Svetozar Marović|Svetozara Marovića]]. Čulo se kako demonstranti skandiraju "Hoćemo Ruse" ("Hoćemo Ruse"), ali kada su ih vlasti i državni mediji kritikovali zbog toga, mnogi su brzo počeli da uzvraćaju tvrdeći da su zapravo skandirali "Hoćemo gusle" ("Hoćemo gusle"). Ostale pjesme poput "Glupi hit" i pomenutog "Balkan boy" također su postale značajni hitovi. Rambo je čak dobio solidno priznanje kritike za "Samit u buregdžinici Laibach". Na toj pjesmi stvorio je dopadljiv hibrid miješanjem jedinstvenog zvuka Laibacha sa stihovima pozajmljenim iz poezije [[Laza Kostić|Laze Kostića]] i [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]], kao i iz narodnog kafanskog standarda "Čaše lomim“ miješajući sa sopstvenim duhovitim tekstovima. Na omotu albuma navodi se tekst pjesme koja zapravo nije snimljena i objašnjava se da je "odbačena u posljednji trenutak jer nije bilo mjesta za nju", ali daje uvjeravanja da će se pojaviti na sljedećem albumu. Pošto je pjesma o kojoj je riječ, pod nazivom "Pegepe ertebe", bila usmjerena na snimanje Ramboovog izdavača PGP RTB, ali se nije pojavila na sljedećem ili bilo kom drugom albumu. ==== 1990 ==== Početkom 1990ih, Rambo je izrastao u poznatog izvođača. Njegov treći album "Psihološko propagandni komplet M-91" izašao je krajem 1991. u vrijeme kada je [[Raspad Jugoslavije|raspad bivše Jugoslavije]] već bio u punom jeku. Iz očiglednih razloga, od kojih je najmanji bio podnaslov albuma – Psychological Propaganda Set, mnoge pjesme su sadržavale teške tekstove i mračnu, militarističku atmosferu. Vulgarnost i opisne psovke su također bili dio kursa, što je ovo učinilo prvim velikim muzičkim izdanjem u bivšoj Jugoslaviji koje je uzimalo takve narativne slobode. Numere poput "Smrt popa Mila Jovovića" (pjesma [[Božo Đuranović|Bože Đuranovića]] stara 30 godina), "Džemo voli džem" (uz uzorke jugoslovenske avijatičarske himne "Hej vojnici vazduhoplovci" kao i "Izgubila sve sam bitke" [[Šemsa Suljaković|Šemse Suljaković]]), "Inspektor Nagib" i "Zdravo damo" postali su instant hitovi. Nesklad između onoga što je navedeno na omotu i onoga što je stvarno snimljeno ponovo postoji jer rukav najavljuje pjesmu pod nazivom "KPGS" koja bi se, ovaj put stvarno, pojavila na sljedećem live albumu, ali ne navodi "Halid invalid Hari" i "Prijatelju, prijatelju" koji su uvršteni i postali veliki hitovi. Mnogi smatraju da su ove dvije pjesme klasični Rambo: promatrački, samosvjesni, direktni i profani. Potonji od ta dva izvorno je uključivao odlomke iz govora [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ali su ih cenzori diskografske kuće uklonili. Ovaj album je dodatno učvrstio Rambovo prisustvo na sceni jer je počeo da svira na većim arenama poput [[Sava centar|Sava centra]]. Zbog svoje otvorene i zabavne prirode često je pozivan na razne TV i radio kuće širom zemlje. Tokom festivala "Beogradsko proleće" 1992. pokazao je građansku hrabrost kada je prekinuo koncert "Bebi Dol" tokom direktnog TV prijenosa i rekao desetinama hiljada gledalaca: {{Citat|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam 2 minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}} Bacio je mikrofon na pod, napustio binu i predstava je bila gotova. Pokušavajući da novonastalu situaciju prihvati, krenuo je na put, postavši jedan od prvih izvođača iz SR Jugoslavije koji je počeo redovno da putuje po [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i [[Slovenija|Sloveniji]] u godinama nakon proglašenja nezavisnosti tih država. Nakon live albuma "KPGS" (snimljen 29. decembra 1992. u [[Skoplje|Skoplju]]) koji je uključivao novu studijsku numeru "Karamba karambita" praćenu kompilacijom najvećih hitova "Izabrana dela 1989–1994", Rambo je tokom jula 1995. u [[Pariz]]u snimio neobičan novi materijal sa [[Goran Vejvoda|Goranom Vejvodom]]. Izdat naredne godine kao "Mikroorganizmi", sadržavao je nepristupačan, ćudljiv zvuk upotpunjen kratkom, eksperimentalnom muzikom koja je uveliko odstupila od njegovih uobičajenih ludorija. Istovremeno je objavio muziku za djecu, ličnu muzičku verziju poezije [[Ljubivoja Ršumović]]a sa dvije nove nove numere – "Sex" i "ABVGD". Rambo fanovi nisu morali dugo čekati na povratak ranijem stilu. Krajem 1996. na Titaniku isporučuje novu seriju tradicionalnih jela poput "Šakom u glavu", "Sado-mazo", "Zreo za penziju" i "Otiš'o je svak ko valja" (posvećeno [[Toma Zdravković|Tomi Zdravkoviću]] i članovima [[Šarlo akrobata|Šarlo Akrobate]]). U snimanju ovog albuma učestvovali su iskusni muzičari poput [[Ognjen Radivojević|Ognjena Radivojevića]] (koji se proslavio radom sa muzičarima kao što su [[Goran Bregović]] i [[Zdravko Čolić]]), [[Goran Ljuboja]], [[Dragan Markovski]] i [[Marija Mihajlović]]. Uslijedila je opsežna turneja koja je ponovo uključivala Sloveniju (album uživo je snimljen na dva ljubljanska koncerta u aprilu 1997. i kasnije objavljen kao "Koncert u KUD-u France Prešeren"), kao i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] gdje se Rambo pojavio kao gost na svirci [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To pojavljivanje u decembru 1997. bila je prva [[Rat u Bosni i Hercegovini|poslijeratna]] posjeta crnogorskog izvođača Bosni. 9. juna 1998. Rambo je igrao u beogradskoj dvorani [[Dom sindikata|Doma sindikata]] u, kako je najavio, oproštajnoj predstavi pred penziju. Iako su mnogi sumnjali u njegovu iskrenost, koncert je ostao za pamćenje. Ubrzo je Rambo spakovao kofere i otišao u [[Nizozemska|Nizozemsku]], ali ne prije nego što je stisnuo još dva nastupa u Bosni. U Holandiji je radio niz sitnih poslova, uključujući građevinarstvo, prije nego što je odlučio da se vrati u [[Beograd]] nakon samo četiri mjeseca u inostranstvu. Kući se, što nije iznenađujuće, vratio i muzici i nastavio da ruši međunacionalne barijere: 10. decembra 1998. on i [[Margita Stefanović]] odigrali su predstavu u Puli u lokalnom kinu sa [[KUD Idijoti]], što je bila prva prilika od rata da [[hrvatska]] publika vidi izvođače iz Srbije i Crne Gore. ==== 2000 ==== Tokom 2000ih Rambo je radio na albumu koji će na kraju postati album "Don't Happy, Be Worry". Ovaj album uključivao je pjesmu "Laganese" koja je sempliralanorvešku novinarku [[Åsne Seierstad]] kako pjeva norvešku narodnu pjesmu "Eg rodde meg ut på seiegrunnen" i psuje. Do tog vremena, sempliranje i lokalne pop-kulturne reference postale su još dva glavna elementa njegovog zvuka. U produkciji [[Iztok Turk]]a, sadržavao je numere poput "Čoban je upravo napustio zgradu" (slobodna obrada [[Neda Ukraden|Nede Ukraden]] "Zora je svanula"), "Moj skutere" koja je pozajmljena iz "Moj galebe" [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] i "Iza molim vas" sa dijalozima iz filma [[Goran Marković|Gorana Markovića]] [[Variola vera (film)|Variola vera]] iz 1982. Godine 2004. Rambo je objavio svoj treći live album "Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna", nakon čega je sredinom 2005. uslijedio studijski album "Oprem dobro". U saradnji sa etno-jazz fusion bendom [[Kal (grupa)|Kal]] napravio je pjesmu "Dikh tu kava", a 2007. pojavio se na njihovom albumu kao izvođač u pesmi "Komedija". U jesen 2007. odradio je performans pod nazivom "Miksovanje alternativnih rokova", kada je "svirao" na 12 betonskih miksera pred publikom tokom Alternative Rock Festivala u SKC-u u Beogradu.<ref name="ramboamadeus">{{cite web|url=http://ramboamadeus.com/news.php|publisher=Rambo Amadeus|title=RASMC News|date=7. 11. 2007|access-date=8. 2. 2019|archive-date=13. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200513045001/https://ramboamadeus.com/news.php|url-status=dead}}</ref> Za potrebe novogodišnje emisije na RTV-u, izveo je pjesmu "Rakija" nakon čega su nastupile Zorule, tradicionalni narodni orkestar.<ref name="ramboamadeus"/> Ova pjesma je kasnije korištena kao jedna od numera za TV serijal "[[Vratiće se rode]]". U februaru 2008. nastupio je kao gostujuća zvezda džez orkestra Big Benda RTS-a, povodom njihove 60. godišnjice. "Hipishizik Metafizik"<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/hipishizik-metafizik-mw0001334563|publisher=All Music|title=Rambo Amadeus - Hipishizik Metafizik|access-date=8. 2. 2019}}</ref> je njegov studijski album, objavljen za PGP RTS u julu 2008. ==== 2010 ==== Rambo Amadeus je interno izabran od strane crnogorskog nacionalnog emitera RTCG da predstavlja Crnu Goru na takmičenju za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] 2012. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]].<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=rambo_amadeus_to_represent_montenegro_in_baku|title=Rambo Amadeus to represent Montenegro in Baku!|last=Brey|first=Marco|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|date=12. 12. 2011|access-date=12. 12. 2011}}</ref> Njegova pobjednička pjesma "Euro Neuro" izazvala je kontroverzu za svoj spot. Na kraju je uspio u svom cilju da postigne veoma nizak plasman na takmičenju i objavio da mu je čast što je napisao najgoru pjesmu na Evroviziji.<ref>{{cite web|url=https://mondo.rs/Zabava/Muzika/a1103308/Rambo-Amadeus-Euro-Neuro-najgora-pesma-na-Eurosongu.html|title=NAJGORI na Eurosongu! Rambo, čestitamo! VIDEO (in Serbian)|publisher=Mondo|website=mondo.rs|date=11. 5. 2018|access-date=16. 1. 2022}}</ref> Godine 2013. objavio je video za novi singl "O'Ruk on the Road Again" sa [[Three Winnettous]].<ref>{{cite web|url=http://www.popboks.com/article/29522|publisher=Pop Boks|title=Video: Rambo Amadeus - O' Ruk on the road again|date=15. 5. 2013|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209180248/http://www.popboks.com/article/29522|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. izdao je album "Vrh Dna",<ref>{{cite web|url=https://www.muzika.hr/najave/rambo-amadeus-u-sax-u-predstavlja-novi-album-vrh-dna/|publisher=Muzika.hr|title=Rambo Amadeus u Sax!-u predstavlja novi album "Vrh dna"|date=13. 11. 2015|access-date=8. 2. 2019}}</ref> na kojem se nalazila dotad neobjavljena numera "Rano za početak" iz 2011,<ref>{{cite web|url=https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|publisher=Balkan Rock|title=Rambo Amadeus – Vrh dna (2015)|first=Petar|last=Kostić|date=25. 5. 2016|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124855/https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/rambo-amadeus-vrh-dna-2015/|url-status=dead}}</ref> a za izdavanje albuma preimenovana u "Samo Balade". Godine 2016. ostvario je dvije glasovne uloge, kao "Mighty Eagle" u hrvatskoj i srpskoj verziji filma The Angry Birds, te kao Crush u verziji Finding Dory na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].<ref>[http://fama.com.hr/angry-birds-film-sinkroniziraju-zvijezde/ Angry Birds Film sinkroniziraju zvijezde! (in Croatian)]</ref><ref>[https://blog.vecernji.hr/hir3/u-potrazi-za-nemom-9914 Potraga za Nemom (on Blog.vecernji)]</ref> Godine 2018. pokušao je da predstavlja Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2018. sa pesmom "Nema Te", duetom sa džez pevačicom [[Beti Đorđević]]. Pjesmu su izveli na [[Beovizija|Beoviziji]] 2018. i zauzeli 9. mesto.<ref>{{cite web|url=http://natfinals.50webs.com/10s_20s/Serbia2018.html|publisher=Nat Finals|title=Serbian Finals|access-date=8. 2. 2019}}</ref> == Diskografija == * O tugo jesenja (turbo folk) (PGP-RTB, 1988) * Hoćemo gusle (PGP-RTB, 1989) * Psihološko propagandni komplet M-91 (PGP-RTB, 1991) * Kurac, Pička, Govno, Sisa (LIVE) (Gema & DE, 1993) * Izabrana dela (kompilacija) (PGP RTS, 1994) * Mikroorganizmi (Komuna, 1996) * Titanik (limited edition) (Komuna, 1997) * Titanic (Komuna, 1997) * Koncert u KUD France Prešeren (LIVE) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 1 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Zbrana dela 2 (kompilacija) (Vinilmania, 1998) * Metropolis B (tour-de-force) (B92, 1998) * Čobane vrati se (Dallas, 2000) * Don't happy, be worry (Metropolis, 2000) * Bolje jedno vruće pivo nego četiri ladna (Live in Skopje) (Metropolis, 2002) * Oprem Dobro (B92, 2005) * Hipishizik metafizik (PGP RTS, 2008) * Rambo Amadeus & Mutant Dance Sextet ‎– U Domu Sindikata (Menart, 2011) * Vrh Dna (Mascom Records, 2015) * ''Brod budala (''Fair Share'', 2020)'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Rambo Amadeus}} {{Wikicitat|Rambo Amadeus}} * [https://ramboamadeus.com/ Službeni sajt] {{Crna Gora na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Amadeus, Rambo}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] o0qjvdfzmmoi311surh3nr2ivj7har2 Isfahan 0 34757 3898878 3573556 2026-06-17T06:41:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898878 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Isfahan | izvorno_ime = اصفهان | drugo_ime = Spahān, Aspadana | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = Mozaik Isfahana <!-- *** Simboli *** --> | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Iran | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 1,574 | širina_stepeni = | širina_minuta =| širina_sekundi =| širina_SJ =N | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi =| dužina_IZ =W | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 493,82 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 1.756.126| stanovništvo_datum =2011 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = Mehdi Jamali Nejad | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC+03:30]] | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = [[UTC+04:30]] 21. mart – 20. septembar| utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [https://www.isfahan.ir isfahan.ir.ir] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Isfahan''' ({{FaJ|اصفهان}}) je [[glavni grad]] [[Iran|iranske]] [[Isfahanska pokrajina|istoimene pokrajine]]. Prema popisu iz 2011. godine, grad je brojao 1.756.126 stanovnika što ga čini trećim najmnogoljudnijim gradom Irana poslije [[Teheran]]a i [[Mašhad]]a. U [[Metropolitansko područje|metropolitanskom području]] kojeg sačinjavaju i gradovi Khomeynishahr, Shahinshahr, Khvorasgan, Dorcheh Piaz, Falavarjan, Kelishad Va Sudarjan, Abrisham, Kushk i Kharizsang živi ukupno 2.391.738 stanovnika. Trg Naghsh-e Jahan u Isfahanu je pod zaštitom [[UNESCO|UNESCO-a]] kao "Svjetska kulturna baština" i jedan je od površinski najvećih trgova u svijetu. Grad je također poznat po velikom broju dragulja [[islamska arhitektura|islamske arhitekture]] iz perioda od 11. do 19. vijeka. Smješten je oko 370 km južno od glavnog iranskog grada Teherana. == Geografija == [[Datoteka:Allah Verdi Khaan-Esfahan.jpg|mini|200p|desno|Most Allah Verdi Khaan]] Grad leži u zelenoj dolini [[Zayandeh Rud]], u podnožju planinskog vijenca Zagros. Isfahan uživa umjerenu klimu i redovite smjene godišnjih doba uz ugodne sjeverne vjetrove tokom cijele godine. Nalazi se na visini od 1590 metara iznad nivoa mora i godišnje prima u prosjeku 350 mm kiše. Južni i zapadni prilazi Isfahanu su planinski, a sa sjevera i istoka je oivičen plodnim dolinama. Jedno vrijeme Isfahan je bio najveći grad na svijetu. Zlatno doba mu je trajalo od [[1050]]. do [[1722]]., a posebno u 16. vijeku za vrijeme [[Safavidi|safavidske dinastije]] kada je postao glavni grad [[Perzija|Perzijskog carstva]] po drugi put. Čak i danas, Isfahan je zadržao dio stare slave. Poznat je po [[islamska arhitektura|islamskoj arhitekturi]], širokim bulevarima, mostovima, palačama i [[džamija]]ma. Postoji poslovica koja kaze da je "Isfahan - pola svijeta" (perzijski: ''Esfahān nesf-e jahān ast'') === Od [[Elamiti|Elamita]] do arapskog osvajanja === Isfahan je u prošlosti bio dio Elamitske imperije. Pod imenom Aspandana postao je jedan od najvažnijih gradova za vrijeme [[Medejci|Medejske dinastije]], kada su se naselili iranski Medejci. Kasnije je provincija postala dijelom [[Achaemenidske imperije]], a nakon oslobođenja Irana od makedonske okupacije od strane Arsakidske dinastije, dijelom Prtijanskog carstva. Isfahan je bio centar i prijestolnica velike provincije kojom su vladali arsakidski guverneri. Za vrijeme [[Sasanid|Sasanidske imperije]] Isfahanom su vladali "Espoohranci" tj. članovi sedam uglednih iranskih porodica. U okolini Isfahana je živio veliki broj krščana i [[Jevreji|Jevreja]]. Grad su zauzeli [[Arapi]] poslije konačne pobjede nad [[Perzija|Perzijom]]. === Islamsko doba === Isfahan, kao i svi drugi iranski gradovi, pao je u ruke [[Arapi]]ma za vrijeme Abasidske dinastije. U 10. vijeku, pod dinastijom [[Buwayhid]], grad je povratio svoj uticaj. [[Malik Shah I]] je izabrao Isfahan za glavni grad i podario mu jos jedno zlatno doba. U to vrijeme, Isfahan je postao najvažniji i najveći grad na svijetu. Čuveni [[Avicena]] je živio i radio u njemu u 11. vijeku. Grad su razorili Mongoli u 13 st. a ponovo ga je opustošio [[Timur]] [[1387]]. godine. Međutim, zbog svog povoljnog geografskog položaja Isfahan je ponovo izgradila [[Safavidska dinastija]]. Zlatno doba Isfahana počelo je u [[16. st.]] pod [[Abbas I|Abbasom I]] (1587-1629), koji ga je imenovao glavnim gradom [[Safavidsko carstvo|Safavidskog carstva]]. Za vrijeme šaha Abbasa, koji je ujedninio Peziju, Isfahan je dosegao svoj vrhunac. Grad je imao parkove, biblioteke i džamije. Evropski posjetioci su bili oduševljeni jer tako nešto nisu mogli vidjeti u svojim zemljama. Zabilježeno je da je grad imao cc. milion stanovnika; 163 džamije, 48 škola, 1801 radnji i 263 javna kupatila. U [[1722]]., grad su osvojili [[Afganistanci]] poslije duge opsade koja je Isfahan ostavila u ruševinama. [[Datoteka:Ali-qapu-rooz.jpg|mini|200p|lijevo| Palača Ali Qapu Rooz]] === Arhitektura === Arhitektura Isfahana je spoj osam različitih formi. Da bi cijenili vještinu isfahanskih arhitekata, potrebno je razumjeti fundamentalne koncepte perzijske arhitekture: vrt, trg, predvorje, kapiju, kupolu, natkrivenu kupolu i minaret koji kao pojedinačni elementi tvore jednu cjelinu. === Histroijske znamenitosti === Trgovi i ulice: * trg Naqsh-e Jahan, poznat i kao "Šahov trg" ili "Imamov trg" - 1602. * Meydan Kohne (stari trg) * trg Shahshahan * bulevar Chaharbagh - 1596. * bulevar Chaharbagh-e-khajou Palače: * Ali Qapu (kraljevksa palača) - rano 17. st. * Talar Ashraf - 1650. * Hasht Behesht|Hasht-Behesht (Palača osam rajeva)]] - 1669. * [[Chehel Sotoun]] (Palača četrdeset stubova) - 1647. == Moderni Isfahan == Danas je Isfahan treći grad po veličini u [[Iran]]u i proizvođač perzijskih tepiha, tekstila, čelika i umjetnina. U Isfahanu je smješten eksperimentalni nuklearni reaktor i pogoni za proizvodnju nuklearnog goriva. Gradovi Nadžafabad, Khaneh Isfahan, Homeini-shahr, Šahin-shahr, Zarrin-shahr, and Fulad-e Mobarakeh su praktično predgrađa Isfahana. Grad ima internacionalni aerodrom, a izdradnja [[metro]]a se privodi kraju. Preko 2000 kompanija djeluje u gradu i iskorištavaju njegove ekonomske, socijalne i kulturne potencijale. U Isfahanu se nalazi velika rafinerija nafte i avionska baza. HESA, najnapredniji iranski proizvođač aviona je locirana u blizini grada. <gallery> Datoteka:Moschee-isfahan.jpg|Portal Šahove džamije Datoteka:Baptistère kelisa-e-vank esfahan.jpg|Katedrala Datoteka:Chehel sotoun esfahan.jpg|Dvorište "Palače četrdeset stubova" Datoteka:Naghsh-e-jahan masjed-e-shah esfahan.jpg|Trg Naghsh-e-Jahaan </gallery> == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} ;Oficijelne stranice * [http://shahrdari.isfahan.ir/ Gradska uprava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070430160430/http://shahrdari.isfahan.ir/ |date=30. 4. 2007 }} * [http://www.isfahan.ir/ Oficijlena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100309070147/http://www.isfahan.ir/ |date=9. 3. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20060804043651/http://esfahanmetro.org/ Isfahanski metro] ;Ostale stranice * [http://www.alihessami.com/photos/?view=isfahan Fotografije kulturnih znamenitosti] * [http://www.iranchamber.com/cities/esfahan/esfahan.php Fotografije na Iranchamber.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070529010424/http://www.iranchamber.com/cities/esfahan/esfahan.php |date=29. 5. 2007 }} * [https://web.archive.org/web/20050206014647/http://www.isfahanmiras.ir/ Isfahan Cultural Heritage Organization] * [http://www.iranica.com Isfahan Enciklopedija Iranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190416193911/http://www.iranica.com/ |date=16. 4. 2019 }} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Isfahanska pokrajina]] 3ky855hmwznn246cw4h7y1azy6gydc6 Infracrveno zračenje 0 36357 3898875 3875072 2026-06-17T05:14:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898875 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Infrared_dog.jpg|mini|desno|332p|Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom)]] '''Infracrveno zračenje''' ili '''infracrvena svjetlost''' ([[latinski|lat.]] ''infra'' = "ispod"; skraćenica IR od [[engleski|eng.]] ''infrared)'' jeste [[elektromagnetsko zračenje]] s [[talasna dužina|talasnim dužinama]] većim od talasne dužine vidljive crvene [[svjetlost]]i, a manjim od talasne dužine [[radiotalasi|radiotalasa]]. Stoga je nevidljiv ljudskom oku. To je raspon od približno 700 [[nanometar|nm]] do 1 [[milimetar|mm]]. Duže IR talasne dužine (30 μm-100 μm) su ponekad uključeni kao dio opsega terahercnog zračenja.<ref>{{cite book |last1=Rogalski |first1=Antoni |title=Infrared and terahertz detectors |date=2019 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781315271330 |page=929 |edition=3rd}}</ref> Infracrveno zračenje ima široku primjenu. [[Vojska]] ga koristi za aktivno otkrivanje ciljeva u mraku. Termalno infracrveno zračenje koje emituju sva tijela zavisno od svoje [[temperatura|temperature]] koristi se za pasivni nadzor prostora (alarmni uređaji), otkrivanje požara i u [[medicina|medicini]]. Blisko se infracrveno zračenje koristi u slobodnom prostoru za daljinsko upravljanje i [[komunikacije]] malog dometa, a kada ga se usmjeri pomoću [[svjetlovod]]a omogućuje vrlo brzi prijenos podataka i na veće udaljenosti. Gotovo svo zračenje crnog tijela iz objekata blizu sobne temperature je na infracrvenim valnim dužinama. Kao oblik elektromagnetnog zračenja, IR širi energiju i zamah, vrši pritisak zračenja i ima svojstva koja odgovaraju i osobinama talasa i čestice, fotona. Odavno je poznato da požar emituje nevidljivu toplotu; 1681. pionirski eksperimentator [[Edme Mariotte]] pokazao je da staklo, iako prozirno za sunčevu svjetlost, sprečava zračenje toplote.<ref>{{cite web|last=Calel|first=Raphael|date=19. 2. 2014|title=The Founding Fathers v. The Climate Change Skeptics|url=https://publicdomainreview.org/2014/02/19/the-founding-fathers-v-the-climate-change-skeptics/|access-date=16. 9. 2019|website=The Public Domain Review}}</ref><ref>{{cite web|last=Fleming|first=James R.|date=17. 3. 2008|title=Climate Change and Anthropogenic Greenhouse Warming: A Selection of Key Articles, 1824–1995, with Interpretive Essays|url=http://nsdl.library.cornell.edu/websites/wiki/index.php/PALE_ClassicArticles/GlobalWarming.html|access-date=1. 2. 2022|website=National Science Digital Library Project Archive PALE:ClassicArticles}} [http://nsdl.library.cornell.edu/websites/wiki/index.php/PALE_ClassicArticles/GlobalWarming/Article1.html Article 1: General remarks on the temperature of the earth and outer space].</ref> Godine 1800. astronom [[Sir William Herschel]] je pomoću djelovanja na termometar otkrio da je infracrveno zračenje vrsta nevidljivog zračenja u spektru manje energije od crvene svjetlosti.<ref>Michael Rowan-Robinson (2013). ''Night Vision: Exploring the Infrared Universe''. Cambridge University Press. str. 23. {{ISBN|1107024765}}.</ref> Nešto više od polovine Sunčeve energije je konačno, kroz Herschelove studije, došlo na Zemlju u obliku infracrvenog zračenja. Ravnoteža između apsorbovanog i emitovanog infracrvenog zračenja ima važan uticaj na [[Klima|klimu]] Zemlje. Infracrveno zračenje emituju ili apsorbuju molekuli kada se menjaju rotaciono-vibracioni pokreti. On pobuđuje vibracione modove u molekuli kroz promjenu dipolnog momenta, što ga čini korisnim frekvencijskim opsegom za proučavanje ovih energetskih stanja za molekule odgovarajuće simetrije. Infracrvena [[spektroskopija]] ispituje apsorpciju i transmisiju [[foton]]a u infracrvenom opsegu.<ref>{{cite web |last=Reusch |first=William |year=1999 |url=http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/Spectrpy/InfraRed/infrared.htm |title=Infrared Spectroscopy |publisher=Michigan State University |access-date=27. 10. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071027110406/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/Spectrpy/InfraRed/infrared.htm |archive-date=27. 10. 2007 }}</ref> Infracrveno zračenje se koristi u industrijskim, naučnim, vojnim, komercijalnim i medicinskim aplikacijama. Uređaji za noćno osvjetljavanje koji koriste aktivno blisko infracrveno osvjetljenje omogućavaju posmatranje ljudi ili životinja bez otkrivanja posmatrača. Infracrvena astronomija koristi teleskope opremljene senzorima za prodiranje u prašnjave regije svemira kao što su molekularni oblaci, za otkrivanje objekata kao što su planete i za gledanje objekata sa visokim crvenim pomakom iz ranih dana svemira.<ref name="ir_astronomy">{{cite web |url=http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/importance.html |title=IR Astronomy: Overview |publisher=NASA Infrared Astronomy and Processing Center |access-date=30. 10. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061208151300/http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/importance.html |archive-date=8. 12. 2006 }}</ref> Infracrvene termalne kamere se koriste za otkrivanje gubitka toplote u izolovanim sistemima, za posmatranje promjene protoka krvi u koži i za otkrivanje pregrijavanja električnih komponenti.<ref>{{Cite web|last=Chilton|first=Alexander|date=7. 10. 2013|title=The Working Principle and Key Applications of Infrared Sensors|url=https://www.azosensors.com/article.aspx?ArticleID=339|access-date=11. 7. 2020|website=AZoSensors|language=en}}</ref> Vojne i civilne primjene uključuju sticanje ciljeva, nadzor, noćni vid, navođenje i praćenje. Ljudi na normalnoj tjelesnoj temperaturi zrače uglavnom na talasnim dužinama oko 10 μm (mikrometara). Nevojne namjene uključuju analizu toplotne efikasnosti, praćenje okoliša, inspekcije industrijskih objekata, detekciju rasta, daljinsko mjerenje temperature, bežičnu komunikaciju kratkog dometa, spektroskopiju i vremensku prognozu. == Definicija i odnos prema elektromagnetnom spektru == Ne postoji univerzalno prihvaćena definicija opsega infracrvenog zračenja. Obično se uzima da se proteže od nominalne crvene ivice vidljivog spektra na 700 nanometara (nm) do 1 milimetra (mm). Ovaj opseg talasnih dužina odgovara opsegu frekvencija od približno 430 THz do 300&nbsp;GHz. Izvan infracrvenog je mikrotalasni dio elektromagnetnog spektra. Sve više se teraherc zračenje broji kao dio mikrotalasnog opsega, a ne infracrvenog, pomjerajući ivicu infracrvenog opsega na 0,1&nbsp;mm (3 THz). {| class=wikitable style="float:center; margin:2px; text-align:center;" |+ Usporedba svjetlosti<ref>{{cite book|ref=Haynes|editor=Haynes, William M.|year=2011|title= CRC Handbook of Chemistry and Physics |url=https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_e9l0|edition=92nd|publisher= CRC Press|isbn=978-1-4398-5511-9|page=10.233}}</ref> |- ! Name || [[Talasna dužina]]|| Frekvencija (Hz) || Energija fotona (eV) |- | [[Gama zračenje|Gama zraci]]|| < 10&nbsp;pm || > 30&nbsp;EHz || > 124&nbsp;keV |- | [[Rendgensko zračenje|X-zraci]]|| 10&nbsp;pm – 10&nbsp;nm || 30&nbsp;PHz – 30&nbsp;EHz || 124&nbsp;keV – 124&nbsp;eV |- | [[Ultraljubičasto zračenje|Ultraljubičasto]] || 10&nbsp;nm – 400&nbsp;nm || 750&nbsp;THz – 30&nbsp;PHz || 124&nbsp;eV – 3.3&nbsp;eV |- | Vidljivo svjetlo|| 400&nbsp;nm – 700&nbsp;nm || 430&nbsp;THz – 750&nbsp;THz || 3.3&nbsp;eV – 1.7&nbsp;eV |- style="background:#FFE8E8;" | '''Infracrveno''' || 700&nbsp;nm – 1&nbsp;mm || 300&nbsp;GHz – 430&nbsp;THz || 1.7&nbsp;eV – 1.24&nbsp;meV |- | [[Mikrotalas]]i|| 1&nbsp;mm – 1&nbsp;meter || 300&nbsp;MHz – 300&nbsp;GHz || 1.24&nbsp;meV – 1.24&nbsp;μeV |- <!-- radiotalasi uključuju i mikrotalase, te se opsezi preklapaju s ovim iznad --> | [[Radiotalas]]i|| 1&nbsp;metar i više || 300&nbsp;MHz i manje || 1.24&nbsp;μeV i manje |} == Prirodno infracrveno zračenje == Sunčeva svjetlost, na efektivnoj temperaturi od 5.510&nbsp;°C, sastoji se od zračenja skorog termičkog spektra koje je nešto više od pola infracrveno. U zenitu, sunčeva svjetlost daje zračenje od nešto više od 1 kilovata po kvadratnom metru na nivou mora. Od ove energije, 527 vati je infracrveno zračenje, 445 vati je vidljiva svjetlost, a 32 vata je ultraljubičasto zračenje.<ref>{{cite web |url=http://rredc.nrel.gov/solar/spectra/am1.5/ |title=Reference Solar Spectral Irradiance: Air Mass 1.5 |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=12. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512190812/https://rredc.nrel.gov/solar//spectra/am1.5/ |url-status=dead }}</ref> Gotovo svo infracrveno zračenje sunčeve svjetlosti je blizu infracrvenog, kraće od 4 mikrometra. Na površini Zemlje, na daleko nižim temperaturama od površine Sunca, dio toplinskog zračenja sastoji se od infracrvenog zračenja u srednjem infracrvenom području, mnogo duže nego na sunčevoj svjetlosti. Međutim, zračenje crnog tijela ili termalno zračenje je kontinuirano: ono daje zračenje na svim valnim dužinama. Od ovih procesa prirodnog termičkog zračenja, samo su [[Munja|munje]] i prirodni požari dovoljno vrući da proizvedu mnogo vidljive energije, a požari proizvode daleko više infracrvene nego energije vidljive svjetlosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.e-education.psu.edu/astro801/content/l3_p5.html|title = Blackbody Radiation &#124; Astronomy 801: Planets, Stars, Galaxies, and the Universe}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.omega.com/literature/transactions/volume1/historical1.html Infrared: A Historical Perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070807034953/http://www.omega.com/literature/transactions/volume1/historical1.html |date=7. 8. 2007 }} (Omega Engineering) * [http://www.irda.org/ Infrared Data Association], a standards organization for infrared data interconnection * [http://yengal-marumugam.blogspot.com/2011/06/sirc-part-i-basics.html SIRC Protocol] * [http://www.ocinside.de/html/modding/usb_ir_receiver/usb_ir_receiver.html How to build a USB infrared receiver to control PC's remotely] * [https://web.archive.org/web/20060114051647/http://imagers.gsfc.nasa.gov/ems/infrared.html Infrared Waves]: detailed explanation of infrared light. (NASA) * [[iarchive:philtrans08733349|Herschel's original paper from 1800 announcing the discovery of infrared light]] * [http://www.thethermograpiclibrary.org/index.php/Cat%C3%A9gorie:Library The thermographic's library], collection of thermogram * [http://colourlex.com/project/ir-reflectography/ Infrared reflectography in analysis of paintings] na ColourLex * Molly Faries, [http://www.nap.edu/read/11413/chapter/8 Techniques and Applications – Analytical Capabilities of Infrared Reflectography: An Art Historian s Perspective], in Scientific Examination of Art: Modern Techniques in Conservation and Analysis, Sackler NAS Colloquium, 2005 {{Elektromagnetni spektar}} {{stub-fiz}} {{Commonscat|Thermal images}} [[Kategorija:Optika]] [[Kategorija:Elektromagnetno zračenje]] 0tut5blgu8kmpwjwcdhmti19dl7e8i5 Al-Farabi 0 39487 3898834 3851013 2026-06-16T13:47:27Z AdnanSa 226 3898834 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Al-Farabi.jpg|mini|Al-Farabi]] '''Al Farabi''' (''Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko''; 870.- 14. decembar 950. ili 12. januar 951.),<ref>Gutas, D. (January 24, 2012a). Ehsan Yarshater (ed.). "Fārābī i. Biography". Encyclopædia Iranica. Encyclopædia Iranica Foundation p. 551b.</ref> poznat na Zapadu pod latinskim nazivom Alpharabius,<ref>Weber, Michael C. (2017) [2006]. "Farabi". In Thomas F. Glick; Steven J. Livesey; Faith Wallis (eds.). Medieval Science, Technology and Medicine, An Encyclopedia. Routledge Revivals. London & New York: Routledge. pp. 169a–172a. ISBN 978-1-138-05670-1. p. 169a</ref>) je osnivač [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Nazvan je "ocem islamskog neoplatonizma",<ref>Fakhry, M. (2002). Fārābī, Founder of Islamic Neoplatonism: His Life, Works, and Influence. Great Islamic Thinkers. Oxford: Oneworld. ISBN 1-85168-302-X, summary.</ref> i "osnivačem islamske političke filozofije".<ref>Butterworth, C.E. (2015). "Alfarabi (870–950)". In Michael T. Gibbons (ed.). The Encyclopedia of Political Thought. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Ltd. ISBN 978-1-405-19129-6. p. 2a; Daiber 1996, p. 848; Galston 1990, p. 5; Mahdi 2010, passim.</ref> Njegova područja filozofskog interesa uključivala su - ali nisu bila ograničena na - filozofiju društva i religije;<ref>Germann, Nadja (Spring 2021). "Farabi's Philosophy of Society and Religion". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> filozofiju jezika i logike;<ref>Hodges, Wilfrid; Thérèse-Anne Druart (Winter 2020). "Farabi's Philosophy of Logic and Language". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> psihologiju i epistemologiju; metafiziku,<ref>Menn, Stephen (Winter 2021). "Farabi's Metaphysics". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> političku filozofiju, i etiku. Bio je stručnjak i za praktično muziciranje i za [[Muzika|muzičku]] teoriju, i iako po prirodi nije bio naučnik, njegova djela uključuju [[Astronomija|astronomiju]], [[Matematika|matematiku]],<ref> Shamsi, F. A. (1984). "Farabi's Treatise on Certain Obscurities in Books I and V of Euclid's Elements". Journal for the History of Arabic Science. VIII (1–2): 31–42. ISSN 0379-2927.</ref> [[Kosmologija|kosmologiju]],<ref>Janos, Damien (2012). Method, Structure, and Development in Fārābī's Cosmology. Islamic Philosophy, Theology and Science. Texts and Studies. Volume 85. Leiden: Brill. doi:10.1163/9789004217324. ISBN 978-90-04-20615-1. ISSN 0169-8729. S2CID 118794688.</ref> i [[Fizika|fiziku]]. Bio je jedan od prvih [[filozof]]a<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/al-Farabi|title=al-Farabi {{!}} Muslim philosopher|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 1. 2017}}</ref> koji su prenijeli [[Aristotel]]ovu [[Logika|logiku]] u [[islam]]ski svijet. Iscrpno je pisao o [[logika|logici]], i razvio Aristotelov opis intelekta. Njegovo djelo "Grad vrlina" predstavlja verziju [[Platon]]ove "Države", koja je opis idealnog društva gdje cvjetaju sve vrline. Smatra se prvim muslimanom koji je predstavio filozofiju kao koherentan sistem u islamskom svijetu, i stvorio vlastiti filozofski sistem, koji je daleko nadilazio scholastičke interese njegovih grčko-rimskog neoplatonizma i sirijskih aristotelovskih prethodnika. Zbog svojih komentara i rasprava, Al-Farabi je postao veoma poznat među srednjovjekovnim muslimanskim intelektualcima kao "Drugi učitelj", što znači nasljednik Aristotela, "Prvog učitelja".<ref>Corbin, Henry; Hossein Nasr and Utman Yahya (2001). History of Islamic Philosophy. Kegan Paul. {{ISBN|978-0-7103-0416-2}}.</ref> Filozofi na koje je uticao uključuju Jahju ibn Adija, Ebu Sulejman Sidžistanija, Ebu Al-Hassan Al-Amirija i Ebu Hajjan Al-Tevhidija; [[Ibn-Sina|Ibn-Sinu]], [[Šihabudin Suhravardi|Suhravardija]] i [[Mula Sadr|Mula Sadra]]; Avempaca, [[Ibn-Tufejl]]a i [[Ibn-Rušd]]a (Averroes); [[Majmonid]]a,<ref>Pessin, Sarah (Spring 2007). "The Influence of Islamic Thought on Maimonides". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> [[Albert Veliki|Alberta Velikog]] (Albertus Magnus), i [[Leo Štraus]]a.<ref>Brague, Rémi (1998). "Athens, Jerusalem, Mecca: Leo Strauss's "Muslim" Understanding of Greek Philosophy". Poetics Today. 19 (2): 235–259. doi:10.2307/1773441. ISSN 0333-5372. JSTOR 1773441.</ref> Bio je poznat na latinskom Zapadu, kao i u islamskom svijetu. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Srednjovjekovna filozofija]] *[[Arapska skolastika]] *[[Aristotel]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.irib.ir/Ouriran/mashahir/elmi/farabi/html/en/page.htm Hakim Abou Nasr Farabi at irib.ir] *[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H021.htm Al Farabi na muslimphilosophy.com] *[http://users.ox.ac.uk/~worc0337/authors/al-farabi.html al-Fārābi] &mdash; kratki uvod od [[Peter J. King]] {{commonscat|Al-Farabi}} [[Kategorija:Islamski filozofi]] n2hhyjxpzz3na9d5g5ah4rmssgoxn39 3898880 3898834 2026-06-17T07:38:50Z AdnanSa 226 3898880 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Al-Farabi.jpg|mini|Al-Farabi]] '''Al Farabi''' (''Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko''; 870.- 14. decembar 950. ili 12. januar 951.),<ref>Gutas, D. (January 24, 2012a). Ehsan Yarshater (ed.). "Fārābī i. Biography". Encyclopædia Iranica. Encyclopædia Iranica Foundation p. 551b.</ref> poznat na Zapadu pod latinskim nazivom Alpharabius,<ref>Weber, Michael C. (2017) [2006]. "Farabi". In Thomas F. Glick; Steven J. Livesey; Faith Wallis (eds.). Medieval Science, Technology and Medicine, An Encyclopedia. Routledge Revivals. London & New York: Routledge. pp. 169a–172a. ISBN 978-1-138-05670-1. p. 169a</ref>) je osnivač [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Nazvan je "ocem islamskog neoplatonizma",<ref>Fakhry, M. (2002). Fārābī, Founder of Islamic Neoplatonism: His Life, Works, and Influence. Great Islamic Thinkers. Oxford: Oneworld. ISBN 1-85168-302-X, summary.</ref> i "osnivačem islamske političke filozofije".<ref>Butterworth, C.E. (2015). "Alfarabi (870–950)". In Michael T. Gibbons (ed.). The Encyclopedia of Political Thought. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Ltd. ISBN 978-1-405-19129-6. p. 2a; Daiber 1996, p. 848; Galston 1990, p. 5; Mahdi 2010, passim.</ref> Njegova područja filozofskog interesa uključivala su - ali nisu bila ograničena na - filozofiju društva i religije;<ref>Germann, Nadja (Spring 2021). "Farabi's Philosophy of Society and Religion". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> filozofiju jezika i logike;<ref>Hodges, Wilfrid; Thérèse-Anne Druart (Winter 2020). "Farabi's Philosophy of Logic and Language". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> psihologiju i epistemologiju; metafiziku,<ref>Menn, Stephen (Winter 2021). "Farabi's Metaphysics". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> političku filozofiju, i etiku. Bio je stručnjak i za praktično muziciranje i za [[Muzika|muzičku]] teoriju, i iako po prirodi nije bio naučnik, njegova djela uključuju [[Astronomija|astronomiju]], [[Matematika|matematiku]],<ref> Shamsi, F. A. (1984). "Farabi's Treatise on Certain Obscurities in Books I and V of Euclid's Elements". Journal for the History of Arabic Science. VIII (1–2): 31–42. ISSN 0379-2927.</ref> [[Kosmologija|kosmologiju]],<ref>Janos, Damien (2012). Method, Structure, and Development in Fārābī's Cosmology. Islamic Philosophy, Theology and Science. Texts and Studies. Volume 85. Leiden: Brill. doi:10.1163/9789004217324. ISBN 978-90-04-20615-1. ISSN 0169-8729. S2CID 118794688.</ref> i [[Fizika|fiziku]]. Bio je jedan od prvih [[filozof]]a<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/al-Farabi|title=al-Farabi {{!}} Muslim philosopher|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 1. 2017}}</ref> koji su prenijeli [[Aristotel]]ovu [[Logika|logiku]] u [[islam]]ski svijet. Iscrpno je pisao o [[logika|logici]], i razvio Aristotelov opis intelekta. Njegovo djelo "Grad vrlina" predstavlja verziju [[Platon]]ove "Države", koja je opis idealnog društva gdje cvjetaju sve vrline. Smatra se prvim muslimanom koji je predstavio filozofiju kao koherentan sistem u islamskom svijetu, i stvorio vlastiti filozofski sistem, koji je daleko nadilazio scholastičke interese njegovih grčko-rimskog neoplatonizma i sirijskih aristotelovskih prethodnika. Zbog svojih komentara i rasprava, Al-Farabi je postao veoma poznat među srednjovjekovnim muslimanskim intelektualcima kao "Drugi učitelj", što znači nasljednik Aristotela, "Prvog učitelja".<ref>Corbin, Henry; Hossein Nasr and Utman Yahya (2001). History of Islamic Philosophy. Kegan Paul. {{ISBN|978-0-7103-0416-2}}.</ref> Filozofi na koje je uticao uključuju Jahju ibn Adija, Ebu Sulejman Sidžistanija, Ebu Al-Hassan Al-Amirija i Ebu Hajjan Al-Tevhidija; [[Ibn-Sina|Ibn-Sinu]], [[Šihabudin Suhravardi|Suhravardija]] i [[Mula Sadr|Mula Sadra]]; Avempaca, [[Ibn-Tufejl]]a i [[Ibn-Rušd]]a (Averroes); [[Majmonid]]a,<ref>Pessin, Sarah (Spring 2007). "The Influence of Islamic Thought on Maimonides". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> [[Albert Veliki|Alberta Velikog]] (Albertus Magnus), i [[Leo Štraus]]a.<ref>Brague, Rémi (1998). "Athens, Jerusalem, Mecca: Leo Strauss's "Muslim" Understanding of Greek Philosophy". Poetics Today. 19 (2): 235–259. doi:10.2307/1773441. ISSN 0333-5372. JSTOR 1773441.</ref> Bio je poznat na latinskom Zapadu, kao i u islamskom svijetu. == Biografija == Postojeće varijacije u osnovnim izvještajima o Al-Farabijevom porijeklu i rodoslovlju ukazuju na to da niko nije zabilježio takve konkretne informacije tokom njegovog života ili ubrzo nakon toga, već se podaci zasnivaju na glasinama ili nagađanjima (kao što je slučaj i sa drugim Al-Farabijevim savremenicima). Malo se zna o njegovom životu. Rani izvori uključuju [[Autobiografija|autobiografski]] odlomak u kojem Al-Farabi prati historiju logike i filozofije do svog vremena, te kratke spomene Al-[[Masudi]]ja, Ibn al-Nadima i Ibn Hauqala. Said Al-Andaluzi napisao je biografiju Al-Farabija. Arapski biografi iz XII i XIII stoljeća stoga su imali malo činjenica pri ruci i nekad su koristili izmišljene priče o njegovom životu. == Naslijeđe == * Veliki kazahstanski univerzitet KazNU nosi njegovo ime. U sklopu univerziteta nalazi se i biblioteka Al-Farabi. * Šimkentski pedagoški institut za kulturu nazvan je po al-Farabiju (1967–1996). * U mnogim gradovima Kazahstana postoje ulice koje nose njegovo ime. Spomenici su podignuti u gradovima [[Almati|Alma-Ata]], [[Šimkent]] i Turkestan. Godine 1975. 1100. godišnjica al-Farabijevog rođenja proslavljena je na međunarodnom nivou u Moskvi, Alma-Ati i Bagdadu.<ref>[https://www.inform.kz/ru/al-farabi-gordost-ne-tol-ko-nashego-naroda-no-i-vsego-islamskogo-mira-absattar-derbisali_a3609020 "Аль-Фараби гордость не только нашего народа, но и всего исламского мира – Абсаттар Дербисали"]. www.inform.kz.</ref> * Asteroid glavnog [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]] 7057 Al-Fārābī nazvan je u njegovu čast.<ref>[https://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=7057 "7057 Al-Farabi (1990 QL2)"]. Minor Planet Center.</ref> * U novembru 2021. godine, spomenik al-Farabi otkriven je u Astani (tada Nur-Sultan), Kazahstan. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Srednjovjekovna filozofija]] *[[Arapska skolastika]] *[[Aristotel]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.irib.ir/Ouriran/mashahir/elmi/farabi/html/en/page.htm Hakim Abou Nasr Farabi at irib.ir] *[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H021.htm Al Farabi na muslimphilosophy.com] *[http://users.ox.ac.uk/~worc0337/authors/al-farabi.html al-Fārābi] &mdash; kratki uvod od [[Peter J. King]] {{commonscat|Al-Farabi}} [[Kategorija:Islamski filozofi]] p1uout57nghexui77lgkzrn9bk7sq57 Richard Feynman 0 46901 3898879 3898817 2026-06-17T07:25:16Z AdnanSa 226 3898879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Richard Feynman | slika = Richard Feynman 1988.png | opis_slike = Feynman u 1988. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|5|11}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | polje = [[Teorijska fizika]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Kalifornijski tehnološki institut]] | alma_mater = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])<br />[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]]) | doktorski_mentor = [[John Archibald Wheeler]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[James M. Bardeen]] * [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]] * [[Thomas Curtright]] * [[Albert Hibbs]] * [[Giovanni Rossi Lomanitz]] * [[George Zweig]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Projekt "Manhattan"]] * [[Nanotehnologija]] * [[Kvantno računarstvo]] * [[Kvantna elektrodinamika]]}} | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada Albert Einstein]] (1954) * [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962) * [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965) * [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965) * [[Ørstedova medalja]] (1972) * [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}} | fusnote = }} '''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}</ref><ref>{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}</ref> Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara<ref name="media.caltech.edu">{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ "The Nobel Prize in Physics 1965"]. Nobel Foundation.</ref> Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi. Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.<ref>[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ "Physics: past, present, future"]. Physics World.</ref> Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh. Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka. Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, "Feynmanova predavanja o fizici" (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985). [[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''. == Rani život == Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.<ref>O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). "Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics". University of St. Andrews.</ref> Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,<ref>Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.</ref> i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom<ref>Chown, Marcus (May 2, 1985). "Strangeness and Charm". New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.</ref> dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,<ref>Friedman, Jerome (2004). "A Student's View of Fermi". In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.</ref> toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao "klošar". Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.<ref>Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.</ref> Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].<ref>Hirshberg, Charles (April 18, 2002). "My Mother, the Scientist". Popular Science. </ref> === Religija === Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao "zakleti ateista". Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: "Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji", dodajući: "Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'".<ref>Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html "Physics, bongos and the art of the nude"]. The Daily Telegraph.</ref> Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda. == Obrazovanje == Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali "samo pristojan", prema biografu Jamesu Gleicku.<ref>Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850, p. 30.</ref> Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak. Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je "Imate li mapu mačke?" (odnoseći se na anatomsku tabelu). Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je "otišao predaleko", prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je "negdje između".<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). "Richard Feynman – Session II" (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov "Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije".<ref>Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). "The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy" (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.</ref> == Popularna kultura == [[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]] Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.<ref>Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html "A Man, a Woman and an Atomic Bomb"]. The New York Times.</ref> [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.<ref>[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people "The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play"]. Vanity Fair. July 20, 2023.</ref> ==Bibliografija== ===Odabrani naučni radovi=== *{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title "Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory")|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}} *{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel |url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }} *{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }} *{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }} *{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I. |publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D |volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}} *{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966 |title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics |url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }} *{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton |volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }} *{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u {{Richard Feynman}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{stub-nobel}} {{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Kvantni fizičari]] [[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]] [[Kategorija:Richard Feynman| ]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] sxbo0zoyhdx7cx8ejo5ojqr2htwsjhh Bitka na Sutjesci 0 62212 3898850 3841702 2026-06-16T17:29:51Z Geoffroi 113900 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Map of Case Black.JPG]] → [[File:Map of Operation Schwarz.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name) · "Case Black" appears to be a mistranslation of "Fall Schwarz", which in turn appears to be a largely ahistorical version of Unternehmen Schwarz or Operation Schwarz 3898850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Bitka na Sutjesci | dio = Drugi svjetski rat | slika = [[Datoteka:Map of Operation Schwarz.jpg|200px]] | opis_slike = Šema bitke na Sutjesci | datum = 15. maja - 16. juna 1943. | mjesto = kod rijeke [[Sutjeska|Sutjeske]], okupirana [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br />[[Nezavisna Država Hrvatska]]<br />(danas [[Bosna i Hercegovina]]) | rezultat = Ofanziva odbijena | strana1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|25x22px]] [[Njemačka]]<br>[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska]]<br>[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1878-1944).svg|border|22px]] [[Bugarska u Drugom svjetskom ratu|Bugarska]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|25x22px]] [[Partizani]] | komandant1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|22px]] [[Alexander Löhr]]<br> [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|22px]] [[Rudolf Lüters]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|22px]] [[Josip Broz Tito]] | snage1 = 127.000 vojnika<br>300+ aviona | snage2 = 18.000 vojnika | žrtve1 = nepoznati | žrtve2 = 6.391 poginulih }} '''Bitka na Sutjesci''', od 15. maja do 16. juna 1943.<ref name="trajanje">{{Cite web |url=http://www.npsutjeska.net/stranica.php?id=15&naziv=bitka-na-sutjesci&jez=bs |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 7. 2014 |archive-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140226203729/http://www.npsutjeska.net/stranica.php?id=15&naziv=bitka-na-sutjesci&jez=bs |url-status=dead }}</ref> godine bila je zajednički napad [[Sile Osovine|Sila Osovine]] koji je za cilj imao uništenje [[Partizani|jugoslavenskih partizanskih]] jedinica u blizini [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Odbijanje te ofanzive je bila prekretnica za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nijemci su nazvali taj plan ''Operacija Schwarz'' ("Crno"). Ova ofanziva je uslijedila nakon Operacije Fall Weiss ([[Bitka na Neretvi]]), koja nije uspjela ostvariti isti cilj: slomiti partizane i zarobiti njihovog vođu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], Nijemcima poznatog kao "Walter" (što mu je bilo tajno ime prije rata u komunikaciji sa SSSR-om). U poslijeratnoj Jugoslaviji ta se operacija nazivala i ''Peta neprijateljska ofanziva''. Sile osovine su okupile oko 127.000 kopnenih vojnika i oklopnih vozila, uključujući [[Nacistička Njemačka|njemačke]], [[Kraljevina Italija|italijanske]], [[Bugarska|bugarske]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|jedinice NDH]] te preko 300 aviona, pod njemačkim zapovjedništvom, protiv 18.000 vojnika operacione grupe od 16 [[brigada]] [[Jugoslavenska Narodnooslobodilačka vojska|Jugoslavenske Narodnooslobodilačke vojske]]. Nakon što su okupili trupe, Nijemci su započeli sa ofanzivom. Sile osovine su iskoristile svoju prednost u početnoj poziciji da okruže i izoliraju partizane na području [[Durmitor]]a, koji se nalazi između rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] u planinskom dijelu sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]] i natjerale ih na žestoke borbe kroz cijeli mjesec na kršovitom terenu. 9. juna su Nijemci skoro uspjeli u naumu da likvidiraju Tita kad je [[bomba]] pala pored čelne grupe i ranila ga u ruku. Titov pas, [[njemački ovčar]] Luks, se po opisima događaja žrtvovao da spasi Titov život. Suočena sa skoro isključivo njemačkim trupama u završnom okruženju, NOVJ (Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije) se konačno uspjela probiti preko [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] kroz linije 118. Njemačke, 104. Jägerske i 369. Hrvatske pješačke divizije na sjeverozapadnom pravcu, prema istočnoj Bosni. Tri brigade i središnja bolnica sa preko 2000 ranjenika su ostale okružene, i po Hitlerovoj naredbi njemački vrhovni zapovjednik general [[Alexander Löhr]] je naredio i izvršio njihovo uništenje. Nijemci su ubijali bez biranja, ubivši i ranjenike te nenaoružano liječničko osoblje. Uz to, jedinice NOVJ trpile su i od nedostatka hrane i lijekova, i mnoge je pokosio [[tifus]]. Ukupno je stradao 6.391 partizan, više od trećine vojnika koji su ušli u borbe. Među poginulima su bili: [[Nurija Pozderac]] (amidža [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]) i [[Sava Kovačević]]. [[Veselin Masleša]] je nestao, a [[Ivan Goran Kovačić]] pao je [[četnici]]ma u ruke.<ref>[http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1509/bosnjachki_kennedyjevi_chudesna_historija_porodice_pozderac.html BOŠNJAČKI KENNEDYJEVI: Čudesna historija porodice Pozderac]''[[Slobodna Bosna]]'', obavljeno 4.7.2012, pristupljeno 6.8.2015</ref> Njemački zapovjednik na bojnom polju, general [[Rudolf Lüters]], je u svom završnom izvještaju opisao takozvane "komunističke pobunjenike" kao "dobro organizirane, vješto vođene i s nevjerovatno visokim borbenim moralom". Odmah po proboju NOVJ se pregrupisala, i započela kontraofanzivu u istočnoj Bosni, čisteći utvrde Sila osovine u [[Vlasenica|Vlasenici]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Olovo (općina)|Olovu]], [[Kladanj|Kladnju]] i [[Zvornik]]u tokom sljedećih 20 dana. Ova bitka je bila prekretnica rata u Jugoslaviji. Od te tačke pa nadalje, partizanski pokret biva sve jači i kreće se ka potpunom oslobođenju Jugoslavije od fašista i domaćih izdajnika. Ova bitka je pokazala odlučnost i vrhunski moral jugoslavenskih partizana. == U kulturi == Bitka na Sutjesci je kasnije postala važan dio kulture u SFRJ. Snimljen je 1973. i film [[Sutjeska (film)|Sutjeska]] sa [[Richard Burton|Richardom Burtonom]] u ulozi vođe jugoslavenskih partizana Josipa Broza Tita. Srbijanski skulptor [[Miodrag Živković]] je osmislio [[Memorijalni kompleks Tjentište]], posvećujući bitku kod Sutjeske 1970-ih godina. Kompleks sadrži [[Freska|freske]] hrvatskog umjetnika [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]]. Postoji nekoliko pjesama o ovoj bici, a jedna od poznatijih je "Sivi sokole." U njoj se spominje herojska smrt [[Sava Kovačević|Save Kovačevića]] koji je predvodio svoju partizansku jedinicu pri proboju iz nacističkog okruženja. == Filmska adaptacija == * [[Sutjeska (film)|Sutjeska]] ([[Stipe Delić]],1973) <ref>[http://www.imdb.com/title/tt0070758/ Sutjeska (Die fünfte Offensive - Kesselschlacht an der Sutjeska)] pristupljeno 6.8.2015 {{en simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]] * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Battle of the Sutjeska}} * [http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/schwarz-1943/ Operation SCHWARZ - Sutjeska offensive ] * [http://www.historylearningsite.co.uk/resistance_movement_in_yugoslavi.htm A History of Yugoslavian Reistance in WWII] {{Normativna kontrola}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu|Sutjeska]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bugarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1943. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Bitke u 1943.]] nsil1o4vgek6i6dk53c2r38i9f0b4la 3898851 3898850 2026-06-16T18:54:10Z AnToni 2325 3898851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Bitka na Sutjesci | dio = Drugi svjetski rat | slika = [[Datoteka:Map of Operation Schwarz.jpg|200px]] | opis_slike = Šema bitke na Sutjesci | datum = 15. maja - 16. juna 1943. | mjesto = kod rijeke [[Sutjeska|Sutjeske]], okupirana [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br /<(danas [[Bosna i Hercegovina]]) | rezultat = Ofanziva odbijena | strana1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|25x22px]] [[Njemačka]]<br>[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska]]<br>[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1878-1944).svg|border|22px]] [[Bugarska u Drugom svjetskom ratu|Bugarska]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|25x22px]] [[Partizani]] | komandant1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|22px]] [[Alexander Löhr]]<br> [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|22px]] [[Rudolf Lüters]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|22px]] [[Josip Broz Tito]] | snage1 = 127.000 vojnika<br>300+ aviona | snage2 = 18.000 vojnika | žrtve1 = nepoznati | žrtve2 = 6.391 poginulih }} '''Bitka na Sutjesci''', od 15. maja do 16. juna 1943.<ref name="trajanje">{{Cite web |url=http://www.npsutjeska.net/stranica.php?id=15&naziv=bitka-na-sutjesci&jez=bs |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 7. 2014 |archive-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140226203729/http://www.npsutjeska.net/stranica.php?id=15&naziv=bitka-na-sutjesci&jez=bs |url-status=dead }}</ref> godine bila je zajednički napad [[Sile Osovine|Sila Osovine]] koji je za cilj imao uništenje [[Partizani|jugoslavenskih partizanskih]] jedinica u blizini [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Odbijanje te ofanzive je bila prekretnica za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nijemci su nazvali taj plan ''Operacija Schwarz'' ("Crno"). Ova ofanziva je uslijedila nakon Operacije Fall Weiss ([[Bitka na Neretvi]]), koja nije uspjela ostvariti isti cilj: slomiti partizane i zarobiti njihovog vođu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], Nijemcima poznatog kao "Walter" (što mu je bilo tajno ime prije rata u komunikaciji sa SSSR-om). U poslijeratnoj Jugoslaviji ta se operacija nazivala i ''Peta neprijateljska ofanziva''. Sile osovine su okupile oko 127.000 kopnenih vojnika i oklopnih vozila, uključujući [[Nacistička Njemačka|njemačke]], [[Kraljevina Italija|italijanske]], [[Bugarska|bugarske]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|jedinice NDH]] te preko 300 aviona, pod njemačkim zapovjedništvom, protiv 18.000 vojnika operacione grupe od 16 [[brigada]] [[Jugoslavenska Narodnooslobodilačka vojska|Jugoslavenske Narodnooslobodilačke vojske]]. Nakon što su okupili trupe, Nijemci su započeli sa ofanzivom. Sile osovine su iskoristile svoju prednost u početnoj poziciji da okruže i izoliraju partizane na području [[Durmitor]]a, koji se nalazi između rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] u planinskom dijelu sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]] i natjerale ih na žestoke borbe kroz cijeli mjesec na kršovitom terenu. 9. juna su Nijemci skoro uspjeli u naumu da likvidiraju Tita kad je [[bomba]] pala pored čelne grupe i ranila ga u ruku. Titov pas, [[njemački ovčar]] Luks, se po opisima događaja žrtvovao da spasi Titov život. Suočena sa skoro isključivo njemačkim trupama u završnom okruženju, NOVJ (Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije) se konačno uspjela probiti preko [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] kroz linije 118. Njemačke, 104. Jägerske i 369. Hrvatske pješačke divizije na sjeverozapadnom pravcu, prema istočnoj Bosni. Tri brigade i središnja bolnica sa preko 2000 ranjenika su ostale okružene, i po Hitlerovoj naredbi njemački vrhovni zapovjednik general [[Alexander Löhr]] je naredio i izvršio njihovo uništenje. Nijemci su ubijali bez biranja, ubivši i ranjenike te nenaoružano liječničko osoblje. Uz to, jedinice NOVJ trpile su i od nedostatka hrane i lijekova, i mnoge je pokosio [[tifus]]. Ukupno je stradao 6.391 partizan, više od trećine vojnika koji su ušli u borbe. Među poginulima su bili: [[Nurija Pozderac]] (amidža [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]]) i [[Sava Kovačević]]. [[Veselin Masleša]] je nestao, a [[Ivan Goran Kovačić]] pao je [[četnici]]ma u ruke.<ref>[http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1509/bosnjachki_kennedyjevi_chudesna_historija_porodice_pozderac.html BOŠNJAČKI KENNEDYJEVI: Čudesna historija porodice Pozderac]''[[Slobodna Bosna]]'', obavljeno 4.7.2012, pristupljeno 6.8.2015</ref> Njemački zapovjednik na bojnom polju, general [[Rudolf Lüters]], je u svom završnom izvještaju opisao takozvane "komunističke pobunjenike" kao "dobro organizirane, vješto vođene i s nevjerovatno visokim borbenim moralom". Odmah po proboju NOVJ se pregrupisala, i započela kontraofanzivu u istočnoj Bosni, čisteći utvrde Sila osovine u [[Vlasenica|Vlasenici]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Olovo (općina)|Olovu]], [[Kladanj|Kladnju]] i [[Zvornik]]u tokom sljedećih 20 dana. Ova bitka je bila prekretnica rata u Jugoslaviji. Od te tačke pa nadalje, partizanski pokret biva sve jači i kreće se ka potpunom oslobođenju Jugoslavije od fašista i domaćih izdajnika. Ova bitka je pokazala odlučnost i vrhunski moral jugoslavenskih partizana. == U kulturi == Bitka na Sutjesci je kasnije postala važan dio kulture u SFRJ. Snimljen je 1973. i film [[Sutjeska (film)|Sutjeska]] sa [[Richard Burton|Richardom Burtonom]] u ulozi vođe jugoslavenskih partizana Josipa Broza Tita. Srbijanski skulptor [[Miodrag Živković]] je osmislio [[Memorijalni kompleks Tjentište]], posvećujući bitku kod Sutjeske 1970-ih godina. Kompleks sadrži [[Freska|freske]] hrvatskog umjetnika [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]]. Postoji nekoliko pjesama o ovoj bici, a jedna od poznatijih je "Sivi sokole." U njoj se spominje herojska smrt [[Sava Kovačević|Save Kovačevića]] koji je predvodio svoju partizansku jedinicu pri proboju iz nacističkog okruženja. == Filmska adaptacija == * [[Sutjeska (film)|Sutjeska]] ([[Stipe Delić]],1973) <ref>[http://www.imdb.com/title/tt0070758/ Sutjeska (Die fünfte Offensive - Kesselschlacht an der Sutjeska)] pristupljeno 6.8.2015 {{en simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]] * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Battle of the Sutjeska}} * [http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/schwarz-1943/ Operation SCHWARZ - Sutjeska offensive ] * [http://www.historylearningsite.co.uk/resistance_movement_in_yugoslavi.htm A History of Yugoslavian Reistance in WWII] {{Normativna kontrola}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu|Sutjeska]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bugarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1943. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Bitke u 1943.]] 898479h89o5na172zljtd5stedd0c2q 3898852 3898851 2026-06-16T18:59:13Z AnToni 2325 3898852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Bitka na Sutjesci | dio = Drugi svjetski rat | slika = [[Datoteka:Map of Operation Schwarz.jpg|200px]] | opis_slike = Šema bitke na Sutjesci | datum = 15. maja - 16. juna 1943. | mjesto = kod rijeke [[Sutjeska|Sutjeske]], okupirana [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br />(danas [[Bosna i Hercegovina]]) | rezultat = Ofanziva odbijena | strana1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|25x22px]] [[Njemačka]]<br>[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska]]<br>[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1878-1944).svg|border|22px]] [[Bugarska u Drugom svjetskom ratu|Bugarska]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|25x22px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]] | komandant1 = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|22px]] [[Alexander Löhr]]<br> [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|22px]] [[Rudolf Lüters]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|22px]] [[Josip Broz Tito]] | snage1 = 127.000 vojnika<br>300+ aviona | snage2 = 18.000 vojnika | žrtve1 = nepoznati | žrtve2 = 6.391 poginulih }} '''Bitka na Sutjesci''', od 15. maja do 16. juna 1943.<ref name="trajanje">{{Cite web |url=http://www.npsutjeska.net/stranica.php?id=15&naziv=bitka-na-sutjesci&jez=bs |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 7. 2014 |archive-date=26. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140226203729/http://www.npsutjeska.net/stranica.php?id=15&naziv=bitka-na-sutjesci&jez=bs |url-status=dead }}</ref> godine bila je zajednički napad [[Sile Osovine|Sila Osovine]] koji je za cilj imao uništenje [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizanskih]] jedinica u blizini [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Odbijanje te ofanzive je bila prekretnica za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nijemci su nazvali taj plan ''Operacija Schwarz'' ("Crno"). Ova ofanziva je uslijedila nakon Operacije Fall Weiss ([[Bitka na Neretvi]]), koja nije uspjela ostvariti isti cilj: slomiti partizane i zarobiti njihovog vođu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], Nijemcima poznatog kao "Walter" (što mu je bilo tajno ime prije rata u komunikaciji sa SSSR-om). U poslijeratnoj Jugoslaviji ta se operacija nazivala i ''Peta neprijateljska ofanziva''. Sile osovine su okupile oko 127.000 kopnenih vojnika i oklopnih vozila, uključujući [[Nacistička Njemačka|njemačke]], [[Kraljevina Italija|italijanske]], [[Bugarska|bugarske]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|jedinice NDH]] te preko 300 aviona, pod njemačkim zapovjedništvom, protiv 18.000 vojnika operacione grupe od 16 [[brigada]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenske Narodnooslobodilačke vojske]]. Nakon što su okupili trupe, Nijemci su započeli s ofanzivom. Sile osovine su iskoristile svoju prednost u početnoj poziciji da okruže i izoliraju partizane na području [[Durmitor]]a, koji se nalazi između rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] u planinskom dijelu sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]] i natjerale ih na žestoke borbe kroz cijeli mjesec na kršovitom terenu. Dana 9. juna su Nijemci skoro uspjeli u naumu da likvidiraju Tita kad je [[bomba]] pala pored čelne grupe i ranila ga u ruku. Titov pas, [[njemački ovčar]] Luks, se po opisima događaja žrtvovao da spasi Titov život. Suočena sa skoro isključivo njemačkim trupama u završnom okruženju, NOVJ (Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije) se konačno uspjela probiti preko [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] kroz linije 118. Njemačke, 104. Jägerske i 369. Hrvatske pješačke divizije na sjeverozapadnom pravcu, prema istočnoj Bosni. Tri brigade i središnja bolnica sa preko 2000 ranjenika su ostale okružene, i po Hitlerovoj naredbi njemački vrhovni zapovjednik general [[Alexander Löhr]] je naredio i izvršio njihovo uništenje. Nijemci su ubijali bez biranja, ubivši i ranjenike te nenaoružano liječničko osoblje. Uz to, jedinice NOVJ trpile su i od nedostatka hrane i lijekova, i mnoge je pokosio [[tifus]]. Ukupno je stradao 6.391 partizan, više od trećine vojnika koji su ušli u borbe. Među poginulima su bili: [[Nurija Pozderac]] i [[Sava Kovačević]]. [[Veselin Masleša]] je nestao, a [[Ivan Goran Kovačić|IvanaGorana Kovačića]] su zarobili [[četnici]]ma u ruke.<ref>[http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1509/bosnjachki_kennedyjevi_chudesna_historija_porodice_pozderac.html BOŠNJAČKI KENNEDYJEVI: Čudesna historija porodice Pozderac]''[[Slobodna Bosna]]'', obavljeno 4.7.2012, pristupljeno 6.8.2015</ref> Njemački zapovjednik na bojnom polju, general [[Rudolf Lüters]], je u svom završnom izvještaju opisao takozvane "komunističke pobunjenike" kao "dobro organizirane, vješto vođene i s nevjerovatno visokim borbenim moralom". Odmah po proboju NOVJ se pregrupisala, i započela kontraofanzivu u istočnoj Bosni, čisteći utvrde Sila osovine u [[Vlasenica|Vlasenici]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Olovo (općina)|Olovu]], [[Kladanj|Kladnju]] i [[Zvornik]]u tokom sljedećih 20 dana. Ova bitka je bila prekretnica rata u Jugoslaviji. Od te tačke pa nadalje, partizanski pokret biva sve jači i kreće se ka potpunom oslobođenju Jugoslavije od fašista i domaćih izdajnika. Ova bitka je pokazala odlučnost i vrhunski moral jugoslavenskih partizana. == U kulturi == Bitka na Sutjesci je kasnije postala važan dio kulture u SFRJ. Snimljen je 1973. i film [[Sutjeska (film)|Sutjeska]] sa [[Richard Burton|Richardom Burtonom]] u ulozi vođe jugoslavenskih partizana Josipa Broza Tita. Jugoslavenski skulptor [[Miodrag Živković]] je osmislio [[Memorijalni kompleks Tjentište]], posvećujući bitku kod Sutjeske 1970-ih godina. Kompleks sadrži [[Freska|freske]] umjetnika [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]]. Postoji nekoliko pjesama o ovoj bici, a jedna od poznatijih je "Sivi sokole." U njoj se spominje herojska smrt [[Sava Kovačević|Save Kovačevića]] koji je predvodio svoju partizansku jedinicu pri proboju iz nacističkog okruženja. == Filmska adaptacija == * [[Sutjeska (film)|Sutjeska]] ([[Stipe Delić]],1973) <ref>[http://www.imdb.com/title/tt0070758/ Sutjeska (Die fünfte Offensive - Kesselschlacht an der Sutjeska)] pristupljeno 6.8.2015 {{en simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]] * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Battle of the Sutjeska}} * [http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/schwarz-1943/ Operation SCHWARZ - Sutjeska offensive ] * [http://www.historylearningsite.co.uk/resistance_movement_in_yugoslavi.htm A History of Yugoslavian Reistance in WWII] {{Normativna kontrola}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu|Sutjeska]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bugarska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1943. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Bitke u 1943.]] ewvs5ndtuwkrlmqohpgu75ylf6jinhk Jakotina (rijeka) 0 356221 3898886 3895803 2026-06-17T09:36:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Jakotina | slika = Jakotina.jpg | opis_slike = Jakotina na izlazu iz kanjona | dužina = 11 | nadmorska visina izvora = 1050 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = obronci [[Čemernica (planina)|Čemernice]] | ušće = [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]] ([[Kotor-Varoš]]) | pritoke = Grabačovac, Bobas | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | plovnost = Nije plovna | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | veličina_slike = 250 }} '''Jakotina''' je lijeva pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]. Izvire na sjeveroistočnim padinama [[Čemernica (planina)|Čemernice]] (na 1050 m n/v), iznad sela Kostići i ceste [[Banjaluka]] – [[Skender Vakuf]]. Duga je 11&nbsp;km<ref>Magic Map, Izd. (2012): Bosna i Hercegovina – Geografska karta. {{ISBN|978-86-7802-025-4}}, [www.magicmap.rs], Beograd.</ref>. Protječe ispod sela Jakotina, Sokoline i Zagrađe. Ušće joj je u [[Kotor-Varoš]]i, stotinjak metara nizvodno od stare čaršije.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). "Sejtarija", Sarajevo.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.gomapper.com/travel/directions-from/sokoline-to-vrbanjci.html |title= Arhivirana kopija |access-date=21. 4. 2014 |archive-date=30. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330084505/http://www.gomapper.com/travel/directions-from/sokoline-to-vrbanjci.html |url-status=dead}}</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>. Nakon međurječja sa [[Cvrcka|Cvrckom]] (također pritokom Vrbanje) i pritokama [[Ugar|Ugra]], silazi u relativno dubok kraći kanjon (dubok 300 m) – sve do ušća njene jedine (desne) pritoke Grabačovca<ref>Mučibabić B., ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine, Geodetski zavod BiH, Sarajevo</ref>. Pri samom ulazu u Kotor Varoš slijede jedan manji i veliki vodopad (Bobas, visok 7 m)<ref>{{Cite web |url=http://www.meteo-europ.com/en/ba/republika-srpska/kotor-varos-pictures.html |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 4. 2014 |archive-date=12. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512221942/http://www.meteo-europ.com/en/ba/republika-srpska/kotor-varos-pictures.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.kotor-varos.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 4. 2014 |archive-date=17. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140517152338/http://kotor-varos.com/ |url-status=dead}}</ref>; na tom mjestu je i šire poznati istoimeni izvor. Iznad Bobasa, na lijevoj strmoj padini, ostaci su zidina srednjovjekovnog grada [[Kotor (Bosna)|Kotor]]. Ovu rijeku prati lokalni put: Kotor-Varoš – Skender Vakuf, koji izlazi na komunikacije za [[Travnik]] (alternativno preko [[Ilomska|Ilomske]] ili Ugra) i [[Banja Luka|Banju Luku]]. <gallery> Datoteka:Bobas1.jpg|Gornji (manji) vodopad na Bobasu (uzvodno od mosta) Datoteka:Bobas2.jpg|Donji (veliki) vodopad na Bobasu (ispod mosta) </gallery> == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbanje]] 5spwo17caw84fzljwcmpudpptmyseba Besim Spahić 0 360496 3898847 3895767 2026-06-16T16:25:28Z ~2026-35443-28 182639 /* Biografija */ 3898847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Besim Spahić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1953|3|29}} | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1953|3|29}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = novinar, sociolog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Besim Spahić''' (29. 3. 1953 – 14. decembar 2025) bio je doktor [[komunikologija|komunikologije]] i umirovljeni<ref name="Oslob">[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/besim-spahic-nisam-za-politike-morao-bih-lagati Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.]</ref> redovni profesor [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao je i na [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] i [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerzitetu "Džemal Bijedić]] [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Mostaru]].<ref name="Besim">{{Cite web|url=http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti|title=PROF. DR. SC. BESIM SPAHIĆ – VRHUNSKI INTELEKTUALAC, GLUMAC, TEKSTOPISAC, GLAZBENIK…|date=23. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti|url-status=bot: unknown}}</ref> živi i radi u Ljubljani == Biografija == Rođen je 1953. u [[Travnik]]u. Počeo je raditi kao [[novinar]] na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.<ref name="fpn">{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |title=Prof. dr Besim Spahić |publisher=fpn.unsa.ba |date= |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611011601/http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Spahić je živio u [[Ljubljana|Ljubljani]], radeći kao kreativni direktor u agenciji "Studio Marketing".<ref name="Besim Spahić vikend na RSA">{{Cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/besim-spahic-vikend-na-rsa/77189 |title=Besim Spahić vikend na RSA |website=Radio Sarajevo |date=23. 3. 2012 |access-date=22. 1. 2019 }}</ref> Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog [[marketing]]a na području bivše Jugoslavije.<ref>{{Cite web |url=http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |title=Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima |access-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064315/http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> Bavio se publicistikom i [[Kulturologija|teorijom kulture]]. Objavio je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.<ref name="Besim Spahić vikend na RSA" /> Kao slobodni umjetnik radio je u različitim muzičkim, teatarskim i književnim projektima Pisao je i pjesme za muzičare s prostora Jugoslavije ([[Nikša Bratoš]], [[Seid Memić Vajta]], [[Giuliano]]). Tečno je govorio [[francuski jezik|francuski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]]. Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u [[Kakanj|Kaknju]], kojim kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.<ref>{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |title=e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti |website=e-novine.com |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |url-status=dead }}</ref> == Bibliografija == {{col-begin}} {{col-2}} === Knjige === * ''{{nowrap|Ekonomsko-propagandna}} poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga'' (1980)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=370 |year=1980 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045615/https://books.google.com/books?id=ijToNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija'' (1980)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=612 |year=1981 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Kultura srca: Karikature'' (1982)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Kultura srca: Karikature |last=Spahić |first=Besim |publisher=Centar za društvenu djelatnost Univerziteta |website=Google Books |pages=9 |year=1982 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045155/https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame'' (1985)<ref name="fpn"/><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame |last=Spahić |first=Besim |publisher=Oslobođenje |website=Google Books |pages=178 |year=1985 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045334/https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Turizam, ekonomija i kultura'' (1986)<ref name="fpn"/><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Turizam, ekonomija i kultura |last1=Festić |first1=Mustafa |last2=Međedović |first2=Šefko |last3=Spahić |first3=Besim |publisher=Univerzal |isbn=8671550494 |website=Google Books |pages=184 |year=1986 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050548/https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Zenica na kraju stoljeća&nbsp;– Kako smo odbili razmjenu naroda'' (1997)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=ZEMedia |website=Google Books |pages=192 |year=1997 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044154/https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Svetloba sence&nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija'' (1998)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Svetloba sence&nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=12 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044356/https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&nbsp;– letno poročilo)'' (1998)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&nbsp;– letno poročilo) |last1=Stefanović |first1=Vladimir |last2=Lavrač |first2=Ivo |last3=Ploštajner |first3=Zlata |last4=Spahić |first4=Besim |publisher=Urbanistični inštitut Republike Slovenije |collaboration=Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča |website=Google Books |pages=258 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612051151/https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH<!-- (rasprave, eseji, komentari)-->'' (2000)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari) |last=Spahić |first=Besim |publisher=Compact-E |isbn=9958508133 |website=Google Books |pages=234 |year=2000 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050956/https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''-{Nature at war}-'' (2001)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=''-{Nature at war}-'' |last1=Spahić |first1=Besim |last2=Kosi |first2=Gorazd |publisher=Nacionalni inštitut za biologijo |website=Google Books |pages= |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043926/https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}</ref> * ''Nacionalni antimarketing {{nowrap|ex-Yu}} i BH naroda'' (2001)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca |isbn=9958470845 |website=Google Books |pages=196 |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044641/https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Dizajn&nbsp;1: Ekonomski, društveni i politički aspekti oblikovanja'' (2002)<ref name="fpn"/> * ''Kulturni marketing: Strateško-marketinško promišljanje kulture i umjetnosti'' (2002)<ref name="fpn"/><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti |last=Spahić |first=Besim |publisher=Študentska založba |isbn=9616356909 |website=Google Books |pages=199 |year=2002 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045045/https://books.google.com/books?id=OgOwAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Peripheryart: Razstava'' (2003)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Peripheryart: Razstava |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=64 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043409/https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&nbsp;– 13. 3. 2003'' (2003)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&nbsp;– 13. 3. 2003 |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom, kulturni in kongresni center |website=Google Books |pages=32 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043717/https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Pikapolonica na prašni cesti'' (2008)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTyHHwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Pikapolonica na prašni cesti |last1=Maurer |first1=Neža |last2=Pavček |first2=Tone |last3=Štampe Žmavc |first3=Bina |last4=Tomšič |first4=Marjan |last5=Reba |first5=Matea |last6=Vincetič |first6=Milan |last7=Cvjetinović |first7=Sonja |last8=Raos |first8=Predrag |last9=Koren |first9=Majda |last10=Kvesić |first10=Pero |last11=Hafner |first11=Ana |last12=Spahić |first12=Besim |display-authors=3 |editor-last=Sam |editor-first=Anej |publisher=Jasa |isbn=9619093984 |website=Google Books |pages=88 |year=2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Dizajn&nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' (2008)<ref name="gitara">{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |title=Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: ''Dizajn&nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' |publisher=klix.ba |date=18. 6. 2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042557/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Aspekti javne i medijske diplomacije'' (2009, koautor sa Jelenkom {{nowrap|Voćkić-Avdagić}})<ref>{{cite book |url=https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |title=Aspekti javne i medijske diplomacije |last1=Voćkić-Avdagić |first1=Jelenka |last2=Spahić |first2=Besim |publisher=[[Univerzitet u Sarajevu|Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] |website=Scribd |location=[[Sarajevo]] |date=maj 2009 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042011/https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}</ref> * ''Ima jedna zemlja'' (2013)<ref>{{cite web |url=http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |title=Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića ''Ima jedna zemlja'' |publisher=antena-radio.ba |date=18. 12. 2013 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612040410/http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Kontroverze propagandnog djelovanja'' (nagr. 1987)<ref name="fpn"/> * ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'' (nagr. 1990)<ref name="fpn"/> * ''Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću'' (rec.)<ref name="dragomartinovic">{{cite web |url=http://www.dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti |title=Prof. dr sc. Besim Spahić&nbsp;– Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar... |publisher=dragomartinovic.com |date=15. 3. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, knjiga za djecu)<ref name="Nadaleko znan Kulin ban">{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |title=Knjiga za djecu ''Nadaleko znan Kulin ban'' Besima Spahića |publisher=klix.ba |work=Fena |date=13. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611035223/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac'' (knjiga za djecu)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac |last=Spahić |first=Besim |publisher=Kraški krog |website=Google Books |pages=13 |year= |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050714/https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> {{col-2}} === Pjesme === * ''Imaj petlju&nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' (2013, kompozitor)<ref>{{cite web |url=http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |title=''Imaj petlju&nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' |publisher=gariwo.org |date=11. 2. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611015231/http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Dao bih ti sve'' (2013, kompozitor)<ref name="tambura">{{cite web |url=http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |title=Premijera novog spota TS „Kristali”&nbsp;– ''Dao bih ti sve'' |publisher=sokacki-portal.com |date=5. 1. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611050205/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Pjesma je da se pjeva'' * ''Na noge Bosno'' * ''Bosna će zauvijek živjeti među nama''<ref name="hayat-upitnik">{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |title=Upitnik&nbsp;– ep. 31: Besim Spahić |publisher=Hayat TV BiH |date=7. 6. 2016 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611051040/https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=live}}</ref> === Mjuzikli === * ''Kulin ban&nbsp;– Nadaleko znan'' * ''Bing bang Bong&nbsp;– prijatelj svijeta'' * ''Muze'' * ''Grožnjanske mačke'' * ''Kralj urban'' * ''Pika Nogavička'' * ''Čarovnik Oz''<ref name="tip.ba">{{cite web |url=http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |title=Besim Spahić: Bez obzira na sve, Kusturica je još najbolji bh. reditelj |publisher=TIP.ba |work=[[Дневни аваз|Avaz]] |date=23. 9. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611033042/http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> === Predstave === * ''Do posljednjeg šaha'' (glumac u predstavi)<ref name="tip.ba"/> === Filmovi === * ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, dječji film)<ref name="Nadaleko znan Kulin ban"/> * ''Srce Evrope'' (dokumentarac u saradnji sa Lejlom Panjetom)<ref name="tip.ba"/> * ''Besim&nbsp;– čovjek sa sto lica'' (biografski o Besimu Spahiću)<ref name="tip.ba"/> {{col-end}} == Nagrade == * 1987 — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu ''Kontroverze propagandnog djelovanja'') * 1990 — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'')<ref name="fpn"/> * Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl ''Bing bang Bong– prijatelj svijeta'') * Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”<ref name="tip.ba"/> == Citati == {{wikicitat|Besim Spahić}} {{citat |"Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić." – Besim Spahić za "Glas Srpske"}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html Siže predavanja Besima Spahića u Kaknju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |date=15. 5. 2014 }} {{Gradonačelnici Zenice}} {{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}} [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]] [[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] [[Kategorija:Rođeni 1953.]] 4itizt7yw14k07p6xpmq6ybj1zip4ob 3898849 3898847 2026-06-16T16:49:56Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-35443-28|~2026-35443-28]] ([[User talk:~2026-35443-28|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]] 3895767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Besim Spahić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1953|3|29}} | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1953|3|29}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = novinar, sociolog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Besim Spahić''' (29. 3. 1953 – 14. decembar 2025) bio je doktor [[komunikologija|komunikologije]] i umirovljeni<ref name="Oslob">[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/besim-spahic-nisam-za-politike-morao-bih-lagati Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.]</ref> redovni profesor [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao je i na [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] i [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru]].<ref name="Besim">{{Cite web|url=http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti|title=PROF. DR. SC. BESIM SPAHIĆ – VRHUNSKI INTELEKTUALAC, GLUMAC, TEKSTOPISAC, GLAZBENIK…|date=23. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti|url-status=bot: unknown}}</ref> Preminuo je 14. decembra 2025. u 72. godini života. == Biografija == Rođen je 1953. u [[Travnik]]u. Počeo je raditi kao [[novinar]] na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.<ref name="fpn">{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |title=Prof. dr Besim Spahić |publisher=fpn.unsa.ba |date= |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611011601/http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Spahić je živio u [[Ljubljana|Ljubljani]], radeći kao kreativni direktor u agenciji "Studio Marketing".<ref name="Besim Spahić vikend na RSA">{{Cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/besim-spahic-vikend-na-rsa/77189 |title=Besim Spahić vikend na RSA |website=Radio Sarajevo |date=23. 3. 2012 |access-date=22. 1. 2019 }}</ref> Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog [[marketing]]a na području bivše Jugoslavije.<ref>{{Cite web |url=http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |title=Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima |access-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064315/http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> Bavio se publicistikom i [[Kulturologija|teorijom kulture]]. Objavio je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.<ref name="Besim Spahić vikend na RSA" /> Kao slobodni umjetnik radio je u različitim muzičkim, teatarskim i književnim projektima Pisao je i pjesme za muzičare s prostora Jugoslavije ([[Nikša Bratoš]], [[Seid Memić Vajta]], [[Giuliano]]). Tečno je govorio [[francuski jezik|francuski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]]. Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u [[Kakanj|Kaknju]], kojim kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.<ref>{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |title=e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti |website=e-novine.com |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |url-status=dead }}</ref> == Bibliografija == {{col-begin}} {{col-2}} === Knjige === * ''{{nowrap|Ekonomsko-propagandna}} poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga'' (1980)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=370 |year=1980 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045615/https://books.google.com/books?id=ijToNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija'' (1980)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=612 |year=1981 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Kultura srca: Karikature'' (1982)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Kultura srca: Karikature |last=Spahić |first=Besim |publisher=Centar za društvenu djelatnost Univerziteta |website=Google Books |pages=9 |year=1982 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045155/https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame'' (1985)<ref name="fpn"/><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame |last=Spahić |first=Besim |publisher=Oslobođenje |website=Google Books |pages=178 |year=1985 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045334/https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Turizam, ekonomija i kultura'' (1986)<ref name="fpn"/><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Turizam, ekonomija i kultura |last1=Festić |first1=Mustafa |last2=Međedović |first2=Šefko |last3=Spahić |first3=Besim |publisher=Univerzal |isbn=8671550494 |website=Google Books |pages=184 |year=1986 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050548/https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Zenica na kraju stoljeća&nbsp;– Kako smo odbili razmjenu naroda'' (1997)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=ZEMedia |website=Google Books |pages=192 |year=1997 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044154/https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Svetloba sence&nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija'' (1998)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Svetloba sence&nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=12 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044356/https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&nbsp;– letno poročilo)'' (1998)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&nbsp;– letno poročilo) |last1=Stefanović |first1=Vladimir |last2=Lavrač |first2=Ivo |last3=Ploštajner |first3=Zlata |last4=Spahić |first4=Besim |publisher=Urbanistični inštitut Republike Slovenije |collaboration=Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča |website=Google Books |pages=258 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612051151/https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH<!-- (rasprave, eseji, komentari)-->'' (2000)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari) |last=Spahić |first=Besim |publisher=Compact-E |isbn=9958508133 |website=Google Books |pages=234 |year=2000 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050956/https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''-{Nature at war}-'' (2001)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=''-{Nature at war}-'' |last1=Spahić |first1=Besim |last2=Kosi |first2=Gorazd |publisher=Nacionalni inštitut za biologijo |website=Google Books |pages= |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043926/https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}</ref> * ''Nacionalni antimarketing {{nowrap|ex-Yu}} i BH naroda'' (2001)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca |isbn=9958470845 |website=Google Books |pages=196 |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044641/https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Dizajn&nbsp;1: Ekonomski, društveni i politički aspekti oblikovanja'' (2002)<ref name="fpn"/> * ''Kulturni marketing: Strateško-marketinško promišljanje kulture i umjetnosti'' (2002)<ref name="fpn"/><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti |last=Spahić |first=Besim |publisher=Študentska založba |isbn=9616356909 |website=Google Books |pages=199 |year=2002 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045045/https://books.google.com/books?id=OgOwAAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Peripheryart: Razstava'' (2003)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Peripheryart: Razstava |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=64 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043409/https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&nbsp;– 13. 3. 2003'' (2003)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&nbsp;– 13. 3. 2003 |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom, kulturni in kongresni center |website=Google Books |pages=32 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043717/https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Pikapolonica na prašni cesti'' (2008)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTyHHwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Pikapolonica na prašni cesti |last1=Maurer |first1=Neža |last2=Pavček |first2=Tone |last3=Štampe Žmavc |first3=Bina |last4=Tomšič |first4=Marjan |last5=Reba |first5=Matea |last6=Vincetič |first6=Milan |last7=Cvjetinović |first7=Sonja |last8=Raos |first8=Predrag |last9=Koren |first9=Majda |last10=Kvesić |first10=Pero |last11=Hafner |first11=Ana |last12=Spahić |first12=Besim |display-authors=3 |editor-last=Sam |editor-first=Anej |publisher=Jasa |isbn=9619093984 |website=Google Books |pages=88 |year=2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> * ''Dizajn&nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' (2008)<ref name="gitara">{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |title=Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: ''Dizajn&nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' |publisher=klix.ba |date=18. 6. 2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042557/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Aspekti javne i medijske diplomacije'' (2009, koautor sa Jelenkom {{nowrap|Voćkić-Avdagić}})<ref>{{cite book |url=https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |title=Aspekti javne i medijske diplomacije |last1=Voćkić-Avdagić |first1=Jelenka |last2=Spahić |first2=Besim |publisher=[[Univerzitet u Sarajevu|Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] |website=Scribd |location=[[Sarajevo]] |date=maj 2009 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042011/https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}</ref> * ''Ima jedna zemlja'' (2013)<ref>{{cite web |url=http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |title=Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića ''Ima jedna zemlja'' |publisher=antena-radio.ba |date=18. 12. 2013 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612040410/http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Kontroverze propagandnog djelovanja'' (nagr. 1987)<ref name="fpn"/> * ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'' (nagr. 1990)<ref name="fpn"/> * ''Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću'' (rec.)<ref name="dragomartinovic">{{cite web |url=http://www.dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti |title=Prof. dr sc. Besim Spahić&nbsp;– Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar... |publisher=dragomartinovic.com |date=15. 3. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&catid=34:novosti |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, knjiga za djecu)<ref name="Nadaleko znan Kulin ban">{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |title=Knjiga za djecu ''Nadaleko znan Kulin ban'' Besima Spahića |publisher=klix.ba |work=Fena |date=13. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611035223/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac'' (knjiga za djecu)<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |title=Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac |last=Spahić |first=Besim |publisher=Kraški krog |website=Google Books |pages=13 |year= |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050714/https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&hl=en&sa=X&redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}</ref> {{col-2}} === Pjesme === * ''Imaj petlju&nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' (2013, kompozitor)<ref>{{cite web |url=http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |title=''Imaj petlju&nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' |publisher=gariwo.org |date=11. 2. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611015231/http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Dao bih ti sve'' (2013, kompozitor)<ref name="tambura">{{cite web |url=http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |title=Premijera novog spota TS „Kristali”&nbsp;– ''Dao bih ti sve'' |publisher=sokacki-portal.com |date=5. 1. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611050205/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ''Pjesma je da se pjeva'' * ''Na noge Bosno'' * ''Bosna će zauvijek živjeti među nama''<ref name="hayat-upitnik">{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |title=Upitnik&nbsp;– ep. 31: Besim Spahić |publisher=Hayat TV BiH |date=7. 6. 2016 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611051040/https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=live}}</ref> === Mjuzikli === * ''Kulin ban&nbsp;– Nadaleko znan'' * ''Bing bang Bong&nbsp;– prijatelj svijeta'' * ''Muze'' * ''Grožnjanske mačke'' * ''Kralj urban'' * ''Pika Nogavička'' * ''Čarovnik Oz''<ref name="tip.ba">{{cite web |url=http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |title=Besim Spahić: Bez obzira na sve, Kusturica je još najbolji bh. reditelj |publisher=TIP.ba |work=[[Дневни аваз|Avaz]] |date=23. 9. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611033042/http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> === Predstave === * ''Do posljednjeg šaha'' (glumac u predstavi)<ref name="tip.ba"/> === Filmovi === * ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, dječji film)<ref name="Nadaleko znan Kulin ban"/> * ''Srce Evrope'' (dokumentarac u saradnji sa Lejlom Panjetom)<ref name="tip.ba"/> * ''Besim&nbsp;– čovjek sa sto lica'' (biografski o Besimu Spahiću)<ref name="tip.ba"/> {{col-end}} == Nagrade == * 1987 — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu ''Kontroverze propagandnog djelovanja'') * 1990 — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'')<ref name="fpn"/> * Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl ''Bing bang Bong– prijatelj svijeta'') * Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”<ref name="tip.ba"/> == Citati == {{wikicitat|Besim Spahić}} {{citat |"Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić." – Besim Spahić za "Glas Srpske"}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html Siže predavanja Besima Spahića u Kaknju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |date=15. 5. 2014 }} {{Gradonačelnici Zenice}} {{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}} [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]] [[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] [[Kategorija:Rođeni 1953.]] 40h5fbvl15ryvv0wgc33obdwrysrf9m Jagnjid 0 399302 3898885 3861305 2026-06-17T09:17:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898885 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Jagnjid | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9275 | dužina_stepeni = 17.5411 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 304 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119741<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Jagnjid u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Jagnjid''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Jagnjid | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119741 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 304 | g2013_bosnjaci = 288 | g2013_hrvati = 15 | g1991_ukupno = 490 | g1991_muslimani = 319 | g1991_hrvati = 168 | g1981_ukupno = 421 | g1981_muslimani = 277 | g1981_hrvati = 144 | g1971_ukupno = 353 | g1971_muslimani = 227 | g1971_hrvati = 125 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} r898lygdzd6qv3y3custjtkgepjr3uz Jelače 0 399303 3898891 3861306 2026-06-17T11:30:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898891 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Jelače | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9186 | dužina_stepeni = 17.5689 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119750<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Jelače u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Jelače''' su naselje u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Jelače | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119750 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 9 | g1991_hrvati = 9 | g1981_ukupno = 36 | g1981_hrvati = 35 | g1971_ukupno = 60 | g1971_hrvati = 60 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} hnj03268y8e2rs3m6jlzkdxbadh8pqh Jelići (Gornji Vakuf-Uskoplje) 0 399304 3898892 3861307 2026-06-17T11:41:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898892 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Jelići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9033 | dužina_stepeni = 17.7586 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 73 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119768<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Jelići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Jelići''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Jelići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119768 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 73 | g2013_bosnjaci = 72 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 87 | g1991_muslimani = 87 | g1981_ukupno = 107 | g1981_muslimani = 101 | g1981_hrvati = 6 | g1971_ukupno = 125 | g1971_muslimani = 90 | g1971_hrvati = 35 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} 3qhqmz3j8pq0ohg51pgxctfesjzu4kq Igra prijestolja 0 413291 3898873 3866703 2026-06-17T03:43:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Igra prijestolja | slika = Igra prijestolja (naslovna).jpg | veličina_slike = 260px | slika_alt = Naslovni kadar ''Igre prijestolja''. | opis_slike = | originalni_naslov = Game of Thrones | ime2 = | žanr = [[Epska fantastika]] | format = | autor = {{plainlist| * [[David Benioff]] * [[D. B. Weiss]] }} | bazirano_na = {{plainlist| * ''[[Pjesma leda i vatre|Pjesmi leda i vatre]]'' * [[George R. R. Martin|Georgea R. R. Martina]] }} | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = Pogledajte [[Spisak likova Igre prijestolja|spisak likova ''Igre prijestolja'']] | suci = | glasovi = | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = [[Ramin Djawadi]] | država = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | broj_sezona = 8 | broj_serijala = | broj_epizoda = 73 | spisak_epizoda = Spisak epizoda Igre prijestolja | izvršni_producenti = {{plainlist| * David Benioff * D. B. Weiss * [[Carolyn Strauss]] * Frank Doelger * [[Bernadette Caulfield]] }} | producenti = | montaža = | lokacija = {{plainlist| * Hrvatska * Island * Kanada * Malta * Maroko * SAD * Sjeverna Irska * Škotska * Španija<ref name="USA Today March 30, 2012">{{cite news |url=http://travel.usatoday.com/destinations/story/2012-04-01/Where-the-HBO-hit-Game-of-Thrones-was-filmed/53876876/1 |title=Where HBO's hit 'Game of Thrones' was filmed |work=USA Today |first=Josh |last=Roberts |date=1. 4. 2012 |access-date=8. 3. 2013}}</ref><ref name="gotfactsheet"/><ref name="gotlosangeles">{{cite web |title='Game of Thrones' casts a bear and shoots in Los Angeles for major Season 3 scene |last=Schwartz |first=Terri |date=28. 1. 2013 |publisher=Zap2it |url=http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2013/01/game-of-thrones-casts-a-bear-and-shoots-in-los-angeles-for-major-season-3-scene.html |access-date=8. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016062544/http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2013/01/game-of-thrones-casts-a-bear-and-shoots-in-los-angeles-for-major-season-3-scene.html |archive-date=16. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://metronews.ca/news/calgary/1368150/game-of-thrones-casts-calgary-wolf-in-direwolf-role/ |title=Game of Thrones casts Calgary wolf with Jon Snow |work=MetroNews.ca |first=Nolais |last=Jeremy |date=14. 5. 2015 |access-date=18. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702001041/http://metronews.ca/news/calgary/1368150/game-of-thrones-casts-calgary-wolf-in-direwolf-role/ |archive-date=2. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref> }} | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 50–65 minuta | produkcijska_kompanija = | distributer = | budžet = | kanal = [[HBO]] | format_slike = [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]]) | format_tona = [[Dolby Digital]] 5.1 | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = 17. 4. 2011 | zadnje_emitiranje = trenutno | u_BiH = | prethodno = | sljedeće = | povezano = | web_stranica = http://www.hbo.com/game-of-thrones | naslov_web_stranice = | web_stranica_produkcije = http://www.makinggameofthrones.com/ | naslov_web_stranica_produkcije = | imdb = }} '''''Igra prijestolja''''' ({{jez-en|Game of Thrones}}) jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Televizijska serija|TV-serija]] [[Epska fantastika|epske fantastike]] koju su napravili [[David Benioff]] i [[D. B. Weiss]]. Adaptacija je romanâ iz serijala ''[[Pjesma leda i vatre|Pjesme leda i vatre]]'', čiji je autor [[George R. R. Martin]]. Ime je dobila po [[Igra prijestolja (knjiga)|nazivu prvog romana]]. Snima se u filmskom studiju "Titanic" u [[Belfast]]u i na lokacijama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Island]]u, [[Kanada|Kanadi]], [[Malta|Malti]], [[Maroko|Maroku]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], [[Škotska|Škotskoj]] i [[Španija|Španiji]]. Premijerno je prikazana 17. aprila 2011. na [[HBO]]-u u SAD-u, a najnovija sezona završila se 27. augusta 2017. Serija će se završiti osmom sezonom 2018. ili 2019.<ref name="finalseason">{{cite web |url=http://ew.com/tv/2017/06/02/game-of-thrones-prequel-final-season-interview/ |title=Game of Thrones: HBO clarifies prequels, final seasons plan |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=2. 6. 2017 |access-date=2. 6. 2017}}</ref> Radnja serije smještena je na fiktivnim kontinentima Zapadnih zemalja i Essosa i prati razne isprepletene priče velikog broja likova. Osim pojedinačnih, prati i tri veće radnje. Prva je borba nekoliko dinastija za Željezno prijestolje, dok se druge porodice bore da budu nezavisne. Druga je pokušaj posljednjeg potomka velike dinastije da vrati prijestolje. Treća se bavi opasnošću od predstojeće zime i dolasku mitskih bića sa Sjevera. Serija je privukla rekordni broj gledalaca na HBO-u i pridobila ljubitelje širom svijeta. Dobila je pozitivne kritike, te je posebno istaknuta izvedba, složenost likova, obim priče i kvalitet scenarija, ali je naišla i na određene kritike na račun toga što često sadrži golotinju, nasilje i seksualno nasilje. Nagrađivana je s 38 ''[[Emmy nagrada|Emmyja]]'', što je više od bilo koje druge serije koja se prikazuje u udarnom terminu, od kojih se izdvaja ''Emmy'' za najbolju dramsku seriju 2015. i 2016. Serija je također osvojila [[Nagrada "Peabody"|nagradu "Peabody"]] (2011), tri [[Nagrada "Hugo"|nagrade "Hugo"]] za najbolju dramu (2012–2014) i četiri nominacije za ''[[Zlatni globus]]'' u kategoriji najbolje dramske serije (2012 i 2015–2017). Iz redova glumačke ekipe Peter Dinklage osvojio je [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u seriji, mini seriji ili televizijskom filmu|''Zlatni globus'' za najboljeg sporednog glumca u seriji, mini seriji ili televizijskom filmu]] i dva [[Emmy za najboljeg sporednog glumca u dramskoj seriji|''Emmyja'' za najboljeg sporednog glumca u dramskoj seriji]] za ulogu Tyriona Lannistera, a za ''Emmyja'' su nominirani sljedeći glumci: [[Lena Headey]], [[Emilia Clarke]], [[Kit Harington]], [[Maisie Williams]], [[Diana Rigg]] i [[Max von Sydow]]. == Pozadina == {{glavni|Spisak epizoda Igre prijestolja}} === Radnja === {{glavni|Svijet Pjesme leda i vatre}} ''Igra prijestolja'' približno prati događaje u romanima iz serijala ''[[Pjesma leda i vatre|Pjesme leda i vatre]]''.<ref name="var">{{cite news |last=Fleming|first=Michael|title =HBO turns 'Fire' into fantasy series|work=Variety |date =16. 1. 2007|access-date=2. 3. 2010|url=http://variety.com/2007/scene/markets-festivals/hbo-turns-fire-into-fantasy-series-1117957532/|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516224747/http://www.variety.com/article/VR1117957532?refCatId=14|archive-date=16. 5. 2012|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|last=Cogman|first=Bryan|title=Inside HBO's Game of Thrones|url=https://books.google.co.in/books?id=gzYfBQAAQBAJ|access-date=6. 11. 2016|date=6. 11. 2014|publisher=Orion|isbn=978-1-4732-1040-0|page=4}}</ref> Radnja se odvija u Sedam kraljevina Zapadnih zemalja i na kontinentu Essosu. Serija prati nasilne borbe dinastija da se nađu na Željeznom prijestolju, dok se druge porodice bore da budu nezavisne. Na početku serije, javljaju se dodatne prijetnje s ledenog Sjevera i istočnog kontinenta zvanog Essos.<ref name="gotfactsheet">{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307150640/http://grrm.livejournal.com/164794.html |archive-date=7. 3. 2016 |title=From HBO |last=Martin |first=George R. R. |date=16. 7. 2010 |publisher=Not a Blog |url=http://grrm.livejournal.com/164794.html |access-date=14. 3. 2013 }}</ref> David Benioff, izvršni producent serije, našalio se rekavši da bi se serija trebala reklamirati kao "''[[Porodica Sopranos]]'' u [[Srednja zemlja|Srednoj zemlji]]", pozivajući se na radnju punu intriga i mračnih tonova koja se odvija u izmišljenom svijetu punom magije i zmajeva.<ref>{{cite news |archive-url=https://web.archive.org/web/20160503185336/http://nymag.com/arts/books/features/47040/ |archive-date=3. 5. 2016 |last=Kachka |first=Boris |title=Dungeon Master: David Benioff |work=New York |date=18. 5. 2008 |url= http://nymag.com/arts/books/features/47040/ |access-date=13. 3. 2013|url-status=live}}</ref> Istraživanje iz 2012, koje je ispitivalo broj smrti po epizodi TV-serija, ustanovilo je da ''Igra prijestolja'' sadrži prosječno 14 smrti svake epizode, što je postavlja na drugo mjesto po broju smrti od ukupno 40 najnovijih američkih dramskih serija.<ref>{{cite news |archive-url=https://web.archive.org/web/20160629182833/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-spartacus-vengeance-deadliest-shows-327911 |archive-date=29. 6. 2016 |title='Game of Thrones' Topped by 'Spartacus: Vengeance' as TV's Deadliest Series| url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-spartacus-vengeance-deadliest-shows-327911|access-date=23. 5. 2012|work=The Hollywood Reporter|date=22. 5. 2012| first=Michael| last=O'Connell|url-status=live}}</ref> === Teme === {{glavni|Teme Pjesme leda i vatre}} Serija uglavnom dobija pohvale na račun toga što se smatra da oslikava nekakvu vrstu srednjovjekovnog realizma.<ref name="The Guardian March 22, 2014" /><ref>{{cite news |last=Orr |first=David |url=https://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all |title=Dragons Ascendant: George R. R. Martin and the Rise of Fantasy |work=The New York Times |date=12. 8. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/6FSBH1FPF?url=https://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all&_r=1& |archive-date=28. 3. 2013 |access-date=22. 8. 2016 |url-status=live }}</ref> George R. R. Martin htio je da priča više liči na historijsku fikciju nego na modernu fantastiku, odnosno da se manje naglašava magija i čarobnjaštvo, a više bitke, političke intrige i likovi jer smatra da se magija treba umjereno upotrebljavati u žanru epske fantastike.<ref>{{cite web |last=Richards |first=Linda |url=http://januarymagazine.com/profiles/grrmartin.html |title=January interview: George R.R. Martin |work=January Magazine |date=januar 2001 |archive-url=https://www.webcitation.org/66ff9Skfe?url=http://januarymagazine.com/profiles/grrmartin.html |archive-date=4. 4. 2012 |access-date=22. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|last=Itzkoff |first=Dave |url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2011/04/01/his-beautiful-dark-twisted-fantasy-george-r-r-martin-talks-game-of-thrones/ |title=His Beautiful Dark Twisted Fantasy: George R. R. Martin Talks ''Game of Thrones'' |work=The New York Times |date=1. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110402184647/http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2011/04/01/his-beautiful-dark-twisted-fantasy-george-r-r-martin-talks-game-of-thrones/ |archive-date=2. 4. 2011 |access-date=22. 8. 2016 |url-status=live }}</ref><ref name="themes">{{cite book|last=Cogman|first=Bryan|title=Inside HBO's Game of Thrones|url=https://books.google.co.in/books?id=gzYfBQAAQBAJ|access-date=6. 11. 2016|date=6. 11. 2014|publisher=Orion|isbn=978-1-4732-1040-0|page=7}}</ref> Također je izjavio da "istinske strahote u ljudskoj historiji ne potječu od orkova i Mračnih gospodara, već od nas samih."<ref name="New York Times May 2, 2014" /> Borba između [[dobro i zlo|dobra i zla]] česta je tema koja se javlja u ovom žanru, ali Martin kaže da to ne oslikava stvarni svijet.<ref>{{cite web |last=Gevers |first=Nick |url=http://www.infinityplus.co.uk/nonfiction/intgrrm.htm |title=Sunsets of High Renown – An Interview with George R. R. Martin |publisher=Infinity Plus |date=decembar 2000 |archive-url=https://www.webcitation.org/66ffA94Sr?url=http://www.infinityplus.co.uk/nonfiction/intgrrm.htm |archive-date=4. 4. 2012 |access-date=22. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> Baš kao što su ljudi u stvarnom svijetu u stanju biti dobri i zli u određenoj mjeri, Martin se bavi konceptima iskupljenja i promjene karaktera.<ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160402202912/http://www.guardian.co.tt/entertainment/2011/06/10/martin-talks-about-new-series-game-thrones|archive-date=2. 4. 2016|url=http://www.guardian.co.tt/entertainment/2011/06/10/martin-talks-about-new-series-game-thrones|title=The battle between good and evil reigns – Martin talks about new series ''Game of Thrones''|work=The Guardian|date=11. 6. 2011|access-date=22. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> Serija gledaocima pruža priliku da vide različite likove i dešavanja iz njihove tačke gledišta, što nije česta pojava u drugim djelima ovog žanra, tako da tobožnji zlikovci mogu pružiti svoj uvid na dešavanja.<ref name="themes"/><ref>{{cite web |last=Baum |first=Michele Dula |url=http://edition.cnn.com/2001/SHOWBIZ/books/04/11/george.rr.martin/index.html |title=''A Song of Ice and Fire'' – Author George R.R. Martin's fantastic kingdoms |publisher=CNN |date=11. 4. 2001 |archive-url=https://www.webcitation.org/66fwaYo3j?url=http://edition.cnn.com/2001/SHOWBIZ/books/04/11/george.rr.martin/index.html |archive-date=4. 4. 2012 |access-date=22. 8. 2016 |url-status=live }}</ref> Benioff je izjavio da je "George fantastici pružio jednu mjeru grubog realizma. Uveo je sive nijanse u crno-bijeli svijet."<ref name="themes"/> Glavni likovi često završe mrtvi; ova pojava navodi se kao uzrok napetosti među gledaocima.<ref name="themes"/><ref>{{cite web|url=http://www.galaxysedge.com/mint.htm |title=Galaxy's Edge Magazine |date=26. 5. 2016 |publisher= |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526050205/http://www.galaxysedge.com/mint.htm |archive-date=26. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|last=Flood|first=Alison|url=https://www.theguardian.com/books/2016/may/17/george-rr-martin-game-of-thrones-characters-die-it-has-to-be-done-song-of-ice-and-fire|title=George RR Martin: Game of Thrones characters die because 'it has to be done' |work=The Guardian |date=17. 5. 2016|access-date=31. 5. 2017}}</ref><ref>{{cite web|last=Andrew|first=Prokop|url=https://www.vox.com/2016/6/26/12027556/game-of-thrones-finale-recap-winds-of-winter-deaths-wildfire-frey-pies|title=Game of Thrones season 6 finale recap: the many deaths in "The Winds of Winter"|publisher=Vox |date=28. 6. 2016|access-date=2. 6. 2017}}</ref><ref>{{cite web|last=Shepherd|first=Jack|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/game-of-thrones-dead-characters-season-6-hodor-tommen-rasay-waif-mace-rickon-olly-a7108641.html#gallery|title=Game of Thrones: Every character who died in season 6 from Hodor to Hotah|work=The Independent |date=29. 6. 2016|access-date=2. 6. 2017}}</ref> Serija također oslikava značajan broj smrti u ratovima.<ref>{{cite web |last=Kirschling |first=Gregory |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html |title=George R.R. Martin answers your questions |work=Entertainment Weekly |date=27. 11. 2007 |archive-url=https://www.webcitation.org/66ffAO5ka?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html |archive-date=4. 4. 2012 |access-date=22. 8. 2016 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|last=Boulaziz|first=Louisa|url=http://universitas.no/nyheter/61703/game-of-thrones-is-realistic|title=Game of Thrones is realistic|work=Universitas |date=13. 9. 2016|access-date=30. 5. 2017}}</ref> === Nadahnuća === Premda prva sezona serije pomno prati dešavanja prvog romana, kasnije sezone (ponekad i značajno) mijenjaju dešavanja. David Benioff navodi da "emisija adaptira serijal knjiga u cjelosti i slijedi put koji nam je George postavio; važno nam je doći do ključnih događaja, ali na tom putu ne moramo slijediti svaki korak".<ref>{{cite web |archive-url=https://web.archive.org/web/20160430065802/http://www.ew.com/article/2015/03/17/game-thrones-showrunners |archive-date=30. 4. 2016 |url=http://www.ew.com/article/2015/03/17/game-thrones-showrunners |title=Game of Thrones showrunners answer burning season 5 questions |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=17. 3. 2015 |access-date=18. 3. 2015|url-status=live}}</ref> Tom Holland iz ''[[The Guardian]]a'' smatra da je radnja romanâ i njenih adaptacija inspirirana historijskim događajima u [[Evropa|Evropi]].<ref name="The Guardian March 24, 2013">{{cite news |archive-url=https://web.archive.org/web/20130629202416/http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/2013/mar/24/game-of-thrones-realistic-history |archive-date=29. 6. 2013 |last=Holland|first=Tom|title=Game of Thrones is more brutally realistic than most historical novels|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2013/mar/24/game-of-thrones-realistic-history|access-date=24. 3. 2013|newspaper=The Guardian|date=24. 3. 2013|location=London|url-status=live}}</ref> Veći dio Zapadnih zemalja, poput njenih krajolika,<ref>{{cite news |date=27. 3. 2013 |last=Mund |first=Lucas |title=Are the Lands of Westeros Inspired by Real-Life Countries? |url=http://www.slate.com/blogs/quora/2013/03/27/game_of_thornes_are_the_kingdoms_of_westeros_inspired_by_real_life_countries.html |work=Slate |access-date=9. 2. 2017}}</ref> zamaka, viteških turnira, podsjećaju na [[Zapadna Evropa|zapadnu Evropu]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Glavna inspiracija romanâ bio je engleski [[Rat ruža]]<ref>{{cite news |archive-url=https://web.archive.org/web/20160722135616/http://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all |archive-date=22. 7. 2016 |last=Orr|first=David|title=Dragons Ascendant: George R. R. Martin and the Rise of Fantasy|url=https://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all|access-date=24. 3. 2013|work=The New York Times|date=12. 8. 2011| quote=Martin's books are essentially the War of the Roses with magic|url-status=live}}</ref> (1455–1485) između dinastija Lancaster i York, koji se u Martinovim djelima oslikava u sukobu Lannisterovih i Starkovih. Spletkarska Cersei, naprimjer, podsjeća na [[Izabela Francuska|Izabelu Francusku]], poznatu po nadimku "žena-vuk Francuske" (1295–1358);<ref name="The Guardian March 24, 2013" /> Isabella je s porodicom (naročito na način kako su prikazani u historijskom serijalu romana ''[[Ukleti kraljevi]]'', autora [[Maurice Druon|Mauricea Druona]]) također bila velika inspiracija za Martina.<ref>{{cite news |archive-url=https://web.archive.org/web/20160721223613/http://www.bbc.com/news/magazine-26824993 |archive-date=21. 7. 2016 |last=Milne|first=Ben|title=Game of Thrones: The cult French novel that inspired George RR Martin|url=http://www.bbc.com/news/magazine-26824993|work=BBC News Magazine| access-date=6. 4. 2014|date=4. 4. 2014|url-status=live}}</ref> Holland također ističe sljedeće inspiracije za pojedine elemente serije: [[Hadrijanov zid]] (Martinov Zid), legenda o [[Atlantida|Atlantidi]] (drevna Valyria), [[Bizantijsko carstvo|bizantijska]] "[[grčka vatra]]" ("divlja vatra"), islandske sage u [[vikinško doba]] (ljudi željeznog roda), horde [[Mongoli|Mongola]] (Dothrakiji), te se općenito javljaju elementi [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]] (1337–1453) i [[Renesansna Italija|Italije u doba renesanse]] (cca. 1400–1500).<ref name="The Guardian March 24, 2013"/> Popularnost serije se, između ostalog, pripisuje Martinovom umijeću da spoji ove elemente u cjelinu tako da podsjećaju na vjerodostojne događaje iz alternativne historije.<ref name="The Guardian March 24, 2013" /> Martin je ovo komentirao rekavši: "Uzmem [historiju], uklonim serijske brojeve i premašim maksimalni prag."<ref>{{cite news |last=Lipscomb|first=Suzannah|title=Game of Thrones has hacked our history |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2016/apr/23/game-of-thrones-hacked-history-britains-bloody-past|work=The Guardian| date=23. 4. 2016|url-status=live}}</ref> == Likovi == {{glavni|Spisak likova Igre prijestolja}} [[Datoteka:Peter Dinklage at the 2013 San Diego Comic Con, closeup.jpg|mini|upright=0.7|[[Peter Dinklage]] (Tyrion Lannister) jedan je od glavnih likova serije.]] Poput romanâ, u seriji je izuzetno veliki broj likova. Procjenjuje se da ima najveću ikad zabilježenu glumačku postavu.<ref name="hibberd1">{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' scoop: Season 3 character list revealed – EXCLUSIVE|work=Entertainment Weekly|url=http://insidetv.ew.com/2012/05/29/game-of-throne-season-3-cast/|access-date=5. 3. 2013|date=29. 5. 2012|archive-date=5. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150105005619/http://insidetv.ew.com/2012/05/29/game-of-throne-season-3-cast/|url-status=dead}}</ref> Tokom produkcije treće sezone, zabilježeno je 257 glumaca koji igraju neke od glavnih ili sporednih uloga.<ref name="Making">{{cite web|title=Season 3: By the Numbers|url=http://www.makinggameofthrones.com/production-diary/2012/11/2/season-3-by-the-numbers.html|publisher=Making Game of Thrones|access-date=3. 11. 2012|date=2. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130306120407/http://www.makinggameofthrones.com/production-diary/2012/11/2/season-3-by-the-numbers.html|archive-date=6. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> U [[2014]]. HBO je ponovo pregovarao s nekoliko glumaca o detaljima ugovora, te im je uvrstio mogućnost pojavljivanja u sedmoj sezoni i povećanje plaće, što ovu glumačku postavu čini najbolje plaćenom u odnosu na bilo koju drugu emisiju koja se emitira na kabelskoj televiziji.<ref name="Hollywood Reporter 30 October 2014">{{cite news|last1=Belloni|first1=Matthew|last2=Goldberg|first2=Lesley|title='Game of Thrones' Cast Signs for Season 7 with Big Raises|url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-cast-signs-season-744314|access-date=31. 10. 2014|work=The Hollywood Reporter|date=30. 10. 2014}}</ref> Sljedeći pregled likova ''Igre prijestolja'' sažet je tako da se prikazuju samo oni likovi koji se smatraju glavnim ulogama.<ref>{{cite web|title=More Details on the Return of ''Game of Thrones''|url=http://www.comingsoon.net/tv/news/101453-more-details-on-the-return-of-game-of-thrones|publisher=HBO (preko ComingSoon.net)|date=12. 3. 2013|access-date=13. 3. 2013}}</ref> Većina priče prepliće se oko kuće Stark, čiji je glavešina knez Eddard "Ned" Stark ([[Sean Bean]]). Sa suprugom Catelyn Tully ([[Michelle Fairley]]) ima petoro djece: najstarijeg Robba ([[Richard Madden]]), Sansu ([[Sophie Turner]]), Aryu ([[Maisie Williams]]), Brana ([[Isaac Hempstead-Wright]]) i najmlađeg Rickona ([[Art Parkinson]]). Nedov vanbračni sin Jon Snow ([[Kit Harington]]) i njegov prijatelj Samwell Tarly ([[John Bradley]]) služe u Noćnoj straži pod vodstvom Vrhovnog zapovjednika Jeora Mormonta ([[James Cosmo]]). U priči se pojavljuju sljedeći Divljaci, odnosno osobe koje žive sjeverno od Zida: Tormund Orijaška Kob ([[Kristofer Hivju]]), Ygritte ([[Rose Leslie]]) i mlada Gilly ([[Hannah Murray]]).<ref name="hbo cast">{{cite web |url=http://www.hbo.com/game-of-thrones/cast-and-crew#/ |title=Game of Thrones: Cast |publisher=HBO |access-date=18. 5. 2015}}</ref> Osobe koje su na neki način povezane s kućom Stark su Nedov štićenik Theon Greyjoy ([[Alfie Allen]]), Nedov vazal Roose Bolton ([[Michael McElhatton]]) i njegov vanbračni sin Ramsay Snow ([[Iwan Rheon]]). Robb se zaljubljuje u iscjeljiteljicu Talisu Maegyr ([[Oona Chaplin]]), a Arya se sprijatelji s kovačevim šegrtom Gendryjem ([[Joe Dempsie]]) i ubicom Jaqenom H'gharom ([[Tom Wlaschiha]]). Visoka ratnica Brienne od Tartha ([[Gwendoline Christie]]) isprva služi Catelyn, a kasnije njenoj kćerki Sansi.<ref name="hbo cast"/> U glavnom gradu Sedam kraljevina, Kraljevom grudobranu, vlada kralj Robert Baratheon ([[Mark Addy]]), koji je u braku bez ikakve ljubavi sa Cersei Lannister ([[Lena Headey]]), budući da ona voli svog brata blizanca Sera Jaimea Lannistera ([[Nikolaj Coster-Waldau]]), koji nosi nadimak "Kraljosječina". Cersei mrzi svog mlađeg brata Tyriona Lannistera ([[Peter Dinklage]]), koji je često u društvu ljubavnice Shae ([[Sibel Kekilli]]) i unajmljenog mačevaoca Bronna ([[Jerome Flynn]]). Cerseijin otac je knez Tywin Lannister ([[Charles Dance]]). Sa Jamijem ima dva mlada sina: Joffreyja ([[Jack Gleeson]]) i Tommena ([[Dean-Charles Chapman]]). Joffreyja brani ratnik Sandor Clegane ([[Rory McCann]]), koji nosi nadimak "Pas".<ref name="hbo cast"/> Kraljevo "Malo vijeće" sastoji se od lukavog rizničara kneza Petyra Baelisha ([[Aidan Gillen]]), zvanog "Maloprsti", i Gospodara uhoda kneza Varysa ([[Conleth Hill]]). Robertovog brata Stannisa Baratheona ([[Stephen Dillane]]) savjetuje crvena svećenica Melisandre ([[Carice van Houten]]) i bivši krijumčar Ser Davos Seaworth ([[Liam Cunningham]]). Bogatu porodicu Tyrell uglavnom predstavlja Margaery Tyrell ([[Natalie Dormer]]). U Kraljevom grudobranu također se nalazi Vrhovni vrabac ([[Jonathan Pryce]]), vođa vjerskog pokreta zvanog Vrapci. U Dorneu, na jugu Sedam kraljevina, Ellaria Sand ([[Indira Varma]]) žudi da se osveti Lannisterovima.<ref name="hbo cast"/> Preko Uskog mora, brat i sestra Viserys ([[Harry Lloyd]]) i Daenerys Targaryen ([[Emilia Clarke]]) – prognana djeca prvobitne dinastije koja je vladala nad Sedam kraljevina prije nego što ih je s vlasti svrgnuo Robert Baratheon – bore se za živote i pokušavaju se vratiti nazad na prijestolje. Daenerys se udaje za khala Drogu ([[Jason Momoa]]), vođu Dothrakija. Pratnju joj čine prognani vitez Ser Jorah Mormont ([[Iain Glen]]); pomoćnica Missandei ([[Nathalie Emmanuel]]); i unajmljeni mačevalac [[Daario Naharis]] ([[Michiel Huisman]]).<ref name="hbo cast"/> == Produkcija == === Koncept i razvoj === [[Datoteka:D. B. Weiss and David Benioff.jpg|mini|Prikazani su D. B. Weiss i David Benioff, kreatori, izvršni producenti i scenaristi ''Igre prijestolja''.]] Prema Davidu Benioffu i D. B. Weissu, njih dvojica odlučili su adaptirati Martinove romane 2006, nakon što je Benioff počeo čitati ''[[Igru prijestolja (knjiga)|Igru prijestolja]]''. Oduševljen knjigom, preporučio ju je Weissu, koji ju je pročitao za "jedno 36 sati".<ref name="upclose20130508">{{cite news|last=Mitchell|first=Elvis|title=UpClose: Game of Thrones with David Benioff and D.B. Weiss (FULL LENGTH)|url=https://soundcloud.com/kcrw/upclose-game-of-thrones-with|access-date=15. 5. 2013|publisher=KCRW|date=8. 5. 2013}} At about 2:50.</ref> Nakon petosatnog sastanka u restoranu u [[Los Angeles]]u, uspjeli su ubijediti Martina – koji je dotad već napisao veliki broj scenarija – da pristane na ideju televizijske adaptacije. Benioff se prisjetio da su ga pridobili odgovorom na pitanje "Ko je majka Jona Snowa?"<ref name="upclose20130508" /> Razvoj serije započeo je u januaru 2007.<ref name="var"/> Nakon što je dobio prava za televizijsku adaptaciju, HBO je angažirao Benioffa i Wissa da budu scenaristi i izvršni producenti serije koja je za svaku sezonu trebala adaptirati po jedan roman.<ref name="var"/> Njih dvojica isprva su željeli napisati scenarij za 9 epizoda svake sezone, s tim da su planirali da scenarij za jednu epizodu napiše Martin.<ref name="var"/><ref>{{cite web |last=Benioff |first=David |author2=D. Weiss |title=Hello from Benioff and Weiss |work= A Song of Ice and Fire |publisher=Westeros |date=19. 11. 2008 |url= http://asoiaf.westeros.org/index.php/topic/32275-hello-from-benioff-and-weiss/page__st__40__p__1593863}}</ref> Kasnije su angažirali [[Jane Espenson]] i [[Bryan Cogman|Bryana Cogmana]] da napišu po jednu epizodu za 1. sezonu.<ref name="gotfactsheet"/> Prvi nacrt Benioffovog i Weissovog scenarija poslali su HBO-u u augustu 2007,<ref>{{cite news |last=Hudson |first=Laura |title=Talking with George R. R. Martin Part 2 |work=Publishers Weekly |date=14. 8. 2007 |url=http://www.publishersweekly.com/article/CA6468840.html%20Publishers%20Weekly%20interview |access-date=13. 3. 2013}}</ref> a drugi u junu 2008.<ref name="NOB">{{cite web |title=Ice & Fire on HBO | last=Martin | first=George R. R. | date=13. 6. 2008 | publisher=Not a Blog | url=http://grrm.livejournal.com/2008/06/13/}}</ref> Iako su se rukovodiocima HBO-a svidjela oba nacrta,<ref name="NOB"/><ref name="ewq&a">{{cite news | last =Kirschling | first =Gregory | title =By George! | work =Entertainment Weekly | date =27. 11. 2007 | url =http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html | access-date =13. 3. 2013 | archive-date =25. 12. 2011 | archive-url =https://web.archive.org/web/20111225181437/http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html | url-status =dead }}</ref> nisu naručili seriju sve do novembra 2008.<ref>{{cite news |title=HBO orders fantasy pilot ''Thrones'' |work=The Hollywood Reporter |first=Jame |last=Hibberd |date=11. 11. 2008 |url=http://www.thrfeed.com/blogs/live-feed/hbo-orders-fantasy-pilot-thrones-50937 |access-date=5. 5. 2012}}</ref> Moguće je da je uzrok ovog kašnjenja bio [[štrajk Američkog udruženja scenarista]].<ref name="ewq&a"/> Pilot-epizoda je snimljena 2009, ali je loše primljena, tako da se skoro cijela morala ponovo snimiti. Također su morali zamijeniti režisera i pojedine glumce.<ref>{{cite web |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2016/02/game-of-thrones-original-pilot-bad |title=Game of Thrones Show-Runners Get Extremely Candid About Their Original "Piece of Sh—t" Pilot |date=3. 2. 2016 |first= Joanna |last=Robinson |work= Vanity Fair}}</ref><ref>{{cite web |url=http://variety.com/2015/tv/news/game-of-thrones-ending-season-5-producers-interview-1201469516/ |title=‘Game of Thrones’ Creators: We Know How It’s Going to End|first=Debra |last=Birnbaum |date=15. 4. 2015 |work=Variety}}</ref> Pilot-epizoda navodno je koštala negdje od 5 do 10 [[milion]]a [[Američki dolar|dolara]],<ref>{{cite news |last=Hibberd |first=James |work=The Hollywood Reporter |title=HBO: 'Game of Thrones' dailies 'look fantastic' |url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/live-feed/hbo-game-thrones-dailies-fantastic-52924 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602120504/http://www.hollywoodreporter.com/blogs/live-feed/hbo-game-thrones-dailies-fantastic-52924 |archive-date=2. 6. 2012 |date=14. 1. 2010 |access-date=24. 7. 2010 |url-status=live }}</ref> dok je procijenjeno da je ukupan budžet prve sezone iznosio od 50 do 60 miliona dolara.<ref>{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/game-thrones-by-numbers-178659|title='Game of Thrones' by The Numbers|last=Goldberg|first=Lesley|date=14. 4. 2011|work=The Hollywood Reporter|access-date=14. 4. 2011}}</ref> Budžet je povećan za 15% za drugu sezonu da bi što bolje oslikali bitku u epizodi "[[Blackwater (Igra prijestolja)|Blackwater]]" (epizoda je na kraju koštala 8 miliona dolara).<ref>{{cite web|url=http://www.slate.com/blogs/business_insider/2014/04/07/game_of_thrones_hbo_season_2_s_blackwater_cost_8_million.html|title=How HBO Let Game of Thrones Make an $8 Million Episode|work=Slate|first=Frank|last=Pallotta|date=7. 4. 2012|access-date=14. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite news|title=This Week's Cover: 'Game of Thrones,' the battle to make season 2 epic|url=http://popwatch.ew.com/2012/03/14/game-of-thrones-ew-cover-2/|access-date=18. 3. 2012|work=Entertainment Weekly|date=14. 3. 2012|archive-date=1. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101132101/http://popwatch.ew.com/2012/03/14/game-of-thrones-ew-cover-2/|url-status=dead}}</ref> Od 2012. do 2015. prosječna cijena svake epizode porasla je sa 6 miliona<ref>{{cite web|url=http://www.eonline.com/news/318306/holy-flaming-warships-how-expensive-is-game-of-thrones-anyway|title=Holy Flaming Warships! How Expensive Is Game of Thrones, Anyway?|publisher=E!|first=Leslie|last=Gornstein|date=28. 5. 2012|access-date=14. 3. 2015}}</ref> na "najmanje" 8 miliona dolara.<ref name="EW March 2015">{{cite news|last1=Hibberd|first1=James|title='Game of Thrones': EW spends 240 hours in Westeros|url=http://www.ew.com/microsites/longform/got/|access-date=1. 4. 2015|work=Entertainment Weekly|date=15. 3. 2015}}</ref> Šesta sezona postavila je novi rekord za cijenu produkcije jer je svaka epizoda koštala malo više od 10 miliona dolara, što je ukupno preko 100 miliona dolara za cijelu sezonu.<ref>{{cite web|url=http://www.digitalspy.com/tv/game-of-thrones/news/a788677/game-of-thrones-season-6-costs-a-lot-per-episode-budget-revealed/|title=Game of Thrones season 6 costs A LOT per episode: The HBO fantasy epic's massive budget is revealed|first=Ben|last=Lee|date=30. 3. 2016|publisher=Digital Spy|access-date=1. 4. 2016}}</ref> === Odabir glumaca === Glumačka postava odabrana je nakon niza audicija. Jedini glumci koji se nisu morali prijaviti na audiciju bili su [[Peter Dinklage]] i [[Sean Bean]] jer su ih scenaristi planirali za uloge od samog početka.<ref>{{cite news|title=Two will play HBO's 'Game'|work=The Hollywood Reporter|date=5. 5. 2009|last=Andreeva|first=Nellie|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62|archive-url=https://web.archive.org/web/20090509074111/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62|archive-date=9. 5. 2009|access-date=12. 5. 2009|url-status=live}}</ref><ref name="reuters5cast">{{cite news |author1=Kit, Borys |author2=Andreeva, Nellie |title=Sean Bean ascends to "Game of Thrones" |agency=Reuters |date=19. 7. 2009 |url=http://www.reuters.com/article/2009/07/20/us-seanbean-idUSTRE56J09D20090720 |access-date=20. 7. 2009 |archive-date=6. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151106205031/http://www.reuters.com/article/2009/07/20/us-seanbean-idUSTRE56J09D20090720 |url-status=dead }}</ref> Kasnije je najavljeno da će glavne uloge u pilot-epizodi tumačiti [[Kit Harington]] kao Jon Snow, [[Jack Gleeson]] kao Joffrey Baratheon, [[Harry Lloyd]] kao Viserys Targaryen i [[Mark Addy]] kao Robert Baratheon.<ref name="reuters5cast"/><ref name="acastingwewillgo">{{cite web|last=Martin|first=George R.R.|title=A Casting We Will Go | work=Not A Blog | publisher=LiveJournal |date=19. 7. 2009|access-date=20. 7. 2009|url=http://grrm.livejournal.com/95840.html}}</ref> Početkom augusta 2009. objavljeno je da će [[Jennifer Ehle]] tumačiti ulogu Catelyn Stark; međutim, kasnije ju je zamijenila [[Michelle Fairley]].<ref>{{cite news | last = Sepinwall | first = Alan | title = 'Game of Thrones' recasting: Ehle out, Fairley in | publisher = HitFix | date = 19. 3. 2010 | url = http://www.hitfix.com/articles/game-of-thrones-recasting-ehle-out-fairley-in-2 | access-date = 24. 2. 2013 | archive-date = 17. 8. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160817123724/http://www.hitfix.com/articles/game-of-thrones-recasting-ehle-out-fairley-in-2 | url-status = dead }}</ref> Kasnije je također potvrđeno da će [[Emilia Clarke]] zamijeniti [[Tamzin Merchant]] u ulozi Daenerys Targaryen.<ref>{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =Exclusive: 'Game of Thrones' recasts noble role | work =Chicago Tribune | date =21. 5. 2010 | access-date =24. 2. 2013 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html | archive-date =3. 8. 2016 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160803070636/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html | url-status =dead }}</ref><ref>{{cite web |title=A New Daenerys | last=Martin | first=George R.R. | date=21. 5. 2010 | work=Not A Blog | publisher=LiveJournal | url= http://grrm.livejournal.com/153995.html |access-date=24. 2. 2013}}</ref> Ostatak glumaca ([[Charles Dance]] kao Tywin Lannister, [[Aidan Gillen]] kao Petyr "Maloprsti" Baelish i [[Conleth Hill]] kao Varys) odabran je u drugoj polovini 2009. Premda je većina glumačke postave u 2. sezoni ostala ista, producenti su bili suočeni sa izazovom odabiranja glumaca za mnoštvo novih likova. Benioff i Wiess ne samo da su zbog toga odgađali uvođenje novih likova, već su nekoliko likova spojili u jedan, a ako je jedan od likova trebao uraditi nešto ključno za zaplet, Benioff i Wiess pripisali su tu radnju drugim likovima koji su se već nalazili u seriji. Čak i s ovim promjenama, ''Igra prijestolja'' ima najveću ikad zabilježenu glumačku postavu.<ref name="hibberd1"/> === Scenarij === [[Datoteka:George R.R. Martin at Archipelacon.jpg|mini|upright|George R. R. Martin, autor ''Pjesme leda i vatre'', napisao je scenarij za po jednu epizodu u prve 4 sezone serije.]] Za scenarij ''Igre prijestolja'' zaslužno je 7 osoba. Kreatori i izvršni producenti David Benioff i D. B. Weiss pišu scenarij za većinu epizoda.<ref name="observer">{{cite web |url=http://observer.com/2015/04/blood-caffeine-sex-magic-how-game-of-thrones-gets-written/ |title=Blood Caffeine Sex Magic: How 'Game of Thrones' Gets Written |work=Observer |first=Sean T. |last=Collins |date=2. 4. 2015 |access-date=15. 4. 2015}}</ref> [[George R. R. Martin]], autor ''Pjesme leda i vatre'', napisao je scenarij za po jednu epizodu u prve 4 sezone serije. Međutim, nije pisao scenarij za epizode 5. i 6. sezone jer se želi usredotočiti na pisanje šestog romana pod nazivom ''[[Vjetrovi zime]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.ign.com/articles/2015/03/30/george-rr-martin-not-writing-game-of-thrones-season-6-episode |title=George R.R. Martin Not Writing Game of Thrones Season 6 Episode |publisher=IGN |first=Luke |last=Karmali |date=30. 3. 2015 |access-date=15. 4. 2015}}</ref> [[Jane Espenson]] je bila koscenarist jedne epizode 1. sezone.<ref name="espenson">{{cite web |url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo.html |title=HBO's 'Game of Thrones': The 'Buffy' and 'Battlestar' connection |work=Chicago Tribune |first=Maureen |last=Ryan |date=16. 3. 2010 |access-date=15. 4. 2015 |archive-date=21. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo.html |url-status=dead }}</ref> [[Bryan Cogman]], koji je ranije radio kao koordinator scenarija,<ref name="espenson"/> unaprijeđen je na poziciju producenta počevši od 5. sezone. Za prvih 5 sezona serije, napisao je barem po jednu epizodu i trenutno je jedini scenarist da bude u istoj prostoriji gdje Benioff i Weiss pišu scenarije. Prije Cogmanovog unapređenja, s Benioffom i Weissom blisko je sarađivala [[Vanessa Taylor]]. Ekipi scenarista u 5. sezoni pridružio se [[Dave Hill (scenarist)|Dave Hill]], koji je ranije bio Benioffov i Weissov pomoćnik.<ref>{{cite web |url=http://www.vanityfair.com/vf-hollywood/game-of-thrones-benioff-weiss-interview |title=The Surprising Connection Between ''Game of Thrones'' and ''Monty Python'' |work=Vanity Fair |date=24. 3. 2014 |access-date=7. 9. 2014}}</ref> Martin ne bude u prostoriji gdje se pišu scenariji, ali čita njihove nacrte i daje svoje mišljenje.<ref name="observer"/> Benioff i Weiss ponekad svakom scenaristi dodijele razne likove. Naprimjer, Cogman je za 4. sezonu dobio lik Arye Stark. Scenaristi zatim provedu nekoliko sedmica pisajući nacrt lika za tu sezonu, poput navođenja materijala koji će se koristiti iz pojedinih romana. Nakon što završe s nacrtima, provedu 2–3 sedmice raspravljajući o preobražaju osobina glavnih likova i kako će ga rasporediti u epizodama u kojima se ti likovi pojavljuju.<ref name="observer"/> Zatim se pišu detaljniji nacrti, te svaki od scenarista radi na dijelu tog nacrta da bi na kraju sastavili scenarij za svaku epizodu. Cogmanu je trebalo dva i pol mjeseca da završi sa scenarijima za dvije epizode 5. sezone. Benioff i Weiss ih zatim čitaju, te se na osnovu njihovih mišljenja prerađuju dijelovi scenarija. Scenariji budu završeni prije početka snimanja, budući da serija ima nekoliko ekipa u raznim zemljama koji epizode snimaju istovremeno.<ref name="observer"/> === Plan adaptacije === Benioff i Weiss planiraju adaptirati sve nastavke ''[[Pjesma leda i vatre|Pjesme leda i vatre]]'', iako posljednji još uvijek nisu objavljeni. Nakon što je šesta sezona serije prestigla ''Pjesmu leda i vatre'', radnja se počela zasnivati na Martinovoj približnoj predstavi dešavanja u budućim romanima<ref>{{cite news |archive-url=https://web.archive.org/web/20160621094105/http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/03/game-of-thrones-tv-show-will-spoil-books |archive-date=21. 6. 2016 |last=Robinson|first=Joanna|title=Game of Thrones Creators Confirm the Show Will Spoil the Books|url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/03/game-of-thrones-tv-show-will-spoil-books|access-date=23. 3. 2015|work=Vanity Fair|date=22. 3. 2015|url-status=live}}</ref> (''[[Vjetrovi zime]]'' i ''[[San proljeća]]'') i originalnom sadržaju. Benioffov i Weissov plan u aprilu 2016. bio je snimiti još 13 epizoda nakon šeste sezone: sedam epizoda za sedmu, a šest za osmu sezonu.<ref name="seasons 7 and 8">{{cite web |archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://variety.com/2016/tv/news/game-of-thrones-end-date-season-8-1201752746/ |archive-date=21. 8. 2016 |url=http://variety.com/2016/tv/news/game-of-thrones-end-date-season-8-1201752746/ |title='Game of Thrones' Creators Mull Shorter Final Seasons (EXCLUSIVE) |work=Variety |first=Debra |last=Birnbaum |date=14. 4. 2016 |access-date=28. 4. 2016|url-status=live}}</ref> Serija je krajem tog mjeseca obnovljena za sedmu sezonu od sedam epizoda.<ref name="HBO confirms">{{cite web |archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2016/07/18/game-thrones-season-7 |archive-date=21. 8. 2016 |url=http://www.ew.com/article/2016/07/18/game-thrones-season-7|title=Game of Thrones: HBO announces summer return, 7 episodes|work=Entertainment Weekly|last=Hibberd|first=James|date=18. 7. 2016|access-date=18. 7. 2016|url-status=live}}</ref><ref name="s7 renewed">{{cite web|url=http://deadline.com/2016/04/game-of-thrones-renewed-season-6-veep-silicon-valley-hbo-1201741600/ |title='Game of Thrones' Picked Up For Season 7, 'Veep' & 'Silicon Valley' Also Renewed By HBO|last=Andreeva|first=Nellie|date=21. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160826043921/http://deadline.com/2016/04/game-of-thrones-renewed-season-6-veep-silicon-valley-hbo-1201741600/|archive-date=26. 8. 2016 |work=Deadline|access-date=21. 8. 2016|url-status=live|df=}}</ref> Dosad je naručeno i snimljeno sedam sezona; u prve tri, svaka stranica romanâ adaptirana je za male ekrane brzinom od otprilike 48 sekundi.<ref>{{cite news|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610070743/http://www.theguardian.com/news/datablog/2014/apr/06/game-of-thrones-how-does-the-tv-series-compare-to-the-books|archive-date=10. 6. 2016|last=Scott|first=Patrick|title=Game of Thrones: how does the TV series compare to the books?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/apr/06/game-of-thrones-how-does-the-tv-series-compare-to-the-books|access-date=6. 4. 2014|newspaper=The Guardian|date=6. 4. 2014|url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" |- ! style="width:8%" | Sezona ! style="width:9%" | Naručena ! style="width:15%" | Datum snimanja ! style="width:9%" | Premijera ! style="width:9%" | Finale ! Adaptirani roman(i) ! Reference |- | [[Igra prijestolja (1. sezona)|1. sezona]] | 2. 3. 2010. | Druga polovina 2010. | 17. 4. 2011. | 19. 6. 2011. | ''[[Igra prijestolja (knjiga)|Igra prijestolja]]'' | align="center"| <ref>{{cite news|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo-george-rr-martin-.html|archive-date=21. 8. 2016|last=Ryan|first=Maureen|title=HBO picks up 'Game of Thrones'; first picture, cast list|url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo-george-rr-martin-.html|access-date=15. 5. 2012|work=Chicago Tribune|date=2. 3. 2010|url-status=dead}}</ref> |- | [[Igra prijestolja (2. sezona)|2. sezona]] | 19. 4. 2011. | Druga polovina 2011. | 1. 4. 2012. | 3. 6. 2012. | ''[[Sraz kraljeva]]'' i pojedina početna poglavlja ''[[Oluja mačeva|Oluje mačeva]]'' | align="center"| <ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2011/04/19/game-of-thrones-renewed |archive-date=21. 8. 2016|last=Hibberd|first=James|title=HBO renews 'Game of Thrones' for second season!|url=http://www.ew.com/article/2011/04/19/game-of-thrones-renewed|work=Entertainment Weekly|access-date=19. 7. 2015|date=19. 4. 2011|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://io9.gizmodo.com/5915744/10-best-changes-game-of-thrones-made-to-a-clash-of-kings |archive-date=21. 8. 2016|url=http://io9.gizmodo.com/5915744/10-best-changes-game-of-thrones-made-to-a-clash-of-kings |title=10 Best Changes ''Game of Thrones'' Made to ''A Clash of Kings'' |publisher=Gizmodo |first=Charlie Jane |last=Anders |date=5. 6. 2012 |access-date=3. 1. 2016|url-status=live}}</ref> |- | [[Igra prijestolja (3. sezona)|3. sezona]] | 10. 4. 2012. | Juli – novembar 2012. | 31. 3. 2013. | 9. 6. 2013. | Oko dvije trećine ''Oluje mačeva'' | align="center"| <ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-of-thrones-renewed-season-3-306981 |archive-date=21. 8. 2016|last=O'Connell|first=Michael|title='Game of Thrones' Renewed for Season 3|url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-of-thrones-renewed-season-3-306981|work=The Hollywood Reporter|access-date=19. 7. 2015|date=10. 4. 2012|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2 |archive-date=21. 8. 2016|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' showrunners on season 2, splitting Book 3 and their hope for a 70-hour epic|page=3|url=http://www.ew.com/article/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2|access-date=10. 4. 2012|work=Entertainment Weekly|date=30. 3. 2012|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |archive-url=https://web.archive.org/web/20150630212435/http://www.zap2it.com/blogs/game_of_thrones_season_4_writer_bryan_cogman_on_tyrions_trial_book_deviations_and_that_white_walker-2014-05 |archive-date=30. 6. 2015|url=http://www.zap2it.com/blogs/game_of_thrones_season_4_writer_bryan_cogman_on_tyrions_trial_book_deviations_and_that_white_walker-2014-05 |title='Game of Thrones' Season 4: Writer Bryan Cogman breaks down Tyrion's trial, book deviations and that White Walker scene |work=Zap2it |first=Terri |last=Schwartz |date=12. 5. 2014 |access-date=17. 5. 2015|url-status=live}}</ref> |- | [[Igra prijestolja (4. sezona)|4. sezona]] | 2. 4. 2013. | Juli – novembar 2013. | 6. 4. 2014. | 15. 6. 2014. | Preostala trećina ''Oluje mačeva'' i pojedini elementi iz ''[[Gozba vrana|Gozbe vrana]]'' i ''[[Ples zmajeva|Plesa zmajeva]]'' | align="center"| <ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20141009040900/http://insidetv.ew.com/2013/04/02/game-of-thrones-renewed-4-season/ |archive-date=9. 10. 2014 |url=http://insidetv.ew.com/2013/04/02/game-of-thrones-renewed-4-season/|work=Entertainment Weekly|title='Game of Thrones' renewed for season 4|last=Hibberd|first=James|date=2. 4. 2013|access-date=2. 4. 2013|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.vulture.com/2013/06/what-will-happen-season-4-of-game-of-thrones.html |archive-date=21. 8. 2016|last=Vineyard|first=Jennifer|title=What Will Happen in Season 4 of ''Game of Thrones''?|url=http://www.vulture.com/2013/06/what-will-happen-season-4-of-game-of-thrones.html|access-date=7. 2. 2014|work=Vulture|date=11. 6. 2013|url-status=live}}</ref> |- | [[Igra prijestolja (5. sezona)|5. sezona]] | 8. 4. 2014. | Juli – decembar 2014. | 12. 4. 2015. | 14. 6. 2015. | ''Gozba vrana'', ''Ples zmajeva'' i originalni sadržaj, mada se koriste poglavlja pred kraj ''Oluje mačeva'' i elementi iz ''[[Vjetrovi zime|Vjetrova zime]]'' | align="center"| <ref name="Season 5 & 6">{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://ign.com/articles/2014/04/08/game-of-thrones-renewed-for-season-5-and-season-6|archive-date=21. 8. 2016|url=http://ign.com/articles/2014/04/08/game-of-thrones-renewed-for-season-5-and-season-6|title=Game of Thrones Renewed for Season 5 and Season 6|last=Goldman|first=Eric|publisher=IGN|date=8. 4. 2014|access-date=8. 4. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Game of Thrones Season 5: Inside the Episode #9 (HBO) |url=https://www.youtube.com/watch?v=NfLScJVXBHQ |access-date=9. 6. 2015 |publisher=YouTube |date=7. 6. 2015}}</ref><br><ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20150112065324/http://insidetv.ew.com/2014/06/18/game-of-thrones-season-5/ |archive-date=12. 1. 2015 |last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' showrunners talk season 5: 'There will be Dorne'|url=http://insidetv.ew.com/2014/06/18/game-of-thrones-season-5/|work=Entertainment Weekly|date=18. 6. 2014|access-date=18. 6. 2014|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20150415115215/https://www.forbes.com/sites/erikkain/2015/04/12/why-season-5-of-game-of-thrones-is-the-most-important-yet-for-hbo/ |archive-date=15. 4. 2015 |last=Kain |first=Erik |title=Why Season 5 Of 'Game Of Thrones' Is The Most Important Yet For HBO |url=https://www.forbes.com/sites/erikkain/2015/04/12/why-season-5-of-game-of-thrones-is-the-most-important-yet-for-hbo/ |work=Forbes |date=12. 4. 2015 |access-date=13. 4. 2015 |url-status=live |df= }}</ref><ref>{{cite web|title=Game of Thrones Episodes: EP510: Mother's Mercy|url=http://www.westeros.org/GoT/Episodes/Entry/Mothers_Mercy|publisher=Westeros.org|access-date=18. 6. 2015|archive-date=17. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617184145/http://www.westeros.org/GoT/Episodes/Entry/Mothers_Mercy|url-status=dead}}</ref> |- | [[Igra prijestolja (6. sezona)|6. sezona]] | 8. 4. 2014. | Juli – decembar 2015. | 24. 4. 2016. | 26. 6. 2016. | Originalni sadržaj s približnom predstavom dešavanja u romanu ''Vjetrovi zime'', mada ima elemenata pred kraj ''Gozbe vrana'' i ''Plesa zmajeva'' | align="center"| <ref name="Season 5 & 6"/><ref name=writing>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403094457/http://www.goldderby.com/news/10007/game-of-thrones-jon-snow-season-six-tease-emmys-entertainment-13579086-story.html |archive-date=3. 4. 2016 |url=http://www.goldderby.com/news/10007/game-of-thrones-jon-snow-season-six-tease-emmys-entertainment-13579086-story.html|title='Game of Thrones' director Jeremy Podeswa dishes Jon Snow death, teases season six (Exclusive Video)|publisher=GoldDerby|last=Noble|first=Matt|date=18. 8. 2015|access-date=21. 8. 2015|url-status=live}}</ref><br><ref name=EW516>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2016/05/24/george-rr-martin-3-twists-game-thrones |archive-date=21. 8. 2016|url=http://www.ew.com/article/2016/05/24/george-rr-martin-3-twists-game-thrones|title=George R. R. Martin revealed 3 huge shocks to Game of Thrones producers|work=Entertainment Weekly|first=James|last=Hibberd|date=24. 5. 2016|access-date=24. 5. 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.vulture.com/2016/05/game-of-thrones-has-not-gone-off-book.html |archive-date=21. 8. 2016|url=http://www.vulture.com/2016/05/game-of-thrones-has-not-gone-off-book.html|title=Why It's a Misconception That Game of Thrones Has Gone 'Off-Book'|publisher=Vulture|first=Jennifer|last=Vineyard|date=5. 5. 2016|access-date=24. 5. 2016|url-status=live}}</ref> |- | [[Igra prijestolja (7. sezona)|7. sezona]] | 21. 4. 2016. | August – februar 2017. | 16. 7. 2017. | 27. 8. 2017. | Originalni sadržaj s približnom predstavom dešavanja u romanima ''Vjetrovi zime'' i ''[[San proljeća]]'' | align="center"| <ref name="seasons 7 and 8" /><ref name="HBO confirms" /><ref name="s7premiere">{{cite web |url=http://tvline.com/2017/03/09/game-of-thrones-season-7-premiere-date-hbo/ |title=Game of Thrones Season 7 Premiere Date (Finally) Set at HBO |publisher=TVLine |first=Kimberly |last=Roots |date=9. 3. 2017 |access-date=9. 3. 2017}}</ref><br><ref name="s7 renewed" /><ref name="EW516"/><ref name="FutonCritic">{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/showatch/game-of-thrones/listings/|title=Shows A-Z - game of thrones on hbo|work=The Futon Critic|access-date=4. 4. 2017}}</ref> |} Prve dvije sezone pomno prate po jedan roman iz serijala. Kreatori smatraju da ostale sezone ''Igre prijestolja'' adaptiraju čitav serijal ''Pjesme leda i vatre'', a ne pojedinačne romane;<ref>{{cite news|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.rollingstone.com/movies/news/q-a-game-of-thrones-insider-bryan-cogman-on-the-biggest-season-yet-20130320?print=true |archive-date=21. 8. 2016|last=Collins|first=Sean T.|title=Q&A: 'Game of Thrones' Insider Bryan Cogman on the Biggest Season Yet|url=http://www.rollingstone.com/movies/news/q-a-game-of-thrones-insider-bryan-cogman-on-the-biggest-season-yet-20130320?print=true|access-date=24. 3. 2013|newspaper=Rolling Stone|date=20. 3. 2013|url-status=live}}</ref> to im daje slobodu da pomjeraju događaje iz jednog romana u drugi prema zahtjevima televizijske adaptacije.<ref>{{cite news|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160516052225/http://insidetv.ew.com/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2/2/ |archive-date=16. 5. 2016 |last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' showrunners on season 2, splitting Book 3 and their hope for a 70-hour epic|page=2|url=http://insidetv.ew.com/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2/2/|access-date=10. 4. 2012|work=Entertainment Weekly|date=30. 3. 2012|url-status=live}}</ref> === Snimanje === [[Datoteka:Dubrovnik crop.jpg|mini|[[Dubrovnik]] predstavlja Kraljev grudobran od 2.&nbsp;sezone.]] [[Datoteka:Ballintoy Harbour - geograph.org.uk - 19750.jpg|mini|Luka gradića [[Ballintoy]] u Sjevernoj Irskoj, koristi se za Kneževu luku na Željeznim ostrvima.]] [[Datoteka:Malta191.jpg|mini|Na [[Azurni prozor|Azurnom prozoru]] na ostrvu Gozo, održano je vjenčanje Dothrakija u 1.&nbsp;sezoni.]] Snimanje 1. sezone počelo je 26. jula 2010.<ref name="gotfactsheet"/> Glavna lokacija bio je [[studio "Paint Hall"]] u [[Belfast]]u ([[Sjeverna Irska]]).<ref>{{cite press release |title= HBO to film TV pilot in Belfast, Northern Ireland |publisher= Northern Ireland Executive |date= 21. 4. 2009 |url= http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm |access-date= 13. 3. 2013 |archive-date= 30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160430032117/http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm |url-status= dead }}</ref> Vanjski kadrovi u Sjevernoj Irskoj snimljeni su na sljedećim lokacijama (u zagradama su navedena mjesta u seriji): [[planine Mourne]] (Vaes Dothrak), [[Castle Ward|kuća Castle Ward]] (Oštrozimlje), [[Saintfield]] (božanska šuma Oštrozimlja), šuma [[Tollymore]] (kadrovi na otvorenom), selo [[Carncastle]] (stratište), kamenolom [[Magheramorne]] (Crni dvorac) i [[Shaneov dvorac]] (tereni za turnire).<ref name="USA Today March 30, 2012"/> U originalnoj pilot-epizodi, za vanjske i unutrašnje kadrove Oštrozimlja koristio se [[dvorac Doune]] u [[Stirling]]u ([[Škotska]]).<ref>{{cite news|title=Medieval keep becomes film set|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/tayside_and_central/8322843.stm|access-date=11. 4. 2012|publisher=BBC News|date=23. 10. 2009}}</ref> Producenti su u početku mislili snimiti cijelu seriju u Škotskoj, ali su se na kraju odlučili za Sjevernu Irsku jer u Škotskoj nisu mogli pronaći studio.<ref>{{cite news|last=Miller|first=Phil|title=Beaten in Game of Thrones: why Scotland lost £160m chance to host TV series|url=http://www.heraldscotland.com/news/home-news/scotland-mourning-the-loss-of-epic-160m-tv-opportunity.21352049|access-date=17. 6. 2013|newspaper=The Herald|date=17. 6. 2013}}</ref> U pilot-epizodi serije, [[Maroko]] se koristio za kadrove na jugu Sedam kraljevina.<ref name="gotfactsheet"/> Ti kadrovi u ostatku sezone snimljeni su u [[Malti]]. Za kadrove u Kraljevom grudobranu, koristio se grad [[Mdina]]. Također se snimalo na [[Manoelova tvrđava|Manoelovoj tvrđavi]] (koja predstavlja Veliku septu Baelora); [[Azurni prozor|Azurnom prozoru]] na ostrvu [[Gozo]] (scena vjenčanja Dothrakija); te na dvorcu San Antona, [[Tvrđava Ricasoli|tvrđavama Ricasoli]] i [[Tvrđava St Angelo|St Angelo]] i u manastiru sv. Dominika (korišteni za sve kadrove Crvene utvrde).<ref name="USA Today March 30, 2012" /> Za kadrove na jugu Sedam kraljevina u 2. sezoni serije, počela se koristiti [[Hrvatska]]. [[Dubrovnik]] i obližnja mjesta omogućila su kadrove srednjovjekovnog grada na obali. Za kadrove u Kraljevom grudobranu i Crvenoj utvrdi, koristile su se [[dubrovačke gradske zidine]] i tvrđava [[Lovrijenac]], dok se za kadrove trgovačkog grada Qartha koristilo ostrvo [[Lokrum]], crkva sv. Dominika u [[Trogir]]u i [[Knežev dvor]] u Dubrovniku. U novembru 2011. na [[Island]]u, odnosno na glečeru [[Svínafellsjökull]] i blizu Smyrlabjörga i Víka na Höfðabrekkuheiðiju, snimljeni su kadrovi planinskog masiva "Mrazočnjaci" i brda zvanog "Šaka prvih ljudi" (obje lokacije sjeverno su od Zida).<ref name="USA Today March 30, 2012" /> Produkcija se vratila u Dubrovnik za 3. sezonu serije. Ponovo su korištene dubrovačke gradske zidine, tvrđava Lovrijenac i obližnja mjesta za kadrove u Kraljevom grudobranu i Crvenoj utvrdi. [[Arboretum Trsteno]] koristio se za vrtove kuće Tyrell u Kraljevom grudobranu. Treća sezona vratila se i u [[Maroko]] (u kojem je snimana samo pilot-epizoda), odnosno u grad [[Essaouira]], gdje su snimane Daenerysine scene u Essosu.<ref>{{cite web |url=http://www.salon.com/2014/04/29/the_7_kingdoms_in_game_of_thrones_are_actually_these_5_real_world_places_partner/ |title=The 7 kingdoms in 'Game of Thrones' are actually these 5 real-world places |work=Salon |first=Jessica |last=Phelan |date=29. 4. 2014 |access-date=23. 8. 2014}}</ref> Jedna scena s [[medvjed]]om snimljena je u [[Los Angeles]]u.<ref name="gotlosangeles"/> Produkcija je zahtijevala tri ekipe (zvane "zmajevi", "vukovi" i "gavrani") koje su uporedno snimale, 6 ekipa režisera, 257 glumaca, što je ukupno 703 članova svih ekipa.<ref name="Making" /> Četvrta sezona ponovo je snimana u Dubrovniku, mada se također snimalo na [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovoj palači]], [[Kliška tvrđava|Kliškoj tvrđavi]], planini [[Mosor (planina)|Mosor]], te u kamenolomu Perun i gradiću [[Baška Voda]].<ref>{{cite web|url=http://winteriscoming.net/2013/09/new-set-photos-from-klis-and-dubrovnik/|title=New set photos from Klis and Dubrovnik|publisher=WinterIsComing.net|date=18. 9. 2013|access-date=19. 9. 2013|archive-date=24. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131224065003/http://winteriscoming.net/2013/09/new-set-photos-from-klis-and-dubrovnik/|url-status=dead}}</ref> Snimanje se završilo 21. novembra 2013.<ref>{{cite web |url=http://winteriscoming.net/2013/11/thats-a-wrap-season-4-filming-is-complete/ |title=That's a wrap! Season 4 filming is complete |publisher=WinterIsComing.net |date=21. 11. 2013 |access-date=26. 11. 2013 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222200023/http://winteriscoming.net/2013/11/thats-a-wrap-season-4-filming-is-complete/ |url-status=dead }}</ref> Za kadrove Dornea u 5. sezoni, koristio se grad [[Sevilla]] na jugu [[Španija|Španije]]. Snimanje 6. sezone počelo je u julu 2015. s tim da se produkcijska ekipa vratila na sjeveroistok Španije kako bi snimila kadrove u [[Girona|Gironi]] i [[Peniscola|Peniscoli]].<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/06/02/game-thrones-spain |title=''Game of Thrones'' returning to Spain for season 6 |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=3. 6. 2015 |access-date=3. 6. 2015}}</ref> === Režija === Svaka sezona ''Igre prijestolja'', koja se sastoji od 10 epizoda, ima 4–6 režisera, koji inače režiraju uzastopne epizode. Najviše epizoda režirali su [[Alex Graves]], [[David Nutter]] i [[Alan Taylor (režiser)|Alan Taylor]]. [[Daniel Minahan]] je režirao 5 epizoda, dok su [[Michelle MacLaren]], [[Mark Mylod]], [[Jeremy Podeswa]], [[Alik Saharov]] i [[Miguel Sapochnik]] režirali po 4 epizode. [[Brian Kirk]] je režirao 3 epizode 1. sezone, dok je [[Tim Van Patten]] režirao prve dvije epizode serije. [[Neil Marshall]] je zaslužan za režiranje dvije epizode u kojima se odigravaju velike bitke: "[[Blackwater (Igra prijestolja)|Blackwater]]" i "[[The Watchers on the Wall]]". Seriju su također režirali [[Jack Bender]], [[David Petrarca]], [[Daniel Sackheim]] i [[Michael Slovis]].<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/game-of-thrones/cast-and-crew/index.html |title=Game of Thrones: Cast & Crew |publisher=HBO |access-date=28. 12. 2015 |archive-date=17. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117044703/http://www.hbo.com/game-of-thrones/cast-and-crew/index.html |url-status=dead }}</ref> === Tehnički aspekti === Kinematograf prve epizode bio je [[Alik Saharov]]. Serija je imala nekoliko kinematografa. Nominirana je za ''[[Emmy nagrada|Emmy]]'' za najbolju kinematografiju za seriju snimanu iz jednog ugla.<ref name="emmys.com">{{cite web |url=http://www.emmys.com/shows/game-thrones |title=Game of Thrones |publisher=Emmys.com |access-date=21. 2. 2016}}</ref> Za montažu je zaduženo sljedećih 6 osoba, s tim da je svaka osoba radila na različitim epizodama: Oral Norrey Ottey, Frances Parker, Martin Nicholson, Crispin Green, Tim Porter i Katie Weiland. Na [[67. dodjela Emmyja|67. dodjeli ''Emmyja'']], Weiland je dobila nagradu za najbolju montažu za dramsku seriju snimanu iz jednog ugla.<ref name="emmys.com"/> === Kostimi === [[Datoteka:Game of Thrones Oslo exhibition 2014 - Ygritte, Jon and Tormund costumes.jpg|mini|Prikazani su kostimi Ygritte, Jona Snowa i Tormunda Orijaške Kobi.]] [[Datoteka:Game of Thrones Oslo exhibition 2014 - Royal court costumes.jpg|mini|Dame na kraljevskom dvoru prikazuju svoju imućnost i društveni položaj noseći skupocjene haljine.]] [[Datoteka:Game of Thrones Oslo exhibition 2014 - Brienne and Jaime costumes.jpg|mini|Prikazano je oružje i oklop koji se koriste u seriji. S lijeva je oklop Brienne od Tartha.]] Razne kulture, poput [[Samurajski oklop|japanske]] i perzijske, bile su inspiracija za kostime serije. Kostimi Dorthrakija sliče odjeći [[Arapi|arapske]] nomadske grupe [[Beduini|Beduina]] (jedan takav kostim Dorthrakija napravljen je od riblje kože jer je tadašnju kostimografkinju podsjećao na zmajevu kožu), dok su Divljaci obučeni kao [[Inuiti]]. Divljaci nose oklop od kostiju, koji je napravljen tako što su stvoreni kalupi stvarnih kostiju kupljenih s [[eBay]]a, koji su zatim spojeni vlaknima i lateksom (mada djeluje kao da su spojeni [[ketgut]]om).<ref name="snead20120611">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/fash-track/game-thrones-michelle-clapton-costume-designer-emmy-335607 |title='Game of Thrones' Designer Michelle Clapton's Secret Source for Wildling Bones: eBay |work=The Hollywood Reporter |date=11. 6. 2012 |access-date=11. 6. 2012 |author=Snead, Elizabeth}}</ref> Statisti koji glume Divljake i članove Noćne straže, nose kape, dok ih glavni likovi ne nose. Ovo gledaocima olakšava razlikovati likove. [[Björk]]ine haljine bivšeg britanskog dizajnera [[Alexander McQueen|Alexandera McQueena]], bile su inspiracija za kostim Margaery Tyrell, dok su kostimi [[Prostitucija|prostitutki]] dizajnirani tako da ih se brzo i bez napora može razodjenuti. Sva se odjeća, bilo da se radi o kostimima Divljaka ili dama na kraljevskom dvoru, para i krpi po nekoliko puta da što realističnije izgleda. Glumice koriste otprilike 20–30 perika. Napravljene su od dlaka ljudske kose, mogu biti duge do 61 [[Centimetar|cm]], koštaju po 7000 [[Američki dolar|$]], te se peru i oblikuju poput stvarne kose. Nanošenje perika zna trajati poprilično dugo; naprimjer, Emiliji Clarke potrebno je oko 2 sata da joj se crna kosa oblikuje u plavu s pletenicama. Drugi glumci, poput [[Jack Gleeson|Jacka Gleesona]] i [[Sophie Turner]], moraju se često [[Farbanje kose|farbati]]. Perike i kostimi likova poput Dothrakija i Daenerys (Emilia Clarke), obrađuju se tako da izgleda kao da ih se nije pralo nekoliko sedmica.<ref name="wischhover20120604">{{cite web |url=http://fashionista.com/2012/06/game-of-thrones-hair-and-wardrobe-secrets-revealed/ |title=Game of Thrones' Hair and Wardrobe Secrets Revealed |work=Fashionista |date=4. 6. 2012 |access-date=6. 6. 2012 |author=Wischhover, Cheryl}}</ref> Kostimografkinja prvih 5 sezona bila je [[Michele Clapton]], a zamijenila ju je April Ferry.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-costume-designer-april-803895 |title='Game of Thrones' Season 6 Adds New Costume Designer |work=The Hollywood Reporter |first=Merle |last=Ginsberg |date=19. 6. 2015 |access-date=13. 12. 2015}}</ref> === Šminka === Šminkeri prve 3 sezone serije bili su [[Paul Engelen]], Melissa Lackersteen, [[Conor O'Sullivan]] i Rob Trenton. Nakon najave 4. sezone, Engelenov tim je zamijenjen, te su za šminku 4, 5. i 6. sezone zaduženi Ann McEwan i Barrie i Sarah Gower.<ref>{{cite web |url=http://www.westeros.org/GoT/News/Entry/Game_of_Thrones_Wins_Big_at_Creative_Arts_Emmys/|title=Game of Thrones Wins Big at Creative Arts Emmys|work=Westeros.org|date=16. 9. 2012|access-date=21. 2. 2016|author=Elio}}</ref> === Vizualni efekti === Za većinu [[Vizualni efekti|vizualnih efekata]] 1. sezone zaslužna je britanska kompanija BlueBolt i [[irska]] Screen Scene. Većina okruženja urađena su u [[2,5D]] projekciji. Ova projekcija korištena je da se gledaocima pruži dobar smisao za perspektivu scena i da se ne moraju dizajnirati svi minijaturni detalji ogromnih građevina i drugih stvari.<ref name=vfx-got>{{cite web|last1=Elio|title=Interview with VFX Producer Lucy Ainsworth-Taylor|url=http://www.westeros.org/GoT/Features/Entry/Interview_with_VFX_Producer_Lucy_Ainsworth-Taylor/|publisher=Westeros.org|date=22. 6. 2011|access-date=18. 8. 2014}}</ref> Na [[63. dodjela Emmyja|63. dodjeli ''Emmyja'']], posljednja epizoda 1. sezone pod nazivom "[[Fire and Blood]]", nominirana je za ''Emmy'' za najbolje specijalne vizualne efekte. Budući da su vizualni efekti postali složeniji u narednim sezonama, poput potrebe da se koriste [[računarski stvorene slike]] (CGI) za zmajeve, vatru, vodu i dr. stvari, preuzela ih je [[njemačka]] kompanija [[Pixomondo]]. Počev od 2. sezone, kompanija Pixomondo postala je glavni proizvođač vizualnih efekata. Za 2. sezonu serije, koristili su skoro sva dostupna postrojenja (9 do 12), s tim da im je glavno bilo u [[Stuttgart]]u.<ref>{{cite web|title=Game of Thrones: Season 2|url=http://www.pixomondo.com/portfolio/game-of-thrones/|publisher=Pixomondo|access-date=19. 8. 2014|archive-date=18. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718224036/http://www.pixomondo.com/portfolio/game-of-thrones/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Game of Thrones: Season 3|url=http://www.pixomondo.com/portfolio/game-of-thrones-season-3/|publisher=Pixomondo|access-date=19. 8. 2014|archive-date=21. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.pixomondo.com/portfolio/game-of-thrones-season-3/|url-status=dead}}</ref> Pojedine scene 2. sezone napravile su američka kompanija Gradient Effects, britanska Peanut FX i [[Kanada|kanadska]] Spin VFX. Pixomondo je za epizode "[[Valar Morghulis]]" i "[[Valar Dohaeris]]" dobio dvije nagrade za najbolje specijalne vizualne efekte na [[64. dodjela Emmyja|64]]. i [[65. dodjela Emmyja|65. dodjeli ''Emmyja'']]. HBO je za 4. sezonu dodao još jednu njemačku kompaniju pod nazivom [[Mackevision]].<ref name=mckvsn>{{cite web|title=Mackevision erhält Emmy-Nominierung für visuelle Effekte in "Game of Thrones" – Pressemeldung|url=http://mackevision.com/123live-user-data/user_data/6084/public/DOWNLOADS_DE/HOME/20140710_GOT_Nominierung_de.pdf|publisher=Mackevision|date=10. 7. 2014|access-date=19. 8. 2014|language=de|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821120407/http://mackevision.com/123live-user-data/user_data/6084/public/DOWNLOADS_DE/HOME/20140710_GOT_Nominierung_de.pdf|archive-date=21. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> Na [[66. dodjela Emmyja|66. dodjeli ''Emmyja'']], posljednja epizoda 4. sezone pod nazivom "[[The Children (Igra prijestolja)|The Children]]", nagrađena je ''Emmyjem'' za najbolje vizualne efekte. Pojedine scene 4. sezone napravile su američka kompanija [[BAKED FX]], kanadska [[Rodeo FX]] i njemačka [[Scanline VFX]]. Uzor za pokrete mišića i krila mladih zmajeva u 4. i 5. sezoni većinom su bile [[Kokoška|kokoške]]. Pixomondo je zaposlio svojih 22 od ukupno 30 ljudi da isključivo rade na vizualizaciji Daenerysinih zmajeva. Svake sezone prosječno je potrebno 20–22 sedmice da se uspješno vizualiziraju.<ref>{{cite web|last=Johnson|first=Thomas|title=How 'Game of Thrones' creates its dragons|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/innovations/Game-of-thrones-dragons|work=The Washington Post|access-date=12. 4. 2015|date=19. 3. 2015}}</ref> Na spisak glavnih proizvođača vizualnih efekata 5. sezone, dodana je američka kompanija Crazy Horse Effects i kanadska [[Image Engine]].<ref>{{cite web |url=http://image-engine.com/tv/game-of-thrones/ |title=Game of Thrones |publisher=Image Engine |access-date=18. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.chevfx.com/current-projects.php |title=Current Projects |publisher=Crazy Horse Effects |access-date=18. 5. 2015 |archive-date=1. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150601231708/http://www.chevfx.com/current-projects.php |url-status=dead }}</ref> === Zvuk === Ekipa zadužena za zvuk dobija "sirovi" zvuk cijele sezone koji treba obraditi, te ga obrađuju kao da se radi o desetosatnom filmu. Različite ekipe za zvuk radile su na prvoj i drugoj sezoni serije, ali je ista ekipa radila na zvuku narednih sezona.<ref>{{cite web|url=http://www.asoundeffect.com/creating-the-fantastical-sound-of-game-of-thrones/|title=This is how the fantastical sound of Game Of Thrones is made|last=Andersen|first=Asbjoern|publisher=A Sound Effect|date=6. 8. 2014|access-date=6. 8. 2014}}</ref> Najčešće se koristi koža od [[Divokoza|divokoze]] za zvukove krvi i sličnih efekata, dok za krikove zmajeva ekipa koristi zvukove dvaju [[kornjače|kornjača]] kako se pare i razne zvukove [[delfin]]a, [[Perajari|foka]], [[lav]]ova i [[Ptice|ptica]].<ref>{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506065202/http://www.vanityfair.com/hollywood/2014/06/game-of-thrones-sound-effects |archive-date=6. 5. 2016 |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2014/06/game-of-thrones-sound-effects|title=Game of Thrones: The Secrets Behind All the Stabbings, Screams, and Sex Scenes|last=Calautti|first=Katie|work=Vanity Fair|date=12. 6. 2014|access-date=6. 8. 2014|url-status=live}}</ref> === Uvodna špica === {{glavni|Uvodna špica Igre prijestolja}} Uvodnu špicu serije napravio je produkcijski studio Elastic. Na [[63. dodjela Emmyja|63. dodjeli ''Emmyja'']], [[kreativni direktor]] [[Angus Wall]] i njegovi saradnici, osvojili su nagradu za najbolji dizajn uvodne špice.<ref name="The Hollywood Reporter September 10, 2011">{{cite news|last=Fernandez|first=Sofia M.|title=Emmys 2011: 'Game of Thrones' Title Sequence Gives Series Its First Emmy|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/emmys-2011-game-thrones-title-233780|access-date=1. 6. 2013|newspaper=The Hollywood Reporter|date=10. 9. 2011}}</ref> Špica prikazuje trodimenzionalnu kartu serijinog izmišljenog svijeta. Karta se nalazi unutar sfere koju osvjetljava malo sunce koje je isto tako unutar [[Armilarna sfera|armilarne sfere]].<ref name="Art of the Title 2013">{{cite news|last=Perkins|first=Will|title=Game of Thrones (2011)|url=http://www.artofthetitle.com/title/game-of-thrones/|access-date=1. 6. 2013|publisher=Art of the Title|date=11. 5. 2011}}</ref> Dok se kamera pomjera po karti i prikazuje mjesta dešavanja u seriji, prepliću se [[Zupčanik|zupčanici]] unutar [[Mehanički sat|mehaničkog sata]] koji omogućavaju da se zgrade i druge građevine prikažu na karti. U međuvremenu, prikazuju se imena glavnih likova i drugih osoba zaslužnih za stvaranje serije praćeni uvodnom muzikom. Špica traje otprilike minut i pol, te se na kraju kratko prikazuju režiser i scenarist(i) te epizode. Špica je dinamična, tako da se dodaju nova mjesta i uklanjaju stara zavisno od tog koliko ih često vidimo u seriji.<ref name="Art of the Title 2013"/><ref>{{cite web |url=http://www.forbes.com/sites/johnaxelrod/2013/03/30/how-the-innovative-game-of-thrones-opening-credits-spring-to-life-in-season-3/ |title=How The Innovative Game Of Thrones Opening Credits Were Built |work=Forbes |first=John |last=Axelrod |date=30. 3. 2013 |access-date=18. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/race/secrets-game-thrones-opening-credits-179656 |title=Secrets Behind 'Game of Thrones' Opening Credits (Video) |work=The Hollywood Reporter |first=Tim |last=Appelo |date=19. 4. 2011 |access-date=18. 5. 2015}}</ref> === Jezik === Likovi iz ''Igre prijestolja'' govore [[Britanska varijanta engleskog jezika|britanskom varijantom]] [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Naglasak im često (mada ovo nije uvijek dosljedno) odgovara [[Engleska|engleskoj]] regiji čiji geografski položaj odgovara položaju lika u Zapadnim zemljama. Naprimjer, Ned Stark, čija je titula "guverner Sjevera", govori jorkširskim naglaskom ([[Yorkshire]] je na sjeveru Engleske), dok južnjački knez Tywin Lannister govori [[Standardni britanski engleski|standardnim britanskim engleskim]] (karakteristično za jug Engleske). Likovi koji nisu iz Zapadnih zemalja najčešće govore nekim drugim naglaskom koji nije karakterističan za Ujedinjeno Kraljevstvo.<ref>{{cite news|last=Read|first=Max|title=What Is Going on With the Accents in Game of Thrones?|url=http://gawker.com/what-is-going-on-with-the-accents-in-game-of-thrones-485816507|access-date=8. 5. 2013|newspaper=Gawker|date=6. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://gawker.com/what-is-going-on-with-the-accents-in-game-of-thrones-485816507|archive-date=21. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> Iako je engleski zajednički jezik Zapadnih zemalja, producenti serije angažirali su lingvistu Davida J. Petersona da stvori dortrački i valirijski jezik na osnovu svega nekoliko riječi koje se koriste u romanima.<ref name="Vulture April 23, 2013">{{cite news|last=Martin|first=Denise|title=Learn to Speak Dothraki and Valyrian From the Man Who Invented Them for Game of Thrones|url=http://www.vulture.com/2013/04/game-of-thrones-dothraki-language-inventor.html|access-date=24. 4. 2013|newspaper=Vulture|date=23. 4. 2013}}</ref> Sav dijalog na tim jezicima titlovan je na engleski. Prema procjenama [[BBC]]-ja, više je ljudi čulo govor ovih izmišljenih jezika nego govor [[Velški jezik|velškog]], [[Irski jezik|irskog]] i [[Škotsko gelski jezik|škotsko gelskog]] jezika.<ref>{{cite news|title=Game of Thrones: Can you speak Dothraki?|url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-22461670|access-date=10. 5. 2013|work=Emisija Today na 4. programu BBC-jevog radija|date=9. 5. 2013}}</ref> === Utjecaj na mjesto snimanja === ''Igru prijestolja'' finansira [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vladina organizacija pod nazivom [[Northern Ireland Screen]].<ref>{{cite web|publisher=Northern Ireland Screen|title=Game of Thrones season 3 to film in Northern Ireland|url=http://northernirelandscreen.co.uk/news/2919/game-of-thrones-season-3-to-film-in-northern-ireland.aspx|access-date=12. 4. 2012|date=12. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://northernirelandscreen.co.uk/news/2919/game-of-thrones-season-3-to-film-in-northern-ireland.aspx|archive-date=21. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> Prema podacima iz aprila 2013. Northern Ireland Screen dao je seriji 9,25 miliona [[Britanska funta|funti]], što je zauzvrat, prema procjenama britanske vlade, doprinijelo 65 miliona funti ekonomiji [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]].<ref name=bradley20120412/> Marketinško tijelo zaduženo za [[turizam]] u Sjevernoj Irskoj, vodi kampanju sličnu novozelandskoj o ''[[Gospodar prstenova|Gospodaru prstenova]]''.<ref name="shankman20140406">{{cite web | url=http://qz.com/196010/will-game-of-thrones-make-ireland-the-next-new-zealand/ | title=Will Game of Thrones make Ireland the next New Zealand? | publisher=Quartz | access-date=6. 4. 2014 | author=Shankman, Samantha}}</ref> Turistička zajednica Sjeverne Irske i sjevernoirska agencija za ekonomski razvoj pod nazivom "Invest NI" očekuju da će, zahvaljujući seriji, ostvariti dodatne prihode od turizma.<ref name=bradley20120412>{{cite news|last=Bradley|first=Una|title=The 'Game of Thrones' tourists: How much is the hit HBO fantasy series worth to its home, Northern Ireland?|url=http://www.irishtimes.com/culture/media/the-game-of-thrones-tourists-1.1357475|access-date=12. 4. 2013|newspaper=The Irish Times|date=12. 4. 2013}}</ref> Prema navodima [[Arlene Foster]], serija je Sjevernoj Irskoj dala najviše publiciteta u skorijoj historiji ako se zanemari politika i [[sjevernoirski sukob]].<ref>{{cite news |url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/film-tv/news/game-of-thrones-pumped-43m-into-northern-irelands-economy-and-more-could-be-on-the-way-28749710.html |title=Game of Thrones pumped £43m into Northern Ireland's economy, and more could be on the way |work=The Belfast Telegraph |date=16. 5. 2012 |access-date=16. 5. 2012 |author=McAdam, Noel}}</ref> Produkcija ''Igre prijestolja'' i drugih TV-serija osigurali su poticaj kreativnog sektora. Serija je zaslužna za procijenjeni rast od 12,4% poslova u industriji zabave i umjetnosti od 2008. do 2013. Za to vrijeme u ostatku [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]-a, poslovi u tim industrijama porasli su samo za 4,3%.<ref>{{cite news|last=Pym|first=Hugh|title=Game of Thrones boost to economy in Northern Ireland|url=http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-27360311|access-date=11. 5. 2014|publisher=BBC News|date=11. 5. 2014}}</ref> Osim Sjeverne Irske, druge turističke agencije također su objavile da je došlo do porasta rezervacija nakon što su njihova mjesta prikazana na ''Igri prijestolja''. U 2012. rezervacije sa stranice LateRooms.com porasle su za 28% za [[Dubrovnik]] i 13% za [[Island]]. U 2013. broj rezervacija za [[Ouarzazate]] ([[Maroko]]) porastao je za 100% nakon što je mjesto prikazano u 3. sezoni.<ref>{{cite news|last=Adam|first=Shabana|title=Travel News: Game of Thrones Sparks Big Boosts in Hotel Bookings to Filming Locations|url=http://www.femalefirst.co.uk/travel/game-of-thrones-filming-locations-288707.html|access-date=18. 4. 2013|publisher=Female First|date=17. 4. 2013}}</ref> == Dostupnost == === Emitiranje === ''Igra prijestolja'' emitira se na [[HBO]]-u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i na njegovim raznim podružnicama širom svijeta i to u isto vrijeme kad i u SAD-u ili nekoliko dana, sedmica ili mjeseci kasnije. U [[Kina|Kini]] se počela emitirati na [[CCTV]]-u, gdje su u velikoj mjeri uklonjene scene seksualne prirode i nasilja. Cenzura je u skladu s kineskom praksom cenzuriranja zapadnih TV-serija u cilju sprečavanja "negativnih učinaka i skrivenih sigurnosnih opasnosti", prema navodima kineskih novina ''[[Rénmín Rìbào]]''. Gledaoci su se žalili na ovaj potez jer je ostatak serije postao poprilično nepovezan i nerazumljiv.<ref>{{cite news|last=Blum|first=Jeremy|title=Game of Thrones premieres on CCTV, viewers call it an edited 'mess'|url=http://www.scmp.com/news/china-insider/article/1500897/game-thrones-premieres-cctv-viewers-call-it-edited-mess|access-date=4. 5. 2014|newspaper=South China Morning Post|date=30. 4. 2014}}</ref> Seriju emitiraju [[Showcase (Australija)|Showcase]] u [[Australija|Australiji]], [[HBO Canada]], [[Super Écran]] i [[Showcase]] u [[Kanada|Kanadi]], [[SoHo (Novi Zeland)|SoHo]] i [[Prime (Novi Zeland)|Prime]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Sky Atlantic]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Irska|Irskoj]].<ref>{{cite web|url=http://www.winter-is-coming.net/features/international-airings|title=International Game of Thrones airings|publisher=WinterIsComing.net|date=2. 8. 2011|access-date=2. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805221338/http://winter-is-coming.net/features/international-airings/|archive-date=5. 8. 2011|url-status=dead}}</ref> === DVD i Blu-ray izdanja === Deset epizoda 1. sezone ''Igre prijestolja'' objavljeno je na [[DVD]]-u i [[Blu-ray Disc|Blu-rayu]] 6. marta 2012. Oba izdanja sadrže dodatne snimke o snimanju serije, mada ne sadrže izbrisane scene jer su se skoro sve snimljene scene koristile u 1. sezoni.<ref>{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' scoop: DVD release date, details, photos|url=http://insidetv.ew.com/2011/11/30/game-of-thrones-dvd/|access-date=5. 12. 2011|work=Entertainment Weekly|date=30. 11. 2011|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017022137/http://insidetv.ew.com/2011/11/30/game-of-thrones-dvd/|url-status=dead}}</ref> U prvih sedam dana, prodano je preko 350.000 DVD-ova i Blu-rayeva, što je rekordna brojka za bilo koju HBO-ovu seriju. Serija je također postavila rekord za broj digitalnih preuzimanja.<ref>{{cite news|last=Richwine|first=Lisa|title='Game of Thrones' rules HBO's DVD sales|url=http://www.reuters.com/article/2012/03/16/entertainment-us-tv-gameofthrones-idUSBRE82E1BI20120316|date=16. 3. 2012|agency=Reuters|access-date=13. 3. 2013|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924162835/http://www.reuters.com/article/2012/03/16/entertainment-us-tv-gameofthrones-idUSBRE82E1BI20120316|url-status=dead}}</ref> U novembru 2012. objavljeno je posebno "kolekcionarsko izdanje". Izdanje kombinira DVD i Blu-ray izdanja 1. sezone i sadrži premijernu epizodu 2. sezone. Također sadrži repliku zmajevog jajeta koje se pojavljuje u seriji.<ref>{{cite web|url=http://www.bestbuy.com/site/game-of-thrones-the-complete-first-season-premium-edition-gift-box-8-discs-blu-ray-dvd-blu-ray-disc/6909419.p?id=2541333&skuId=6909419|title=Game of Thrones: The Complete First Season Premium Edition Gift Box [8 Discs] [Blu-ray/DVD] (Blu-ray Disc)|work=Best Buy|date=20. 11. 2012|access-date=19. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425203629/http://www.bestbuy.com/site/game-of-thrones-the-complete-first-season-premium-edition-gift-box-8-discs-blu-ray-dvd-blu-ray-disc/6909419.p?id=2541333&skuId=6909419|archive-date=25. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> DVD, Blu-ray i digitalna izdanja 2. sezone objavljena su 19. februara 2013.<ref>{{cite news|title='Game of Thrones' season 2 DVD date and extras revealed|url=http://insidetv.ew.com/2012/11/19/game-of-thrones-season-2-dvd/|newspaper=Entertainment Weekly|access-date=13. 3. 2013|archive-date=4. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140704025800/http://insidetv.ew.com/2012/11/19/game-of-thrones-season-2-dvd/|url-status=dead}}</ref> U okviru prvog dana, prodano je 241.000 DVD-ova i Blu-rayeva, a preuzeto je 355.000 epizoda, što je još jedna rekordna brojka za HBO.<ref>{{cite news |url=http://insidetv.ew.com/2013/02/22/game-of-thrones-dvd-sales-breaking-hbo-records/ |title='Game of Thrones' early DVD sales breaking HBO records |work=Entertainment Weekly |date=22. 2. 2013 |access-date=23. 2. 2013 |author=Hibberd, James |archive-date=30. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141030023317/http://insidetv.ew.com/2013/02/22/game-of-thrones-dvd-sales-breaking-hbo-records/ |url-status=dead }}</ref> Treća sezona serije po prvi put se mogla kupiti na australskom [[iTunes]]u u isto vrijeme kad i u SAD-u.<ref>{{cite web |url=https://itunes.apple.com/au/tv-season/game-of-thrones-season-3/id611198334?ign-mpt=uo%3D4 |title=Game of Thrones season 3 on iTunes Australian Store |publisher=Apple iTunes |access-date=31. 3. 2013}}</ref> DVD i Blu-ray izdanja objavljena su 18. februara 2014. za zemlje u [[DVD regionalni kodovi|1. regiji]] [[Kodirana zaštita optičkih diskova|kodirane zaštite optičkih diskova]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Bermudi]] i [[prekomorska proširenja SAD-a]]).<ref>{{cite web|url=http://tvshowsondvd.com/news/Game-Thrones-Season-3/18611|title=Game of Thrones – 2014 Release Date, Package Art for 'The Complete 3rd Season', on DVD, Blu|publisher=TVShowsOnDVD.com|last=Lambert|first=David|date=24. 6. 2013|access-date=25. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901123724/http://tvshowsondvd.com/news/Game-Thrones-Season-3/18611|archive-date=1. 9. 2016|url-status=dead}}</ref> Četvrta sezona objavljena je na DVD-u i Blu-rayu 17. februara 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Game-Thrones-Season-4/20065|title=Game of Thrones – 'The Complete 4th Season' Press Release: Date, Art, Cost, Extras|publisher=TVShowsOnDVD.com|last=Lambert|first=David|date=16. 7. 2014|access-date=16. 7. 2014|archive-date=1. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901123724/http://www.tvshowsondvd.com/news/Game-Thrones-Season-4/20065|url-status=dead}}</ref> Peta sezona objavljena je na DVD-u i Blu-rayu 15. marta 2016.<ref>{{cite web|title=Game of Thrones: Season 5 [Blu-ray + Digital HD]|url=http://www.amazon.com/dp/B00VSG3MSC/|publisher=Amazon.com|access-date=9. 6. 2016}}</ref> === Piratstvo === Serija je poznata po tome što se često piratira i to pretežno izvan SAD-a.<ref name="THR 9 April 2015" /> Novinski sajt ''[[TorrentFreak]]'' procijenio je da svake godine ''Igra prijestolja'' ima najveći broj nezakonitih preuzimanja počev od 2012.<ref>{{cite news|last=Greenberg|first=Andy|title=HBO's 'Game Of Thrones' On Track To Be Crowned Most Pirated Show Of 2012|url=http://www.forbes.com/sites/andygreenberg/2012/05/09/hbos-game-of-thrones-on-track-to-be-crowned-most-pirated-show-of-2012/|access-date= 9. 5. 2012|work=Forbes|date=9. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite news|title='Game of Thrones' Most Pirated TV-Show of 2013|url=http://torrentfreak.com/game-of-thrones-most-pirated-tv-show-of-2013-131225/|access-date=28. 12. 2013|newspaper=TorrentFreak|date=25. 12. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/technology/news/10751891/Game-of-Thrones-still-most-pirated-TV-show.html |title=Game of Thrones still most pirated TV show |work=The Telegraph |first=Rhiannon |last=Williams |date=8. 4. 2014 |access-date=23. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.wired.co.uk/news/archive/2015-12/28/game-of-thrones-tops-piracy-charts-2015 |title=Game of Thrones tops 2015's piracy charts |work=Wired UK |first=Matt |last=Kamen |date=28. 12. 2015 |access-date=28. 12. 2015 |archive-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310175113/http://www.wired.co.uk/news/archive/2015-12/28/game-of-thrones-tops-piracy-charts-2015 |url-status=dead }}</ref> Preuzimanja su se popela na 7 miliona u prvoj četvrtini 2015, što je povećanje od 45% u odnosu na 2014.<ref name="THR 9 April 2015">{{cite news|last1=Jarvey|first1=Natalie|title='Game of Thrones' Piracy Soars Ahead of Season 5 Premiere|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/game-thrones-piracy-soars-season-787594|access-date=10. 4. 2015|work=The Hollywood Reporter|date=9. 4. 2015}}</ref> Objavljeno je da se jedna neimenovana epizoda preuzela oko 4.280.000 puta sudeći po javnim [[BitTorrent]]ovim lokatorima, što je skoro jednak broj gledalaca na HBO-u.<ref>{{cite news|title=Game of Thrones tops TV show internet piracy chart|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-20836739|access-date=4. 1. 2013|publisher=BBC News|date=24. 12. 2012}}</ref><ref>{{cite web |title=Game of Thrones Most Pirated TV-Show of 2012 |date=23. 12. 2012 |work=TorrentFreak |url=https://torrentfreak.com/game-of-thrones-most-pirated-tv-show-of-2012-121223/ |access-date=23. 12. 2012}}</ref> Stope piratstva bile su naročito visoke u Australiji.<ref>{{cite web |url=http://torrentfreak.com/whos-pirating-game-of-thrones-and-why-120520/ |title=Who's Pirating Game of Thrones, And Why? |publisher=TorrentFreak |date=20. 5. 2012 |access-date=31. 3. 2013}}</ref> Zbog ovog je tadašnji [[američki ambasador u Australiji]], [[Jeff Bleich]], izdao saopćenje u kojem je osudio piratstvo serije u 2013.<ref>{{cite news|last=Piotrowski|first=Daniel|title=US ambassador Jeffrey Bleich pleads: Australia, stop pirating Game of Thrones|url=http://www.theaustralian.com.au/news/us-ambassador-jeffrey-bleich-pleads-australia-stop-pirating-game-of-thrones/story-e6frg6n6-1226629324212|access-date=25. 4. 2013|newspaper=The Age|date=25. 4. 2013}}</ref> Navodi se da su uzroci piratstva česta kašnjenja emitiranja serije izvan SAD-a<ref>{{cite news|last=Kain|first=Erik|title=International Audiences Have Few Choices To Legally Watch HBO's 'Game Of Thrones'|url=http://www.forbes.com/sites/erikkain/2012/05/10/international-audiences-have-few-choices-to-legally-watch-hbos-game-of-thrones/|access-date=11. 5. 2012|work=Forbes|date=10. 5. 2012}}</ref> i cijena pretplate na usluge koje korisnicima omogućavaju zakonito gledanje serije. Prema navodima ''TorrentFreaka'', ako bi neko počeo koristiti određenu uslugu samo zbog ''Igre prijestolja'', u SAD-u bi svaki mjesec morao platiti 25 [[Američki dolar|dolara]], dok bi za svaku epizodu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] morao platiti 26 [[Britanska funta|funti]], a u Australiji čak 52 [[Australijski dolar|dolara]].<ref>{{cite news|title=Why People Pirate Game of Thrones, a Global Cost Breakdown|url=http://torrentfreak.com/why-people-pirate-game-of-thrones-a-global-cost-breakdown-140413/|access-date=15. 4. 2014|newspaper=TorrentFreak|date=13. 4. 2014}}</ref> U 2013. HBO je naveo da je "borba protiv piratstva" neophodna i da planira proširiti dostupnost svog sadržaja širom svijeta u roku od 7 dana nakon američke premijere, između ostalog uz pomoć usluge [[HBO Go]].<ref>{{cite news |url=http://www.forbes.com/sites/carolpinchefsky/2013/03/04/how-hbo-is-protecting-game-of-thrones-from-online-piracy-in-2013/ |title=How HBO Is Protecting 'Game of Thrones' from Online Piracy in 2013 |work=Forbes |date=3. 3. 2013 |access-date=5. 3. 2013 |author=Pinchefsky, Carol}}</ref> U 2015. petu sezonu u isto vrijeme je pratilo 170 zemlja i korisnici usluge [[HBO Now]].<ref name="THR 9 April 2015" /> Međutim, 11. aprila 2015, na dan uoči premijere 5. sezone, pojavili su se "screener" primjerci prve 4 epizode 5. sezone na raznim stranicama za dijeljenje datoteka.<ref>{{cite web|title=Nearly Half of Game of Thrones Season 5 Just Leaked|url=http://gizmodo.com/nearly-half-of-game-of-thrones-season-5-just-leaked-1697305966|website=Gizmondo|first=Maddie|last=Stone|date=12. 4. 2015|access-date=9. 6. 2016}}</ref> U okviru prvog dana nakon pojave ovih primjeraka, datoteke su preuzete preko 800.000 puta,<ref>{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/josephsteinberg/2015/04/12/upcoming-game-of-thrones-episodes-leak-online-was-hbo-hacked/ |title=Nearly Half Of 'Game of Thrones' Upcoming Season Leaks Online – Was HBO Hacked? |date=12. 4. 2015 |first=Joseph |last=Steinberg |work=Forbes |access-date=12. 4. 2015}}</ref> te se broj nezakonitih preuzimanja povećao na 32 miliona. Premijera 5. sezone, "[[The Wars to Come]]", preuzeta je 13 miliona puta.<ref>{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/game-of-thrones-season-5-breaks-piracy-record-with-32m-illegal-downloads-10197482.html |title=Game of Thrones season 5 breaks piracy record with 32m illegal downloads |first=Jess |last=Denham |date=23. 4. 2015 |work=The Independent |access-date=12. 5. 2015 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307001526/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/game-of-thrones-season-5-breaks-piracy-record-with-32m-illegal-downloads-10197482.html |url-status=dead }}</ref> Završnu epizodu 5. sezone, "[[Mother's Mercy]]", istovremeno je podijelilo 250.000 korisnika, sakupivši preko 1,5 milion preuzimanja u roku od 8 sati nakon premijere.<ref>{{cite web |url=https://torrentfreak.com/game-of-thrones-season-finale-breaks-piracy-record-150615/|title=Game of Thrones Season Finale breaks Piracy Records|publisher=TorrentFreak|date=15. 6. 2015 |access-date=15. 6. 2015}}</ref> Ovim je postala najviše istovremeno dijeljena datoteka od osnivanja [[BitTorrent]]a. HBO [[Novinarstvo|novinarima]] nije poslao "screenere" 6. sezone u cilju da spriječe širenje nezakonitih primjeraka i mogućih [[Spojler (mediji)|spojlera]].<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2016/03/02/game-thrones-season-6-review-screeners |title=''Game of Thrones'' lockdown: HBO won't send press any season 6 episodes |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=2. 3. 2016 |access-date=2. 3. 2016}}</ref> Posmatrači cijele situacije, pa tako i režiser David Petrarca<ref>{{cite news |url=http://www.smh.com.au/entertainment/tv-and-radio/downloads-dont-matter-20130226-2f36r.html |title=Downloads don't matter |work=The Sydney Morning Herald |date=26. 2. 2013 |access-date=2. 3. 2013 |agency=Australian Associated Press}}</ref> i direktor Time Warnera Jeff Bewkes, izjavili su da nezakonita preuzimanja ne štete budućim planovima serije, već da serija čak ima korist od novonastalih dobrih glasina o seriji i komentara na društvenim mrežama. Također su izjavili da visoke stope piratstva ne znače da HBO gubi na znatnom broju pretplata. Prema ''[[Polygon]]u'', HBO-ov poprilično ležeran stav o piratstvu i dijeljenju podataka za prijavu, stvorio je "[[free-to-play]]" model za pretplatničke televizijske kanale.<ref name="Polygon April 21, 2014">{{cite news|last=Kuchera|first=Ben|title=Game of Thrones is the first 'free-to-play' TV show, and gaming is racing to catch up|url=http://www.polygon.com/2014/4/21/5636120/game-of-thrones-free-to-play-tv-hbo|access-date=21. 4. 2014|newspaper=Polygon|date=21. 4. 2014}}</ref> U 2015. jedan od kreatora serije, [[David Benioff]], izjavio je da mu je drago što ljudi prate seriju. Dodao je da nezakonito preuzeti primjerci serije ponekad dovoljno zanesu gledaoce da je kasnije kupe, naročito u zemljama gdje se serija službeno ne emitira na televiziji. Drugi kreator serije, [[D. B. Weiss]], rekao je da za proizvodnju serije treba dosta novca i "ako serija ne može nadoknaditi taj uloženi novac, onda prestaje postojati". Također je dodao da mu je drago da toliko ljudi "uživa u seriji do te mjere da jedva čekaju da je se dočepaju".<ref>{{cite web|title=Game of Thrones at the Oxford Union – Full Address|url=https://www.youtube.com/watch?v=TfvVluNxujc|publisher=YouTube|access-date=15. 6. 2015}}</ref> U 2015. ''[[Guinnessova knjiga rekorda]]'' imenovala je ''Igru prijestolja'' najviše piratiranim televizijskim programom.<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/news/2015/8/maisie-williams-overjoyed-as-game-of-thrones-marches-into-guinness-world-records-394562|title=Maisie Williams overjoyed as Game of Thrones marches into Guinness World Records 2016|work=Guinnessovi svjetski rekordi|last=Lynch|first=Kevin|date=31. 8. 2015|access-date=11. 11. 2015}}</ref> === IMAX === Počev od 23. januara 2015, posljednje dvije epizode 4. sezone prikazane su u 205 [[IMAX]] kina širom SAD-a. Ovo je prva serija koja se prikazala u ovom formatu.<ref>{{cite news|url=http://insidetv.ew.com/2015/01/06/game-of-thrones-imax/|title='Game of Thrones' coming to IMAX: First TV series released in format|last=Hibberd|first=James|work=Entertainment Weekly|date=6. 1. 2015|access-date=22. 1. 2015|archive-date=23. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123092247/http://insidetv.ew.com/2015/01/06/game-of-thrones-imax/|url-status=dead}}</ref> Zaradila je 686.000 [[Američki dolar|$]] na dan prikazivanja<ref>{{cite web |url = http://variety.com/2015/film/news/box-office-game-of-thrones-eyes-2-million-in-imax-debut-1201420355/ |title = Box Office: ‘Game of Thrones’ Eyes $2 Million in Imax Debut |first = Maane |last=Khatchatourian |work=Variety |date = 31. 1. 2015 |access-date = 1. 2. 2015}}</ref> i 1,5 [[milion]]a dolara prvog vikenda prikazivanja.<ref>{{cite web |url = http://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2015/02/01/box-office-american-sniper-sets-super-bowl-record-game-of-thrones-scores-in-imax/ |title = Box Office: 'American Sniper' Sets Super Bowl Record, 'Game Of Thrones' Scores IMAX Touchdown |first=Scott |last=Mendelson |work=Forbes |date = 1. 2. 2015 |access-date = 1. 2. 2015}}</ref> U prvoj sedmici prikazivanja zaradila je 1.896.092 $.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=gameofthronesimax.htm|title=Game of Thrones (IMAX) (2015)|work=Box Office Mojo |publisher=IMDb |date=6. 2. 2015 |access-date=12. 4. 2016}}</ref> == Prijem i dostignuća == Obožavatelji romanâ dugo su iščekivali televizijsku adaptaciju.<ref>{{cite news |url= http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/tvandradioblog/2010/jul/22/game-of-thrones-most-anticipated |title=Is A Game of Thrones the most eagerly anticipated TV show ever? |date=23. 7. 2010 |work=The Guardian |first=Mathilda |last=Gregory |access-date=13. 3. 2013 |location=London}}</ref><ref>{{cite news |last=Colins |first=Scott |title=With 'Game of Thrones,' HBO is playing for another 'True Blood' |date=8. 8. 2010 |work=Los Angeles Times |url= http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2010/08/with-game-of-thrones-hbo-is-plotting-for-another-true-blood.html |access-date=13. 3. 2013}}</ref> Serija je dobila pozitivne kritike i smatra se komercijalnim uspjehom. Prema ''[[The Guardian|Guardianu]]'', do 2014. postala je "najveća drama" i "emisija o kojoj se najviše govori" na televiziji.<ref name="The Guardian March 22, 2014">{{cite news|last=Hughes|first=Sarah|title='Sopranos meets Middle-earth': how Game of Thrones took over our world|url=http://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/mar/22/game-of-thrones-whats-not-to-love|access-date=22. 3. 2014|newspaper=The Guardian|date=22. 3. 2014}}</ref> === Kulturni utjecaj === Premda su neki kritičari odbacili samu ideju serije i njenog žanra,<ref name="The Guardian March 22, 2014"/> njen naknadni uspjeh pripisuje se sve većoj popularnosti žanra fantastike. Uoči premijere 2. sezone, uredništvo [[CNN]]-ovog sajta napisalo je da "nakon ovog vikenda, teško ćete naći nekoga ko nije ljubitelj nekakve vrste [[Epska fantastika|epske fantastike]]". Prema [[Ian Bogost|Ianu Bogostu]], ''Igra prijestolja'' nastavlja trend uspješnih televizijskih adaptacija počev od [[Filmska trilogija Gospodar prstenova|filmske trilogije ''Gospodara prstenova'']], autora [[Peter Jackson|Petera Jacksona]], pa do uspjeha televizijske adaptacije romanâ o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], koji su fantastiku pretvorili u unosan žanr za širu publiku i postali "lahko dostupna droga kulturi obožavatelja ovog žanra".<ref>{{cite news|last=Williams|first=Joel|title=Mainstream finally believes fantasy fans|url=http://geekout.blogs.cnn.com/2012/03/30/mainstream-finally-believes-fantasy-fans/|access-date=5. 4. 2012|publisher=CNN|date=30. 3. 2012|archive-date=27. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160927162257/http://geekout.blogs.cnn.com/2012/03/30/mainstream-finally-believes-fantasy-fans/|url-status=dead}}</ref> Uspjeh prevazilaženja predrasuda o ovom žanru pripisuje se uspjehu scenarista da ostvare želju šire publike za bjekstvom od stvarnosti, čestoj upotrebi ženske golotinje, i umijeće serije da uravnoteži vedre i ozbiljne teme. Ovo je seriji omogućilo da dostigne ugled koji su ranije držale konvencionalne dramske serije.<ref name="The Guardian March 22, 2014" /> Popularnost serije uveliko je povećala broj prodanih primjeraka romanâ serijala ''[[Pjesma leda i vatre|Pjesme leda i vatre]]'', koji se nekoliko mjeseci zadržao na vrhu najprodavanijih knjiga. Sajt ''[[The Daily Beast]]'' napisao je da je serija postala jedna od omiljenih mnogim scenaristima [[sitkom]]ova i da je zbog toga često aludiraju na drugim TV-serijama.<ref>{{cite news|last=Lacob|first=Jace|title='Game of Thrones': 'Modern Family,' 'Parks and Rec' Writers on Why They Love the HBO Drama|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2012/09/21/game-of-thrones-modern-family-parks-and-rec-writers-on-why-they-love-the-hbo-drama.html|access-date=27. 9. 2012|newspaper=The Daily Beast|date=21. 9. 2012}}</ref> Smatra se da je ''Igra prijestolja'' s drugim serijama sličnog žanra, zaslužna za znatan rast prodaja (i napuštanja) [[haski]]ja i drugih pasa koji liče na [[vuk]]ove.<ref>{{cite news|last=O'Brian|first=Liam|title=Game of Thrones inspired Huskie craze goes cold as owners give up on dogs|url=http://www.independent.co.uk/environment/nature/game-of-thrones-inspired-huskie-craze-goes-cold-as-owners-give-up-on-dogs-8431188.html|access-date=10. 3. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 12. 2012|location=London}}</ref> ''Igra prijestolja'' zaslužna je za dodavanje novih riječi u rječnik. U 1. sezoni serije, često se pojavljuju scene tokom kojih likovi objašnjavaju povode za svoje postupke i daju više informacija o sebi dok se [[seks]]aju s prostitutkama. Ova pojava dobila je naziv "[[sekspozicija]]" (kombinacija riječi seks i [[ekspozicija]]).<ref>{{cite news|last=Hann|first=Michael|title=How 'sexposition' fleshes out the story|url=http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/2012/mar/11/sexposition-story-tv-drama?newsfeed=true|access-date=29. 3. 2012|work=The Guardian|date=11. 3. 2012|location=London}}</ref> U septembru 2012. [[Texas|teksaška]] kompanija [[Global Language Monitor]] izvijestila je da se riječ "dothraki", naziv [[Nomadi|nomadskih]] konjanika iz serije, plasirala na 4. mjesto na spisku riječi s televizije koje se koriste na internetu.<ref>{{cite news|last=Steinmetz|first=Kate|title=And the Top TV Words of the Year Are&nbsp;...|url=http://entertainment.time.com/2012/09/25/and-the-top-television-words-of-the-year-are/|access-date=27. 9. 2012|newspaper=Time|date=25. 9. 2012|archive-date=21. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://entertainment.time.com/2012/09/25/and-the-top-television-words-of-the-year-are/|url-status=dead}}</ref> Nakon 2. sezone, mediji su počeli [[Stilska figura|figurativno]] koristiti termin "Igra prijestolja" kako bi opisali situacije žestokih sukoba i obmane. Termin se tako koristio za opis sudskih bitki o američkim zdravstvenim propisima,<ref>{{cite news|last=Brescia|first=Ray|title=Game of Robes: Why Conservatives May Ultimately Praise the Roberts Switch on Health Care Reform|url=http://www.huffingtonpost.com/ray-brescia/game-of-robes-why-conserv_b_1647678.html|access-date=7. 7. 2012|newspaper=The Huffington Post|date=6. 7. 2012}}</ref> [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]]<ref>{{cite news|last=Varsavsky|first=Martin|title=The Game of Thrones Around Us|url=http://www.huffingtonpost.com/martin-varsavsky/there-is-still-a-lot-of-g_b_1649089.html|access-date=7. 7. 2012|newspaper=The Huffington Post|date=4. 7. 2012}}</ref> i borbe za prevlast u kineskoj vladi.<ref>{{cite news|last=Garnaut|first=John|title=Strongmen of China playing a risky game of thrones|url=http://www.theage.com.au/world/strongmen-of-china-playing-a-risky-game-of-thrones-20120630-219km.html|access-date=7. 7. 2012|newspaper=The Age|date=1. 7. 2012|location=Melbourne}}</ref> ''Khaleesi'' je postalo jedno od najpopularnijih imena za djevojčice u SAD-u. Međutim, u knjigama, a i u televizijskoj adaptaciji, ''Khaleesi'' je titula koja se prevodi kao ''kraljica'' na izmišljenom dotračkom jeziku, a ne ime. Puno ime lika je Daenerys Targaryen, mada je obično skraćeno na Dany.<ref>{{cite news|last=O'Neil|first=Lauren|title=There are now more babies named 'Khaleesi' than 'Betsy' or 'Nadine' in the U.S.|url=http://www.cbc.ca/newsblogs/yourcommunity/2014/04/there-are-now-more-babies-named-khaleesi-than-betsy-or-nadine-in-the-us.html|date=11. 4. 2014|newspaper=CBC News|access-date=27. 4. 2016}}</ref> === Kritike === ==== Općenito ==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="float: right;text-align:center; width:%70;margin:10px" |- ! style="padding:0 8px;" colspan="2" rowspan="2" | Sezona ! style="padding:0 8px;" colspan="2" | Ocjene kritičara |- ! style="padding:0 8px;" | [[Rotten Tomatoes]] ! style="padding:0 8px;" | [[Metacritic]] |- ! scope="row" style="width:12px; background:#295354;"| | 1 | 89% (33 kritike) | 80 (28 kritika)<ref name=MetacriticS1>{{cite web |title=Game of Thrones: Season 1 |publisher=Metacritic |access-date=5. 3. 2012 |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones }}</ref> |- ! scope="row" style="width:12px; background:#D09916;"| | 2 | 96% (33 kritike) | 90 (26 kritika)<ref name=MetacriticS2>{{cite web |title=Game of Thrones: Season 2 |publisher=Metacritic |access-date=31. 5. 2012 |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-2 }}</ref> |- ! scope="row" style="width:12px; background:#5C5857;"| | 3 | 97% (44 kritike) | 91 (25 kritika)<ref name=MetacriticS3>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-3 |title=Game of Thrones: Season 3 |publisher=Metacritic |access-date=28. 3. 2013}}</ref> |- ! scope="row" style="width:12px; background:#212121;"| | 4 | 97% (50 kritika) | 94 (29 kritika)<ref name=MetacriticS4>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-4 |title=Game of Thrones: Season 4 |publisher=Metacritic |access-date=8. 4. 2014}}</ref> |- ! scope="row" style="width:12px; background:#68411C;"| | 5 | 95% (52 kritike) | 91 (29 kritika)<ref name=MetacriticS5>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-5 |title=Game of Thrones: Season 5 |publisher=Metacritic |access-date=11. 4. 2015}}</ref> |- ! scope="row" style="width:12px; background:#31485C;"| | 6 | 96% (29 kritika) | 73 (9 kritika)<ref name=MetacriticS6>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-6 |title=Game of Thrones: Season 6 |publisher=Metacritic |access-date=28. 4. 2016}}</ref> |- ! scope="row" style="width:12px; background:#4CB8E9;"| | 7 | 97% (29 kritika) | 77 (12 kritika) |- |} Serija je naišla na odličnu reakciju kritičara, mada je često korištenje golotinje i nasilja privuklo i poneke negativne reakcije. Američki mediji poput ''[[Washington Post]]a'', ''[[TIME (časopis)|TIME]]''-a i ''[[The Hollywood Reporter|Hollywood Reportera]]'' uvrstili su sve sezone serije na nekoliko spiskova "najboljih serija" 2011. i 2012.<ref>{{cite web|title=Thrones lands on tons of top TV shows of 2011 lists|url=http://winter-is-coming.net/2011/12/thrones-lands-on-tons-of-top-tv-shows-of-2011-lists/ |publisher=WinterIsComing.net |date= 23. 12. 2011 |access-date= 23. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|last=Martin|first=George R.R|title=Plaudits for GAME OF THRONES|url=http://grrm.livejournal.com/255830.html|access-date=23. 12. 2011|date=21. 12. 2011|publisher=Not A Blog|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://grrm.livejournal.com/255830.html|archive-date=21. 8. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Game of Thrones: The best of 2012|url=http://winteriscoming.net/2012/12/game-of-thrones-the-best-of-2012/|access-date=4. 1. 2013|publisher=WinterIsComing.net|date=27. 12. 2012|archive-date=11. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140411133825/http://winteriscoming.net/2012/12/game-of-thrones-the-best-of-2012/|url-status=dead}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]], sve sezone od 2. do 5. imaju rejting od 90% ili više, što ukazuje na "sveopće pohvale". Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] prosječni rejting svih 6 sezona je 94%, a rejtinzi za pojedinačne sezone su sljedeći: 1. sezona ima rejting od 90%,<ref name=RottenTomatoesS1>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/tv/game-of-thrones/s01 |title=Game of Thrones: Season 1 (2011) |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=27. 8. 2015}}</ref> 2. sezona 96%,<ref name=RottenTomatoesS2>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/tv/game-of-thrones/s02 |title=Game of Thrones: Season 2 (2012) |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=27. 8. 2015}}</ref> 3. sezona 97%,<ref name=RottenTomatoesS3>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/tv/game-of-thrones/s03 |title=Game of Thrones: Season 3 (2013) |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=27. 8. 2015}}</ref> 4. sezona 96%,<ref name=RottenTomatoesS4>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/tv/game-of-thrones/s04 |title=Game of Thrones: Season 4 |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=27. 8. 2015}}</ref> 5. sezona 95%<ref name=RottenTomatoesS5>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/tv/game-of-thrones/s05 |title=Game of Thrones: Season 5 (2015) |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=27. 8. 2015}}</ref> i 6. sezona 92%.<ref name=RottenTomatoesS6>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/tv/game-of-thrones/s06 |title=Game of Thrones: Season 6 (2016) |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=2. 7. 2016}}</ref> U 2013. [[Američko udruženje scenarista]] plasiralo je seriju na 40. mjesto na spisku od 101. TV-serije s najboljim scenarijem.<ref name="2013WGABestever">{{cite news | url=http://www.deadline.com/2013/06/wgas-101-best-written-tv-series-of-all-time-complete-list/ | title='101 Best Written TV Series Of All Time' From WGA/TV Guide: Complete List | publisher=Deadline.com | date=2. 6. 2013 | access-date=3. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6H5yn3sZq?url=http://www.deadline.com/2013/06/wgas-101-best-written-tv-series-of-all-time-complete-list/ | archive-date=3. 6. 2013 | url-status=live }}</ref> Naširoko su hvaljene izvedbe većinom [[Britanci|britanske]] i [[Irci|irske]] glumačke postave. Posebno je istaknuta izvedba američkog glumca [[Peter Dinklage|Petera Dinklagea]], kome je uloga Tyriona donijela nagradu ''[[Emmy nagrada|Emmy]]'' i ''[[Zlatni globus]]'', okarakterizirajući je kao "šarmantnom, moralnom dvosmislenom i samosvjesnom izvedbom".<ref>{{cite news|last=Gilbert|first=Matthew|title=Fantasy comes true with HBO's 'Game of Thrones'|url=http://www.boston.com/ae/tv/articles/2011/04/15/hbos_game_of_thrones_is_fantastical/|access-date=19. 5. 2013|newspaper=Boston Globe|date=15. 4. 2011}}</ref> Mary McNamara iz ''[[L.A. Times]]a'' napisala je da "na mnogo načina, 'Igra prijestolja' pripada Dinklageu", čak i prije nego što je Tyrion postao središnji lik u 2. sezoni.<ref name="Los Angeles Times April 15, 2011">{{cite news|last=McNamara|first=Mary|title=Swords, sex and struggles|url=http://articles.latimes.com/2011/apr/15/entertainment/la-et-game-of-thrones-review-20110415|access-date=19. 5. 2013|newspaper=Los Angeles Times|date=15. 4. 2011}}</ref><ref name="Salon March 29, 2012">{{cite news|last=Paskin|first=Willa|title=Bloody, bloody "Game of Thrones"|url=http://www.salon.com/2012/03/29/bloody_bloody_game_of_thrones/singleton/|access-date=19. 5. 2013|newspaper=Salon|date=29. 3. 2012|archive-date=29. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329120407/http://www.salon.com/2012/03/29/bloody_bloody_game_of_thrones/singleton/|url-status=dead}}</ref> Nekoliko kritičara pohvalilo je izvedbu žena<ref name="Los Angeles Times April 15, 2011" /> i mladih glumaca.<ref>{{cite web |url=http://www.tvguide.com/News/Roush-Review-Thrones-1031879.aspx |title=Roush Review: Grim Thrones Is a Crowning Achievement |first=Matt |last=Roush |work=TV Guide |date=15. 4. 2011 |access-date=11. 5. 2011 |archive-date=12. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141112191600/http://www.tvguide.com/News/Roush-Review-Thrones-1031879.aspx |url-status=dead }}</ref> Premda su je već ranije pohvalili na njenom debitantskom nastupu u ulozi Arye Stark u 1. sezoni, 14-godišnja [[Maisie Williams]] ponovo je dobila pohvale, ovog puta zbog izvanredne izvedbe uz glumca [[Charles Dance|Charlesa Dancea]] (Tywina Lannistera) u 2. sezoni.<ref>{{cite news|title=The Tywin and Arya Show|url=http://www.rollingstone.com/movies/lists/game-changers-the-10-biggest-changes-between-game-of-thrones-and-the-books-20120515/the-tywin-and-arya-show-19691231|access-date=19. 5. 2013|newspaper=Rolling Stone|date=15. 5. 2012|archive-date=17. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170717014304/http://www.rollingstone.com/movies/lists/game-changers-the-10-biggest-changes-between-game-of-thrones-and-the-books-20120515/the-tywin-and-arya-show-19691231|url-status=dead}}</ref> Kritičari su u 1. sezoni istakli visoke vrijednosti proizvodnje, odlično realizirani svijet i neodoljive likove.<ref>{{cite news |author=Tucker, Ken |title=Game of Thrones (2011) |work=Entertainment Weekly |date=14. 4. 2011 |access-date=11. 5. 2011 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20481542,00.html |archive-date=17. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141017221329/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20481542%2C00.html |url-status=dead }}</ref> Časopis ''[[Variety (časopis)|Variety]]'' napisao je da "će se teško pojaviti još jedna emisija koja će biti unosnija svojoj mreži kao što je 'Igra prijestolja' HBO-u. Produkciju su platile mušterije plaćenog kanala, te je globalni fenomen nakon svega jedne sezone; ovo klupko fantastičnog žanra bilo je rizik koji se pristojno isplatio".<ref>{{cite news |url=http://variety.com/2011/tv/news/cablers-hit-highs-lows-pr-hurdles-in-2011-1118047923/ |title=Cablers hit highs, lows, PR hurdles in 2011 |work=Variety |date=27. 12. 2011 |access-date=31. 12. 2011 |first=Stuart |last=Levine}}</ref> Druga sezona zaradila je pozitivne kritike. Časopis ''[[Entertainment Weekly]]'' pohvalio je "živahno, vitalno i jednostavno zabavno" pripovijedanje,<ref>{{cite news|last=Tucker|first=Ken|title=TV Review: Game Of Thrones (2012)|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20470532_20580368,00.html|access-date=25. 3. 2012|work=Entertainment Weekly|date=21. 3. 2012|archive-date=27. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141027041802/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20470532_20580368%2C00.html|url-status=dead}}</ref> dok je ''The Hollywood Reporter'' rekao da je serija ima "jasne pokazatelje jedne od najboljih TV-serija", dodavši da je ozbiljnost radnje čini jedinom dramskom serijom koja se može uporediti s ''[[Momci s Madisona|Momcima s Madisona]]'' i ''[[Na putu prema dolje]]''.<ref>{{cite news|last=Goodman|first=Tim|title='Game of Thrones' Season 2: TV Review|url=http://edit.hollywoodreporter.com/review/Game-of-Thrones-HBO-Peter-Dinklage-George-Martin-304869|access-date=28. 3. 2012|work=The Hollywood Reporter|date=27. 3. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6W4Uf7zgs?url=http://edit.hollywoodreporter.com/review/Game-of-Thrones-HBO-Peter-Dinklage-George-Martin-304869|archive-date=3. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> Recenzija ''[[The New York Times]]a'' bila je mješovita jer su istakli da nisu zadovoljni nedostatkom složenosti likova i činjenicom da ih je mnoštvo, te da je priča "vijugava".<ref>{{cite news|last=Genzlinger|first=Neil|title=Uneasy Lies the Head That Steals a Crown: 'Game of Thrones' on HBO|url=http://tv.nytimes.com/2012/03/30/arts/television/game-of-thrones-on-hbo.html|access-date=29. 3. 2012|work=The New York Times |date=29. 3. 2012}}</ref> Treća sezona nastavila je s trendom pozitivnih kritika. Na Metacriticu ima rezultat 91 od 100, zasnovan na 25 kritika, što ukazuje na "sveopće pohvale".<ref name=MetacriticS3/> Na Rotten Tomatoesu ima rejting od 97%, zasnovan na 44 kritika, i ocjenu 8,4 od 10.<ref name=RottenTomatoesS3/> I četvrta sezona zaradila je pozitivne kritike. Na Metacriticu ima rezultat 94 od 100, zasnovan na 29 kritika, što ukazuje na "sveopće pohvale".<ref name=MetacriticS4/> Na Rotten Tomatoesu ima rejting od 96%, zasnovan na 50 kritika, i ocjenu 9 od 10.<ref name=RottenTomatoesS4/> Peta sezona također je dobila slične pozitivne kritike. Na Metacriticu ima rezultat 91 od 100, zasnovan na 29 kritika, što ukazuje na "sveopće pohvale".<ref name=MetacriticS5/> Na Rotten Tomatoesu ima rejting od 95%, zasnovan na 56 kritika, i ocjenu 8,6 od 10.<ref name=RottenTomatoesS5/> I šesta sezona naišla je na pozitivnu reakciju kritičara. Na Rotten Tomatoesu ima rejting od 94%, zasnovan na 28 kritika, i ocjenu 8,2 od 10.<ref name=RottenTomatoesS6/> ==== Seks i nasilje ==== Pored pohvala, naišla je i na određene kritike na račun toga što često sadrži golotinju, nasilje i seksualno nasilje nad ženama i na koji način prikazuje ove teme. Časopis ''[[The Atlantic]]'' izjavio je da je "upotreba seksa, nasilja, te naročito seksualnog nasilja, izvornog materijala 'ključna slabost' adaptacije".<ref name="Atlantic">{{cite web|url=http://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2015/05/game-of-thrones-roundtable-season-5-episode-six-unbowed-unbent-unbroken/393503/|title=Game of Thrones: A Pointless Horror and a Ridiculous Fight|last=Kornhaber|first=Spencer|last2=Orr|first2=Christopher|last3=Sullivan|first3=Amy|work=The Atlantic|date=17. 5. 2015|access-date=18. 5. 2015}}</ref> Većina kritika 1. i 2. sezone fokusirala se na količinu seksa i golotinje, naročito u scenama sporednih likova. [[Stephen Dillane]], koji glumi Stannisa Baratheona, uporedio je količinu eksplicitnih scena s "njemačkim [[Pornografski film|pornićem]] iz 1970-ih".<ref>{{cite news|last=Frost|first=Caroline|title='Game of Thrones' Star Stephen Dillane Admits the Nudity Is Like 'German Porn from the 1970s'|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2014/01/14/game-of-thrones-stephen-dillane-the-tunnel_n_4595628.html|access-date=16. 1. 2014|newspaper=The Huffington Post|date=14. 1. 2014}}</ref> Charlie Anders sa sajta [[io9]] napisao je da, iako prva sezona također sadrži "sekspoziciju", ona je ipak vedrije prirode za razliku od 2. sezone gdje je seks gnusan, eksploatatorski i dehumanizirajući, te pruža vrlo malo informativnog sadržaja.<ref name="io9 2 May 2012">{{cite web|last=Anders|first=Charlie Jane|title=Is Game of Thrones' gratuitous sex worse than the gratuitous violence?|url=http://io9.com/5906540/is-game-of-thrones-gratiutious-sex-worse-than-the-gratuitous-violence|access-date=2. 5. 2012|work=io9|date=2. 5. 2012|archive-date=11. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150911064821/http://io9.com/5906540/is-game-of-thrones-gratiutious-sex-worse-than-the-gratuitous-violence|url-status=dead}}</ref> Anna Holmes iz ''[[Washington Post]]a'' navela je da su gole scene namijenjene za erotski užitak heteroseksualnih muškaraca, sve do brazilskih depilacija žena koje su smještene u imitaciji srednjovjekovnog doba, što odvraća druge gledaoce.<ref>{{cite news|last=Holmes|first=Anna|title=Skin is wearing thin on HBO's 'Game of Thrones'|url=http://www.washingtonpost.com/lifestyle/style/skin-is-wearing-thin-on-hbos-game-of-thrones/2012/04/26/gIQA4hd6jT_story_1.html|access-date=2. 5. 2012|work=The Washington Post|date=26. 4. 2012}}</ref> Maureen Ryan iz ''Huffington Posta'' prokomentirala je da ''Igra prijestolja'' uglavnom prikazuje gole žene umjesto muškaraca i da prekomjerno prikazivanje "nasumičnih grudi" podriva sve težnje koje serija može imati da prikaže ugnjetavanje žena u feudalnom društvu.<ref>{{cite news|last=Ryan|first=Maureen|title='Game of Thrones' Season 1, Episode 7 Recap|url=http://www.aoltv.com/2011/05/29/game-of-thrones-season-1-episode-7-recap/|access-date=2. 5. 2012|publisher=AOL TV|date=29. 5. 2011|archive-date=2. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120502120407/http://www.aoltv.com/2011/05/29/game-of-thrones-season-1-episode-7-recap/|url-status=dead}}</ref> Emisija ''[[Saturday Night Live]]'' napravila je parodiju u kojoj su ismijali ovaj dio adaptacije tako što su prikazali 13-godišnjeg dječaka kako radi kao konsultant čiji je posao osigurati da se u seriji prikazuje što više grudi.<ref name="io9 2 May 2012" /> Seriju su kritizirali i u 3. sezoni u kojoj je Theon Greyjoy mučen i naposljetku kastriran.<ref>{{cite news|last=Orr|first=Christopher|title=Game of Thrones' Worst Scene Yet?|url=http://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2013/05/-i-game-of-thrones-i-worst-scene-yet/275772/|access-date=19. 5. 2013|newspaper=The Atlantic|date=13. 5. 2013}}</ref> Časopis ''[[New York (časopis)|New York]]'' tu je scenu opisao "[[splatter film]]om".<ref>{{cite web |url=http://nymag.com/thecut/2014/05/game-of-thrones-couple-of-the-week-episode-6.html |title=''Game of Thrones'' Couple of the Week: Tyrion and Shae Are Never Getting Back Together |first=Allison P. |last=David |work=New York |date=12. 5. 2014 |access-date=17. 6. 2015}}</ref> Madeleine Davies sa sajta ''Jezebel'' složila se sa časopisom ''New York'' rekavši da "nije rijetka pojava da neko optuži ''Igru prijestolja'' da je splatter film — odnosno nerazumno opredmećenje nasilja i seksualnih slika". Davies smatra da, iako se nasilje ranije koristilo u narativne svrhe, mučenje Theona u epizodi "[[The Bear and the Maiden Fair]]" bilo je prekomjerno.<ref>{{cite news|last=Davis|first=Madeleine|title=Game of Boners: This Is Torture Porn|url=http://jezebel.com/game-of-boners-this-is-torture-porn-504821180|access-date=17. 5. 2013|newspaper=Jezebel|date=13. 5. 2013}}</ref> Vođene su brojne rasprave o prikazu seksualnog nasilja nad ženama u seriji nakon scene u 4. sezoni pod nazivom "[[Breaker of Chains]]", u kojoj Jaime Lannister [[Silovanje|siluje]] [[Incest|svoju sestru]] i bivšu ljubavnicu, Cersei. Prema Daveu Itzkoffu iz ''[[The New York Times]]a'', ljudi su bili ogorčeni scenom djelomično zbog izjave režisera Alexa Gravesa da je scena "pri kraju postala konsenzualna". Itzkoff je dodao da kritičari misle da je "silovanje postalo toliko rasprostranjeno u dramama da je gotovo buka u pozadini: rutinska i potpuno nešokantna pojava".<ref name="New York Times May 2, 2014">{{cite news|last=Itzkoff|first=Dave|title=For 'Game of Thrones,' Rising Unease Over Rape's Recurring Role|url=http://www.nytimes.com/2014/05/03/arts/television/for-game-of-thrones-rising-unease-over-rapes-recurring-role.html|access-date=4. 5. 2014|newspaper=The New York Times|date=2. 5. 2014}}</ref> Sonia Saraiya iz ''[[The A.V. Club]]a'' napisala je da je odluka da se ovaj seksualni čin prikaže kao silovanje, slično onome između Daenerys Targaryen i khala Droge u 1. sezoni – s tim da su oba čina opisana kao konsenzualni u romanima – zapravo "eksploatacija [[šok vrijednost]]i".<ref name="A.V. Club April 20, 2014">{{cite news|last=Saraiya|first=Sonia|title=Rape of Thrones Why are the Game Of Thrones showrunners rewriting the books into misogyny?|url=http://www.avclub.com/article/rape-thrones-203499|access-date=21. 4. 2014|newspaper=The A.V. Club|date=20. 4. 2014}}</ref> George R. R. Martin odgovorio je rekavši da su silovanje i seksualno nasilje česta pojava u ratu i da bi se njihovim izbacivanjem iz priče narušila jedna od glavnih tema njegovih romana, a to je da "prave strahote u ljudskoj historiji ne potječu od orkova i 'mračnih gospodara', već od nas samih".<ref name="New York Times May 2, 2014" /> U epizodi "[[Unbowed, Unbent, Unbroken]]" 5. sezone serije, Ramsay Bolton siluje Sansu Stark. Neki kritičari, poput onih s ''Vanity Faira'', ''Salona'', ''The Atlantica'' i ''The Daily Beasta'', scenu su opisali bezrazložnom i nepotrebnom s umjetničkog pogleda.<ref name="Atlantic"/><ref name="SalonUnnecessary">{{cite web|url=http://www.salon.com/2015/05/18/heres_why_people_are_so_upset_about_the_latest_game_of_thrones_rape_so_cheap_such_an_obvious_choice_i_felt_offended_as_a_fan/|title=Here’s why people are so upset about the latest "Game of Thrones" rape: "So cheap, such an obvious choice, I felt offended as a fan" |last=Silman|first=Anna|work=Salon|date=18. 5. 2015|access-date=26. 6. 2015}}</ref><ref name=Telegraph>{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/tvandradio/game-of-thrones/11608928/Game-of-Thrones-Unbowed-Unbent-Unbroken-season-5-episode-6-review.html|title=Game of Thrones: Unbowed, Unbent, Unbroken, season 5 episode 6, review: 'raw emotion'|last=Runcie|first=Charlotte|work=The Telegraph|date=17. 5. 2015|access-date=18. 5. 2015}}</ref><ref name=DailyBeast>{{cite web|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2015/05/19/the-rape-of-sansa-stark-game-of-thrones-goes-off-book-and-enrages-its-female-fans.html|title=The Rape of Sansa Stark: ‘Game of Thrones’ Goes Off-Book and Enrages Its Female Fans|last=Leon|first=Melissa|work=The Daily Beast|date=19. 5. 2015|access-date=20. 5. 2015}}</ref> Naprimjer, Joanna Robinson iz ''[[Vanity Fair]]a'', izjavila je da scena "potkopava svo Sansino djelovanje od kraja prethodne sezone".<ref>{{cite web |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/05/game-of-thrones-rape-sansa-stark |title=''Game of Thrones'' Absolutely Did ''Not'' Need to Go There with Sansa Stark |work=Vanity Fair |first=Joanna |last=Robinson |date=17. 5. 2015 |access-date=18. 5. 2015}}</ref> Nasuprot tome, Sara Stewart iz ''[[The New York Post]]a'' upitala je zašto gledaoci nisu bili isto tako uzrujani kad se takva slična, a ponekad i lošija, sudbina zadesi sporednim likovima.<ref name=NYPost>{{cite web|url=http://nypost.com/2015/05/19/its-a-stark-reality-outrage-over-sansa-rape-scene-misses-the-point/|title=It’s a Stark reality: Outrage over Sansa rape scene misses the point|last=Stewart|first=Sara|work=New York Post|date=19. 5. 2015|access-date=19. 5. 2015}}</ref> Istaknuti gledaoci serije, poput senatorice [[Claire McCaskill]], izjavili su da više neće gledati seriju.<ref name=DailyMail>{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-3088849/Democratic-senator-says-s-quitting-Game-Thrones-gratuitous-rape-scene-actress-defends-controversial-episode.html|title= 'Gratuitous and disgusting': Senator leads boycott of Game of Thrones over shocking rape scene of Sansa Stark but actress playing her says she 'kinda loved it'|work=Daily Mail|date=20. 5. 2015|access-date=20. 5. 2015}}</ref> Sajt [[Business Insider]] naveo je ove negativne reakcije jednim od mogućih razloga za značajan pad gledanosti između ove i sljedeće epizode, odnosno sa 6,2 miliona na 5,4 miliona gledalaca.<ref name=BusinessInsider>{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/game-of-thrones-season-5-ratings-2015-5|title='Game of Thrones' ratings are falling: Here are two possible reasons why|work=Business Insider|author1=Acuna, Kirsten |author2=Renfro, Kim |date=28. 5. 2015|access-date=28. 5. 2015}}</ref> === Ljubitelji === [[Datoteka:The Westeros Wing.jpg|mini|Na ovoj fotošopiranoj slici koju je objavila [[Bijela kuća]], prikazan je američki predsjednik [[Barack Obama]], koji je ljubitelj serije, kako sjedi na Željeznom prijestolju s kraljevom krunom u krilu.]] ''Pjesma leda i vatre'' i ''Igra prijestolja'' pridobili su ljubitelje širom svijeta.<ref name="Vulture October 15, 2012">{{cite news|title=The 25 Most Devoted Fan Bases|url=http://www.vulture.com/2012/10/25-most-devoted-fans.html?mid=nymag_press#photo=25x00014|access-date=17. 10. 2012|newspaper=Vulture|date=15. 10. 2012}}</ref> U 2012. sajt ''Vulture'' ljubitelje serije proglasio je najprivrženijim u popularnoj kulturi, rangirajući ih ispred ljubitelja [[Lady Gaga|Lady Gage]], [[Justin Bieber|Justina Biebera]], ''[[Harry Potter|Harryja Pottera]]'' i ''[[Ratovi zvijezda|Ratova zvijezda]]''. Među ljubiteljima su političke vođe poput američkog predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]],<ref>{{cite news|last=Shear|first=Michael|title=Obama's TV Picks|url=http://www.nytimes.com/2013/12/30/us/obamas-tv-picks-anything-edgy-with-hints-of-reality.html|access-date=29. 12. 2013|newspaper=The New York Times|date=29. 12. 2013}}</ref><ref>{{cite news|last=Ghahremani|first=Tanya|title=President Obama 'Really Likes' Game of Thrones, In Case You Were Wondering|url=http://www.complex.com/pop-culture/2013/12/obama-favorite-tv-shows-game-of-thrones|access-date=30. 12. 2013|website=Complex Pop Culture|date=30. 12. 2013|archive-date=5. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140105010138/http://www.complex.com/pop-culture/2013/12/obama-favorite-tv-shows-game-of-thrones|url-status=dead}}</ref> britanskog premijera [[David Cameron|Davida Camerona]],<ref>{{cite web|title=David Cameron admits he is a 'Throney' and 'huge fan' on Game of Thrones studio tour|url=http://www.express.co.uk/news/politics/568919/David-Cameron-Game-of-Thrones-General-Election-2015|work=Daily Express|first=Victoria|last=Armstrong|date=7. 4. 2015|access-date=10. 4. 2015}}</ref> australske premijerke [[Julia Gillard|Julije Gillard]]<ref>{{cite news|last=Taylor|first=Lenore|title=Julia Gillard reveals Game of Thrones addiction|url=http://www.guardian.co.uk/world/2013/may/26/julia-gillard-game-of-thrones|access-date=30. 5. 2013|newspaper=The Guardian|date=30. 5. 2013|location=London}}</ref><ref>{{cite news|last=Gillard|first=Julia|title=Game of Thrones has parallels with my time as Australian prime minister|url=http://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/apr/07/game-of-thrones-parallels-prime-minister?CMP=twt_gu|access-date=7. 4. 2014|newspaper=The Guardian|date=7. 4. 2014}}</ref> i holandskog ministra vanjskih poslova [[Frans Timmermans|Fransa Timmermansa]].<ref>{{cite news|last=Kirkup|first=James|title=Winter is coming: politics and Game of Thrones|url=http://blogs.telegraph.co.uk/news/jameskirkup/100219397/winter-is-coming-politics-and-game-of-thrones/|access-date=30. 5. 2013|newspaper=The Daily Telegraph|date=30. 5. 2013|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20150401191125/http://blogs.telegraph.co.uk/news/jameskirkup/100219397/winter-is-coming-politics-and-game-of-thrones/|archive-date=1. 4. 2015}}</ref> U 2013. uredništvo ''BBC Newsa'' napisalo je da su "strast i krajnja odanost ljubitelja" doveli do stvaranja fenomena koji nikad ranije nije viđen. Ljubitelji stvaraju veliki broj [[Fan fiction|vlastite literature]] zasnovane na radnji serije,<ref>{{cite news|last=Templeton|first=Molly|title=The best (and the weirdest) of "Game of Thrones" fanfiction|url=http://www.salon.com/2013/06/16/the_best_and_the_weirdest_of_game_of_thrones_fanfiction/|access-date=6. 7. 2013|newspaper=Salon|date=16. 6. 2013}}</ref> [[Burleska|burleske]] radove, te čak ima i osoba koje su svojim novorođenčadima počeli davati imena po likovima iz serije.<ref name="BBC March 22, 2013">{{cite news|last=de Castella|first=Tom|title=Game of Thrones: Why does it inspire such devotion among fans?|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-21856915|access-date=23. 3. 2013|newspaper=BBC News Magazine|date=22. 3. 2013}}</ref> Naprimjer, ime "Arya" skočilo je sa 711. mjesta na 413. mjesto na spisku najpopularnijih imena za djevojčice u SAD-u.<ref>{{cite news|last=Carlson|first=Adam|title='Game of Thrones' domination is nearly complete: 'Arya' is the fastest-rising name for baby girls|url=http://popwatch.ew.com/2013/05/10/arya-game-of-thrones-baby-names/|work=Entertainment Weekly|date=10. 5. 2013|access-date= 10. 5. 2013}}</ref> Scenaristi koje je BBC naveo u svom članku izjavili su da ovaj cjelokupni fenomen pripisuju bogatim detaljima, moralnoj dvosmislenosti, seksualnoj eksplicitnosti i epskoj razmjeri serije i romanâ.<ref name="BBC March 22, 2013" /> Prema podacima iz 2013, oko 58% gledalaca čine muškarci, a 42% žene, dok prosječan muški gledalac ima 41. godinu.<ref name="EW.com March 31, 2013">{{cite news|last=Hibberd|first=James|title=HBO: 'Game of Thrones' piracy is a compliment|url=http://insidetv.ew.com/2013/03/31/hbo-thrones-piracy/|access-date=3. 4. 2013|newspaper=Entertainment Weekly|date=31. 3. 2013|archive-date=28. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141028183047/http://insidetv.ew.com/2013/03/31/hbo-thrones-piracy/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|last=Watercutter|first=Angela|title=Yes, Women Really Do Like Game of Thrones (We Have Proof)|url=http://www.wired.com/underwire/2013/06/women-game-of-thrones/|date=3. 6. 2013|access-date=6. 6. 2013|work=Wired}}</ref> Prema procjenama marketinške direktorice [[SBS]]-a, serija ima najveću stopu angažmana publike u odnosu na bilo koju drugu HBO-ovu TV-seriju. Od 2,9 miliona ljubitelja na [[Facebook]]u, njih 5,5% govorili su o ''Igri prijestolja'' u 2012. Nasuprot tome, od 10 miliona ljubitelja HBO-ove serije ''[[Okus krvi]]'', svega njih 1,8% govorilo je o seriji na društvenoj mreži iste godine.<ref>{{cite news|last=Kellie|first=Helen|title=Social is coming of age in the marketing mix – a TV perspective|url=http://www.marketingmag.com.au/blogs/social-is-coming-of-age-in-the-marketing-mix-a-tv-perspective-25975/|access-date=29. 10. 2012|newspaper=Marketing magazine|date=26. 10. 2012|archive-date=6. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141206074236/http://www.marketingmag.com.au/blogs/social-is-coming-of-age-in-the-marketing-mix-a-tv-perspective-25975/|url-status=dead}}</ref> Sajt ''Vulture'' naveo je sljedeće veće sajtove koje su ljubitelji napravili i posvetili serijalu: Westeros.org i WinterIsComing.net (pružaju vijesti i forume), ToweroftheHand.com (organizira zajednička čitanja romanâ) i Podcastoficeandfire.com ([[podcast]] o seriji).<ref name="Vulture October 15, 2012" /> Pored navedenog, ima još mnogo podcastova koji govore o seriji.<ref>{{cite news|last=Nguyen|first=Nicole|title=In the Game of Thrones, These Podcasts Play to Win|url=http://www.geeksugar.com/Game-Thrones-Podcasts-30228595|access-date=4. 5. 2013|newspaper=Geeksugar|date=3. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140623114614/http://www.geeksugar.com/Game-Thrones-Podcasts-30228595|archive-date=23. 6. 2014|url-status=dead}}</ref> === Nagrade i nominacije === Serija je nominirana za 86, a osvojila je 26 ''[[Emmy nagrada|Emmyja]]''. Na [[63. dodjela Emmyja|63. dodjeli ''Emmyja'']], 1. sezona ''Igre prijestolja'' nominirana je u 13 kategorija. Osvojila je dvije nagrade te godine: nagradu za najbolji dizajn uvodne špice, te je [[Peter Dinklage]] osvojio nagradu za najboljeg sporednog glumca u dramskoj seriji za ulogu Tyriona Lannistera. Dinklage je za istu ulogu dobio i [[Zlatni globus|''Zlatnog globusa'']], [[Nagrada "Scream"|nagradu "Scream"]] i [[Nagrada "Satellite"|"Satellite"]]. Na [[64. dodjela nagrade "Creative Arts Emmy"|64. dodjeli nagrade "Creative Arts Emmy"]], serija je osvojila 6 nagrada. Treća sezona serije osvojila je najmanje ''Emmyja'' – svega dva. Na [[66. dodjela nagrade "Creative Arts Emmy"|66. dodjeli nagrade "Creative Arts Emmy"]], 4. sezona serije osvojila je 4 nagrade. Na [[67. dodjela Emmyja|67. dodjeli ''Emmyja'']], 5. sezona donijela je ''Igri prijestolja'' rekord za najviše osvojenih ''Emmyja'' u jednoj godini, osvojivši 12 od 24 nagrade za koje je bila nominirana, između ostalog osvojivši nagradu za najbolju dramsku seriju.<ref>{{cite news |url=http://variety.com/2015/tv/news/game-of-thrones-emmy-wins-record-1201598356/ |title=‘Game of Thrones’ Sets Record for Most Emmy Wins in a Year |first=Laura |last=Prudom |date=20. 9. 2015 |work=Variety |access-date=21. 9. 2015}}</ref> Serija je sveukupno nominirana za 512 nagrada, a osvojila je njih 192. === Gledanost === Epizode 1. sezone ''Igre prijestolja'' gledalo je 2,5 miliona ljudi na dan prikazivanja, dok je ukupna gledanost svake epizode bila 9,3 miliona računajući reprize i gledanje na zahtjev.<ref>{{cite news|last= Thomas|first=June|title=How Much Gold Is Game of Thrones Worth |url=http://www.slate.com/articles/arts/culturebox/2012/03/game_of_thrones_how_hbo_and_showtime_make_money_despite_low_ratings_.html |date=29. 3. 2012 |access-date=5. 6. 2014|work=Slate}}</ref> Druga sezona imala je 11,6 miliona gledalaca.<ref>{{cite press |url=http://www.thefutoncritic.com/news/2013/04/02/hbo-renews-game-of-thrones-for-fourth-season-100210/20130402hbo01/ |title=HBO Renews 'Game of Thrones' for Fourth Season |publisher=HBO |date=2. 4. 2013 |access-date=23. 8. 2014}}</ref> Treća sezona imala je 14,2 miliona gledalaca, što je ''Igru prijestolja'' plasiralo odmah iza ''[[Porodica Soprano|Porodice Soprano]]'' po broju gledalaca.<ref>{{cite news|last=Ritter|first=Dan|title=Game of Thrones is Time Warner's Cash Cow|url=http://wallstcheatsheet.com/stocks/game-of-thrones-is-time-warners-cash-cow.html/?a=viewall|access-date=8. 8. 2013|newspaper=Wall Street Cheat Sheet|date=7. 8. 2013|archive-date=20. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141020132436/http://wallstcheatsheet.com/stocks/game-of-thrones-is-time-warners-cash-cow.html/?a=viewall|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|last=Adalian|first=Josef|title=For HBO, Game of Thrones Ratings Second Only to The Sopranos|url=http://www.vulture.com/2013/06/game-of-thrones-huge-ratings-chart.html|access-date=6. 6. 2013|newspaper=Vulture|date=8. 6. 2013}}</ref> HBO je isprva izjavio da je 4. sezona imala 18,4 miliona gledalaca, ali je brojku kasnije ispravio na 18,6 miliona, što je ispred ''Porodice Soprano'' po broju gledalaca.<ref>{{cite news|last=Fienberg|first=Daniel|title='Game of Thrones' has become more popular than 'The Sopranos' sorta kinda|url=http://www.hitfix.com/the-fien-print/game-of-thrones-has-become-more-popular-than-the-sopranos-sorta-kinda|date=5. 6. 2014|access-date=5. 6. 2014|work=HitFix|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603155225/http://www.hitfix.com/the-fien-print/game-of-thrones-has-become-more-popular-than-the-sopranos-sorta-kinda|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/2014/06/16/us-television-gameofthrones-idUSKBN0ER2N520140616 |title='Game of Thrones' draws 7.1 million viewers for blood-filled finale |date=16. 6. 2014 |agency=Reuters |first=Piya |last=Sinha-Roy |access-date=13. 7. 2014 |archive-date=20. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151020021930/http://www.reuters.com/article/2014/06/16/us-television-gameofthrones-idUSKBN0ER2N520140616 |url-status=dead }}</ref> Sljedeći grafikon prikazuje broj gledalaca na dan prikazivanja svake epizode: {{Rejtinzi Igre prijestolja}} == Drugi mediji i proizvodi == === Muzika === {{glavni|Muzika u Igri prijestolja}} [[Ramin Djawadi]] komponira muziku za seriju. Muziku za 1. sezonu serije komponirao je 10 sedmica prije premijere,<ref name=Ryan>{{cite news|last=Ryan|first=Maureen|title='Game of Thrones' Changes Its Tune, Hires New Composer|url=http://www.aoltv.com/2011/02/02/game-of-thrones/|access-date=20. 7. 2011|publisher=AOL TV|date=2. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110202120407/http://www.aoltv.com/2011/02/02/game-of-thrones/|archive-date=2. 2. 2011|url-status=dead}}</ref> a u junu 2011. objavila ju je diskografska kuća [[Varèse Sarabande]] u vlasništvu [[Universal Music Group|Universala]].<ref>{{cite web|url=http://filmmusicreporter.com/2011/05/31/game-of-thrones-soundtrack-details/|title=Game of Thrones Soundtrack Details|publisher=Film Music Reporter|date=31. 5. 2011|access-date=15. 6. 2011}}</ref> Objavljeni su albumi s muzikom iz serije za naredne sezone na kojima se nalaze pjesme grupa [[The National]], [[The Hold Steady]] i [[Sigur Rós]]. Razni muzičari obradili su instrumentalnu špicu serije.<ref name=Wired-15-04-2013>{{cite news|last=Watercutter|first=Angela|title=Why HBO Turned to Indie Bands for the Medieval Tunes of Game of Thrones|url=http://www.wired.com/underwire/2013/04/game-of-thrones-music/|access-date=17. 4. 2013|newspaper=Wired|date=15. 4. 2013}}</ref> Na [[66. dodjela Emmyja|66. dodjeli ''Emmyja'']], [[Weird Al Yankovic|"Weird Al" Yankovic]] izveo je parodiju pjesme, time po prvi put dodavajući pjesmi tekst.<ref name=parody>{{cite news|last=Grow|first=Kory|url=http://www.rollingstone.com/tv/news/weird-al-parodies-game-of-thrones-mad-men-themes-at-the-emmys-20140825|title="Weird Al" Parodies ''Game of Thrones'', ''Mad Men'' Themes at the Emmys|work=Rolling Stone|date=25. 8. 2014|access-date=4. 5. 2015}}</ref> U martu 2015. grupa [[FORTE (grupa)|FORTE]] objavila je opernu izvedbu i muzički videozapis špice, te joj je dodala tekst na višem valirijskom jeziku.<ref name=GoT-Forte>{{cite news|author=|url=http://www.sundaytimes.lk/150322/plus/giving-a-classical-edge-to-game-of-thrones-soundtrack-140330.html|title=Giving a classical edge to ''Game of Thrones'' soundtrack|work=The Sunday Times|location=Šri Lanka|date=22. 3. 2015|access-date=5. 4. 2015}}</ref> === Prateći materijal === Tokom emitiranja svake sezone serije, objavljuje se niz [[podcast]]ova pod imenom ''[[Thronecast]]: The Official Guide to Game of Thrones'' ({{jez-bs|Thronecast [kombinacije engl. riječi "prijestolje" i "podcast"]: Službeni vodič za Igru prijestolja}}). Vodi ga Geoff Lloyd, producira Koink, a objavljuje Sky Atlantic na svojoj [[Veb-stranica|veb-stranici]] i na britanskom [[iTunes]]u. Novi podcasti objavljuju se nakon svake epizode i sadrže analizu dešavanja i intervjue s glumačkom postavom.<ref name="Thronecast">{{cite web|url=https://itunes.apple.com/gb/podcast/thronecast-official-fan-show/id429051561|title=Thronecast: The Official Fan Show for Game of Thrones on Sky Atlantic HD|date=18. 4. 2011|access-date=18. 4. 2012|publisher=iTunes Store }}</ref> U cilju promoviranja ''Igre prijestolja'', HBO je 2014. i 2015. naručio dva [[hip-hop]] albuma pod nazivom ''Catch the Throne''.<ref>{{cite news|last=Whelan|first=Robbie|title=Unlikely Mix: Rappers, Dragons and Fantasy: HBO Hires Hip-Hop, Latin-Music Artists to Promote 'Game of Thrones'|url=http://www.wsj.com/articles/SB10001424052702304585004579417603138479142|access-date=7. 3. 2014|newspaper=The Wall Street Journal|date=4. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.spin.com/2015/03/game-of-thrones-catch-the-throne-2-talib-kweli-stream/ |title=Snoop Dogg, Talib Kweli, Mastodon, More To Appear On ‘Game of Thrones’ Mixtape |work=Spin |first=Colin |last=Joyce |date=7. 3. 2015 |access-date=4. 4. 2015 |archive-date=10. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160910094058/http://www.spin.com/2015/03/game-of-thrones-catch-the-throne-2-talib-kweli-stream/ |url-status=dead }}</ref> 27. septembra 2012. objavljena je prateća knjiga pod nazivom ''Inside HBO's Game of Thrones'' ({{ISBN|978-1-4521-1010-3}}), koju je napisao scenarist [[Bryan Cogman]]. Knjiga govori o stvaranju prve dvije sezone serije, glavnim likovima i porodicama. Sadrži preko 192 strana ispunjenih konceptnim crtežima i fotografijama iza kulisa.<ref>{{cite news|last=Edwards|first=Richard|title=Inside HBO's Game Of Thrones by Bryan Cogman REVIEW|url=http://www.sfx.co.uk/2012/09/21/inside-hbos-game-of-thrones-by-bryan-cogman-review/|access-date=27. 9. 2012|newspaper=SFX|date=21. 9. 2012}}</ref> ''[[After the Thrones]]'' je [[talk show]] u kojem Andy Greenwald i Chris Ryan razgovaraju o epizodama serije. Prikazuje se na HBO Nowu sljedećeg dana nakon prikazivanja posljednje epizode.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2016/04/04/game-thrones-bill-simmons-after-show-hbo |title=HBO orders Game of Thrones weekly after-show from Bill Simmons |last=Snierson |first=Dan |work=Entertainment Weekly |date=4. 4. 2016 |access-date=5. 4. 2016 |archive-date=6. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160506102116/http://www.ew.com/article/2016/04/04/game-thrones-bill-simmons-after-show-hbo |url-status=dead }}</ref> === Roba i izložbe === [[Datoteka:Game of Thrones merchandise in HBO shop.jpg|mini|Prikazano je nekoliko artikala iz ''Igre prijestolja'' koje prodaje HBO-ova trgovina u [[New York]]u.]] [[HBO]] je odobrio raznu robu zasnovanu na ''Igri prijestolja''. Između ostalog, mogu se pronaći razne igre, replike oružja i oklopa, nakit, "[[bobblehead]]" figure, [[Pivara Ommegang|Ommegangovo]] [[pivo]] i razni drugi artikli.<ref>{{cite news|last=Sacco|first=Dominic|title=Brand Profiles: Game of Thrones|url=http://www.licensing.biz/brand-profiles/264/Game-of-Thrones|access-date=16. 6. 2013|newspaper=Licensing.biz|date=11. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160429131316/http://www.licensing.biz/brand-profiles/264/Game-of-Thrones|archive-date=29. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> Od skuplje robe, tu su ručni satovi [[Švicarska|švicarske]] kompanije [[Ulysse Nardin]] u vrijednosti od 10.500 $<ref>{{cite news|last=Miller|first=Julie|title="Is the $10,500 Game of Thrones Watch Blood-Resistant?" and Our Other Most Pressing Concerns About the Official "Night's" Timepiece|url=http://www.vanityfair.com/online/oscars/2013/05/game-of-thrones-watch|access-date=10. 5. 2013|newspaper=Vanity Fair|date=9. 5. 2013}}</ref> i replika Željeznog prijestolja koja košta 30.000 $.<ref>{{cite news|last=Miller|first=Julie|title=The Pros and Cons of Owning a $30,000 Game of Thrones Replica Throne|url=http://www.vanityfair.com/online/oscars/2012/06/game-of-thrones-finale-replica-throne|access-date=10. 5. 2013|newspaper=Vanity Fair|date=5. 6. 2012}}</ref> U 2013. i 2014. putujuća izložba kostima, rekvizita i oružja iz serije posjetila je veće grade u [[Evropa|Evropi]] i [[Amerika|Americi]].<ref>{{cite web | url=http://www.hbo.com/game-of-thrones/about/article/exhibition.html | title=Exhibition | publisher=HBO | access-date=19. 2. 2013}}</ref> === Videoigre === {{glavni|Spisak videoigara o Pjesmi leda i vatre}} Serija je inspirirala razna druga djela poput četiri videoigre zasnovane na romanima i televizijskoj adaptaciji. Seriju najbolje prati [[Strateške računarske igre|strateška]] videoigra ''[[Game of Thrones Ascent]]'', koja stvara likove i mjesta čim se pojave u televizijskoj adaptaciji.<ref>{{cite news|last=Fahey|first=Mike|title=Game of Thrones: Ascent is More Up-to-Date With the Show Than You Are|url=http://kotaku.com/game-of-thrones-ascent-is-more-up-to-date-with-the-sho-476864152|access-date=23. 4. 2013|publisher=Kotaku|date=22. 4. 2013}}</ref> === Druga djela zasnovana na seriji === Jesenja kolekcija za 2012. [[Moda|modne]] marke [[Helmut Lang]] inspirirana je ''Igrom prijestolja''.<ref>{{cite news|title=Helmut Lang RTW Fall 2012|url=http://www.wwd.com/runway/fall-ready-to-wear-2012/review/helmut-lang|access-date=12. 2. 2012|work=Women's Wear Daily|date=10. 2. 2012}}</ref><ref>{{cite news|last=Day|first=Patrick Kevin|title='Game of Thrones' inspires&nbsp;... a high fashion line?|access-date=17. 2. 2012|work=Los Angeles Times|url=http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2012/02/game-of-thrones-helmut-lang.html|date=16. 2. 2012}}</ref> U martu 2012. izdavač [[Wiley-Blackwell]] objavio je knjigu ''Game of Thrones and Philosophy: Logic Cuts Deeper than the Sword'' ({{ISBN|978-1-118-16199-9}}). Knjiga govori o [[Filozofija|filozofskim]] pitanjima koje su serija i njen izvorni materijal donijeli na vidjelo.<ref>{{cite web|title=Game of Thrones and Philosophy: Logic Cuts Deeper Than Swords|url=http://ca.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1118161998.html|publisher=Wiley|access-date=23. 8. 2014|archive-date=29. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141029080128/http://ca.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1118161998.html|url-status=dead}}</ref> 30. aprila 2013. časopis ''[[Mad (časopis)|Mad]]'' parodirao je ''Igru prijestolja'',<ref>{{cite web |url=https://tv.yahoo.com/news/mad-magazine-parodies--game-of-thrones---exclusive-photos--173800554.html |title=MAD Magazine Parodies 'Game of Thrones' [Exclusive Photos] |publisher=Yahoo! TV |first=Kelly |last=Woo |date=20. 4. 2013 |access-date=23. 8. 2014}}</ref> te je slično uradila i [[veb-serija]] ''School of Thrones'' ({{jez-bs|Škola prijestolja}}), gdje se govori o srednjoj školi u kojoj se svi bore da postanu kralj i kraljica mature.<ref>{{cite web | url=http://www.hypable.com/2013/03/10/game-of-thrones-webseries-school-of-thrones/ | title=Game of Thrones' webseries 'School of Thrones' premieres: 5 reasons to watch | publisher=Hypable | date=10. 3. 2013 | access-date=11. 3. 2013 | author=Wilken, Selina }}{{Mrtav link}}</ref> Godine 2013. najavljene su dvije [[Pornografska parodija|pornografske parodije]].<ref>{{cite news|title=There will soon be TWO competing Game of Thrones porn spoofs|url=http://io9.com/there-will-soon-be-two-competing-game-of-thrones-porn-s-602849453|date=27. 6. 2013|access-date=1. 7. 2013|newspaper=io9|first=Charlie Jane|last=Anders|archive-date=1. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701032139/http://io9.com/there-will-soon-be-two-competing-game-of-thrones-porn-s-602849453|url-status=dead}}</ref> U 2014. kompanija "One World Symphony" najavila je [[Opera (muzika)|operu]] zasnovanoj na raznim TV-serijama, pa tako i ''Igri prijestolja''.<ref>{{cite news|last=Moylan|first=Brian|title=Game of Thrones: an opera of ice and fire to be performed in New York|url=http://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/aug/15/game-of-thrones-opera-new-york-symphony-shows|access-date=18. 8. 2014|work=The Guardian|date=15. 8. 2014}}</ref> U 2015. parodija koja je rezimirala događaje u prve 4 sezone serije pod nazivom ''Swarm of Spoilers'' ({{jez-bs|Roj spojlera}}), premijerno je prikazana u [[Chicago|čikaškom]] pozorištu "Under the Gun".<ref>{{cite web |last=Purdom |first=Gwendolyn |url=http://www.redeyechicago.com/entertainment/theater/redeye-swarm-of-spoilers-game-of-thrones-chicago-20150331-story.html |title=Under the Gun Theater produces on 'Game of Thrones' parody show |work=RedEye |date=31. 3. 2015 |access-date=12. 4. 2015}}</ref> Bilo je izvještaja da [[Sony Entertainment]] i [[pakistan]]ski Ary News rade na seriji inspiriranoj ''Igrom prijestolja''. Treba se zvati ''[[Rani Mahal]]'' ({{jez-bs|Kraljičin raj}}); radnja će biti smještena u nekadašnjoj [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]], a središnji lik priče bit će Daenerys Targaryen, koju će glumiti [[Sakshi Tanwar]].<ref>{{cite news|title=India to shoot Game of Thrones-inspired series – report|url=https://www.rt.com/news/244741-game-thrones-india-remake/|access-date=6. 11. 2015|publisher=RT|location=Rusija|date=28. 3. 2015}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Game of Thrones|''Igra prijestolja''}} {{Wikivoyage|Game of Thrones tourism|Turizam mjesta koja se pojavljuju u ''Igri prijestolja''}} * [http://www.hbo.com/game-of-thrones Službeni sajt] * [https://web.archive.org/web/20110927171234/http://www.hbouk.com/game-of-thrones Službeni britanski sajt] * {{IMDb title|0944947|Igra prijestolja}} * [http://viewers-guide.hbo.com Vodič za gledaoce ''Igre prijestolja''] na HBO.com * [http://www.makinggameofthrones.com Blog o stvaranju serije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160602042001/http://www.makinggameofthrones.com/ |date=2. 6. 2016 }} {{Emmy za najbolju dramsku seriju}} {{Nagrada Hugo za najbolju dugu dramsku prezentaciju}} {{Nagrada Hugo za najbolju kratku dramsku prezentaciju}} {{Nagrada Saturn za najbolju televizijsku prezentaciju}} {{Normativna kontrola}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Igra prijestolja (TV-serija)| ]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2011.]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] 70bld3y66z7vdblj0f5s1tyya5s30z5 Ilija Studen 0 453815 3898874 3874088 2026-06-17T04:16:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898874 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ilija Studen | slika = | opis = Ilija Studen u 2015. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|31}} | mjesto_rođenja = [[Bihać]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = poduzetnik, industrijalac, investitor | godine_aktivnosti = 1992–danas | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Ilija Studen''' (rođen 31. augusta 1967) jest [[Austrija|austrijski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] preduzetnik, industrijalac i investitor<ref name="ba.ekapija.com">{{Cite web|url=https://ba.ekapija.com/news/1616031/ilija-studen-dobitnik-nagrade-za-poslovno-liderstvo|title=Ilija Studen dobitnik nagrade za poslovno liderstvo|website=ba.ekapija.com|access-date=31. 5. 2019}}</ref>. Suosnivač je i predsjednik [[STUDEN Holding|STUDEN & Co Holdinga]], dioničarskog društva koje se dominantno bavi poljoprivrednim poduzetništvom.<ref name="Overview">{{Cite web|url=http://sco-group.com/en/overview/|title=Overview|website=Sco Group|language=en-US|access-date=31. 5. 2019|archive-date=17. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190517144937/https://sco-group.com/en/overview/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://sco-group.com/en/board/|title=Board|website=Sco Group|language=en-US|access-date=31. 5. 2019|archive-date=17. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190517145044/http://sco-group.com/en/board/|url-status=dead}}</ref> Ilija Studen je sa svojim dioničarskim društvom razvio međunarodni biznis koja pokriva preradu, trgovinu i distribuciju poljoprivrednih dobara kao što su: šećer, jestiva ulja, uljarice, žitarice i kahva.<ref name="Overview"/> Danas, STUDEN grupa posjeduje preko 30 kompanija, te broji preko 600 zaposlenih širom [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] i [[Bliski istok|Bliskog Istoka]].<ref>{{Cite web|url=http://www.studen-global.com/business/|title=Our Business|website=Studen Global|language=en-US|access-date=31. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://sco-group.com/en/companies/|title=Companies - STUDEN HOLDING - Bimal group - Agrana Studen Group|website=Sco Group|language=en-US|access-date=31. 5. 2019|archive-date=17. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190517145150/https://sco-group.com/en/companies/|url-status=dead}}</ref> Ilija Studen živi i radi na relaciji [[Dubai]], [[Beč]] i [[Brčko]]<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.abf.ba/transatlantic-forum-2016/speaker/ilija-studen/|title=Ilija STUDEN|website=Transatlantic Forum 2016|language=en-US|access-date=31. 5. 2019|archive-date=18. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190518065236/http://www.abf.ba/transatlantic-forum-2016/speaker/ilija-studen/|url-status=dead}}</ref>. == Rani život i obrazovanje == Rođen je 31. augusta 1967. godine u [[Bihać]]u. Njegov otac je upravljao jednom od vodećih firmi za distribuciju prehrambenih proizvoda, dok je njegova majka radila kao službenica u osiguranju. Ilija Studen završio je osnovnu školu i srednju Elektrotehničku školu u Bihaću. Tokom školskih dana bio je aktivan šahista što mu je omogućilo da učestvuje na turnirima i proputuje čitavu [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Nakon vojne službe u [[Derventa|Derventi]] Studen se 1986. godine seli u [[Zagreb]], gdje studira elektroinženjerstvo, i gdje još kao student pokazuje osobine preduzetnika kroz prodaju računara i druge tehničke opreme. Rastuća politička napetost prije [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] navela je Studena da se preseli u Beč. == Profesionalna karijera == Suosnivač je STUDEN & Co GmbH 1992. godine u Beču kada mu je bilo tek 25 godina. Kompanija je počela s izvozom osnovnih prehrambenih namirnica kao što su pšenično brašno, jestivo ulje i šećer iz Austrije, [[Mađarska|Mađarske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Distribucija mineralnog ulja bila je također, jedan od njegovih prvih poduhvata (danas, CEROL benzinske pumpe se nalaze širom Bosne i Hercegovine). Od samog početka, cilj STUDEN grupe bio je uspostavljanje objedinjenog poljoprivrednog preduzetništva koje će nabavkom robe iz čitavog svijeta osigurati najkonkurentnije cijene. Studen je predvidio da će strateško partnerstvo duž lanca nabavke biti neophodno za stvaranje održivog modela poslovanja, što je dovelo do saradnje i zajedničkih poduhvata s najvećim austrijskim tržišnim poduzetnicima. Ilija Studen je prepoznao veliki potencijal u unapređivanju sektora jestivoga ulja, što je dovelo do saradnje sa VFI-om (VEREINIGTE FETTWARENINDUSTRIE)[[Ilija Studen#cite%20note-9|<sup>[9]</sup>]], vodećim proizvođačem jestivog ulja u Austriji, s kojim je poslije privatizovao i modernizovao fabriku [[Bimal Brčko|BIMAL]] u Bosni i Hercegovini, koja je postala jedna od vodećih proizvođača jestivog ulja u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]][[Ilija Studen#cite%20note-10|<sup>[10]</sup>]]. Drugo uspješno partnerstvo uspostavljeno je s austrijskim proizvođačem šećera, grupom AGRANA, što je dovelo do zajedničkog poduhvata na području Zapadnog Balkana[[Ilija Studen#cite%20note-11|<sup>[11]</sup>]]. Kada je [[Brazil]] doživio poljoprivredni razvoj u kasnim 1990-im i ranim 2000-im, Studen je otvorio ured u [[Sao Paulo|Sao Paolu]] kako bi unaprijedio poslovanje nabavke roba. Zauzvrat, Brazil je postao sve važniji izvor poljoprivrednih proizvoda za tržište Jugoistočne Evrope. Između ostalih, poslovna grupa je počela i sa trgovinom sirove kahve. Danas je STUDEN grupa značajan dobavljač sirove kahve širom Jugoistočne [[Evropa|Evrope]]. Rast ovog dijela poslovanja je nastavio putem kupovine fabrike za prženje kahve u [[Gradačac|Gradačcu]], i njenim integrisanjem u Brčko u okvir Agroindustrijskog kompleksa STUDEN Holdinga[[Ilija Studen#cite%20note-12|<sup>[12]</sup>]]. U istom razdoblju, izgrađena je STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera u Bosni i Hercegovini[[Ilija Studen#cite%20note-13|<sup>[13]</sup>]]. Danas, ovo strateško partnerstvo sa AGRANA grupom osiguralo je vodeće tržišno mjesto na području Zapadnog Balkana. Samo nekoliko godina poslije, Studen je ušao u proizvodnju pšeničnog brašna kroz akviziciju kompanije ŽITOPROMET[[Ilija Studen#cite%20note-14|<sup>[14]</sup>]][[Ilija Studen#cite%20note-15|<sup>[15]</sup>]]. Povećana internacionalizacija poslovanja dovela je STUDEN grupu do širenja ka istoku i do uspostave ureda u Dubaiju kao regionalnog središta trgovanja robom. Ključna distributivna tržišta na [[Bliski istok|Bliskom Istoku]] su: [[Turska]], [[Izrael]], [[Palestina (država)|Palestina]], [[Saudijska Arabija]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]. Agroindustrijski kompleks STUDEN Holdinga u Brčkom je jedan od najvećih kompleksa u regiji i često je mjesto posjeta međunarodnih zvaničnika i diplomata. STUDEN Holding je i najveći investitor u prehrambenu industriju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://sco-group.com/palmer-posjetio-agroindustrijski-kompleks-studen-holdinga-u-brckom/|title=Palmer posjetio Agroindustrijski kompleks STUDEN Holdinga u Brčkom|date=6. 7. 2021|website=Sco Group|language=bs-BA|access-date=27. 7. 2021|archive-date=27. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210727123758/http://sco-group.com/palmer-posjetio-agroindustrijski-kompleks-studen-holdinga-u-brckom/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://sco-group.com/privredni-razvoj-brcko-distrikta-kroz-predstojece-projekte-tema-sastanka-ambasadora-i-studen-grupe/|title=Privredni razvoj Brčko distrikta kroz predstojeće projekte tema sastanka ambasadora i STUDEN Grupe|date=16. 6. 2021|website=Sco Group|language=bs-BA|access-date=27. 7. 2021|archive-date=27. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210727123759/http://sco-group.com/privredni-razvoj-brcko-distrikta-kroz-predstojece-projekte-tema-sastanka-ambasadora-i-studen-grupe/|url-status=dead}}</ref> == Nagrade i priznanja == {| class="wikitable" |+ !''Godina'' !''NAZIV'' !''DEKRET'' |- |''2006'' |''Počasni građanin'' ''Grada [[Gradačac]]'' |''Općina Gradačac,'' ''Bosna i Hercegovina'' |- |''2007'' |''Najmenadžer BiH Jugoistočne i Srednje Evrope'' |''Evropska asocijacija menadžera'' |- |''2015'' |''Ličnost godine'' ''Brčko distrikt'' |''Evropski pokret u Bosni i Hercegovini'' |- |''2016'' |''Mediterranean Leadership'' ''Award''<ref name="ba.ekapija.com"/> |''Johns Hopkins University'' ''School of Advanced International Studies'' ''Centre for Transatlantic Relations'' ''[[Washington, D.C.|Washington DC]], [[Sjedinjene Američke Države|USA]]'' |- |''2017'' |''Veliki orden časti za zasluge Republike Austrije''<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/vlasniku-bimala-urucen-veliki-orden-casti-republike-austrije/|title=Vlasniku Bimala uručen Veliki orden časti Republike Austrije|date=26. 10. 2017|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=31. 5. 2019}}</ref> |''Predsjednik Republike Austrije'' |- |''2019'' |''Počasni doktorat'' |''Nezavisni univerzitet [[Banja Luka]]'' |} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Studen, Ilija}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] ed2o0c6ai2wzcpa0dbav15c1zjtjv8n LARP1 0 483351 3898881 3888289 2026-06-17T07:56:14Z ~2026-35340-47 182661 fixing 3898881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} LARP TOWN LARP LARP LARP IM LITERALLY TYLER DURDEN JOE GOLDBERG SEXTER MORGAN ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1.096 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 123.510 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q6PKG0#sequences |title=UniProt, Q6PKG0 |language=en |access-date=16. 10. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MATQVEPLLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGATLLQAEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HGGLVRKKPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PAPEGKGEPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PNDVRGGEPD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GSARRPRPPC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AKPHKEGTGQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QERESPRPLQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPGAEGPAIS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGEEGGGEPG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AGGGAAGAAG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AGRRDFVEAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPKVNPWTKN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALPPVLTTVN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GQSPPEHSAP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AKVVRAAVPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QRKGSKVGDF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GDAINWPTPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EIAHKSVQPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SHKPQPTRKL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PPKKDMKEQE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KGEGSDSKES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PKTKSDESGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKNGDEDCQR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGQKKKGNKH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KWVPLQIDMK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEVPREKLAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RPTRPPEPRH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IPANRGEIKG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SESATYVPVA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PPTPAWQPEI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KPEPAWHDQD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETSSVKSDGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGARASFRGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GRGRGRGRGR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GRGGTRTHFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YQFGYRKFDG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VEGPRTPKYM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NNITYYFDNV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSTELYSVDQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ELLKDYIKRQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IEYYFSVDNL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ERDFFLRRKM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DADGFLPITL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IASFHRVQAL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TTDISLIFAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKDSKVVEIV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DEKVRRREEP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKWPLPPIVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YSQTDFSQLL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NCPEFVPRQH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YQKETESAPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPRAVTPVPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KTEEVSNLKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPKGLSASLP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DLDSENWIEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKRPRPSPAR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PKKSEESRFS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HLTSLPQQLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SQQLMSKDQD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EQEELDFLFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEMEQMDGRK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NTFTAWSDEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SDYEIDDRDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NKILIVTQTP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HYMRRHPGGD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RTGNHTSRAK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MSAELAKVIN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGLFYYEQDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WAEKFEPEYS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QIKQEVENFK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVNMISREQF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DTLTPEPPVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PNQEVPPGPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RFQQVPTDAL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ANKLFGAPEP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STIARSLPTT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPESPNYRNT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RTPRTPRTPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKDSSQTSRF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>YPVVKEGRTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DAKMPRKRKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RHSSNPPLES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HVGWVMDSRE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HRPRTASISS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SPSEGTPTVG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SYGCTPQSLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KFQHPSHELL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KENGFTQHVY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HKYRRRCLNE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RKRLGIGQSQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EMNTLFRFWS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FFLRDHFNKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MYEEFKQLAL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EDAKEGYRYG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LECLFRYYSY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLEKKFRLDI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FKDFQEETVK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DYEAGQLYGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKFWAFLKYS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KAKNLDIDPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LQEYLGKFRR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEDFRVDPPM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GEEGNHKRHS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VVAGGGGGEG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RKRCPSQSSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RPAAMISQPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TPPTGQPVRE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DAKWTSQHSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TQTLGK</td></tr> </table> == Funkcija == LARP1 je najveći od sedam članova porodice proteina LARP (ostali su: LARP1B, LARP3 (poznat i kao originalni La ili SSB), LARP4A, LARP4B, LARP6 i LARP7).<ref>{{cite journal | vauthors = Bousquet-Antonelli C, Deragon JM | title = A comprehensive analysis of the La-motif protein superfamily | journal = RNA | volume = 15 | issue = 5 | pages = 750–64 | date = maj 2009 | pmid = 19299548 | pmc = 2673062 | doi = 10.1261/rna.1478709 }}</ref> Svi LARP oni, uključujući ljudske LARP, sadrže po dva konzervirana područja. Prva konzervirana regija dijeli [[homolog]]iju s La proteinima (naziva se La motiv, dok je druga konzervirana regija (nazvana LA-motiv) ograničena na LARP proteine. LARP1 i 1B takođe sadrže konzerviranu "DM15 regiju" unutar svog [[C-kraj]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Lahr RM, Mack SM, Héroux A, Blagden SP, Bousquet-Antonelli C, Deragon JM, Berman AJ | title = The La-related protein 1-specific domain repurposes HEAT-like repeats to directly bind a 5'TOP sequence | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = 16 | pages = 8077–88 | date = septembar 2015 | pmid = 26206669 | pmc = 4652764 | doi = 10.1093/nar/gkv748 }}</ref> Ova regija je jedinstvena i pokazalo se da je potrebna za vezanje [[RNK]]. Mišji Larp1 eksprimiran je u dorzalnim korijenima [[ganglija]] i [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]], kao i u organima u razvoju koje karakteriziraju interakcije [[epitel]]-[[mezenhim]].<ref name="pmid10878606">{{cite journal | vauthors = Chauvet S, Maurel-Zaffran C, Miassod R, Jullien N, Pradel J, Aragnol D | title = dlarp, a new candidate Hox target in Drosophila whose orthologue in mouse is expressed at sites of epithelium/mesenchymal interactions | journal = Developmental Dynamics | volume = 218 | issue = 3 | pages = 401–13 | date = juli 2000 | pmid = 10878606 | doi = 10.1002/1097-0177(200007)218:3<401::AID-DVDY1009>3.0.CO;2-6 | doi-access = free }}</ref> Ljudski LARP1 prisutan je u niskim razinama u normalnim, ne[[embrion]]skim ćelijama, ali je visoko izražen u [[epitel]]nim [[karcinom]]ima (kao što su na [[rak jajnika|jajnicima]], [[rak debelog crijeva|debelom crijevu]], [[rak prostate|prostati]], [[nemaloćelijski karcinom pluća|nemaloćelijski pluća]], hepatoćelijski i [[rak grlića maternice|grliću maternice]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Stavraka C, Blagden S | title = The La-Related Proteins, a Family with Connections to Cancer | journal = Biomolecules | volume = 5 | issue = 4 | pages = 2701–22 | date = oktobar 2015 | pmid = 26501340 | pmc = 4693254 | doi = 10.3390/biom5042701 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Mura M, Hopkins TG, Michael T, Abd-Latip N, Weir J, Aboagye E, Mauri F, Jameson C, Sturge J, Gabra H, Bushell M, Willis AE, Curry E, Blagden SP | title = LARP1 post-transcriptionally regulates mTOR and contributes to cancer progression | journal = Oncogene | volume = 34 | issue = 39 | pages = 5025–36 | date = septembar 2015 | pmid = 25531318 | pmc = 4430325 | doi = 10.1038/onc.2014.428 }}</ref><ref name = "Hopkins_2016">{{cite journal | vauthors = Hopkins TG, Mura M, Al-Ashtal HA, Lahr RM, Abd-Latip N, Sweeney K, Lu H, Weir J, El-Bahrawy M, Steel JH, Ghaem-Maghami S, Aboagye EO, Berman AJ, Blagden SP | display-authors = 6 | title = The RNA-binding protein LARP1 is a post-transcriptional regulator of survival and tumorigenesis in ovarian cancer | journal = Nucleic Acids Research | volume = 44 | issue = 3 | pages = 1227–46 | date = februar 2016 | pmid = 26717985 | pmc = 4756840 | doi = 10.1093/nar/gkv1515 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xie C, Huang L, Xie S, Xie D, Zhang G, Wang P, Peng L, Gao Z | title = LARP1 predict the prognosis for early-stage and AFP-normal hepatocellular carcinoma | journal = Journal of Translational Medicine | volume = 11 | pages = 272 | date = oktobar 2013 | pmid = 24159927 | pmc = 3814951 | doi = 10.1186/1479-5876-11-272 }}</ref> Neka istraživanja pokazala su da visoka razina proteina LARP1 korelira s lošijom prognozom kod pacijenata s rakom.<ref>{{cite journal | vauthors = Ye L, Lin ST, Mi YS, Liu Y, Ma Y, Sun HM, Peng ZH, Fan JW | title = Overexpression of LARP1 predicts poor prognosis of colorectal cancer and is expected to be a potential therapeutic target | journal = Tumour Biology | volume = 37 | issue = 11 | pages = 14585–14594 | date = novembar 2016 | pmid = 27614686 | pmc = 5126195 | doi = 10.1007/s13277-016-5332-3 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu Z, Xu J, Lu H, Lin B, Cai S, Guo J, Zang F, Chen R | title = LARP1 is regulated by the XIST/miR-374a axis and functions as an oncogene in non-small cell lung carcinoma | journal = Oncology Reports | volume = 38 | issue = 6 | pages = 3659–3667 | date = decembar 2017 | pmid = 29039571 | doi = 10.3892/or.2017.6040 | doi-access = free }}</ref> LARP1 se veže i regulira translaciju terminalnih oligopirimidinskih motiva (TOP [[iRNK]]) i može direktno stupiti u interakciju s 5' kap iRNK.<ref name="Hong_2017">{{cite journal | vauthors = Hong S, Freeberg MA, Han T, Kamath A, Yao Y, Fukuda T, Suzuki T, Kim JK, Inoki K | title = LARP1 functions as a molecular switch for mTORC1-mediated translation of an essential class of mRNAs | journal = eLife | volume = 6 | date = juni 2017 | pmid = 28650797 | pmc = 5484620 | doi = 10.7554/elife.25237 }}</ref><ref name="Lahr Fonseca Ciotti Al-Ashtal p. ">{{cite journal | vauthors = Lahr RM, Fonseca BD, Ciotti GE, Al-Ashtal HA, Jia JJ, Niklaus MR, Blagden SP, Alain T, Berman AJ | title = La-related protein 1 (LARP1) binds the mRNA cap, blocking eIF4F assembly on TOP mRNAs | journal = eLife | volume = 6 | date = april 2017 | pmid = 28379136 | pmc = 5419741 | doi = 10.7554/elife.24146 }}</ref> Također je pokazano da stupa u interakciju s 3' krajem i [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]] (CDS) ostalih gena.<ref name="Hong_2017" /> LARP1 protein kolokalizira sa [[P-tijelo|stresnim granulama i P-tijelima]],<ref name = "Nykamp_2008">{{cite journal | vauthors = Nykamp K, Lee MH, Kimble J | title = C. elegans La-related protein, LARP-1, localizes to germline P bodies and attenuates Ras-MAPK signaling during oogenesis | journal = RNA | volume = 14 | issue = 7 | pages = 1378–89 | date = juli 2008 | pmid = 18515547 | pmc = 2441978 | doi = 10.1261/rna.1066008 }}</ref> koji funkcioniraju u skladištenju i razgradnji [[RNK]]. Predloženo je da LARP1 funkcionira u [[P-tijelo|P-tijelima]], kako bi smanjio broj konzerviranih iRNK [[Ras (protein)|Ras]]-[[MAPK]]. Grupa [[homolog]]a LARP1-a može funkcionirati u kontroli ekspresije ključnih razvojnih regulatora.<ref name = "Nykamp_2008"/> Nekoliko je studija pokazalo da nedostatak LARP1 selektivno utiče na regrutiranje TOP [[iRNK]] u [[ribosom|polisomima]]. U nekim ćelijamama raka, nedostatak LARP1 smanjuje [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] i aktivira [[apoptoza|apoptotsku]] ćelijsku smrt.<ref name="Hopkins_2016"/> Iako je prijavljeno smanjenje količine proteina kodiranih sa TOP iRNK u utišanim ćelijama LARP1, neki vjeruju da to može biti jednostavno objašnjeno smanjenim brojem TOP transkripata iRNK u ćelijama s nedostatkom LARP1. == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Horke S, Reumann K, Schweizer M, Will H, Heise T | title = Nuclear trafficking of La protein depends on a newly identified nucleolar localization signal and the ability to bind RNA | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-06-18_279_25/page/26562 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 279 | issue = 25 | pages = 26563–70 | date = juni 2004 | pmid = 15060081 | doi = 10.1074/jbc.M401017200 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Beausoleil SA, Jedrychowski M, Schwartz D, Elias JE, Villén J, Li J, Cohn MA, Cantley LC, Gygi SP | title = Large-scale characterization of HeLa cell nuclear phosphoproteins | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 33 | pages = 12130–5 | date = august 2004 | pmid = 15302935 | pmc = 514446 | doi = 10.1073/pnas.0404720101 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Jin J, Smith FD, Stark C, Wells CD, Fawcett JP, Kulkarni S, Metalnikov P, O'Donnell P, Taylor P, Taylor L, Zougman A, Woodgett JR, Langeberg LK, Scott JD, Pawson T | title = Proteomic, functional, and domain-based analysis of in vivo 14-3-3 binding proteins involved in cytoskeletal regulation and cellular organization | journal = Current Biology | volume = 14 | issue = 16 | pages = 1436–50 | date = august 2004 | pmid = 15324660 | doi = 10.1016/j.cub.2004.07.051 | s2cid = 2371325 }} * {{cite journal | vauthors = Beausoleil SA, Villén J, Gerber SA, Rush J, Gygi SP | title = A probability-based approach for high-throughput protein phosphorylation analysis and site localization | url = https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2006-10_24_10/page/1285 | journal = Nature Biotechnology | volume = 24 | issue = 10 | pages = 1285–92 | date = oktobar 2006 | pmid = 16964243 | doi = 10.1038/nbt1240 | s2cid = 14294292 }} * {{cite journal | vauthors = Olsen JV, Blagoev B, Gnad F, Macek B, Kumar C, Mortensen P, Mann M | title = Global, in vivo, and site-specific phosphorylation dynamics in signaling networks | journal = Cell | volume = 127 | issue = 3 | pages = 635–48 | date = novembar 2006 | pmid = 17081983 | doi = 10.1016/j.cell.2006.09.026 | s2cid = 7827573 | doi-access = free }} {{refend}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 5]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] 7a2udhwnmmeta5j7zhsw9wa1xeqks41 3898882 3898881 2026-06-17T07:56:32Z NDG 170777 Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-35340-47|~2026-35340-47]] ([[User talk:~2026-35340-47|talk]]) to last version by NeptuneBot: unexplained content removal 3888289 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''La-srodni protein 1 (LARP1)''' jest [[protein]] od kDa, koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''LARP1''' sa [[hromosom 5|hromosoma 5]].<ref name="pmid9872452">{{cite journal | vauthors = Nagase T, Ishikawa K, Suyama M, Kikuno R, Miyajima N, Tanaka A, Kotani H, Nomura N, Ohara O | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. XI. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which code for large proteins in vitro | journal = DNA Research | volume = 5 | issue = 5 | pages = 277–86 | date = oktobar 1998 | pmid = 9872452 | doi = 10.1093/dnares/5.5.277 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid10878606">{{cite journal | vauthors = Chauvet S, Maurel-Zaffran C, Miassod R, Jullien N, Pradel J, Aragnol D | title = dlarp, a new candidate Hox target in Drosophila whose orthologue in mouse is expressed at sites of epithelium/mesenchymal interactions | journal = Developmental Dynamics | volume = 218 | issue = 3 | pages = 401–13 | date = juli 2000 | pmid = 10878606 | doi = 10.1002/1097-0177(200007)218:3<401::AID-DVDY1009>3.0.CO;2-6 | doi-access = free }}</ref><ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: LARP1 La ribonucleoprotein domain family, member 1| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?, Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=23367}}</ref> LARP1 je nova sisarska meta na signalnom putu rapamicinskog kompleksa 1 (mTORC1), često hiperaktiviranog sklopa u [[karcinom]]u koji regulira [[rast ćelija|rast]] i [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]] prvenstveno regulacijom [[sinteza proteina|sinteze proteina]].<ref>{{cite journal | vauthors = Tcherkezian J, Cargnello M, Romeo Y, Huttlin EL, Lavoie G, Gygi SP, Roux PP | title = Proteomic analysis of cap-dependent translation identifies LARP1 as a key regulator of 5'TOP mRNA translation. | journal = Genes Dev | volume = 28 | issue = 4 | pages = 357–71 | date = Feb 2014 | pmid = 24532714 | pmc = 3937514 | doi = 10.1101/gad.231407.113 }}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1.096 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 123.510 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q6PKG0#sequences |title=UniProt, Q6PKG0 |language=en |access-date=16. 10. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MATQVEPLLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGATLLQAEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HGGLVRKKPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PAPEGKGEPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PNDVRGGEPD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GSARRPRPPC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AKPHKEGTGQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QERESPRPLQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPGAEGPAIS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGEEGGGEPG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AGGGAAGAAG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AGRRDFVEAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPKVNPWTKN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALPPVLTTVN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GQSPPEHSAP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AKVVRAAVPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QRKGSKVGDF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GDAINWPTPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EIAHKSVQPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SHKPQPTRKL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PPKKDMKEQE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KGEGSDSKES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PKTKSDESGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKNGDEDCQR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGQKKKGNKH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KWVPLQIDMK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEVPREKLAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RPTRPPEPRH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IPANRGEIKG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SESATYVPVA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PPTPAWQPEI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KPEPAWHDQD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETSSVKSDGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GGARASFRGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GRGRGRGRGR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GRGGTRTHFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YQFGYRKFDG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VEGPRTPKYM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NNITYYFDNV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSTELYSVDQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ELLKDYIKRQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IEYYFSVDNL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ERDFFLRRKM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DADGFLPITL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IASFHRVQAL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TTDISLIFAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKDSKVVEIV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DEKVRRREEP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKWPLPPIVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YSQTDFSQLL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NCPEFVPRQH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YQKETESAPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPRAVTPVPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KTEEVSNLKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPKGLSASLP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DLDSENWIEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKRPRPSPAR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PKKSEESRFS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HLTSLPQQLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SQQLMSKDQD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EQEELDFLFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEMEQMDGRK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NTFTAWSDEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SDYEIDDRDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NKILIVTQTP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HYMRRHPGGD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RTGNHTSRAK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MSAELAKVIN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGLFYYEQDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WAEKFEPEYS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QIKQEVENFK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVNMISREQF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DTLTPEPPVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PNQEVPPGPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RFQQVPTDAL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ANKLFGAPEP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STIARSLPTT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPESPNYRNT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RTPRTPRTPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKDSSQTSRF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>YPVVKEGRTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DAKMPRKRKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RHSSNPPLES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HVGWVMDSRE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HRPRTASISS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SPSEGTPTVG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SYGCTPQSLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KFQHPSHELL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KENGFTQHVY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HKYRRRCLNE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RKRLGIGQSQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EMNTLFRFWS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FFLRDHFNKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MYEEFKQLAL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EDAKEGYRYG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LECLFRYYSY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLEKKFRLDI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FKDFQEETVK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DYEAGQLYGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKFWAFLKYS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KAKNLDIDPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LQEYLGKFRR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEDFRVDPPM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GEEGNHKRHS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VVAGGGGGEG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RKRCPSQSSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RPAAMISQPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TPPTGQPVRE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DAKWTSQHSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TQTLGK</td></tr> </table> == Funkcija == LARP1 je najveći od sedam članova porodice proteina LARP (ostali su: LARP1B, LARP3 (poznat i kao originalni La ili SSB), LARP4A, LARP4B, LARP6 i LARP7).<ref>{{cite journal | vauthors = Bousquet-Antonelli C, Deragon JM | title = A comprehensive analysis of the La-motif protein superfamily | journal = RNA | volume = 15 | issue = 5 | pages = 750–64 | date = maj 2009 | pmid = 19299548 | pmc = 2673062 | doi = 10.1261/rna.1478709 }}</ref> Svi LARP oni, uključujući ljudske LARP, sadrže po dva konzervirana područja. Prva konzervirana regija dijeli [[homolog]]iju s La proteinima (naziva se La motiv, dok je druga konzervirana regija (nazvana LA-motiv) ograničena na LARP proteine. LARP1 i 1B takođe sadrže konzerviranu "DM15 regiju" unutar svog [[C-kraj]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Lahr RM, Mack SM, Héroux A, Blagden SP, Bousquet-Antonelli C, Deragon JM, Berman AJ | title = The La-related protein 1-specific domain repurposes HEAT-like repeats to directly bind a 5'TOP sequence | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = 16 | pages = 8077–88 | date = septembar 2015 | pmid = 26206669 | pmc = 4652764 | doi = 10.1093/nar/gkv748 }}</ref> Ova regija je jedinstvena i pokazalo se da je potrebna za vezanje [[RNK]]. Mišji Larp1 eksprimiran je u dorzalnim korijenima [[ganglija]] i [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]], kao i u organima u razvoju koje karakteriziraju interakcije [[epitel]]-[[mezenhim]].<ref name="pmid10878606"/> Ljudski LARP1 prisutan je u niskim razinama u normalnim, ne[[embrion]]skim ćelijama, ali je visoko izražen u [[epitel]]nim [[karcinom]]ima (kao što su na [[rak jajnika|jajnicima]], [[rak debelog crijeva|debelom crijevu]], [[rak prostate|prostati]], [[nemaloćelijski karcinom pluća|nemaloćelijski pluća]], hepatoćelijski i [[rak grlića maternice|grliću maternice]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Stavraka C, Blagden S | title = The La-Related Proteins, a Family with Connections to Cancer | journal = Biomolecules | volume = 5 | issue = 4 | pages = 2701–22 | date = oktobar 2015 | pmid = 26501340 | pmc = 4693254 | doi = 10.3390/biom5042701 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Mura M, Hopkins TG, Michael T, Abd-Latip N, Weir J, Aboagye E, Mauri F, Jameson C, Sturge J, Gabra H, Bushell M, Willis AE, Curry E, Blagden SP | title = LARP1 post-transcriptionally regulates mTOR and contributes to cancer progression | journal = Oncogene | volume = 34 | issue = 39 | pages = 5025–36 | date = septembar 2015 | pmid = 25531318 | pmc = 4430325 | doi = 10.1038/onc.2014.428 }}</ref><ref name = "Hopkins_2016">{{cite journal | vauthors = Hopkins TG, Mura M, Al-Ashtal HA, Lahr RM, Abd-Latip N, Sweeney K, Lu H, Weir J, El-Bahrawy M, Steel JH, Ghaem-Maghami S, Aboagye EO, Berman AJ, Blagden SP | display-authors = 6 | title = The RNA-binding protein LARP1 is a post-transcriptional regulator of survival and tumorigenesis in ovarian cancer | journal = Nucleic Acids Research | volume = 44 | issue = 3 | pages = 1227–46 | date = februar 2016 | pmid = 26717985 | pmc = 4756840 | doi = 10.1093/nar/gkv1515 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xie C, Huang L, Xie S, Xie D, Zhang G, Wang P, Peng L, Gao Z | title = LARP1 predict the prognosis for early-stage and AFP-normal hepatocellular carcinoma | journal = Journal of Translational Medicine | volume = 11 | pages = 272 | date = oktobar 2013 | pmid = 24159927 | pmc = 3814951 | doi = 10.1186/1479-5876-11-272 }}</ref> Neka istraživanja pokazala su da visoka razina proteina LARP1 korelira s lošijom prognozom kod pacijenata s rakom.<ref>{{cite journal | vauthors = Ye L, Lin ST, Mi YS, Liu Y, Ma Y, Sun HM, Peng ZH, Fan JW | title = Overexpression of LARP1 predicts poor prognosis of colorectal cancer and is expected to be a potential therapeutic target | journal = Tumour Biology | volume = 37 | issue = 11 | pages = 14585–14594 | date = novembar 2016 | pmid = 27614686 | pmc = 5126195 | doi = 10.1007/s13277-016-5332-3 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu Z, Xu J, Lu H, Lin B, Cai S, Guo J, Zang F, Chen R | title = LARP1 is regulated by the XIST/miR-374a axis and functions as an oncogene in non-small cell lung carcinoma | journal = Oncology Reports | volume = 38 | issue = 6 | pages = 3659–3667 | date = decembar 2017 | pmid = 29039571 | doi = 10.3892/or.2017.6040 | doi-access = free }}</ref> LARP1 se veže i regulira translaciju terminalnih oligopirimidinskih motiva (TOP [[iRNK]]) i može direktno stupiti u interakciju s 5' kap iRNK.<ref name="Hong_2017">{{cite journal | vauthors = Hong S, Freeberg MA, Han T, Kamath A, Yao Y, Fukuda T, Suzuki T, Kim JK, Inoki K | title = LARP1 functions as a molecular switch for mTORC1-mediated translation of an essential class of mRNAs | journal = eLife | volume = 6 | date = juni 2017 | pmid = 28650797 | pmc = 5484620 | doi = 10.7554/elife.25237 }}</ref><ref name="Lahr Fonseca Ciotti Al-Ashtal p. ">{{cite journal | vauthors = Lahr RM, Fonseca BD, Ciotti GE, Al-Ashtal HA, Jia JJ, Niklaus MR, Blagden SP, Alain T, Berman AJ | title = La-related protein 1 (LARP1) binds the mRNA cap, blocking eIF4F assembly on TOP mRNAs | journal = eLife | volume = 6 | date = april 2017 | pmid = 28379136 | pmc = 5419741 | doi = 10.7554/elife.24146 }}</ref> Također je pokazano da stupa u interakciju s 3' krajem i [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]] (CDS) ostalih gena.<ref name="Hong_2017" /> LARP1 protein kolokalizira sa [[P-tijelo|stresnim granulama i P-tijelima]],<ref name = "Nykamp_2008">{{cite journal | vauthors = Nykamp K, Lee MH, Kimble J | title = C. elegans La-related protein, LARP-1, localizes to germline P bodies and attenuates Ras-MAPK signaling during oogenesis | journal = RNA | volume = 14 | issue = 7 | pages = 1378–89 | date = juli 2008 | pmid = 18515547 | pmc = 2441978 | doi = 10.1261/rna.1066008 }}</ref> koji funkcioniraju u skladištenju i razgradnji [[RNK]]. Predloženo je da LARP1 funkcionira u [[P-tijelo|P-tijelima]], kako bi smanjio broj konzerviranih iRNK [[Ras (protein)|Ras]]-[[MAPK]]. Grupa [[homolog]]a LARP1-a može funkcionirati u kontroli ekspresije ključnih razvojnih regulatora.<ref name = "Nykamp_2008"/> Nekoliko je studija pokazalo da nedostatak LARP1 selektivno utiče na regrutiranje TOP [[iRNK]] u [[ribosom|polisomima]]. U nekim ćelijamama raka, nedostatak LARP1 smanjuje [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] i aktivira [[apoptoza|apoptotsku]] ćelijsku smrt.<ref name="Hopkins_2016"/> Iako je prijavljeno smanjenje količine proteina kodiranih sa TOP iRNK u utišanim ćelijama LARP1, neki vjeruju da to može biti jednostavno objašnjeno smanjenim brojem TOP transkripata iRNK u ćelijama s nedostatkom LARP1. == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Horke S, Reumann K, Schweizer M, Will H, Heise T | title = Nuclear trafficking of La protein depends on a newly identified nucleolar localization signal and the ability to bind RNA | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-06-18_279_25/page/26562 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 279 | issue = 25 | pages = 26563–70 | date = juni 2004 | pmid = 15060081 | doi = 10.1074/jbc.M401017200 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Beausoleil SA, Jedrychowski M, Schwartz D, Elias JE, Villén J, Li J, Cohn MA, Cantley LC, Gygi SP | title = Large-scale characterization of HeLa cell nuclear phosphoproteins | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 33 | pages = 12130–5 | date = august 2004 | pmid = 15302935 | pmc = 514446 | doi = 10.1073/pnas.0404720101 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Jin J, Smith FD, Stark C, Wells CD, Fawcett JP, Kulkarni S, Metalnikov P, O'Donnell P, Taylor P, Taylor L, Zougman A, Woodgett JR, Langeberg LK, Scott JD, Pawson T | title = Proteomic, functional, and domain-based analysis of in vivo 14-3-3 binding proteins involved in cytoskeletal regulation and cellular organization | journal = Current Biology | volume = 14 | issue = 16 | pages = 1436–50 | date = august 2004 | pmid = 15324660 | doi = 10.1016/j.cub.2004.07.051 | s2cid = 2371325 }} * {{cite journal | vauthors = Beausoleil SA, Villén J, Gerber SA, Rush J, Gygi SP | title = A probability-based approach for high-throughput protein phosphorylation analysis and site localization | url = https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2006-10_24_10/page/1285 | journal = Nature Biotechnology | volume = 24 | issue = 10 | pages = 1285–92 | date = oktobar 2006 | pmid = 16964243 | doi = 10.1038/nbt1240 | s2cid = 14294292 }} * {{cite journal | vauthors = Olsen JV, Blagoev B, Gnad F, Macek B, Kumar C, Mortensen P, Mann M | title = Global, in vivo, and site-specific phosphorylation dynamics in signaling networks | journal = Cell | volume = 127 | issue = 3 | pages = 635–48 | date = novembar 2006 | pmid = 17081983 | doi = 10.1016/j.cell.2006.09.026 | s2cid = 7827573 | doi-access = free }} {{refend}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 5]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] t3qa0xg1z2mt4e303ydidludz1y6wca Politika Federacije Bosne i Hercegovine 0 484148 3898842 3741651 2026-06-16T15:24:59Z Bakir123 110053 /* Spisak dosadašnjih predsjednika */ 3898842 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} '''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]''' je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Ona je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet koji samostalno obavlja određene ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, osim onih koje su izričito u nadležnosti [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine}} Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine]] najviši organ [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Ustav">{{Cite web|url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20140113221125/http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html|archive-date=13. 1. 2014|url-status=dead|access-date=11. 1. 2013}}</ref> Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]], šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i [[genocid]]a.<ref name="Ustav" /> ==== Spisak dosadašnjih predsjednika ==== {| class="wikitable" ! colspan="3" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="2" |Mandat ! rowspan="2" |Stranka |- ! Od ! Do |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|80px]] | [[Krešimir Zubak]] | 31. maj 1994. | 18. maj 1997. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Na19. obljetnici HB, Grude 4428 (cropped).jpg|80px]] | [[Vladimir Šoljić]] | 18. maj 1997. | 29. december 1997. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | rowspan="2" | [[Ejup Ganić]] | rowspan="2" | 1. januar 2000. | rowspan="2" | 1. januar 2001. | [[Stranka demokratske akcije]] <small>(do maja 2000)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] <small>(od maja 2000)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Ivo Andrić Lužanski]] | 1. januar 2001. | 28. februar 2001. | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Karlo Filipović]] | 28. februar 2001. | 1. januar 2002. | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Datoteka:SafetHalilovic.jpeg|80px]] | [[Safet Halilović]] | 1. januar 2002. | 27. januar 2003. | [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Datoteka:No_image.png|80px]] | [[Niko Lozančić]] | 27. januar 2003. | 22. februar 2007. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Borjana Krišto 2014.jpg|80px]] | [[Borjana Krišto]] | 22. februar 2007. | 17. mart 2011. |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |9. | rowspan="2" |[[Datoteka:General bojnik Živko Budimir.jpg|80px]] | rowspan="2" | [[Živko Budimir]] | rowspan="2" | 17. mart 2011. | rowspan="2" | 9. februar 2015. | [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] <small>(do marta 2013)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPP|tamno|BS}};" | |[[Stranka pravde i povjerenja]] <small>(od marta 2013)</small> |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Marinko Čavara, 2023.jpg|80px]] | [[Marinko Čavara]] | 9. februar 2015. | 28. februar 2023. | rowspan="2" | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Datoteka:Lidija Bradara 260608.jpg|80px]] | [[Lidija Bradara]] | 28. februar 2023. | ''trenutno'' |} === Parlament === {{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:HoR FBiH 2022.svg|mini|[[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|'''Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH''']]{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 26 }} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 15 }} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 15 }} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez|GS]]: 12 }} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]] - [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]]: 7 }} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 6 }} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 4 }} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 4 }} {{legend|#A3DCFF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 3 }} {{legend|#EB332D|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]: 1 }} {{legend|#004E9C|[[Hrvatska republikanska stranka|HRS]]: 1 }} {{legend|#8FBC8F|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1 }} {{legend|#00AAAD|[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]: 1 }} {{legend|#0070FF|[[Snaga naroda|SN]]: 1}} {{legend|#808080|Nezavisni: 1 }}]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]], prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|njenom Ustavu]], najviše je zakonodavno tijelo [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Datoteka:HoP FBiH 2022.svg|mini|[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|'''Dom naroda Parlamenta Federacije BiH''']]<br>'''Klub Bošnjaka (23)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 11}} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]]: 3}} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 2}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 1}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}} {{legend|#8FBC8F|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1}} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1 }} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#EE1C25|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]: 1}} {{legend|#454B7D|[[Nova politička inicijativa|NPI]]: 1}} '''Klub Hrvata (23)''':{{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 14}} {{legend|#A3DCFF|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]: 3}} {{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 1}} {{legend|#000080|[[Narod i pravda|NIP]]: 1}} {{legend|#87B030|[[Narodni evropski savez|NES]]: 1}} {{legend|#EB332D|[[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]: 1}} {{legend|#00FF00|[[Za nove generacije|ZNG]]: 1}} {{legend|#DAE609|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}} '''Klub Srba (23)''':{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 7}} {{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 3}} {{legend|#0064AA|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 3}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 3}} {{legend|#C40000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 1}} {{legend|#00BBF0|[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}} {{legend|#00008B|[[Novi početak|NP]]: 1}} {{legend|#242970|[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]]: 1}} {{legend|#2957A4|[[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]]: 1}} '''Klub "Ostali" (11)''':{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 4}} {{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 4}} {{legend|#FA451F|[[Naša stranka|NS]]: 2}} {{legend|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]: 1}}]] Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] potpisanim 18. marta 1994. godine. Nakon toga je u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Parlament SR BiH|izborima 1990.]] godine u [[Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine]]. Na toj sjednici je 30. marta 1994. godine usvojen [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]] koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="Historija">{{Cite web|url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/istorijat.html|title=Historijat Parlamenta|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224082807/http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/istorijat.html|archive-date=24. 12. 2012|url-status=dead|access-date=11. 1. 2013}}</ref> ==== Predstavnički dom ==== {{Glavni|Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] i [[Izborni zakonom Bosne i Hercegovine|Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine]]. Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.<ref>{{Cite web|url=http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=2|title=Predstavnički dom - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom|website=predstavnickidom-pfbih.gov.ba|access-date=3. 11. 2021}}</ref> ==== Dom naroda ==== {{Glavni|Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] je pored [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]], jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] i [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine|Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=69|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Historijat|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=3. 11. 2021}}</ref> ==== Sazivi ==== Parlament Federacije BiH dosada je funkcionisao u devet saziva: {| class="wikitable" !Izbori !Saziv |- ! colspan="2" |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine#Historija|Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine]] |- |''[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.]]'' |[[Saziv Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]] (18. mart 1994 - 6. novembar 1996) |- ! colspan="2" |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.]] |[[Prvi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|I saziv]] (6. novembar 1996 – 4. novembar 1998) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.]] |[[Drugi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|II saziv]] (4. novembar 1998 – 27. februar 2001) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.]] |[[Treći saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|III saziv]] (27. februar 2001 – 4. decembar 2002) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.]] |[[Četvrti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|IV saziv]] (4. decembar 2002 – 21. novembar 2006) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.]] |[[Peti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|V saziv]] (21. novembar 2006 – 9. mart 2011) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.]] |[[Šesti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VI saziv]] (9. mart 2011 – 2. decembar 2014) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.]] |[[Sedmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VII saziv]] (2. decembar 2014 – 27. novembar 2018) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.]] |[[Osmi saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] (27. novembar 2018 – 1. decembar 2022) |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] |[[Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|XI saziv]] (od 1. decembra 2022) |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}} Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jest izvršni organ [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]] i [[Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|potpredsjednike Federacije]]. Sjedište Vlade Federacije je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ministarstva su razmještena još i u [[Mostar]]u. Prema ''Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine'',<ref name="automatski generisano1">Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( s amandmanima I - CIX)</ref> ustanovljena je podjela izvršnih nadležnosti između [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]], potpredsjednika Federacije, premijera, zamjenika premijera i ministara. Premijer je nadležan za: provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguravanje izvršavanja odluka sudova Federacije; predlaganje smjenjivanja [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]]; predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje proračunskih prijedloga [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine]]. Zamjenici premijera nadležni su za : vršenje dužnosti ministra; pomaganje premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona; odlučivanje da li će zatražiti mišljenje [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine]] i vršenje dužnosti premijera kad ovaj nije u mogućnosti da obavlja svoju funkciju ili kada je mjesto premijera upražnjeno dok novi premijer ne preuzme funkciju. Svaki ministar je nadležan za : provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi premijer; rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva; izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa; pomaganje premijeru u provođenju federalne politike i izvršavanju zakona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] itd.. ==== Sastav ==== {{Glavni|Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nermin Nikšić II)}}{{Mandati|SDP BiH|HDZ BiH|NiP|NS|HDZ 1990|SN|float=right|Opis=Mandati|Naziv=10. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Broj mandata=17|Država=BS|Širina=0.9|HDZ BiH=5|NiP=2|Primjedba=|SDP BiH=6|NS=2|HDZ 1990=1|SN=1}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:66%" ! colspan="2" |Dužnost !Vršilac !Stranka |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade]] |[[Nermin Nikšić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | rowspan="2" |Zamjenik predsjednika Vlade |[[Toni Kraljević]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Vojin Mijatović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- |} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:66%" ! colspan="2" |Ministarstvo !Ministar !Stranka |- ! align="center" style="background:#0070FF;" | |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova]] |[[Ramo Isak]] |{{Izborni dijagram/Partija|SN|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] |[[Vedran Škobić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija]] |[[Toni Kraljević]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije]] |[[Vedran Lakić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija]] |[[Andrijana Katić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike]] |[[Adnan Delić]] |{{Izborni dijagram/Partija|NiP|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica]] |[[Nerin Dizdar]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata]] |[[Nedžad Lokmić]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva]] |[[Nediljko Rimac]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke]] |[[Jasna Duraković]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta]] |[[Sanja Vlaisavljević]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine]] |[[Amir Hasičević]] |{{Izborni dijagram/Partija|NS|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja]] |[[Željko Nedić]] |{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva]] |[[Kemal Hrnjić]] |{{Izborni dijagram/Partija|NiP|link|BS}} |- ! align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta]] |[[Vojin Mijatović]] |{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} |- | align="center" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma]] |[[Nasiha Pozder]] |{{Izborni dijagram/Partija|NS|link|BS}} |- |} ==== Sazivi ==== # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića]], izabrana 23. juna 1994.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=A.|date=17. 1. 2018|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419101003/https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|archive-date=19. 4. 2023|access-date=25. 5. 2024}}</ref> # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Izudina Kapetanovića]], izabrana 31. januara 1996. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića]], izabrana 12. decembra 1998. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Alije Behmena]], izabrana 12. marta 2001. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ahmeta Hadžipašića]], izabrana 14. februara 2003. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nedžada Brankovića]], izabrana 30. marta 2007. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Mustafe Mujezinovića]], izabrana 25. juna 2009. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića I]], izabrana 17. marta 2011. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića]], izabrana 31. marta 2015. # [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića II]], izabrana 28. aprila 2023. === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine}}{{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Napomene == {{Napspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] sm5mudmkm4fbxvrls10rls5byo6h57a Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 500553 3898864 3821059 2026-06-16T20:25:24Z Z1KA 87045 3898864 wikitext text/x-wiki '''Deveti saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 1. decembra 2022. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2333&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> a 16. februara 2023. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2385&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=parlament.baaccess-date=27. 10. 2021}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora]] koji su održani 2. oktobra 2022. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 2022–2026.svg|mini|'''[[Vlada]] (20):''' <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(2) '''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):''' <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) '''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):''' <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) ]] {{Legenda|limegreen|[[Vlada]]}}{{Legenda|pink|[[Opozicija (politika)|Opozicija]]}}{{Legenda|yellow|Podrška vladi}} {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="5" |Broj mandata |- !2022. !2023. !2024. !2025. !2026. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | colspan="2" style="text-align:center;" |9 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |8 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |6 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |6 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | colspan="2" style="text-align:center;" |5 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |5 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | colspan="2" style="text-align:center;" |4 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |3 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |3 |- |[[Naša stranka|NS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |3 |- |[[Narod i pravda|NiP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |3 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |2 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |2 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |2 |- |[[Za pravdu i red|ZPR]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |1 |- |[[Demokratski savez|DEMOS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:yellow; text-align:center;" |1 |- |[[Ujedinjena Srpska|US]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:yellow; text-align:center;" |1 |- |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:yellow; text-align:center;" |1 |- |[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |0 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |1 |- !Ukupno ! colspan="5" |42 |- | colspan="6" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|title=Klubovi poslanika u Predstavničkom domu|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2022–2026.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="5" |Broj mandata |- !2022. !2023. !2024. !2025. !2026. |- ! colspan="6" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | colspan="5" style="text-align:center;" |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] | colspan="4" style="text-align:center;" |1 |0 |- |[[Crvene linije|CL]] | colspan="4" style="text-align:center;" |0 |1 |- ! colspan="6" |Klub Hrvata (5) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | colspan="5" style="text-align:center;" |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Za nove generacije|ZNG]] | colspan="3" style="text-align:center;" |1 | colspan="2" style="text-align:center;" |0 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] | colspan="3" style="text-align:center;" |0 | colspan="2" style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="6" |Klub Srba (5) |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |4 | colspan="3" style="text-align:center;" |3 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |0 | colspan="3" style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno ! colspan="5" |15 |- | colspan="6" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|title=Klubovi naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] |naslov = IX saziv |poslije = [[Deseti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|X saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|9]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2023. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] el7xzulo82vwov8ohay4c7ls04my5x5 3898865 3898864 2026-06-16T20:25:48Z Z1KA 87045 3898865 wikitext text/x-wiki '''Deveti saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 1. decembra 2022. za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2333&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> a 16. februara 2023. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=2385&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=parlament.baaccess-date=27. 10. 2021}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora]] koji su održani 2. oktobra 2022. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH HoR 2022–2026.svg|mini|'''[[Vlada]] (20):''' <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(2) <br>'''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):''' <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) <br>'''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):''' <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) ]] {{Legenda|limegreen|[[Vlada]]}}{{Legenda|pink|[[Opozicija (politika)|Opozicija]]}}{{Legenda|yellow|Podrška vladi}} {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="5" |Broj mandata |- !2022. !2023. !2024. !2025. !2026. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | colspan="2" style="text-align:center;" |9 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |8 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |6 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |6 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | colspan="2" style="text-align:center;" |5 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |5 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | colspan="2" style="text-align:center;" |4 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |3 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |3 |- |[[Naša stranka|NS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |3 |- |[[Narod i pravda|NiP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |3 | colspan="3" style="background-color:limegreen; text-align:center;" |2 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |2 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] | colspan="2" style="text-align:center;" |2 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |2 |- |[[Za pravdu i red|ZPR]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |1 |- |[[Demokratski savez|DEMOS]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:yellow; text-align:center;" |1 |- |[[Ujedinjena Srpska|US]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:yellow; text-align:center;" |1 |- |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] | colspan="2" style="text-align:center;" |1 | colspan="3" style="background-color:yellow; text-align:center;" |1 |- |[[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |0 | colspan="3" style="background-color:pink; text-align:center;" |1 |- !Ukupno ! colspan="5" |42 |- | colspan="6" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|title=Klubovi poslanika u Predstavničkom domu|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2022–2026.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="5" |Broj mandata |- !2022. !2023. !2024. !2025. !2026. |- ! colspan="6" |Klub Bošnjaka (5) |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | colspan="5" style="text-align:center;" |2 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Demokratska fronta|DF]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] | colspan="4" style="text-align:center;" |1 |0 |- |[[Crvene linije|CL]] | colspan="4" style="text-align:center;" |0 |1 |- ! colspan="6" |Klub Hrvata (5) |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | colspan="5" style="text-align:center;" |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Za nove generacije|ZNG]] | colspan="3" style="text-align:center;" |1 | colspan="2" style="text-align:center;" |0 |- |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] | colspan="3" style="text-align:center;" |0 | colspan="2" style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="6" |Klub Srba (5) |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | colspan="2" style="text-align:center;" |4 | colspan="3" style="text-align:center;" |3 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | colspan="5" style="text-align:center;" |1 |- |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | colspan="2" style="text-align:center;" |0 | colspan="3" style="text-align:center;" |1 |- !Ukupno ! colspan="5" |15 |- | colspan="6" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|title=Klubovi naroda|website=parlament.ba|access-date=28. 8. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VIII saziv]] |naslov = IX saziv |poslije = [[Deseti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|X saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|9]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2023. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] 00a5e95aexjt8allu8kt3iwd9lphuna Jasenko Korjenić 0 526113 3898889 3874758 2026-06-17T10:36:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898889 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Relevantnost}} '''Jasenko Korjenić''' je dokumentarist i filmski režiser iz Bosne i Hercegovine, poznat po radu na dokumentarnim filmovima i video sadržajima koji se bave društvenim temama i suživotom u postkonfliktnom društvu.<ref name="ba.linkedin.com">https://ba.linkedin.com/in/jasenko-korjeni%C4%87</ref> == Biografija == Jasenko Korjenić je rođen 4. juna 1988. u Zenici. Odrastao je u Kaknju, a od 2010. živi i radi u Sarajevu. Tokom svoje karijere, specijalizovao se za režiju i produkciju dokumentarnih filmova i video sadržaja. Već od 2009. snima video sadržaje za Sarajevo-x.com, što ga svrstava među pionire u kreiranju video sadržaja za internet platforme u Bosni i Hercegovini. Danas vodi svoju samostalnu video produkciju "produkcija1minut". Radio je i objavljivao u medijima, uključujući Depo.ba, Federalna.ba i Fokus.ba. U Doboju kod Kaknja tokom 2015. i 2016., snima svoj prvi dokumentarni film o uspjesima lokalnog kluba FK Mladost Doboj Kakanj. Učestvovao je u platformi BH Content Lab kompanije BH Telecom kao autor, režiser i montažer dokumentarnog serijala No Taboo tokom 2021. i 2022, koji je bio usmjeren na razbijanje predrasuda u savremenom bosanskohercegovačkom društvu.<ref name="ba.linkedin.com"/> Njegov rad obuhvata istraživačke i društveno angažovane projekte, često fokusirane na teme suživota, zajedničkog života i društvenih izazova u Bosni i Hercegovini.<ref>https://www.klix.ba/magazin/film/jasenko-korjenic-bosanski-hoffenheim/171010056</ref> == Karijera == * ''1minut (2019)'': Osnivač i filmski režiser u produkciji "1minut", platformi posvećenoj stvaranju dokumentarnih filmova i serijala.<ref>https://www.youtube.com/@produkcija1minut</ref> * ''Bosanski Hoffenheim (2017)'': Režiser dokumentarnog filma u produkciji ''Al Jazeera Balkans'', koji prati uspon nogometnog kluba FK Mladost iz Doboja kod Kaknja od kantonalne lige do Premijer lige Bosne i Hercegovine. Film je premijerno prikazan 3. aprila 2017. u sarajevskom kinu ''Cinema City'', potom u Kaknju 4. aprila 2017. u Domu kulture, a 26. aprila 2017. u Amfiteatru Filozofskog fakulteta u Beogradu.<ref>{{Cite web |url=https://ksckakanj.ba/dokumentarni-film-bosanski-hoffenheim-autora-jasenka-korjenica-danas-u-domu-kulture/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2025 |archive-date=26. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250926054437/https://ksckakanj.ba/dokumentarni-film-bosanski-hoffenheim-autora-jasenka-korjenica-danas-u-domu-kulture/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.imdb.com/title/tt6947692/</ref> * ''Laboratorija mira – Minut pozitive (2021)'': Serijal jednominutnih dokumentarnih filmova koji prikazuju pozitivne priče o suživotu različitih etničkih grupa i religija širom Bosne i Hercegovine. Projekat se realizuje pod pokroviteljstvom ''Britanske ambasade'' i ''Fondacije Mozaik'' iz Sarajeva. Serijal je emitovan na YouTube kanalu "1minut" i ostalim profilima produkcija1minut, a prikazan je i na festivalu angažovanog etnografskog filma "Vizantrop" u Beogradu.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=R4sZIz-TLSM</ref><ref>https://autonomija.info/jasenko-korjenic-kad-bismo-predstavljali-pozitivne-price-o-suzivotu-bez-obzira-na-proslost-pa-to-bi-bila-revolucija/</ref> * ''Dokumentarac o grupi Major'': Režira dokumentarni film o sarajevskom muzičkom sastavu Major, koji se bavi povratkom grupe u originalnoj postavi i njihovim novim albumom. Snimanje filma započelo je u Sarajevu, a nastavilo se u Pragu, gdje grupa trenutno živi i radi.<ref>https://www.klix.ba/magazin/muzika/darko-jelisic-i-grupa-major-najavljuju-koncert-u-sarajevu-za-vrijeme-sff-a/220510070</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=pJElStXjVMI</ref> * ''No Taboo (2021–2022)'': Autor, režiser i montažer serijala "No Taboo", u sklopu projekta ''BH Content Lab'' kompanije ''BH Telecom''.<ref name="ba.linkedin.com"/> == Reference == {{refspisak}} jrviquar2w41a12ofc8281zuy6o33lx Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025. 0 526908 3898840 3830191 2026-06-16T15:17:20Z Bakir123 110053 3898840 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - predsjednik Republike Srpske | sljedeća_godina = 2026. | datum_izbora = 23. novembar 2025. <br> 8. februar 2026. <br> {{small|(ponovni izbori u 17 izbornih jedinica)}} | izlaznost = 452.219 (35,77%) | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025. | slika1 = [[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|122x122piksel]] | kandidat1 = '''[[Siniša Karan]]''' | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''224.382''' | postotak1 = '''50,53%''' | slika2 = [[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | kandidat2 = [[Branko Blanuša]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 213.512 | postotak2 = 48,09% | titula = [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik RS]] | prije_izbora = [[Ana Trišić-Babić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br>''Vršilac dužnosti'' | nakon_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | slika_karte = Republika-srpska-2025-presidential-election-by-muni.svg | veličina_karte = 200px | opis_karte = Pobjednički kandidat u svakoj općini. }} }} '''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''2025.''' bili su drugi [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Predsjednički izbori|predsjednički]] [[izbori]] koji su održani samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 23. novembra 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_rasp_iz-bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}</ref> Izbori su održani 3 mjeseca nakon što je [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] donijela odluku o ukidanju mandata [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjedniku Republike Srpske]] [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]] 6. augusta 2025. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] postala pravosnažna.<ref name="RS MD">{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}</ref><ref name="AO Sud BiH">{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}</ref> Za razliku od redovnih, na ovim izborima nisu birani [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]], te su [[Ćamil Duraković]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) i [[Davor Pranjić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) ostali do kraja svog četvorogodišnjeg mandata. Pravo glasa imalo je 1.264.366 glasača,<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_cbs-bos.pdf|title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika Republike Srpske sa stanjem na dan 27.08.2025. godine u 24.00 sati|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=14. 10. 2025}}</ref> a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 452.219 (35,77%). Broj važećih glasačkih listića je 444.014 (98,19%), a broj nevažećih i praznih 8.205 (1,81%).<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=39#/5/0/0|title=Konačni rezultati - Prijevremeni izbori za Predsjednika RS 2025.|date=23. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 11. 2025}}</ref> Izbori nisu održani na biračkom mjestu 068B005 “[[Donji Korićani (Kneževo)|Korićani]]” zbog neprohodnosti puteva nastalim usljed vremenskih prilika i snježnih padavina, te su isti naknadno održani 30. novembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5845|title=U nedjelju se održavaju odgođeni izbori na biračkom mjestu Korićani|date=28. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=28. 11. 2025}}</ref> Dana 24. decembra 2025. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK BiH) donijela je odluku o poništavanju rezultata glasanja na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica zbog utvrđenih niza nepravilnosti u izbornom procesu. Izbori su poništeni u biračkim mjestima unutar sljedećih gradova i općina: [[Prijedor]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Stanari]], [[Lopare]], [[Ugljevik]], [[Osmaci]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]], [[Bratunac]], [[Nevesinje]], [[Gacko]], [[Rudo]], [[Bileća]], [[Milići]] i u jednom biračkom mjestu u [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5876|title=Poništeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica|date=24. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}</ref> Ponovni prijevremeni izbori na tim biračkim mjestima su održani 8. februara 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5884|title=Ponovni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće održani 08.02.2026. godine|date=31. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== Centralna izborna komisija BiH je za učešće na prijevremenim izborima ovjerila prijave 5 političkih stranaka ([[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]], [[Ekološka partija Republike Srpske|EPRS]], [[Za pravdu i red|ZPR]] i [[Savez za novu politiku|SNP]]) i 2 [[Nezavisni kandidat|nezavisna kandidata]] ([[Igor Gašević]] i [[Slavko Dragičević]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5765|title=Ovjereno 5 političkih stranaka i 2 nezavisna kandidata za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske|date=1. 10. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina |- |[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]] | [[Dragan Đokanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};" | | [[Savez za novu politiku]] | [[Pedijatrija|Pedijatar]] |- |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|bez okvira|120x120piksel]] | [[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]] Dekan Eleketrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci (2017–2021) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Igor Gašević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]] | Vlasnik zanatske radnje "BauMetalGlass" |- |[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]] | [[Siniša Karan]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske]] (2022–2025) [[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske]] (2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Slavko Dragičević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]] | Bivši predsjednik Općinskog odbora SNSD-a u [[Doboj]]u |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Nikola Lazarević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};" | | [[Ekološka partija Republike Srpske]] | [[Pravo|Pravnik]] |} ==Rezultati== {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Kandidat ! colspan="2" rowspan="2" |Stranka ! colspan="5" |Broj glasova ! rowspan="2" |% |- !Ukupno !Redovni !Pošta !{{Tooltip|O, MT i DKP|Odsustvo, mobilni tim i diplomatsko-konzularna predstavništva}} !Potvrđeni |- !1. |[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]] | '''[[Siniša Karan]]''' | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]''' | '''224.382''' | 219.939 | 1.997 | 2.333 | 113 | '''50,53''' |- !2. |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|bez okvira|120x120piksel]] | [[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | 213.512 | 210.451 | 1.677 | 1.268 | 116 | 48,09 |- !3. |[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]] | [[Dragan Đokanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};" | | [[Savez za novu politiku]] | 2.028 | 1.888 | 88 | 51 | 1 | 0,46 |- !4. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Nikola Lazarević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};" | | [[Ekološka partija Republike Srpske]] | 1.660 | 1.555 | 67 | 37 | 1 | 0,37 |- !5. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Igor Gašević]] | rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | rowspan="2" style="text-align:center;" |[[Nezavisni kandidat]] | 1.364 | 1.306 | 11 | 45 | 2 | 0,31 |- !6. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Slavko Dragičević]] | 1.068 | 1.017 | 22 | 28 | 1 | 0,24 |} ==Također pogledajte== *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] *[[Milorad Dodik]] *[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2025]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2025]] [[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2025.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2025.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]] [[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|2025]] e0doojzurzq24jtfutzjslmjm8dn73b 3898845 3898840 2026-06-16T15:59:05Z Bakir123 110053 3898845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - predsjednik Republike Srpske | sljedeća_godina = 2026. | datum_izbora = 23. novembar 2025. <br> 8. februar 2026. <br> {{small|(ponovni izbori u 17 izbornih jedinica)}} | izlaznost = 452.219 (35,77%) | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025. | slika1 = [[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|122x122piksel]] | kandidat1 = '''[[Siniša Karan]]''' | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''224.382''' | postotak1 = '''50,53%''' | slika2 = [[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | kandidat2 = [[Branko Blanuša]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 213.512 | postotak2 = 48,09% | titula = [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik RS]] | prije_izbora = [[Ana Trišić-Babić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br>''Vršilac dužnosti'' | nakon_izbora = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | slika_karte = Republika-srpska-2025-presidential-election-by-muni.svg | veličina_karte = 200px | opis_karte = Pobjednički kandidat u svakoj općini. }} }} '''Prijevremeni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' '''2025.''' bili su drugi [[Vanredni izbori|vanredni]] [[Predsjednički izbori|predsjednički]] [[izbori]] koji su održani samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 23. novembra 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_rasp_iz-bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}</ref> Izbori su održani 3 mjeseca nakon što je [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] donijela odluku o ukidanju mandata [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjedniku Republike Srpske]] [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]] 6. augusta 2025. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] postala pravosnažna.<ref name="RS MD">{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}</ref><ref name="AO Sud BiH">{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}</ref> Za razliku od redovnih, na ovim izborima nisu birani [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]], te su [[Ćamil Duraković]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) i [[Davor Pranjić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) ostali do kraja svog četvorogodišnjeg mandata. Pravo glasa imalo je 1.264.366 glasača,<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2025/pi_2025_1/pi_2025_1_od_cbs-bos.pdf|title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika Republike Srpske sa stanjem na dan 27.08.2025. godine u 24.00 sati|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=14. 10. 2025}}</ref> a svoje biračko pravo iskoristilo je njih 452.219 (35,77%). Broj važećih glasačkih listića je 444.014 (98,19%), a broj nevažećih i praznih 8.205 (1,81%).<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=39#/5/0/0|title=Konačni rezultati - Prijevremeni izbori za Predsjednika RS 2025.|date=23. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 11. 2025}}</ref> Izbori nisu održani na biračkom mjestu 068B005 “[[Donji Korićani (Kneževo)|Korićani]]” zbog neprohodnosti puteva nastalim usljed vremenskih prilika i snježnih padavina, te su isti naknadno održani 30. novembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5845|title=U nedjelju se održavaju odgođeni izbori na biračkom mjestu Korićani|date=28. 11. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=28. 11. 2025}}</ref> Dana 24. decembra 2025. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK BiH) donijela je odluku o poništavanju rezultata glasanja na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica zbog utvrđenih niza nepravilnosti u izbornom procesu. Izbori su poništeni u biračkim mjestima unutar sljedećih gradova i općina: [[Prijedor]], [[Laktaši]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Stanari]], [[Lopare]], [[Ugljevik]], [[Osmaci]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]], [[Bratunac]], [[Nevesinje]], [[Gacko]], [[Rudo]], [[Bileća]], [[Milići]] i u jednom biračkom mjestu u [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5876|title=Poništeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica|date=24. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}</ref> Ponovni prijevremeni izbori na tim biračkim mjestima su održani 8. februara 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5884|title=Ponovni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće održani 08.02.2026. godine|date=31. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=3. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== Centralna izborna komisija BiH je za učešće na prijevremenim izborima ovjerila prijave 5 političkih stranaka ([[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]], [[Ekološka partija Republike Srpske|EPRS]], [[Za pravdu i red|ZPR]] i [[Savez za novu politiku|SNP]]) i 2 [[Nezavisni kandidat|nezavisna kandidata]] ([[Igor Gašević]] i [[Slavko Dragičević]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5765|title=Ovjereno 5 političkih stranaka i 2 nezavisna kandidata za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske|date=1. 10. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=14. 10. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina |- |[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]] | [[Dragan Đokanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};" | | [[Savez za novu politiku]] | [[Pedijatrija|Pedijatar]] |- |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|bez okvira|130x130piksel]] | [[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]] Dekan Eleketrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci (2017–2021) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Igor Gašević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]] | Vlasnik zanatske radnje "BauMetalGlass" |- |[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]] | [[Siniša Karan]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske]] (2022–2025) [[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske]] (2025) |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Slavko Dragičević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]] | Bivši predsjednik Općinskog odbora SNSD-a u [[Doboj]]u |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Nikola Lazarević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};" | | [[Ekološka partija Republike Srpske]] | [[Pravo|Pravnik]] |} ==Rezultati== {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Kandidat ! colspan="2" rowspan="2" |Stranka ! colspan="5" |Broj glasova ! rowspan="2" |% |- !Ukupno !Redovni !Pošta !{{Tooltip|O, MT i DKP|Odsustvo, mobilni tim i diplomatsko-konzularna predstavništva}} !Potvrđeni |- !1. |[[Datoteka:Siniša Karan (2010).jpg|bez okvira|100x100piksel]] | '''[[Siniša Karan]]''' | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]''' | '''224.382''' | 219.939 | 1.997 | 2.333 | 113 | '''50,53''' |- !2. |[[Datoteka:Branko Blanuša.jpg|bez okvira|130x130piksel]] | [[Branko Blanuša]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | 213.512 | 210.451 | 1.677 | 1.268 | 116 | 48,09 |- !3. |[[Datoteka:Dr Dragan Đokanović.JPG|bez okvira|133x133piksel]] | [[Dragan Đokanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};" | | [[Savez za novu politiku]] | 2.028 | 1.888 | 88 | 51 | 1 | 0,46 |- !4. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Nikola Lazarević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|EPRS|tamno|BS}};" | | [[Ekološka partija Republike Srpske]] | 1.660 | 1.555 | 67 | 37 | 1 | 0,37 |- !5. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Igor Gašević]] | rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | rowspan="2" style="text-align:center;" |[[Nezavisni kandidat]] | 1.364 | 1.306 | 11 | 45 | 2 | 0,31 |- !6. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111piksel]] | [[Slavko Dragičević]] | 1.068 | 1.017 | 22 | 28 | 1 | 0,24 |} ==Također pogledajte== *[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] *[[Milorad Dodik]] *[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2025]] [[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2025]] [[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2025.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2025.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2025.]] [[Kategorija:Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini|2025]] d4fguo7w4bjxbzyu5qrnwjpnuo64v0e Teufik Buza 0 531896 3898835 3890981 2026-06-16T14:07:55Z ~2026-35281-52 182637 /* */ 3898835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba | ime = Tufo Buza | slika = Tufo Buza, Bosnian War, Visoko.jpg | opis_slike = Tufo Buza | puno_ime = Tufo Buza | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|5|13}} | mjesto_rođenja = Mali Trnovci, [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|6|16|1950|5|13}} | mjesto_smrti = Krčevine kod [[Visoko]]g, [[Bosna i Hercegovina]] | pripadnost = [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana RBiH]]<br>[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | čin = pukovnik {{small|(posthumno)}} | jedinica = Manevarska četa [[Stanica javne bezbjednosti|SJB]] Visoko<br>''Tufina četa'' | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | odlikovanja = [[Zlatni ljiljan]]<br />Zlatna policijska značka }} '''Teufik "Tufo" Buza''' ([[Mali Trnovci]], 13. maj 1950 – Krčevine kod [[Visoko]]g, 16. juni 1992) bio je bosanskohercegovački [[policajac]] i komandant iz visočkog kraja, poznat kao jedan od organizatora otpora na području [[Visoko]]g u prvim mjesecima [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Posthumno je odlikovan ratnim priznanjima ''Zlatni ljiljan'' i ''Zlatna policijska značka''.<ref name="Veterani">{{cite web |title=Teufik Tufo Buza – Visočki heroj i legenda |url=https://veterani.ba/naslovna/2023/06/teufik-tufo-buza-visocki-heroj-i-legenda-video/ |website=Veterani.ba |date=16. 6. 2023 |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Visoko2023">{{cite web |title=Obilježena godišnjica pogibije komandanta Tufe Buze i saboraca Safeta Subaše i Amira Bajraktarevića |url=https://www.visoko.gov.ba/obiljezena-godisnjica-pogibije-komandanta-tufe-buze-i-saboraca-safeta-subase-i-amira-bajraktarevica-2/ |website=Grad Visoko |date=16. 6. 2023 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je u Malim Trnovcima, a živio je u Poriječanima kod [[Visoko]]g.<ref name="Veterani" /> Po zanimanju je bio policajac, a prije početka rata navodi se i kao komandir jedinice za specijalne namjene Državne bezbjednosti SFRJ u [[Beograd]]u.<ref name="Veterani" /> Od 10. aprila 1992. bio je pripadnik SJB Visoko.<ref name="Veterani" /> == Ratni put == Na početku rata učestvovao je u [[Visoko u ratu (1992–1995)|organiziranju odbrane]] na području visočke općine. U izvorima se navodi da je predvodio predstavnike Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko na sastanku u [[Kakanj|Kaknju]] 17. maja 1992, uoči akcija poduzetih prilikom prolaska kolone [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]].<ref name="Kakanj">{{cite web |title=Na današnji dan 1992. godine poginuo heroj Teufik Tufo Buza |url=https://kakanj.gov.ba/v5/na-danasnji-dan-1992-godine-poginuo-heroj-teufik-tufo-buza/ |website=Općina Kakanj |date=16. 6. 2021 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Poginuo je 16. juna 1992. u rejonu Krčevine kod Visokog kao komandir jedinice koja je kasnije prozvana ''Tufina četa''.<ref name="Veterani" /> Ukopan je 18. juna 1992. na mezarju Piskavice u Poriječanima.<ref name="Veterani" /> == Naslijeđe == Teufik Buza u Visokom se obilježava kao jedan od lokalnih ratnih heroja, a godišnjice njegove pogibije redovno se obilježavaju polaganjem cvijeća i obilaskom mjesta pogibije i mezara.<ref name="Visoko2023" /> U Visokom se po njemu zove i vojna lokacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ''"Teufik Tufo Buza"''.<ref name="MODlokacija">{{cite web |title=Inspekcija Republike Srbije u Bosni i Hercegovini po Sporazumu o subregionalnoj kontroli naoružanja |url=https://os.mod.gov.ba/vijesti/?id=52223 |website=Oružane snage Bosne i Hercegovine |date=2. 11. 2023 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Buza, Teufik}} [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] els25f6cmot5yzb9ddq93fgi2xfx0br 3898846 3898835 2026-06-16T16:02:29Z Panasko 146730 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-35281-52|~2026-35281-52]] i vraćeno na izmjenu 3890981 korisnika NeptuneBot 3898846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba | ime = Teufik Buza | slika = Teufik Buza, Bosnian War, Visoko.jpg | opis_slike = Teufik Buza | puno_ime = Teufik "Tufo" Buza | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|5|13}} | mjesto_rođenja = Mali Trnovci, [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|6|16|1950|5|13}} | mjesto_smrti = Krčevine kod [[Visoko]]g, [[Bosna i Hercegovina]] | pripadnost = [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana RBiH]]<br>[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | čin = pukovnik {{small|(posthumno)}} | jedinica = Manevarska četa [[Stanica javne bezbjednosti|SJB]] Visoko<br>''Tufina četa'' | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | odlikovanja = [[Zlatni ljiljan]]<br />Zlatna policijska značka }} '''Teufik "Tufo" Buza''' ([[Mali Trnovci]], 13. maj 1950 – Krčevine kod [[Visoko]]g, 16. juni 1992) bio je bosanskohercegovački [[policajac]] i komandant iz visočkog kraja, poznat kao jedan od organizatora otpora na području [[Visoko]]g u prvim mjesecima [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Posthumno je odlikovan ratnim priznanjima ''Zlatni ljiljan'' i ''Zlatna policijska značka''.<ref name="Veterani">{{cite web |title=Teufik Tufo Buza – Visočki heroj i legenda |url=https://veterani.ba/naslovna/2023/06/teufik-tufo-buza-visocki-heroj-i-legenda-video/ |website=Veterani.ba |date=16. 6. 2023 |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Visoko2023">{{cite web |title=Obilježena godišnjica pogibije komandanta Tufe Buze i saboraca Safeta Subaše i Amira Bajraktarevića |url=https://www.visoko.gov.ba/obiljezena-godisnjica-pogibije-komandanta-tufe-buze-i-saboraca-safeta-subase-i-amira-bajraktarevica-2/ |website=Grad Visoko |date=16. 6. 2023 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je u Malim Trnovcima, a živio je u Poriječanima kod [[Visoko]]g.<ref name="Veterani" /> Po zanimanju je bio policajac, a prije početka rata navodi se i kao komandir jedinice za specijalne namjene Državne bezbjednosti SFRJ u [[Beograd]]u.<ref name="Veterani" /> Od 10. aprila 1992. bio je pripadnik SJB Visoko.<ref name="Veterani" /> == Ratni put == Na početku rata učestvovao je u [[Visoko u ratu (1992–1995)|organiziranju odbrane]] na području visočke općine. U izvorima se navodi da je predvodio predstavnike Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko na sastanku u [[Kakanj|Kaknju]] 17. maja 1992, uoči akcija poduzetih prilikom prolaska kolone [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]].<ref name="Kakanj">{{cite web |title=Na današnji dan 1992. godine poginuo heroj Teufik Tufo Buza |url=https://kakanj.gov.ba/v5/na-danasnji-dan-1992-godine-poginuo-heroj-teufik-tufo-buza/ |website=Općina Kakanj |date=16. 6. 2021 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Poginuo je 16. juna 1992. u rejonu Krčevine kod Visokog kao komandir jedinice koja je kasnije prozvana ''Tufina četa''.<ref name="Veterani" /> Ukopan je 18. juna 1992. na mezarju Piskavice u Poriječanima.<ref name="Veterani" /> == Naslijeđe == Teufik Buza u Visokom se obilježava kao jedan od lokalnih ratnih heroja, a godišnjice njegove pogibije redovno se obilježavaju polaganjem cvijeća i obilaskom mjesta pogibije i mezara.<ref name="Visoko2023" /> U Visokom se po njemu zove i vojna lokacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ''"Teufik Tufo Buza"''.<ref name="MODlokacija">{{cite web |title=Inspekcija Republike Srbije u Bosni i Hercegovini po Sporazumu o subregionalnoj kontroli naoružanja |url=https://os.mod.gov.ba/vijesti/?id=52223 |website=Oružane snage Bosne i Hercegovine |date=2. 11. 2023 |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Buza, Teufik}} [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] 2b9423dxv0afwqo16nmrgdrlk7qv5xn Šablon:Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. 10 532822 3898855 3898713 2026-06-16T19:52:45Z Semso98 54573 3898855 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, KOR, CZE, RSA <!--Update team results below (including date)--> |update=11. juna 2026 |win_MEX=1 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=2 |ga_MEX=0 |status_MEX=D |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=1 |gf_RSA=0 |ga_RSA=2 |status_RSA= |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=2 |ga_KOR=1 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=1 |gf_CZE=1 |ga_CZE=2 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SUI, CAN, QAT, BIH <!--Update team results below (including date)--> |update=13. juna 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=1 |loss_CAN=0 |gf_CAN=1 |ga_CAN=1 |status_CAN=D |win_BIH=0 |draw_BIH=1 |loss_BIH=0 |gf_BIH=1 |ga_BIH=1 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=0 |gf_QAT=1 |ga_QAT=1 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=1 |ga_SUI=1 |status_SUI= |hth_SUI = "Fair-play" bodovi: Švicarska –1, Kanada –2, Katar –2, Bosna i Hercegovina –3. FIFA-ina rang lista (11. juni 2026): Kanada 30, Katar 56. |hth_CAN = SUI |hth_QAT = SUI |hth_BIH = SUI <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SCO, MAR, BRA, HAI <!--Update team results below (including date)--> |update=13. juna 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=1 |ga_BRA=1 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=1 |ga_MAR=1 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=1 |gf_HAI=0 |ga_HAI=1 |status_HAI= |win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=1 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, AUS, TUR, PAR <!--Update team results below (including date)--> |update=13. juna 2026 |win_USA=1 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=4 |ga_USA=1 |status_USA=D |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=1 |ga_PAR=4 |status_PAR= |win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=2 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=1 |gf_TUR=0 |ga_TUR=2 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CIV, ECU, CUW <!--Update team results below (including date)--> |update=14. juna 2026 |win_GER=1 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=7 |ga_GER=1 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW= |win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=1 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SWE, JPN, NED, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=14. juna 2026 |win_NED=0 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=2 |ga_NED=2 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=2 |ga_JPN=2 |status_JPN= |win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=5 |ga_SWE=1 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=1 |gf_TUN=1 |ga_TUN=5 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NZL, IRN, BEL, EGY <!--Update team results below (including date)--> |update=15. juna 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=1 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=1 |ga_EGY=1 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=1 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=0 |gf_NZL=2 |ga_NZL=2 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=URU, KSA, ESP, CPV <!--Update team results below (including date)--> |update=15. juna 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=1 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=0 |gf_KSA=1 |ga_KSA=1 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=1 |loss_URU=0 |gf_URU=1 |ga_URU=1 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, SEN, IRQ, NOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_FRA=0 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=0 |ga_FRA=0 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=0 |gf_SEN=0 |ga_SEN=0 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=0 |gf_IRQ=0 |ga_IRQ=0 |status_IRQ= |win_NOR=0 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=0 |ga_NOR=0 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, ALG, AUT, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_ARG=0 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=0 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=0 |gf_ALG=0 |ga_ALG=0 |status_ALG= |win_AUT=0 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=0 |ga_AUT=0 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=0 |gf_JOR=0 |ga_JOR=0 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrF, GrC, GrG, GrB, GrH, GrI, GrJ, GrK, GrL, GrA, GrE, GrD <!--Update team results below (including date)--> |update=15. juna 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=1 |gf_GrA=1 |ga_GrA=2 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=1 |loss_GrB=0 |gf_GrB=1 |ga_GrB=1 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=1 |loss_GrC=0 |gf_GrC=1 |ga_GrC=1 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=0 |ga_GrD=2 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=1 |loss_GrF=0 |gf_GrF=2 |ga_GrF=2 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=1 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=1 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=0 |gf_GrI=0 |ga_GrI=0 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=0 |gf_GrJ=0 |ga_GrJ=0 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|CZE}} |name_GrB={{NOG|KAT}} |name_GrC={{NOG|BRA}} |name_GrD={{NOG|TUR}} |name_GrE={{NOG|CIV}} |name_GrF={{NOG|ECU}} |name_GrG={{NOG|NED}} |name_GrH={{NOG|BEL}} |name_GrI={{NOG|ESP}} |name_GrJ=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe J |name_GrK=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe K |name_GrL=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> kpi2uejomlqotpameeuediqeeqj1n4p Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E 0 533139 3898856 3898714 2026-06-16T19:53:41Z Semso98 54573 /* Njemačka – Curaçao */ 3898856 wikitext text/x-wiki '''Grupa E''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] i [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe E će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]]. * Drugoplasirana ekipa grupe E će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe LE]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Njemačka – Curaçao=== <section begin=E1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Curaçao|7–1}} |team2={{NOG|CUW}} |goals1= *[[Felix Nmecha|Nmecha]] {{goal|6}} *[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{goal|38}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|45+5|pen.|88}} *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{goal|47}} *[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Brown]] {{goal|68}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{goal|78}} |goals2= *[[Livano Comenencia|Comenencia]] {{goal|2}} |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance=68.021 |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 }}<section end=E1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ger26h |pattern_b = _ger26hA |pattern_ra = _ger26h |pattern_sh = _ger26h |pattern_so = _ger26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = 000000 |socks = FFFFFF |title = Njemačka<ref name="GER-CUW line-ups">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12473/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Germany v. Curaçao |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}</ref> }} |{{Football kit |pattern_la = _cur26h |pattern_b = _cur26hA |pattern_ra = _cur26h |pattern_sh = _cur26h2 |pattern_so = _cur26hl |leftarm = 344fc0 |body = 344fc0 |rightarm = 344fc0 |shorts = FFFF00 |socks = 344fc0 |title = Curaçao<ref name="GER-CUW line-ups"/> }} |} {| width="100%" |valign="top" width="40%"| {| style="font-size:90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]] |- |CB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}} |- |CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]] || || {{suboff|72}} |- |CB ||'''15'''||[[Nico Schlotterbeck]] |- |RM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|72}} |- |CM ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || || {{suboff|64}} |- |CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] |- |LM ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]] || || {{suboff|72}} |- |RF ||'''19'''||[[Leroy Sané]] |- |CF ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] |- |LF ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{subon|64}} |- |DF ||'''22'''||[[David Raum]] || || {{subon|72}} |- |DF ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{subon|72}} |- |MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|72}} |- |DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|83}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] |} |valign="top"|[[File:GER-CUW 2026-06-14.svg|300px]] |valign="top" width="50%"| {| style="font-size:90%; margin:auto" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||[[Eloy Room]] |- |RB ||'''5''' ||[[Sherel Floranus]] |- |CB ||'''23'''||[[Riechedly Bazoer]] |- |CB ||'''18'''||[[Armando Obispo]] |- |LB ||'''24'''||[[Deveron Fonville]] |- |DM ||'''10'''||[[Leandro Bacuna]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) |- |CM ||'''8''' ||[[Livano Comenencia]] |- |CM ||'''21'''||[[Tahith Chong]] || || {{suboff|82}} |- |RF ||'''12'''||[[Sontje Hansen]] || || {{suboff|46}} |- |CF ||'''9''' ||[[Jürgen Locadia]] || || {{suboff|65}} |- |LF ||'''7''' ||[[Juninho Bacuna]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''11'''||[[Jeremy Antonisse]] || || {{subon|46}} |- |FW ||'''16'''||[[Jearl Margaritha]] || || {{subon|65}} |- |FW ||'''19'''||[[Gervane Kastaneer]] || || {{subon|82}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|{{flagicon|NED}} [[Dick Advocaat]] |} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' <br />[[Kai Havertz]] (Njemačka)<ref name="MOTM">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 15, 2026}}</ref> '''Pomoćne sudije:'''<ref name="GER-CUW line-ups"/> <br />Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' <br />[[Shaun Evans (referee)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) |} ===Obala Slonovače – Ekvador=== <section begin=E2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Obala Slonovače – Ekvador|Utakmica 9}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 }}<section end=E2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _civ26h |pattern_b = _civ26h |pattern_ra = _civ26h |pattern_sh = _civ26h |pattern_so = _civ26hl |leftarm = ff7d1d |body = ff7d1d |rightarm = ff7d1d |shorts = ff7d1d |socks = ff7d1d |title = {{nowrap|Obala Slonovače}} }} |{{Football kit |pattern_la = _ecu26a |pattern_b = _ecu26a |pattern_ra = _ecu26a |pattern_sh = _ecu25a |pattern_so = |leftarm = 0D183B |body = 0D183B |rightarm = 0D183B |shorts = FF0000 |socks = FFFFFF |title = Ekvador }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Njemačka – Obala Slonovače=== <section begin=E3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Obala Slonovače|Utakmica 33}} |team2={{NOG|CIV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 }}<section end=E3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ger26h |pattern_b = _ger26hA |pattern_ra = _ger26h |pattern_sh = _ger26h |pattern_so = _ger26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = 000000 |socks = FFFFFF |title = Njemačka }} |{{Football kit |pattern_la = _civ26h |pattern_b = _civ26h |pattern_ra = _civ26h |pattern_sh = _civ26h |pattern_so = _civ26hl |leftarm = ff7d1d |body = ff7d1d |rightarm = ff7d1d |shorts = ff7d1d |socks = ff7d1d |title = {{nowrap|Obala Slonovače}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Ekvador – Curaçao=== <section begin=E4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ECU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Curaçao|Utakmica 34}} |team2={{NOG|CUW}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 }}<section end=E4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ecu26h |pattern_b = _ecu26h |pattern_ra = _ecu26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFE80B |body = FFE80B |rightarm = FFE80B |shorts = ffd700 |socks = ffd700 |title = Ekvador }} |{{Football kit |pattern_la = _cur26h |pattern_b = _cur26hA |pattern_ra = _cur26h |pattern_sh = _cur26h |pattern_so = _cur26hl |leftarm = 344fc0 |body = 344fc0 |rightarm = 344fc0 |shorts = 344fc0 |socks = 344fc0 |title = Curaçao }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Curaçao – Obala Slonovače=== <section begin=E5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CUW}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Curaçao – Obala Slonovače|Utakmica 55}} |team2={{NOG|CIV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 }}<section end=E5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cur26h |pattern_b = _cur26hA |pattern_ra = _cur26h |pattern_sh = _cur26h |pattern_so = _cur26hl |leftarm = 344fc0 |body = 344fc0 |rightarm = 344fc0 |shorts = 344fc0 |socks = 344fc0 |title = Curaçao }} |{{Football kit |pattern_la = _civ26h |pattern_b = _civ26h |pattern_ra = _civ26h |pattern_sh = _civ26h |pattern_so = _civ26hl |leftarm = ff7d1d |body = ff7d1d |rightarm = ff7d1d |shorts = ff7d1d |socks = ff7d1d |title = {{nowrap|Obala Slonovače}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Ekvador – Njemačka=== <section begin=E6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ECU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Njemačka|Utakmica 56}} |team2={{NOG|GER}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 }}<section end=E6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ecu26h |pattern_b = _ecu26h |pattern_ra = _ecu26h |pattern_sh = _ecu26h |pattern_so = _ecu26hl |leftarm = FFE80B |body = FFE80B |rightarm = FFE80B |shorts = 253167 |socks = 0D183B |title = Ekvador }} |{{Football kit |pattern_la = _ger26a |pattern_b = _ger26a |pattern_ra = _ger26a |pattern_sh = _ger26a |pattern_so = _ger26al |leftarm = DD42AA |body = DD42AA |rightarm = DD42AA |shorts = 241E76 |socks = 241E76 |title = Njemačka }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group E}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa E]] 3jejg1zb8rfrmqj52ti82cofdmk9ajk 3898857 3898856 2026-06-16T20:00:06Z Semso98 54573 /* Obala Slonovače – Ekvador */ 3898857 wikitext text/x-wiki '''Grupa E''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] i [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe E će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]]. * Drugoplasirana ekipa grupe E će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe LE]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Njemačka – Curaçao=== <section begin=E1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Curaçao|7–1}} |team2={{NOG|CUW}} |goals1= *[[Felix Nmecha|Nmecha]] {{goal|6}} *[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{goal|38}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|45+5|pen.|88}} *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{goal|47}} *[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Brown]] {{goal|68}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{goal|78}} |goals2= *[[Livano Comenencia|Comenencia]] {{goal|2}} |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance=68.021 |referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 }}<section end=E1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ger26h |pattern_b = _ger26hA |pattern_ra = _ger26h |pattern_sh = _ger26h |pattern_so = _ger26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = 000000 |socks = FFFFFF |title = Njemačka<ref name="GER-CUW line-ups">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12473/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Germany v. Curaçao |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}</ref> }} |{{Football kit |pattern_la = _cur26h |pattern_b = _cur26hA |pattern_ra = _cur26h |pattern_sh = _cur26h2 |pattern_so = _cur26hl |leftarm = 344fc0 |body = 344fc0 |rightarm = 344fc0 |shorts = FFFF00 |socks = 344fc0 |title = Curaçao<ref name="GER-CUW line-ups"/> }} |} {| width="100%" |valign="top" width="40%"| {| style="font-size:90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]] |- |CB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}} |- |CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]] || || {{suboff|72}} |- |CB ||'''15'''||[[Nico Schlotterbeck]] |- |RM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|72}} |- |CM ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || || {{suboff|64}} |- |CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]] |- |LM ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]] || || {{suboff|72}} |- |RF ||'''19'''||[[Leroy Sané]] |- |CF ||'''7''' ||[[Kai Havertz]] |- |LF ||'''17'''||[[Florian Wirtz]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{subon|64}} |- |DF ||'''22'''||[[David Raum]] || || {{subon|72}} |- |DF ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{subon|72}} |- |MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|72}} |- |DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|83}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|[[Julian Nagelsmann]] |} |valign="top"|[[File:GER-CUW 2026-06-14.svg|300px]] |valign="top" width="50%"| {| style="font-size:90%; margin:auto" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||[[Eloy Room]] |- |RB ||'''5''' ||[[Sherel Floranus]] |- |CB ||'''23'''||[[Riechedly Bazoer]] |- |CB ||'''18'''||[[Armando Obispo]] |- |LB ||'''24'''||[[Deveron Fonville]] |- |DM ||'''10'''||[[Leandro Bacuna]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) |- |CM ||'''8''' ||[[Livano Comenencia]] |- |CM ||'''21'''||[[Tahith Chong]] || || {{suboff|82}} |- |RF ||'''12'''||[[Sontje Hansen]] || || {{suboff|46}} |- |CF ||'''9''' ||[[Jürgen Locadia]] || || {{suboff|65}} |- |LF ||'''7''' ||[[Juninho Bacuna]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''11'''||[[Jeremy Antonisse]] || || {{subon|46}} |- |FW ||'''16'''||[[Jearl Margaritha]] || || {{subon|65}} |- |FW ||'''19'''||[[Gervane Kastaneer]] || || {{subon|82}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|{{flagicon|NED}} [[Dick Advocaat]] |} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' <br />[[Kai Havertz]] (Njemačka)<ref name="MOTM">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 15, 2026}}</ref> '''Pomoćne sudije:'''<ref name="GER-CUW line-ups"/> <br />Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' <br />[[Shaun Evans (referee)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) |} ===Obala Slonovače – Ekvador=== <section begin=E2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CIV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Obala Slonovače – Ekvador|1–0}} |team2={{NOG|ECU}} |goals1= *[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|90}} |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance=68.274 |referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]){{efn-ua|Prvobitno je sudija [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] bio određen za suđenje utakmice Obala Slonovače protiv Ekvadora, ali je zamijenjen zbog manje povrede.<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |website=GiveMeSport}}</ref>}} |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 }}<section end=E2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _civ26h |pattern_b = _civ26h |pattern_ra = _civ26h |pattern_sh = _civ26h |pattern_so = _civ26hl |leftarm = ff7d1d |body = ff7d1d |rightarm = ff7d1d |shorts = ff7d1d |socks = ff7d1d |title = {{nowrap|Obala Slonovače}}<ref name="CIV-ECU line-ups">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12476/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Côte d'Ivoire v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}</ref> }} |{{Football kit |pattern_la = _ecu26a |pattern_b = _ecu26a |pattern_ra = _ecu26a |pattern_sh = _ecu25a |pattern_so = |leftarm = 0D183B |body = 0D183B |rightarm = 0D183B |shorts = FF0000 |socks = FFFFFF |title = Ekvador<ref name="CIV-ECU line-ups"/> }} |} {| width="100%" |valign="top" width="40%"| {| style="font-size:90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]] |- |RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]] || {{yel|40}} || {{suboff|89}} |- |CB ||'''5''' ||[[Wilfried Singo]] |- |CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]] |- |LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]] |- |RM ||'''11'''||[[Yan Diomande]] |- |CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|38}} |- |CM ||'''6''' ||[[Seko Fofana]] || {{yel|28}} || {{suboff|77}} |- |LM ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || || {{suboff|56}} |- |CF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || || {{suboff|77}} |- |CF ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || || {{suboff|56}} |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''9'''||[[Ange-Yoan Bonny]] || || {{subon|56}} |- |FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || || {{subon|56}} |- |MF ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]] || || {{subon|77}} |- |MF ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || || {{subon|77}} |- |DF ||'''7'''||[[Odilon Kossounou]] || || {{subon|89}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|[[Emerse Faé]] |} |valign="top"|[[File:CIV-ECU 2026-06-14.svg|300px]] |valign="top" width="50%"| {| style="font-size:90%; margin:auto" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]] |- |RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || || {{suboff|62}} |- |CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]] |- |CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]] |- |LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]] |- |RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|62}} |- |CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]] |- |CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]] |- |LM ||'''14'''||[[Alan Minda]] || || {{suboff|56}} |- |CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]] |- |CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|77}} |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{subon|56}} |- |DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|62}} |- |DF ||'''25'''||[[Jackson Porozo]] || {{yel|73}} || {{subon|62}} |- |FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|77}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]] |} |} {| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' <br />[[Yan Diomande]] (Obala Slonovače)<ref name="MOTM"/> '''Pomoćne sudije:'''<ref name="CIV-ECU line-ups"/> <br />Cyril Mugnier ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) <br />Mehdi Rahmouni ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) <br />'''Četvrti sudija:''' <br />[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]) <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]) <br />'''VAR sudija:''' <br />[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' <br />Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) |} ===Njemačka – Obala Slonovače=== <section begin=E3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|GER}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Obala Slonovače|Utakmica 33}} |team2={{NOG|CIV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 }}<section end=E3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ger26h |pattern_b = _ger26hA |pattern_ra = _ger26h |pattern_sh = _ger26h |pattern_so = _ger26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = 000000 |socks = FFFFFF |title = Njemačka }} |{{Football kit |pattern_la = _civ26h |pattern_b = _civ26h |pattern_ra = _civ26h |pattern_sh = _civ26h |pattern_so = _civ26hl |leftarm = ff7d1d |body = ff7d1d |rightarm = ff7d1d |shorts = ff7d1d |socks = ff7d1d |title = {{nowrap|Obala Slonovače}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Ekvador – Curaçao=== <section begin=E4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ECU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Curaçao|Utakmica 34}} |team2={{NOG|CUW}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 }}<section end=E4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ecu26h |pattern_b = _ecu26h |pattern_ra = _ecu26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFE80B |body = FFE80B |rightarm = FFE80B |shorts = ffd700 |socks = ffd700 |title = Ekvador }} |{{Football kit |pattern_la = _cur26h |pattern_b = _cur26hA |pattern_ra = _cur26h |pattern_sh = _cur26h |pattern_so = _cur26hl |leftarm = 344fc0 |body = 344fc0 |rightarm = 344fc0 |shorts = 344fc0 |socks = 344fc0 |title = Curaçao }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Curaçao – Obala Slonovače=== <section begin=E5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CUW}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Curaçao – Obala Slonovače|Utakmica 55}} |team2={{NOG|CIV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 }}<section end=E5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cur26h |pattern_b = _cur26hA |pattern_ra = _cur26h |pattern_sh = _cur26h |pattern_so = _cur26hl |leftarm = 344fc0 |body = 344fc0 |rightarm = 344fc0 |shorts = 344fc0 |socks = 344fc0 |title = Curaçao }} |{{Football kit |pattern_la = _civ26h |pattern_b = _civ26h |pattern_ra = _civ26h |pattern_sh = _civ26h |pattern_so = _civ26hl |leftarm = ff7d1d |body = ff7d1d |rightarm = ff7d1d |shorts = ff7d1d |socks = ff7d1d |title = {{nowrap|Obala Slonovače}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Ekvador – Njemačka=== <section begin=E6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ECU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Njemačka|Utakmica 56}} |team2={{NOG|GER}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 }}<section end=E6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ecu26h |pattern_b = _ecu26h |pattern_ra = _ecu26h |pattern_sh = _ecu26h |pattern_so = _ecu26hl |leftarm = FFE80B |body = FFE80B |rightarm = FFE80B |shorts = 253167 |socks = 0D183B |title = Ekvador }} |{{Football kit |pattern_la = _ger26a |pattern_b = _ger26a |pattern_ra = _ger26a |pattern_sh = _ger26a |pattern_so = _ger26al |leftarm = DD42AA |body = DD42AA |rightarm = DD42AA |shorts = 241E76 |socks = 241E76 |title = Njemačka }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group E}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa E]] kheveftnajmlv93eqmfbtsfyakgx3fa Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F 0 533140 3898859 3898641 2026-06-16T20:03:05Z Semso98 54573 /* Utakmice */ 3898859 wikitext text/x-wiki '''Grupa F''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]], [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe F će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]]. * Drugoplasirana ekipa grupe F će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]]. * Trećeplasirana ekipa grupe F ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Nizozemska – Japan=== <section begin=F1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Japan|2–2}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= *[[Virgil van Dijk|Van Dijk]] {{goal|50}} *[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{goal|64}} |goals2= *[[Keito Nakamura|Nakamura]] {{goal|57}} *[[Daichi Kamada|Kamada]] {{goal|88}} |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance=69.285 |referee=[[Ismail Elfath]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 }}<section end=F1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26a |pattern_so = |leftarm = FF6600 |body = FF6600 |rightarm = FF6600 |shorts = FF6600 |socks = FF6600 |title = Nizozemska }} |{{Football kit |pattern_la = _jap26h |pattern_b = _jap26hA |pattern_ra = _jap26h |pattern_sh = _jap26h |pattern_so = _jap26hl |leftarm = 001040 |body = 001040 |rightarm = 001040 |shorts = 001040 |socks = 001040 |title = Japan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Švedska – Tunis=== <section begin=F2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|14}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|SWE}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Švedska – Tunis|5–1}} |team2={{NOG|TUN}} |goals1= *[[Yasin Ayari|Ayari]] {{goal|7||90+6}} *[[Alexander Isak|Isak]] {{goal|30}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{goal|59}} *[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{goal|84}} |goals2= *[[Omar Rekik|Rekik]] {{goal|43}} |stadium=[[Stadion "BBVA"]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance=50.987 |referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 }}<section end=F2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _swe26h |pattern_b = _swe26hA |pattern_ra = _swe26h |pattern_sh = _swe26h |pattern_so = _swe26hl |leftarm = FFF200 |body = FFF200 |rightarm = FFF200 |shorts = 000040 |socks = FFF200 |title = Švedska }} |{{Football kit |pattern_la = _tun26a |pattern_b = _tun26a |pattern_ra = _tun26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Tunis }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Nizozemska – Švedska=== <section begin=F3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|NED}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Švedska|Utakmica 35}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 }}<section end=F3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26h |pattern_so = |leftarm = FF6600 |body = FF6600 |rightarm = FF6600 |shorts = 000000 |socks = FF6600 |title = Nizozemska }} |{{Football kit |pattern_la = _swe26a |pattern_b = _swe26a |pattern_ra = _swe26a |pattern_sh = _swe26a |pattern_so = _swe26al |leftarm = 000040 |body = 000040 |rightarm = 000040 |shorts = 000040 |socks = 000040 |title = Švedska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Tunis – Japan=== <section begin=F4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|20}} |time=22:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|TUN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Japan|Utakmica 36}} |team2={{NOG|JPN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "BBVA"]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 }}<section end=F4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _tun26h |pattern_b = _tun26h |pattern_ra = _tun26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Tunis }} |{{Football kit |pattern_la = _jap26h |pattern_b = _jap26h |pattern_ra = _jap26h |pattern_sh = _jap26h2 |pattern_so = _jap26hl |leftarm = 001040 |body = 001040 |rightarm = 001040 |shorts = 001040 |socks = 001040 |title = Japan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Japan – Švedska=== <section begin=F5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JPN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Japan – Švedska|Utakmica 57}} |team2={{NOG|SWE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 }}<section end=F5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jap26h |pattern_b = _jap26hA |pattern_ra = _jap26h |pattern_sh = _jap26h |pattern_so = _jap26hl |leftarm = 001040 |body = 001040 |rightarm = 001040 |shorts = 001040 |socks = 001040 |title = Japan }} |{{Football kit |pattern_la = _swe26h |pattern_b = _swe26hA |pattern_ra = _swe26h |pattern_sh = _swe26h |pattern_so = _swe26hl |leftarm = FFF200 |body = FFF200 |rightarm = FFF200 |shorts = 000040 |socks = FFF200 |title = Švedska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Tunis – Nizozemska=== <section begin=F6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|25}} |time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|TUN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Nizozemska|Utakmica 58}} |team2={{NOG|NED}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 }}<section end=F6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _tun26h |pattern_b = _tun26h |pattern_ra = _tun26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Tunis }} |{{Football kit |pattern_la = _ned26h |pattern_b = _ned26h |pattern_ra = _ned26h |pattern_sh = _ned26h |pattern_so = |leftarm = FF6600 |body = FF6600 |rightarm = FF6600 |shorts = 000000 |socks = FF6600 |title = Nizozemska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group F}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa F]] mdx6t3oa0i3a0597t5zt7rixy06amr3 Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G 0 533141 3898860 3898642 2026-06-16T20:04:54Z Semso98 54573 /* Utakmice */ 3898860 wikitext text/x-wiki '''Grupa G''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]], [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] i [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe G će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe G će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]]. * Trećeplasirana ekipa grupe G ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Belgija – Egipat=== <section begin=G1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Egipat|1–1}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= *[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|66|a.g.}} |goals2= *[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|19}} |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance=66.775 |referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 }}<section end=G1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26h |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _egy26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = _egy26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Egipat }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Iran – Novi Zeland=== <section begin=G2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Iran – Novi Zeland|2–2}} |team2={{NOG|NZL}} |goals1= *[[Ramin Rezaeian|Rezaeian]] {{goal|32}} *[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{goal|64}} |goals2= *[[Elijah Just|Just]] {{goal|7||54}} |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance=70.108 |referee=[[César Arturo Ramos]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 }}<section end=G2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |{{Football kit |pattern_la = _nze26a |pattern_b = _nze26a |pattern_ra = _nze26a |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Belgija – Iran=== <section begin=G3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Iran|Utakmica 39}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 }}<section end=G3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26hA |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Novi Zeland – Egipat=== <section begin=G4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Egipat|Utakmica 40}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 }}<section end=G4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nzl26h |pattern_b = _nzl26h |pattern_ra = _nzl26h |pattern_sh = _nzl26h |pattern_so = _nzl26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |{{Football kit |pattern_la = _egy26h |pattern_b = _egy26h |pattern_ra = _egy26h |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Egipat }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Egipat – Iran=== <section begin=G5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|EGY}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Egipat – Iran|Utakmica 63}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 }}<section end=G5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _egy26h |pattern_b = _egy26h |pattern_ra = _egy26h |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Egipat }} |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Novi Zeland – Belgija=== <section begin=G6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Belgija|Utakmica 64}} |team2={{NOG|BEL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 }}<section end=G6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nzl26h |pattern_b = _nzl26h |pattern_ra = _nzl26h |pattern_sh = _nzl26h |pattern_so = _nzl26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26h |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group G}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa G]] 9l9774ynh6xxn5zway7hidbw1w739pz Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H 0 533142 3898861 3898643 2026-06-16T20:06:21Z Semso98 54573 /* Utakmice */ 3898861 wikitext text/x-wiki '''Grupa H''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]], [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Ostrva|Zelenortska Ostrva]], [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] i [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe H će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe H će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Trećeplasirana ekipa grupe H ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Španija – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Zelenortska Ostrva|0–0}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance=67.640 |referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 }}<section end=H1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _esp26h |pattern_b = _esp26hA |pattern_ra = _esp26h |pattern_sh = _esp26h |pattern_so = _esp26hl |leftarm = D71726 |body = D71726 |rightarm = D71726 |shorts = 000066 |socks = D71726 |title = Španija }} |{{Football kit |pattern_la = _cpv26a |pattern_b = _cpv26a |pattern_ra = _cpv26a |pattern_sh = _cpv26a |pattern_so = _cpv26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Saudijska Arabija – Urugvaj=== <section begin=H2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|KSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Saudijska Arabija – Urugvaj|1–1}} |team2={{NOG|URU}} |goals1= *[[Abdulelah Al-Amri|Al-Amri]] {{goal|41}} |goals2= *[[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{goal|80}} |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance=62.764 |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 }}<section end=H2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ksa26h |pattern_b = _ksa26hA |pattern_ra = _ksa26h |pattern_sh = _ksa26h |pattern_so = _ksa26hl |leftarm = 43b88b |body = 43b88b |rightarm = 43b88b |shorts = 43b88b |socks = 004B49 |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |{{Football kit |pattern_la = _uru26h |pattern_b = _uru26h |pattern_ra = _uru26h |pattern_sh = _uru26h |pattern_so = _uru26h3l |leftarm = 80BBFF |body = 80BBFF |rightarm = 80BBFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Urugvaj }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Španija – Saudijska Arabija=== <section begin=H3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Saudijska Arabija|Utakmica 38}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 }}<section end=H3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _esp26h |pattern_b = _esp26hA |pattern_ra = _esp26h |pattern_sh = _esp26h |pattern_so = _esp26hl |leftarm = D71726 |body = D71726 |rightarm = D71726 |shorts = 000066 |socks = D71726 |title = Španija }} |{{Football kit |pattern_la = _ksa26a |pattern_b = _ksa26a |pattern_ra = _ksa26a |pattern_sh = _ksa26A |pattern_so = _ksa26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Urugvaj – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Zelenortska Ostrva|Utakmica 37}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 }}<section end=H4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _uru26h |pattern_b = _uru26h |pattern_ra = _uru26h |pattern_sh = _uru26a |pattern_so = _uru26hl |leftarm = 80BBFF |body = 80BBFF |rightarm = 80BBFF |shorts = 0A0216 |socks = 0A0216 |title = Urugvaj }} |{{Football kit |pattern_la = _cpv26t |pattern_b = _cpv26t |pattern_ra = _cpv26t |pattern_sh = _cpv26t |pattern_so = _cpv26tl |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija=== <section begin=H5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CPV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija|Utakmica 65}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 }}<section end=H5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cpv26h |pattern_b = _cpv26h |pattern_ra = _cpv26h |pattern_sh = _cpv26h |pattern_so = _cpv26hl |leftarm = 1A3CB0 |body = 1A3CB0 |rightarm = 1A3CB0 |shorts = 1A3CB0 |socks = 1A3CB0 |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |{{Football kit |pattern_la = _ksa26a |pattern_b = _ksa26a |pattern_ra = _ksa26a |pattern_sh = _ksa26A |pattern_so = _ksa26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Urugvaj – Španija=== <section begin=H6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Španija|Utakmica 66}} |team2={{NOG|ESP}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 }}<section end=H6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _uru26a |pattern_b = _uru26a |pattern_ra = _uru26a |pattern_sh = _uru26a |pattern_so = _uru26al |leftarm = 0A0216 |body = 0A0216 |rightarm = 0A0216 |shorts = 0A0216 |socks = 0A0216 |title = Urugvaj }} |{{Football kit |pattern_la = _esp26a |pattern_b = _esp26a |pattern_ra = _esp26a |pattern_sh = _esp26a2 |pattern_so = _esp26a2l |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Španija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group H}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa H]] ixyhfl0uo0aoqqcfscvbfls97bozoq7 Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J 0 533145 3898876 3898645 2026-06-17T06:16:07Z Srđan 73336 3898876 wikitext text/x-wiki '''Grupa J''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]], [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] i [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe J će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe J će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Trećeplasirana ekipa grupe J ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Argentina – Alžir=== <section begin=J1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Alžir|Utakmica 19}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 }}<section end=J1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26a |pattern_b = _alg26aA |pattern_ra = _alg26a |pattern_sh = _bel26a |pattern_so = _adidasblackl |leftarm = 1b4531 |body = 1b4531 |rightarm = 1b4531 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Austrija – Jordan=== <section begin=J2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=21:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|AUT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Austria – Jordan|Utakmica 20}} |team2={{NOG|JOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 }}<section end=J2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Argentina – Austrija=== <section begin=J3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Austrija|Utakmica 43}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 }}<section end=J3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Alžir=== <section begin=J4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Alžir|Utakmica 44}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 }}<section end=J4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26a |pattern_b = _jor26a |pattern_ra = _jor26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Alžir – Austrija=== <section begin=J5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ALG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Alžir – Austrija|Utakmica 69}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 }}<section end=J5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Argentina=== <section begin=J6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Argentina|Utakmica 70}} |team2={{NOG|ARG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 }}<section end=J6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _arg26A |pattern_b = _arg26aA_wc |pattern_ra = _arg26A |pattern_sh = _arg26A |pattern_so = _adidaswhitel |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Argentina }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group J}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa J]] snh9k0jlji8h8vmqtrssvwk14dufcos Jean Piaget 0 534272 3898890 3894684 2026-06-17T11:12:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Jean Piaget | slika = Jean Piaget in Ann Arbor (cropped).png | slika_širina = 250px | naslov = Piaget na Univerzitetu u Michiganu, oko 1968. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1896|8|9}} | mjesto_rođenja = [[Neuchâtel]], [[Švicarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|9|16|1896|8|9}} | mjesto_smrti = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | prebivalište = [[Švicarska]] | državljanstvo = Švicarsko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Razvojna psihologija]] * [[Epistemologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Neuchâtelu]] * [[Univerzitet u Ženevi]] * [[Univerzitet u Lausanni]] * [[Univerzitet u Parizu]] (Sorbonne) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Neuchâtelu]] * [[Univerzitet u Zürichu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Édouard Claparède]] | poznat_po = {{Plainlist| * [[Konstruktivizam (teorija učenja)|Konstruktivizam]] * [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]] * [[Genetička epistemologija]] * [[Stalnost objekta]] * [[Egocentrizam]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Erazmova nagrada]] (1972) * Nagrada "Balzan" (1979) }} | religija = [[Protestantizam|protestant]] | fusnote = Jean Piaget se smatra jednim od najznačajnijih teoretičara u oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] 20. vijeka. }} '''Jean William Fritz Piaget''' (9. august 1896 – 16. septembar 1980) bio je švicarski psiholog i epistemolog, poznat po svojim istraživanjima razvoja djeteta. Njegov naučni rad imao je značajan utjecaj na razvoj [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Pedagogija|pedagogije]] i [[Epistemologija|epistemologije]]. Posebno je poznat po formulisanju [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|teorije kognitivnog razvoja]], prema kojoj se intelektualni razvoj odvija kroz niz uzastopnih razvojnih stadija, kao i po razvoju [[Genetička epistemologija|genetičke epistemologije]], epistemološkog pristupa koji proučava porijeklo i razvoj ljudskog znanja.<ref name="McLeod_2026">{{cite web |url=https://www.simplypsychology.org/piaget.html |title=Piaget’s Theory and Stages of Cognitive Development |last=McLeod |first=Saul |date=2026 |website=Simply Psychology |publisher=Simply Psychology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je pridavao veliki značaj obrazovanju djece, smatrajući ga osnovom društvenog napretka i stabilnosti. Kao direktor [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje]], 1934. izjavio je da je ″samo obrazovanje sposobno spasiti naša društva od mogućeg sloma, bilo nasilnog ili postepenog″.<ref name="Munari_1994">{{cite journal |last=Munari |first=Alberto |year=1994 |title=Jean Piaget |journal=Prospects: The Quarterly Review of Comparative Education |volume=XXIV |issue=1/2 |pages=311–327 |doi=10.1007/bf02199023 |url=http://www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/archive/publications/ThinkersPdf/piagetf.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20081031045550/http://www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/archive/publications/ThinkersPdf/piagetf.pdf |archive-date=31. 10. 2008 |url-status=live |s2cid=144657103 |language=en}}</ref> Ovakvo stanovište odražava njegovo uvjerenje da obrazovni sistemi imaju važnu ulogu u oblikovanju društvenog razvoja i budućnosti društva. Njegova teorija razvoja djeteta postala je sastavni dio obrazovanja nastavnika i [[Pedagogija|pedagoga]] širom svijeta, naročito u programima inicijalnog obrazovanja nastavnog kadra. U savremenom ranom i predškolskom odgoju Piagetove ideje i dalje imaju snažan utjecaj, posebno kroz primjenu konstruktivističkih pristupa učenju, koji polaze od stava da dijete aktivno gradi vlastito znanje kroz interakciju sa okolinom. Piaget je 1955, tokom svog rada na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], osnovao Međunarodni centar za genetičku epistemologiju u [[Ženeva|Ženevi]], kojim je upravljao sve do svoje smrti 1980.<ref name="Ratcliff_2019">{{cite journal |last1=Ratcliff |first1=Marc J. |last2=Tau |first2=Ramiro |date=2019 |title=A networking model. The case of the International Center for Genetic Epistemology |journal=Estudos e Pesquisas Em Psicologia |volume=18 |issue=4 |pages=1215–1238 |doi=10.12957/epp.2018.42233 |issn=1808-4281 |url=https://www.e-publicacoes.uerj.br/index.php/revispsi/article/view/42233 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |doi-access=free}}</ref><ref name="JPS_2019">{{cite web |url=http://www.piaget.org/aboutPiaget.html |title=About Piaget |publisher=Jean Piaget Society |access-date=10. 5. 2026 |archive-date=24. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824192513/http://www.piaget.org/aboutPiaget.html |url-status=live |language=en}}</ref> Centar je omogućio razvoj brojnih interdisciplinarnih saradnji i istraživanja, a zbog obima i značaja naučnog rada koji je u njemu nastajao, u stručnoj literaturi često je nazivan i ″Piagetovom fabrikom″.<ref name="Burman_2012">{{cite journal |last=Burman |first=Jeremy T. |year=2012 |title=Jean Piaget: Images of a life and his factory |journal=History of Psychology |volume=15 |issue=3 |pages=283–288 |doi=10.1037/a0025930 |url=https://www.academia.edu/737522/Jean_Piaget_Images_of_a_life_and_his_factory |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Ernst von Glasersfeld|Ernstu von Glasersfeldu]], Piaget je bio ″veliki pionir [[Konstruktivizam (filozofija obrazovanja)|konstruktivističke teorije spoznaje]]″.<ref name="von_Glasersfeld_1990">{{cite journal |last=von Glasersfeld |first=E. |year=1990 |title=An exposition of constructivism: Why some like it radical |journal=Journal for Research in Mathematics Education: Monograph |volume=4 |doi=10.2307/749910 |url=https://scispace.com/pdf/an-exposition-of-constructivism-why-some-like-it-radical-2kzaubrz2v.pdf |access-date=10. 5. 2026 |language=en |jstor=749910 |issn=0883-9530 }}{{Mrtav link}}</ref> Njegove ideje stekle su široku popularnost tokom 1960-ih godina i značajno doprinijele razvoju [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] kao jedne od važnih disciplina [[Psihologija|psihologije]].<ref name="Muller_2009">{{cite book |editor1-last=Müller |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Carpendale |editor2-first=Jeremy I. M. |editor3-last=Smith |editor3-first=Leslie |year=2009 |title=The Cambridge Companion to Piaget |location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-72719-8 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781139798921_A23868998/preview-9781139798921_A23868998.pdf |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Do kraja 20. vijeka bio je, odmah nakon [[B. F. Skinner]]a, drugi najcitiraniji psiholog u naučnoj literaturi.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Lični život == Jean Piaget rođen je 1896. u [[Neuchâtel]]u, u frankofonom dijelu [[Švicarska|Švicarske]]. Bio je najstariji sin [[Arthur Piaget|Arthura Piageta]], profesora srednjovjekovne književnosti na [[Univerzitet u Neuchâtelu|Univerzitetu u Neuchâtelu]], i Rebecce Jackson, Francuskinje iz ugledne porodice vlasnika čeličana.<ref name="JPS_2026">{{cite web |url=https://piaget.org/about-piaget/ |title=About Piaget |author=Jean Piaget Society |date=2026 |website=Jean Piaget Society |publisher=Jean Piaget Society |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Još u djetinjstvu Piaget je pokazivao izraženu nadarenost i veliko interesovanje za [[Biologija|biologiju]] i prirodni svijet. Njegovo rano zanimanje za [[Zoologija|zoologiju]] donijelo mu je priznanje među stručnjacima iz te oblasti nakon što je do svoje petnaeste godine objavio nekoliko naučnih članaka o [[mekušci]]ma.<ref name="Biography_2026">{{cite web |url=https://www.biography.com/scientists/jean-piaget |title=Jean Piaget Biography |author=Biography.com Editors |date=2021 |website=Biography.com |publisher=A&E Television Networks |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao petnaest godina, njegova bivša dadilja napisala je pismo njegovim roditeljima u kojem je priznala da ih je ranije slagala tvrdeći kako je odbranila malog Jeana od pokušaja otmice iz dječijih kolica. Takav događaj nikada se nije dogodio. Piageta je posebno zainteresovala činjenica da je razvio sjećanje na taj navodni događaj, iako je kasnije shvatio da je riječ o lažnom sjećanju.<ref name="Restak_2006">{{cite book |last1=Restak |first1=Richard |title=The Naked Brain: How the Emerging Neurosociety is Changing How We Live, Work, and Love |url=https://archive.org/details/nakedbrainhoweme0000rest |url-access=registration |date=2006 |publisher=Harmony |location=New York |page=156 |isbn=978-1-4000-9808-8 |language=en}}</ref> Interesovanje za [[epistemologija|epistemologiju]] kod Piageta se razvilo pod utjecajem njegovog kuma, koji ga je podsticao da se posveti proučavanju [[Filozofija|filozofije]] i [[Logika|logike]].<ref name="Snowman_2009">{{cite book |last1=Snowman |first1=Jack |last2=McCown |first2=Rick |last3=Biehler |first3=Robert |year=2009 |title=Psychology Applied to Teaching |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |page=113 |isbn=978-0-395-11921-1 |url=https://archive.org/details/isbn_9780547207834 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Školovao se na Univerzitetu u Neuchâtelu, a kraće vrijeme studirao je i na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]]. U tom periodu objavio je dva filozofska rada koji su odražavali pravac njegovog tadašnjeg razmišljanja, ali ih je kasnije sam ocijenio kao djela adolescentskog perioda.<ref name="JPS_2026" /> Istovremeno se razvilo i njegovo interesovanje za [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], koja je u to vrijeme bila u fazi intenzivnog razvoja unutar [[Psihologija|psihologije]]. Nakon završetka studija, Piaget se preselio iz [[Švicarska|Švicarske]] u [[Pariz]], gdje je predavao u školi za dječake u ulici Grange-Aux-Belles. Školu je vodio [[Alfred Binet]], tvorac Binet-Simonovog testa (kasnije revidiranog od strane Lewisa Termana u [[Stanford–Binetova skala inteligencije|Stanford–Binetovu skalu inteligencije]]). Piaget je učestvovao u ocjenjivanju Binetovih testova inteligencije. Tokom tog rada uočio je da mala djeca dosljedno daju pogrešne odgovore na određene tipove pitanja.<ref name="Piaget_1952_Auto">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |editor1-last=Boring |editor1-first=Edwin G. |editor2-last=Langfeld |editor2-first=Herbert S. |editor3-last=Werner |editor3-first=Heinz |editor4-last=Yerkes |editor4-first=Robert M. |year=1952 |title=A History of Psychology in Autobiography |volume=IV |location=Worcester |publisher=Clark University Press |pages=237–256 |doi=10.1037/11154-011 |url=https://archive.org/details/historyofpsychol00unse |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, njegov interes nije bio usmjeren na samu tačnost odgovora, nego na činjenicu da djeca različitog uzrasta griješe na sistematski različite načine, dok starija djeca i odrasli te greške ne prave. To ga je dovelo do zaključka da se kognitivni procesi kod male djece suštinski razlikuju od onih kod odraslih. Na osnovu tih zapažanja razvio je [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|teoriju kognitivnog razvoja]], prema kojoj se mišljenje razvija kroz niz općih i kvalitativno različitih razvojnih stadija. Godine 1921. Piaget se vratio u [[Švicarska|Švicarsku]] i postao direktor [[Institut Rousseau|Instituta Rousseau]] u [[Ženeva|Ženevi]].<ref name="Mayer_2005">{{cite web |url=http://gseacademic.harvard.edu/~hgsebio/presentations/A%20Brief%20Biography%20of%20Jean%20Piaget.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20060901201210/http://gseacademic.harvard.edu/~hgsebio/presentations/A%20Brief%20Biography%20of%20Jean%20Piaget.pdf |archive-date=1. 9. 2006 |url-status=live |title=A Brief Biography of Jean Piaget |author=Mayer, Susan |date=2005 |website=gseacademic.harvard.edu |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> U to vrijeme institutom je rukovodio [[Édouard Claparède]], čije su mu ideje bile dobro poznate. Među njima je bila i psihološka koncepcija ″traganja″, koja se povezuje s procesom u kojem se do rješenja dolazi kroz pokušaje i pogreške.<ref name="Voyat_1981">{{cite journal |last=Voyat |first=Gilbert |year=1981 |title=Jean Piaget: 1896–1980 |journal=The American Journal of Psychology |volume=94 |issue=4 |pages=645–648 |jstor=1422425 |pmid=7044156 |url=https://www.jstor.org/stable/pdf/1422425.pdf |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1923. oženio je Valentine Châtenay (7. januar 1899 – 3. juli 1983).<ref name="FJP_2018">{{cite web |url=http://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/biographie/index_biographie.php |title=Fondation Jean Piaget – Biographie |author=Fondation Jean Piaget |website=fondationjeanpiaget.ch |access-date=10. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Imali troje djece, koje je Piaget od najranijeg djetinjstva posmatrao i uključivao u svoja istraživanja razvoja djece. U periodu od 1925. do 1929. bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Filozofija|filozofije]] na [[Univerzitet u Neuchâtelu|Univerzitetu u Neuchâtelu]].<ref name="APA_1970">{{cite journal |year=1970 |title=Distinguished Scientific Contribution Awards: 1969: Citation for Jean Piaget |journal=American Psychologist |volume=25 |issue=1 |pages=65–79 |doi=10.1037/h0020564 |pmid=4910176 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/4910176/ |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1929. preuzeo je dužnost direktora [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje]], na čijem je čelu ostao do 1968. Tokom tog perioda svake godine pripremao je ″govore direktora″ za Vijeće [[Međunarodni biro za obrazovanje|IBE-a]] i Međunarodnu konferenciju o javnom obrazovanju, u kojima je iznosio i razvijao svoje stavove o obrazovanju.<ref name="Munari_1994" /> Nakon predavanja na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]] i [[Univerzitet u Parizu|Univerzitetu u Parizu]] 1964, Piaget je pozvan da bude glavni savjetnik na dvije konferencije: na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] (11–13. mart) i na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]] (16–18. mart). Konferencije su bile usmjerene na odnos između kognitivnih istraživanja i razvoja nastavnih programa, s ciljem sagledavanja implikacija savremenih istraživanja dječijeg kognitivnog razvoja na izradu [[kurikulum]]a. Godine 1972. Piaget je dobio [[Erazmova nagrada|Erazmovu nagradu]], a 1979. i [[Nagrada "Balzan"|Nagradu "Balzan"]] za društvene i političke nauke.<ref name="Erasmus_1972">{{cite web |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/jean-piaget/ |title=Laureates: Jean Piaget |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2026 |website=erasmusprijs.org |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Balzan_1979">{{cite web |url=https://www.balzan.org/en/prizewinners/jean-piaget |title=Jean Piaget: 1979 Balzan Prize for Social and Political Sciences |author=International Balzan Prize Foundation |date=2026 |website=balzan.org |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je umro 16. septembra 1980. Na vlastiti zahtjev sahranjen je u porodičnoj grobnici bez nadgrobnog obilježja na groblju [[Cimetière des Rois]] (Groblje kraljeva) u naselju [[Plainpalais]] u [[Ženeva|Ženevi]].<ref name="Burman_2013">{{cite journal |last=Burman |first=Jeremy Trevelyan |year=2013 |title=Profiles of international archives: Les archives Jean Piaget, University of Geneva, Switzerland |journal=History of Psychology |volume=16 |issue=2 |pages=158–161 |doi=10.1037/a0031405 |pmid=23544355 |url=https://www.researchgate.net/publication/236095622_PROFILES_OF_INTERNATIONAL_ARCHIVES_Les_Archives_Jean_Piaget_University_of_Geneva_Switzerland |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==Karijera== [[Datoteka:Jean Piaget.jpg|mini|desno|300px|Bista Piageta u [[Parc des Bastions]], [[Ženeva]] ]] [[Datoteka:Professor Piaget en koningin Juliana tijdens de bijeenkomst, Bestanddeelnr 925-6521.jpg|mini|desno|300px|Piaget na dodjeli [[Erazmova nagrada|Erazmove nagrade]], 1972, [[Amsterdam]] ]] Harry Beilin je Piagetov teorijski istraživački program opisao kao razvoj kroz četiri faze:<ref name="Beilin_1992">{{cite journal |last=Beilin |first=Harry |year=1992 |title=Piaget's Enduring Contribution to Developmental Psychology |journal=Developmental Psychology |volume=28 |issue=2 |pages=191–204 |doi=10.1037/0012-1649.28.2.191 |url=https://www.researchgate.net/publication/232552053_Piaget's_Enduring_Contribution_to_Developmental_Psychology |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> * sociološki model razvoja, * biološki model intelektualnog razvoja, * razrada logičkog modela intelektualnog razvoja, * proučavanje figurativnog mišljenja. Ovi teorijski okviri međusobno se dovoljno razlikuju da su pojedini autori govorili o više različitih ″Piageta″. U novijim tumačenjima Jeremy Burman, odgovarajući na Beilinovu podjelu, predlaže da se doda i ranija faza njegovog rada, prije okretanja [[Psihologija|psihologiji]], koju naziva ″nulti Piaget″.<ref name="Burman_2011">{{cite journal |last=Burman |first=Jeremy Trevelyan |year=2011 |title=The Zeroeth Piaget |journal=Theory & Psychology |volume=21 |issue=1 |pages=130–135 |doi=10.1177/0959354310361407 |url=https://www.researchgate.net/publication/259237001_The_Zeroeth_Piaget |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Prije nego što je postao psiholog === Prije nego što se počeo baviti [[Psihologija|psihologijom]], Piaget se školovao iz oblasti [[Prirodna historija|prirodne historije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Doktorirao je 1918. na [[Univerzitet u Neuchâtelu|Univerzitetu u Neuchâtelu]]. Nakon toga je proveo postdoktorsko usavršavanje u [[Zürich]]u (1918–1919) i u [[Pariz]]u (1919–1921). Godine 1919. angažovao ga je [[Théodore Simon]] da radi na standardizaciji [[Psihometrija|psihometrijskih mjera]] koje su se koristile u ispitivanju francuske djece.<ref name="MayerS_2005">{{cite journal |last=Mayer |first=Susan |year=2005 |title=The Early Evolution of Jean Piaget's Clinical Method |journal=History of Psychology |volume=8 |issue=4 |pages=362–382 |doi=10.1037/1093-4510.8.4.362 |pmid=17152748 |url=https://www.researchgate.net/publication/6646116 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Teorijski pravac po kojem je Piaget danas poznat počinje se jasnije oblikovati tek njegovim prelaskom u [[Ženeva|Ženevu]], gdje je 1922, u [[Institut Rousseau|Institutu Rousseau]], radio kao direktor istraživanja pod vodstvom [[Édouard Claparède|Édouarda Claparèdea]]. === Sociološki model razvoja === Piaget je kao [[psiholog]] počeo djelovati tokom 1920-ih godina. U tom periodu istraživao je ″skrivenu stranu″ dječijeg mišljenja, odnosno način na koji djeca razumiju svijet. Pretpostavio je da se dijete razvija od pozicije [[egocentrizam|egocentrizma]] ka [[sociocentrizam|sociocentrizmu]]. Za objašnjenje tog procesa kombinovao je psihološke i [[Psihološka procjena|kliničke metode]], razvijajući pristup koji je nazvao poluklinički [[intervju]]. Intervju je započinjao standardizovanim pitanjima, a zatim bi, u zavisnosti od odgovora djeteta, postavljao dodatna, unaprijed planirana pitanja. Piaget je posebno tragao za onim što je nazivao ″spontano uvjerenje″, zbog čega je često postavljao pitanja koja djeca nisu očekivala. U svojim istraživanjima uočio je postepeni prijelaz od intuitivnih ka naučno zasnovanim i društveno prihvaćenim odgovorima. Smatrao je da do tog razvoja dolazi pod utjecajem socijalne interakcije, posebno kroz suočavanje djetetovih početnih ideja s mišljenjima vršnjaka koji su kognitivno razvijeniji. Ovaj rad kasnije je poslužio [[Elton Mayo|Eltonu Mayou]] kao osnova za poznate [[Hawtornov efekt|Hawthorne eksperimente]].<ref name="Hsueh_2001">{{cite journal |last=Hsueh |first=Y. |year=2001 |title=Basing much of the reasoning upon the work of Jean Piaget, 1927–1936 |journal=Archives de Psychologie |volume=69 |issue=268–269 |pages=39–62 |url=http://psycnet.apa.org/record/2002-15215-002 |access-date=11. 5. 2026 |language=fr}}</ref><ref name="Hsueh_2002">{{cite journal |last=Hsueh |first=Yeh |year=2002 |title=The Hawthorne experiments and the introduction of Jean Piaget in American industrial psychology, 1929–1932 |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=163–189 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.163 |pmid=12096772 |url=https://www.researchgate.net/publication/11278786_THE_HAWTHORNE_EXPERIMENTS_AND_THE_INTRODUCTION_OF_JEAN_PIAGET_IN_AMERICAN_INDUSTRIAL_PSYCHOLOGY_1929-1932 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piagetu je, također, donio počasni doktorat [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] 1936.<ref name="Hsueh_2004">{{cite journal |last=Hsueh |first=Yeh |year=2004 |title=“He sees the development of children’s concepts upon a background of sociology”: Jean Piaget’s honorary degree at Harvard University in 1936 |journal=History of Psychology |volume=7 |issue=1 |pages=20–44 |doi=10.1037/1093-4510.7.1.20 |pmid=15065406 |url=https://www.researchgate.net/publication/5264951_HE_SEES_THE_DEVELOPMENT_OF_CHILDREN'S_CONCEPTS_UPON_A_BACKGROUND_OF_SOCIOLOGY_Jean_Piaget's_Honorary_Degree_at_Harvard_University_in_1936 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Biološki model intelektualnog razvoja === U ovoj fazi svog rada Piaget je smatrao da se mišljenje i intelektualni razvoj mogu posmatrati kao produžetak biološkog procesa prilagođavanja vrste. Prema njegovom shvatanju, taj proces obuhvata dva međusobno povezana mehanizma: asimilaciju i akomodaciju. Do ''asimilacije'' dolazi kada dijete na novi događaj ili iskustvo reaguje koristeći postojeću [[shema (psihologija)|shemu]], odnosno već formirani obrazac razumijevanja. ''Akomodacija'' se javlja kada dijete prilagođava postojeću shemu ili razvija novu kako bi moglo razumjeti novi predmet, situaciju ili iskustvo.<ref name="Ormrod_2014">{{cite book |last=Ormrod |first=Jeanne Ellis |year=2014 |title=Essentials of Educational Psychology: Big Ideas to Guide Effective Teaching |edition=10 |publisher=Pearson Education Inc. |location=Boston, MA |isbn=978-1-292-02620-6 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781292038605_A24582538/preview-9781292038605_A24582538.pdf |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je tvrdio da [[dojenčad]] učestvuju u procesu asimilacije kada pokušavaju sisati gotovo sve što im se nađe nadohvat ruke. Smatrao je da dojenčad različite predmete pretvaraju u ″objekte za sisanje″, odnosno da ih prilagođavaju vlastitim obrascima ponašanja. Prema Piagetu, djeca na taj način asimiliraju predmete uklapajući ih u postojeće mentalne strukture. Na osnovu toga zaključio je da pojedinac, kada prilagođava svijet vlastitim potrebama ili shvatanjima, zapravo vrši proces asimilacije. Piaget je također posmatrao kako njegova djeca ne samo da prilagođavaju predmete svojim potrebama, nego i mijenjaju vlastite mentalne strukture kako bi odgovorila zahtjevima okoline. Taj proces nazvao je akomodacijom i smatrao ga drugim osnovnim mehanizmom prilagođavanja. U početku se dojenčad uglavnom oslanjaju na refleksne radnje, poput sisanja, ali kasnije počinju uzimati predmete i stavljati ih u usta. Time prilagođavaju svoje refleksne reakcije osobinama vanjskih predmeta. Budući da su asimilacija i akomodacija često međusobno u napetom odnosu, Piaget je smatrao da upravo potreba za uspostavljanjem ravnoteže između ta dva procesa predstavlja pokretač intelektualnog razvoja i rasta mišljenja. Kako bi provjerio svoju teoriju, Piaget je posmatrao [[navike]] vlastite djece. === Razrada logičkog modela intelektualnog razvoja === U modelu koji je razvio tokom treće faze svog rada, Piaget je smatrao da se inteligencija razvija kroz niz razvojnih stadija povezanih sa životnom dobi i da se ti stadiji odvijaju postepeno, pri čemu svaki prethodni stadij mora biti usvojen kako bi se mogao razviti naredni. U svakom razvojnom periodu dijete oblikuje način razumijevanja stvarnosti koji odgovara njegovom uzrastu. U narednom stadiju dijete nadograđuje ranije razvijene mentalne sposobnosti kako bi moglo rekonstruisati postojeće pojmove i razviti složenije oblike mišljenja. Piaget je intelektualni razvoj prikazivao kao uzlaznu spiralu u kojoj djeca neprestano preoblikuju ranije usvojene ideje kroz nove i složenije pojmove stečene u narednim fazama razvoja. Upravo je ″treći Piaget″, odnosno njegova teorija logičkog modela intelektualnog razvoja, bio predmet brojnih rasprava među američkim psiholozima nakon što su njegove ideje ponovo privukle pažnju naučne javnosti tokom 1960-ih godina.<ref name="Conference_1964">{{cite book |author=Conference on Cognitive Studies and Curriculum Development |year=1964 |title=Piaget Rediscovered |publisher=Cornell University and University of California |location=Ithaca, N.Y. |url=https://archive.org/details/piagetrediscover0000conf |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Proučavanje figurativnog mišljenja === Piaget je proučavao područja [[Inteligencija|inteligencije]] kao što su [[percepcija]] i [[pamćenje]], koja nisu u potpunosti zasnovana na logičkim procesima. Logički pojmovi, prema njegovom shvatanju, imaju osobinu potpune reverzibilnosti, jer je moguće vratiti se na početnu tačku zaključivanja. Drugim riječima, ako se od određene pretpostavke logičkim koracima dođe do zaključka, isti koraci mogu se pratiti i obrnutim redoslijedom kako bi se ponovo došlo do početne pretpostavke. Nasuprot tome, perceptivni pojmovi koje je Piaget proučavao ne mogu se na isti način preoblikovati ili vratiti u prvobitno stanje. Kako bi objasnio figurativne procese, često je koristio primjer slika. Na slici se konture ne mogu odvojiti od oblika koje prikazuju. Slično je i sa pamćenjem: ono nije potpuno reverzibilno, jer ljudi ne mogu uvijek rekonstruisati sve događaje između dvije tačke ili iskustva. Tokom ove završne faze svog rada Piaget je zajedno sa saradnicom [[Bärbel Inhelder]] objavio više radova o [[Percepcija|percepciji]], [[Pamćenje|pamćenju]] i drugim figurativnim procesima, uključujući i [[učenje]].<ref name="Valsiner_2005">{{cite journal |last=Valsiner |first=Jaan |year=2005 |title=Participating in Piaget |journal=Society |volume=42 |issue=2 |pages=57–61 |doi=10.1007/BF02687400 |url=https://www.researchgate.net/publication/248141917_Participating_in_Piaget |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se Piagetova teorija zasniva na biološkom sazrijevanju i razvojnim stadijima, pojam spremnosti ima značajno mjesto u njegovoj teoriji. Spremnost se odnosi na pitanje kada dijete može usvojiti određene informacije ili pojmove. Prema Piagetu, djecu ne treba podučavati pojedinim konceptima prije nego što dostignu odgovarajući stadij kognitivnog razvoja.<ref name="Britannica_Piaget">{{cite web|title=Jean Piaget |author=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Jean-Piaget |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tako, na primjer, mlađa djeca u [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|predoperacionalnom stadiju]] razmišljaju na ″ireverzibilan″ način i ne mogu razumjeti da se predmet koji je promijenio oblik ili stanje može vratiti u prvobitni oblik.<ref name="McLeod_2018">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |year=2018 |title=Preoperational Stage – Egocentrism |website=Simply Psychology |url=https://www.simplypsychology.org/preoperational.html |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==Teorija== {{Glavni|Piagetova teorija kognitivnog razvoja}} Jean Piaget sebe je definisao kao ″[[Genetička epistemologija|genetičkog epistemologa]]″, jer ga je prvenstveno zanimao proces kvalitativnog razvoja znanja. Kognitivni razvoj posmatrao je kao proces postepenog prilagođavanja organizma okolini, pri čemu se razvoj kognitivnih struktura odvija kroz diferencijaciju bioloških regulacija i sve složenije oblike mišljenja. Kada je njegova teorija postala šire poznata, predstavljala je značajan doprinos psihologiji 20. stoljeća, posebno zbog povezivanja [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističkog]] i kognitivističkog pristupa u proučavanju razvoja [[Mišljenje|mišljenja]].<ref name="Gardner_1981_Quest_for_Mind">{{cite book |last=Gardner |first=Howard |title=The Quest for Mind: Piaget, Lévi-Strauss and the Structuralist Movement |url=https://archive.org/details/questformindpiag00gard |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |date=1981 |access-date=18. 5. 2026 |isbn=0-226-28332-1 |language=en}}</ref> Piagetov istraživački program obuhvatao je četiri faze kognitivnog razvoja, kao i veliki broj radova posvećenih različitim pitanjima razvojne psihologije. Tokom pojedinih istraživanja proučavao je i razvoj vlastite djece, sistematski posmatrajući promjene u njihovim kognitivnim sposobnostima i načinu razumijevanja svijeta.<ref name="Beilin_1992_Piagets_Contribution">{{cite journal |last=Beilin |first=Harry |title=Piaget's Enduring Contribution to Developmental Psychology |journal=Developmental Psychology |volume=28 |issue=2 |pages=191–204 |date=1992 |url=https://doi.org/10.1037/0012-1649.28.2.191 |doi=10.1037/0012-1649.28.2.191 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> U jednom od svojih posljednjih djela, ''Equilibration of Cognitive Structures: The Central Problem of Intellectual Development'',<ref name="Piaget_1985_Equilibration">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=The Equilibration of Cognitive Structures: The Central Problem of Intellectual Development |url=https://archive.org/details/equilibrationofc0000piag |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |date=1985 |access-date=18. 5. 2026 |isbn=0-226-66781-2 |language=en}}</ref> Piaget je razvoj znanja objasnio kao proces uspostavljanja ravnoteže između pojedinca i okoline. U okviru ove teorije posebno mjesto imaju procesi asimilacije i akomodacije, koje je smatrao osnovnim mehanizmima biološkog i kognitivnog prilagođavanja.<ref name="Kurt_2023_Education_Library">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |title=Jean Piaget: Biography, Theory and Cognitive Development |url=https://educationlibrary.org/jean-piaget-biography-theory-and-cognitive-development/ |website=Education Library |date=2023 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je smatrao da se djeca rađaju sa ograničenim kognitivnim sposobnostima koje se postepeno razvijaju tokom odrastanja.<ref name="Cherry_2026_Verywell_Mind">{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |title=Piaget's 4 Stages of Cognitive Development Explained |url=https://www.verywellmind.com/piagets-stages-of-cognitive-development-2795457 |website=Verywell Mind |date=4. 5. 2026 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovom shvatanju, kognitivni razvoj odvija se kroz aktivnu interakciju djeteta sa okolinom, pri čemu dijete postepeno razvija složenije načine razumijevanja prostora, vremena, uzročnosti i logičkih odnosa. Vjerovao je da se epistemološka pitanja mogu bolje razumjeti proučavanjem njihovog razvojnog porijekla, zbog čega je svoja istraživanja usmjerio na djecu i adolescente. U uvodu knjige ''Genetic Epistemology'' navodi da genetička epistemologija nastoji istražiti porijeklo različitih oblika znanja, od njihovih najjednostavnijih oblika do složenijih nivoa, uključujući i naučno znanje.<ref name="Piaget_1971_Genetic_Epistemology">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Genetic Epistemology |url=https://archive.org/details/geneticepistemolo00piag |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |date=1971 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Faze razvoja === Piagetova teorija kognitivnog razvoja razlikuje četiri osnovne faze razvoja mišljenja i spoznaje kod djece. Prema Piagetu, djeca kroz razvoj prolaze kroz univerzalne i međusobno povezane faze, pri čemu svaka faza predstavlja kvalitativno drugačiji način razumijevanja svijeta. {{Ordered list | '''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Senzomotorna faza|Senzomotorna faza]]''' Senzomotorna faza traje od rođenja do približno druge godine života. U ovom periodu dijete upoznaje svijet prvenstveno putem čula i pokreta. Ponašanje se u početku zasniva na urođenim refleksima, ali se postepeno razvijaju složeniji oblici djelovanja i razumijevanja okoline. Piaget je smatrao da su djeca u ovoj fazi posebno egocentrična, odnosno da nisu sposobna sagledati svijet iz perspektive drugih osoba. Senzomotorna faza obuhvata šest razvojnih podfaza:<ref name="Santrock_1995_Children">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |title=Children |url=https://archive.org/details/children0000sant_c1m5 |location=Madison, Wis. |publisher=Brown & Benchmark |date=1995 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=upper-roman | Jednostavni refleksi: od rođenja do prvog mjeseca života. Ponašanje novorođenčeta zasniva se na urođenim refleksima, poput sisanja i refleksa traženja dojke. | Prve navike i primarne kružne reakcije: od prvog do četvrtog mjeseca života. Dijete počinje povezivati osjetilna iskustva i obrasce ponašanja i ponavlja radnje koje izazivaju zadovoljstvo, kao što je sisanje palca. | Sekundarne kružne reakcije: od četvrtog do osmog mjeseca života. Pažnja djeteta postepeno se usmjerava prema predmetima iz okoline. Dijete ponavlja radnje koje proizvode zanimljive efekte, poput tresenja zvečke. | Koordinacija sekundarnih kružnih reakcija: od osmog do dvanaestog mjeseca života. Dijete počinje namjerno kombinovati različite radnje kako bi ostvarilo određeni cilj. U ovoj podfazi razvija se i razumijevanje [[Permanentnost objekta|permanentnosti objekta]] (trajnost objekta), odnosno spoznaja da predmeti postoje i kada nisu vidljivi. | Tercijarne kružne reakcije, novina i radoznalost: od dvanaestog do osamnaestog mjeseca života. Dijete aktivno istražuje okolinu i eksperimentiše s različitim načinima upotrebe predmeta kako bi postiglo nove rezultate. | Internalizacija shema: završni dio senzomotorne faze. Dijete razvija sposobnost stvaranja mentalnih predstava o predmetima i događajima, čime se postavljaju osnove za razvoj simboličkog mišljenja i naredne faze razvoja. }} <p>Neki istraživači koji su nastavili proučavati Piagetove teorije razvoja u ranom djetinjstvu, među kojima je i [[Kenneth Kaye]], smatrali su da je Piagetov najveći doprinos bio u detaljnom posmatranju i opisivanju brojnih razvojnih pojava koje ranije nisu bile sistematski istražene.<ref name="Kaye_1982_Mental_Social_Life">{{cite book |last=Kaye |first=Kenneth |title=The Mental and Social Life of Babies: How Parents Create Persons |url=https://archive.org/details/mentalsociallife0000kaye |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |date=1982 |access-date=19. 5. 2026 |isbn=0-226-42847-8 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini autori kritikovali su činjenicu da Piaget nije dovoljno objasnio konkretne procese koji u realnom vremenu dovode do kognitivnog razvoja, već ih je uglavnom tumačio kroz opće principe biološkog prilagođavanja. Na osnovu tih kritika, Kaye je razvio teoriju poznatu kao ″teorija naukovanja″ kognitivnog i socijalnog razvoja. Ova teorija osporava Piagetovu pretpostavku da se mišljenje kod djece razvija prvenstveno endogeno, odnosno iz unutrašnjih razvojnih procesa, prije razvoja jezika. Kaye je naglašavao značaj socijalne interakcije i komunikacije sa odraslima u razvoju mišljenja i usvajanju jezika kod djece.<p> |<p>'''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Predoperacionalna faza|Predoperacionalna faza]]''' <p>Predoperacionalna faza traje približno od druge do sedme godine života. Počinje razvojem govora i intenzivnijim korištenjem simbola u mišljenju i igri. U ovoj fazi dijete još uvijek ne razumije principe konkretne logike niti je sposobno za složene mentalne operacije i sistematsko manipulisanje informacijama. Tokom predoperacionalne faze dolazi do razvoja simboličke igre i [[Mašta|mašte]]. Djeca koriste predmete kao simbole drugih predmeta, pa, na primjer, kamenčiće mogu zamišljati kao hranu, listove papira kao tanjire, a kutiju kao sto. Takva simbolička igra pokazuje sposobnost predstavljanja stvarnosti putem simbola čak i kada stvarni predmeti nisu prisutni. Piaget je kroz posmatranje dječije igre zaključio da se krajem druge godine života pojavljuje kvalitativno novi oblik kognitivnog funkcionisanja, koji je nazvao predoperacionalnom fazom.<ref name="Santrock_1991_Lifspan">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |title=Life-Span Development |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm0000sant |location=Dubuque, IA |publisher=Wm. C. Brown Publishers |date=1991 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref></p> <p>Prema Piagetu, mišljenje u predoperacionalnoj fazi još uvijek je ograničeno i nedovoljno logički razvijeno u pogledu mentalnih operacija. Dijete može formirati stabilne pojmove i razvijati različita simbolička i magijska vjerovanja, ali još nije sposobno za izvođenje mentalnih operacija, odnosno unutrašnjih misaonih procesa koji zamjenjuju fizičko djelovanje. Razmišljanje je i dalje pretežno egocentrično, zbog čega dijete teško razumije perspektivu drugih osoba. Predoperacionalna faza dijeli se na dvije podfaze: podfazu simboličke funkcije i podfazu intuitivnog mišljenja. U podfazi simboličke funkcije dijete razvija sposobnost da mentalno predstavlja predmete i događaje koji nisu neposredno prisutni. Ono može zamišljati, pamtiti i predstavljati objekte putem slika, riječi i simbola. Podfaza intuitivnog mišljenja karakteristična je po izraženoj dječijoj radoznalosti. Djeca često postavljaju pitanja poput ″zašto?″ i ″kako?″, nastojeći razumjeti pojave i događaje u svojoj okolini.<ref name="Santrock_1991_Lifspan" /></p> <p>Predoperacionalna faza dijeli se na dvije podfaze koje odražavaju razvoj simboličkog mišljenja i početnih oblika zaključivanja kod djece.</p> {{Ordered list |list_style_type=upper-roman |[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Podfaza simboličke funkcije|Podfaza simboličke funkcije]] traje približno od druge do četvrte godine života. U ovom periodu dijete razvija sposobnost korištenja simbola za predstavljanje predmeta, osoba i događaja iz okoline. Razvoj simboličkog mišljenja vidljiv je u [[govor]]u, [[igra|igri]] i crtanju. Na primjer, dijete može nacrtati članove porodice bez poštivanja stvarnih proporcija ili preciznih fizičkih obilježja, pri čemu mu tačnost prikaza nije od posebne važnosti, jer crtež ima simboličku funkciju. |[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Podfaza intuitivnog mišljenja|Podfaza intuitivnog mišljenja]] obuhvata period između približno četvrte i sedme godine života. Djeca u ovoj podfazi pokazuju izraženu radoznalost i često postavljaju pitanja poput ″zašto?″ i ″kako?″, nastojeći razumjeti uzroke i odnose među pojavama. Piaget je ovu podfazu nazvao intuitivnom jer djeca razvijaju osjećaj da posjeduju znanje o svijetu, ali još uvijek ne razumiju u potpunosti način na koji do tog znanja dolaze. Predoperacionalno mišljenje u ovoj fazi karakterišu centracija, ireverzibilnost, teškoće u razumijevanju održanja količine, uključivanje klasa i tranzitivno zaključivanje.<ref name="Santrock_1991_Lifspan" /> }} |<p>'''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Faza konkretnih operacija|Faza konkretnih operacija]]'''</p> <p>Faza konkretnih operacija traje približno od sedme do jedanaeste godine života. U ovom periodu djeca razvijaju sposobnost logičkog mišljenja i razumijevanja pojma reverzibilnosti, odnosno shvatanja da se određene operacije mogu izvesti u oba smjera. Iako još uvijek razmišljaju u okviru konkretnih situacija i onoga što mogu neposredno posmatrati ili mentalno manipulisati, više nisu egocentrična i počinju uzimati u obzir perspektivu drugih. Tokom ove faze značajno se razvija razumijevanje pojma konzervacije, kao i sposobnost klasifikacije i organizacije informacija.</p> |<p>'''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Faza formalnih operacija|Faza formalnih operacija]]''' <p>Faza formalnih operacija traje približno od jedanaeste godine života nadalje. Ovu fazu karakteriše razvoj apstraktnog mišljenja, pri čemu djeca i adolescenti mogu razmišljati o pojmovima koji nisu neposredno vezani za konkretne objekte i situacije. Razvija se sposobnost logičkog zaključivanja na mentalnom nivou, kao i [[metakognicija]], odnosno svijest o vlastitim misaonim procesima. U ovoj fazi raste i sposobnost rješavanja problema koji zahtijevaju više koraka, uključujući planiranje i sistematsko razmišljanje.</p> }} === Psihologija funkcija i korespondencija === Piagetova teorija je često bila predmetom kritika i rasprava zbog načina na koji je opisivao djecu u predoperacionalnoj fazi razvoja. Kritičari su smatrali da je veći naglasak stavljao na kognitivne sposobnosti koje djeca još nisu razvila nego na sposobnosti i postignuća koja već posjeduju. Kao odgovor na takve kritike, u kasnijem periodu svog rada Piaget je veću pažnju posvetio istraživanju sposobnosti i postignuća djece, razvijajući pristup poznat kao psihologija funkcija i korespondencija.<ref name="Piaget_1992_Morphisms">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Morphisms and Categories: Comparing and Transforming |url=https://archive.org/details/morphismscategor0000piag |location=Hillsdale, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |date=1992 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Piaget_1977_Functions">{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Grize |first2=Jean-Blaise |last3=Szeminska |first3=Alina |last4=Vinh Bang |date=1977 |title=Epistemology and Psychology of Functions |url=https://archive.org/details/epistemologypsyc0083unse/page/n5/mode/2up |series=Studies in Genetic Epistemology |volume=23 |location=Dordrecht |publisher=D. Reidel Publishing Company |isbn=978-90-277-0501-3 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Piaget_1977_Commutability">{{cite journal |last=Piaget |first=Jean |date=1977 |title=Some recent research and its link with a new theory of groupings and conservations based on commutability |url=https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/j.1749-6632.1977.tb53086.x |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=291 |issue=1 |pages=313–319 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb53086.x |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj fazi razvoja teorije, Piaget se manje oslanjao na strogo odvojene razvojne stadije, a više je naglašavao kontinuitet i postepenost kognitivnog razvoja. Time je njegov kasniji rad predstavljao određeni odmak od ranijih objašnjenja zasnovanih na jasno ograničenim fazama razvoja.<ref name="Schonfeld_1986_Intelligence_Compared">{{cite journal |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |date=1986 |title=The Genevan and Cattell-Horn conceptions of intelligence compared: The early implementation of numerical solution aids |url=https://www.ccny.cuny.edu/sites/default/files/Schonfeld,%201986,%20Developmental.pdf |journal=Developmental Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=204–212 |doi=10.1037/0012-1649.22.2.204 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> Budući da su ove ideje razvijene pred kraj Piagetove naučne karijere, one su u nekim udžbenicima [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] manje zastupljene u odnosu na njegove poznatije teorije razvojnih faza. Primjer funkcije u Piagetovoj teoriji može se objasniti pomoću odnosa između dva skupa elemenata, označenih kao X i Y. U takvom odnosu svaki element iz skupa X povezan je s tačno jednim elementom iz skupa Y, iako obrnuti odnos ne mora nužno postojati. Piaget i njegovi saradnici ovakav odnos opisivali su kao jednosmjerno ili jednoznačno preslikavanje.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> Kada je odnos između skupova uzajamno jednoznačan, odnosno kada se svaki element skupa X povezuje s jednim elementom skupa Y, a svaki element skupa Y istovremeno odgovara samo jednom elementu skupa X, takav odnos nazivali su biunivokalnim ili odnosom ″jedan-prema-jedan″.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> Na osnovu ovih odnosa Piaget i saradnici zaključili su da djeca u predoperacionalnoj fazi razvoja posjeduju početno razumijevanje funkcija poretka i međusobnih odnosa među objektima. Prema istraživanjima Piagetovih saradnika iz [[Ženeva|Ženeve]],<ref name = "Inhelder 1974">Inhelder, B., Sinclair, H., & Bovet, M. ''Learning and the development of cognition''. Cambridge: Harvard University Press, 1974</ref> ovakve funkcije omogućavaju djeci da koriste prostorne odnose za procjenjivanje i poređenje količina. Na primjer, dijete može zaključiti da niz koji zauzima veću dužinu sadrži i veći broj predmeta. Iako takve procjene nisu uvijek potpuno tačne, one predstavljaju rani oblik logičkog zaključivanja i razumijevanja kvantitativnih odnosa. Prema istraživanjima Piagetovih saradnika iz Ženeve,<ref name="Inhelder_1974_Learning">{{cite book |last1=Inhelder |first1=Bärbel |last2=Sinclair |first2=Hermine |last3=Bovet |first3=Magali |date=1974 |title=Learning and the Development of Cognition |url=https://archive.org/details/learningdevelopm0000inhe_p2g6/page/n5/mode/2up |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-51925-1 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> ″semilogika″ ovih funkcija poretka omogućava djeci u predoperacionalnoj fazi da koriste prostorni raspored za procjenu i poređenje količina. Tako dijete može koristiti dužinu niza kao indikator broja objekata u tom nizu, pa će duži niz često procijeniti kao niz koji sadrži više objekata. Iako takve procjene nisu potpuno precizne, one predstavljaju relativno pouzdanu zamjenu za tačno kvantificiranje. Ove sposobnosti povezane su i s razvojem razumijevanja pravilnosti u okolini.<ref name="Inhelder_1974_Learning" /> Djeca mogu prepoznavati i stvarati jednostavne obrasce, poput nizova objekata raspoređenih prema izmjeni boja, te razumjeti jednostavne odnose zamjene među predmetima. Takvi primjeri odražavaju konstruktivistički pristup Piagetove teorije, prema kojem djeca aktivno izgrađuju vlastito razumijevanje svijeta kroz iskustvo i interakciju s okolinom. Piaget i njegovi saradnici proučavali su i pojam morfizama, koje su razlikovali od operativnih transformacija karakterističnih za djecu u fazi konkretnih operacija.<ref name="Piaget_1992_Morphisms" /> Prema Piagetu, korespondencije i morfizmi zasnivaju se prvenstveno na poređenju objekata i prepoznavanju zajedničkih oblika ili analogija među njima, a ne na njihovom neposrednom transformisanju.<ref name="Piaget_1977_Commutability" /> Smatrao je da se ovakav oblik znanja razvija iz ranih, ″primitivnih″ primjena akcijskih shema na objekte u okolini.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> U jednom istraživanju Piaget i saradnici ispitivali su sposobnost djece da prepoznaju odnose između oblika i površina pomoću pokretnih crvenih izrezaka i kartica koje su sadržavale crvena i bijela polja.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> Zadatak djece bio je da pravilno postave izreske preko kartica kako bi cijela površina kartice izgledala crveno. Iako je bilo dostupno dvanaest izrezaka, samo su tri mogla potpuno prekriti određenu karticu. Najmlađa djeca, uzrasta oko pet godina, uspijevala su povezati jedan izrezak s jednom karticom uglavnom metodom pokušaja i pogreške. Piaget i saradnici ovu vrstu odnosa nazvali su ''bijekcijom'', odnosno odnosom ″jedan-prema-jedan″. Starija djeca pokazivala su razvijenije sposobnosti zaključivanja, jer su mogla kombinovati više izrezaka kako bi potpuno prekrila karticu. Takvu vrstu odnosa, u kojoj više elemenata odgovara jednom cilju ili objektu, Piaget i saradnici nazvali su ''surjekcijom'', odnosno odnosom ″više-prema-jedan″.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> === Proces razvoja === Piaget je proces kognitivnog razvoja posmatrao kao postepen i dinamičan proces u kojem dijete aktivno izgrađuje znanje kroz interakciju s okolinom. Iako nije ponudio jedno sažeto objašnjenje razvoja u cjelini, smatrao je da se razvoj odvija kroz niz međusobno povezanih procesa koji omogućavaju djetetu da postepeno razvija složenije oblike mišljenja. Prema njegovom shvatanju, razvoj započinje djelovanjem djeteta na objekte i okolinu. Kroz različite aktivnosti dijete uočava posljedice vlastitih postupaka i postepeno prepoznaje odnose između svojih radnji i promjena koje one izazivaju. Ponavljanjem istih aktivnosti u različitim situacijama dijete razvija sposobnost razlikovanja, povezivanja i organizovanja iskustava. Piaget je taj proces nazvao ''reflektivnom apstrakcijom'', pri čemu dijete postepeno izdvaja i povezuje elemente vlastitih aktivnosti i njihovih efekata. Istovremeno se razvija i ''empirijska apstrakcija'', odnosno sposobnost prepoznavanja karakteristika objekata na osnovu načina na koji oni reaguju na različite radnje i iskustva. Kroz kontinuirano ponavljanje i kombinovanje tih procesa dijete postepeno razvija nove oblike razumijevanja i organizacije znanja. Na taj način nastaju nove kognitivne strukture i prelazi se u viši razvojni stadij. Svaka nova faza razvoja omogućava djetetu složenije oblike mišljenja, bolje razumijevanje odnosa među pojavama i uspješnije rješavanje problema. Nakon usvajanja novih obrazaca mišljenja, dijete ih počinje primjenjivati u sve složenijim situacijama. Time se prethodna iskustva reorganizuju na višem nivou razumijevanja, što omogućava dalji razvoj kognitivnih sposobnosti i prelazak u narednu razvojnu fazu. Iako je Piaget razvoj kognitivnih sposobnosti opisivao kroz jasno određene faze, kasnija istraživanja pokazala su da prelazak iz jedne razvojne faze u drugu nije uvijek nagao, nego uglavnom postepen. Dijete često prvo razvije pojedine aspekte novog načina mišljenja, dok se ostale sposobnosti razvijaju kasnije. Zbog toga prijelazi između razvojnih faza mogu djelovati brzi i izraženi, iako se razvoj u stvarnosti odvija kroz duži proces postepenog usvajanja novih oblika razumijevanja.<ref name="Miller_1993_Theories">{{cite book |last=Miller |first=Patricia H. |date=1993 |title=Theories of Developmental Psychology |url=https://archive.org/details/theoriesofdevelo03edmill |edition=3. |location=New York |publisher=W. H. Freeman and Company |isbn=978-0-7167-2311-0 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kada novi nivo organizacije mišljenja i razumijevanja postane djelotvoran, dijete ga počinje primjenjivati i u drugim situacijama. Veći dio razvoja unutar pojedine faze odnosi se upravo na usavršavanje i proširivanje tih novih kognitivnih sposobnosti. Taj proces ne odvija se uvijek jednako brzo u svim područjima razvoja. Piaget je to objašnjavao primjerima dječijeg razumijevanja konzervacije, odnosno sposobnosti da shvate kako određena količina ostaje ista i kada se promijeni njen oblik. Dijete može razumjeti da dvije kuglice plastelina različitih boja, spojene u jednu veću kuglu, i dalje sadrže istu količinu materijala. Međutim, isto dijete može smatrati da šećer više ne postoji nakon što se rastvori u vodi ili čaju, jer ga više ne može vidjeti. Takvi primjeri pokazuju da se različiti aspekti kognitivnog razvoja ne razvijaju istovremeno, nego postepeno i kroz različita iskustva. Piaget je smatrao da se razvoj odvija [[Dijalektika|dijalektičkim]] procesom, u kojem nove kognitivne strukture nastaju kroz diferencijaciju, integraciju i reorganizaciju prethodnih oblika mišljenja. Zbog toga je slijed razvojnih faza smatrao logički nužnim, a ne samo empirijski uočenim. Svaka nova faza razvoja zasniva se na prethodno usvojenim sposobnostima, ali istovremeno otvara mogućnost razvoja složenijih oblika znanja, mišljenja i djelovanja. Piagetov model razvoja nastojao je objasniti ne samo način na koji ljudi stječu znanje o objektima i svijetu koji ih okružuje nego i način na koji razvijaju razumijevanje vlastitih postupaka i mišljenja. Time je njegova teorija ponudila objašnjenje brojnih karakteristika znanja koje ranije nisu bile dovoljno razjašnjene. Prema Piagetu, djeca postepeno razvijaju složenije oblike razumijevanja kroz aktivno djelovanje na okolinu i promišljanje o posljedicama vlastitih postupaka. Na osnovu ranijih iskustava ona organizuju znanje u sve složenije kognitivne strukture. Tako dijete koje nauči razlikovati pojedine vrste životinja postepeno razvija sposobnost njihovog grupisanja u šire kategorije, kao što su ptice ili ribe. Zahvaljujući tome može zaključivati o novim životinjama na osnovu njihove pripadnosti određenoj grupi, na primjer da ptice nose jaja. Piaget je smatrao da djeca kroz promišljanje o vlastitim postupcima postepeno razvijaju i razumijevanje pravila i principa koji upravljaju ponašanjem. Na taj način dijete postaje svjesnije pojmova kao što su ″ispravno″, ″valjano″, ″nužno″ ili ″pravilno″. Prema njegovom shvatanju, kroz procese objektivacije, refleksije i [[Apstrakcija|apstrakcije]] dijete ne razvija samo sposobnost uspješnog djelovanja nego i razumijevanje razloga zbog kojih se određeni postupci smatraju opravdanim ili prihvatljivim. Jedno od najpoznatijih Piagetovih istraživanja fokusiralo se na sposobnost razlikovanja količine kod djece uzrasta od dvije i po do četiri i po godine. U tom eksperimentu djeci su prikazivana dva reda slatkiša: jedan u kojem su slatkiši bili raspoređeni na većoj udaljenosti i drugi u kojem je isti broj slatkiša bio zbijeniji u kraći niz. Rezultati su pokazali da djeca uzrasta od 2 godine i 6 mjeseci do 3 godine i 2 mjeseca tačno procjenjuju relativan broj predmeta u dva reda. U periodu od 3 godine i 2 mjeseca do 4 godine i 6 mjeseci djeca češće procjenjuju da duži niz sadrži ″više″ slatkiša, čak i kada je broj isti ili manji. Nakon 4 godine i 6 mjeseci ponovo ispravno razlikuju broj elemenata u redovima.<ref name="Mehler_Bever_1969_Cognitive_Capacity">{{cite journal |last1=Mehler |first1=Jacques |last2=Bever |first2=Thomas G. |date=1969 |title=Cognitive Capacity of Very Young Children |url=https://scholarworks.uni.edu/istj/vol6/iss4/12 |journal=Iowa Science Teachers Journal |volume=6 |issue=4 |pages=23–24 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> U početku mlađa djeca nisu bila obuhvaćena istraživanjem, jer se pretpostavljalo da ako četverogodišnje dijete nema razvijenu [[Konzervacija količine|konzervaciju količine]], onda je ni mlađa djeca ne bi mogla posjedovati. Međutim, rezultati su pokazali da djeca mlađa od tri godine i dva mjeseca već pokazuju određenu sposobnost konzervacije količine, ali da se ta sposobnost privremeno gubi u narednom razvojnom periodu, da bi se ponovo stabilizovala oko četvrte i pol godine. Ova pojava se može objasniti većom oslonjenošću na perceptivne strategije, pri čemu djeca duži niz povezuju s većom količinom, kao i nedovoljno razvijenom sposobnošću mentalne reverzibilnosti kod djece tog uzrasta. Na osnovu ovog istraživanja zaključeno je, prvo, da i vrlo mala djeca posjeduju određene sposobnost razlikovanja količine koje ukazuju na ranije prisustvo osnovnih oblika logičkog mišljenja nego što se ranije pretpostavljalo. Drugo, pokazano je da se određene kognitivne operacije mogu javiti ranije, ali da njihova primjena zavisi od strukture zadatka i načina na koji je organizovan. Također je utvrđeno da se eksplicitno razumijevanje razvija oko pete godine, kada djeca počinju koristiti brojanje kao strategiju procjene količine. Konačno, rezultati sugeriraju da konzervacija količine nije urođena, stabilna karakteristika, nego se razvija kroz iskustvo i kognitivni razvoj. === Genetička epistemologija === Prema Piagetu, [[genetička epistemologija]] ima za cilj da objasni porijeklo znanja, a posebno [[nauka|naučnog]] znanja, kroz njegovu historiju, društveni razvoj (sociogenezu) i psihološko porijeklo pojmova i mentalnih operacija na kojima se ono zasniva. Polazište ovog pristupa jeste ideja da se priroda i struktura znanja mogu razumjeti analizom načina na koji se ono razvija. U tom okviru, Piaget je smatrao da se [[Epistemologija|epistemološka]] pitanja ne mogu u potpunosti razmatrati isključivo na apstraktno-filozofskom nivou, nego da ih je moguće empirijski ispitivati kroz proučavanje razvoja mišljenja i djelovanja kod djece. Dječiji kognitivni razvoj tako postaje osnovni model za razumijevanje nastanka i transformacije znanja. Na osnovu takvog teorijskog polazišta, Piaget je razvio genetičku epistemologiju kao posebno istraživačko područje sa vlastitim metodama i problemima. On je ovu disciplinu definisao kao proučavanje [[Razvoj djeteta|razvoja djeteta]] u funkciji razrješavanja epistemoloških pitanja, odnosno pitanja o porijeklu, strukturi i razvoju znanja. === Shema === Shema (množina: shemata) predstavlja strukturirani skup povezanih pojmova koji zajedno čine organizovanu kognitivnu cjelinu. Sheme se mogu koristiti za predstavljanje objekata, situacija, nizova događaja ili odnosa između elemenata, pri čemu služe kao mentalni okvir za organizaciju i interpretaciju informacija. Pojam sheme prvi je sistematski razvio filozof [[Immanuel Kant]], koji je smatrao da sheme predstavljaju urođene strukture koje posreduju u procesu opažanja i razumijevanja svijeta, omogućavajući organizaciju osjetilnih iskustava u smislene cjeline.<ref name="Eysenck_Keane_2005_Cognitive">{{cite book |last1=Eysenck |first1=Michael W. |last2=Keane |first2=Mark T. |date=2005 |title=Cognitive Psychology: A Student's Handbook |url=https://archive.org/details/cognitivepsychol0000eyse_v6h8 |edition=5. |location=Hove i New York |publisher=Psychology Press |isbn=978-1-84169-359-0 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Najznačajnija djela == Sljedeći pregled zasniva se na broju citata evidentiranih u bazi podataka [[Google Scholar]]. === Najcitiranije publikacije na engleskom jeziku === * [https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.188629 ''The Language and Thought of the Child''] (1926) * [https://archive.org/details/childsconception01piag/page/n5/mode/2up ''The Child's Conception of the World''] (1928) * [https://archive.org/details/judgmentandreaso007972mbp ''Judgment and Reasoning in the Child''] (1928) * [https://archive.org/details/moraljudgmentoft005613mbp ''The Moral Judgment of the Child''] (1932) * [https://archive.org/details/originsofintelli0000jean_y5x4 ''The Origins of Intelligence in Children''] (1952) * [https://archive.org/details/playdreamsimitat0000piag/page/n5/mode/2up ''Play, Dreams and Imitation in Childhood''] (1962) * [https://archive.org/details/psychologyofinte0000jean ''The Psychology of Intelligence''] (1950) * [https://archive.org/details/constructionofre00piag/page/n7/mode/2up ''The Construction of Reality in the Child''] (1954) * [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.190772/2015.190772.The-Growth-Of-Logical-Thinking-From-Childhood-To-Adolescence_djvu.txt ''The Growth of Logical Thinking from Childhood to Adolescence''] (1958) * [https://archive.org/details/psychologyofchil00piag_0 ''The Psychology of the Child''] (1962) * [https://archive.org/details/earlygrowthoflog0000unse ''The Early Growth of Logic in the Child''] (1964) * [https://archive.org/details/childsconception0000piag_e5l4 ''The Child's Conception of Space''] (1967) * [https://archive.org/details/handbookofchildp0004unse_y5x3 ''Piaget's theory: Handbook of Child Psychology, Vol. 1.''] (1983) * [https://archive.org/details/dli.ernet.233859 ''The Child's Conception of Number''] (1941) * [https://archive.org/details/structuralism0000piag_v5s3 ''Structuralism''] (1970) * [https://archive.org/details/geneticepistemolo00piag ''Genetic Epistemology''] (1971) === Manje citirano === * [https://archive.org/details/childsconception007953mbp ''The Child's Conception of Physical Causality''] (1930) * [https://archive.org/details/childsconception0000piag ''Child's Conception of Geometry''] (1960) * [https://archive.org/details/principlesofgene0000piag ''The Principles of Genetic Epistemology''] (1972) * [https://archive.org/details/tounderstandisto0000piag/page/n7/mode/2up ''To Understand is to Invent: The Future of Education''] (1973) * [https://archive.org/details/sixpsychological0000unse ''Six Psychological Studies''] (1967) * [https://archive.org/details/biologyknowledge00piagrich/page/n5/mode/2up ''Biology and Knowledge: An Essay on the Relations Between Organic Regulations and Cognitive Processes''] (1971) * [https://archive.org/details/scienceofeducati00piag ''Science of Education and the Psychology of the Child ''] (1970) * [https://archive.org/details/equilibrationofc0000piag ''The Equilibration of Cognitive Structures: The Central Problem of Intellectual Development''] (1985) * [https://archive.org/details/languagelearning0000unse_x3z5/page/n5/mode/2up ''Language and Learning: The dDebate between Jean Piaget and Noam Chomsky''] (1980) * [https://archive.org/details/graspofconscious00piagrich ''The Grasp of Consciousness: Action and Concept in the Young Child''] (1977) * [https://archive.org/details/mechanismsofperc0000piag ''The Mechanisms of Perception''] (1969) * [https://archive.org/details/psychologyepiste00jean ''Psychology and Epistemology: Towards a Theory of Knowledge''] (1972) * [https://archive.org/details/childsconception0000piag_v4z7 ''The Child's Conception of Time ''] (1969) * [https://archive.org/details/logicpsychology0000piag ''Logic and Psychology''] (1953) * [https://archive.org/details/memoryintellige000piag ''Memory and Intelligence''] (1973) * [https://archive.org/details/originofideaofch0000piag ''The Origin of the Idea of Chance in Children''] (1975) * [https://archive.org/details/mentalimageryinc00jean/page/n5/mode/2up ''Mental Imagery in the Child: A Study of the Development of Imaginal Representation''] (1971) * [https://archive.org/details/intelligenceaffe0000piag ''Intelligence and Affectivity: Their Relationship during Child Development''] (1981) * [https://archive.org/details/mathematicalepis00beth ''Mathematical Epistemology and Psychology''] (1966) * [https://archive.org/details/adaptationintell0000piag ''Adaptation and Intelligence: Organic Selection and Phenocopy''] (1980) * [https://archive.org/details/psychogenesishis0000piag ''Psychogenesis and the History of Science''] (1989) === Novi prijevodi === * [https://archive.org/details/sociologicalstud0000piag/page/n359/mode/2up ''Sociological Studies''] (1995) * [https://lchcautobio.ucsd.edu/wp-content/uploads/2015/10/Piaget-19622000-Commentary-on-Vygotsky.pdf ''Commentary on Vygotsky''] (2000) * [https://archive.org/details/isbn_9781841691572 ''Studies in Reflecting Abstraction''] (2001) == Također pogledajte == * [[Aktivno učenje]] * [[Fluidna i kristalizovana inteligencija]] * [[Guðmundur Finnbogason]] * [[Horizontalni i vertikalni dekalor|Horizontalni i vertikalni dekalovaž (décalage)]] * [[Kognitivizam (teorija učenja)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna akceleracija]] * [[Kohlbergove faze moralnog razvoja]] * [[Konstruktivistička epistemologija]] * [[Psihosocijalni razvoj]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Religijski razvoj]] * [[Učenje zasnovano na istraživanju]] * [[Zadatak s nivoom vode]] === Saradnici === * [[Edith Ackermann]] * [[Leo Apostel]] * [[Edgar Ascher]] * [[Evert Beth]] * [[Magali Bovet]] * [[Guy Cellérier]] * [[Paul Fraisse]] * [[Rolando García (argentinski naučnik)|Rolando García]] * [[Pierre Gréco]] * [[Jean-Blaise Grize]] * [[Gil Henriques]] * [[Bärbel Inhelder]] * [[Benoit Mandelbrot]] * [[Albert Morf]] * [[Pierre Oléron]] * [[Seymour Papert]] * [[Maurice Reuchlin]] * [[Hermina Sinclair de-Zwart]] * [[Alina Szeminska]] * [[Huê Vinh-Bang]] === Prevodioci === * [[Eleanor Duckworth]] * [[Wolfe Mays]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Jean Piaget}} * [http://www.piaget.org/ Društvo "Jean Piaget"] (JPS), društvo za proučavanje znanja i razvoja (en) * [http://www.unige.ch/piaget/Presentations/presentg.html Arhiv Jean Piaget] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031211121717/http://www.unige.ch/piaget/Presentations/presentg.html |date=11. decembar 2003 }}, sa potpunom bibliografijom (en) (fr) * {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20150215220621/http://boletimef.org/biblioteca/2996 Intervju sa Jeanom Piagetom i Bärbel Inhelder]}} vodila Elizabeth Hall (1970) (arhivirano 15. februara 2015) (en) * [http://www.DevPsy.org/topics/piaget.html Jean Piaget @ Teaching & Learning Developmental Psychology], Piaget kao naučnik s resursima za nastavu (en) * [http://campber.people.clemson.edu/piaget.html Genetička epistemologija Jeana Piageta: Osvrt i kritika] autor Robert Campbell (2002), opsežan sažetak rada i biografija (en) * [http://www.butler-bowdon.com/piaget-language-and-thought-of-the-child Piagetov "Jezik i misao djeteta" (1926)] – kratki uvod (en) * [https://archive.org/details/moraljudgmentoft005613mbp Moralno rasuđivanje djeteta] autor Jean Piaget (1932), na servisu Internet Archive (en) * [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/fr/piaget2.htm Konstrukcija realnosti kod djeteta] autor Jean Piaget (1955) (en) * Uloga Piageta u [http://www.ibe.unesco.org/organization/director/Piaget/Dir_Piaget.htm Međunarodnom birou za obrazovanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080603220458/http://www.ibe.unesco.org/organization/director/Piaget/Dir_Piaget.htm |date=3. juni 2008 }} i [http://www.ibe.unesco.org/policy/ice.htm Međunarodnoj konferenciji o obrazovanju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611071547/http://www.ibe.unesco.org/policy/ice.htm |date=11. juni 2008 }} (en) (fr) * [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/fr/piaget.htm Genetička epistemologija] autor Jean Piaget (1968) (en) * [http://www.marxists.org/archive/vygotsky/works/comment/piaget.htm Komentari na Vigotskog] autor Jean Piaget (1962) (en) * {{YouTube|o_EkfWS2Wks|Piagetova teorija razvoja: Pregled – 1. dio}}, dokumentarni film (en) * {{YouTube|SzZWY5f8RQQ|Piagetova teorija razvoja: Pregled – 2. dio}}, dokumentarni film (en) * [http://www.fondationjeanpiaget.ch/ Fondacija Jean Piaget za istraživanja u psihologiji i epistemologiji] – zapisi i govori švicarskog naučnika (fr) * [https://archive.today/20121210175634/http://www.regispetit.com/snha.htm Model ljudskog nervnog sistema u skladu sa Piagetovom teorijom učenja] (arhivirano 10. decembra 2012) (fr) * [http://www.jeanpiaget.ch/index-en.html Jean Piaget i Neuchâtel]. Stranicu održava Institut za psihologiju i obrazovanje Univerziteta u Neuchâtelu (en) (fr) * [https://www.jstor.org/stable/10.1086/659425 Piagetov esej iz 1931. "Duh solidarnosti kod djece i međunarodna saradnja"] (en) * [https://books.google.com/books?id=j3bTqBYYtBYC Jean Piaget: A Most Outrageous Deception] autor Webster R. Callaway (en) * [https://www.purepsychology.uk/ Čista psihologija: Kvalitativni razvoj inteligencije] (en) {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Psihologija}} {{Filozofija obrazovanja}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Piaget, Jean}} [[Kategorija:Rođeni 1896.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Neuchâtel]] [[Kategorija:Švicarski psiholozi]] [[Kategorija:Švicarski pisci]] [[Kategorija:Dječiji psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] [[Kategorija:Strukturalisti]] kfv07p26voudsp7wi1dhx45luimgr8n Branko Blanuša 0 534640 3898838 3894592 2026-06-16T15:12:39Z Bakir123 110053 3898838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Branko Blanuša | slika = Branko Blanuša.jpg | opis_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] | vrijeme_na_vlasti = 28. decembar 2025– | prethodnik = Jovica Radulović | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|8|29}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Branko Blanuša | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supružnik = Dijana Blanuša | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]]<br>[[Univerzitet u Banjoj Luci]] | zanimanje = univerzitetski profesor, [[elektroinženjer]], [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Branko Blanuša''' ([[Banja Luka]], 29. august 1969) bosanskohercegovački je univerzitetski profesor, elektroinženjer i političar iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Predsjednik je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) od decembra 2025. Profesor je na [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]], gdje je ranije obavljao dužnost [[dekan]]a, a 2025. bio je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima.<ref name="klix-kandidat">{{cite web |title=Branko Blanuša je SDS-ov kandidat za predsjednika RS-a na prijevremenim izborima |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/branko-blanusa-je-sds-ov-kandidat-za-predsjednika-rs-a-na-prijevremenim-izborima/250928057 |website=Klix.ba |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-sds">{{cite web |title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/46400/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds |website=Euronews BiH |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Blanuša je rođen 29. augusta 1969. u Banjoj Luci. Nakon osnovne i srednje škole upisao je studij elektrotehnike. Diplomirao je na Elektronskom fakultetu [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao i doktorirao na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjoj Luci]].<ref name="katera">{{cite web |title=Intervju: Branko Blanuša – Budite, ne obični, ne osrednji, već odlični! |url=https://katera.news/lat/intervju-branko-blanusa-budite-ne-obicni-ne-osrednji-vec-odlicni |website=Katera |date=21. 11. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Profesionalno je vezan za Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora. U nastavi i istraživanju bavi se elektronikom, energetskom elektronikom i pretvaračima, a u akademskom radu učestvovao je u naučnim i stručnim projektima, uredničkim odborima i recenzentskim aktivnostima.<ref name="etf-katedra">{{cite web |title=Chair of Electronics |url=https://etf.unibl.org/en/faculty/chairs/chair-of-electronics.html |website=Faculty of Electrical Engineering, University of Banja Luka |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Od 2017. do 2021. obavljao je dužnost dekana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.<ref name="avaz-koje">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika RS: Profesor i bivši dekan ETF-a u Banjoj Luci |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/931938/ko-je-branko-blanusa-kandidat-sds-a-za-predsjednika-rs-profesor-i-bivsi-dekan-etf-a-u-banjoj-luci |website=Dnevni avaz |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Autor je i koautor stručnih i naučnih radova iz oblasti elektronike. Među njegovim publikacijama su knjige ''Energetski pretvarači u obnovljivim izvorima'', ''Power Electronics – Converters and Regulators'' i ''Uvod u elektroniku''.<ref name="springer">{{cite book |last1=Dokić |first1=Branko L. |last2=Blanuša |first2=Branko |title=Power Electronics: Converters and Regulators |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-3-319-09402-1}}</ref><ref name="uvod-elektronika">{{cite web |title=Uvod u elektroniku |url=https://etf.unibl.org/images/knjige/Isecak_Uvod_u_elektroniku-Pei-Branin-Blanua.pdf |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Član je Srpske demokratske stranke od 2013. i politički djeluje u banjalučkom odboru stranke.<ref name="klix-kandidat"/> Na općim izborima 2018. bio je kandidat SDS-a za Predstavnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], ali nije izabran.<ref name="izbori2018">{{cite web |title=Opći izbori 2018 |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/8/0/0/0/0/0 |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na vanrednoj skupštini SDS-a održanoj 28. decembra 2025. u Banjoj Luci izabran je za predsjednika stranke. Na toj funkciji naslijedio je Jovicu Radulovića, koji je bio vršilac dužnosti predsjednika nakon povlačenja Milana Miličevića s čela SDS-a.<ref name="euronews-sds"/><ref name="nezavisne-sds">{{cite web |title=SDS odlučio: Blanuša kandidat za predsjednika Srpske na opštim izborima |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Blanusa-kandidat-za-predsjednika-Srpske-na-opstim-izborima/944394 |website=Nezavisne novine |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Istog dana stranka je najavila da će Blanuša biti kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na općim izborima 2026.<ref name="nezavisne-sds"/> == Kandidatura za predsjednika Republike Srpske 2025–2026. == SDS ga je u septembru 2025. kandidirao za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima raspisanim nakon prestanka mandata [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]].<ref name="klix-kandidat"/> Izbori su održani 23. novembra 2025, a glavni protivkandidat bio mu je [[Siniša Karan]], kandidat [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Prema utvrđenim rezultatima nakon prvog glasanja, Karan je imao 50,39% glasova, a Blanuša 48,22%.<ref name="euronews-rezultati">{{cite web |title=CIK BiH: Karan osvojio 50,54 posto, Blanuša 48,09 |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/50197/cik-bih-karan-osvojio-5054-posto-blanusa-4809 |website=Euronews BiH |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog utvrđenih nepravilnosti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je rezultate na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica i naložila ponavljanje glasanja.<ref name="n1-ponavljanje">{{cite web |title=BiH's Central Election Commission: Repeat early elections for RS president in 17 municipalities at 136 polling stations |url=https://n1info.ba/english/news/bihs-central-election-commission-repeat-early-elections-for-rs-president-in-17-municipalities-at-136-polling-stations/ |website=N1 |date=24. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ponovljeni izbori održani su 8. februara 2026, nakon čega je CIK objavio da je Karan osvojio 50,54%, a Blanuša 48,09% glasova.<ref name="euronews-rezultati"/> Blanuša je nakon ponovljenog glasanja priznao poraz, uz tvrdnju da je kampanja opozicije vođena "časno i pošteno".<ref name="federalna-poraz">{{cite web |title=Blanuša priznao poraz: Nisam razočaran, radili smo časno i pošteno |url=https://federalna.ba/blanusa-priznao-poraz-nisam-razocaran-radili-smo-casno-i-posteno-4xknx |website=Federalna.ba |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Oženjen je Dijanom Blanušom i ima kćerku.<ref name="srpskainfo">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša: Sanjao da bude pilot, a sada spašava pse i ide biciklom na posao |url=https://srpskainfo.com/ko-je-branko-blanusa-sanjao-da-bude-pilot-a-sada-spasava-pse-i-ide-biciklom-na-posao/ |website=Srpskainfo |date=17. 11. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blanuša, Branko}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] 6r41oxchvesxbqnwy8xadhfz6rtu4fr Otpor (psihoanaliza) 0 535377 3898854 3898825 2026-06-16T19:47:31Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan manji dio 3898854 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "prorade" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] 1pcow2tuxihtvcl9rdn5u2rbhh3v926 3898858 3898854 2026-06-16T20:01:25Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan manji dio 3898858 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "prorade" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> ==== Freudova analiza ==== Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.<ref name="Freud_1922" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] aizbj8hqomp6nxe6do58mznao5w9j4x 3898883 3898858 2026-06-17T08:32:09Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898883 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "prorade" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> ==== Freudova analiza ==== Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.<ref name="Freud_1922" /> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== [[Škotska|Škotski]] psihoanalitičar [[Ronald Fairbairn]] proširio je Freudovo razumijevanje otpora ida povezujući ga s ranim obrascima privrženosti prema internalizovanim objektima. Prema Fairbairnu, pojedinac može ostati emocionalno vezan za unutrašnju sliku "lošeg [[Teorija objektnih odnosa|objekta]]", odnosno roditelja ili staratelja koji je u djetinjstvu bio izvor frustracije, odbacivanja ili emocionalne uskraćenosti. Takva osoba istovremeno može osjećati snažnu čežnju za prihvatanjem i ljubavlju, ali i ljutnju zbog ranijeg odbacivanja, što održava nesvjesni konflikt i pruža otpor promjeni.<ref name="Stark_1994">{{cite book |last=Stark |first=Martha |year=1994 |title=Working with Resistance |edition= |url=https://www.slideshare.net/slideshow/martha-stark-md-1994-working-with-resistancepdf/258317216 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=0-7657-0370-X |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Grupna psihoterapija|grupnoj psihoterapiji]], otpor ida se najčešće ispoljava kroz različite obrasce ponašanja koji odgovaraju Freudovim psihoseksualnim razvojnim fazama [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]: * Oralni nivo otpora: Može se prepoznati ili po poniznoj, pretjeranoj zavisnosti od terapeutovih riječi, ili, potpuno suprotno, kroz izražavanje neprijateljstva izraženog kroz zajedljive i kritičke komentare.<ref name="Rosenthal_1993">{{cite book |last=Rosenthal |first=Leslie |year=1993 |title=Resolving Resistance in Group Psychotherapy |edition= |url=https://books.google.ba/books/about/Resolving_Resistance_in_Group_Psychother.html?id=uJ_QEQAAQBAJ |page=88-90 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568211930 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Analni nivo otpora: Manifestuje se kroz neprijateljsko ponašanje u kojem pacijent neselektivno i bez ikakvog reda "zatrpava" terapeuta mnoštvom nevažnih informacija i sirovog materijala.<ref name="Rosenthal_1993" /> * Falusi nivo otpora: Pojavljuje se u obliku stalnog takmičenja s terapeutom i drugim članovima grupe, ili kroz pokušaje zavodljivog ponašanja prema njima.<ref name="Rosenthal_1993" /> Kada pacijenti unutar grupe počnu nesvjesno proživljavati i kroz ponašanje izražavati ove unutrašnje otpore (procesi poznati kao ''acting out'' i ''acting in''), terapijska grupa mora postaviti jasne granice. Napredak se postiže stalnim usmjeravanjem na to da riječ i razgovor ostanu glavno sredstvo terapijske razmjene, umjesto impulsivnog ponašanja.<ref name="Rosenthal_1993" /> [[Eric Berne]] posmatrao je ličnost kroz koncept [[Analiza scenarija|životnog scenarija]], odnosno nesvjesnog obrasca života koji se formira u ranom djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih poruka, ranih iskustava i djetetovih odluka o sebi i svijetu. Prema Berneu, pojedinac tokom života često nesvjesno slijedi taj scenarij, ponavljajući iste obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Berne je smatrao da najveću prepreku terapijskim promjenama predstavlja upravo privlačna snaga životnog scenarija. Ta tendencija da se osoba vraća unaprijed uspostavljenim obrascima funkcionisanja, čak i kada su oni štetni ili ograničavajući, podsjeća na ono što je Freud nazivao otporom ida. Kao što Freudov otpor ida održava stare obrasce zadovoljenja nagona, tako i životni scenarij djeluje kao snažna nesvjesna sila koja pojedinca vraća poznatim i ukorijenjenim načinima ponašanja.<ref name="Berne_1974">{{cite book |last=Berne |first=Eric |year=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |edition= |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |page=311 |publisher=Bantam |location=New York |isbn=978-0553109313 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] egd9n8puq4wjoyq0xgw86s3u18rpfng 3898887 3898883 2026-06-17T09:40:19Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898887 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "prorade" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> ==== Freudova analiza ==== Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.<ref name="Freud_1922" /> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== [[Škotska|Škotski]] psihoanalitičar [[Ronald Fairbairn]] proširio je Freudovo razumijevanje otpora ida povezujući ga s ranim obrascima privrženosti prema internalizovanim objektima. Prema Fairbairnu, pojedinac može ostati emocionalno vezan za unutrašnju sliku "lošeg [[Teorija objektnih odnosa|objekta]]", odnosno roditelja ili staratelja koji je u djetinjstvu bio izvor frustracije, odbacivanja ili emocionalne uskraćenosti. Takva osoba istovremeno može osjećati snažnu čežnju za prihvatanjem i ljubavlju, ali i ljutnju zbog ranijeg odbacivanja, što održava nesvjesni konflikt i pruža otpor promjeni.<ref name="Stark_1994">{{cite book |last=Stark |first=Martha |year=1994 |title=Working with Resistance |edition= |url=https://www.slideshare.net/slideshow/martha-stark-md-1994-working-with-resistancepdf/258317216 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=0-7657-0370-X |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Grupna psihoterapija|grupnoj psihoterapiji]], otpor ida se najčešće ispoljava kroz različite obrasce ponašanja koji odgovaraju Freudovim psihoseksualnim razvojnim fazama [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]: * Oralni nivo otpora: Može se prepoznati ili po poniznoj, pretjeranoj zavisnosti od terapeutovih riječi, ili, potpuno suprotno, kroz izražavanje neprijateljstva izraženog kroz zajedljive i kritičke komentare.<ref name="Rosenthal_1993">{{cite book |last=Rosenthal |first=Leslie |year=1993 |title=Resolving Resistance in Group Psychotherapy |edition= |url=https://books.google.ba/books/about/Resolving_Resistance_in_Group_Psychother.html?id=uJ_QEQAAQBAJ |page=88-90 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568211930 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Analni nivo otpora: Manifestuje se kroz neprijateljsko ponašanje u kojem pacijent neselektivno i bez ikakvog reda "zatrpava" terapeuta mnoštvom nevažnih informacija i sirovog materijala.<ref name="Rosenthal_1993" /> * Falusi nivo otpora: Pojavljuje se u obliku stalnog takmičenja s terapeutom i drugim članovima grupe, ili kroz pokušaje zavodljivog ponašanja prema njima.<ref name="Rosenthal_1993" /> Kada pacijenti unutar grupe počnu nesvjesno proživljavati i kroz ponašanje izražavati ove unutrašnje otpore (procesi poznati kao ''acting out'' i ''acting in''), terapijska grupa mora postaviti jasne granice. Napredak se postiže stalnim usmjeravanjem na to da riječ i razgovor ostanu glavno sredstvo terapijske razmjene, umjesto impulsivnog ponašanja.<ref name="Rosenthal_1993" /> [[Eric Berne]] posmatrao je ličnost kroz koncept [[Analiza scenarija|životnog scenarija]], odnosno nesvjesnog obrasca života koji se formira u ranom djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih poruka, ranih iskustava i djetetovih odluka o sebi i svijetu. Prema Berneu, pojedinac tokom života često nesvjesno slijedi taj scenarij, ponavljajući iste obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Berne je smatrao da najveću prepreku terapijskim promjenama predstavlja upravo privlačna snaga životnog scenarija. Ta tendencija da se osoba vraća unaprijed uspostavljenim obrascima funkcionisanja, čak i kada su oni štetni ili ograničavajući, podsjeća na ono što je Freud nazivao otporom ida. Kao što Freudov otpor ida održava stare obrasce zadovoljenja nagona, tako i životni scenarij djeluje kao snažna nesvjesna sila koja pojedinca vraća poznatim i ukorijenjenim načinima ponašanja.<ref name="Berne_1974">{{cite book |last=Berne |first=Eric |year=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |edition= |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |page=311 |publisher=Bantam |location=New York |isbn=978-0553109313 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor super-ega === Otpor super-ega predstavlja oblik otpora koji proizlazi iz djelovanja savjesti, [[Osjećaj krivice|osjećaja krivice]] i unutrašnjih moralnih zahtjeva pojedinca. U terapijskom procesu ovaj otpor se ispoljava kao [[Nesvjesni um|nesvjesno]] protivljenje oporavku i psihološkoj promjeni, jer osoba vjeruje da ne zaslužuje poboljšanje, uspjeh ili oslobađanje od patnje.<ref name="Freud_1981_1" /> Takav otpor može dovesti do različitih oblika samokažnjavanja, uključujući samosabotažu, odustajanje od terapijskih ciljeva, stvaranje novih prepreka vlastitom napretku ili održavanje problema uprkos želji za promjenom. Pojedinac tada nesvjesno djeluje protiv vlastitih interesa kako bi zadovoljio unutrašnju potrebu za kažnjavanjem ili iskupljenjem. Neki psihoanalitički autori smatrali su otpor [[Id, ego i super-ego|super-ega]] najslabijim oblikom otpora zbog njegove povezanosti s moralnim stavovima i savješću.<ref name="Wolman_1968" /> Freud se nije u potpunosti slagao s tim gledištem, naglašavajući da nesvjesni osjećaj krivice može predstavljati veoma snažnu prepreku terapijskom procesu i dugotrajno održavati neurotske simptome.<ref name="Freud_1922" /> ==== Freudova kasnija formulacija ==== Tek tokom 1920-ih godina Freud je u naknadno uvidio značaj onoga što je nazivao "nesvjesnim moralom", odnosno djelovanjem nesvjesnih osjećaja krivice i moralnih zahtjeva koji mogu stajati na putu terapijskom napretku.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |year=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |edition= |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0394520384 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovo saznanje navelo ga je da proširi svoje razumijevanje otpora i razlikuje pet osnovnih izvora otpora u psihoanalitičkom procesu, ističući da: {{Citat|Peti izvor, koji dolazi od [[Id, ego i super-ego|super-ega]] i koji je posljednji otkriven… čini se da proističe iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem.<ref name="Freud_1922" />}} Istovremeno, Freud je naglašavao da osobe kod kojih djeluje otpor super-ega često ne doživljavaju svoje stanje kao osjećaj krivice u uobičajenom smislu riječi. Umjesto toga, one se uglavnom osjećaju loše, nesretno, opterećeno ili psihički iscrpljeno, ne prepoznajući da se iza tih osjećaja može nalaziti nesvjesna potreba za samokažnjavanjem.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |page=391 |publisher=Pelican Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0140222715 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== Teoretičari [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]] posmatrali su otpor super-ega prvenstveno kroz odnos pojedinca prema internalizovanoj kritičkoj ili progoniteljskoj roditeljskoj figuri.<ref name="Sandler_1992">{{cite book |last=Sandler |first=Joseph |year=1992 |title=The Patient and the Analyst: The Basis of the Psychoanalytic Process |edition=2. |url=https://archive.org/details/patientanalystba0000sand |publisher=International Universities Press |location=Madison, Connecticut |isbn=978-0823640300 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom pristupu, otpor nastaje zato što osoba ostaje emocionalno vezana za unutrašnju sliku roditelja čije je odobravanje nekada bilo od životne važnosti, tj. nespremnosti da se prekine ta prividna "sigurnost" veze s pounutrenim roditeljem.<ref name="Ellman_Grand_1999">{{cite book |last1=Ellman |first1=Carolyn S. |last2=Grand |first2=Stanley |year=1999 |title=The Modern Freudians: Contemporary Psychoanalytic Technique |url=https://books.google.ba/books/about/The_Modern_Freudians.html?id=l-53EQAAQBAJ |page=33 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-0765701671 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Otpor superega može biti dodatno pojačan kada je [[ideal ega]] izrazito [[Perfekcionizam (psihologija)|perfekcionistički]] nastrojen ili kada predstavlja internalizovanu roditeljsku figuru koja je patnju smatrala moralno vrjednijom od zadovoljstva i ličnog ispunjenja. U takvim okolnostima pacijent može nesvjesno doživljavati terapijski napredak kao prijetnju vlastitim moralnim uvjerenjima. Poboljšanje psihičkog stanja tada se može osjećati kao svojevrsna "izdaja" unutrašnjih normi, zbog čega osoba odbija prihvatiti promjene koje bi joj mogle donijeti veću dobrobit.<ref name="Strean_1985">{{cite book |last=Strean |first=Herbert S. |year=1985 |title=Psychoanalytic Approaches to the Resistant and Difficult Patient |url=https://books.google.ba/books?id=HjZqa_5Rn44C |page=92-93 |publisher=The Haworth Press |location=New York |isbn=978-0866563406 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] 2gkq2snyy6chojxdj87vt2o07pmygt5 Swans (bend) 0 535382 3898871 2026-06-16T23:07:44Z PredragPetrovicLLMO 182649 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1351713693|Swans (band)]]" 3898871 wikitext text/x-wiki '''Swans''' je američka eksperimentalna rok grupa koju je 1981. godine osnovao pjevač, tekstopisac i multiinstrumentalista Michael Gira . Kao jedana od rijetkih grupa koji su se pojavili na [[New York|njujorškoj]] no-wave sceni i ostali nepromijenjeni u kasnijem radu, Swans su postali prepoznatljivi po zvuku koji se stalno mijenja, istražujući žanrove kao što su noise rock, post-punk, industrial i post-rock . U početku je muzika ove grupe bila prepoznata po svojoj zvučnoj brutalnosti i mizantropskim tekstovima. Nakon dolaska pjevačice i klavijaturistkinje Jarboea 1986. godine, Swans su počeli uključivati melodiju i zamršenost u svoju muziku. Jarboe je ostala jedini stalni član benda sa Girom i polustalnim gitaristom Normanom Westbergom sve do njihovog raspada 1997. godine. <ref name="Swans allmusic">{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography|title=Swans Bio|last=Jurek|first=Thom|website=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130723220714/https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography|archive-date=July 23, 2013|url-status=live|access-date=February 4, 2020}}</ref> [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1981.]] [[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]] d61fow890uaenqju4wyvbscjsvb1sxt 3898872 3898871 2026-06-16T23:11:49Z PredragPetrovicLLMO 182649 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1351713693|Swans (band)]]" 3898872 wikitext text/x-wiki '''Swans''' je američka eksperimentalna rok grupa koju je 1981. godine osnovao pjevač, tekstopisac i multiinstrumentalista Michael Gira . Kao jedana od rijetkih grupa koji su se pojavili na [[New York|njujorškoj]] no-wave sceni i ostali nepromijenjeni u kasnijem radu, Swans su postali prepoznatljivi po zvuku koji se stalno mijenja, istražujući žanrove kao što su noise rock, post-punk, industrial i post-rock . U početku je muzika ove grupe bila prepoznata po svojoj zvučnoj brutalnosti i mizantropskim tekstovima. Nakon dolaska pjevačice i klavijaturistkinje Jarboea 1986. godine, Swans su počeli uključivati melodiju i zamršenost u svoju muziku. Jarboe je ostala jedini stalni član benda sa Girom i polustalnim gitaristom Normanom Westbergom sve do njihovog raspada 1997. godine. <ref name="Swans allmusic">{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography|title=Swans Bio|last=Jurek|first=Thom|website=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130723220714/https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography|archive-date=July 23, 2013|url-status=live|access-date=February 4, 2020}}</ref> Godine 2010., Gira je ponovo formirao bend bez Jarboe, uspostavljajući stabilnu postavu muzičara koji su nastupali širom svijeta i objavili nekoliko albuma koji su dobili pohvale kritike. <ref name="metacritic">{{Cite web|url=http://www.metacritic.com/person/swans|title=Metacritic Entries|website=Metacritic|archive-url=https://web.archive.org/web/20100926152319/http://www.metacritic.com/person/swans|archive-date=September 26, 2010|url-status=dead|access-date=September 9, 2017}}</ref> Ova iteracija grupe održala je svoje posljednje koncerte u novembru 2017. godine, završavajući turneju u kojoj su promovisali svoj tada aktuelni album ''The Glowing Man'' . <ref name="Swans allmusic">{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography|title=Swans Bio|last=Jurek|first=Thom|website=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130723220714/https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography|archive-date=July 23, 2013|url-status=live|access-date=February 4, 2020}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFJurek">Jurek, Thom. [https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography "Swans Bio"]. ''[[AllMusic]]''. [https://web.archive.org/web/20130723220714/https://www.allmusic.com/artist/swans-mn0000034988/biography Archived] from the original on July 23, 2013<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">February 4,</span> 2020</span>.</cite></ref> Od 2019. godine, Gira je na turnejama i snima sa Swansima koji postoje kao "rotirajuća postava saradnika". <ref name="Swans allmusic" /> Najnoviji album benda, ''Birthing'', objavljen je 30. maja 2025. Od 1990. godine, sve ploče grupe Swans izdaje Girina vlastita izdavačka kuća, Young God Records . [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1981.]] [[Kategorija:Članci koji koriste mikroformat hCard]] tukwlj4ru2og6i4ik46q2a0an3b9iho