Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.7 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Los Angeles 0 4510 3898927 3897938 2026-06-18T01:51:09Z Jmabel 48031 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Los Angeles California photo D Ramey Logan.jpg]] → [[File:Los Angeles California photo Don Ramey Logan.jpg]] [[c:Special:PermanentLink/1232765674#Mass_rename_requested]] 3898927 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u SAD-u | ime = Los Angeles | drugo_ime = | vrsta = Grad | službeni_naziv = City of Los Angeles<br />({{bs|Grad Los Angeles}}) | slogan = | nadimak = "L.A.", "City of Angels",<ref name=VOAnick/> "Angeltown",<ref>{{cite news|title=A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick|last=Smith|first=Jack|newspaper=Los Angeles Times|date=12. 10. 1989|page=1|url=http://articles.latimes.com/1989-10-12/news/vw-168_1_los-angeles|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "The Big Orange"<ref name=VOAnick>{{cite news|url=http://learningenglish.voanews.com/content/nicknames-for-los-angeles/1644584.html|title=Nicknames for Los Angeles|work=Voice of America|first1=Shelley|last1=Gollust|date=18. 4. 2013|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "La-la-land", "Tinseltown"<ref name=VOAnick/> "City of Flowers and Sunshine"<ref name=VOAnick/> | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 290 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/2 | caption_align = center | image1 = Los Angeles with Mount Baldy.jpg | image2 = Hollywood Sign (Zuschnitt).jpg | image3 = Echo Park Lake.jpg | image4 = Olvera st los angeles (cropped2).jpg | image5 = Los Angeles City Hall 2013 (cropped).jpg | image6 = Griffith observatory 2006.jpg | image7 = Venice Beach, Los Angeles, CA 01 (cropped2).jpg }} | opis_slike = | zastava = Flag of Los Angeles, California.svg | grb = Seal of Los Angeles, California.svg | savezna_država = [[Kalifornija]] | okrug = Los Angeles | nadmorska_visina = 93 | širina_stepeni = 34| širina_minuta = 03| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 118| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = | dužina_IZ = W | površina_zemlje = 1214 | površina_vode = 88 km<sup>2</sup> | površina_grada = 1302 | površina_urban = | površina_metro = | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_grada = 3884307 | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = 12150996 | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13131431 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = 18351929 | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = 3198 | vrsta_vlade = Gradonačelnik-vijeće-komisija | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = [[Gradsko vijeće Los Angelesa]] | gradonačelnik = [[Karen Bass]] | gradonačelnik_partija = | vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]]) | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609 | pozivni broj = 213, 310/424, 323, 661, 747/818 | FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0644000 06-44000] | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države | web_stranica = [http://www.lacity.org/ www.lacity.org] | bilješka = <ref name="CaliforniaCounty1899">{{cite book|last=Barrows|first=H.D.|title=Historical Society of Southern California Quarterly|url=http://books.google.com/books?id=JMg1AAAAIAAJ&pg=PA151|access-date=15. 5. 2015|year=1899|page=151ff|chapter=Felepe de Neve|volume=4}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| title = California Cities by Incorporation Date| publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions| access-date = 15. 5. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20141103002921/http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| archive-date=3. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |title=About the City Government |publisher=City of Los Angeles |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208103544/http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |archive-date=8. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name=dir>{{cite web| url = http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| title = City Directory| access-date = 25. 5. 2015| publisher = City of Los Angeles| archive-url = https://web.archive.org/web/20141113102218/http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| archive-date=13. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref name=gazetteer>[http://www2.census.gov/geo/docs/maps-data/data/gazetteer/2010_place_list_06.txt "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".]</ref><ref>{{Cite web |url=http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |title="Los Angeles City Hall". GNIS. |access-date=15. 5. 2015 |archive-date=3. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803121241/https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |url-status=dead }}</ref><ref name=elvadist>{{cite web|url=http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|title=Elevations and Distances|publisher=US Geological Survey|date=29. 4. 2005|access-date=15. 5. 2015|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109183109/http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Census Bureau">{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Urban Areas|url=http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516110036/http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|archive-date=16. 5. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|website=Census Bureau|publisher=Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref> }} '''Los Angeles''', službeno "Grad Los Angeles", poznat po inicijalima '''L. A''', veliki je grad u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Udaljen je 551&nbsp;km od [[San Francisco|San Franciska]] i drugi je grad po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u nakon [[New York]]a s brojem stanovnika od 3.792.621,<ref>{{cite web | url = http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | title = U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results | date = 24. 3. 2010 | publisher = United States Census Bureau | access-date = 6. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111016002430/http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | archive-date=16. 10. 2011 | url-status = dead }}</ref> što ga čini najnaseljenijim gradom u Kaliforniji. Poznat je po svojoj [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu, te filmskoj i televizijskoj industriji. Nalazi se u velikom obalnom slivu okruženom planinama s tri strane koje dostižu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] preko 3.000 [[Metar|m]]. Iako je historijski bio dom raznim plemenima poput [[Chumasha]] i [[Tongva]], Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio [[Španija|Španiji]] 1542. kao i ostatak područja koji se danas naziva [[Alta Kalifornija]]. Grad je službeno osnovao španski guverner [[Felipe de Neve]] 4. septembra 1781. Postao je dio [[Prvo špansko carstvo|Prvog španskog carstva]] (današnjeg [[Meksiko|Meksika]]) 1821. nakon [[Meksički rat za nezavisnost|Meksičkog rata za nezavisnost]]. Nakon završetka [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] 1848, Los Angeles i ostatak Kalifornije kupljeni su prema dogovoru Guadalupe Hidalgo kojim su kupljena mjesta postala dio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Grad je postao općina 4. aprila 1850 – pet mjeseci prije nego što je [[Kalifornija]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Centar je mnogo većeg [[metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskog područja Los Angelesa]] (13 miliona ljudi)<ref>{{cite web|url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|title = Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas|date = 1. 7. 2012|access-date = 6. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau|archive-url = https://web.archive.org/web/20130401093220/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|archive-date=1. 4. 2013|url-status = dead}}</ref> i područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]] (18 miliona ljudi). Ovo ga čini jednim od najvećih [[Metropolitansko područje|metropolitanskih područja]] na svijetu, te drugim po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Grad je središte [[Okrug Los Angelesa|istoimenog]], najnaseljenijeg okruga u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos". Globalni je grad s jakim biznisima, međunarodnom [[Trgovina|trgovinom]], [[Zabava|zabavom]], kulturom, [[mediji]]ma, [[Moda|modom]], [[Nauka|naukom]], [[sport]]ovima, [[Tehnologija|tehnologijom]], [[obrazovanje]]m, [[Medicina|medicinom]] i istraživanjem. Još je poznat kao "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Dom je renomiranim institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Prema podacima iz 2008, [[kombinirano statističko područje Los Angelesa]] (ili skraćeno CSA) ima bruto metropolitanski proizvod (BMP ili GMP) od 831 milijarde [[Američki dolar|dolara]]. Ova statistika ga čini trećim po bruto proizvodu nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i [[Njujorško metropolitansko područje|Njujorškog metropolitanskog područja]]. Pošto je [[Hollywood]] dio Los Angelesa, ova četvrt ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, [[film]]ova, [[Videoigra|videoigara]] i [[Muzika|muzike]]. Grad je također bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. ==Historija== {{Quote box |width=18.5em |align=left |bgcolor=#E5ECF4 |title=Hronološka pripadnost |fontsize=90% |quote={{plainlist| * {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko Carstvo]] (1781–1821) * {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo Meksičko Carstvo]] (1821–1823) * {{ZD|Meksiko}} [[Meksiko]] (1823–1848) * {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska Republika]] (1846) * {{ZD|SAD|1848}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1848–) }} }} ===Period prije kolonizacije=== [[Datoteka:Rafael, a Chumash who shared cultural knowledge with Anthropologists.jpg|lijevo|mini|200x200px|Plemena [[Chumash]] su živjela u Los Angelesu prije dolaska [[Evropa|evropskih]] doseljenika.]] Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena [[Tonga]] (još poznati pod nazivom ''Gabrieleños'') i [[Chumash]] prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" ([[Španija|španci]] su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog [[hrast]]a".<ref name="google86">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=CET4QodMZysC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=yang-na+and+poison+oak&source=bl&ots=Njvw9GpJT2&sig=cDlnR5Of9NuUxxaOD5O942HpIhk&hl=en&sa=X&ei=F0RsUdGKBaKdiAK_m4DgAg&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=yang-na%20and%20poison%20oak&f=false|title=Fifteen Hundred California Place Names|author=William Bright|isbn=9780520212718|lccn=97043147|year=1998|page=86|publisher=University of California Press|quote=Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.'}}</ref><ref name="sfgate2002">{{cite news|title=Roots of native names|author=Sullivan|date=7. 12. 2002|url=http://www.sfgate.com/homeandgarden/thedirt/article/Roots-of-native-names-2712675.php|quote=Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.'|first = Ron|newspaper = San Francisco Chronicle|access-date = 6. 5. 2015}}</ref> [[Portugal]]ski istraživač (u službi [[Španija|Španije]]) [[Juan Rodríguez Cabrillo]] je prisvojio područje [[Južna Kalifornija|južne Kalifornije]] [[Špansko carstvo|Španskom carstvu]] 1542.<ref>{{cite book|last=Willard|first=Charles Dwight|url=http://books.google.com/books?id=o0cOAAAAIAAJ&pg=PA21 |title=The Herald's History of Los Angeles|location=Los Angeles|publisher=Kingsley-Barnes & Neuner|year=1901|pages=21–24|access-date=6. 5. 2015}}</ref> [[Gaspar de Portolà]] i franjevac [[Juan Crespí]] su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta 1769.<ref>{{cite web|url = http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|title = Portola Expedition 1769 Diaries|access-date = 6. 5. 2015|publisher = Pacifica Historical Society|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113232240/http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|url-status = dead}}</ref> ===Španski period=== Franjački kaluđer [[Junípero Serra]] je 1771. predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "[[Misa San Gabriela Arcángela]]".<ref name="LeffingwellWorden2005">{{cite book|last1=Leffingwell|first1=Randy|last2=Worden|first2=Alastair|title=California missions and presidios|url=http://books.google.com/books?id=zFn57UJ1mJIC&pg=PA43|access-date=6. 5. 2015|date=4. 11. 2005|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-89658-492-1|pages=43–44}}</ref> Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra 1781. osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na [[Bosanski jezik|bosanskom]] bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] u [[Katoličanstvo|rimokatoličkoj]] [[Religija|religiji]].<ref name="Sullivan2009">{{cite book|last=Sullivan|first=Noelle|title=It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History|url=http://books.google.com/books?id=bwRrshiH0oUC&pg=PA7|access-date=7. 5. 2015|edition=2nd|date=8. 12. 2009|publisher=Globe Pequot|isbn=978-0-7627-5423-6|pages=7–9}}</ref> Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom [[Afrika|afričkog]], [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkog]] i [[Evropljani|evropskog]] porijekla.<ref>{{cite book|last1=Mulroy|first1=Kevin|last2=Taylor|first2=Quintard|author3=Autry Museum of Western Heritage|title=Seeking El Dorado: African Americans in California|url=http://books.google.com/?id=2eH35EuLuUsC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=University of Washington Press|isbn=978-0-295-98082-9|page=79|chapter=The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)}}</ref> Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stanovništvo je 1820. poraslo na 650 osoba.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=63}}</ref> Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu [[Los Angeles Pueblo Plaza]] i [[Olvera Street|ulici Olvera]], koji je najstariji dio Los Angelesa.<ref name="Estrada2006">{{cite book|last=Estrada|first=William D.|title=Los Angeles's Olvera Street|url=http://books.google.com/books?id=NzlO8C5-Q88C|access-date=7. 5. 2015|year = 2006|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-3105-2}}</ref> ===Meksički period=== [[Nova Španija]] se uspjela odvojiti od [[Špansko Carstvo|Španskog Carstva]] 1821. nakon čega je naselje nastavilo biti dio [[Meksiko|Meksika]]. Guverner [[Pío Pico]] je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja [[Alta Kalifornija|Alta Kalifornije]]. ===Američki period=== [[Datoteka:LosAngeles-Plaza-1869.jpg|mini|Naselje ''Pueblo de Los Ángeles Plaza'' 1869.]] Meksička vladavina se završila tokom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]]: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara 1847.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|access-date=7. 5. 2015|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=50}}</ref> Nakon završetka [[Južno-pacifična željeznica|Južno-pacifične željezničke linije]] 1876, [[Željeznica|željeznice]] su se počele koristiti u Los Angelesu.<ref name="Mulholland2002">{{cite book|last=Mulholland|first=Catherine|title=William Mulholland and the Rise of Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=iP575do7D48C|access-date=7. 5. 2015|year=2002|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23466-6|page=15}}</ref> [[Nafta]] je otkrivena u gradu i okružnim područjima 1923. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.<ref name="Kipen2011">{{cite book|last=Kipen|first=David|title=Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels|url=http://books.google.com/books?id=aezmS52IavcC&pg=PA45|access-date=7. 5. 2015|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26883-8|pages=45–46}}</ref> Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do 1900,<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab13.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1900|date = 15. 6. 1998|access-date = 8. 1. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> što je otežalo snabdijevanje vodom.<ref>{{cite web|url = http://www1.american.edu/ted/mono.htm|title = The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)|access-date = 7. 5. 2015|publisher = American University|archive-url = https://web.archive.org/web/20150109051618/http://www1.american.edu/ted/mono.htm|archive-date=9. 1. 2015|url-status = dead}}</ref> Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje [[Akvadukt Los Angelesa|akvadukta Los Angelesa]] 1913. pod vodstvom [[William Mulholland|Williama Mulhollanda]].<ref name="Reisner1993">{{cite book|last=Reisner|first=Marc|title=Cadillac desert: the American West and its disappearing water|url=http://books.google.com/books?id=Akn6rUgR_eEC|access-date=7. 5. 2015|year=1993|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017824-1|page=86}}</ref> [[Datoteka:House in Cheviot Hills, Los Angeles.JPG|mini|lijevo|Mansion iz 20. stoljeća u bogatom susjedstvu Los Angelesa – [[Cheviot Hills (Los Angeles)|Cheviot Hills]].]] [[Hollywood]] se 1910. spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od 1921. nalazilo u Los Angelesu.<ref name="Buntin2010">{{cite book|last=Buntin|first=John|title=L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City|url=http://books.google.com/books?id=y6ZlIkYXjiMC&pg=PA18|access-date=7. 5. 2015|date=6. 4. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-35208-8|page=18}}</ref> Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="YoungYoung2007">{{cite book|last1=Young|first1=William H.|last2=Young|first2=Nancy K.|title=The Great Depression in America: a cultural encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=QYYMqXUyjnUC&pg=PA21|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33521-1|page=21}}</ref> Broj stanovnika je prevazišao milion do 1930.<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab16.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1930|date = 15. 6. 1998|access-date = 7. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> Grad je bio domaćin [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]]. Los Angeles je bio važan centar proizvodnje [[avion]]a i [[brod]]ova tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kompanija [[California Shipbuilding Corporation|Calship]] je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]]. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: [[Douglas Aircraft Company]], [[Hughes Aircraft Company|Hughes Aircraft]], [[Lockheed Corporation|Lockheed]], [[North American Aviation]], [[Northrop Corporation]] i [[Vultee Aircraft|Vultee]]. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion 1903. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio [[William S. Knudsen]] iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."<ref>Parker, Dana T. ''Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II,'' pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. {{ISBN|978-0-9897906-0-4}}.</ref> [[Datoteka:GebhardRichfieldBuilding.jpg|mini|Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je 1969.]] Los Angeles je nastavio sa rastom u [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Bruegmann2006">{{cite book|last=Bruegmann|first=Robert|title=Sprawl: A Compact History|url=http://books.google.com/books?id=HFjLm2BauZ8C|access-date=7. 5. 2015|date=1. 11. 2006|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-07691-1|page=133}}</ref> Proširivanje sistema autoputeva tokom 1950-ih i 1960-ih je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi. Odnos rasa je prekapio čašu 1960-ih [[Watts pobune|Wattsovim pobunama]] 1965, u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. Los Angeles je 1969. postao jedan od mjesta rođenja [[internet]]a nakon što je prvo [[ARPANET]] prenos izvršen iz [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] (odnosno UCLA) do SRI-ja u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]], [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="HafnerLyon1999">{{cite book|last1=Hafner|first1=Katie|last2=Lyon|first2=Matthew|title=Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet|url=http://books.google.com/books?id=RLKxSvCBQZcC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 8. 1999|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-684-87216-2|page=153}}</ref> Grad je [[Olimpijske igre 1984.|1984.]] po drugi put bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Uprkos bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih<ref>{{cite news | url = http://articles.latimes.com/2004/jun/30/local/me-rood30 | title = Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail | author = Woo | date = 30. 6. 2004 | access-date =7. 5. 2015|first = Elaine|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]], koje su također održane u Los Angelesu.<ref name=Zarnowski>{{cite journal | last = Zarnowski | first = C. Frank | date = 1. 8. 1992 | title = A Look at Olympic Costs | journal = Citius, Altius, Fortius | volume = 1 | issue = 1 | pages = 16–32 | url = http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | access-date = 7. 5. 2015 | archive-date = 28. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080528012143/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | url-status = dead }}</ref> Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila 1992. zbog oslobađajuće presude porote [[Dolina Simi (Kalifornija)|doline Simi]], koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku [[Rodney King|Rodneyja Kinga]] na video snimku.<ref name="RuckerUpton2007">{{cite book|last1=Rucker|first1=Walter C.|last2=Upton|first2=James N.|last3=Hughey|first3=Matthew W.|title=Encyclopedia of American race riots|url=http://books.google.com/books?id=mQcrpqn0124C&pg=PA376|access-date=7. 5. 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33301-9|pages=376–85|chapter=Los Angeles (California) Riots of 1992}}</ref> Ovo je bila najveća pobuna u historiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a sa procjenom štete od otprilike 1,3 milijarde [[Američki dolar|dolara]] i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.<ref>{{cite web|url = http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|title = The 10 Biggest Ever American Riots|date = 24. 2. 2014|access-date = 7. 5. 2015|website = |publisher = TheRichest|last = |first = |archive-date = 1. 5. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150501000704/http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|url = http://www.cnn.com/2012/04/25/us/california-post-riot/|title = Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles|last = Wilson|first = Stan|date = 25. 4. 2012|work = [[CNN]]|access-date = 7. 5. 2015}}</ref> [[Zemljotres Northridge]] je 1994. prouzrokovao štetu od 12,5 milijardi dolara i 72 smrtna slučaja.<ref>{{cite news|last=Reich|first=Kenneth|title=Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72|date=20. 12. 1995|page=B1|url=http://articles.latimes.com/1995-12-20/news/mn-16032_1_quake-death-toll|access-date=7. 5. 2015|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.<ref>{{Cite news|url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/lapd/scandal/cron.html|title = Rampart Scandal Timeline|access-date = 7. 5. 2015|publisher = PBS Frontline}}</ref> Glasači su 2002. odbili pokušaj otcijepljenja [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]] i [[Hollywood]]a od grada.<ref>{{cite news | url=http://www.dailynews.com/20121104/secession-drive-changed-san-fernando-valley-los-angeles | title=Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles | newspaper=Los Angeles Daily News | date=3. 11. 2012 | access-date=7. 5. 2015 | author=Orlov, Rick}}</ref> ==Geografija== ===Gradski pejzaž=== {{Široka slika|Los angeles mountains to ocean pano.jpg|1900px|align-cap=center|Panorama Los Angelsa. Pogled sa [[Mulholland Drive|Muholland Drivea]]. Sa lijeva ka desno: [[Planine Santa Ane]], [[Centar Los Angelesa|centar]], Hollywood (prvi plan), [[Wilshire Boulevard|bulvear Wilshirea]], [[Luka Los Angelesa]], [[Poluostrvo Palos Verdes]], [[Ostrvo Santa Catalina (Kalifornija)|ostrvo Santa Catalina]] i [[Međunarodni aerodrom Los Angelesa]]}} [[Datoteka:Hollywood boulevard from kodak theatre.jpg|mini|300px|Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom [[West Hollywood]].]] Grad je podijeljen u preko 80 distrikta i susjedstava<ref>{{cite news | url = http://www.latimes.com/news/local/la-me-map19-2009feb19,0,5915275.story | title = L.A. neighborhoods, you're on the map |newspaper=Los Angeles Times | date = 19. 2. 2009 | access-date =7. 5. 2015 | first=Bob | last=Pool}}</ref> od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.<ref name="Abu-Lughod1999">{{cite book|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|title=New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities|url=http://books.google.com/books?id=rrLlt1k59voC&pg=PA66|access-date=7. 5. 2015|year=1999|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3336-4|page=66}}</ref> Općenito gledajući, grad je podijeljen na sljedeća područja: [[Centar Los Angelesa]], [[Istočni Los Angeles (region)|Istočni Los Angeles]] i [[Sjeveroistočni Los Angeles]], [[Južni Los Angeles]] i [[Harbor region Los Angelesa]], [[Širi Hollywood]], [[Wilshire(Los Angeles)|Wilshire]], [[Westside (okrug Los Angelesa)|Westside]] i doline San Fernanda i Crescenta. ====Znamenitosti==== Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: [[Walt Disney]] koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, [[Angels Flight]], pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, [[Graumanovo kinesko pozorište]], znak [[Hollywood]]a, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće [[Capital Records]], gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, [[Stadion "Dodger"|Dodger stadion]] i ulicu Olvera. <gallery> Datoteka:Staples Center LA Live.jpg|[[L.A. Live]] Datoteka:Grauman's Chinese Theatre, by Carol Highsmith fixed & straightened.jpg|Kinesko pozorište TCL Datoteka:Griffith Observatory, Los Angeles, California.jpg|Griffith obzervatorijum Datoteka:Capitol Records Building LA.jpg|Zgrada diskografske kuće Capital Records Datoteka:Angels Flight East.jpg|[[Angels Flight]] Datoteka:Los Angeles California photo Don Ramey Logan.jpg|Zračna fotografija centra grada pri zalasku sunca Datoteka:USS_Iowa_(BB-61)_superstructure.jpg|Ratni brod Iowa </gallery> ===Topografija=== [[Datoteka:Los Angeles Basin JPLLandsat.jpg|lijevo|mini|240px|Sliv Los Angelesa]] Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302&nbsp;km<sup>2</sup>, od čega je 1.214&nbsp;km<sup>2</sup> kopno, a 88&nbsp;km<sup>2</sup> voda.<ref name=gazetteer /> Perimetar grada iznosi 550&nbsp;km. Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj [[nadmorska visina]] iznosi 1.547 m.<ref>{{cite web | url=http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | title=Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census) | publisher=United States Geological Survey | access-date=9. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111015012701/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | archive-date=15. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | title=Mount Lukens Guide | publisher=Sierra Club Angeles Chapter | access-date=9. 5. 2015 | archive-date=24. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111124012746/http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | url-status=dead }}</ref> Istočni kraj [[Planine Santa Monica|planina Santa Monica]] se proteže od centra grada pa sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]] te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su [[Washington (planina, Los Angeles)|planina Washington]] u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput [[Boyle Heights]]a, okruga Crenshaw oko [[Baldwin Hills (Los Angeles|brda Baldwin]] i okruga [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]]. Grad okružuju mnogo više [[planine]]. Odmah ka sjeveru se nalaze [[planine San Gabriel]], koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je [[Mount San Antonio|planina San Antonio]] koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je [[planina San Gorgonio]] sa nadmorskom visinom od 3.506 m. Glavni odvodni kanal je [[Los Angeles (rijeka)|rijeka Los Angeles]]. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82&nbsp;km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.<ref name="Gumprecht2001">{{cite book|last=Gumprecht|first=Blake|title=The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth|url=http://books.google.com/books?id=2ftBJpp7aIoC|access-date=9. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-6642-5|page=173}}</ref> Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u [[Tihi okean]] u pristaništu [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]]. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u [[Zaliv Santa Monica|zaliv Santa Monice]] u [[Playa del Rey (Los Angeles)|susjedstvu Playa del Rey]]. ===Flora i fauna=== Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput [[plaža]] i [[planina]]. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,<ref name="Miller2008">{{cite book|last=Miller|first=George Oxford|title=Landscaping with Native Plants of Southern California|url=http://books.google.com/books?id=RjbPQ6ZOgzMC&pg=PA15|access-date=10. 5. 2015|date=15. 1. 2008|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-7603-2967-2|page=15}}</ref> koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: ''[[Eschscholzia californica]]'', ''[[Romneya]]'', ''[[Heteromeles arbutifolia]]'', ''[[Quercus agrifolia]]'' i ''[[Leymus condensatus]]''. Mnoge autothne vrste poput [[Helianthus nuttallii|suncokreta Los Angelesa]] su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (''[[Erythrina caffra]]'')<ref name="Innovation1979">{{cite book|author=National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation|title=Tropical legumes: resources for the future: report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council|url=http://books.google.com/books?id=MkArAAAAYAAJ&pg=PA258|access-date=10. 5. 2015 |year= 1979 |publisher= National Academies|page=258|id=NAP:14318}}</ref> te je službeni cvijet Los Angelesa ''[[Strelitzia reginae]]''.<ref name= "Communications2003">{{cite book|title=Los Angeles Magazine|url=http://books.google.com/books?id=-10EAAAAMBAJ&pg=PA62|access-date=10. 5. 2015 |date= 1. 4. 2003|publisher=Emmis Communications|page=62|chapter=Flower|issn=15229149}}</ref> ''[[Washingtonia robusta]]'', [[kanarska datulja]], ''[[Syagrus romanzoffiana]]'', [[hurma]] i ''[[Washingtonia filifera]]'' također su česti u području Los Angelesa iako je jedino posljednja vrsta autohtona u Los Angelesu. ===Geologija=== Los Angeles je pod čestim utjecajem [[zemljotres]]a zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja [[rasjed]]a koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.<ref name="quakes">{{cite web | url=http://earthquake.usgs.gov/learn/facts.php | title=Earthquake Facts | publisher=United States Geological Survey | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Jedan od većih je [[rasjed San Andreasa]]. Smješten je na granici između [[Tihookeanska ploča|Tihookeanske]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke]] ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".<ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news70114196.html |title=San Andreas Fault Set for the Big One |publisher=Physorg.com |date=21. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2015}}</ref> Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: [[Northridge zemljores 1994.]], [[Whitter Narrows zemljotres 1987.]], [[zemljotres San Fernanda 1971.]] blizu naselja [[Sylmar (Los Angeles)|Sylmar]] i [[Zemljotres u Long Beachu 1933.|zemljotres Long Beacha 1933]]. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi [[Rasjed Newport-Ingelwood|rasjeda Newport-Inglewooda]] 3. maja 2015. i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.<ref name=quakes /><ref>{{Cite web |url=http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506000933/http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |archive-date=6. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.<ref>{{cite journal | url = https://www.sciencemag.org/content/283/5407/1516.abstract?ck=nck | journal = Science | title = An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles | date = 5. 3. 1999 | volume = 283 | pages = 1516–1518 | last1 = Shaw | first1 = John H. | last2 = Shearer | first2 = Peter M. | access-date =10. 5. 2015 | issue = 5407 | doi = 10.1126/science.283.5407.1516 | pmid = 10066170}}</ref> Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati [[cunami]]ji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia 1960.<ref>{{cite web | url=http://geology.com/records/largest-earthquake/ | title=World's Largest Recorded Earthquake | publisher=Geology.com | access-date=12. 1. 2015}}</ref> ===Klima=== [[Datoteka:Macarthur Park.jpg|lijevo|mini|230px|[[Park "MacArthur"]]]] Klima Los Angelesa je mješavina [[Suptropi|suptropske]] i [[Mediteranska klima|mediteranske klime]], te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju [[Stepa|stepske klime]]. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.<ref name="weatherbase">{{cite web | url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | title=Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America | publisher=Weatherbase.com | access-date=10. 5. 2011 | archive-date=11. 1. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111084326/http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | url-status=dead }}</ref> Temperature obalnog sliva prekoračuju 32[[°C]] nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.<ref name=weatherbase/> Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16&nbsp;°C između najniže i najviše prosječne temperature.<ref name="NCDC-CANOGA">{{cite web | url=http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | title=Climatography of the United States No. 20 (1971–2000) | publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=10. 5. 2015 | year=2004 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20130902181245/http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | archive-date=2. 9. 2013 | url-status=dead }}</ref> Godišnja prosječna temperatura mora je 17&nbsp;°C, dok je 14&nbsp;°C u januaru a 20&nbsp;°C u augustu.<ref>{{cite web | url=http://www.beachcalifornia.com/beach/california-ocean-temperature.html | title=Pacific Ocean Temperatures on California Coast | publisher=beachcalifornia.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.<ref>{{cite web | url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/united-states/california/los-angeles-ca.php | title=Los Angeles Climate Guide | publisher=weather2travel.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> U području Los Angelesa se također javljaju [[mikroklime]], za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monice]] je 24&nbsp;°C dok je u parku Canoga 35&nbsp;°C.<ref name="climateofCA">{{cite web | url=http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | title=Climate of California | publisher=Western Regional Climate Center | access-date=10. 5. 2015 | archive-date=21. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090721042030/http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | url-status=dead }}</ref> Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.<ref name="Poole2010">{{cite book|last=Poole|first=Matthew R.|title=Frommer's Los Angeles 2011|url=http://books.google.com/books?id=HAPWv2OkeXUC&pg=PA22|access-date=10. 5. 2015|date=22. 9. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-62619-1|page=22}}</ref> Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6&nbsp;°C u junu pa sve do 16,2&nbsp;°C u augustu.<ref name=NOAA/> Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 [[mm]] te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Uprkos ovome, [[dolina San Fernanda]] može dobiti od 406&nbsp;mm pa do 508&nbsp;mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. i iznosila je svega 5&nbsp;cm.<ref name="BurtStroud2007">{{cite book|last1=Burt|first1=Christopher C.|last2=Stroud|first2=Mark|title=Extreme weather: a guide & record book|url=http://books.google.com/books?id=SV229set7RIC&pg=PA100|access-date=10. 5. 2015|date=26. 6. 2007|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-33015-1|page=100}}</ref> Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra 2010. te je iznosila 45&nbsp;°C.<ref name="RecordHighTemp113">{{cite news | url=http://articles.latimes.com/2010/sep/27/local/la-me-hottest-ever-20100928 | title=L.A.'s hottest day ever | newspaper=Los Angeles Times | date=27. 9. 2010 | access-date=10. 5. 2015 | first1=Bob | last1=Pool | last2=Lin II | first2=Rong-Gong}}</ref> Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. i iznosila je −4&nbsp;°C. {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Univerzitet Južne Kalifornije|USC]], [[Centar grada Los Angelesa|centar grada]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 14,4 | pt_feb = 14,9 | pt_mar = 15,9 | pt_apr = 17,3 | pt_maj = 18,8 | pt_jun = 20,7 | pt_jul = 22,9 | pt_aug = 23,5 | pt_sep = 22,8 | pt_okt = 20,3 | pt_nov = 16,9 | pt_dec = 14,2 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 20,1 | vt_feb = 20,3 | vt_mar = 21,2 | vt_apr = 22,6 | vt_maj = 23,6 | vt_jun = 25,6 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 29,1 | vt_sep = 28,4 | vt_okt = 25,8 | vt_nov = 22,7 | vt_dec = 19,8 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 8,8 | nt_feb = 9,6 | nt_mar = 10,6 | nt_apr = 11,9 | nt_maj = 13,9 | nt_jun = 15,7 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,8 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 14,8 | nt_nov = 11,1 | nt_dec = 8,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 79,2 | p_feb = 96,5 | p_mar = 61,7 | p_apr = 23,1 | p_maj = 6,6 | p_jun = 2,3 | p_jul = 0,3 | p_aug = 1 | p_sep = 6,1 | p_okt = 16,8 | p_nov = 26,4 | p_dec = 59,2 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,1 | kd_feb = 6,4 | kd_mar = 5,5 | kd_apr = 3,2 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,3 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,5 | kd_nov = 3,3 | kd_dec = 5,2 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1977)<ref name= NOAA>{{cite web |url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=lox |title = NowData – NOAA Online Weather Data |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 7. 7. 2013}}</ref><ref name="NOAA txt USC">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051536/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt }}</ref><ref name= sun>{{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00045115.TXT |title = LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 10. 5. 2015}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 13,7 | pt_feb = 13,9 | pt_mar = 14,4 | pt_apr = 15,6 | pt_maj = 17,1 | pt_jun = 18,6 | pt_jul = 20,4 | pt_aug = 20,9 | pt_sep = 20,5 | pt_okt = 18,8 | pt_nov = 16,2 | pt_dec = 13,7 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 18,1 | vt_feb = 17,9 | vt_mar = 18 | vt_apr = 19,1 | vt_maj = 20,1 | vt_jun = 21,4 | vt_jul = 23,2 | vt_aug = 23,8 | vt_sep = 23,7 | vt_okt = 22,5 | vt_nov = 20,5 | vt_dec = 18,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 9,3 | nt_feb = 10,0 | nt_mar = 10,9 | nt_apr = 12,1 | nt_maj = 14,1 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,9 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 15,2 | nt_nov = 11,8 | nt_dec = 9,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68,6 | p_feb = 82,6 | p_mar = 47,0 | p_apr = 17,8 | p_maj = 5,6 | p_jun = 2,0 | p_jul = 0,8 | p_aug = 1,3 | p_sep = 5,3 | p_okt = 14,2 | p_nov = 28,2 | p_dec = 52,1 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,0 | kd_feb = 6,6 | kd_mar = 5,8 | kd_apr = 2,8 | kd_maj = 1,2 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,5 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,3 | kd_nov = 3,4 | kd_dec = 5,2 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 63,4 | vz_feb = 67,9 | vz_mar = 70,5 | vz_apr = 71,0 | vz_maj = 74,0 | vz_jun = 75,9 | vz_jul = 76,6 | vz_aug = 76,6 | vz_sep = 74,2 | vz_okt = 70,5 | vz_nov = 65,5 | vz_dec = 62,9 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1990)<ref name= NOAA/><ref name="NOAA txt LAX">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051540/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt }}</ref><ref name= RH >{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72295.TXT | title = WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990 | access-date = 10. 5. 2015 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Park "Canoga"]], u području [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 12,1 | pt_feb = 13,0 | pt_mar = 14,0 | pt_apr = 16,3 | pt_maj = 18,4 | pt_jun = 21,7 | pt_jul = 24,4 | pt_aug = 24,9 | pt_sep = 23,1 | pt_okt = 19,3 | pt_nov = 14,6 | pt_dec = 12,0 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 19,9 | vt_feb = 21,1 | vt_mar = 22,2 | vt_apr = 25,4 | vt_maj = 27,4 | vt_jun = 31,6 | vt_jul = 35 | vt_aug = 35,6 | vt_sep = 33,2 | vt_okt = 29,1 | vt_nov = 23,7 | vt_dec = 20,4 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 4,2 | nt_feb = 4,9 | nt_mar = 5,7 | nt_apr = 7,1 | nt_maj = 9,5 | nt_jun = 11,8 | nt_jul = 13,8 | nt_aug = 14,2 | nt_sep = 12,9 | nt_okt = 9,6 | nt_nov = 5,4 | nt_dec = 3,5 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 97,3 | p_feb = 111,8 | p_mar = 91,4 | p_apr = 22,4 | p_maj = 8,1 | p_jun = 1,8 | p_jul = 0,3 | p_aug = 3,8 | p_sep = 6,1 | p_okt = 15,7 | p_nov = 32,8 | p_dec = 60,5 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,2 | kd_feb = 5,9 | kd_mar = 6,1 | kd_apr = 3,0 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,4 | kd_jul = 0,1 | kd_aug = 0,7 | kd_sep = 1,3 | kd_okt = 2,0 | kd_nov = 3,2 | kd_dec = 4,4 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA<ref name="NCDC-CANOGA"/> }} === Problemi okoliša === [[Datoteka:Los Angeles Pollution.jpg|mini|desno|500px|Pogled na Los Angeles pokriven smogom]] Postojalo je naselje pod imenom ''iyáangẚ'' (odnosno ''Yang-na'' na [[Španski jezik|španskom]]), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".<ref name="google86"/><ref name="sfgate2002"/> ''Yang-na'' je također bio poznat pod imenom "dolina dima".<ref>{{cite news | url=http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | title=Smoke is Normal&nbsp;– for 1800 | newspaper=The Sacramento Bee | date=8. 7. 2008 | access-date=13. 5. 2015 | last=Bowman | first=Chris | archive-url=https://web.archive.org/web/20080709015204/http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | archive-date=9. 7. 2008 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://webarchive.iiasa.ac.at/Admin/PUB/Documents/IR-98-077.pdf|title=Environment: Evolution of a Concept|author=Gordon J. MacDonald|page=2|quote=The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke."}}</ref> Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]] za prekomjerno zagađenje zraka u vidu [[smog]]a. [[Sliv Los Angelesa]] i [[dolina San Fernanda]] su podložni [[Atmosferska inverzija|atmosferskoj inverziji]] koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.<ref>{{cite book|last=Stimson|first=Thomas E.|title=What can we do about smog?|url=http://books.google.com/books?id=xdwDAAAAMBAJ&pg=PA65|access-date=13. 5. 2015|date=1. 7. 1955|publisher=Popular Mechanics|page=65|issn=00324558}}</ref> Sezona smoga traje od maja do oktobra.<ref name="Information1983">{{cite book|title=Smog Hangs Over Olympic Athletes|url=http://books.google.com/books?id=CJNJjq8h2zwC&pg=PA393|access-date=13. 5. 2015|date=11. 8. 1983|publisher=New Scientist|page=393|issn=02624079}}{{Mrtav link}}</ref> Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380&nbsp;mm kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak ([[Engleski jezik|eng]]. ''Clean Air Act''). [[Kalifornija|Savezna država Kalifornija]] u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera. Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom 1970-ih do skoro 0 u novom milenijumu.<ref>{{cite web|last1=Marziali|first1=Carl|title=L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids|url=https://news.usc.edu/76761/las-environmental-success-story-cleaner-air-healthier-kids/|website=USC News|access-date=13. 5. 2015|date=4. 3. 2015}}</ref> Uprkos napredovanju, godišnji izvješaji ''American Lung Association''-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.<ref name="shortTermPollutedCities">{{cite web | url=http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | title=Most Polluted Cities | publisher=American Lung Association | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=7. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150107185644/http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | url-status=dead }}</ref> Grad je bio na drugom mjestu 2008. po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.<ref>{{cite web | url=http://www.citymayors.com/environment/polluted_uscities.html | title=Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities | publisher=citymayors.com | date=4. 5. 2008 | access-date=7. 10. 2011 | archive-date=12. 9. 2008}}</ref> Grad je 2010. dostigao cilj o pružanju 20% [[Električna energija|električne energije]] grada putem obnovljivih izvora.<ref name="Renewable Energy">{{cite news | url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | title=Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal | work=Bloomberg News | date=14. 1. 2011 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110201090303/http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | archive-date=1. 2. 2011 | url-status=live }}</ref> ''American Lung Association'' je, 2013, rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.<ref>{{cite web | url=http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | title=John Buccigross | publisher=ESPN | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=24. 3. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150324034721/http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | url-status=dead }}</ref> [[Klimatske promjene]] su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od 1878. Proučavanje [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.<ref name=":0">{{Cite news|url = http://www.businessinsider.com/climate-change-affect-on-los-angeles-2014-6|title = Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles|last = Baehr|first = Leslie|date = 17. 6. 2014|work = Business Insider|access-date = 13. 5. 2015}}</ref> Sezona požara 2014. se nije završila u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.<ref name=":0" /> Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60&nbsp;cm od 2000. do 2050, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.<ref name=":0" /> == Demografija == [[Datoteka:Los Angeles County Mexican 2000.png|mini|desno|300px|Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.]] {{USCensusPop|align=right |1850= 1610 |1860= 4385 |1870= 5728 |1880= 11183 |1890= 50395 |1900= 102479 |1910= 319198 |1920= 576673 |1930= 1238048 |1940= 1504277 |1950= 1970358 |1960= 2479015 |1970= 2816061 |1980= 2966850 |1990= 3485398 |2000= 3694820 |2010= 3792621 |estimate= 3884307 |estyear= 2013 |footnote=Izvor:<ref name="Census Bureau"/> |}} Popis stanovništva iz 2010.<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles|publisher=United States Census Bureau|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160130154808/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|archive-date=30. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.<ref name="Census 2010, LA city">{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |title=Los Angeles (city), California |publisher=United States Census Bureau |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6A73lV8Wv?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |archive-date=22. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km<sup>2</sup>. 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.<ref name="Census 2010, LA city" /> Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.<ref name="Census 2010, LA city" /> Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom 2005. pa sve do 2009.<ref name="Census 2010, LA city" /> Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km<sup>2</sup>. Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.<ref name="Census 2010, LA city" /> Po podacima iz popisa stanovništva 2010, prosječni prihodi domaćinstava su iznosili 49.745 $, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.<ref name="Census 2010, LA city" /> === Rase i etnicitet === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |- ! Rasa !! 2010<ref name="Census 2010, LA city"/> !! 1990<ref name="Census"/> !! 1970<ref name="Census"/> !! 1940<ref name="Census"/> |- | [[Evropeidna rasa|Bijelci]] || 49,8% || 52,8% || 77,2% || 93,5% |- |&nbsp;–&nbsp;Nešpanski bijelci || 28,7% || 37,3% || 61,1%<ref name="fifteen">Uzeto iz uzora od 15%</ref> || 86,3% |- | [[Afroamerikanci]] || 9,6% || 14,0% || 17,9% || 4,2% |- | [[Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) || 48,5% || 39,9% || 17,1%<ref name="fifteen"/> || 7,1%<ref>Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.</ref> |- | [[Azijati]] || 11,3% || 9,8% || 3,6% || 2,2% |} Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.<ref>{{cite web | url=http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | title=City Basics | publisher=City of Los Angeles | date=12. 4. 2005 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101127033250/http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | archive-date=27. 11. 2010 | url-status=dead }}</ref> Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput [[Kineska četvrt (Los Angeles)|Kineske četvrti]], historijske Filipinske četvrti, [[Korejska četvrt (Los Angeles)|Korejske četvrti]], [[Mala Armenija (Los Angeles)|Male Armenije]], [[Mala Etiopija (Los Angeles)|Male Etiopije]], [[Mali Bangladeš (Los Angeles)|Malog Bangladeša]] i [[Tajlandska četvrt (Los Angeles)|Tajlandske četvrti]]. Po podacima iz popisa stanovništva 2010, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (49,8%), 365.118 [[Afroamerikanci|afroamerikanca]] (9,6%), 28.215 [[Domorodački narodi Amerike|domorodaca]] (0,7%), 426.959 [[Azijati|azijata]] (11,3%), 5.577 [[Pacifički otočani|pacifičkih otočana]] (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.<ref name="Census 2010, LA city"/> [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%). Bijelci su, 2010, sačinjavali 28,7% stanovništva,<ref name="Census 2010, LA city"/> dok je ova cifra 1940. iznosila 86,3%.<ref name="Census">{{cite web|title=Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=United States Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> [[Meksiko|Meksikanci]] sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su [[El Salvador|Salvadorci]] (6,0%) i [[Gvatemala|Gvatemalci]] (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]], te je najgušće naseljen dio područje [[Istočni Los Angeles|Istočnog Los Angelesa]] koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca. Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju [[Filipini]] (3,2%) i [[Korejci]] (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u [[Kineska četvrt Los Angelesa|Kineskoj četvrti Los Angelesa]]. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju [[Tajlanđani|Tajlanđane]] i [[Kambodžani|Kambodžane]] koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. [[Japanci]] čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u [[Zapadni Los Angeles|Zapadnom Los Angelesu]]. [[Vijetnamci]] čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%. Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Armeni|Armene]] i [[Iranci|Irance]], koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Armenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi [[Teheran|Tehran]] i Los Angeles). [[Afroamerikanci]] su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.<ref name=MaryEllen>{{cite book | url=http://www.amazon.com/city-Watts-California-1907-1926/dp/091704701X | title=The City of Watts, California: 1907 to 1926 | author=Ray, MaryEllen Bell | year=1985 | isbn=091704701X}}</ref> Popis stanovništva iz 1970. je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.<ref name="Census"/> Počevši od 1980-ih godina, javlja se hrpa imigranata iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u [[Južni Los Angeles|Južnom Los Angelesu]]. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.<ref>{{cite web |url=http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |title=History of the City |publisher=City of Compton |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=10. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710154944/http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |url-status=dead }}</ref> Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] i [[Carson (Kalifornija)|Carson]]. Oba naselja su dom hiljadama [[samoa]]nskih amerikanaca.<ref name='latimes91'>{{cite news | first = Michelle | last = Fuestch | title = Samoans Protest Killing of 2 Brothers | date = 13. 3. 1991 | url = http://articles.latimes.com/1991-03-13/local/me-94_1_compton-police | newspaper = Los Angeles Times | access-date = 14. 5. 2015}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Lacathedral.jpg|mini|[[Katedrala naše dame anđela]] je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.]] [[Datoteka:Los Angeles Temple 1.jpg|mini|[[Hram "Los Angeles California"]] je najveći hram [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] na svijetu, te je sagrađen 1956.]] [[Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa]] upravlja najvećom [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u državi.<ref>{{cite news|last=Pomfret|first=John|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/01/AR2006040101206.html|title= Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights|work=[[The Washington Post]]|date=2. 4. 2006|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Kardinal [[Roger Mahony]] je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. u centru grada.<ref>{{cite news| newspaper = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/2002/sep/04/local/me-cathedral4 | title = Pomp Past, Masses Flock to Cathedral | date = 4. 9. 2002 | access-date = 14. 5. 2015 | last1 = Stammer | first1 = Larry B. | last2=Becerra | first2=Hector}}</ref> Izgradnja je označila sazrijevanje [[Katoličanstvo|katoličke]] zajednice grada, koju su većinom činili Latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa. Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation ([[Bosanski jezik|bos]]. Fondacija kraljice anđela) 2011. uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.<ref>{{cite news | url=http://www.thequeenofangels.com/wp-content/media/tidings-online20110906.pdf | title=2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion | work=The Tidings Online | date=6. 9. 2011 | access-date= 14. 5. 2015 | author=Dellinger, Robert}}</ref> Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada 1782, te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek. Grad je drugi po naseljenju [[Jevreji|Jevreja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u sa 621.000 jevreja unutar [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] i 490.000 unutar granica grada.<ref name=Jews>{{cite web|url=http://www.simpletoremember.com/vitals/world-jewish-population.htm |title=World Jewish Population |publisher=SimpleToRemember.com |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Područje [[Boyle Heights (Los Angeles)|Boyle Heightsa]] i [[Sjeverozapadni Los Angeles|Sjeverozapadnog Los Angelesa]] je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u [[Westside (Los Angeles)|Westsideu]] i [[Dolina San Fernanda|dolini San Fernanda]]. Postoji nekoliko varijancija [[Judaizam|judaizma]] u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u [[Istočni Los Angeles|Istočnom Los Angelesu]]. Izgrađena je 1923, te je bila najveća [[sinagoga]] zapadno od [[Chicago|Chicaga]] u svojim ranijim godinama.<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|title=Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues|work=Jewish Heritage Report|number=1|date=1. 3. 1997|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105250/http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|title=Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians|work=Jewish Heritage Report|volume=II|number=1–2|date=1. 4. 1998|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105245/http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.<ref>{{cite news | url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | work = Time Magazine | title = Madonna Finds A Cause | date = 6. 8. 2006 | last = Luscombe | first = Belinda | access-date = 14. 5. 2015 | archive-date = 23. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130823131348/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | url-status = dead }}</ref> [[Aimee Semple McPherson]] je 1927. osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u [[Hram Angelus (Los Angeles)|hramu Angelus]] koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.ldschurchtemples.com/losangeles/ |title=LDS Los Angeles California Temple |publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] te se nalazi na bulevaru Santa Monica u [[Westwood (Los Angeles)|okrugu Westwood]] Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje. [[Hollywood]] područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar [[Scijentologija|scijentologije]]. Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[zoroastrizam]], [[sikizam]], [[baha'i]], razne religije vezane za [[Pravoslavna crkva|istočnu pravoslavnu crkvu]], [[Tesavuf|sufizam]] i druge. Na primjer, imigranti iz [[Azija|Azije]] su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. [[Ateizam]] i druga [[Sekularizam|sekularna]] vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a iz "[[Bezcrkveni pojas|Bezcrkvenog pojasa]]". == Ekonomija == [[Datoteka:LA Skyline.jpg|mini|lijevo|Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: [[US Bancorp]], [[Ernst & Young]], [[Aon Corporation|Aon]], [[Manulife Financial]], [[City National Bank (Kalifornija)|City National Bank]], [[Wells Fargo]], [[Bank of America]], [[Deloitte]], [[KPMG]] i [[Union Bank of California]].]] {|class="toc" style="float:right; font-size:90%; text-align:center; margin:1em;" | colspan="6" style="background:tan;"|'''Najveće kompanije koje javno trguju<br> u Los Angelesu za 2014. godinu'''<br> (raspoređeni po prihodima)<br />''sa oznakama za rang u gradu i SAD-u'' |-style="background:#ccc;" || '''LA'''|||| style="background:#ccc;"|'''Kompanija'''|||| style="background:#ccc;"|'''SAD''' |- | 1||||[[Occidental Petroleum Corporation]]||||116 |- | 2||||[[Health Net, Inc.]]|||||254 |- | 3||||[[Reliance Steel & Aluminum Co.]]||||299 |- | 4||||[[AECOM Technology Corporation]]||||332 |- | 5||||[[Oaktree Capital Group, LLC]]||||354 |- | 6||||[[CBRE Group, Inc.]]||||363 |- |colspan="5"|'''Izvor:''' ''Bogatih'' 500<ref name="fortune500">{{cite web|title=Fortune 500|url=http://fortune.com/fortune500/|website=Fortune|publisher=Time Inc.|access-date=14. 5. 2015}}</ref> |} Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput [[film]]ova, televizijskih serija, [[Muzika|muzike]] i [[Videoigra|videoigara]]), zračno-kosmički prostor, tehnologija, [[nafta]], moda, odjeća i obuća kao i [[turizam]]. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name="citydata">{{cite web | url=http://www.city-data.com/us-cities/The-West/Los-Angeles-Economy.html | title=Los Angeles: Economy | publisher=City-Data | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]].<ref name='citydata' /> Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz. Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: [[Paramount Pictures]], [[20th Century Fox]] i [[Universal Pictures]], dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna [[luka Los Angelesa]], proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i [[medicina]]. [[Metropolitansko statističko područje]] Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima [[Bruto domaći proizvod|BDP]] od 735,5 milijardi dolara, prema podacima iz 2010.<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.<ref name="citymayors.com">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html |publisher=citymayors.com|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005|date= 11. 3. 2007|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.<ref>{{cite web | url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html | title=CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate) | publisher=[[Central Intelligence Agency]] | date=1. 11. 2008 | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081004071135/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//fields/2195.html | archive-date=4. 10. 2008 | url-status=live }}</ref> Proučavanje univerziteta Loughborough u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je 2012. označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".<ref>{{cite web | url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | title=The World According to GaWC 2012 | publisher=Loughborough University | work=Globalization and World Cities Research Network | access-date=14. 5. 2015 | archive-date=20. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140320212149/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | url-status=dead }}</ref> Los Angeles udomljava 6 od [[Bogatih 500]].<ref name="fortune500"/> Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: [[American Apparel]], [[Far East National Bank]], [[Farmers Insurance Group]], [[Herbalife]], [[Mercury Insurance Group]], [[Sunkist]] i druge. [[Univerzitet Južne Kalifornije]] (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje 4 milijarde dolara gradskoj ekonomiji.<ref>{{cite news | url=http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | title=Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County | newspaper=Los Angeles Downtown News | date=11. 12. 2006 | last=George | first=Evan | archive-url=https://web.archive.org/web/20090430211002/http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | archive-date=30. 4. 2009 | access-date=14. 5. 2015 | url-status=live }}</ref> Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja 2010, sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu 2009. (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, [[okrug Los Angeles]]a, [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)]], [[Univerzitet Južne Kalifornije]], medicinski centar Cedars-Sinai, [[Kaiser Permanente]], [[Fox Entertainment Group]], [[Farmers Insurance Group]], [[TeamOne]], i [[Northrop Grumman]].<ref>{{cite web | url=http://ens.lacity.org/ctr/financial/ctrfinancial18265184_02262010.pdf | title=City of Los Angeles CAFR | publisher=City of Los Angeles | access-date=14. 5. 2015 | format=PDF | page=332 (367)}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Oscar1 (2).jpg|mini|goredesno|[[Pozorište "Dolby"]]; služi kao mjesto održavanja [[Oscar]]a.]] [[Datoteka:Walt Disney Concert Hall, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|lijevo|[[Koncertna dvorana "Walt Disney"]].]] Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji<ref>{{cite web |url=http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |title=Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes |publisher=SmartPlanet |date=19. 11. 2009 |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409103827/http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |url-status=dead }}</ref> te je više [[muzičar]]a, spisatelja, [[glumac]]a, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.<ref name="Only In LA">{{cite web | url=http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | title=Only In LA: Tapping L.A. Innovation | publisher=Univerzitet Južne Kalifornije (USC) | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111002195549/http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | archive-date=2. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref> === Filmovi i izvođačka umjetnost === Los Angeles u sebi sadrži [[Hollywood]] koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin [[Oscar]]a, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži [[USC School of Cinematic Arts]] koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.<ref>{{cite news|first=Sharon|last=Waxman|url=http://www.nytimes.com/2006/01/31/movies/31film.html|title= At U.S.C, a Practical Emphasis in Film | newspaper = [[The New York Times]]|date= 31. 1. 2006 | access-date =14. 5. 2015}}</ref> Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."<ref name="Only In LA"/> [[Muzički centar Los Angelesa]] je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.<ref>{{cite web |url=http://www.musiccenter.org/visit/index.html |title=Explore the Center |date=14. 5. 2005 |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224204136/http://www.musiccenter.org//visit/index.html |archive-date=24. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> [[Koncertna dvorana "Walt Disney"]] je središte muzičkog centra. Udomljava [[Filharmonija Los Angelesa|filharmoniju Los Angelesa]]. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: [[Center Theatre Group]], the [[Los Angeles Master Chorale]] i the [[Los Angeles Opera]]. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music (Škola muzike "Thornton"). === Muzeji i galerije === U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.<ref name="lmu">{{cite web | url=http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | title=The Los Angeles Region | publisher=Loyola Marymount University | date=5. 5. 2008 | access-date=20. 11. 2011 | archive-date=18. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111018115613/http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | url-status=dead }}</ref> Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.<ref name=lmu /> Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a,<ref>{{cite web | url=http://www.lacma.org/overview | title=Overview | publisher=Los Angeles County Museum of Art | access-date=14. 5. 2015}}</ref>) centar "Getty" ([[Engleski jezik|eng]]. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|date = 16. 3. 2009|last=Boehm|first=Mike|title=Getty slashes operating budget after severe investment losses|url=http://articles.latimes.com/2009/mar/16/entertainment/et-getty16|access-date=15. 4. 2015}}</ref> Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti ([[Engleski jezik|eng]]. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu [[Gallery Row (Los Angeles)|Gallery Row]], te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/local/la-me-0805-art-walk-20110805|date=5. 8. 2011|first=Kate|last=Mather|title=Downtown L.A. Art Walk safety changes planned|access-date=14. 5. 2015}}</ref> [[Datoteka:Foxyplaza.jpg|mini|[[Fox Plaza (Los Angeles)|Fox Plaza]] u okrugu [[Century City (Los Angeles)|Century City]]. Sjedište je kompanijer [[20th Century Fox]].]] === Kultovi === Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih [[kult]]ova i vođa kultova.<ref>{{cite news|url=http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|title=An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults|work=Curbed LA|date=20. 11. 2014|access-date=14. 5. 2015|archive-date=12. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150412155724/http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|url-status=dead}}</ref> Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica [[Brit Marling]] je, u junu 2014, izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."<ref>{{cite news | url=http://www.vulture.com/2014/07/brit-marling-on-i-origins.html?mid=facebook_nymag | title=Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling | work=New York Magazine | date=12. 7. 2014 | access-date=14. 5. 2015 | author=Meltzer, Marissa}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Dodger Stadium.jpg|mini|[[Stadion "Dodger"]] je domaći teren tima [[Los Angeles Dodgers]].]] Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su [[Los Angeles Dodgers]], koji igraju u [[Major League Baseball]] rangu profesionalnog [[bejzbol]]a, [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] koji igraju za [[National Basketball Association]] (odnosno NBA) i tim [[Los Angeles Kings]] koji igra u ligi [[National Hockey League]] kori igraju [[National Football League]] i [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]]. U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U [[Carson (Kalifornija)|Carsonu]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] se nalazi tim [[Los Angeles Galaxy]] koji igra u [[nogomet]]noj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheimu]] se nalaze timovi [[Los Angeles Angels of Anaheim]] (koji igraju za [[bejzbol]]sku ligu [[Major League Baseball]]) i Anaheim Ducks (koji igraju u [[hokej]]škoj ligi [[National Hockey League]]). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961, te su se 1966. premjestili u Anaheim.<ref name=iron>{{Cite book | last =Leonard Pitt, Dale Pitt | title =Los Angeles A to Z | url =https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt | publisher=University of California Press | year =1997 | pages =[https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt/page/560 560]–561 | isbn =0-520-20530-8}}</ref> Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom [[Disney]]ja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006, što je godinu dana nakon što je [[Disney]] prodao franšizu.<ref>{{cite web | url=http://ducks.nhl.com/club/page.htm?id=44140 | title=Ducks History: The Ducks Look | publisher=[[National Hockey League]] | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Drugi timovi grada su [[Los Angeles Sparks]] koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi [[Women's National Basketball Association]] i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12". Los Angeles je drugi po veličini grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a a sve do 1995. nije imao [[NFL]] tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad 1995, te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u [[Oakland]]. Rams su, prije 1995, nazivali svoj stadion domaćim terenom (1946–1979), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od 1982. do 1994. [[Datoteka:Staples Center, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|[[Centar "Staples"]] je sportska area i domaći teren timova [[Los Angeles Lakers]], [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Kings]].]] Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim [[Seattle Seahawks]] su se planirali premjestiti u LA nakon 1995. sezone [[NFL]]-a pod novim imenom i sa novim logom za 1996. sezonu. Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] podnijela je tužbu kako bi spriječila premještanje.<ref>{{cite news | url=http://www.seattlepi.com/sports/football/article/Dark-days-10-years-ago-the-Seahawks-nearly-1194634.php | title=Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California |newspaper= Seattle Post-Intelligencer | date=1. 2. 2006 | access-date=14. 5. 2015|last=Farnsworth|first=Clare}}</ref> Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za [[NFL]] tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.<ref>{{cite news | url= http://espn.go.com/los-angeles/nfl/story/_/id/9500649/arash-markazi-no-team-arrives-years-nfl-not-return-los-angeles-long | title=Might be soon or never for NFL in L.A. | publisher=ESPN | date=23. 7. 2013 | access-date=14. 5. 2015 | author=Markazi, Arash}}</ref> Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta 2011. odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom [[NFL]] timu u budućnosti.<ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2011/08/nfl-stadium-los-angeles.html | title=L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote&nbsp;– latimes.com | newspaper=Los Angeles Times | date=9. 8. 2011 | access-date=14. 5. 2015 | author=Zahniser, David}}</ref> Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] – [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. Oba puta korišten je stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932, prijašnja "10. ulica" preimenovana je u "Olympic Blv" ([[Bosanski jezik|bos]]. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prventstva u nogometu]] u Rose Bowlu 1994, uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara 2015.<ref>{{cite web | url=http://www.specialolympics.org/RegionsPages/content.aspx?id=17736&LangType=1033 | title=Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games | publisher=Special Olympics | date=14. 9. 2011 | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu [[Pasadena|Pasadene]]. Centar "Staples" je domaći teren timovima [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] iz [[NBA]]-ja, [[Los Angeles Sparks]] iz [[WNBA]]-ja i [[Los Angeles Kings]] iz [[NHL]]-a. Također je bio domaći stadion timu [[Los Angeles Avengers]], koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige. == Vlada == Los Angeles funkcionira na sistemu [[Povelja|povelje]], za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna 1999, te je na nju dodan veliki broj amandmana.<ref>{{cite web|url=http://www.lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|title=Los Angeles, California Code Resources|publisher=American Legal Publishing|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123035002/http://lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|archive-date=23. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća. Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: [[Policija|policijski odjel]] Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL). Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili 1999, stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća. Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore. === Zastupljenost grada === Los Angeles je podijeljen na 14 okruga u skupštini [[Kalifornija|savezne države Kalifornije]].<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054757/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U senatu savezne države, Los Angeles je podijeljen na 8 okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054153/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U [[predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država|predstavničkom domu Sjedinjenih Država]], Los Angeles je podijeljen u 10 kongresnih okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130930184128/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | archive-date=30. 9. 2013 | url-status = dead }}</ref> === Kriminal === [[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|mini|Policijski odjel Los Angelesa ([[LAPD]]) 2006. ispred novog sjedišta Caltrans District 7.]] Poput većine američkih gradova, stopa [[kriminal]]a u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine 1990-ih. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta 2006. sa 314 ubistava.<ref>{{cite news | url=http://abclocal.go.com/story?section=news/local/los_angeles&id=7204706 | title=Los Angeles crime rates hit 50-year lows | date=6. 1. 2010 | access-date=15. 5. 2015 | author=Powell, Amy | publisher=KABC-TV | archive-url=https://web.archive.org/web/20150721210109/http://abclocal.go.com/story?section=news%2Flocal%2Flos_angeles&id=7204706 | archive-date=21. 7. 2015 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | title=LAPD year-end crime statistics | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaOQtEgk?url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | url-status=dead }}</ref> Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope 1993. koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/assets/pdf/cityprof.pdf | title=LAPD Online Crime Rates | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva [[SWAT]] službenika [[Randal Simmons|Randala Simmonsa]], što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.<ref name="swat_killed">{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | title=Simmons, Randal | work=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=15. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100615144654/http://lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | url-status=dead }}</ref> Los Angeles je 2013. imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na [[internet]]u.<ref>{{cite web | url=http://losangeles.cbslocal.com/2014/01/06/lapd-city-murder-rate-drops-16-percent-in-2013/ | title=LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent | publisher=KCBS-TV | date=6. 1. 2014 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Tokom [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država]], javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.<ref name="mafiaLA"/> Dostigli su svoj vrh tokom 1940-ih i 1950-ih godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.<ref name="mafiaLA">{{cite book | url=http://books.google.ca/books?id=vyIXw1oq56YC&pg=PA153&dq=joe+ardizzone#v=onepage&q=&f=false | title=The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra | publisher=Tate Publishing | access-date=15. 5. 2015 | last=DeVico | first=Peter | year=2007 | page=154 | isbn=1-60247-254-8}}</ref> Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | title=Gangs | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaORUqDn?url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | url-status=dead }}</ref> Među njima su afroameričke bande [[Banda Crips|Crips]] i [[Banda Bloods|Bloods]] koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke [[Sureños]] i salvadorske [[Mara Salvatrucha]], obe potječu iz područja grada Los Angelesa. [[Banda 18th Street]] ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | title=Police target 11 worst Los Angeles street gangs | work=[[Reuters]] | date=8. 2. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | author=Serjeant, Jill | archive-date=23. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150123224131/http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == === Fakulteti i univerziteti === [[Datoteka:UCLA-old-statenormal-campus.jpg|mini|lijevo|Druga grana [[Kalifornijske normalne škole|Kalifornijskih normalnih škola]] u centru grada je svoja vrata otvorila [[1882]].]] Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: [[Kalifornijski državni univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), [[Kalifornijski državni univerzitet (Northridge)|Kalifornijski državni univerzitet, Northridge]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA). Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: [[AFI Conservatory]], [[Međunarodni univerzitet "Alliant"]], [[Univerzitet "Syracuse"]] (kampus u Los Angelesu), [[Američka akademija dramskih umjetnosti]] (kampus u Los Angelesu), [[Američki jevrejski univerzitet]], [[Američka muzička i dramska akademija]] (kampus u Los Angelesu), [[Univerzitet "Antioch"]] (kampus u Los Angelesu), [[Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke]], [[Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine]], [[Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe]] (kampus u Los Angelesu), [[Filmska škola Los Angelesa]], Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet [[Pravna škola "Loyola"|Pravne škole "Loyola"]] koja se nalazi u Los Angelesu), [[Fakultet "Marymount"]], [[Univerzitet "Mount St. Mary's"]], [[Nacionalni univerzitet Kalifornije]], [[Fakultet "Occidental"]] ("Oxy), [[Otis fakultet umjetnosti i dizajna]] (Otis), [[Institut arhitekture južne Kalifornije]] (SCI-Arc), [[Jugozapadna pravna škola]] i [[Univerzitet južne Kalifornije]] (USC). Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: [[Istočni fakultet Los Angelesa]] (ELAC), [[Fakultet grada Los Angelesa]] (LACC), [[Lučni fakultet Los Angelesa]], [[Misijski fakultet Los Angelesa]], [["Pierce" fakultet Los Angelesa]], [[Fakultet doline Los Angelesa]] (LAVC), [[Jugozapadni fakultet Los Angelesa]], [[Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa]] i [[Zapadni fakultet Los Angelesa]]. Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56&nbsp;km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u [[Sjedinjene Američke Države|državi]]. === Škole i biblioteke === [[Datoteka:Los-angeles-central-library.jpg|mini|[[Javna biblioteka Los Angelesa|Središnja javna biblioteka Los Angelesa]] se nalazi u centru grada.]] [[Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa]] služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.<ref>{{cite web | url=http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | title=US Census, District information | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071101225512/http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | archive-date=1. 11. 2007 | url-status=dead }}</ref> Nakon usvojenja "Prijedloga 13" 1978, urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u [[Ujedinjeni školski okrug Las Virgenesa|Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa]]. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja [[Visoka škola umjetnosti Los Angelesa|Visokom školom umjetnosti Los Angelesa]]. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.<ref>{{cite web | url=http://www.lapl.org/branches/ | title=Los Angeles Public Library Branches | publisher=Los Angeles Public Library | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika. == Mediji == Najveće i najpoznatije novine napisane [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] su ''[[Los Angeles Times]]''. ''[[La Opinión]]'' su gradske [[Španski jezik|španske]] novine, dok su [[The Korea Times (Los Angeles)|''The Korea Times'']] gradske [[Korejski jezik|korejske]] novine. ''[[The World Journal]]'' su najuspješnije i najpoznatije gradske [[Kineski jezik|kineske]] novine te su ''[[Los Angeles Sentinel]]'' najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Sa sjedištem u [[Playa Del Rey (Los Angeles)|Playa Del Reyu]], ''[[Investor's Business Daily]]'' se distribuiraju širom Los Angelesa. [[Datoteka:Latimeshq.JPG|mini|desno|Sjedište novina [[Los Angeles Times]].]] U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: ''[[Los Angeles Register]]'', ''[[Daily News]]'' (koji se fokusirana na [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]]), ''[[LA Weekly]]'', ''[[L.A. Record]]'' (koji se fokusira na muzičku scenu područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]), ''[[Los Angeles magazine]]'', ''[[Los Angeles Business Journal]]'', ''[[Los Angeles Daily Journal]]'' (pravne industrijske novine), ''[[The Hollywood Reporter and Variety]]'' (novine zabavne industrije) i ''[[Los Angeles Downtown News]]''. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući armenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa ''[[The Daily Breeze]]'' (koji se izdaje u South Bayu) i ''[[The Long Beach Press-Telegram]]''. Los Angeles i [[New York]] su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.<ref>{{cite web | url=http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | title=Allocation | publisher=Museum of Broadcast Communications | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=29. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130829172310/http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | url-status=dead }}</ref> Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne [[PBS]] stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na [[Španski jezik|španskom]]. Sa sjedištem u [[Santa Ana (Los Angeles)|Santa Ani]], [[KTBN]] 40 je predstavljajuća stanica [[Religija|religijske]] TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa. == Saobraćaj == === Autoputevi === [[Datoteka:Los Angeles - Echangeur autoroute 110 105.JPG|mini|desno|Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.]] Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u [[Metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskom području Los Angelesa]]. [[Teksaški institut za prijevoz]] objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je 2005. rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate.html | title=Best And Worst Cities For Commuters | work=Forbes | date=25. 4. 2008 | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa slijede [[San Francisco]], [[Oakland]], [[Washington, D.C.]] i [[Atlanta]] (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate3_slide_3.html?thisSpeed=undefined | title=In Depth: 10 Worst Cities For Commuters | work=Forbes | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Uprkos zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su [[New York]], [[Philadelphia]] i [[Chicago]]. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. iznosilo 29,2 minuta, što je slično [[San Francisco|San Francisku]] i [[Washington, D.C.|D.C-ju]].<ref name="ACS2006">{{cite web | url=http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | title=American Community Survey 2006, Table S0802 | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=16. 9. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080916055045/http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | url-status=dead }}</ref> Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa s ostatkom savezne države može se navesti I-5, koji ide južno kroz [[San Diego]], pa do [[Tijuana|Tijuane]] u [[Meksiko|Meksiku]], te sjeverno kroz [[Sacramento]], [[Portland]], [[Seattle]], pa sve do [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice]] s [[Kanada|Kanadom]]; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno s obale na obalu od svih autoputeva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, [[San Francisco|San Franciska]], [[Redwood Empire]]a i obala [[Oregon]]a i Washingtona. === Tranzitni sistemi === [[Datoteka:Los Angeles County Metro Rail and Metro Liner map.svg|mini|Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji.]] Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra 2010. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,<ref name="metro">{{cite web | url=http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | title=Ridership Statistics | publisher=Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=1. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111101115617/http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | url-status=dead }}</ref> koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.<ref name=metro /> 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz 2006.<ref>{{cite news | url=http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title=New Yorkers are Top Transit Users | publisher=[[CNN]] | date=29. 6. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | last=Christie | first=Les | archive-date=16. 5. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080516222801/http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | url-status=dead }}</ref> Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.<ref name="APTA">{{cite web | url=http://www.apta.com/resources/statistics/Documents/Ridership/2011_q1_ridership_APTA.pdf | title=Public Transit Ridership Report | publisher=American Public Transportation Association | access-date=15. 5. 2015 | year=2011}}</ref> Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima. Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i [[Amtrak]] vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u [[Union Station (Kalifornija)|Union Stationu]], što je sjeverno od centra grada. === Aerodromi === [[Datoteka:LAX LA.jpg|mini|Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.]] Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno [[međunarodni aerodrom Los Angelesa]] ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je 2013. imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta. Drugi obližni komercijalni aerodromi su: * (IATA: '''ONT''', ICAO: '''KONT''') LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge [[Inland Empire]]u. * (IATA: '''BUR''', ICAO: '''KBUR''') Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom ''Burbank Airport''; pruža usluge [[San Fernando|San Fernandu]] i [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] * (IATA: '''LGB''', ICAO: '''KLGB''') Long Beach Airport, pruža usluge području [[Long Beach]]a i Harbora * (IATA: '''SNA''', ICAO: '''KSNA''') John Wayne Airport, pruža usluge [[Okrugu Orange (Kalifornija)|okrugu Orange]] Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je [[aerodrom "Van Nuys"]] (ATA: '''VNY''', ICAO: '''KVNY''').<ref>{{cite web | url=http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | title=Van Nuys Airport General Description | publisher=Los Angeles World Airports | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=5. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111005140814/http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | url-status=dead }}</ref> === Morske luke === [[Datoteka:Los Angeles Bridge.jpg|mini|[[Most "Vincent Thomas"]] se nalazi na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]].]] [[Luka Los Angelesa]] se nalazi u [[zalivu San Pedra]] u [[San Pedro (Los Angeles)|istoimenom susjedstvu]], te je udaljena 32&nbsp;km južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30&nbsp;km<sup>2</sup> te pokriva 69&nbsp;km<sup>2</sup> rive. Graniči [[Luka Long Beacha|luku Long Beacha]]. Morske [[Luka Los Angelesa|luke Los Angelesa]] i [[Luka Long Beacha|Long Beacha]] zajedno prave luku ''Los Angeles/Long Beach''.<ref>{{cite web |url=http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee |format=PDF |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061008141319/http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |archive-date=8. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.harboremployers.com/web/ |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association |publisher=Harboremployers.com |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Po podacima iz 2008, zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona [[Jedinica ekvivalentne dvadesete stope|jedinice ekvivalentne dvadesete stope]] (odnosno TEU).<ref>{{cite web|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |title=AAPA World Port Rankings 2008 |format=PDF |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je 2014. imao 590.000 putnika.<ref>{{cite web | url=http://www.portoflosangeles.org/facilities/passenger.asp | title=Cruise Passenger and Ferry Terminals | publisher=Port of Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi [[Most "Vincent Thomas"|Vincent Thomas]], [[Most "Henry Ford"|Henry Ford]], [[Most "Gerald Desmond"|Gerald Desmond]] i most [[Most "Commodore Schuyler F. Heim"|Commodore Schuyler F. Heim]]. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do [[Avalon (Kalifornija)|Avalona]] na [[Ostrvo Santa Cataline|ostrvu Santa Cataline]]. == Gradska partnerstva == [[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|upright|Znak pored [[Gradske vijećnica Los Angelesa|gradske vijećnice Los Angelesa]] prikazuje gradska partnerstva.]] Los Angeles ima 25 bratska grada,<ref name="Sistercities">{{cite web | url=http://sistercities.lacity.org/ | title=Sister Cities of Los Angeles | publisher=Sister Cities Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> te su ovdje poredani hronološki: {{div col||20em}} * [[Eilat]], [[Izrael]] (1959) * [[Nagoya]], [[Japan]] (1959) * [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]] (1962) * [[Bordeaux]], [[Francuska]] (1964)<ref name="Bordeaux twinnings">{{cite web | url=http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | title=Bordeaux– Rayonnement européen et mondial | work=Mairie de Bordeaux | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207154903/http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref><ref name="Bordeaux twinnings 2">{{cite web | url=http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | title=Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures | work=Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères) | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207152951/http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Berlin]], [[Njemačka]] (1967)<ref name="Berlin twinnings">{{cite web | url=http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | title=Berlin City Partnerships | work=Der Regierende Bürgermeister Berlin | access-date=17. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130521054019/http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | archive-date=21. 5. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Lusaka]], [[Zambija]] (1968) * [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] (1969) * [[Auckland]], [[Novi Zeland]] (1971) * [[Busan]], [[Južna Koreja]] (1971) * [[Mumbai]], [[Indija]] (1972) * [[Teheran]], [[Iran]] (1972) * [[Taipei]], [[Tajvan]] (1979) * [[Guangzhou]], [[Kina]] (1981)<ref name="Guangzhou twinnings">{{cite web | url=http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | title=Guangzhou Sister Cities | publisher=Guangzhou Foreign Affairs Office | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121024091437/http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | archive-date=24. 10. 2012 | url-status=dead }}</ref> * [[Atina]], [[Grčka]] (1984) * [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (1984) * [[Vancouver]], [[Kanada]] (1986)<ref name="Vancouver">{{cite web | url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf | title=Vancouver Twinning Relationships | publisher=City of Vancouver | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> * [[Giza]], [[Egipat]] (1989) * [[Jakarta]], [[Indonezija]] (1990) * [[Kaunas]], [[Litvanija]] (1991) * [[Makati]], [[Filipini]] (1992) * [[Split]], [[Hrvatska]] (1993)<ref name="Split twinnings">{{cite web | url=http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | title=Gradovi prijatelji Splita | trans-title=Split Twin Towns | work=Grad Split [Split Official City Website] | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035937/http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | archive-date=24. 3. 2012 | url-status=live }}</ref> * [[San Salvador]], [[El Salvador]] (2005) * [[Bejrut]], [[Liban]] (2006) * [[Ischia]], [[Italija]] (2006) * [[Erevan]], [[Armenija]] (2007)<ref name="Yerevan twinnings 2">{{cite web | url=http://www.yerevan.am/en/partner/sister-cities/ | title=Yerevan Twin Towns & Sister Cities | work=Yerevan Municipality Official Website | access-date=15. 5. 2015}}</ref> {{div col end}} Los Angeles također ima sljedeće prijateljske gradove:<ref name="Manchester">{{cite web | url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/greater-manchester-news/twinning-link-with-la-925445 | title=Twinning link with LA | newspaper=Manchester Evening News | date=27. 7. 2009 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> * [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * [[Łódź]], [[Poljska]] * [[Manchester]], Engleska, UK * [[Tel Aviv]], Izrael<ref>{{cite web | url=http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | title=Tel Aviv/Los Angeles Partnership | publisher=The Jewish Federation of Greater Los Angeles | access-date=7. 8. 2008 | year=2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080623075353/http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | archive-date=23. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == {{div col||30em}} * [[Pobune u Los Angelesu 1992.]] * [[Spisak gradova Kalifornije]] * [[Spisak gradova južne Kalifornije]] * [[Spisak najvećih gradova u Kaliforniji po broju stanovnika]] * [[Spisak muzeja Los Angelesa]] * [[Spisak muzičkih mjesta Los Angelesa]] * [[Spisak najviših zgrada Los Angelesa]] * [[Fondacija kraljice anđela]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Literatura == {{div col|small=yes}} ;Općenito * {{cite book | author = Carey McWilliams | publisher = Peregrine Smith | title = Southern California: An Island on the Land | edition = 9 | year = 2009 | isbn = 978-0-87905-007-8 | url = https://archive.org/details/southerncaliforn00mcwi }} * {{cite book | author=Richard White | title = It's Your Misfortune and None of My Own: A New History of the American West | url=https://archive.org/details/itsyourmisfortun0000whit_n9j5 | publisher=University of Oklahoma Press | year = 1991 | isbn = 978-0-8061-2567-1}} * {{cite book | author =David Rieff | title = Los Angeles: Capital of the Third World | url =https://archive.org/details/losangelescapita0000rief | publisher = Touchstone | year = 1992 | isbn = 978-0-671-79210-7}} * {{cite book | author=Peter Theroux | title=Translating LA: A Tour of the Rainbow City | publisher=Norton | year=1994 | isbn=978-0-393-31394-9 | url=https://archive.org/details/translatingla00pete }} * {{cite book | author=Paul Glover | title = Los Angeles: A History of the Future | publisher=Greenplanners | year = 1995 | isbn = 978-0-9622911-0-4}} * {{cite book | author=Leonard Pitt i Dale Pitt | title = Los Angeles A to Z: An Encyclopedia of the City and County | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2000 | isbn = 978-0-520-20530-7}} * {{cite book | author = Kevin Starr i David Ulin | editor = Jim Heimann | title = Los Angeles: Portrait of a City | publisher = Taschen America | year = 2009 | isbn = 978-3-8365-0291-7}} ;Arhitektura i teorija urbanizacije * {{cite book | author=Reyner Banham | title = Los Angeles: The Architecture of Four Ecologies | url=https://archive.org/details/losangelesarchit0000banh | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2009 | edition = 2nd | isbn = 978-0-520-26015-3}} * {{cite book | author=Mike Davis | title = City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles | url=https://archive.org/details/cityofquartzexca0000davi | publisher=Verso | year = 2006 | isbn = 978-1-84467-568-5}} * {{cite book | author=Robert M. Fogelson | title = The Fragmented Metropolis: Los Angeles 1850–1930 | url=https://archive.org/details/fragmentedmetrop0000foge_l1o1 | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 1993 | isbn = 978-0-520-08230-4}} * {{cite book | author=Norman M. Klein | title = The History of Forgetting: Los Angeles and the Erasure of Memory | url=https://archive.org/details/historyofforgett0000klei | publisher=Verso | year = 1997 | isbn = 978-1-84467-242-4}} * {{cite book | author = Sam Hall Kaplan | title = L.A. Lost & Found: An Architectural History of Los Angeles | publisher = Hennessey and Ingalls | year = 2000 | isbn = 978-0-940512-23-8}} * {{cite book | author = Wim de Wit i Christopher James Alexander | title = Overdrive: L.A. Constructs the Future, 1940–1990 | url = https://archive.org/details/overdrivelaconst0000unse | publisher = Getty Publications | year = 2013 | isbn = 978-1-60606-128-2}} ;Odnos rasa * {{cite book|author=Rodolfo Acuña|title=Anything but Mexican: Chicanos in contemporary Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=0lQXqQPNOUcC|access-date=31. 12. 2015|year=1996|publisher=Verso|isbn=978-1-85984-031-3}} * {{cite book | author=Lynell George | title = No Crystal Stair: African Americans in the City of Angels | url=https://archive.org/details/nocrystalstairaf0000geor | publisher=Verso | year = 1992 | isbn = 978-0-86091-389-4}} * {{cite book | title = L.A. City Limits: African American Los Angeles from the Great Depression to the Present | author = Josh Sides | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2006 | isbn = 978-0-520-24830-4}} * {{cite book | title = Murder at the Sleepy Lagoon: Zoot Suits, Race, and Riot in Wartime L.A. | author = Eduardo Obregón Pagán | publisher = The University of North Carolina Press | year = 2006 | isbn = 978-0-8078-5494-5}} * {{cite book | title = The Great Black Way: L.A. in the 1940s and the Last African American Renaissance | url = https://archive.org/details/greatblackwayla00smit | author = R. J. Smith | year = 2007 | publisher = PublicAffairs | isbn = 978-1-58648-521-4}} ;LGBT * {{cite book | title = Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians | author = Lillian Faderman i Stuart Timmons | year = 2006 | publisher = Basic Books | isbn = 0-465-02288-X | url = https://archive.org/details/gaylahistoryofse00lill }} * {{cite book | title = Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics | url = https://archive.org/details/bohemianlosangel0000hure | author = Daniel Hurewitz | publisher = University of California Press | place = Berkeley | year = 2007 | isbn = 0-520-24925-9}} ;Okoliš * {{cite book | author=Marc Reisner | title=Cadillac Desert: The American West and its Disappearing Water | publisher=Penguin Books | year=1986 | isbn=978-0-14-017824-1 | url=https://archive.org/details/cadillacdesertam00reis }} * {{cite book | title = Smogtown: The Lung-Burning History of Pollution in Los Angeles | author = Chip Jacobs i William Kelly | publisher = Outlook Hardcover | year = 2008 | isbn = 1-58567-860-0 | url = https://archive.org/details/smogtownlungburn00jaco }} ;Umjetnost i književnost * {{cite book | editor = David L. Ulin | title = Writing Los Angeles: A Literary Anthology | publisher = Library of America | year = 2002 | isbn = 978-1-931082-27-3 | url = https://archive.org/details/writinglosangele0000unse }} * {{cite book | title = Pop L.A.: Art and the City in the 1960s | author = Cécile Whiting | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2008 | isbn = 978-0-520-25634-7}} {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Los Angeles}} * {{en simbol}} [http://www.lacity.org/ Službeni veb-sajt grada Los Angelesa] * {{en simbol}} [http://life.time.com/?attachment_id=4004 "Los Angeles Then and Now"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709164512/http://life.time.com/?attachment_id=4004 |date=9. 7. 2014 }} – slikovna prezentacija časopisa ''Life'' * {{de simbol}} [https://www.faz.net/aktuell/reise/michael-lange-fotografiert-in-den-industrievierteln-von-los-angeles-15991837.html?GEPC=s9 Svjetlosnim farom preko grada] – monografija iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'' {{Divlji zapad}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Los Angeles|*]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Los Angeles]] [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] 8qyyi8fekpwsvxvmhy0iddq1np2qhrq Lisabon 0 5945 3898961 3849877 2026-06-18T11:43:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898961 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = Crest of Lisboa.png |Karta = LocalLisboa.svg |Država = {{ZID|Portugal}} |ImeSrednjegNivoaVlasti = |SrednjiNivoVlasti = |Općina = |Stanovništvo = 545796 |StanovništvoGodina = 2021 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 84.8 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Carlos Moedas |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = www.cm-lisboa.pt |Slika = Alfama-CCBY.jpg |SlikaInfo = Alfama, dio Lisabona }} '''Lisabon''' ({{jez-pt|Lisboa}}) jest [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Portugal]]a. Unutar administrativnih granica grada koji se prostire na površini od 100,05&nbsp;km<sup>2</sup> živi 545.796<ref name=":0">{{Cite web|url=https://tabulador.ine.pt/indicador/?id=0011609&lang=EN|title=Popis stanovništva i stanova - Popis 2021|last=INE|website=tabulador.ine.pt|publisher=Nacionalni institut za statistiku|access-date=15. 1. 2023|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123125336/https://tabulador.ine.pt/indicador/?id=0011609&lang=EN|url-status=dead}}</ref> stanovnika. Izvan ovih granica, na području urbanog dijela grada živi oko 2,87<ref name=":0" /> miliona stanovnika čime je Lisabonska urbana zona 11. najmnogoljudnija takva zona u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Grad se smjestio na zapadnoj obali [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], na izlazu iz zaliva, kratko prije ušća rijeke [[Tejo]] u [[Atlantski okean]]. Lisabon je upravni, kulturni, obrazovni i privredni centar Portugala, u kom su smješteni vlada, državna uprava sa ministarstvima i sudstvom. Svoje sjedište u Lisabonu imaju i Akademije nauka i Akademija umjetnosti, Historijska akademija, [[Konzervatorijum]], Vojna akademija, te veliki niz drugih značajnih znanstvenih institucija nacionalnog karaktera, kao što su Nacionalna biblioteka, Nacionalni arhiv i instituti. Lisabon je i središte [[nadbiskupija|nadbiskupije]] i jedan od najvažnijih vjerskih centara Portugala sa nizom većih i manjih crkvi, samostana i vjerskih škola. U gradu su smješteni i nacionalni teatar, [[Opera]], te niz manjih klasičnih i savremenih teatarskih kuća za svačiji ukus. Muzeji i galerije su svjetskog ranga, a tu se posebice ističu privatna zbirka iz ostavštine [[Gulbenkiana]] s antologijskim djelima savremene [[umjetnost]]i [[20. vijek]]a, te muzeji Museu Nacional de Arte Antiga i Museum Calouste. == Historija == === Nastanak === Za Lisabon se pretpostavlja, da je grad feničanskog porijekla (Alis Ubbo), od [[205]]. godine p. n. e. [[Rimska imperija|rimski municipij]] Felicitas Julia, glavni grad provincije Lusitania. U [[5. vijek]]u Lisabon je najprije bio pod alanjskom, a između [[585]]. i [[713]]. pod vlasti zapadnih [[Goti|Gota]]. [[715]]. osvajaju ga [[Arapi]], a [[1147]]. pod svoju ga vlast vraća portugalski kralj Alfons I., čija rezidencija postaje [[1260]]. Lisabon je u [[15. vijek]]u jedan od najvažnijih trgovačkih centara zapadnog svijeta i uz [[Sevilla|Sevillu]] jedan od najbogatijih gradova [[Evropa|Evrope]]. Oko [[1600]]., nakon što grad potpada pod špansku krunu, Lisabon gubi na svom ekonomskom značaju. [[1755]]. veliki [[Veliki zemljotres u Lisabonu|zemljotres]] srušio je veći dio grada, nakon čega počinje obnova i [[modernizacija]], koju vodi ministar Pombal. {{Široka slika|Vasco da Gama bridge panorama.jpg|1800px|[[Vasco da Gama (most)|Pogled na most Vasco da Gama]] u Lisabonu}} == Industrija == [[Industrija]] obuhvata uglavnom tradicionalne grane, kao što su [[brodogradnja]], željezare, rafinerije nafte, [[elektrotehnika]], [[tekstil]]na industrija, hemijska industrija, proizvodnja [[šećer]]a, [[pivo|piva]], [[keramika|keramike]], [[lijekovi|lijekova]], [[duhan]]a. == Promet i veze == Lisabonska luka je dugo vremena bila jedna od najvažnijih na cijelom Iberskom poluotoku, a raspolaže pristaništima za [[tanker]]e i do 300.000 tona, uključujući i terminal za kontejnere. Internacionalni [[aerodrom]] Portela, željezničke veze, solidna mreža gradske podzemne željeznice, te razgranata mreža savremenih gradskih saobraćajnica poput bulevara, avenija i obilaznica dovoljno govore, kako je Lisabon prometno i više no dobro povezan kako sa susjednim regijama, tako i sa inostranstvom. [[1998]]. Lisabon je bio i grad domaćin Svjetske izložbe "[[EXPO]]". == Znamenitosti == [[Datoteka:Convento do Carmo ruins in Lisbon.jpg|mini|desno|350p|Detalj iz starog grada u Lisabonu]] Među znamenitosti grada u prvom redu spadaju tvrđava São Jorge maurskog porijekla (restaurirana [[1938]]/[[1940]]), stari grad Alfama sa romansko-gotičkom katedralom Sé Patriarcal iz [[12. vijek]]a, kasnorenesansna crkva São Vicente de Fora i Panteon, te crkva São Roque sa kapelom Sv. Ivana u centru grada. Poslije zemljotresa [[1755]]. grad se izgrađuje prema pravokutnom principu, čime dolazi do izgradnje Donjeg grada Cidade Baixa, sa reprezentativnim trgovima, kao što su Praça do Comércio u njegovu južnom dijelu i Praça Dom Pedro IV poznata i kao Rossio sa monumentalnom zgradom Nacionalnog teatra ([[1842]]/[[1846]]), gdje se smjestio poslovni i bankarski centar grada. U neposrednom se susjedstvu nalazi i pitoreskna četvrt Chiado, koja je dijelom uništena tokom velikog požara [[1988]]. godine. Zaštitni znak Lisabona ipak je Elevador, gradska uspinjača u obliku tornja, koju je projektirao poznati francuski arhitekt [[Eiffel]], a koja spaja Donji grad sa centrom. Na zapadu grada nalazi se Basílica da Estrela ([[1779]]/[[1790]]), kapela Santo Amaro ([[1549]]), zgrada Parlamenta (isprva samostan São Bento, [[1598]]), kao i palača Ajuda ([[1802]]). U četvrti Belém nalaze se bivši hijeronimitski samostan iz [[16. vijek]]a, te glasovita Torre de Belém ([[1515]]-[[1521]]), koji se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj listi svjetske kulturne baštine. Ne treba zaboraviti ni "Spomenik otkrića" u istom dijelu grada, kao ni kraljevsku ljetnu rezidenciju, dvorac Queluz iz [[1747]]. godine. == Obrazovanje == Lisabon je važan univerzitetski centar sa šest visokoškolskih ustanova, [[univerzitet]]a i akademija. Najstariji univerzitet osnovan je [[1290]]., Tehnički univerzitet osnovan je [[1931]]., Katolički univerzitet [[1968]]., Novi univerzitet [[1973]]., te dva privatna univerziteta iz [[1986]]. godine. <br><gallery class="center" caption="Lisabon - Lisboa"> Lissabon-Castelo de Sao Jorge-20-Ausblick-2011-gje.jpg Lissabon-Largo das Portas do Sol-28-2011-gje.jpg Lissabon-Kathedrale-Se-04-Westwerk-2011-gje.jpg Lissabon-Alfama-14-Festschmuck fuer San Antonio-Waesche-2011-gje.jpg Lissabon-Strassenbahn-04-Fahrer-2011-gje.jpg Lissabon-Praca dos Restauradores-02-2011-gje.jpg Lissabon-Rua do Carmo-04-Luvaria Ulisses-2011-gje.jpg Lissabon-Santa Engracia-12-Panteao Nacional-2011-gje.jpg </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Setubal]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lisbon}} * [https://web.archive.org/web/20070513053242/http://www.jordibusque.com/Index/Stories/AlfamaCastelo/AlfamaCastelo_01.html Alfama & Castelo] * [https://www.youtube.com/watch?v=qC31v_HKtHQ "Lisabon"], serijal ''72+'', [[Al Jazeera Balkans]], 16. 2. 2024. ([[YouTube]]) {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Evropski gradovi kulture}} {{Evropske prijestonice sporta}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Gradovi u Portugalu]] [[Kategorija:Lisabon| ]] ax8nyxp4h8utr5j0sisa3wzm6fdzrxt Lilium bosniacum 0 8681 3898954 3895748 2026-06-18T11:04:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898954 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''Lilium bosniacum''}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | slika = Bosanski ljiljan - Ozren 1.JPG | slika_širina =250px | naziv = ''Lilium bosniacum'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | phylum = | classis = | ordo = [[Liliales]] | familia = ''[[Liliaceae]]'' | genus = ''Lilium'' | dvoimeno= '''''Lilium bosniacum'''' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | status = EN }} '''Bosanski ljiljan''' – ''Lilium bosniacum'' (Beck ex Fritsch) − je vrsta [[ljiljan]]a porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Poznat je i kao '''Zlatni ljiljan''' i '''Bosanski ljiljan'''. Dugo je smatran podgrupom vrsta ''Lilium pyrenaicum'' i/ili ''Lilium carniolicum'', ali su 2005. bosanskohercegovačke populacije izdvojene u posebnu vrstu.<ref name=":0">Muratović, E., Bogunić, F., Soljan, D., & Siljak-Yakovlev, S. 2005: Does Lilium bosniacum merit species rank? A classical and molecular-cytogenetic analysis. Pl. Syst. Evolution 252: 97–109.</ref> Neki rezultati molekularnih studija<ref>I. Resetnik, Z. Liber, Z. Satovic, P. Cigic, T. Nikolic: ''Molecular phylogeny and systematics of the Lilium carniolicum group (Liliaceae) based on nuclear ITS sequences'', in: Plant Systematics and Evolution, 265: 45–58 (2007)</ref> tretiraju ga kao infraspecifični takson ''Lilium carniolicum''. ''Lilium bosniacum'', zajedno s ''[[Lilium albanicum]]'' i ''[[Lilium jankae]]'', tretirani su kao varijante ''[[Lilium carniolicum]]''. Međutim, opsežne DNK analize<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |url=http://www.bgbm.org/willdenowia/w-pdf/wi36-2Ikinci+al.pdf |title=Nursel Ikinci, Christoph Oberprieler, Adil Güner: On the origin of European lilies: phylogenetic analysis of Lilium section Liriotypus (Liliaceae) using sequences of the nuclear ribosomal transcribed spacers, In: Willdenowia 36, 2006, str. 647–656. |access-date=26. 5. 2026 |archive-date=22. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120222031335/http://www.bgbm.org/willdenowia/w-pdf/wi36-2Ikinci+al.pdf |url-status=dead }}</ref> pokazale su da je ova grupa polifiletička. Bosanski ljiljan doseže visine između 30 i 90 centimetara. [[Cvijet]] je od zlatno žute do žuto-narandžaste ili žućkasto crvene boje. Cvjeta u maju i junu. Na vrhu stabljike obično ima jedan do tri viseća cvijeta, čije su latice debele i savijene unatrag. Prašnici strše i intenzivnije su [[Biološki pigment|pigmentirani]] od latica. [[Datoteka:LILIUM.png|mini|lijevo|250px|Bosanski ljiljan iz okoline Sarajeva]] Raste na kraškim padinama i grebenima, na nadmorskim visinama od 1.200 do 1.900&nbsp;m. == Bosanski simbol == {{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}} Ljiljan se još naziva i zlatni ljiljan, simbol dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]]. Kada je [[Bosna i Hercegovina]] ponovo postala nezavisna država, 1992, zlatni ljiljan se nalazio na zastavi i grbu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike]], ali i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. ==Reference== {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Endem]] * [[Endemizam]] * [[Bosanskohercegovački endemi]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Bosanci]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] {{commonscat|Lilium bosniacum}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Liliaceae]] 7bfya4zp7r0l217w22i5ashqtlsdrmb Dallas 0 10579 3898917 3630636 2026-06-17T21:13:04Z De71la 163722 3898917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = Seal of Dallas.svg |Karta = TXMap-doton-Dallas.PNG |Država = {{ZD|SAD}} [[SAD]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Američka savezna država |SrednjiNivoVlasti = [[Texas]] |Općina = |Stanovništvo = 1232940 |StanovništvoGodina = 2006 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = 6003967 |StanovništvoMetroGodina = 2006 |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 997.1 |Nadmorska visina = 131 |Pozivni broj = 214, 469, 972 |Poštanski broj = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Tom Leppert |NačelnikIzabran = 2007 |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = [[Republikanska stranka (SAD)]] |Web = www.dallascityhall.com |Slika = Xvisionx Dallas Stemmons.jpg |SlikaInfo = Pogled na Dallas }} '''Dallas''' je drugi grad po veličini u državi [[Teksas]] i zajedno sa [[Fort Worth]]-om, sa kojim čini [[Dallas-Fort Worth metropleks]] (DFW), najveći ekonomski centar u južno-centralnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.tshaonline.org/handbook/entries/dallas-tx|title=A Comprehensive History of Dallas, Texas|last=Association|first=Texas State Historical|website=Texas State Historical Association|language=en|access-date=2026-06-17}}</ref> Dallas ima 1.1 milliona stanovnika a kao najveći dio DFW metropleksa uključuje 5.1 milliona stanovnika što ga čini jednim od 5 najvećih metropleksa u SAD-u. Dallas je također i sjedište općine Dallas.<ref>Commodore Alexander James Dallas, a brother of George Mifflin Dallas, who was a naval commander was stationed in the Gulf of Mexico (Morphis, J. M., ''History of Texas from its Discovery and Settlement'', 1874)</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tshaonline.org/handbook/entries/dallas-county|title=Dallas County: Geography, History, and Economy|last=Association|first=Texas State Historical|website=Texas State Historical Association|language=en|access-date=2026-06-17}}</ref> Dallas u Teksasu je deveti najveći grad u Sjedinjenim Američkim Državama, smješten u sjevernom, središnjem Teksasu, nadomak rijeke [[Trinity (rijeka)|Trinity]].<ref>{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/cities/dallas-texas.html|title=Dallas, Texas|last=Places|first=Erica Ball February 23 2023 in|date=2023-02-23|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=2026-06-17}}</ref> Grad se razvio iz svojih pograničnih početaka u glavni ekonomski centar, uglavnom vođen poduzetničkim duhom svojih stanovnika.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Dallas, Texas {{!}} Geography and Cartography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-06-17}}</ref> == Geografija == Dallas, koji se prostire na oko 880 kvadratnih kilometara, odlikuje se [[Prerija|prerijskim]] krajolikom kojeg karakterišu niska brda i raštrkano drveće. Klima se odlikuje vrućim ljetima, i to temperaturama koje povremeno prelaze 37°C, te blagim zimama, sa čestim vremenskim nepogodama kao što su [[Tornado|tornada]] i jake grmljavinske oluje.<ref name=":1" /> Od 2022. godine, Dallas je imao stanovništvo koje je brojalo oko 1,3 miliona, što pokazuje bogatu raznolikost sa značajnim [[Hispaniola|hispanskim]], [[Afroamerikanci|afroameričkim]] i [[Evropeidna rasa|bjelačkim]] stanovništvom. Ovo multikulturalno okruženje ogleda se u više od 50 jezika koji se govore u cijelom gradu. S ekonomske strane, Dallas je prešao iz ekonomije zasnovane na proizvodnji pamuka u onu koja se ističe na poljima finansija, tehnologije i proizvodnju, potpomognutu snažnom transportnom mrežom, uključujući prometni [[Međunarodni aerodrom Dallas/Fort Worth]].<ref name=":1" /> == Historija == Prvi evropski doseljenici u Dallas počeli su pristizati [[1778]]. godine. Grad je osnovan [[1841]]. godine nakon što je bio istražen i katastarski zaveden [[1839]]. godine. [[1846]]. godine osnovana je i općina Dallas.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://medium.com/@robertpeters/a-brief-history-of-dallas-texas-a4a97fa80e68|title=A Brief History of Dallas, Texas|last=Peters|first=Robert|date=2017-08-18|website=Medium|language=en|access-date=2026-06-17}}</ref> == Administrativna podjela == Gradska zajednica Dallas-Fort Worth metropleks se dijeli u nekoliko općina: Dallas, Collin, Denton, Kaufman i Rockwall. Svaki grad ima svog gradonačelnika. Trenutni gradonačelnik Dallasa je Laura Miller. == Bosanskohercegovačka dijaspora == Prema neslužbenim procjenama u Dallasu se nalazi oko 8.000 bosanskohercegovačkih emigranata uglavnom doseljenika od [[Rat u Bosni i Hercegovini|zadnjeg rata]] (1992-1995). U DFW metropleksu ih ima oko 12.000. Zbog urbanističke organizacije grada koja je uglavnom bazirana na perifernom razvoju, većina bosanskih emigranata živi razbacano po metropleksu bez značajne centralne zajednice. Broj i uticaj BH organizacija je vrlo mali, te je uticajna sfera [[Dijaspora|bh. dijaspore]] u društvenom i političkom razvoju grada izuzetno mala. Većina bh. emigranata u Dallasu je iz neretvanskog regiona [[Hercegovina|Hercegovine]] sa manjim brojem iz centralne Bosne i Bosanske krajine.<ref>{{Cite web|url=https://www.bhfuturesfoundation.org/news/dallas-meetup-2026|title=Dallas Meetup: Growing a Community, Strengthening Connections|date=2026-02-08|website=Bosnia & Herzegovina Futures Foundation|language=en-US|access-date=2026-06-17}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://upgnorthamerica.com/project/bosniaks-in-north-america/|title=Bosniaks in North America|website=UPG North America|language=en-US|access-date=2026-06-17}}</ref> == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}}{{Commonscat|Dallas, Texas}} == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dallas| ]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Gradovi u Teksasu]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Dallas, Teksas]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Collin]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Denton]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Rockwall]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Kaufman]] ta74wp2yzu4r7bxq2zsc38fpbowdhcb Murat I 0 11911 3898958 3829356 2026-06-18T11:36:07Z ~2026-35491-10 182695 /* */ 3898958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Murat I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Murat Hüdavendigar.jpg | Opis slike = | Vladavina =1362 - 15. juni 1389. | Prethodnik =[[Orhan|Sultan Orhan]] | Nasljednik =[[Bajazid I]] | Supružnik =[[Gülçiçek Hatun]]<br>[[Marya Thamara Hatun]]<br>[[Paşa Melek Hatun]]<br>[[Fûl-Dâne Hâtûn]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Orhan]] | Majka =[[Hirofira Nilufer Hatun]] | Datum rođenja =1326. | Datum smrti = 15. juni 1389. |}} '''Tisina amco Murat I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: مراد اول‎; 29. juni 1326 – 15. juni 1389) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1362. do 1389.<ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - MURAD HUDAVENDIGAR|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/03index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title = Murad I {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Murad-I|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 2. 2016}}</ref> Osvojio je [[Osmnalijsko osvajanje Jedrena|Jedrene]] i preimenovao ga u [[Edirne]] koji 1362. postaje novi glavni grad Osmanskog Carstva. On je dodatno proširio Osmansko Carstvo zauzimajući istočne dijelove Balkana prisiljavajući kneževe [[Srpsko carstvo|Srbije]] i [[Drugo Bugarsko carstvo|Bugarske]] te Bizantijskog cara [[Ivan V Paleolog|Ivana V Paleologa]] da mu odaju priznanje. Murat je administrativno podijelio carstvo na dvije pokrajine; [[Anadolijski pašaluk|Anadoliju]] (Mala Azija) i [[Rumelijski pašaluk|Rumeliju]] (Balkan). Njegova smrt je zaustavila širenje Osmanskog Carstva na zapad što je usmjerilo sve veću pažnju na bolesno [[Bizantijsko Carstvo]]. == Vladavina == Murat I postaje sultan poslije smrti oca [[Orhan|Orhana I]] 1362. Sa željom da dostigne očeve uspjehe odlučuje se na daljnje ratove protiv nemoćne žrtve – [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]] [[car]]a, nesposobnog [[Ivan V|Ivana V]]. Tokom svoje vladavine njegova vojska iznenađujuće lahko 1362. osvaja važan bizantijski grad [[Adrianopole]] čime je umiruće Carstvo prerezano na dva dijela i uskoro postaje turska [[Vazalstvo|vazalna]] država. Ni druge [[balkan]]ske države ne prolaze puno bolje tako da Murat I osvaja [[Sofija|Sofiju]] i [[Niš]] i pobjeđuje u bitkama na rijeci [[Marica|Marici]] na [[Kosovo|Kosovu]] gdje gubi život. Najbolji dokaz tadašnje slabosti svih balkanskih državica bio je uspjeh [[Krstaški ratovi|križarskog]] pohoda [[grof]]a [[Amadeo VI|Amedea VI]] od [[Savoji|Savoje]] 1366. protiv [[Osmansko Carstvo|Turske]] kada on oslobađa dobar dio [[Balkan]]a od njihove vlasti samo da bi se poslije njegovog povratka kući sve vratilo natrag Muratu I. Godine 1387. turska vojska je potučena od [[Srbija|srpske]] u bitki kod [[Pločnik]]a što je dalo hrabrost tamošnjim [[plemić]]ima za novu veliku [[Kosovska bitka|bitku]], onu na [[Kosovska bitka|Kosovu polju]] 1389. U toj bitki, iako je Srbija dobila vojnu pomoć iz [[Bosna|Bosne]], njena vojska je poražena. Ipak Murat I nije uspio proslaviti svoj najveći uspjeh na bojnom polju jer ga je na prevaru ubio [[Miloš Obilić]]. Naslijedio ga je sin [[Bajazid I]]. = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Orhan|Orhan I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1359 - 1389) |poslije= [[Bajazid I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat|Murad I}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Murat I]] [[Kategorija:Rođeni 1326.]] [[Kategorija:Umrli 1389.]] lsgajzvfcmj0qizr488vb98gqplomfx 3898959 3898958 2026-06-18T11:36:24Z Igor123121 171484 Undid edits by [[Special:Contribs/~2026-35491-10|~2026-35491-10]] ([[User talk:~2026-35491-10|talk]]) to last version by Panasko 3898959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Murat I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Murat Hüdavendigar.jpg | Opis slike = | Vladavina =1362 - 15. juni 1389. | Prethodnik =[[Orhan|Sultan Orhan]] | Nasljednik =[[Bajazid I]] | Supružnik =[[Gülçiçek Hatun]]<br>[[Marya Thamara Hatun]]<br>[[Paşa Melek Hatun]]<br>[[Fûl-Dâne Hâtûn]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Orhan]] | Majka =[[Hirofira Nilufer Hatun]] | Datum rođenja =1326. | Datum smrti = 15. juni 1389. |}} '''Murat I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: مراد اول‎; 29. juni 1326 – 15. juni 1389) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1362. do 1389.<ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - MURAD HUDAVENDIGAR|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/03index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title = Murad I {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Murad-I|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 2. 2016}}</ref> Osvojio je [[Osmnalijsko osvajanje Jedrena|Jedrene]] i preimenovao ga u [[Edirne]] koji 1362. postaje novi glavni grad Osmanskog Carstva. On je dodatno proširio Osmansko Carstvo zauzimajući istočne dijelove Balkana prisiljavajući kneževe [[Srpsko carstvo|Srbije]] i [[Drugo Bugarsko carstvo|Bugarske]] te Bizantijskog cara [[Ivan V Paleolog|Ivana V Paleologa]] da mu odaju priznanje. Murat je administrativno podijelio carstvo na dvije pokrajine; [[Anadolijski pašaluk|Anadoliju]] (Mala Azija) i [[Rumelijski pašaluk|Rumeliju]] (Balkan). Njegova smrt je zaustavila širenje Osmanskog Carstva na zapad što je usmjerilo sve veću pažnju na bolesno [[Bizantijsko Carstvo]]. == Vladavina == Murat I postaje sultan poslije smrti oca [[Orhan|Orhana I]] 1362. Sa željom da dostigne očeve uspjehe odlučuje se na daljnje ratove protiv nemoćne žrtve – [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]] [[car]]a, nesposobnog [[Ivan V|Ivana V]]. Tokom svoje vladavine njegova vojska iznenađujuće lahko 1362. osvaja važan bizantijski grad [[Adrianopole]] čime je umiruće Carstvo prerezano na dva dijela i uskoro postaje turska [[Vazalstvo|vazalna]] država. Ni druge [[balkan]]ske države ne prolaze puno bolje tako da Murat I osvaja [[Sofija|Sofiju]] i [[Niš]] i pobjeđuje u bitkama na rijeci [[Marica|Marici]] na [[Kosovo|Kosovu]] gdje gubi život. Najbolji dokaz tadašnje slabosti svih balkanskih državica bio je uspjeh [[Krstaški ratovi|križarskog]] pohoda [[grof]]a [[Amadeo VI|Amedea VI]] od [[Savoji|Savoje]] 1366. protiv [[Osmansko Carstvo|Turske]] kada on oslobađa dobar dio [[Balkan]]a od njihove vlasti samo da bi se poslije njegovog povratka kući sve vratilo natrag Muratu I. Godine 1387. turska vojska je potučena od [[Srbija|srpske]] u bitki kod [[Pločnik]]a što je dalo hrabrost tamošnjim [[plemić]]ima za novu veliku [[Kosovska bitka|bitku]], onu na [[Kosovska bitka|Kosovu polju]] 1389. U toj bitki, iako je Srbija dobila vojnu pomoć iz [[Bosna|Bosne]], njena vojska je poražena. Ipak Murat I nije uspio proslaviti svoj najveći uspjeh na bojnom polju jer ga je na prevaru ubio [[Miloš Obilić]]. Naslijedio ga je sin [[Bajazid I]]. = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Orhan|Orhan I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1359 - 1389) |poslije= [[Bajazid I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat|Murad I}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Murat I]] [[Kategorija:Rođeni 1326.]] [[Kategorija:Umrli 1389.]] 3s7ycgx8fccq2wgrtcpg0zjb5p2a4hf Kosovska bitka 0 15779 3898926 3872339 2026-06-18T01:08:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898926 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija rat | sukob = Kosovska bitka | slika = [[Datoteka:Kosovska bitka 1389, freska u crkvi Lazarici, Biograd.JPG|300px]] | datum = 15. juni 1389. | dio = Osmanlijski ratovi u Evropi | mjesto = [[Gazimestan]], [[Kosovo]] | rezultat = bosanska i srpska pobjeda<ref>Fermendžin, Euzebije (1892). Acta Bosniae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752. Zagrabiae: Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium. Pismo kralja Tvrtka I Trogiru, 1. august 1389, objavljuje pobjedu nad Turcima. (Latin)</ref> | strana1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Sultanate (1299-1453).svg|20px]] [[Osmansko Carstvo]] | strana2 = [[Datoteka:Grb Lazarevic.png|20px]] [[Srbija|Kneževina Srbija]]<br /> [[Kraljevina Bosna]] | komandant1 = [[Murat I]] † <br /> [[Bajazid I]] <br /> Jakub † | komandant2 = [[Lazar Hrebeljanović]] † <br /> [[Vuk Branković]] <br /> [[Vlatko Vuković]] | snage1 = ~27,000-40,000<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/> | snage2 = ~12,000-30,000<ref name=Sedlar>{{cite book | last = Sedlar | first = Jean W. | title = East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500 | year = 1994 | url = https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl | publisher = University of Washington Press | pages=[https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl/page/244 244] | quote = Nearly the entire Christian fighting force (between 12,000 and 20,000 men) had been present at Kosovo, while the Ottomans (with 27,000 to 30,000 on the battlefield) retained numerous reserves in Anatolia.}}</ref><ref name=Cox>{{cite book | last = Cox | first = John K. | title = The History of Serbia | year = 2002 | url = https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj | publisher = Greenwood Press | pages=[https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj/page/30 30] | quote = The Ottoman army probably numbered between 30,000 and 40,000. They faced something like 15,000 to 25,000 Eastern Orthodox soldiers.}}</ref><ref name=Cowley>{{cite book | last = Cowley | first = Robert | author2 = Geoffrey Parker | title = The Reader's Companion to Military History | year = 1996 | url = https://archive.org/details/readerscompanion00cowl | publisher = Houghton Mifflin Books | pages=[https://archive.org/details/readerscompanion00cowl/page/248 249] | quote=On June 28, 1389, an Ottoman army of between thirty thousand and forty thousand under the command of Sultan Murad I defeated an army of Balkan allies numbering twenty-five thousand to thirty thousand under the command of Prince Lazar of Serbia at Kosovo Polje (Blackbird's Field) in the central Balkans.}}</ref><ref name=VE9-0>{{cite book | title = [[Vojna Enciklopedija]] | publisher = Vojnoizdavacki zavod | location = Belgrade | year = 1972 | pages = 659-660 | chapter = Kosovska bitka}}</ref> | žrtve1 = Ubijen je [[Murat I]] | žrtve2 = Većina srpskih feudalaca je ubijeno, ubijen je i [[Lazar Hrebeljanović]] }}{{Bosansko-osmanski srednjovjekovni ratovi}} '''Bitka na Kosovu polju''' je bitka vođena [[1389]]. između [[Srbija|Srbije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Sa strane Srbije su učestvovale i [[Kraljevina Bosna|bosanske]] i [[Albanci|albanske]] snage.<ref>[http://www.nytimes.com/books/first/v/vickers-serb.html Miranda Vickers, A History of Kosovo]</ref><ref>[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |title=Final report of the United Nations Commission of Experts |access-date=11. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |archive-date=4. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> Bitka se odigrala na [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u blizini današnje [[Priština|Prištine]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html |title=Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo |access-date=11. 11. 2009 |archive-date=17. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080617162244/http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html |url-status=dead }}</ref> Srpski knez [[Lazar Hrebeljanović]] okupio je vojsku od oko 12-30.000 vojnika<ref name=Sedlar>{{cite book | last = Sedlar | first = Jean W. | title = East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500 | year = 1994 | url = https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl | publisher = University of Washington Press | pages=[https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl/page/244 244] | quote = Nearly the entire Christian fighting force (between 12,000 and 20,000 men) had been present at Kosovo, while the Ottomans (with 27,000 to 30,000 on the battlefield) retained numerous reserves in Anatolia.}}</ref><ref name=Cox>{{cite book | last = Cox | first = John K. | title = The History of Serbia | year = 2002 | url = https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj | publisher = Greenwood Press | pages=[https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj/page/30 30] | quote = The Ottoman army probably numbered between 30,000 and 40,000. They faced something like 15,000 to 25,000 Eastern Orthodox soldiers.}}</ref><ref name=Cowley>{{cite book | last = Cowley | first = Robert | author2 = Geoffrey Parker | title = The Reader's Companion to Military History | year = 1996 | url = https://archive.org/details/readerscompanion00cowl | publisher = Houghton Mifflin Books | pages=[https://archive.org/details/readerscompanion00cowl/page/248 249] | quote=On June 28, 1389, an Ottoman army of between thirty thousand and forty thousand under the command of Sultan Murad I defeated an army of Balkan allies numbering twenty-five thousand to thirty thousand under the command of Prince Lazar of Serbia at Kosovo Polje (Blackbird's Field) in the central Balkans.}}</ref><ref>name=VE9-0>{{cite book | title = [[Vojna Enciklopedija]] | publisher = Vojnoizdavacki zavod | location = Belgrade | year = 1972 | pages = 659-660 | chapter = Kosovska bitka}}</ref> sastavljenu od Srba, Bosanaca (koje je predvodio [[Vlatko Vuković Kosača]]) i Albanaca. Zajedno sa njima su se borili i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]], [[Česi|Čeha]]<ref name="bvis235">Ангелов, Д, Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref>. Smatra se da je jedan odred [[Hrvat]]a predvodio Ivaniš Paližna. [[Mađarska]] i [[Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985]] [[Budapest]] {{ISBN|963-05-0929-6}}</ref> Na drugoj strani se nalazio osmanlijski sultan [[Murat I]] sa vojskom iz svih dijelova Osmanskog Carstva, koja je brojala oko 27-40.000 vojnika.<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/> Obje vojske su bile raspoređene u uobičajenu formaciju, sa centrom i dva krila. Središnjim dijelom savezničke balkanske vojske je upravljao knez Lazar Hrebeljanović. Jednim krilom je komandovao [[Vuk Branković]] a drugim, bosanski velmoža veliki vojvoda Vlatko Vuković. U osmanlijskoj vojsci je sultan Murat I upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid. U početku bitke saveznička kršćanska koalicija je uspjela probiti osmanlijske redove u centru i krilom kojim je zapovijedao Jakub, ali je Bajazid ostao čvrst. U ovoj bici je poginuo osmanski sultan Murat I. Tačan način smrti osmanlijskog sultana Murata je nepoznat. Među historičarima preovladava mišljenje da je u toku bitke izvjesni [[Miloš Obilić]] na prevaru, nakon što je izrazio pokornost sultanu, ubio Murata. Nakon ovoga Osmanlije su izvršile protivudar. U ovom napadu je ubijen i srpski knez Lazar Hrebeljanović. Zbog smrti osmanlijskog sultana, Bajazid je povukao vojsku unutar Osmanskog Carstva da bi osigurao tron. Karakter bitke i njen ishod čest su predmet spora među historičarima. Radi se o pokušaju balkanskih velmoža da zaustave daljnje prodiranje Osmanlija. Saveznike je okupljao knez Lazar Hrebeljanović čija oblast je bila najviše ugrožena. Bitka je dio niza operacija koje su poduzimali evropski vladari koji su nastojali da zaustave osmanlijska osvajanja. Izvještaj Tvrtka I Kotromanića bio je da su kršćani pobijedili, no očito je da je to bila [[Pirova pobjeda]], jer poslije bitke kneginja Milica, udovica kneza Lazara Hrebljanovića, morala je priznati vazalne obaveze prema Osmanlijama. Prema podacima [[Ignacij Voje|Ignacija Vojea]], početkom [[15. vijek]]a [[Bosanci]] su imali informacije da su neki od njihovih vlastelina, učesnika Kosovske bitke, a koji su bili zarobljeni od strane [[Osmanlije|Osmanlija]], još bili živi. Poduzimali su diplomatske napore preko [[Dubrovnik]]a da se oni pokušaju spasiti.<ref>Ignacij Voje, Sitni prilozi za istoriju srednjovjekovne Bosne, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 16, Sarajevo 1965; Pavle Dragičević, Четири писма о ратницима заробљеним у Косовској бици, "Грађа о прошлости Босне 3", Академија наука и умјетности Републике Српске, Одјељење друштвених наука, Бања Лука 2010, 97-110.</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Izvori i literatura == * [[Sima Ćirković]], O sastavu i snazi Lazarevog tabora na Kosovu, Vojnoistorijski glasnik, XL-2, Beograd maj-avgust 1989. 151-168. * [[Sima Ćirković]], Перцепција исхода косовске битке, Историјски гласник, 1-2, Београд 1994. * [[Pavle Dragičević]], Четири писма о ратницима заробљеним у Косовској бици, "Грађа о прошлости Босне 3", Академија наука и умјетности Републике Српске, Одјељење друштвених наука, Бања Лука 2010, 97-110. [https://www.academia.edu/3678309/%C4%8Cetiri_pisma_o_ratnicima_zarobljenim_u_kosovskoj_bici_Quatre_lettres_concernant_des_soldats_faits_prisonniers_lors_de_la_bataille_de_Kosovo_] * [[Rade Mihaljčić]], Косовска битка, Историја српског народа, Књ. 2, Доба борби за очување и обнову државе (1371-1537) 36-48, Српска књижевна задруга, Београд 1994. * [[Rade Mihaljčić]], Раде Михаљчић, Лазар Хребељановић; Историја, култ, предање, Нолит, Београд 1984. * [[Gavro Škrivanić]], Косовска битка (15. јуна 1389), Историски институт НР Црне Горе, Цетиње 1956. * [[Petar Tomac]], Косовска битка, Војноисторијски гласник 1, Београд 1950. * [[Đuro Tošić]], Косовска битка у историографији о средњовјековној Босни, у: Косовска битка у историографији, Београд 1990, 101-107. * [[Đuro Tošić]], Босна и Турци од косовске до Ангорске битке, Зборник за историју Босне и Херцеговине 1, Београд 1995, 85-97. * [[Đuro Tošić]], Родоначелник племена Косача – војвода Влатко Вуковић, ‘Четврти научни скуп историчара у Гацку: Косаче – оснивачи Херцеговине’, "Српска проза данас. Косаче – оснивачи Херцеговине (Зборник радова)”, СПКД Просвјета Билећа, СПКД Просвјета Гацко, Фонд ‘Владимир и Светозар Ћоровић’ Београд, Билећа-Гацко-Београд 2002, 243-260. * [[Ignacij Voje]], Sitni prilozi za istoriju srednjovjekovne Bosne, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 16, Sarajevo 1965. == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=DbL5nEAEPyw Lazar Hrebeljanović, 1. dio], RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=zceKmded6wU Lazar Hrebeljanović, 2. dio], RTS Obrazovno - naučni program - Zvaniči kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=RD0qKDvFUdE Miloš Obilić], RTS Obrazovno - naučni kanal - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=zAWaBg6elhA Vuk Branković], RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal * [https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_13_l.html Vladimir Ćorović: Boj na Kosovu] * [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/105978-bajke-o-crnogorskom-ueu "Bajke o crnogorskom učešću u Kosovskoj bici"]{{Mrtav link}} {{Commonscat|Battle of Kosovo}} [[Kategorija:Bitke]] [[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Kontroverze srednjovjekovne bosanske historije]] [[Kategorija:Vojna historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1389.]] [[Kategorija:Osmanske bitke]] rzq5f0bkkrjefxyqxadz4fl3wri45mo Liberdade 0 17622 3898953 3807424 2026-06-18T10:41:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898953 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Regi%C3%A3o_da_Liberdade_-_S%C3%A3o_Paulo_-_Brasil.JPG|desno|mini|200p|Liberdade, São Paulo]] '''Liberdade''' je ime okruga u [[São Paulo|São Paulu]], u [[Brazil]]u.<ref>{{Cite news|title=Liberdade {{!}} district, São Paulo, Brazil {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Liberdade|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=22. 1. 2026|language=en}}</ref> Područje sadrži najveći broj [[Japanci|japanskog]] stanovništva izvan [[Japan]]a. U ovom području živi i određeni broj pripadnika drugih etničkih skupina, većinom azijskih. Tako na ovom području žive i [[Kinezi]], [[Tajvanci]] i [[Korejci]]. Kroz ovo područje prolazi podzemna željeznica São Paula. Liberdade znači "sloboda" na [[portugalski jezik|portugalskom jeziku]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.pucsp.br/maturidades/com_palavra_professor/sera_qvc_conhece_sp_42.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190924200720/https://www.pucsp.br/maturidades/com_palavra_professor/sera_qvc_conhece_sp_42.html |date=24. 9. 2019 }} * https://web.archive.org/web/20190603062750/http://www.nippobrasil.com.br/especial/n027.php * https://www.bbc.com/news/world-latin-america-42859249 {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:São Paulo]] [[Kategorija:Geografija Brazila]] lkkj3zqbw0xikxqmlrndt05sd49xjnj Fenerbahçe SK 0 18935 3898952 3806922 2026-06-18T10:23:28Z Zafer 66628 Updated https://t24.com.tr/spor/fenerbahcenin-teknik-direktoru-belli-oldu,1329645?_t=1781777828487 3898952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFF00 | Boja2 = #000080 | Ime kluba = '''Fenerbahçe''' | Puno ime = Fenerbahçe Spor Kulübü | Grb = | Nadimak = ''Žuti kanarinci'' | Osnovan = [[1907.]] | Lokacija = [[Istanbul]]<br/>[[Turska]] | Boje = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|#000080}} | Federacija = [[Nogometni savez Turske|TFF]] | Konfederacija = | Liga = [[Süper Lig]] | Stadion = [[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sukrusaracoglu/ |title=Stadion Şükrü Saracoğlu |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 47,544 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Ali Koç]] | Trener = [[İsmail Kartal]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = 2024/25. | Webstranica = [http://www.fenerbahce.org/eng fenerbahce.org] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _fener2021h | uzorak_t1 = _fener2021h | uzorak_dr1 = _fener2021h | uzorak_š1 = _fener2021h | uzorak_č1 = _fener1920t | lijeva ruka1 = 000060 | tijelo1 = 000060 | desna ruka1 = 000060 | šorc1 = ffffff | čarape1 = ffffff | uzorak_lr2 = _fener2021a | uzorak_t2 = _fener2021a | uzorak_dr2 = _fener2021a | uzorak_š2 = _fener2021a | uzorak_č2 = _fener2021a | lijeva ruka2 = EFD990 | tijelo2 = EFD990 | desna ruka2 = EFD990 | šorc2 = EFD990 | čarape2 = EFD990 }} '''Fenerbahçe SK''' je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Istanbul]]a, [[Turska]]. Takmiči se u [[Süper Lig]], prvom rangu turskog nogometa.<ref name=":0">{{Cite news|title=HISTORY - Fenerbahçe SK|url=https://fenerbahce.org/club/history|access-date=15. 12. 2025}}</ref> ==Historija== Uz [[Galatasaray SK]] i [[Beşiktaş JK]] jedan je od najpopularnijih i najtrofejnijih ne samo istanbulskih već općenito i turskih klubova. Ova tri nogometna kluba su jedini turski klubovi koji nikada nisu napuštali najelitniji rang turskog nogometa. Gradski derbi protiv Galatasaraya, nazvan [[Interkontinentalni derbi]] je jedan od najvećih gradskih derbija na svijetu, od britanskog [[Daily Mail]]a 2009. godine proglašen kao drugi najpopularniji u historiji. Fenerbahçe je osnovan prije više od stoljeća u okrugu [[Kadiköy (Istanbul)|Kadiköy]] u Istanbulu. Osnivači su bili Nurizade Ziya Songülen, Ayetullah i Necip Okaner. Ova grupa je tajno osnovala klub kako bi ostali neprimjetni, te kako ne bi došli u konflikt sa strogom [[Osmansko Carstvo|osmanskom vlašću]], u toku koje je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] [[Abdulhamid II]] zabranio turskoj omladini osnivanje klubova i učešće u fudbalu koji su igrale [[Englezi|engleske]] porodice. Nakon prvog sastanka osnivača, Nurizade Ziya Songülen izabran je za prvog predsjednika, dok su g. Ayetullah i Necip Okaner postali generalni sekretar i generalni kapetan. Prvi simbol kluba bio je svjetionik smješten na [[Rt Fenerbahçe|rtu Fenerbahçe]], dok su prve boje kluba bile bijela i žuta, koje su predstavljale boje [[narcis]]a razasutih po istoimenom poluotoku.<ref name=":0" /> ==Interkontinentalni derbi== {{Glavni|Interkontinentalni derbi}} Gradski a ujedno i Interkontinentalni derbi ({{jez-tr|Kıtalararası Derbi}}) i jedan od najpoznatijih svjetskih derbija je derbi između istanbulskih rivala Fenerbahçea i [[Galatasaray SK|Galatasaraya]]. Derbi se igra od 17. januara 1909. godine kada je prva utakmica odigrana na stadionu "Papazın Çayırı". Galatasaray je pobjedio sa 2-0. Britanski Daily Mail je 2009. godine derbi proglasio kao drugi najpopularniji nogometni derbi u historiji.<ref name="dailymail.co.uk">{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1214200/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-10-1.html|title=THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 10–1|work=Mail Online|access-date=14. 6. 2019}}</ref> ==Uspjesi== *'''[[Süper Lig]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (19)''': 1959, 1960/61, 1963/64, 1964/65, 1967/68, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1977/78, 1982/83, 1984/85, 1988/89, 1995/96, 2000/01, 2003/04, 2004/05, 2006/07, 2010/11, 2013/14. *'''[[Kup Turske u nogometu|Kup Turske]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1967/68, 1973/74, 1978/79, 1982/83, 2011/12, 2012/13, 2022/23. *'''[[Superkup Turske u nogometu|Superkup Turske]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1968, 1973, 1975, 1984, 1985, 1990, 2007, 2009, 2014, 2025. *'''[[Kup Premijera (Turska)|Kup Premijera]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 1945, 1946, 1950, 1973, 1980, 1989, 1993, 1998. *'''[[Atatürk kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1998. ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Asim Ferhatović]] ''(1963)'' *[[Demir Hotić]] ''(1993)'' *[[Elvir Bolić]] ''(1995–2000)'' *[[Elvir Baljić]] ''(1998–1999)'' *[[Edin Džeko]] ''(2023–2025)'' ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.fenerbahce.org/ Službena stranica] *[https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52692/domestic/index.html Fenerbahçe] na zvaničnoj stranici UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1907.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Turskoj]] [[Kategorija:Sport u Istanbulu]] 35dudbllz1ri3wi0btgs1v7rse8ynfc LSD 0 23513 3898940 3897380 2026-06-18T07:34:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898940 wikitext text/x-wiki LSD je prvi put sintetiziran 16. novembra 1938.godine.<ref name="LSD: Completely Personal">{{cite journal |vauthors=Hofmann A| translator=Ott J |title=LSD Ganz Persönlich |trans-title=LSD: Completely Personal |date=Summer 1969 |url=http://www.maps.org/news-letters/v06n3/06346hof.html |journal=MAPS |volume=6 |issue=69 |language=de |archive-url=https://web.archive.org/web/20131206032629/http://www.maps.org/news-letters/v06n3/06346hof.html |archive-date=6. 12. 2013}}</ref> od strane švicarskog hemičara [[Albert Hofmann|Alberta Hofmanna]] u [[Sandoz]] laboratorijama u [[Basel]]u, [[Švicarska]], kao dio velikog istraživačkog programa u potrazi za medicinski korisnim derivatima [[ergot alkaloid]]a. Skraćenica "LSD" potiče od njemačkog '''L'''yserg'''s'''äure'''d'''iethylamid".<ref name="Oxford University Press">{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=TNXeDAAAQBAJ&pg=PT342 |title=Medicinal Chemistry: A Molecular and Biochemical Approach |vauthors=Nogrady T, Weaver DF |date=2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-028296-7 |page=342 |language=en |access-date=14. 3. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308133740/https://www.google.com/books/edition/Medicinal_Chemistry/TNXeDAAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=%22LysergS%C3%A4ureDiethylamid%22+abreviation+LSD&pg=PT342 |archive-date=8. 3. 2021}}</ref> [[Datoteka:LSD structural formulae v.1.png|mini|250px|Hemijski spoj]] '''LSD''' ili ''LSD 25'' ili ''Acid'' ('''''L'''ysergic '''a'''cid '''d'''iethylamide'', [[Bosanski jezik|bosanski]]: ''dietilamid lizergne kiseline'') je visokopotentni halucinogen. Dr. [[Albert Hofmann]] je 1938. sintetizirao LSD iz ergota - Claviceps purpurea (parazitska gljivica na žitu raži), a njegovo izrazito dugo i snažno halucinogeno djelovanje je otkrio u aprilu [[1943]]. kada mu je igrom slučaja u organizam dospjela doza trideset puta veća od danas standardne. Smatra se jednom od najjačih i najvažnijih halucinogenih substanci na Zemlji. Izaziva stanje proširene svijesti, osjećaj da vrijeme puno sporije prolazi, duhovnu spoznaju, psihodeličnu kreativnost, ali kod nekih osoba potiče i [[Shizofrenija|shizofreniju]]. Djeluje u jako malim količinama i topi se u vodi. Unosi se najčešće oralno na kartonskom kvadratiću kao mediju ili direktno u kapljicama, ali absorbira se i preko [[Koža|kože]] i sluznica. Dr. Hofmann je sve do svoje smrti imao pozitivan stav o svom izumu i upozoravao svijet na potpunu besmislicu stroge zabrane LSD-a i sličnih supstanci. LSD je prvi put sintetiziran 16. novembra 1938.godine.<ref name="LSD: Completely Personal"/> od strane švicarskog hemičara [[Albert Hofmann|Alberta Hofmanna]] u [[Sandoz]] laboratorijama u [[Basel]]u, [[Švicarska]], kao dio velikog istraživačkog programa u potrazi za medicinski korisnim derivatima [[ergot alkaloid]]a. Skraćenica "LSD" potiče od njemačkog '''L'''yserg'''s'''äure'''d'''iethylamid".<ref name="Oxford University Press"/> LSD je prvi put sintetiziran 16. novembra 1938.godine.<ref name="LSD: Completely Personal"/> od strane švicarskog hemičara [[Albert Hofmann|Alberta Hofmanna]] u [[Sandoz]] laboratorijama u [[Basel]]u, [[Švicarska]], kao dio velikog istraživačkog programa u potrazi za medicinski korisnim derivatima [[ergot alkaloid]]a. Skraćenica "LSD" potiče od njemačkog '''L'''yserg'''s'''äure'''d'''iethylamid".<ref name="Oxford University Press"/> [[Slika:Albert Hofmann.jpg|thumb|[[Albert Hofmann]], 2006.]] ==Upotreba== ===Rekreacijska=== LSD se često koristi kao [[rekreativna droga]] zbog svojih psihodeličnih efekata.<ref>{{cite web|title=DrugFacts: Hallucinogens – LSD, Peyote, Psilocybin, and PCP |url=http://www.drugabuse.gov/publications/drugfacts/hallucinogens-lsd-peyote-psilocybin-pcp|publisher=National Institute on Drug Abuse |access-date=17. 2. 2015|date=decembar 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150216030833/http://www.drugabuse.gov/publications/drugfacts/hallucinogens-lsd-peyote-psilocybin-pcp |archive-date=16. 2. 2015}}</ref> ===Duhovna=== LSD može katalizirati intenzivna duhovna iskustva i stoga se smatra enteogenom. Neki korisnici su prijavili izvantjelesna iskustva. Godine 1966., Timothy Leary je osnovao Ligu za duhovna otkrića s LSD-om kao sakramentom.<ref>{{cite book | vauthors = Fahey DM, Miller JS | veditors = Fahey D, Miller JS | title = Alcohol and Drugs in North America: A Historical Encyclopedia | pages = 375 | date = 27. 8. 2013 | isbn = 978-1-59884-478-8 | publisher = Bloomsbury Academic }}</ref><ref>''San Francisco Chronicle'' September 20, 1966 Page One</ref> [[Stanislav Grof]] je napisao da religijska i mistična iskustva uočena tokom LSD seansi izgledaju slično opisima u [[Sveti spisi|svetim spisima]] velikih svjetskih [[religija]] i tekstovima drevnih [[civilizacija]].<ref name="Grof1979">{{cite book| vauthors=Grof S, Grof JH| title=Realms of the Human Unconscious (Observations from LSD Research)| publisher=Souvenir Press (E & A) Ltd| year=1979| location=London| pages=13–14| url=http://www.csp.org/chrestomathy/realms_of3.html| isbn=978-0-285-64882-1| archive-url=https://web.archive.org/web/20071018164416/http://csp.org/chrestomathy/realms_of3.html| archive-date=18. 10. 2007| access-date=18. 11. 2007}}</ref> ===Medicinska=== [[Meta analiza]] je zaključila da je pokazano da je jedna doza efikasna u smanjenju konzumacije [[alkohol]]a kod osoba koje pate od [[alkoholizam|alkoholizma]].<ref name="Lysergic acid diethylamide LSD fo"/> LSD has also been studied in [[Depression (mood)|depression]], [[anxiety]],<ref name=":5">{{Cite news |vauthors=Lustberg D |date=14. 10. 2022 |title=Acid for Anxiety: Fast and Lasting Anxiolytic Effects of LSD |url=https://psychedelicreview.com/acid-for-anxiety-fast-and-lasting-anxiolytic-effects-of-lsd/ |access-date=1. 12. 2022 |website=Psychedelic Science Review |language=en-US |archive-date=1. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221201092629/https://psychedelicreview.com/acid-for-anxiety-fast-and-lasting-anxiolytic-effects-of-lsd/ |url-status=live }}</ref><ref name=":6">{{cite journal |vauthors=Holze F, Gasser P, Müller F, Dolder PC, Liechti ME |title=Lysergic Acid Diethylamide-Assisted Therapy in Patients With Anxiety With and Without a Life-Threatening Illness: A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Phase II Study |journal=Biological Psychiatry |date=septembar 2022 |volume=93 |issue=3 |pages=215–223 |doi=10.1016/j.biopsych.2022.08.025 |pmid=36266118 |s2cid=252095586 |doi-access=free}}</ref> === Doziranje === [[Slika:5 LSD blotters.png|thumb| "Pet traka" LSD blotera]] LSD je izuzetno [[potentencija (farmakologija)|potentna]] supstanca, Uobičajeni raspon doze LSD-a za psihodelične efekte je od 20 do 200{{nbsp}}μg. Tipska srednja i "dobra" doza za psihodelično iskustvo je 100{{nbsp}}μg (raspon 75–150{{nbsp}}μg, dok 20 do 50{{nbsp}}μg je niska ili "minidoza" i 200{{nbsp}}μg is a visoka ili [[rastvor|samorastvaranje]] doza.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008">{{cite journal |vauthors=Passie T, Halpern JH, Stichtenoth DO, Emrich HM, Hintzen A |date=2008 |title=The pharmacology of lysergic acid diethylamide: a review |url= |journal=CNS Neurosci Ther |volume=14 |issue=4 |pages=295–314 |doi=10.1111/j.1755-5949.2008.00059.x |pmc=6494066 |pmid=19040555}}</ref> Prijavljen je raspon doza od čak 10 do 450 μg.<ref name="BrimblecombePinder1975">{{cite book | vauthors = Brimblecombe RW, Pinder RM | chapter = Indolealkylamines and Related Compounds | pages = 98–144 | title = Hallucinogenic Agents | date = 1975 | publisher = Wright-Scientechnica | location = Bristol | isbn = 978-0-85608-011-1 | oclc = 2176880 | ol = OL4850660M | url = https://bitnest.netfirms.com/external/Books/978-0-85608-011-1}}</ref><ref name="LuethiLiechti2018">{{cite journal | vauthors = Luethi D, Liechti ME | title = Monoamine Transporter and Receptor Interaction Profiles in Vitro Predict Reported Human Doses of Novel Psychoactive Stimulants and Psychedelics | journal = Int J Neuropsychopharmacol | volume = 21 | issue = 10 | pages = 926–931 | date = oktobar 2018 | pmid = 29850881 | pmc = 6165951 | doi = 10.1093/ijnp/pyy047 }}</ref> LSD se također može koristiti u [[psihodelično mikrodoziranje|mikrodoziranju]].<ref name="PolitoStevenson2019">{{cite journal |vauthors=Polito V, Stevenson RJ |title=A systematic study of microdosing psychedelics |journal=PLOS ONE |volume=14 |issue=2 |pages=e0211023 |date=6. 2. 2019 |pmid=30726251 |pmc=6364961 |doi=10.1371/journal.pone.0211023 |bibcode=2019PLoSO..1411023P |doi-access=free}}</ref> LSD se također može koristiti u [[psihodelično mikrodoziranje|mikrodoziranju]] u ovom kontekstu, može se koristiti u subpragovnim ili mikrodozama manjim od 10{{nbsp}}μg. Doze LSD-a prisutne u ilegalnim uzorcima LSD-a su se vremenom smanjivale. Sredinom 1960-ih, [[Owsley Stanley]], najvažniji proizvođač LSD-a na [[crno tržište|crnom tržištu]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], distribuirao je LSD u standardnoj koncentraciji od 270{{nbsp}}μg,<ref name="LSD Samples Analysis">{{cite web| vauthors=Hidalgo E| year=2009| title=LSD Samples Analysis| publisher=Erowid| url=http://www.erowid.org/chemicals/lsd/lsd_article3.shtml| access-date=8. 2. 2010| url-status=live| archive-url=https://web.archive.org/web/20100213145552/http://www.erowid.org/chemicals/lsd/lsd_article3.shtml| archive-date=13. 2. 2010}}</ref> dok su ulični uzorci iz 1970-ih sadržavali 30 do 300 μg. Do 1980-ih, količina se smanjila na između 100 i 125 μg, a tokom 1990-ih je pala još više na raspon od 20 do 80 μg,<ref name="henderson-glass">{{cite book |vauthors=Henderson LA, Glass WJ |title=LSD: Still with us after all these years |year=1994 |isbn=978-0-7879-4379-0 |publisher=Jossey-Bass |location=San Francisco}}</ref> i još dalje u 2000-ima.<ref name="LSD Samples Analysis" /><ref>{{cite web| author=Fire & Earth Erowid| date=Nov 2003| title=LSD Analysis – Do we know what's in street acid?| url=http://www.erowid.org/chemicals/lsd/lsd_article1.shtml| publisher=Erowid| access-date=8. 2. 2010| archive-url=https://web.archive.org/web/20100126215446/http://www.erowid.org/chemicals/lsd/lsd_article1.shtml| archive-date=26. 1. 2010| url-status=live}}</ref> ==Efekti== LSD proizvodi niz fizičkih, psiholoških i senzornih efekata.<ref name="HolzeSinghLiechti2024" /> ===Psihološki=== Primarni neposredni psihološki efekti LSD-a su [[vizuelna halucinacija|vizuelne pseudo-halucinacije]] i izmijenjeno [[mišljenje]], često nazivano "tripovi". Ove senzorne promjene se smatraju pseudo[[halucinacija]]ma jer subjekt ne percipira obrasce koje vidi kao da se nalaze u trodimenzijskom prostoru izvan tijela.<ref>{{cite journal | vauthors = El-Mallakh RS, Walker KL | title = Hallucinations, psuedohallucinations, and parahallucinations | url = https://archive.org/details/sim_psychiatry_spring-2010_73_1/page/34 | journal = Psychiatry | volume = 73 | issue = 1 | pages = 34–42 | date = 2010 | pmid = 20235616 | doi = 10.1521/psyc.2010.73.1.34 }}</ref> LSD se ne smatra adiktivom. Ovi efekti obično počinju u roku od 20-30 minuta nakon oralnog uzimanja, dostižu vrhunac tri do četiri sata nakon uzimanja i mogu trajati i do 20 sati, posebno kod većih doza. Efekat "naknadnog sjaja“ koji se karakteriše poboljšanim raspoloženjem ili percipiranim mentalnim stanjem, može trajati danima ili sedmicama nakon uzimanja.<ref>{{cite journal |vauthors=Majić T, Schmidt TT, Gallinat J |title=Peak experiences and the afterglow phenomenon: when and how do therapeutic effects of hallucinogens depend on psychedelic experiences? |journal=Journal of Psychopharmacology |volume=29 |issue=3 |pages=241–253 |date=mart 2015 |pmid=25670401 |doi=10.1177/0269881114568040 |s2cid=16483172}}</ref> Pozitivna iskustva, ili "dobra putovanja", opisuju se kao intenzivno ugodna i mogu uključivati osjećaje radosti, [[euforija|euforije]], povećanog uvažavanja života, smanjene [[anksioznost]]i, osjećaja duhovnog prosvjetljenja i osjećaja povezanosti sa svemirom.<ref name="erowid-faq">{{cite web |work=Erowid |vauthors=Honig D |title=Frequently Asked Questions |url=http://www.erowid.org/chemicals/lsd/lsd_faq.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20160212232436/https://www.erowid.org/chemicals/lsd/lsd_faq.shtml |archive-date=12. 2. 2016}}</ref><ref name="PMID6054248">{{cite journal |vauthors=McGlothlin W, Cohen S, McGlothlin MS |title=Long lasting effects of LSD on normals |journal=Archives of General Psychiatry |volume=17 |issue=5 |pages=521–532 |date=novembar 1967 |pmid=6054248 |doi=10.1001/archpsyc.1967.01730290009002| url=http://www.maps.org/w3pb/new/1967/1967_mcglothlin_4655_1.pdf |archive-date=30. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430020912/http://www.maps.org/w3pb/new/1967/1967_mcglothlin_4655_1.pdf}}</ref> Negativna iskustva, poznata kao "loši tripovi", mogu izazvati osjećaje straha, uznemirenosti, anksioznosti, [[panika|panike]] i [[paranoja|paranoje]].<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref name="kopra_adverse">{{cite journal | vauthors = Kopra EI, Ferris JA, Rucker JJ, McClure B, Young AH, Copeland CS, Winstock AR | title = Adverse experiences resulting in emergency medical treatment seeking following the use of lysergic acid diethylamide (LSD) | journal = Journal of Psychopharmacology | volume = 36 | issue = 8 | pages = 956–964 | date = august 2022 | pmid = 35672900 | pmc = 9353972 | doi = 10.1177/02698811221099650 }}</ref> Iako je pojava lošeg tripa nepredvidiva, faktori poput raspoloženja, okoline, sna, hidratacije i društvenog okruženja, zajednički nazvani "[[postavka i okruženje]]", mogu utjecati na rizik i smatraju se važnima u minimiziranju vjerojatnosti negativnog iskustva.<ref name=MedlinePlus>{{citation |title=Substance use – LSD |vauthors=Rogge T |date=21. 5. 2014 |access-date=14. 7. 2016 |publisher=MedlinePlus, U.S. National Library of Medicine |url=https://medlineplus.gov/ency/patientinstructions/000795.htm |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728004220/https://medlineplus.gov/ency/patientinstructions/000795.htm|archive-date=28. 7. 2016}}</ref><ref name=CESAR>{{citation|title=LSD |author=CESAR |publisher=Center for Substance Abuse Research, University of Maryland |date=29. 10. 2013 |access-date=14. 7. 2016 |url=http://www.cesar.umd.edu/cesar/drugs/lsd.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20160715071823/http://www.cesar.umd.edu/cesar/drugs/lsd.asp |archive-date=15. 7. 2016}}</ref> ===Senzorni=== LSD izaziva živo senzorno iskustvo koje utiče na čula, emocije, sjećanja, [[vrijeme]] i [[svijest]]. Efekti se kreću od suptilnih perceptivnih promjena do dubokih [[kognitivna promjena|kognitivnih promjena]]. Promjene u slušnoj i vizualnoj percepciji su uobičajene.<ref name="linton-langs"/><ref>{{cite journal |vauthors=Katz MM, Waskow IE, Olsson J |title=Characterizing the psychological state produced by LSD |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-abnormal-psychology_1968-02_73_1/page/n3 |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=73 |issue=1 |pages=1–14 |date=februar 1968 |pmid=5639999 |doi=10.1037/h0020114 |citeseerx=10.1.1.409.4030}}</ref> Korisnici mogu iskusiti pojačane vizualne [[fenomen]]e, poput živih boja, predmeta koji se pretvaraju, mreškaju ili kreću, te geometrijskih uzoraka na različitim površinama. Također se primjećuju promjene u percepciji teksture i okusa hrane, što ponekad dovodi do averzije prema određenoj hrani.<ref name="linton-langs">{{cite journal |journal=Archives of General Psychiatry |title=Subjective Reactions to Lysergic Acid Diethylamide (LSD-25) |date=maj 1962 |volume=6 |issue=5 |pages=352–368 |doi=10.1001/archpsyc.1962.01710230020003 |vauthors=Linton HR, Langs RJ}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Parker LA |title=LSD produces place preference and flavor avoidance but does not produce flavor aversion in rats |url=https://archive.org/details/sim_behavioral-neuroscience_1996-06_110_3/page/502 |journal=Behavioral Neuroscience |volume=110 |issue=3 | pages=503–508 |date=juni 1996 |pmid=8888996 |doi=10.1037/0735-7044.110.3.503}}</ref> Postoje izvještaji o neživim objektima koji izgledaju animirano, a statični objekti kao da se kreću u dodatnim prostornim [[dimenzija]]ma.<ref>{{cite journal |vauthors=Oster G |title=Moiré patterns and visual hallucinations |journal=Psychedelic Review |date=1966 |volume=7 |pages=33–40 |url= https://maps.org/research-archive/psychedelicreview/n07/n07033osl.pdf |url-status=live |archive-date=19. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170419154504/http://www.maps.org/research-archive/psychedelicreview/n07/n07033osl.pdf}}</ref> Slušni efekti LSD-a mogu uključivati izobličenja zvukova nalik ehu i intenziviran doživljaj muzike. Osnovni vizualni efekti često podsjećaju na fosfene i mogu biti pod utjecajem koncentracije, misli, [[emocija]] ili muzike.<ref>{{cite journal |vauthors=Kaelen M, Roseman L, Kahan J, Santos-Ribeiro A, Orban C, Lorenz R, Barrett FS, Bolstridge M, Williams T, Williams L, Wall MB, Feilding A, Muthukumaraswamy S, Nutt DJ, Carhart-Harris R |date=juli 2016 |title=LSD modulates music-induced imagery via changes in parahippocampal connectivity |journal=European Neuropsychopharmacology |volume=26 |issue=7 |pages=1099–1109 |pmid=27084302 |doi=10.1016/j.euroneuro.2016.03.018 |s2cid=24037275}}</ref> Veće doze mogu dovesti do intenzivnijih promjena senzorne percepcije, uključujući sinesteziju, percepciju dodatnih dimenzija i privremenu [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]]. ===Fizički=== [[Slika:Possible physical effects of lysergic acid diethylamide (LSD).svg|thumb|upright=1| Neki simptomi prijavljeni kod LSD-a<ref name=NIDA>{{cite web |date=juni 2009 |title=Hallucinogens – LSD, Peyote, Psilocybin, and PCP |publisher=The National Institute on Drug Abuse (NIDA) |url=http://www.nida.nih.gov/infofacts/hallucinogens.html |work=NIDA InfoFacts|archive-date=21. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091121195932/http://www.nida.nih.gov/infofacts/hallucinogens.html}}</ref><ref name=Schiff>{{cite journal |vauthors=Schiff PL |title=Ergot and its alkaloids |journal=American Journal of Pharmaceutical Education |volume=70 |issue=5 |pages=98 |date=oktobar 2006 |pmid=17149427 |pmc=1637017 |doi=10.5688/aj700598 |doi-broken-date=1. 7. 2025 }}</ref>]] [[Slika:Mydriasis due to LSD usage.jpg|260px|thumb| Pacijent sa midrijazom zbog upotrebe LSD-a|palac|uspravno=1|lijevo|Pacijent sa [[Midrijaiza|midrijazom]] (proširenjem [[zjenica]]) zbog upotrebe LSD-a.]] LSD može izazvati fizičke efekte kao što su [[Midrijaza|proširenjem zjenica]], smanjenim [[apetit]]om, povećanim [[znojenje]]m i [[budnost|budnošću]]. Fizičke reakcije na LSD se uveliko razlikuju i neke mogu biti rezultat njegovih psiholoških efekata. Uobičajeno uočeni simptomi uključuju povišenu [[tjelesna temperatura|tjelesnu temperaturu]], [[šećer u krvi]] i [[puls|otkucaje srca]], kao i [[naježenje kože]], [[bruksizam|stiskanje vilice]], [[suha usta]] i [[hiperrefleksija|hiperrefleksiju]]. U slučaju neželjenih reakcija, korisnici mogu osjetiti [[utrnulost]], [[slabost]], [[mučnina|mučninu]] i [[tremor]]. ===Početak i trajanje=== Psihoaktivni efekti LSD-a traju u prosjeku između 7 i 11 sati, s mogućim rasponom od 4 do 22 sata.<ref name="HolzeSinghLiechti2024"/> Veće doze obično dovode do dužeg trajanja djelovanja.<ref name="HolzeSinghLiechti2024"/> [[Početak djelovanja]] kada se primjenjuje oralno je u prosjeku 0,4 do 1,0{{nbsp}}sati, s mogućim rasponom od 0,1 do 1,8{{nbsp}}sati.<ref name="HolzeSinghLiechti2024" /> Vrijeme do vršnih efekata kada se primjenjuje oralno je u prosjeku 2,2 do 2,8{{nbsp}}sati, s rasponom od 1,3 do 6,5{{nbsp}}sati. ==Nuspojave== [[Slika:HarmCausedByDrugsTable.svg|thumb|upright=1.35| Tabela iz ISCD studije iz 2010. koja rangira različite droge (legalne i ilegalne) na osnovu izjava stručnjaka za štetnost droga. LSD je utvrđen kao 18. najopasniji od 20 razmatranih.<ref name="Nutt_2010">{{cite journal | vauthors = Nutt DJ, King LA, Phillips LD | title = Drug harms in the UK: a multicriteria decision analysis | journal = Lancet | volume = 376 | issue = 9752 | pages = 1558–1565 | date = novembar 2010 | pmid = 21036393 | doi = 10.1016/S0140-6736(10)61462-6 | s2cid = 5667719 | citeseerx = 10.1.1.690.1283 }}</ref>]] [[Slika:Rational harm assessment of drugs radar plot.svg|thumb|upright=1.38| Stručnjaci za ovisnosti iz [[psihijatrija|psihijatrije]], [[hemija|hemije]], [[farmakologija|farmakologije]], [[forenzika|forenzike]], [[epidemiologija|epidemiologije]], te [[policija|policije]] i [[pravo|pravnih službi]], učestvovali su u [[Delfi metod|delfnoj analizi]] u vezi s 20 popularnih rekreativnih droga. LSD je rangiran na 14. mjestu po ovisnosti, 15. mjestu po fizičkoj šteti i 13. mjestu po socijalnoj šteti.<ref>{{cite journal |vauthors=Nutt D, King LA, Saulsbury W, Blakemore C |title=Development of a rational scale to assess the harm of drugs of potential misuse |journal=Lancet |volume=369 |issue=9566 |pages=1047–53 |date=mart 2007 |pmid=17382831 |doi=10.1016/s0140-6736(07)60464-4 |s2cid=5903121}}</ref>]] LSD, klasični psihodelik, smatra se fiziološki sigurnim u standardnim dozama (50–200 μg), a njegovi primarni rizici leže u psihološkim efektima, a ne u fiziološkoj šteti.<ref name="Nichols2004">{{cite journal |vauthors=Nichols DE |date=februar 2004 |title=Hallucinogens |journal=Pharmacology & Therapeutics |volume=101 |issue=2 |pages=131–181 |doi=10.1016/j.pharmthera.2003.11.002 |issn=1879-016X |pmid=14761703}}</ref><ref name="NicholsGrob2021">{{cite journal |journal=Forensic Science International |vauthors=Nichols DE, Grob CS |doi=10.1016/j.forsciint.2018.01.006 |title=Is LSD Toxic? |volume=284 |pages=141–145 |date=mart 2018 |pmid=29408722}}</ref> Studija [[David Nutt|Davida Nutta]] iz 2010. rangirala je LSD kao značajno manje štetan od [[alkohol]]a, smještajući ga pri dnu liste koja procjenjuje štetnost 20 droga.<ref name="pmid21036393">{{cite journal |vauthors=Nutt DJ, King LA, Phillips LD |title=Drug harms in the UK: a multicriteria decision analysis |journal=Lancet |volume=376 |issue=9752 |pages=1558–65 |date=novembar 2010 |pmid=21036393 |doi=10.1016/s0140-6736(10)61462-6 |s2cid=5667719 |citeseerx=10.1.1.690.1283}}</ref> ===Psihološki efekti=== ====Mentalni poremećaji==== LSD može izazvati [[panika|napade panike]] ili ekstremnu [[anksioznost]], kolokvijalno nazvanu "[[loš trip]]". Uprkos nižim stopama depresije i zloupotrebe supstanci kod korisnika psihodeličnih droga u poređenju sa kontrolnom grupom, LSD predstavlja povećan rizik za osobe sa teškim mentalnim bolestima poput [[shizofrenija|shizofrenije]].<ref>{{cite journal |vauthors=Krebs TS, Johansen PØ |title=Psychedelics and mental health: a population study |journal=PLOS ONE |volume=8 |issue=8 |pages=e63972 |date=19. 8. 2013 |pmid=23976938 |pmc=3747247 |doi=10.1371/journal.pone.0063972 |bibcode=2013PLoSO...863972K |veditors=Lu L |doi-access=free}}</ref><ref name="Murray">{{citation |title=What can we learn about schizophrenia from studying the human model, drug-induced psychosis?|vauthors=Murray RM, Paparelli A, Morrison PD, Marconi A, Di Forti M |journal=American Journal of Medical Genetics Part B |volume=162 |issue=7 |series=Special Issue: Identifying the Origins of Mental Illness: A Festschrift in Honor of Ming T. Tsuang |pages=661–670 |date=oktobar 2013 |pmid=24132898 |s2cid=205326399 |doi=10.1002/ajmg.b.32177 |doi-access=free}}</ref> Ovi halucinogeni mogu katalizirati psihijatrijske poremećaje kod predisponiranih osoba, iako nemaju tendenciju izazivanja bolesti kod emocionalno zdravih ljudi. ====Sugestibilnost==== Dok su istraživanja iz 1960-ih ukazivala na povećanu sugestibilnost pod utjecajem LSD-a i kod mentalno oboljelih i kod zdravih osoba, nedavni dokumenti sugeriraju da su [[CIA]] i Ministarstvo odbrane prekinuli istraživanje LSD-a kao sredstva kontrole uma.<ref>{{cite web |url= http://www.gulfweb.org/bigdoc/rockrep.cfm#hallucinogens |title=Is Military Research Hazardous to Veterans Health? Lessons Spanning Half A Century, part F. HALLUCINOGENS |publisher=103rd Congress, 2nd Session-S. Prt. 103-97; Staff Report prepared for the committee on veterans' affairs |date=8. 12. 1994 |vauthors=Rockefeller IV JD |location=West Virginia |archive-url=https://web.archive.org/web/20060813164326/http://gulfweb.org/bigdoc/rockrep.cfm#hallucinogens |archive-date=13. 8. 2006 |access-date=13. 12. 2018}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Middlefell R |title=The effects of LSD on body sway suggestibility in a group of hospital patients |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=113 |issue=496 |pages=277–280 |date=mart 1967 |pmid=6029626 |doi=10.1192/bjp.113.496.277 |s2cid=19439549 |url= http://www.lycaeum.org/research/researchpdfs/1489.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430033215/http://www.lycaeum.org/research/researchpdfs/1489.pdf |archive-date=30. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Sjoberg BM, Hollister LE |title=The effects of psychotomimetic drugs on primary suggestibility |journal=Psychopharmacologia |volume=8 |issue=4 |pages=251–262 |date=novembar 1965 |pmid=5885648 |doi=10.1007/BF00407857 |s2cid=15249061}}</ref> ====Flešbekovi==== [[Flešbek (psihologija)|Flešbekovi]] su psihološke epizode u kojima pojedinci ponovo doživljavaju neke od subjektivnih efekata LSD-a nakon što je droga prestala djelovati, a koji traju danima ili mjesecima nakon upotrebe -[[halucinogen]]a.<ref name="Halpern2003">{{cite journal |vauthors=Halpern JH, Pope HG |title=Hallucinogen persisting perception disorder: what do we know after 50 years? |journal=Drug and Alcohol Dependence |volume=69 |issue=2 |pages=109–19 |date=mart 2003 |pmid=12609692 |doi=10.1016/S0376-8716(02)00306-X}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Müller F, Kraus E, Holze F, Becker A, Ley L, Schmid Y, Vizeli P, Liechti ME, Borgwardt S |title=Flashback phenomena after administration of LSD and psilocybin in controlled studies with healthy participants |journal=Psychopharmacology |date=januar 2022 |volume=239 |issue=6 |pages=1933–1943 |pmid=35076721 |doi=10.1007/s00213-022-06066-z |pmc=9166883 |s2cid=246276633}}</ref> Ova iskustva su povezana sa [[poremećaj perzistentne percepcije halucinogena|poremećajem perzistentne percepcije halucinogena]] (HPPD), gdje se flešbekovi javljaju povremeno ili hronično, uzrokujući nelagodu ili funkcionalno oštećenje.<ref name="Halpern2018">{{cite book |title=A Review of Hallucinogen Persisting Perception Disorder (HPPD) and an Exploratory Study of Subjects Claiming Symptoms of HPPD. |vauthors=Halpern JH, Lerner AG, Passie T |date=2018 |isbn=978-3-662-55878-2 |series=Current Topics in Behavioral Neurosciences |volume=36 |pages=333–360 |doi=10.1007/7854_2016_457 |pmid=27822679}}</ref> [[Etiologija]] flešbekova je raznolika. Neki slučajevi se pripisuju [[poremećaj somatskih simptoma|poremećaju somatskih simptoma]], gdje se osobe fiksiraju na normalna [[Somatski nervni sistem|somatska]] iskustva koja ranije nisu bila primijećena prije konzumiranja droge. Ostali slučajevi povezani su s asocijativnim reakcijama na kontekstualne znakove, slično reakcijama uočenim kod osoba s prošlim [[trauma]]ma ili emocijskim iskustvima.<ref>{{cite book |vauthors=Holland D, Passie T |isbn=978-3-86135-207-5 |language=de |year=2011 |title=Flashback-Phänomene als Nachwirkung von Halluzinogeneinnahme |volume=2 |series=Bewusstsein – Kognition – Erleben |publisher=VWB Report |url=http://www.vwb-verlag.com/Katalog/m207.html |access-date=9. 6. 2023 |archive-date=9. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230609015208/http://www.vwb-verlag.com/Katalog/m207.html |url-status=live }}</ref> Faktori rizika za flešbekove ostaju nejasni, ali postojeće [[psihopatologija|psihopatologije]] mogu biti značajan doprinos.<ref>{{cite journal |vauthors=Abraham HD, Duffy FH |date=oktobar 1996 |title=Stable quantitative EEG difference in post-LSD visual disorder by split-half analysis: evidence for disinhibition |url=https://archive.org/details/sim_psychiatry-research_1996-10-07_67_3/page/172 |journal=Psychiatry Research |volume=67 |issue=3 |pages=173–87 |pmid=8912957 |doi=10.1016/0925-4927(96)02833-8 |s2cid=7587687}}</ref> Procjena prevalencije HPPD-a je izazovna. Smatra se rijetkim, s pojavama u rasponu od 1 na 20 korisnika koji dožive prolazni i manje teški HPPD tipa 1, do 1 na 50.000 za više zabrinjavajući HPPD tipa 2. Suprotno "permatripovanju" i zadržavanje LSD-a u [[cerebrospinalna tečnosti|internet glasinama]], LSD se ne skladišti dugoročno u [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] ili drugim dijelovima tijela. Farmakološki dokazi pokazuju da LSD ima poluživot od 175 minuta i da se metabolizira u spojeve rastvorljive u vodi poput 2-okso-3-hidroksi-LSD-a, koji se eliminira putem urina bez dokaza o dugoročnom skladištenju. Klinički dokazi također ukazuju na to da hronična upotreba [[SSRI]]-a može pojačati flešbekove izazvane LSD-om, čak i mjesecima nakon prestanka upotrebe LSD-a.<ref name="drug-interaction">{{cite book |title=Psychedelics as Psychiatric Medications |publisher=Oxford University Press |isbn=9780192678522 |url=https://books.google.com/books?id=7lazEAAAQBAJ |date=7. 3. 2023 |vauthors=Nutt DJ, Castle D |chapter=Drug-interaction with psychotropic drugs |access-date=21. 5. 2023 |archive-date=21. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230521000115/https://books.google.com/books?id=7lazEAAAQBAJ |url-status=live }}</ref>{{rp|145}} ===Tolerancija=== LSD pokazuje značajnu [[tahifilaksija|tahifilaksiju]], s razvojem tolerancije 24 sata nakon primjene. Progresija tolerancije u intervalima kraćim od 24 sata ostaje uglavnom nepoznata.<ref>{{cite book |vauthors=Buchborn T, Grecksch G, Dieterich D, Hollt V |title=Neuropathology of Drug Addictions and Substance Misuse |doi=10.1016/B978-0-12-800212-4.00079-0 |chapter=Chapter 79 - Tolerance to Lysergic Acid Diethylamide: Overview, Correlates, and Clinical Implications |isbn=978-0-12-800212-4 |publisher=Academic Press |pages=848–849 |volume=2 |year=2016}}</ref> Tolerancija se obično vraća na početnu vrijednost nakon 3-4 dana apstinencije.<ref name="pmid28701958">{{cite journal |title=A Single Dose of LSD Does Not Alter Gene Expression of the Serotonin 2A Receptor Gene (HTR2A) or Early Growth Response Genes (EGR1-3) in Healthy Subjects |vauthors=Dolder DS, Grünblatt E, Müller F, Borgwardt SJ, Liechti ME |date=28. 6. 2017 |doi=10.3389/fphar.2017.00423 |journal=Frontiers in Neuroscience |volume=8 |page=423 |pmid=28701958 |pmc=5487530 |doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal |journal=Pain Practice |page=455 |volume=23 |issue=4 |issn=1533-2500 |doi=10.1111/papr.13203 |doi-access=free |vauthors=Kooijman NI, Willegers T, Reuser A, Mulleners WM, Kramers C, ((Vissers KCP)), ((van der Wal SEI)) |date=4. 1. 2023 |pmid=36597700 |title=Are psychedelics the answer to chronic pain: A review of current literature| s2cid=255470638 |hdl=2066/291903 |hdl-access=free}}</ref> Značajna unakrsna tolerancija se javlja između LSD-a, [[meskalin]]a i [[psilocibin]]a.<ref name="isbell_mescaline">{{cite journal |vauthors=Wolbach AB, Isbell H, Miner EJ |date=mart 1962 |title=Cross tolerance between mescaline and LSD-25, with a comparison of the mescaline and LSD reactions |journal=Psychopharmacologia |volume=3 |pages=1–14 |pmid=14007904 |doi=10.1007/BF00413101 |s2cid=23803624 |url=http://www.erowid.org/references/refs_view.php?A=ShowDocPartFrame&C=ref&ID=2032&DocPartID=1893 |access-date=1. 12. 2007 |archive-date=19. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419141528/http://www.erowid.org/references/refs_view.php?A=ShowDocPartFrame&C=ref&ID=2032&DocPartID=1893}}</ref><ref name="isbell_psilocybin">{{cite journal |vauthors=Isbell H, Wolbach AB, Wikler A, Miner EJ |title=Cross tolerance between LSD and psilocybin |journal=Psychopharmacologia |volume=2 |issue=3 |pages=147–159 |year=1961 |doi=10.1007/BF00407974 |url=http://www.erowid.org/references/refs_view.php?A=ShowDocPartFrame&C=ref&ID=1979&DocPartID=1843 |access-date=1. 12. 2007 |pmid=13717955 |s2cid=7746880 |archive-date=15. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160315102433/https://www.erowid.org/references/refs_view.php?a=showdocpartframe&c=ref&docpartid=1843&id=1979 |url-status=live }}</ref> Blaga unakrsna tolerancija na [[DMT]] uočena je kod ljudi koji su visoko tolerantni na LSD.<ref>{{cite journal |vauthors=Rosenberg D, Isbell H, Miner E, Logan C |doi=10.1007/BF00413244 |date=7. 8. 1963 |title=The effect of N,N-dimethyltryptamine in human subjects tolerant to lysergic acid diethylamide |journal=Psychopharmacologia |volume=5 |issue=3 |pages=223–224 |pmid=14138757 |s2cid=32950588}}</ref> Tolerancija na LSD se također razvija uz dosljednu upotrebu,<ref name="springer">{{cite journal |vauthors=Jonas S, Downer JD |title=Gross behavioural changes in monkeys following administration of LSD-25, and development of tolerance to LSD-25 |journal=Psychopharmacologia |volume=6 |issue=4 |pages=303–386 |date=oktobar 1964 |pmid=4953438 |doi=10.1007/BF00413161 |s2cid=11768927}}</ref> a vjeruje se da je rezultat [[serotonin]]a 5-HT<sub>2A</sub> [[Smanjena i pojačana regulacija|snižena regulacija receptora]]. Istraživači vjeruju da se tolerancija vraća na početnu vrijednost nakon dvije sedmice nekorištenja psihodelika.<ref name=lsdtol>{{cite journal |vauthors=Schlemmer RF, Nawara C, Heinze WJ, Davis JM, Advokat C |title=Influence of environmental context on tolerance to LSD-induced behavior in primates |url=https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_1986-03_21_3/page/313 |journal=Biological Psychiatry |volume=21 |issue=3 |pages=314–317 |date=mart 1986 |pmid=3947713 |doi=10.1016/0006-3223(86)90053-3 |s2cid=35508993}}</ref> ===Ovisnost i sklonost ovisnosti=== LSD se široko smatra neadiktivnim, uprkos svom potencijalu za [[Zloupotreba supstanci|zloupotrebu]].<ref name="Nichols2004" /><ref name="NHM-MDMA">{{cite book |vauthors=Malenka RC, Nestler EJ, Hyman SE |veditors=Sydor A, Brown RY |title=Molecular Neuropharmacology: A Foundation for Clinical Neuroscience |year=2009 |publisher=McGraw-Hill Medical |location=New York |isbn=9780071481274 |pages=375 |edition=2nd |chapter=Chapter 15: Reinforcement and Addictive Disorders |quote=Several other classes of drugs are categorized as drugs of abuse but rarely produce compulsive use. These include psychedelic agents, such as lysergic acid diethylamide (LSD) |url=https://books.google.com/books?id=PjgfBQAAQBAJ |access-date=12. 6. 2023 |archive-date=28. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230828020503/https://books.google.com/books?id=PjgfBQAAQBAJ |url-status=live }}</ref><ref name="Lus2006">{{cite journal |vauthors=Lüscher C, Ungless MA |title=The mechanistic classification of addictive drugs |journal=PLOS Medicine |volume=3 |issue=11 |pages=e437 |date=novembar 2006 |pmid=17105338 |pmc=1635740 |doi=10.1371/journal.pmed.0030437 |doi-access=free}}</ref> Pokušaji da se laboratorijske životinje obuče za [[samostalno davanje]] LSD-a bili su uglavnom neuspješni. Iako se tolerancija na LSD brzo razvija, [[sindrom odvikavanja]] se ne pojavljuje, što sugerira da potencijalni sindrom nije nužno povezan s mogućnošću brzog sticanja tolerancije na supstancu.<ref>{{cite journal |vauthors=Balestrieri A, Fontanari D |date=septembar 1959 |doi=10.1001/archpsyc.1959.03590030063008 |pages=279–282 |pmid=13796178 |title=Acquired and crossed tolerance to mescaline, LSD-25, and BOL-148|journal=Archives of General Psychiatry | volume=1 |issue=3}}</ref> Izvještaj koji ispituje poremećaj upotrebe supstanci za [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-IV]] napominje da gotovo nijedan halucinogen ne izaziva ovisnost, za razliku od psihoaktivnih droga drugih klasa kao što su [[stimulans]]i i [[depresiv]]i.<ref name="pmid29366418">{{cite journal |journal=Current Neuropharmacology |volume=17 |issue=2 |pages=1–15 |title=Ayahuasca: Psychological and Physiologic Effects, Pharmacology and Potential Uses in Addiction and Mental Illness |doi=10.2174/1570159X16666180125095902 |doi-access=free |issn=1875-6190 |vauthors=Hamill J, Hallak J, Dursun SD, Baker G |year=2019 |pmid=29366418| pmc=6343205}}</ref><ref>{{cite journal |journal=Addiction |publisher=Society for the Study of Addiction |vauthors=Morgenstern J, Langenbucher J, Labouvie E |date=septembar 1994 |title=The generalizability of the dependence syndrome across substances: an examination of some properties of the proposed DSM-IV dependence criteria |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-addiction_1994-09_89_9/page/1104 |volume=89 |issue=9 |pages=1105–1113 |doi=10.1111/j.1360-0443.1994.tb02787.x |pmid=7987187}}</ref> ===Rak i trudnoća=== [[Mutageneza|Mutageni]] potencijal LSD-a nije jasan. Sveukupno, čini se da dokazi ukazuju na ograničen ili nikakav učinak pri uobičajeno korištenim dozama.<ref>{{cite journal |vauthors=Li JH, Lin LF |title=Genetic toxicology of abused drugs: a brief review |journal=Mutagenesis |volume=13 |issue=6 |pages=557–65 |date=novembar 1998 |pmid=9862186 |doi=10.1093/mutage/13.6.557 |doi-access=free}}</ref> Studije nisu pokazale dokaze o [[teratogen]]im ili [[mutagen]]im efektima. ===Dugoročni efekti=== Potencijalni rizik od česte ponovljene dugotrajne upotrebe LSD-a i drugih serotonergičnih psihodelika je [[srčana fibroza]] i [[srčana valvulopatija|valvulopatija]] zbog [[serotonin]]skog [[5-HT2B receptor|5-HT<sub>2B</sub> receptora]] [[agonist|agonizma]].<ref name="TagenMantuanivanHeerden2023">{{cite journal | vauthors = Tagen M, Mantuani D, van Heerden L, Holstein A, Klumpers LE, Knowles R | title = The risk of chronic psychedelic and MDMA microdosing for valvular heart disease | journal = J Psychopharmacol | volume = 37 | issue = 9 | pages = 876–890 | date = septembar 2023 | pmid = 37572027 | doi = 10.1177/02698811231190865 | url = }}</ref><ref name="RouaudCalderHasler2024">{{cite journal | vauthors = Rouaud A, Calder AE, Hasler G | title = Microdosing psychedelics and the risk of cardiac fibrosis and valvulopathy: Comparison to known cardiotoxins | journal = J Psychopharmacol | volume = 38 | issue = 3 | pages = 217–224 | date = mart 2024 | pmid = 38214279 | pmc = 10944580 | doi = 10.1177/02698811231225609 | url = }}</ref><ref name="NahlawiPtaszekRuskin2025">{{cite journal | vauthors = Nahlawi A, Ptaszek LM, Ruskin JN | title = Cardiovascular effects and safety of classic psychedelics | journal = Nat Cardiovasc Res | volume = 4 | issue = 2 | pages = 131–144 | date = februar 2025 | pmid = 39910289 | doi = 10.1038/s44161-025-00608-2 | url = }}</ref><ref name="Wsół2023">{{cite journal | vauthors = Wsół A | title = Cardiovascular safety of psychedelic medicine: current status and future directions | journal = Pharmacol Rep | volume = 75 | issue = 6 | pages = 1362–1380 | date = decembar 2023 | pmid = 37874530 | pmc = 10661823 | doi = 10.1007/s43440-023-00539-4 | url = }}</ref><ref name="McIntyre2023">{{cite journal | vauthors = McIntyre RS | title = Serotonin 5-HT2B receptor agonism and valvular heart disease: implications for the development of psilocybin and related agents | journal = Expert Opin Drug Saf | volume = 22 | issue = 10 | pages = 881–883 | date = 2023 | pmid = 37581427 | doi = 10.1080/14740338.2023.2248883 | url = }}</ref> To može biti slučaj i sa [[mikrodoziranje]]m.<ref name="TagenMantuanivanHeerden2023" /><ref name="RouaudCalderHasler2024" /><ref name="NahlawiPtaszekRuskin2025" /> Međutim, rizici su teorijski i potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se ove komplikacije zapravo pojaviti kod psihodelika.<ref name="TagenMantuanivanHeerden2023" /><ref name="Wsół2023" /> Preliminarna [[studija na životinjama]] otkrila je da hronično mikrodoziranje LSD-a nije rezultiralo promjenama strukture [[srcwe|srca]] ili valvulopatijom kod [[glodari|glodara]].<ref name="EffingerKingCalderon2024">{{cite journal | vauthors = Effinger D, King J, Calderon J, Strong J, Thompson S | title = ACNP 63rd Annual Meeting: Poster Abstracts P609-P914: P680. Assessing the Potential Cardiovascular Risk of Microdosing Lysergic Acid Diethylamide in Mice | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 49 | issue = Suppl 1 | pages = 418–594 (459–459) | date = decembar 2024 | pmid = 39643635 | doi = 10.1038/s41386-024-02013-y | url = | doi-access = free }}</ref> Čini se da su istraživanja o tome da li je LSD-u snažan agonist [[serotonin]]skog 5-HT2B receptora ili ne, a neke studije su ga utvrdile da je u suštini neaktivan.<ref name="LuethiLiecthi2021">{{cite book | vauthors = Luethi D, Liechti ME | title=5-HT2B Receptors | chapter=Drugs of Abuse Affecting 5-HT2B Receptors | series=The Receptors | publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham | volume=35 | date=2021 | isbn=978-3-030-55919-9 | doi=10.1007/978-3-030-55920-5_16 | pages=277–289}}</ref> ==Interakcije== Neki psihodelici, uključujući LSD, se [[metabolizam|metaboliraju]] putem [[citohrom 450|citohroma P450]] [[enzim]]a [[CYP2D6]]. Istovremena upotreba [[selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina|selektivnog inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina]] (SSRI), od kojih su neki [[potentnost (farmakologija)|potentni]] [[inhibitor enzima|inhibitor]] CYP2D6, sa LSD-om može povećati rizik od [[serotoninski sindrom|serotoninskog sindroma]].<ref name="drug-interaction"/>{{rp|145}} Vjeruje se da hronična upotreba SSRI-a, [[triciklički antidepresiv|tricikličkih antidepresiva]] (TCA) i [[inhibitor monoaminooksidaze|inhibitora monoaminooksidaze]] (MAOI) smanjuje subjektivne efekte psihodelika, vjerovatno zbog [[smanjena regulacija 5-HT2A receptora|5-HT<sub>2A</sub> receptora]], smanjene regulacije ili desenzibilizacije izazvane povišenim nivoima [[serotonin]]a.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref name="drug-interaction"/>{{rp|145}} Međutim, suprotno prethodnim tvrdnjama, klinička studija je otkrila da davanje LSD-a osobama koje uzimaju [[paroksetin]], SSRI i snažan inhibitor CYP2D6, povećava izloženost LSD-u za oko 1,5 puta, da je dobro podnošljivo i da nije mijenjalo ugodne subjektivne efekte ili fiziološke efekte LSD-a, dok su negativni efekti LSD-a, uključujući "loš učinak droge", [[anksioznost]] i [[mučnina|mučninu]], smanjeni.<ref name="BeckerHumbert-DrozMueller2025">{{cite journal | vauthors = Becker AM, Humbert-Droz M, Mueller L, Jelušić A, Tolev A, Straumann I, Avedisian I, Erne L, Thomann J, Luethi D, Grünblatt E, Meyer Zu Schwabedissen H, Liechti ME | title = Acute Effects and Pharmacokinetics of LSD after Paroxetine or Placebo Pre-Administration in a Randomized, Double-Blind, Cross-Over Phase I Trial | journal = Clin Pharmacol Ther | volume = 117| issue = 6| pages = 1784–1792| date = februar 2025 | pmid = 40022427 | doi = 10.1002/cpt.3618 | url = | doi-access = free | pmc = 12087691 }}</ref> Slično tome, klinička studija s LSD-om otkrila je da su nivoi LSD-a bili 75% viši kod osoba s nefunkcionalnim CYP2D6 (slabi [[metabolizam|metabolizatori]]) u poređenju s onima s funkcionalnim CYP2D6.<ref name="HalmanKongSarris2024">{{Cite journal |vauthors=Halman A, Kong G, Sarris J, Perkins D |date=januar 2024 |title=Drug-drug interactions involving classic psychedelics: A systematic review |journal=J Psychopharmacol |volume=38 |issue=1 |pages=3–18 |doi=10.1177/02698811231211219 |pmc=10851641 |pmid=37982394}}</ref><ref name="VizeliStraumannHolze2021">{{cite journal | vauthors = Vizeli P, Straumann I, Holze F, Schmid Y, Dolder PC, Liechti ME | title = Genetic influence of CYP2D6 on pharmacokinetics and acute subjective effects of LSD in a pooled analysis | journal = Sci Rep | volume = 11 | issue = 1 | article-number = 10851 | date = maj 2021 | pmid = 34035391 | pmc = 8149637 | doi = 10.1038/s41598-021-90343-y | bibcode = 2021NatSR..1110851V | url = }}</ref> Za razliku od nekih drugih psihodelika, MAOI ne inhibiraju [[metabolizam lijekova|metabolizam]] niti pojačavaju efekte LSD-a, već umjesto toga smanjuju njegove efekte. Interakcije između psihodelika i [[antipsihotik]]a ili [[antikonvulziv]]a nisu dobro dokumentirane; međutim, istovremena upotreba sa [[stabilizator raspoloženja| stabilizatorima raspoloženja]] poput [[litij]]a može izazvati [[epilepsijski napad|napadaje]] i [[disocijativni poremećaj|disocijativne efekte]], posebno kod osoba sa [[bipolarni poremećaj|bipolarnim poremećajem]].<ref name="drug-interaction"/>{{rp|146}}<ref>{{cite journal |journal=Drug and Alcohol Dependence |volume=239 |article-number=109586 |vauthors=Simonsson O, Goldberg SB, Chambers R, Osika W, Long DM, Hendricks PS |date=1. 10. 2022 |pmid=35981469 |pmc=9627432 |title=Prevalence and associations of classic psychedelic-related seizures in a population-based sample |doi=10.1016/j.drugalcdep.2022.109586}}</ref><ref>{{cite journal |year=1967 |journal=Western Journal of Medicine |vauthors=Fisher D, Ungerleider J |pmid=4962683 |pmc=1502729 |volume=106 |issue=3 |pages=201–211 |title=Grand mal seizures following ingestion of LSD}}</ref> Litijum značajno pojačava LSD reakcije, što potencijalno dovodi do akutnih komatoznih stanja kada se kombinuje.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /> ==Predoziranje== LSD u tipskim dozama (~50–250 μg) se smatra vrlo sigurnim u smislu [[toksičnost]]i, pri čemu nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s toksičnošću pri takvim dozama uprkos milionima izloženosti. Osim toga, LSD se smatra relativno netoksičnom drogom u slučaju [[predoziranje|predoziranja]].<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008"/><ref name="Thomas2024">{{cite book | vauthors = Thomas K | title=Toxicology and Pharmacological Interactions of Classic Psychedelics | series=Current Topics in Behavioral Neurosciences | publisher=Springer Berlin Heidelberg | publication-place=Berlin, Heidelberg | date=2024 | doi=10.1007/7854_2024_508 | url=https://link.springer.com/10.1007/7854_2024_508 | access-date=14. 5. 2025 | page=| pmid=39042251 }}</ref><ref name="NicholsGrob2018">{{cite journal | vauthors = Nichols DE, Grob CS | title = Is LSD toxic? | journal = Forensic Sci Int | volume = 284 | issue = | pages = 141–145 | date = mart 2018 | pmid = 29408722 | doi = 10.1016/j.forsciint.2018.01.006 | url = }}</ref><ref name="Henríquez-Hernández2023">{{cite journal | vauthors = Henríquez-Hernández LA, Rojas-Hernández J, Quintana-Hernández DJ, Borkel LF | title = Hofmann vs. Paracelsus: Do Psychedelics Defy the Basics of Toxicology?-A Systematic Review of the Main Ergolamines, Simple Tryptamines, and Phenylethylamines | journal = Toxics | volume = 11 | issue = 2 | date = februar 2023 | page = 148 | pmid = 36851023 | pmc = 9963058 | doi = 10.3390/toxics11020148 | doi-access = free | bibcode = 2023Toxic..11..148H | url = }}</ref> Procjenjuje se, na osnovu [[studija na životinjama]] i [[izvještaj o slučaju|izvještaja o slučajevima]] na ljudima, da je [[smrtonosna doza]] LSD-a kod ljudi približno 100&nbsp;mg, ili oko 1.000 puta veća od uobičajene rekreativne doze od 100 μg. Od 2024. zabilježeno je nekoliko slučajeva smrtonosnog predoziranja LSD-om. Međutim, kritički pregled literature u studiji [[David E. Nichols|Davida E. Nicholsa]] otkrio je da od pet identificiranih slučajeva, jedan nije bio u skladu s efektima LSD-a, već je umjesto toga mogao biti u pitanju drugi lijek poput [[25I-NBOMe]], dva su uključivala normalne doze LSD-a kod osoba koje je policija stavila u maksimalno fizičko ograničavanje (vezane) nakon čega je uslijedila pretpostavljena [[pozicijska asfiksija]] i fatalni kardiovaskularni kolaps (vezanje je praksa koja se općenito povezuje sa slučajnom smrću), a dva su bila povezana s masivnim predoziranjem LSD-om koje je uključivalo doze moguće veće od 300&nbsp;mg. B Osim smrti uzrokovane toksičnošću, LSD se rijetko povezuje sa [[samoubistvo|smrću putem samoubistva]], nesreće ili [[nasilje|nasilnog susreta]] zbog izazivanja abnormalnog ponašanja.<ref name="NicholsGrob2018"/><ref name="Henríquez-Hernández2023"/> U jednoj poznatoj [[serija slučajeva|seriji slučajeva]] iz 1974, 8{{nbsp}}ljudi je slučajno [[šmrkanje|ušmrknulo]] dvije "linije" gotovo čistog LSD praha za koji su mislili da je [[kokain]].<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref name="Thomas2024"/><ref name="NicholsGrob2018" /><ref name="KlockBoernerBecker1974">{{cite journal | vauthors = Klock JC, Boerner U, Becker CE | title = Coma, hyperthermia and bleeding associated with massive LSD overdose. A report of eight cases | journal = West J Med | volume = 120 | issue = 3 | pages = 183–188 | date = mart 1974 | pmid = 4816396 | pmc = 1129381 | doi = | url = }}</ref><ref name="KlockBoerner1975">{{cite journal | vauthors = Klock JC, Boerner U, Becker CE | title = Coma, hyperthermia, and bleeding associated with massive LSD overdose, a report of eight cases | journal = Clin Toxicol | volume = 8 | issue = 2 | pages = 191–203 | date = 1975 | pmid = 1149410 | doi = 10.3109/15563657508988063 | url =https://archive.org/details/sim_clinical-toxicology_1975-04_8_2/page/190}}</ref> Tačne doze LSD-a nisu bile poznate, ali su smatrane ogromnim.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008"/><ref name="Thomas2024" /><ref name="NicholsGrob2018" /> Za kontekst, tipska "linija" [[kokain]]a za insuflaciju je 50 do 100&nbsp;mg.<ref name="GoldsteinDesLauriersBurda2009">{{cite journal | vauthors = Goldstein RA, DesLauriers C, Burda A, Johnson-Arbor K | title = Cocaine: history, social implications, and toxicity: a review | journal = Semin Diagn Pathol | volume = 26 | issue = 1 | pages = 10–17 | date = februar 2009 | pmid = 19292024 | doi = 10.1053/j.semdp.2008.12.001 | url = | quote = When “snorted,” a typical “line” of cocaine contains approximately 50-100 mg of parent compound, although it is often “cut” or adulterated with other substances.20}}</ref> Osobe su se javile u bolnicu u roku od 10 do 15 minuta, od kojih je petero bilo u [[koma|komi]], troje je zahtijevalo [[intubacija|intubaciju]] i [[mehanička ventilacija|mehaničku ventilaciju]], a osobe koje su bile pri [[svijest]]i iskusile su teške halucinogene efekte, između ostalih toksičnih simptoma.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref name="Thomas2024"/><ref name="NicholsGrob2018"/><ref name="KlockBoerner1975"/> Svi su se potpuno oporavili u roku od 12 sati i nije bilo [[smrt]]nih slučajeva.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref name="Thomas2024" /><ref name="NicholsGrob2018" /><ref name="KlockBoerner1975"/> Naknadni slučaj iz 2020. slično je uključivao slučajno ubrizgavanje potvrđene doze LSD-a od 55&nbsp;mg umjesto [[kokain]]a, što je prošlo bez negativnih posljedica po zdravlje.<ref name="HadenWoods2020">{{cite journal | vauthors = Haden M, Woods B | title = LSD Overdoses: Three Case Reports | journal = J Stud Alcohol Drugs | volume = 81 | issue = 1 | pages = 115–118 | date = januar 2020 | pmid = 32048609 | doi = 10.15288/jsad.2020.81.115| url = }}</ref> U drugim izvještajima, predoziranje LSD-om od 5&nbsp;mg izazvalo je tešku [[mučnina|mučninu]] i [[povraćanje]], zajedno s teškim poremećajima u ponašanju,<ref name="ReynoldsPeterson1966">{{cite journal | vauthors = Reynolds HH, Peterson GK | title = Psychophysiological effects of a large non-experimental dose of LSD-25 | journal = Psychol Rep | volume = 19 | issue = 1 | pages = 287–290 | date = august 1966 | pmid = 5942100 | doi = 10.2466/pr0.1966.19.1.287 | url = }}</ref> dok predoziranje od 10&nbsp;mg također nije bilo fatalno.<ref name="BrimblecombePinder1975" /><ref name="Cohen1971">{{cite book | vauthors = Cohen S | title=Progress in Drug Research / Fortschritte der Arzneimittelforschung / Progrès des Recherches Pharmaceutiques | chapter=The Psychotomimetic Agents | publisher=Birkhäuser Basel | publication-place=Basel | date=1971 | isbn=978-3-0348-7080-1 | doi=10.1007/978-3-0348-7078-8_2 | chapter-url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-0348-7078-8_2 | access-date=2. 6. 2025 | pages=68–102}}</ref> Uprkos tome što djeluju kao [[selektivnost vezivanja|neselektivni]] [[agonist serotoninskih receptora|agonisti serotoninskih receptora]], glavni psihodelici poput LSD-a i [[psilocibin]]a ne uzrokuju [[serotoninski sindrom]] čak ni pri ekstremnom predoziranju.<ref name="MalcolmThomas2022">{{cite journal | vauthors = Malcolm B, Thomas K | title = Serotonin toxicity of serotonergic psychedelics | journal = Psychopharmacology (Berl) | volume = 239 | issue = 6 | pages = 1881–1891 | date = juni 2022 | pmid = 34251464 | doi = 10.1007/s00213-021-05876-x | url = }}</ref> Smatra se da je to zbog činjenice da djeluju kao [[djelimični agonist]]i [[serotonin]]skih receptora poput serotoninskog [[5-HT2A receptor|5-HT<sub>2A</sub> receptora]] u odnosu na sam serotonin. Suprotno tome, [[NBOMe]] psihodelici poput [[25I-NBOMe]] su [[unutrašnja aktivnost|efikasniji]] i jedinstveno su povezani s toksičnošću sličnom serotoninskom sindromu. Retrospektivna analiza iz 2018, koja je obuhvatila 3.554 izloženosti samo LSD-u, a prijavljena je centrima za kontrolu trovanja u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] između 2000. i 2016, otkrila je da su ozbiljni slučajevi [[toksičnost]]i bili rijetki.<ref name="Thomas2024"/><ref name="LeonardAndersonKlein-Schwartz2018">{{cite journal | vauthors = Leonard JB, Anderson B, Klein-Schwartz W | title = Does getting high hurt? Characterization of cases of LSD and psilocybin-containing mushroom exposures to national poison centers between 2000 and 2016 | journal = J Psychopharmacol | volume = 32 | issue = 12 | pages = 1286–1294 | date = decembar 2018 | pmid = 30182795 | doi = 10.1177/0269881118793086 | url = }}</ref> Uobičajeni neželjeni efekti (2,4–42%) uključivali su [[psihomotorna agitacija|agitaciju]] ili [[razdražljivost]], [[tahikardija|tahikardiju]], [[halucinacija|halucinacije]] ili [[deluzija|deluzije]], [[mentalna konfuzija|konfuziju]], [[midrijaza|diluziju zjenica]], [[hipertenzija|hipertenziju]], [[pospanost]] ili [[letargija|letargiju]], povišenu [[kreatin-fosfokinaza|[[kreatin- fosfokinazu]] (CPK), [[mučnina|mučninu]] i [[povraćanje]], i druge.<ref name="LeonardAndersonKlein-Schwartz2018"/> Odabrani ozbiljni neželjeni efekti uključivali su [[groznica|groznicu]] ili [[hipertermija|hipertermiju]] u 3,8%, jedan [[epilepsijski napad|napad]] u 2,4%, [[koma|komu]] u 1,4%, povišen [[kreatinin]] u 1,4%, višestruke napade u 1,2%, [[rabdomioliza]] u 1,1%, [[respiratorna depresija]] u 0,9%, [[poremećaj srčane provodljivosti]] u 0,5% i [[status epilepticus]] u 0,4%.<ref name="Thomas2024" /><ref name="LeonardAndersonKlein-Schwartz2018"/> Postoji izvještaj o slučaju teškog [[neurološki poremećaj|neuroloških posljedica]] nakon jedne tipske rekreativne doze LSD-a koja uključuje napad i [[kardiorespiratorni zastoj]].<ref name="RudinLiechtiLuethi2021">{{cite journal | vauthors = Rudin D, Liechti ME, Luethi D | title = Molecular and clinical aspects of potential neurotoxicity induced by new psychoactive stimulants and psychedelics | journal = Exp Neurol | volume = 343 | issue = | article-number = 113778 | date = septembar 2021 | pmid = 34090893 | doi = 10.1016/j.expneurol.2021.113778 | url = }}</ref><ref name="AakerøyBredeStølen2021">{{cite journal | vauthors = Aakerøy R, Brede WR, Stølen SB, Krabseth HM, Michelsen LS, Andreassen TN, Ader T, Frost J, Slettom G, Steihaug OM, Slørdal L | title = Severe Neurological Sequelae after a Recreational Dose of LSD | journal = J Anal Toxicol | volume = 45 | issue = 7 | pages = e1–e3 | date = august 2021 | pmid = 33031536 | pmc = 8363806 | doi = 10.1093/jat/bkaa145 | url = }}</ref> Općenito, psihodelici poput LSD-a rijetko mogu uzrokovati napadaje kod nekih osoba.<ref name="FreidelKreuderRabinovitch2023">{{cite journal | vauthors = Freidel N, Kreuder L, Rabinovitch BS, Chen FY, Huang RS, Lewis EC | title = Psychedelics, epilepsy, and seizures: a review | journal = Front Pharmacol | volume = 14 | issue = | pages = 1326815 | date = 2023 | pmid = 38283836 | pmc = 10811552 | doi = 10.3389/fphar.2023.1326815 | doi-access = free | url = }}</ref><ref name="Soto-AngonaForteaFortea2024">{{cite journal | vauthors = Soto-Angona Ó, Fortea A, Fortea L, Martínez-Ramírez M, Santamarina E, López FJ, Knudsen GM, Ona G | title = Do classic psychedelics increase the risk of seizures? A scoping review | journal = Eur Neuropsychopharmacol | volume = 85 | issue = | pages = 35–42 | date = august 2024 | pmid = 38917636 | doi = 10.1016/j.euroneuro.2024.05.002 | url = }}</ref> [[Srednja smrtonosna doza]] (LD<sub>50</sub>) LSD-a kod životinja varira i iznosi 50 do 60&nbsp;mg/kg kod [[miš]]eva, 16,5&nbsp;mg/kg kod [[pacov]]a i 0,3&nbsp;mg/kg kod [[kunić]]a, sve dato putem injekcije.<ref name="Henríquez-Hernández2023" /> Poznati slučaj iz 1962. kada je slon po imenu Tusko primio 297&nbsp;mg (~0,1&nbsp;mg/kg) LSD-a putem intramuskularne injekcije pokazao se fatalnim.<ref name="Henríquez-Hernández2023" /><ref name="Cohen1971" /><ref name="Grob_2022a">{{cite book | vauthors = Grob C, Grigsby J | title = Handbook of Medical Hallucinogens | pages = 81 | year = 2022 | publisher = Guilford Publications | isbn = 978-1-4625-5189-7 | url = https://books.google.com/books?id=r46ZEAAAQBAJ&pg=PA81 | access-date = 10. 7. 2025 }}</ref><ref name="West_1962">{{cite journal | vauthors = West LJ, Pierce CM, Thomas WD | title = Lysergic Acid Diethylamide: Its Effects on a Male Asiatic Elephant | url = https://archive.org/details/sim_science_1962-12-07_138_3545/page/1100 | journal = Science | location = New York, N.Y. | volume = 138 | issue = 3545 | pages = 1100–1103 | date = decembar 1962 | pmid = 17772968 | doi = 10.1126/science.138.3545.1100 | bibcode = 1962Sci...138.1100J }}</ref> Ovi nalazi ukazuju na to da slonovi mogu biti mnogo osjetljiviji na predoziranje LSD-om nego ljudi i drugih [[vrsta]].<ref name="Henríquez-Hernández2023"/><ref name="Grob_2022a"/> Međutim, ovaj slučaj je bio predmet kritika i kontroverzi zbog pogrešnog izračuna doze LSD-a i istovremene primjene [[promazin]]a i [[pentobarbital]]a nakon LSD-a.<ref name="Grob_2022a" /><ref name="Siegel_1984" /> Eksperiment je ponovljen na dva [[slon]]a sa sličnim dozama LSD-a 1984. bez incidenata.<ref name="Henríquez-Hernández2023" /><ref name="Siegel_1984">{{cite journal | vauthors = Siegel RK | title = LSD-induced effects in elephants: Comparisons with musth behavior | journal = Bulletin of the Psychonomic Society | volume = 22 | issue = 1 | pages = 53–56 | date = 1984 | doi = 10.3758/BF03333759 | issn = 0090-5054 | doi-access = free | url = https://link.springer.com/content/pdf/10.3758%2FBF03333759.pdf | access-date = 10. 7. 2025 }}</ref> Masovne doze LSD-a se uglavnom kontrolišu simptomskim tretmanom, a psihomotorna agitacija se može liječiti [[benzodiazepin]]ima.<ref name="Medscape">{{EMedicine|article|1011615|LSD Toxicity Treatment & Management|treatment}}</ref><ref name="ZawilskaKacelaAdamowicz2020" /> Uvjeravanje u mirnom, sigurnom okruženju je korisno.<ref name="Hartogsohn2017">{{Cite journal |vauthors=Hartogsohn I |date=2017 |title=Constructing drug effects: A history of set and setting |journal=Drug Science, Policy and Law |language=en |volume=3 |pages=205032451668332 |doi=10.1177/2050324516683325 |s2cid=53373205 |issn=2050-3245 |doi-access=free}}</ref> [[Antipsihotik|Antipsihotici]] poput [[haloperidol]]a se ne preporučuju jer mogu imati [[nuspojava|neželjene efekte]].<ref name="Medscape"/> [[Ispiranje želuca|Gastrointestinalna dekontaminacija]] sa [[aktivni ugalj|aktivnim ugljem]] je od male koristi zbog brze [[apsorpcija (farmakokinetika)|apsorpcije]] LSD-a, osim ako se ne izvrši unutar 30 do 60{{nbsp}}minuta od uzimanja izuzetno velikih količina.<ref name="Medscape"/> Primjena [[antikoagulans|antikoagulanasa]], [[vazodilatator]]a i [[simpatolitik]]a može biti korisna za liječenje [[ergotizam|ergotizma]]. ===Predoziranje LSD zamjenom=== Iako je LSD relativno siguran u slučaju predoziranja, [[25-NB]] (NBOMe) psihodelici poput [[25I-NBOMe]] i [[25B-NBOMe]] se često prodaju kao "LSD" i vrlo su toksični u slučaju predoziranja, s mnogim prijavljenim teškim intoksikacijama i [[smrt]]nim slučajevima.<ref name="ZawilskaKacelaAdamowicz2020">{{cite journal | vauthors = Zawilska JB, Kacela M, Adamowicz P | title = NBOMes-Highly Potent and Toxic Alternatives of LSD | journal = Front Neurosci | volume = 14 | issue = | pages = 78 | date = 2020 | pmid = 32174803 | pmc = 7054380 | doi = 10.3389/fnins.2020.00078 | doi-access = free | url = }}</ref><ref name="SuzukiDekkerValenti2015">{{cite journal | vauthors = Suzuki J, Dekker MA, Valenti ES, Arbelo Cruz FA, Correa AM, Poklis JL, Poklis A | title = Toxicities associated with NBOMe ingestion-a novel class of potent hallucinogens: a review of the literature | journal = Psychosomatics | volume = 56 | issue = 2 | pages = 129–139 | date = 2015 | pmid = 25659919 | pmc = 4355190 | doi = 10.1016/j.psym.2014.11.002 | url = }}</ref><ref name="HerianSwit2023">{{cite journal | vauthors = Herian M, Świt P | title = 25X-NBOMe compounds - chemistry, pharmacology and toxicology. A comprehensive review | journal = Crit Rev Toxicol | volume = 53 | issue = 1 | pages = 15–33 | date = januar 2023 | pmid = 37115704 | doi = 10.1080/10408444.2023.2194907 | url = }}</ref> Zbog njihove visoke [[potencija (farmakologija)|potencije]] analogne LSD-u, ove droge se također redovno prodaju kao "LSD" u [[upijajući papir|upijajućimm papirima]].<ref name="pmid30261175">{{cite journal |journal=Biochemical Pharmacology |vauthors=Eshleman AJ, Wolfrum KM, Reed JF, Kim SO, Johnson RA, Janowsky A |title=Neurochemical pharmacology of psychoactive substituted N-benzylphenethylamines: High potency agonists at 5-HT2A receptors |doi=10.1016/j.bcp.2018.09.024 |pmid=30261175 |pmc=6298744 |volume=158 |pages=27–34 |date=decembar 2018}}</ref><ref>{{cite journal |journal=Journal of Analytical Toxicology |doi=10.1093/jat/bkv073 |pmc=4570937 |pmid=26378135 |title=Analysis of 25I-NBOMe, 25B-NBOMe, 25C-NBOMe and Other Dimethoxyphenyl-N-[(2-Methoxyphenyl) Methyl]Ethanamine Derivatives on Blotter Paper |vauthors=Poklis JL, Raso SA, Alford KN, Poklis A, Peace MR |date=Oct 2015 |volume=39 |issue=8 |pages=617–623}}</ref> Smrtni slučajevi povezani s [[intoksikacija]]ma NBOMe ukazuju na to da je značajan broj osoba unio supstancu za koju su vjerovali da je LSD,<ref name="pmid31915427">{{cite journal |journal=Frontiers in Pharmacology |date=12. 12. 2019 |vauthors=Miliano C, Marti M, Pintori N, Castelli MP, Tirri M, Arfè R, De Luca MA |title=Neurochemical and Behavioral Profiling in Male and Female Rats of the Psychedelic Agent 25I-NBOMe |volume=10 |page=1406 |pmid=31915427 |pmc=6921684 |doi=10.3389/fphar.2019.01406 |doi-access=free}}</ref> a istraživači izvještavaju da "korisnici upoznati s LSD-om mogu imati lažni osjećaj sigurnosti prilikom nenamjernog konzumiranja NBOMe-a".<ref name="Lipow22">{{cite journal |journal=Transformative Medicine |title=NBOMe Toxicity and Fatalities: A Review of the Literature |volume=1 |issue=1 |date=mart 2022 |vauthors=Lipow M, Kaleem SZ, Espiridion E |pages=12–18 |s2cid=247888583 |doi=10.54299/tmed/msot8578 |doi-access=free |issn=2831-8978}}</ref> Istraživači navode da je navodna fiziološka toksičnost LSD-a vjerovatno posljedica drugih psihoaktivnih supstanci, a ne samo LSD-a.<ref name="NicholsGrob2021"/> Za NBOMe spojeve se navodi da imaju gorak okus,<ref name="Lipow22"/> nisu aktivni oralno,{{efn|[[Potencija (farmakologija)|potencija]] ''N''-benzilfenetilamina putem bukalne, sublingvalne ili nazalne apsorpcije je 50-100 puta veća (po težini) nego oralnim putem u poređenju sa matičnim [[2C-x]] spojevima.<ref name="pmid24519542">{{cite journal |journal=Neurochemical Research |date=14. 2. 2014 |vauthors=Leth-Petersen S, Bundgaard C, Hansen M, Carnerup MA, Kehler J, Kristensen JL |title=Correlating the Metabolic Stability of Psychedelic 5-HT2A Agonists with Anecdotal Reports of Human Oral Bioavailability |volume=39 |issue=10 |pages=2018–2023 |doi=10.1007/s11064-014-1253-y |pmid=24519542| s2cid=254857910}}</ref> Pretpostavljaju da niska oralna metabolička stabilnost ''N''-benzilfenetilamina vjerovatno uzrokuje nisku bioraspoloživost pri oralnoj primjeni, iako metabolički profil ovih spojeva ostaje nepredvidiv; stoga istraživanja navode da se smrtni slučajevi povezani s ovim supstancama mogu djelimično objasniti razlikama u [[metabolizam|metabolizmu]] između pojedinaca.<ref name="pmid24519542"/> i obično se uzimaju sublingvalno.<ref name="pmid28097528">{{cite book |title=Neuropharmacology of New Psychoactive Substances |vauthors=Halberstadt AL |doi=10.1007/7854_2016_64 |date=18. 1. 2017 |isbn=978-3-319-52444-3 |publisher=Springer |chapter=Pharmacology and Toxicology of N-Benzylphenethylamine ("NBOMe") Hallucinogens |series=Current Topics in Behavioral Neurosciences |volume=32 |pages=283–311 |pmid=28097528}}</ref> Kada se NBOMe-ovi primjenjuju sublingvalno, uočena je utrnulost [[jezik]]a i [[usta]] praćena [[metal]]nim hemijskim okusom, a istraživači opisuju ovaj fizički neželjeni efekat kao jednu od glavnih razlika između spojeva NBOMe i LSD-a.<ref>{{cite journal |vauthors=Duffau B, Camargo C, Kogan M, Fuentes E, Kennedy Cassels B |journal=Journal of Chromatographic Science |volume=54 |issue=7 |date=august 2016 |pages=1153–1158 |title=Analysis of 25 C NBOMe in Seized Blotters by HPTLC and GC–MS |pmc=4941995 |pmid=27406128 |doi=10.1093/chromsci/bmw095 |doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal |pmid=25105138 |pmc=4106087 |doi=10.1155/2014/734749 |title=25C-NBOMe: preliminary data on pharmacology, psychoactive effects, and toxicity of a new potent and dangerous hallucinogenic drug |journal=BioMed Research International |date=3. 7. 2014 |vauthors=Francesco SB, Ornella C, Gabriella A, Giuseppe V, Rita S, Flaminia BP, Eduardo C, Pierluigi S, Giovanni M, Guiseppe B, Fabrizio S |volume=2014 |page=734749 |doi-access=free}}</ref><ref>{{cite book |title=Novel Psychoactive Substances: Classification, Pharmacology and Toxicology |chapter=Pharmacology and toxicology of N-Benzyl-phenylethylamines (25X-NBOMe) hallucinogens |vauthors=Potts AJ, ((Thomas SHL}}, Hill SL |veditors=Dargan P, Wood D |doi=10.1016/B978-0-12-818788-3.00008-5 |isbn=978-0-12-818788-3 |pages=279–300 |edition=2nd |publisher=Academic Press |date=septembar 2021 |s2cid=240583877}}</ref> Uprkos visokoj potenciji, rekreativne doze LSD-a izazvale su samo mali broj slučajeva akutne [[toksičnost]]i, ali NBOMe spojevi imaju izuzetno različite sigurnosne profile.<ref name="Lipow22"/><ref name="pmid35343858">{{cite journal |journal=[[Clinical Toxicology]] |title=A cluster of 25B-NBOH poisonings following exposure to powder sold as lysergic acid diethylamide (LSD) |vauthors=Ivory ST, Rotella J, Schumann J, Greene SL |pages=966–969 |date=28. 3. 2022 |volume=60 |issue=8 |doi=10.1080/15563650.2022.2053150 |pmid=35343858 |s2cid=247764056}}</ref> Testiranje s [[Ehrlichov reagens|Ehrlichovim reagensom]] daje pozitivan rezultat za LSD i negativan rezultat za NBOMe spojeve.<ref>{{Cite journal | vauthors = Díaz Moreno M, Alarcón Ayala N, Estrada Y, Morris V, Quintero J |date=novembar 2022 |title=Échele Cabeza as a harm reduction project and activist movement in Colombia |url=https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/DHS-07-2022-0026/full/html |journal=Drugs, Habits and Social Policy|language=en |volume=23 |issue=3 |pages=263–276 |doi=10.1108/DHS-07-2022-0026 |issn=2752-6739}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Clancy L, Philp M, Shimmon R, Fu S | title = Development and validation of a color spot test method for the presumptive detection of 25-NBOMe compounds | journal = Drug Testing and Analysis | volume = 13 | issue = 5 | pages = 929–943 | date = maj 2021 | pmid = 32744773 | doi = 10.1002/dta.2905 }}</ref> ==[[Farmakologija]]== ===Farmakodinamika=== [[Slika:LSDaffinities.GIF|class=skin-invert-image|thumb|right|300px|[[Afinitet (farmakologija)|Afiniteti]] (K<sub>i</sub>) LSD-a za različite [[receptor (biohemija)|receptore]]. Što je vrijednost niža, LSD se jače veže za taj receptor (tj. sa većim afinitetom). Horizontalna linija predstavlja približnu vrijednost za koncentracije LSD-a u ljudskoj [[krvna plazma|plazmi]], te stoga afiniteti koji su iznad linije vjerovatno nisu uključeni u efekte LSD-a. Vrijednosti su prosjek [[Ki baza podataka|K<sub>i</sub> baza podataka]].<ref name="PDSPKiDatabase"/>]] {| class="wikitable floatright" style="font-size:small;" |+ {{Nowrap|Aktivnosti LSD-a}} |- ! [[Biološka meta|Meta]] !! [[Afinitet (farmakologija)|Afinitet]] (K<sub>i</sub>,nM) |- | [[5-HT1A receptor|5-HT<sub>1A</sub>]] || 0,64–7,3 (K<sub>i</sub>)<br />6,4 ({{Abbrlink|EC<sub>50</sub>|polovina maksimalne efektivne koncentracije}})<br />110% ({{Abbrlink|E<sub>max</sub>|maksimalna efikasnost}}) |- | [[5-HT1B receptor|5-HT<sub>1B</sub>]] || 3,9 |- | [[5-HT1D receptor|5-HT<sub>1D</sub>]] || 3,9–14 |- | [[5-HT1E receptor|5-HT<sub>1E</sub>]] || 93 |- | [[5-HT1F receptor|5-HT<sub>1F</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[5-HT2A receptor|5-HT<sub>2A</sub>]] || 0.47–21 (K<sub>i</sub>)<br />0,24–538 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>| polovina maksimalne efektivne koncentracije }})<br />23–88% ({{Abbr|E<sub>max</sub>|maximal efficacy}}) |- | [[5-HT2B receptor|5-HT<sub>2B</sub>]] || 0,98–30 (K<sub>i</sub>)<br />0,68–12.000 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>| polovina maksimalne efektivne koncentracije }})<br />13–73% ({{Abbr|E<sub>max</sub>| maksimalna efikasnost }}) |- | [[5-HT2C receptor|5-HT<sub>2C</sub>]] || 1.1–48 (K<sub>i</sub>)<br />0.85–1,590 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>|half-maximal effective concentration}})<br />26–79% ({{Abbr|E<sub>max</sub>|maximal efficacy}}) |- | [[5-HT3 receptor|5-HT<sub>3</sub>]] || >10.000 |- | [[5-HT4 receptor|5-HT<sub>4</sub>]] || 1.000 ([[pacov]]) |- | [[5-HT5A receptor|5-HT<sub>5A</sub>]] || 9,0 |- | [[5-HT5B receptor|5-HT<sub>5B</sub>]] || 3,2 (pacov) |- | [[5-HT6 receptor|5-HT<sub>6</sub>]] || 2,3–6,9 |- | [[5-HT7 receptor|5-HT<sub>7</sub>]] || 6,3–6,6 |- | [[Alfa-1A adrenergični receptor|α<sub>1A</sub>]] || 670–1.128 |- | [[Alfa-1B adrenergični receptor|α<sub>1B</sub>]] || 8.677 |- | [[Alfa-1D adrenergični receptor|α<sub>1D</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[Alfa-2A adrenergični receptor|α<sub>2A</sub>]] || 12–46 |- | [[Alfa-2B adrenergični receptor|α<sub>2B</sub>]], [[Alfa-2C adrenergični receptor|α<sub>2C</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[Beta-1 adrenergični receptor|β<sub>1</sub>]] || 140–1.601 |- | [[Beta-2 adrenergični receptor|β<sub>2</sub>]] || 740–3.461 |- | [[Beta-3 adrenergični receptor|β<sub>3</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[D1 receptor|D<sub>1</sub>]] || 155–340 (K<sub>i</sub>)<br />35–63 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>| polovina maksimalne efektivne koncentracije}})<br />35–44% ({{Abbr|E<sub>max</sub>| maksimalna efikasnost}}) |- | [[D2 receptor|D<sub>2</sub>]] || 61–126 |- | [[D3 receptor|D<sub>3</sub>]] || 27–60 |- | [[D4 receptor|D<sub>4</sub>]] || 26–158 |- | [[D5 receptor|D<sub>5</sub>]] || 75–344 |- | [[H1 receptor|H<sub>1</sub>]] || 1.100–1.540 |- | [[H2 receptor|H<sub>2</sub>]]–[[H4 receptor|H<sub>4</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[Muskarinski acetilholinski M1 receptor|M<sub>1</sub>]]–[[Muskarinski acetilholinski M5 receptor|M<sub>5</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[I1 receptor|I<sub>1</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[Sigma-1 receptor|σ<sub>1</sub>]], [[Sigma-2 receptor|σ<sub>2</sub>]] || {{Abbr|ND|Nema podataka}} |- | [[Receptor povezan s aminom u tragovima 1|TAAR1]] || 450 (K<sub>i</sub>) (pacov)<br />10,000 (K<sub>i</sub>) ([[miš]])<br />1,400 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>| polovina maksimalne efektivne koncentracije }}) (pacov)<br />9.700 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>| polovina maksimalne efektivne koncentracije}}) (miš)<br />>20.000 ({{Abbr|EC<sub>50</sub>| polovins maksimalne efektivne koncentracije}}) ([[čovjek]]) |- | {{Abbrlink|SERT|Serotoninskt transporter}} || >30,000 (K<sub>i</sub>)<br />>100.000 ({{Abbrlink|IC<sub>50</sub>| polovina maksimalne efektivne koncentracije}}) |- | {{Abbrlink|NET|Norepinefrinski transporter}} || 5.600–>30.000 (K<sub>i</sub>)<br />>100.000 ({{Abbr|IC<sub>50</sub>| polovina maksimalne inhibitorne koncentracije}}) |- | {{Abbrlink|DAT|Dopaminski transporter}} || >30.000 (K<sub>i</sub>)<br />>100.000 ({{Abbr|IC<sub>50</sub>| polovina maksimalne inhibitorne koncentracije}}) |- class="sortbottom" | colspan="2" style="width: 1px; background-color:#eaecf0; text-align: center;" | '''Napomene''': Što je vrijednost manja, to se lijek jače veže za mjesto. Svi proteini su ljudski, osim ako nije drugačije navedeno. '''Refs''':<ref name="HolzeSinghLiechti2024">{{cite journal | vauthors = Holze F, Singh N, Liechti ME, D'Souza DC | title = Serotonergic Psychedelics: A Comparative Review of Efficacy, Safety, Pharmacokinetics, and Binding Profile | journal = Biol Psychiatry Cogn Neurosci Neuroimaging | volume = 9 | issue = 5 | pages = 472–489 | date = maj 2024 | pmid = 38301886 | doi = 10.1016/j.bpsc.2024.01.007 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="PDSPKiDatabase">{{cite web | title=PDSP Database | website=UNC | url=https://pdsp.unc.edu/databases/pdsp.php?testFreeRadio=testFreeRadio&testLigand=lsd&kiAllRadio=all&doQuery=Submit+Query | language=zu | access-date=11. 12. 2024}}</ref><ref name="BindingDB">{{cite web | vauthors = Liu T | title=BindingDB BDBM21342 (4R,7R)-N,N-diethyl-6-methyl-6,11-diazatetracyclo[7.6.1.0^{2,7}.0^{12,16}]hexadeca-1(16),2,9,12,14-pentaene-4-carboxamide::CHEMBL263881::LSD::LSD 25::LSD,(+)::LSD,l-::Lysergic Acid Diethylamide::Lysergic Acid Diethylamide Tartrate::US20240166618, Compound LSD::[3H]-LSD::d-Isolysergic acid amide | website=BindingDB | url=https://www.bindingdb.org/rwd/bind/chemsearch/marvin/MolStructure.jsp?monomerid=21342 | access-date=11. 12. 2024}}</ref><ref name="Ray2010">{{cite journal | vauthors = Ray TS | title = Psychedelics and the human receptorome | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 2 | pages = e9019 | date = februar 2010 | pmid = 20126400 | pmc = 2814854 | doi = 10.1371/journal.pone.0009019 | doi-access = free | bibcode = 2010PLoSO...5.9019R | url = }}</ref><ref name="RickliLuethiReinisch2015">{{cite journal | vauthors = Rickli A, Luethi D, Reinisch J, Buchy D, Hoener MC, Liechti ME | title = Receptor interaction profiles of novel N-2-methoxybenzyl (NBOMe) derivatives of 2,5-dimethoxy-substituted phenethylamines (2C drugs) | journal = Neuropharmacology | volume = 99 | issue = | pages = 546–553 | date = decembar 2015 | pmid = 26318099 | doi = 10.1016/j.neuropharm.2015.08.034 | url = http://edoc.unibas.ch/56163/1/20170921163006_59c3cceeb8e5d.pdf}}</ref><ref name="RickliMoningHoener2016">{{cite journal | vauthors = Rickli A, Moning OD, Hoener MC, Liechti ME | title = Receptor interaction profiles of novel psychoactive tryptamines compared with classic hallucinogens | journal = Eur Neuropsychopharmacol | volume = 26 | issue = 8 | pages = 1327–1337 | date = august 2016 | pmid = 27216487 | doi = 10.1016/j.euroneuro.2016.05.001 | url = http://edoc.unibas.ch/53326/1/20170117174852_587e4af45b658.pdf}}</ref><ref name="LuethiTrachselHoener2018">{{cite journal | vauthors = Luethi D, Trachsel D, Hoener MC, Liechti ME | title = Monoamine receptor interaction profiles of 4-thio-substituted phenethylamines (2C-T drugs) | journal = Neuropharmacology | volume = 134 | issue = Pt A | pages = 141–148 | date = maj 2018 | pmid = 28720478 | doi = 10.1016/j.neuropharm.2017.07.012 | url = https://edoc.unibas.ch/57358/1/20170920150712_59c2680084ec5.pdf}}</ref><ref name="EshlemanForsterWolfrum2014">{{cite journal | vauthors = Eshleman AJ, Forster MJ, Wolfrum KM, Johnson RA, Janowsky A, Gatch MB | title = Behavioral and neurochemical pharmacology of six psychoactive substituted phenethylamines: mouse locomotion, rat drug discrimination and in vitro receptor and transporter binding and function | journal = Psychopharmacology (Berl) | volume = 231 | issue = 5 | pages = 875–888 | date = mart 2014 | pmid = 24142203 | pmc = 3945162 | doi = 10.1007/s00213-013-3303-6 | url = https://www.researchgate.net/publication/258061356}}</ref><br/><ref{{cite journal | vauthors = Wacker D, Wang S, McCorvy JD, Betz RM, Venkatakrishnan AJ, Levit A, Lansu K, Schools ZL, Che T, Nichols DE, Shoichet BK, Dror RO, Roth BL | title = Crystal Structure of an LSD-Bound Human Serotonin Receptor | journal = Cell | volume = 168 | issue = 3 | pages = 377–389.e12 | date = januar 2017 | pmid = 28129538 | doi = 10.1016/j.cell.2016.12.033 | url = | pmc = 5289311 }}</ref><ref name="McCorvy2013">{{cite thesis | vauthors = McCorvy JD | title=Mapping the binding site of the 5-HT2A receptor using mutagenesis and ligand libraries: Insights into the molecular actions of psychedelics | degree = Ph.D. | publisher = Purdue University | via = Purdue e-Pubs | date=16. 1. 2013 | url=https://docs.lib.purdue.edu/dissertations/AAI3545320/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20250325000000/https://docs.lib.purdue.edu/dissertations/AAI3545320/ | archive-date=25. 3. 2025 | quote=Table 5.2 Binding affinities using 3 H-LSD at 5-HT2A EL2 mutants [...] Table B.1 Binding affinities for 5-HT2A, 5-HT2C, 5-HT1A receptors using 3 H-LSD [...]}} [https://bitnest.netfirms.com/external/Theses/McCorvey2012 Alt URL]</ref><ref name="PorterBenwellLamb1999">{{cite journal | vauthors = Porter RH, Benwell KR, Lamb H, Malcolm CS, Allen NH, Revell DF, Adams DR, Sheardown MJ | title = Functional characterization of agonists at recombinant human 5-HT2A, 5-HT2B and 5-HT2C receptors in CHO-K1 cells | journal = Br J Pharmacol | volume = 128 | issue = 1 | pages = 13–20 | date = septembar 1999 | pmid = 10498829 | pmc = 1571597 | doi = 10.1038/sj.bjp.0702751 | url =https://archive.org/details/sim_british-journal-of-pharmacology_1999-09_128_1/page/12}}</ref><ref name="GainetdinovHoenerBerry2018">{{cite journal | vauthors = Gainetdinov RR, Hoener MC, Berry MD | title = Trace Amines and Their Receptors | journal = Pharmacol Rev | volume = 70 | issue = 3 | pages = 549–620 | date = juli 2018 | pmid = 29941461 | doi = 10.1124/pr.117.015305 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="SimmlerBuchyChaboz2016">{{cite journal | vauthors = Simmler LD, Buchy D, Chaboz S, Hoener MC, Liechti ME | title = In Vitro Characterization of Psychoactive Substances at Rat, Mouse, and Human Trace Amine-Associated Receptor 1 | journal = J Pharmacol Exp Ther | volume = 357 | issue = 1 | pages = 134–144 | date = april 2016 | pmid = 26791601 | doi = 10.1124/jpet.115.229765 | url = https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/74120533/eae6c6e62565b82d46b4d111bbea0f77b9c2-libre.pdf?1635931703=&response-content-disposition=inline%3B+filename%3DIn_Vitro_Characterization_of_Psychoactiv.pdf&Expires=1746838268&Signature=Sy4fJ90yUhxs68314NxYsW5PAaNrBGePRu35WRR4PIF-3YC7Z~sLdnCn5wfqqbLg9bDEGdt~oW55ugMP3D3jgA0BoRI~~GOb0NQOwrtfUEQK1PQs1uuN9qg5Y1ct8z5NsABm44RgtukkwRMdU6fO7OlfIsQ68hOiFk129Ll7UYqldxD2f1xhE2fTTfsxSpb8cMCJzHn7-ItqLdwnAUPFK7WggDIjmY1kCnaHLwIxMwdJCAq8L6DYzSTg7pZkbR8qlou~GXbTPQt~gYpyZTJp5hgW-7V6K5wLlQ7Z2xE7B0f9wEfuc1W1QNafg125Tr-vvAe4LEGKXV58bnn1bpfWKw__&Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA | archive-url = https://web.archive.org/web/20250509235235/https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/74120533/eae6c6e62565b82d46b4d111bbea0f77b9c2-libre.pdf?1635931703=&response-content-disposition=inline%3B+filename%3DIn_Vitro_Characterization_of_Psychoactiv.pdf&Expires=1746838268&Signature=Sy4fJ90yUhxs68314NxYsW5PAaNrBGePRu35WRR4PIF-3YC7Z~sLdnCn5wfqqbLg9bDEGdt~oW55ugMP3D3jgA0BoRI~~GOb0NQOwrtfUEQK1PQs1uuN9qg5Y1ct8z5NsABm44RgtukkwRMdU6fO7OlfIsQ68hOiFk129Ll7UYqldxD2f1xhE2fTTfsxSpb8cMCJzHn7-ItqLdwnAUPFK7WggDIjmY1kCnaHLwIxMwdJCAq8L6DYzSTg7pZkbR8qlou~GXbTPQt~gYpyZTJp5hgW-7V6K5wLlQ7Z2xE7B0f9wEfuc1W1QNafg125Tr-vvAe4LEGKXV58bnn1bpfWKw__&Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA | url-status = dead | archive-date = 9. 5. 2025 }}</ref> |} LSD je [[serotonergički psihodelik]] i djeluje kao [[selektivnost vezivanja|neselektivni]] [[modulator serotoninskih receptora]]. Veže se s visokim [[afinitet (farmakologija)|afinitetom]] za većinu [[serotoninski receptor|serotoninskih receptora]].<ref name="HolzeSinghLiechti2024"/> Smatra se da su [[psihodeliua|psihodelični]] efekti LSD-a posredovani specifično aktivacijom [[serotonin]] skog [[5-HT2A receptor|5-HT<sub>2A</sub> receptora]]. Međutim, uloga drugih serotoninskih receptora i [[biološki cilj|ciljeva]] u efektima LSD-a ne može se isključiti i može se smatrati vjerovatnom.<ref name="HalberstadtGeyer2011">{{cite journal | vauthors = Halberstadt AL, Geyer MA | title = Multiple receptors contribute to the behavioral effects of indoleamine hallucinogens | journal = Neuropharmacology | volume = 61 | issue = 3 | pages = 364–381 | date = septembar 2011 | pmid = 21256140 | pmc = 3110631 | doi = 10.1016/j.neuropharm.2011.01.017 | url = }}</ref> Jedinstveno među serotonergičkim psihodelicima, LSD također pokazuje potencijalno značajan afinitet za [[dopamin]]ske receptore, iako mnogo niži nego za većinu [[serotonin]]skih receptora.<ref name="Marona-LewickaThistedNichols2005">{{cite journal | vauthors = Marona-Lewicka D, Thisted RA, Nichols DE | title = Distinct temporal phases in the behavioral pharmacology of LSD: dopamine D2 receptor-mediated effects in the rat and implications for psychosis | url = https://archive.org/details/sim_psychopharmacology_2005-07_180_3/page/426 | journal = Psychopharmacology | volume = 180 | issue = 3 | pages = 427–435 | date = juli 2005 | pmid = 15723230 | doi = 10.1007/s00213-005-2183-9 | s2cid = 23565306}}</ref> LSD se veže za većinu podtipova serotoninskih receptora, osim za serotoninske [[5-HT3 receptor|5-HT<sub>3</sub>]] i [[5-HT4 receptor|5-HT<sub>4</sub> receptor]].<ref name="HolzeSinghLiechti2024"/> Međutim, neki od ovih serotoninskih receptora možda neće biti pogođeni tipičnim koncentracijama LSD-a u mozgu.<ref name="Nichols2004"/> Kod ljudi, rekreativne doze LSD-a mogu uticati na [[5-HT1A receptor|5-HT<sub>1A</sub>]], [[5-HT2A receptor|5-HT<sub>2A</sub>]], [[5-HT2B receptor|5-HT<sub>2B</sub>]], [[5-HT2C receptor|5-HT<sub>2C</sub>]], [[5-HT5A receptor|5-HT<sub>5A</sub>]] i [[5-HT6 receptor|5-HT<sub>6</sub> receptore]].<ref name="Aghajanian" /> Iako nisu prisutni kod ljudski, [[5-HT5B receptor|5-HT<sub>5B</sub> receptori]] koji se nalaze kod glodara također imaju visok afinitet za LSD.<ref name="Nelson2004">{{cite journal |vauthors=Nelson DL |title=5-HT5 receptors |journal=Current Drug Targets. CNS and Neurological Disorders |volume=3 |issue=1 |pages=53–58 |date=februar 2004 |pmid=14965244 |doi=10.2174/1568007043482606}}</ref> Psihodelični efekti LSD-a pripisuju se aktivaciji 5-HT2A receptora.<ref>{{cite journal |vauthors=Moreno JL, Holloway T, Albizu L, Sealfon SC, González-Maeso J |title=Metabotropic glutamate mGlu2 receptor is necessary for the pharmacological and behavioral effects induced by hallucinogenic 5-HT2A receptor agonists |journal=Neuroscience Letters |volume=493 |issue=3 |pages=76–79 |date=april 2011 |pmid=21276828 |pmc=3064746 |doi=10.1016/j.neulet.2011.01.046}}</ref> Mnogi, ali ne svi serotoninski 5-HT<sub>2A</sub> [[agonist]]i su [[psihodelik|psihodelici]], a serotoninski 5-HT<sub>2A</sub> [[antagonist]]i blokiraju psihodeličnu aktivnost LSD-a. LSD pokazuje [[funkcionalna selektivnost|funkcionalnu selektivnost]] na serotonin 5-HT<sub>2A</sub> i 5-HT<sub>2C</sub> receptore tako što aktivira [[enzim]] [[transdukcija signala|transdukcije signala]] [[fosfolipaza A2|fosfolipazu A2]] umjesto da aktivira enzim [[fosfolipaza C|fosfolipazu C]] kao što to čini endogeni [[ligand]] serotonin.<ref>{{cite journal |vauthors=Urban JD, Clarke WP, von Zastrow M, Nichols DE, Kobilka B, Weinstein H, Javitch JA, Roth BL, Christopoulos A, Sexton PM, Miller KJ, Spedding M, Mailman RB |title=Functional selectivity and classical concepts of quantitative pharmacology |journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics |volume=320 |issue=1 |pages=1–13 |date=januar 2007 |pmid=16803859 |doi=10.1124/jpet.106.104463 |url=https://jpet.aspetjournals.org/content/320/1/1 |s2cid=447937 |access-date=11. 6. 2023 |archive-date=11. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230611010342/https://jpet.aspetjournals.org/content/320/1/1 |url-status=live }}</ref> Nije poznato kako tačno LSD proizvodi svoje efekte, ali se smatra da djeluje povećanjem oslobađanja [[glutamat]]a ([[neurotransmiter]]a) u [[moždana kora|moždanoj kori]]<ref name="Nichols2004"/> i stoga [[ekscitacijski postsinapsni potencijal|ekscitaciju]] u ovom području, posebno u [[kortikalni sloj|sloju V]].<ref>{{cite journal | vauthors = Aghajanian GK, Marek GJ | title = Serotonin and hallucinogens | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 21 | issue = 2 Suppl | pages = 16S–23S | date = august 1999 | pmid = 10432484 | doi = 10.1016/S0893-133X(98)00135-3 | doi-access = free }}</ref> Pokazalo se da LSD, kao i mnoge druge droge za rekreativnu upotrebu, aktivira puteve povezane s [[DARPP-32]].<ref>{{cite journal | vauthors = Svenningsson P, Nairn AC, Greengard P | title = DARPP-32 mediates the actions of multiple drugs of abuse | journal = The AAPS Journal | volume = 7 | issue = 2 | pages = E353-60 | date = oktobar 2005 | pmid = 16353915 | pmc = 2750972 | doi = 10.1208/aapsj070235 }}</ref> Lijek pojačava prepoznavanje dopaminskog D<sub>2</sub> receptora [[protomera]] i [[ćelijska signalizacija|signalizaciju]] D<sub>2</sub>–5-HT<sub>2A</sub> receptorskih kompleksa,<,<ref name="pmid24309097">{{cite journal | vauthors = Borroto-Escuela DO, Romero-Fernandez W, Narvaez M, Oflijan J, Agnati LF, Fuxe K | title = Hallucinogenic 5-HT2AR agonists LSD and DOI enhance dopamine D2R protomer recognition and signaling of D2-5-HT2A heteroreceptor complexes | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 443 | issue = 1 | pages = 278–84 | date = januar 2014 | pmid = 24309097 | doi = 10.1016/j.bbrc.2013.11.104 | bibcode = 2014BBRC..443..278B }}</ref> što može doprinijeti njegovim psihotropnim efektima.<ref name="pmid24309097"/> Pokazalo se da LSD ima nizak afinitet za [[histaminski H1 receptor|H<sub>1</sub> receptore]], pokazujući antihistaminske efekte, iako značaj ovoga pri dozama koje se koriste kod ljudi nije poznat.<ref>{{cite journal | vauthors = Green JP, Johnson CL, Weinstein H, Maayani S | title = Antagonism of histamine-activated adenylate cyclase in brain by D-lysergic acid diethylamide | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 74 | issue = 12 | pages = 5697–701 | date = decembar 1977 | pmid = 23536 | pmc = 431860 | doi = 10.1073/pnas.74.12.5697 | bibcode = 1977PNAS...74.5697G | doi-access = free }}</ref> LSD je [[pristrasni agonist]] koji inducira konformaciju u serotoninskim receptorima koja preferencijalno regrutuje [[β-arestin]] u odnosu na [[Gs-alfa podjedinica|aktivirajući G protein]].<ref name="Chen_2017">{{cite journal |vauthors=Chen Q, Tesmer JJ |title=A Receptor on Acid |journal=Cell |volume=168 |issue=3 |pages=339–341 |date=januar 2017 |doi=10.1016/j.cell.2017.01.012 |pmid=28129534 |pmc=5520807}}</ref> LSD također ima izuzetno dugo vrijeme zadržavanja kada se veže za serotoninske receptore, što traje satima, što je u skladu s dugotrajnim efektima LSD-a uprkos njegovom relativno brzom [[klirens (farmakologija)|klirensu]] tj. eliminaciji.<ref name="Chen_2017"/><ref name="RothGumpper2023">{{cite journal | vauthors = Roth BL, Gumpper RH | title = Psychedelics as Transformative Therapeutics | journal = Am J Psychiatry | volume = 180 | issue = 5 | pages = 340–347 | date = maj 2023 | pmid = 37122272 | doi = 10.1176/appi.ajp.20230172 | url = https://cdr.lib.unc.edu/downloads/37720q20d| quote = We now have molecular-level details regarding how psychedelic drugs interact with and activate 5-HT2A receptors (39) (Figure 2B). Studies on a related serotonin receptor (5-HT2B) have clarified how LSD can stabilize distinct signaling complexes (40, 41). A key finding of these studies was the discovery that once LSD binds to the 5-HT2A receptor, a lid is formed over the binding pocket, which “traps” LSD for several hours (39, 40) (Figure 2B). These findings imply that at least part of the reason for the long duration of action of drugs like LSD is the trapping of the receptor via conformational changes that occur after drug binding. These studies also showed that this prolonged action of LSD is due in part to a specific residue within the binding pocket, which is found in humans but not in mice or rats (39). This residue (Ser242) also is essential for the high-affinity interactions of LSD, psilocybin, and perhaps other such drugs at the human and nonhuman primate 5-HT2A receptors.}}</ref> [[Kristalna struktura]] serotoninskog 5-HT2B receptora vezanog za LSD otkriva vanćelijsku petlju koja formira "poklopac" preko dietilamidnog kraja vezivne šupljine i "zarobljava" LSD u vezivnom džepu, što objašnjava sporu brzinu odvezivanja LSD-a od serotoninskih receptora.<ref name="RothGumpper2023"/><ref name="WackerWang2017">{{cite journal | vauthors = Wacker D, Wang S, McCorvy JD, Betz RM, Venkatakrishnan AJ, Levit A, Lansu K, Schools ZL, Che T, Nichols DE, Shoichet BK, Dror RO, Roth BL | title = Crystal Structure of an LSD-Bound Human Serotonin Receptor | journal = Cell | volume = 168 | issue = 3 | pages = 377–389.e12 | date = januar 2017 | pmid = 28129538 | pmc = 5289311 | doi = 10.1016/j.cell.2016.12.033 }}</ref> Srodni [[lizergamid]] [[amid lizerginske kiseline]] (LSA) kojem nedostaje dietilamid [[Hemijski dio|dio]] je daleko manje halucinogen u njihovom poređenju.<ref name="WackerWang2017"/> Štaviše, specifični ostatak u vezivnom džepu je djelimično odgovoran za produženo djelovanje LSD-a, a ovaj ostatak se nalazi u ljudskom proteinu, ali ne i u receptorima glodara.<ref name="RothGumpper2023"/> LSD je izuzetno [[potentnost (farmakologija)|potentna]] [[psihoaktivna droga]] i spada među najpotentnije psihodelike poznate kod [[ljudi]]. Vrlo visoka potentnost LSD-a u izazivanju psihodeličnih efekata također je slučaj kod životinja, uključujući [[glodar]]e i [[majmun]]e.<ref name="HalberstadtChathaKlein2020">{{cite journal | vauthors = Halberstadt AL, Chatha M, Klein AK, Wallach J, Brandt SD | title = Correlation between the potency of hallucinogens in the mouse head-twitch response assay and their behavioral and subjective effects in other species | journal = Neuropharmacology | volume = 167 | issue = | article-number = 107933 | date = maj 2020 | pmid = 31917152 | pmc = 9191653 | doi = 10.1016/j.neuropharm.2019.107933 | url = http://usdbiology.com/cliff/Courses/Advanced%20Seminars%20in%20Neuroendocrinology/Serotonergic%20Psychedelics%2020/Halberstadt%2020%20Neuropharm%20potency%20of%20hallucinogens%20%20head-twitch.pdf | access-date = 1. 9. 2025 | archive-date = 26. 3. 2025 | archive-url = https://web.archive.org/web/20250326111621/http://usdbiology.com/cliff/Courses/Advanced%20Seminars%20in%20Neuroendocrinology/Serotonergic%20Psychedelics%2020/Halberstadt%2020%20Neuropharm%20potency%20of%20hallucinogens%20%20head-twitch.pdf | url-status = dead }}</ref> Nije jasno zašto je LSD toliko potentan.<ref name="Nichols2001">{{cite journal | vauthors = David E. Nichols | title = LSD and Its Lysergamide Cousins | pages = 80–87 | journal = The Heffter Review of Psychedelic Research | volume = 2 | date = 2001 | publisher = Heffter Research Institute | issn = 1534-9640 | url = https://www.heffter.org/wp-content/uploads/2020/04/chap6.pdf | quote = Indeed, the potency of LSD at the 5-HT2A receptor is not as great as that of some of the amphetamine hallucinogens such as DOB or DOI, yet its human potency is about ten times greater. [...] Furthermore, there is a cavity within these receptors that accommodates and is complementary to the activating drug, in this case LSD. What we are forced to conclude is that the area within the receptor that binds to the diethylamide function of LSD is a specific region that must be just large enough to contain the diethyl groups. [...]}}</ref> [[afinitet (farmakologija)|Afinitet]] i [[aktivacija receptora|aktivacijski]] potencijal LSD-a na ljudski serotoninski 5-HT<sub>2A</sub> receptor ''[[in vitro]]'' je neupadljiv u poređenju s drugim psihodelicima kao što su [[DOI (droga)|DOI]] i [[DOB (droga)|DOB]]. Nema dokaza da je njegova veća potentnost povezana sa [[farmakokinetika|farmakokinetikom]] ili [[metabolizam|metabolizmom]] lijekova. Izgleda da se ''N'',''N''-dietilamidni [[dio (hemija)|dio]] LSD-a uklapa u sternu ograničenu regiju serotoninskog 5-HT<sub>2A</sub> receptora koja specifično akomodira ovaj dio. Utvrđeno je da LSD, kao i drugi psihodelici, povećava [[eksoresija gena|ekspresiju gena]] povezanih sa [[sinapsna plastičnost|sinapsnom plastičnošću]] i stoga ima psihoplastogene efekte. Izgleda da je ovo posredovano agonizmom serotonin 5-HT<sub>2A</sub> [[receptor (biohemija)|[receptora]].Također je objavljeno da LSD djeluje kao visoko [[potentnost (farmakologija)|potentan]] [[pozitivni alosterički modulator]] [[tropomiozinska receptorska kinaza B|tropomiozinske receptorske kinaze B]] (TrkB), jednog od [[receptor (biohemija)|receptora]] [[neurotrofični faktor izveden iz mozga|neurotrofičnog faktora izvedenog iz mozga]] (BDNF).<ref name="HatzipantelisOlson2024">{{cite journal | vauthors = Hatzipantelis CJ, Olson DE | title = The Effects of Psychedelics on Neuronal Physiology | journal = Annu Rev Physiol | volume = 86 | issue = | pages = 27–47 | date = februar 2024 | pmid = 37931171 | doi = 10.1146/annurev-physiol-042022-020923 | pmc = 10922499 | url = }}</ref><ref name="MolinerGirychBrunello2023">{{cite journal | vauthors = Moliner R, Girych M, Brunello CA, Kovaleva V, Biojone C, Enkavi G, Antenucci L, Kot EF, Goncharuk SA, Kaurinkoski K, Kuutti M, Fred SM, Elsilä LV, Sakson S, Cannarozzo C, Diniz CR, Seiffert N, Rubiolo A, Haapaniemi H, Meshi E, Nagaeva E, Öhman T, Róg T, Kankuri E, Vilar M, Varjosalo M, Korpi ER, Permi P, Mineev KS, Saarma M, Vattulainen I, Casarotto PC, Castrén E | title = Psychedelics promote plasticity by directly binding to BDNF receptor TrkB | journal = Nat Neurosci | volume = 26 | issue = 6 | pages = 1032–1041 | date = juni 2023 | pmid = 37280397 | pmc = 10244169 | doi = 10.1038/s41593-023-01316-5 |url = +}}</ref> Međutim, naknadne studije nisu uspjele reproducirati ove nalaze i umjesto toga nisu pronašle interakciju LSD-a sa TrkB.<ref name="JainGumpperSlocum2025">{{cite journal | vauthors = Jain MK, Gumpper RH, Slocum ST, Schmitz GP, Madsen JS, Tummino TA, Suomivuori CM, Huang XP, Shub L, DiBerto JF, Kim K, DeLeon C, Krumm BE, Fay JF, Keiser M, Hauser AS, Dror RO, Shoichet B, Gloriam DE, Nichols DE, Roth BL | title = The polypharmacology of psychedelics reveals multiple targets for potential therapeutics | journal = Neuron | volume = | issue = | pages = | date = juli 2025 | pmid = 40683247 | doi = 10.1016/j.neuron.2025.06.012 | url = https://www.cell.com/cms/10.1016/j.neuron.2025.06.012/attachment/7d8365fe-51f3-4a28-bf40-9999bec837f6/mmc11.pdf | quote = Recent studies have suggested that psychedelics such as LSD directly interact with TrkB with high affinity, promoting BDNF-mediated neuroplasticity and antidepressant-like effects via allosteric potentiation of BDNF signaling in active synapses.8 To investigate this, we screened LSD across 450 human kinases, including TrkB, but found no significant interactions between LSD and any tested human kinases. Further experiments in transfected cells revealed no effect of LSD or psilocin on BDNF-mediated activation of a TrkB reporter. We note that similar negative preliminary results, which have not yet been published in a peer-reviewed journal, were recently reported by Boltaev et al.63}}</ref> Izgleda da ne postoji značajna [[akutna tolerancija]] na drogu na subjektivne efekte LSD. Stoga, čini se da je njegovo [[trajanje djelovanja|trajanje]] određeno [[farmakokinetika|armakokinetikom]], a ne [[farmakodinamika|farmakodinamikom]]. To je u suprotnosti s [[MDMA]], koji pokazuje izraženu akutnu toleranciju i trajanje efekata koje je kraće od njegovog [[poluvrijeme eliminacije|poluvremena eliminacije]]. [[Krio-EM]] [[protein-ligand kompleks|struktura]] serotoninskog 5-HT<sub>2A</sub> receptora s LSD-om, kao i s raznim drugim psihodelicima i agonistima serotoninskog 5-HT<sub>2A</sub> receptora, riješili su i objavili [[Bryan L. Roth]] i kolege.<ref name="GumpperJainKim2025">{{cite journal | vauthors = Gumpper RH, Jain MK, Kim K, Sun R, Sun N, Xu Z, DiBerto JF, Krumm BE, Kapolka NJ, Kaniskan HÜ, Nichols DE, Jin J, Fay JF, Roth BL | title = The structural diversity of psychedelic drug actions revealed | journal = Nature Communications | volume = 16 | issue = 1 | article-number = 2734 | date = mart 2025 | pmid = 40108183 | doi = 10.1038/s41467-025-57956-7 | pmc = 11923220 | bibcode = 2025NatCo..16.2734G }}</ref><ref name="GumpperDiBertoJain2022">{{cite conference | vauthors = Gumpper RH, DiBerto J, Jain M, Kim K, Fay J, Roth BL | title = Structures of Hallucinogenic and Non-Hallucinogenic Analogues of the 5-HT2A Receptor Reveals Molecular Insights into Signaling Bias | conference = University of North Carolina at Chapel Hill Department of Pharmacology Research Retreat September 16th, 2022 – William and Ida Friday Center | date = septembar 2022 | url = https://www.med.unc.edu/pharm/wp-content/uploads/sites/930/2022/07/COMPLETE-PHARM-RETREAT-PROGRAM-2022-UPDATE.pdf#page=37}}</ref> ====Mehanizmi djelovanja ==== {{Multiple image | align = left | total_width = 500 | image1 = FMRI V1 RSFC LSD.png | caption1 = [[MRI]] u stanju mirovanja]] [[BOLD-kontrastno snimanje]] pokazuje povećani [[primarni vizualni korteks]] (V1) [[cerebralni protok krvi]] (CBF) i povećanu V1 [[funkcionalnu povezanost u stanju mirovanja]] (RSFC), što je snažnije koreliralo s vizualnim halucinatornim aspektom LSD iskustva. Povećani V1 RSFC također je korelirao s [[vizualna analogna skala|vizualnom analognom skalom]] (VAS) ocjenama jednostavnih [[halucinacija]], a magnituda CBF-a uočenog u vizualnom korteksu pozitivno je [[korelacija|korelirala]] s ocjenama složenih slika na LSD-induciranom [[izmijenjeno stanje svijesti|izmijenjenom stanju svijesti]] (ASC).<ref name="pmid27071089">{{cite journal |vauthors=Carhart-Harris RL, Muthukumaraswamy S, Roseman L, Kaelen M, Droog W, Murphy K, Tagliazucchi E, Schenberg EE, Nest T, Orban C, Leech R, Williams LT, Williams TM, Bolstridge M, Sessa B, McGonigle J, Sereno MI, Nichols D, Hellyer PJ, Hobden P, Evans J, Singh KD, Wise RG, Curran HV, Feilding A, Nutt DJ |title=Neural correlates of the LSD experience revealed by multimodal neuroimaging |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=113 |issue=17 |pages=4853–4858 |date=11. 4. 2016 |pmid=27071089 |pmc=4855588 |doi=10.1073/pnas.1518377113 |bibcode=2016PNAS..113.4853C |doi-access=free}}</ref> | width1 = | height1 = | image2 = FMRI PH RSFC LSD.png | caption2 = [[MRI]] u stanju mirovanja]] [[BOLD-kontrastno snimanje]] pokazuje smanjenu [[Parahipokampalni girus|bilateralni parahipokampalni]] (PH) [[funkcionalna povezanost u stanju mirovanja|funkcionalnu povezanost u stanju mirovanja]] (RSFC), što je koreliralo s aspektom [[raspadanje ega|raspadanja ega]] iskustva LSD-a. Značajna veza je također pronađena između smanjene dezintegracije [[posteriorni cingularni korteks|posteriornog cingularnog korteksa]] (PCC) [[Alfa talas|alfa snaga]] i [[mreža zadanog načina rada|mreže zadanog načina rada]] (DMN) s raspadanjem ega. | width2 = | height2 = | footer = }} Neuroimaginacijske studije korištenjem [[stanje mirovanja|stanja mirovanja]] [[MRI]] nedavno sugeriraju da LSD mijenja [[korteks]]nu funkcionalnu arhitekturu. Ove modifikacije se prostorno preklapaju s distribucijom serotonergičnih receptora. Posebno, povećana povezanost i aktivnost uočeni su u regijama s visokom ekspresijom [[5-HT2A receptor|5-HT<sub>2A</sub> receptora]], dok je smanjenje aktivnosti i povezanosti uočeno u korteksnim područjima koja su gusto prekrivena [[5-HT1A receptor|5-HT<sub>1A</sub> receptorom]]. Eksperimentalni podaci ukazuju na to da subkorteksne strukture, posebno [[talamus]], imaju sinergističku ulogu s [[moždana kora|moždanom korom]] u posredovanju psihodeličnog iskustva. LSD, putem vezivanja za korteksni 5-HT2A receptor, može pojačati ekscitacijsku neurotransmisiju duž frontostrijatalnih projekcija i, posljedično, smanjiti talamusno filtriranje senzornih stimulusa prema korteksu.< Izgleda da ovaj [[fenomen]] selektivno uključuje ventralna, intralaminarna i pulvinarna jezgra. ===Farmakokinetika=== ====Apsorpcija==== Oralna [[bioraspoloživost]] LSD-a grubo je procijenjena na približno 71%, korištenjem prethodnih podataka o [[vena|intravenskoj]] primjeni LSD-a. Uzorak je bio podjednako podijeljen između muških i ženskih ispitanika i nisu uočene značajne [[spol]]ne razlike u farmakokinetici LSD-a. U kasnijoj studiji višeg kvaliteta iz 2025, oralna bioraspoloživost LSD-a bila je oko 80%.<ref name="Holze_2024">{{cite journal | vauthors = Holze F, Mueller L, Vizeli P, Luethi D, Rudin D, Hysek C, Liechti M, Arikci D | title = Oral LSD base and tartrate bioequivalence and absolute bioavailability in healthy participants | journal = Neuroscience Applied | volume = 3 | article-number = 105132 | date = 2024 | doi = 10.1016/j.nsa.2024.105132 | doi-access = free }}</ref> [[Farmakokinetika]] LSD-a nije bila pravilno određena sve do 2015, što nije iznenađujuće za drogu sa niskom μg potentnošću kakvu LSD posjeduje. U uzorku od 16 zdravih ispitanika, utvrđeno je da jedna oralna doza LSD-a srednjeg raspona od 200 μg proizvodi srednju [[Cmax (farmakologija)|maksimalnu koncentraciju]] od 4,5&nbsp;ng/mL u prosjeku 1,5 sati (raspon 0,5–4 sata) nakon primjene.<ref name=Muc2016/> Utvrđeno je da veliki obrok prije uzimanja LSD-a rezultira nivoima u cirkulaciji koji su 50% niži nego na prazan [[želudac]].<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008"/> ====Distribucija==== Što se tiče [[distribucija (farmakologija)|distribucije]], procjenjuje se da samo oko 1 do 1,5% droge dospijeva do mozga i kod životinja i kod ljudi.<ref name="BrimblecombePinder1975"/> Nakon tipske doze od 100 μg kod ljudi, to bi bilo oko 1 μg koji se distribuira u [[mozak]]. Utvrđeno je da se nivoi LSD-a u različitim područjima mozga razlikuju kod [[majmun]]a.<ref name="BrimblecombePinder1975"/><ref name="SnyderReivich1966">{{cite journal | vauthors = Snyder SH, Reivich M | title = Regional localization of lysergic acid diethylamide in monkey brain | journal = Nature | volume = 209 | issue = 5028 | pages = 1093–1095 | date = mart 1966 | pmid = 4958949 | doi = 10.1038/2091093a0 | bibcode = 1966Natur.209.1093S | url = https://www.researchgate.net/publication/18209711}}</ref> Nivoi su bili jednaki u [[krv]]i, [[moždana kora|moždanoj kori]], [[mali mozak|malom mozgu]] i [[moždano stablo|moždanom atablu]], dok su nivoi bili 1,5 puta veći u [[talamus]]u i ekstrapiramidalnom sistemu, 2 do 3 puta veći u [[hipotalamus]]u i limbnom sistemu, 2 do 5{{nbsp}} puta veća u [[slušni korteks|slušnom]] i [[vidna kora|vizualnom korteksu]], 5 do 7{{nbsp}}puta veća u [[zadnji režanj hipofize|zadnjem režnju hipofize]] i [[epifiza|epifizi]], i 10{{nbsp}}puta veća u [[prednji režanj hipofize|prednjem režnju hipofize]]. Ove različite koncentracije u različitim područjima mozga mogu objasniti profil psihodeličnih efekata LSD-a. Također je proučavana distribucija LSD-a u tijelu.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref name="Herian2022">{{cite book | vauthors = Herian M | title=Handbook of Substance Misuse and Addictions | chapter=Pharmacological Action of LSD: LSD Effect on the Neurotransmission and Animal Behavior | publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham | date=2022 | isbn=978-3-030-92391-4 | doi=10.1007/978-3-030-92392-1_131 | chapter-url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-92392-1_131 | access-date=7. 6. 2025 | pages=2457–2475}}</ref> Rečeno je da postoji neobično 40-minutno kašnjenje prije početka djelovanja psihodeličnih efekata LSD-a kada se primjenjuje [[vena|intravenski]].<ref name="GumpperNichols2024"/> Navodi se da je ovo povezano s vremenski zavisnim interakcijama LSD-a sa [[serotonin]]skim 5-HT2A receptorom. Međutim, suprotno prethodnim tvrdnjama, drugi izvori navode da intravenska [[injekcija]] LSD-a rezultira početkom djelovanja u roku od nekoliko minuta.<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008"/><ref name="Shulgin1980b">{{cite journal | vauthors = Shulgin AT | title = Profiles of Psychedelic Drugs: LSD | journal = J Psychedelic Drugs | volume = 12 | issue = 2 | pages = 173–174 | date = 1980 | pmid = 7420434 | doi = 10.1080/02791072.1980.10471571 | url = }}</ref> U farmakokinetičkoj studiji iz 2025. koja je upoređivala oralni i intravenski LSD, početak oralne primjene bio je otprilike 45{{nbsp}} minuta, a početak djelovanja intravenskom injekcijom bio je otprilike 2,5{{nbsp}}minuta. Osim toga, [[intratekalna injekcija]] (intraspinalna injekcija) navodno ima praktično trenutni početak djelovanja. Međutim, u studiji iz 2025, vrijeme do maksimalnih efekata bilo je oko 2,5 sata oralno i oko 1,2 sata intravenski. U ranijoj studiji iz 2016, intravenski efekti LSD-a slično su dostigli vrhunac nakon oko 1,7 sati.<ref name="Carhart-HarrisMuthukumaraswamyRoseman2016">{{cite journal | vauthors = Carhart-Harris RL, Muthukumaraswamy S, Roseman L, Kaelen M, Droog W, Murphy K, Tagliazucchi E, Schenberg EE, Nest T, Orban C, Leech R, Williams LT, Williams TM, Bolstridge M, Sessa B, McGonigle J, Sereno MI, Nichols D, Hellyer PJ, Hobden P, Evans J, Singh KD, Wise RG, Curran HV, Feilding A, Nutt DJ | title = Neural correlates of the LSD experience revealed by multimodal neuroimaging | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 113 | issue = 17 | pages = 4853–8 | date = april 2016 | pmid = 27071089 | pmc = 4855588 | doi = 10.1073/pnas.1518377113 | doi-access = free | bibcode = 2016PNAS..113.4853C | url = https://www.carhartharrislab.com/s/LSD_PNAS_paper_2016.pdf}}</ref> Poređenja radi, utvrđeno je da intravenski [[dimetiltriptamin]] (DMT) dat kao [[bolus (lijek)|bolus]] proizvodi maksimalne efekte nakon otprilike 2 minute, a intravenski psilocibin dat tokom 60{{nbsp}}sekundi nakon oko 4{{nbsp}}minute. Kaže se da su doze LSD-a slične prilikom oralne i injekcijske primjene, s izuzetkom intratekalne injekcije kod koje je doza smanjena na otprilike jednu trećinu uobičajene. ====[[Metabolizam]]==== [[Slika:Metabolism of LSD in animals and humans.png|thumb|right|300px|[[Metabolizam]] lijekova LSD-a kod [[životinja]] i [[ljudi]].<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008"/><ref name="Dolder2017">{{cite thesis | vauthors = Dolder P | title=The Pharmacology of d-Lysergic Acid Diethylamide (LSD) | date=2017 | publisher=University of Basel | doi=10.5451/UNIBAS-006786123 | url=https://core.ac.uk/download/pdf/154350706.pdf#page=112 | access-date=3. 6. 2025 | page=112}}</ref><ref name="LibânioOsórioMarta2019">{{cite journal | vauthors = Libânio Osório Marta RF | title = Metabolism of lysergic acid diethylamide (LSD): an update | journal = Drug Metab Rev | volume = 51 | issue = 3 | pages = 378–387 | date = august 2019 | pmid = 31266388 | doi = 10.1080/03602532.2019.1638931 | url = }}</ref>]] [[Metabolit]]i LSD-a uključuju [[2-okso-3-hidroksi-LSD]] (O-H-LSD), [[2-okso-LSD]], [[etilamid lizerginska kiselina|etilamid lizerginske kiseline]] (LAE), [[etil-2-hidroksietilamid lizerginska kiselina|etil-2-hidroksietilamid lizerginske kiseline]] (LEO), [[nor-LSD]], [[13-hidroksi-LSD]], [[14-hidroksi-LSD]] i [[glukuronid]] [[konjugat (biohemija)|konjugat]] 13- i 14-hidroksiliranih metabolita, između ostalih mogućih metabolita.<ref name="MeyerMaurer2012">{{cite book | vauthors = Maurer HH, Meyer MR | chapter = Drugs of Abuse (Including Designer Drugs) | title = Metabolism of Drugs and Other Xenobiotics | pages = 429–463 | date = 18. 4. 2012 | doi = 10.1002/9783527630905.ch16 | publisher = Wiley | isbn = 978-3-527-32903-8 | url = https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/9783527630905.ch16 | access-date = 7. 6. 2025 | quote = [LSD] is metabolized to the following five metabolites: N-demethyl-LSD (nor-LSD), 2-oxo-LSD, 2-oxo-3-hydroxy-LSD, 13-hydroxy-LSD, and 14-hydroxy-LSD [72–74]. The 13- and 14-hydroxy metabolites are additionally excreted as glucuronides [74]. 2-Oxo-3-hydroxy-LSD was shown to be the main human urinary metabolite with concentrations 4–40 times higher than that of LSD [73–75]. In incubations of LSD with human liver microsomes and hepatocytes, 2,3-dihydroxy-LSD could be identified [71]. So far, the contribution and importance of specific enzymes in the formation of the LSD main metabolites such as 2-oxo-3-hydroxy-LSD still remains unclear. }}</ref> Glavni [[metabolit]] LSD-a je O-H-LSD. Utvrđeno je da su nivoi O-H-LSD-a u [[urin]]u 4 do 40{{nbsp}}puta veći od nivoa LSD-a, što ukazuje na opsežan [[metabolizam]] LSD-a u ovaj spoj. Formira se pomoću [[enzim]]a [[citohrom P450]], iako specifični enzimi koji su uključeni nisu poznati, a farmakološki potencijal O-H-LSD-a je malo proučen. Međutim, utvrđeno je da ima znatno smanjenu aktivnost na [[serotonin]]skim [[5-HT2 receptor|5-HT<sub>2</sub> receptorima]] u odnosu na LSD ''[[in vitro]]''.<ref name="LuethiHoenerKrähenbühl2019">{{cite journal | vauthors = Luethi D, Hoener MC, Krähenbühl S, Liechti ME, Duthaler U | title = Cytochrome P450 enzymes contribute to the metabolism of LSD to nor-LSD and 2-oxo-3-hydroxy-LSD: Implications for clinical LSD use | journal = Biochem Pharmacol | volume = 164 | issue = | pages = 129–138 | date = juni 2019 | pmid = 30981875 | doi = 10.1016/j.bcp.2019.04.013 | url = }}</ref> Malo se zna o specifičnim enzimima odgovornim za formiranje [[metabolit]]a LSD-a.<ref name="MeyerMaurer2011">{{cite journal | vauthors = Meyer MR, Maurer HH | title = Absorption, distribution, metabolism and excretion pharmacogenomics of drugs of abuse | journal = Pharmacogenomics | volume = 12 | issue = 2 | pages = 215–233 | date = februar 2011 | pmid = 21332315 | doi = 10.2217/pgs.10.171 | url = | quote = It is rapidly metabolized to the following five metabolites which have been identified in urine or blood from human users: N-demethyl-LSD (nor-LSD), 2-oxoLSD, 2-oxo-3-hydroxy-LSD, 13-hydroxyLSD and 14-hydroxy-LSD [187–189]. The 13- and 14-hydroxy metabolites are additionally excreted as glucuronides [188]. [...] 2-oxo-3-hydroxy-LSD was shown to be the main human urinary metabolite with concentrations four- to 40-times higher than that of LSD [187,188,191]. As concluded by Yu in his review on indolalkylamines, almost nothing is known regarding the contribution of specific drug-metabolizing enzymes to the production of individual LSD metabolites in humans.}}</ref> ====Eliminacija==== Samo 1% lijeka je eliminirano [[urin]]om nepromijenjeno, dok je 13% eliminirano kao O-H-LSD unutar 24&nbsp;sata.<ref name="Muc2016" /> Aghajanian i Bing (1964) su otkrili da LSD ima vrijeme polueliminacije od samo 175 minuta (oko 3&nbsp;sata);<ref name="Aghajanian">{{cite journal |vauthors=Aghajanian GK, Bing OH |title=Persistence of lysergic acid diethylamide in the plasma of human subjects |journal=Clinical Pharmacology and Therapeutics |volume=5 |issue=5 |pages=611–614 |year=1964 |pmid=14209776 |doi=10.1002/cpt196455611| url=http://www.maps.org/w3pb/new/1964/1964_aghajanian_2224_1.pdf |s2cid=29438767 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090327144227/http://www.maps.org/w3pb/new/1964/1964_aghajanian_2224_1.pdf |archive-date=27. 3. 2009}}</ref> međutim, koristeći preciznije tehnike, Papac i Foltz (1990) su izvijestili da je 1 μg/kg oralno datog LSD-a jednom muškom dobrovoljcu imao prividni poluživot u plazmi od 5,1 sati, s vršnom koncentracijom u plazmi od 5&nbsp;ng/mL 3 sata nakon doze.<ref name="Papac">{{cite journal |vauthors=Papac DI, Foltz RL |title=Measurement of lysergic acid diethylamide (LSD) in human plasma by gas chromatography/negative ion chemical ionization mass spectrometry |journal=Journal of Analytical Toxicology |volume=14 |issue=3 |pages=189–190 |date=May–June 1990 |pmid=2374410 |doi=10.1093/jat/14.3.189 |url=http://www.erowid.org/references/refs_view.php?A=ShowDocPartFrame&C=ref&ID=6265&DocPartID=6624 |url-status=live|format=PDF |archive-date=29. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110429060433/http://www.erowid.org/references/refs_view.php?A=ShowDocPartFrame&C=ref&ID=6265&DocPartID=6624}}</ref> U modernijoj studiji iz 2015, koncentracije LSD-a su se smanjivale sljedeći kinetiku prvog reda sa vremenom poluraspada od 3,6 ± 0,9 sati i vremenom poluraspada od 8,9 ± 5,9 sati.<ref name=Muc2016/> ====Razno==== Akutni efekti LSD-a obično traju između 6 i 12 sati, ovisno o dozi, toleranciji i doozi<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /> U jednoj modernoj studiji, efekti date doze LSD-a trajali su do 12 sati i bili su u bliskoj [[korelacija|korelaciji]] s koncentracijama LSD-a prisutnim u cirkulaciji tokom vremena, bez uočene akutne [[tolerancija na lijek|tolerancije]] ==[[Hemija]]== [[Slika:Lysergide stereoisomers structural formulae v.2.png|class=skin-invert-image|thumb|upright=1.40| Četiri moguća [[stereoizomer]]a molekule LSD-a. Samo je LSD (''d''-LSD) aktivan. Ostali, neaktivni izomeri su [[iso-LSD]] (''d''-izo-LSD), [[l-LSD|''l''-LSD]] i [[l-izo-LSD|''l''-izo-LSD]].]] LSD je hiralni spoj sa dva [[stereocentar|stereocentra]] na [[ugljik]]ovim atomima C-5 i C-8, tako da teorijski mogu postojati četiri različita [[optički izomerizam|optički izomer]] LSD-a. LSD, također nazvan ''d''-LSD ili (+)-LSD,<ref>{{Cite book |title=Handbook of Medical Hallucinogens |date=2021 |publisher=Guilford Publications |isbn=9781462545452 |pages=160 |language=en |chapter=LSD |chapter-url=https://mcb.berkeley.edu/labs2/presti/sites/mcb.berkeley.edu.labs2.presti/files/u3/2021%20LSD%20Chapter%20Panik%20Presti.pdf |access-date=14. 3. 2024 |archive-date=14. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314163910/https://mcb.berkeley.edu/labs2/presti/sites/mcb.berkeley.edu.labs2.presti/files/u3/2021%20LSD%20Chapter%20Panik%20Presti.pdf |url-status=live }}</ref> ima [[apsolutna konfiguracija|apsolutnu konfiguraciju]] (5''R'',8''R''). Ostali stereoizomeri su [[izo-LSD]] (''d''-izo-LSD), [[l-LSD|''l''-LSD]] i [[l-izo-LSD|''l''-izo-LSD]]. 5''S''- ili ''levo''- stereoizomeri lizergamida ne postoje u prirodi i ne nastaju tokom sinteze iz [[Deskriptor (hemija)#dl|''d'']]-lizergične kiseline. [[Retrosinteza|Retrosintetski]], C-5 stereocentar bi se mogao analizirati kao da ima istu konfiguraciju alfa ugljika kao i prirodna [[aminokiselina]] L-[[triptofan]], prekursor svih biosintetskih [[ergolin]]skih spojeva. Međutim, LSD i izo-LSD, dva C-8 [[izomer]]a, brzo se međusobno pretvaraju u prisustvu baza, jer je alfa [[proton]] kiseo i može se deprotonirati i reprotonirati. Nepsihoaktivni izo-LSD, koji je nastao tokom sinteze, može se odvojiti [[hromatografija|hromatografijom]] i izomerizirati u LSD. Čiste [[soli]] LSD-a su triboluminiscentne, emitirajući male bljeskove bijele [[svjetlost]]i kada se protresu u mraku. LSD je jako fluorescentan i svijetli plavkasto-bijelo pod [[UV-zračenje|UV-svjetlom]]. ===Sinteza=== LSD je derivat [[ergolin]]a. Obično se sintetizira reakcijom [[dietilamin]]a s aktiviranim oblikom [[lizerginska kiselina|lizerginske kiseline]]. Aktivirajući reagensi uključuju [[fosforil-hlorid]]<ref name="synth1">{{cite journal |vauthors=Monte AP, Marona-Lewicka D, Kanthasamy A, Sanders-Bush E, Nichols DE |date=mart 1995 |title=Stereoselective LSD-like activity in a series of d-lysergic acid amides of (R)- and (S)-2-aminoalkanes |journal=Journal of Medicinal Chemistry |volume=38 |issue=6 |pages=958–66 |pmid=7699712 |doi=10.1021/jm00006a015}}</ref> i [[reagens za spajanje peptida]].<ref name="synth2">{{cite journal |vauthors=Nichols DE, Frescas S, Marona-Lewicka D, Kurrasch-Orbaugh DM |date=septembar 2002 |title=Lysergamides of isomeric 2,4-dimethylazetidines map the binding orientation of the diethylamide moiety in the potent hallucinogenic agent N,N-diethyllysergamide (LSD) |journal=Journal of Medicinal Chemistry |volume=45 |issue=19 |pages=4344–9 |pmid=12213075 |doi=10.1021/jm020153s}}</ref> Liserginska kiselina se proizvodi alkalnom [[hidroliza|hidrolizom]] lizergamida poput [[ergotamin]]a, supstance koja se obično dobija iz [[ergot]]a [[gljive]] na [[agar|agarnoj ploči]]. Liserginska kiselina se također može proizvesti sintetski, iako se ovi procesi ne koriste u tajnoj proizvodnji zbog niskih prinosa i velike složenosti.<ref>{{cite journal |vauthors=Kornfeld EC, Fornefeld EJ, Kline GB, Mann MJ, Morrison DE, Jones RG, Woodward RB |title=The Total Synthesis of Lysergic Acid |journal=Journal of the American Chemical Society |volume=78 |issue=13 |pages=3087–3114 |year=1956 |doi=10.1021/ja01594a039|bibcode=1956JAChS..78.3087K }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Inuki S, Oishi S, Fujii N, Ohno H |title=Total synthesis of (+/-)-lysergic acid, lysergol, and isolysergol by palladium-catalyzed domino cyclization of amino allenes bearing a bromoindolyl group |journal=Organic Letters |volume=10 |issue=22 |pages=5239–42 |date=novembar 2008 |pmid=18956869 |doi=10.1021/ol8022648 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2663242}}</ref> Albert Hofmann je sintetizirao LSD na sljedeći način: (1) hidrazinoliza ergotamina u D- i L-izoliserginsku kiselinu hidrazid, (2) odvajanje enantiomera s di-(''p''-toluil)-D-vinskom kiselinom da bi se dobio D-izoliserginska kiselina hidrazid, (3) enantiomerizacija u D-lizerginsku kiselinu hidrazid, (4) supstitucija sa [[dušična kiselina|HNO<sub>2</sub>]] u D-lizerginski azid i (5) konačno supstitucija sa [[dietilamin]]om da bi se formirao dietilamid D-lizerginske kiseline. Prekursor za LSD, lizerginska kiselina, proizveden je pomoću GMO-a, pekarskog [[kvasci|kvasca]].<ref>{{cite web |author=((National University of Singapore, Yong Loo Lin School of Medicine)) |date=10. 2. 2022 |title=Harvesting baker's yeast for aging-related therapeutics |website=ScienceDaily |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2022/02/220210154135.htm |access-date=4. 5. 2023 |archive-date=27. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221127230250/https://www.sciencedaily.com/releases/2022/02/220210154135.htm |url-status=live }} '''Journal Reference:''' {{cite journal |vauthors=Wong G, Lim LR, Tan YQ, Go MK, Bell DJ, Freemont PS, Yew WS |title=Reconstituting the complete biosynthesis of D-lysergic acid in yeast |journal=Nature Communications |volume=13 |issue=1 |article-number=712 |date=februar 2022 |doi=10.1038/s41467-022-28386-6 |pmid=35132076 |pmc=8821704 |bibcode=2022NatCo..13..712W}}</ref> ===Stabilnost=== "LSD", piše hemičar [[Alexander Shulgin]], "je neobično krhka molekula... Kao so, u vodi, hladnoj i bez izlaganja zraku i svjetlosti, stabilan je neograničeno dugo. LSD ima dva [[labilnost|labilna]] [[proton]]a na tercijarnim stereogenim pozicijama C5 i C8, što čini ove centre sklonima [[epimerizacija|epimerizaciji]]. Proton C8 je labilniji zbog vezivanja za [[karboksamid]] koje povlači elektrone, ali uklanjanje [[kiralnog]] protona na poziciji C5 (koji je nekada bio i alfa proton matične molekule [[triptofan]]) je potpomognuto induktivnim povlačenjem dušika i delokalizacijom pi elektrona sa [[indol]]nim prstenom. LSD također ima reaktivnost tipa [[enamin]]a zbog efekata indolnog prstena koji donira elektrone. Zbog toga, [[hlor]] uništava molekule LSD-a pri kontaktu; iako hlorirana voda iz slavine sadrži samo malu količinu hlora, mala količina spoja tipska za rastvor LSD-a će se vjerovatno eliminirati kada se rastvori u vodi iz slavine. Dvostruka veza između pozicije 8 i [[aromatski ugljikovodici|aromatskog ugljikovodika]], budući da je konjugovana sa indolnim prstenom, podložna je [[nukleofil]]nim napadima vode ili [[alkohol]]a, posebno u prisustvu UV ili drugih vrsta svjetlosti. LSD se često pretvara u [[lumi-LSD]] (10-hidroksi-9,10-dihidro-LSD), koji je neaktivan kod ljudi. Provedena je kontrolirana studija kako bi se utvrdila stabilnost LSD-a u združenim uzorcima [[urin]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Li Z, McNally AJ, Wang H, Salamone SJ | title = Stability study of LSD under various storage conditions | journal = Journal of Analytical Toxicology | volume = 22 | issue = 6 | pages = 520–5 | date = oktobar 1998 | pmid = 9788528 | doi = 10.1093/jat/22.6.520 | doi-access = free }}</ref> Koncentracije LSD-a u uzorcima urina praćene su tokom vremena na različitim [[temperatura]]ma, u različitim vrstama posuda za skladištenje, pri različitim izloženostima različitim talasnim dužinama svjetlosti i pri različitim [[pH vrijednost]]ima. Ove studije nisu pokazale značajan gubitak koncentracije LSD-a pri 25&nbsp;°C do četiri sedmice. Nakon četiri sedmice inkubacije, uočen je gubitak koncentracije LSD-a od 30% na 37&nbsp;°C i do 40% na 45&nbsp;°C. Urin obogaćen LSD-om i pohranjen u posudama od ćilibarnog stakla ili neprozirnog polietilena nije pokazao promjenu koncentracije ni pod kojim svjetlosnim uslovima. Stabilnost LSD-a u prozirnim posudama pod svjetlom zavisila je od udaljenosti između izvora svjetlosti i uzoraka, talasne dužine svjetlosti, vremena izlaganja i intenziteta svjetlosti. Nakon produženog izlaganja toploti u alkalnim pH uslovima, 10 do 15% matičnog LSD-a epimerizovano je u izo-LSD. U kiselim uslovima, manje od 5% LSD-a je pretvoreno u izo-LSD. Također je pokazano da tragovi metalnih iona u [[pufer]]u ili urinu mogu katalizirati razgradnju LSD-a i da se ovaj proces može izbjeći dodavanjem [[EDTA]]. ===Otkrivanje=== [[Slika:LSD Ehrlich reagent test.jpg|thumb|[[Ehrlichov reagens]] se može koristiti za testiranje prisutnosti LSD-a u uzorku, poprimajući ljubičastu boju nakon reakcije.<ref name="LSDEMCDDA">{{cite web |url=https://www.emcdda.europa.eu/publications/drug-profiles/lsd_en |title=Lysergide (LSD) drug profile |website=European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (EMCDDA) |access-date=15. 5. 2023 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230202152854/https://www.emcdda.europa.eu/publications/drug-profiles/lsd_en |archive-date=2. 2. 2023}}</ref>]] LSD se može detektirati u koncentracijama većim od približno 10% u uzorku korištenjem [[Ehrlichov reagens|Ehrlichovog]] i [[Hofmannov reagens|Hofmannovog reagensa]]. Međutim, detekcija LSD-a u ljudskim tkivima je izazovnija zbog toga što je njegova aktivna doza znatno niža (u [[mikrogramim]]a) u poređenju sa većinom drugih droga (u [[miligram]]ima).<ref name="ReferenceA">{{Cite journal | vauthors = Appel JB, Whitehead WE, Freedman DX |date= juli 1968 |title=Motivation and the behavioral effects of LSD |journal=Psychonomic Science |language=en |volume=12 |issue=7 |pages=305–306 |doi=10.3758/BF03331322 |s2cid=144527673 |issn=0033-3131|doi-access=free }}</ref> LSD se može kvantificirati u urinu za programe testiranja na droge, u plazmi ili serumu za potvrdu trovanja kod hospitaliziranih žrtava ili u punoj krvi za forenzička istraživanja. Matični lijek i njegov glavni [[metabolit]] su nestabilni u biološkim tekućinama kada su izloženi svjetlosti, toplini ili alkalnim uvjetima, što zahtijeva zaštitu od svjetlosti, skladištenje na niskim temperaturama i brzu analizu kako bi se smanjili gubici.<ref>R. Baselt, ''Disposition of Toxic Drugs and Chemicals in Man'', 12th edition, Biomedical Publications, Foster City, CA, 2020, pp. 1197–1199.</ref> Maksimalne koncentracije u plazmi se obično opažaju 1,4 do 1,5 sati nakon oralne primjene 100 μg i 200 μg, respektivno, s poluživotom u plazmi od približno 2,6 sati (u rasponu od 2,2 do 3,4 sata među ispitanicima).<ref>{{cite journal | vauthors = Dolder PC, Schmid Y, Steuer AE, Kraemer T, Rentsch KM, Hammann F, Liechti ME | title = Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Lysergic Acid Diethylamide in Healthy Subjects | journal = Clinical Pharmacokinetics | volume = 56 | issue = 10 | pages = 1219–1230 | date = oktobar 2017 | pmid = 28197931 | doi = 10.1007/s40262-017-0513-9 | pmc = 5591798 }}</ref> Zbog svoje jačine u [[mikrogram]]skim količinama, LSD se često ne uključuje u standardne analize urina ili kose prije zapošljavanja.<ref name="ReferenceA"/><ref name="pmid36753839">{{cite journal |vauthors=Jiaming Z, Xin W, Jiali Z, Hang R, Yunli Z, Ping X |title=Concentrations of LSD, 2-oxo-3-hydroxy-LSD, and iso-LSD in hair segments of 18 drug abusers |journal=Forensic Science International |volume=344 |date=mart 2023 |article-number=111578 |pmid=36753839 |doi=10.1016/j.forsciint.2023.111578| s2cid=256574276}}</ref> Međutim, napredne metode [[tečna hromatografija|tečne hromatografije - masene spektrometrije]] mogu detektovati LSD u biološkim uzorcima čak i nakon jednokratne upotrebe.<ref name="pmid36753839"/> ===Analozi=== {{Glavni|Lisergamidi|Parcijalni lizergamidi}} Poznat je niz strukturnih analoga LSD-a<ref name="Shulgin1982">{{cite book |vauthors=Shulgin AT | chapter=Chemistry of Psychotomimetics | pages = 3–29 | veditors = Hoffmeister F, Stille G | title=Psychotropic Agents, Part III: Alcohol and Psychotomimetics, Psychotropic Effects of Central Acting Drugs | series=Handbook of Experimental Pharmacology | publisher=Springer Berlin Heidelberg |location=Berlin |date=1982 | volume=55 / 3 |isbn=978-3-642-67772-4 | oclc = 8130916 | doi=10.1007/978-3-642-67770-0_1 | url = https://books.google.com/books?id=mrT8CAAAQBAJ | chapter-url = https://bitnest.netfirms.com/external/10.1007/978-3-642-67770-0_1}}</ref> Mnogi od njih zadržavaju psihodelične efekte slično LSD-u, iako većina ima smanjenu [[potentnost (farmakologija)|potentnost]] i nijedan nije značajno potentniji od LSD-a.<ref name="Mangner1978">{{cite thesis | vauthors = Mangner TJ | degree = Ph.D. | publisher = University of Michigan | title=Potential Psychotomimetic Antagonists. N,n -diethyl-1-methyl-3-aryl-1, 2, 5, 6-tetrahydropyridine-5-carboxamides. | date=1978 | doi=10.7302/11268 | url=https://www.proquest.com/openview/f845a6810749d00f70305960adfde737/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20250330031605/https://media.proquest.com/media/hms/ORIG/2/9yQxJ?cit%3Aauth=MANGNER%2C+THOMAS+JOSEPH&cit%3Atitle=POTENTIAL+PSYCHOTOMIMETIC+ANTAGONISTS.+N%2CN+...&cit%3Apub=ProQuest+Dissertations+and+Theses&cit%3Avol=&cit%3Aiss=&cit%3Apg=&cit%3Adate=1978&ic=true&cit%3Aprod=ProQuest+Dissertations+%26+Theses+Global&_a=ChgyMDI1MDMzMDAzMDAzNTMxOTo3ODkyMzgSBjEwNjkyNRoKT05FX1NFQVJDSCILNzYuMTc0LjAuNTcqBTE4NzUwMgkzMDI5MDU4NjE6DURvY3VtZW50SW1hZ2VCATBSBk9ubGluZVoCRlRiA1BGVGoAcgB6AIIBJVAtMTAxMDI2OC0xMDA1MS1DVVNUT01FUi1udWxsLTcwOTY2NDmSAQZPbmxpbmXKAW9Nb3ppbGxhLzUuMCAoV2luZG93cyBOVCAxMC4wOyBXaW42NDsgeDY0KSBBcHBsZVdlYktpdC81MzcuMzYgKEtIVE1MLCBsaWtlIEdlY2tvKSBDaHJvbWUvMTM0LjAuMC4wIFNhZmFyaS81MzcuMzbSARZEaXNzZXJ0YXRpb25zICYgVGhlc2VzmgIHUHJlUGFpZKoCK09TOkVNUy1NZWRpYUxpbmtzU2VydmljZS1nZXRNZWRpYVVybEZvckl0ZW3KAhNEaXNzZXJ0YXRpb24vVGhlc2lz0gIBWfICAPoCAU6CAwNXZWKKAxxDSUQ6MjAyNTAzMzAwMzAwMzUzMTk6NTcyNjc1&_s=QP3F3liRMGFAbHtX3wDWE8eO1gs%3D#page=22 | archive-date=30. 3. 2025}}</ref> Primjeri uključuju [[ergin]] (amid lizerginske kiseline; LSA), [[ergonovin]] ([[ergometrin]]), [[metilergonovin]] (metilergometrin), [[metisergid]], [[ETH-LAD]], [[AL-LAD]], [[1-metil-LSD]] (MLD-41) i [[LA-SS-Az]] (LSZ), između mnogih drugih.<ref name="RutschmannStadler1978">{{cite book | vauthors = Rutschmann J, Stadler PA | chapter=Chemical Background | veditors=Berde B, Schild HO | title=Ergot Alkaloids and Related Compounds | publisher=Springer Berlin Heidelberg | publication-place=Berlin, Heidelberg | date=1978 | isbn=978-3-642-66777-0 | doi=10.1007/978-3-642-66775-6_2 | pages=29–85 | series=Handbook of Experimental Pharmacology (HEP) | volume=49}}</ref><ref name="Fanchamps1978">{{cite book | vauthors = Fanchamps A | chapter=Some Compounds With Hallucinogenic Activity | veditors=Berde B, Schild HO | title=Ergot Alkaloids and Related Compounds | publisher=Springer Berlin Heidelberg | publication-place=Berlin, Heidelberg | date=1978 | isbn=978-3-642-66777-0 | doi=10.1007/978-3-642-66775-6_8 | pages=567–614 | series=Handbook of Experimental Pharmacology (HEP) | volume=49 | chapter-url=https://bibliography.maps.org/resources/download/8769| archive-url=https://web.archive.org/web/20250330033128/https://bibliography.maps.org/resources/download/8769 | archive-date=30. 3. 2025 }}</ref> Pretpostavljeni ili poznati [[prolijek]]ovi LSD-a, uključujući [[1A-LSD]] (ALD-52), [[1P-LSD]] i [[1V-LSD]], su razvijeni ili pronađeni.<ref name="SchifanoVentoScherbaum2023">{{cite journal | vauthors = Schifano F, Vento A, Scherbaum N, Guirguis A | title = Stimulant and hallucinogenic novel psychoactive substances; an update | journal = Expert Rev Clin Pharmacol | volume = 16 | issue = 11 | pages = 1109–1123 | date = 2023 | pmid = 37968919 | doi = 10.1080/17512433.2023.2279192 | url = | hdl = 2299/27223 | hdl-access = free }}</ref><ref name="Ponce2024">{{cite journal | vauthors = Ponce JC | title=The use of prodrugs as drugs of abuse | journal=WIREs Forensic Science | volume=6 | issue=3 | date=2024 | issn=2573-9468 | doi=10.1002/wfs2.1514 | doi-access=free | page=}}</ref> Neki ne-[[halucinogen]]i LSD analozi, kao što su [[lizurid]] i [[2-bromo-LSD]] (BOL-148), također su poznati. Oni su niže -[[intrinzična aktivnost|efikasnosti]] [[serotonin]] [[5-HT2A receptor|5-HT<sub>2A</sub> receptor]] [[parcijalni agonist]]i i mogu značajno djelovati kao [[antagonist halucinogena|antagonisti halucinogena]] protiv LSD-a.<ref name="Nichols1973">{{cite thesis | vauthors = David E. Nichols | title = Potential Psychotomimetics: Bromomethoxyamphetamines and Structural Congeners of Lysergic Acid | date = maj 1973 | publisher = University of Iowa | pages = 23 | oclc = 1194694085 | url = https://bitnest.netfirms.com/external/Theses/Nichols1973#page=32}}</ref><ref name="CampaigneKnapp1971">{{cite journal | vauthors = Campaigne E, Knapp DR | title = Structural analogs of lysergic acid | journal = J Pharm Sci | volume = 60 | issue = 6 | pages = 809–814 | date = juni 1971 | pmid = 4942861 | doi = 10.1002/jps.2600600602 | bibcode = 1971JPhmS..60..809C | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-pharmaceutical-sciences_1971-06_60_6/page/808}}</ref><ref name="WO2021076572">{{cite patent | country = WO | number = 2021076572 | inventor = David E. Olson, Dunlap L, Wagner F, Chytil M, Powell NA | status = | title = Ergoline-like compounds for promoting neural plasticity | pubdate = 22. 4. 2021 | gdate = | fdate = 14. 10. 2020 | pridate = 14. 10. 2020 | assign1 = Delix Therapeutics, Inc. | assign2 = The Regents of the University of California | url =https://patents.google.com/patent/WO2021076572/ }}</ref> Značajan [[bioizoster]] LSD-a je [[JRT (droga)|JRT]], [[izotriptamin]] analog LSD-a i psihodelik i [[psihoplastogen]] koji se istražuje za liječenje [[shizofrenija|shizofrenije]].<ref name="TuckDunlapKhatib2025">{{cite journal | vauthors = Tuck JR, Dunlap LE, Khatib YA, Hatzipantelis CJ, Weiser Novak S, Rahn RM, Davis AR, Mosswood A, Vernier AM, Fenton EM, Aarrestad IK, Tombari RJ, Carter SJ, Deane Z, Wang Y, Sheridan A, Gonzalez MA, Avanes AA, Powell NA, Chytil M, Engel S, Fettinger JC, Jenkins AR, Carlezon WA, Nord AS, Kangas BD, Rasmussen K, Liston C, Manor U, Olson DE | title = Molecular design of a therapeutic LSD analogue with reduced hallucinogenic potential | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 122 | issue = 16 | pages = e2416106122 | date = april 2025 | pmid = 40228113 | doi = 10.1073/pnas.2416106122 | doi-access = free | pmc = 12037037 | bibcode = 2025PNAS..12216106T }}</ref><ref name="Dunlap2022">{{cite thesis | vauthors = Dunlap L | degree = Ph.D. | publisher = University of California, Davis | chapter=Chapter 5. An Analog of LSD With Antipsychotic Potential | pages=105–114 | title=Development of Non-Hallucinogenic Psychoplastogens | date = 2022 | url=https://escholarship.org/content/qt5qr3w0gm/qt5qr3w0gm.pdf#page=112}}</ref> ==Historija== {{citat|Pogođen izuzetnim nemirom, kombiniranim sa blagom vrtoglavicom. Kod kuće sam legao i utonuo u ne baš neugodno, opijeno stanje, koje je karakterizirala izuzetno stimulirana mašta. U stanju nalik snu, zatvorenih očiju (dnevno svjetlo mi je bilo neugodno blještavo), percipirao sam neprekinuti tok fantastičnih slika, izvanrednih oblika sa intenzivnom, [[kaleidoskop]]skom igrom boja. Nakon otprilike dva sata ovo stanje je nestalo.|izvor= —Albert Hofmann, o svom prvom iskustvu sa LSD-om <ref name="hofmann1980">{{cite book | vauthors = Hofmann A |url=http://www.psychedelic-library.org/child.htm |title=LSD—My Problem Child |access-date=19. 4. 2010 |via=The Psychedelic Library |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215043651/http://www.psychedelic-library.org/child.htm |archive-date=15. 12. 2017 |url-status=live |publisher=McGraw-Hill |date=1980 |isbn=0-07-029325-2}}</ref>{{rp|p=15}}|width=25em}} {{Glavni|Historija LSD-a}} Švicarski hemičar [[Albert Hofmann]] prvi je sintetizirao LSD 1938. iz [[lizerginska kiselina|lizerginske kiseline]], hemikalije izvedene iz [[hidroliza|hidrolize]] [[ergotamin]] a, [[alkaloid]]a koji se nalazi u [[ergot]]u, gljivi koja inficira [[žitarice]]. LSD je bio 25. od raznih [[lizergamid]]a koje je Hofmann sintetizirao iz lizerginske kiseline pokušavajući razviti novi [[analeptik]], otuda i alternativni naziv LSD-25. Hofmann je otkrio njegove efekte na ljude 16. aprila 1943, nakon što je nenamjerno unio nepoznatu količinu, moguće apsorbirajući je kroz kožu.<ref name="Hofmann2009">{{Cite book |vauthors=Hofmann A |title=LSD, my problem child: reflections on sacred drugs, mysticism, and science |url=https://archive.org/details/lsdmyproblemchil0000hofm_h2h0 |location=Santa Cruz, CA |publisher=Multidisciplinary Association for Psychedelic Studies |year=2009 |isbn=978-0-9798622-2-9 |edition=4th |oclc=610059315}}</ref><ref name="Lee1992">{{Cite book |vauthors=Lee MA, Shlain B |title=Acid dreams: the complete social history of LSD: the CIA, the Sixties, and beyond |url=https://archive.org/details/aciddreamscomple00leem |date=1992 |publisher=Grove Weidenfeld |isbn=0-8021-3062-3 |location=New York |oclc=25281992}}</ref><ref name="Ettinger2017">{{cite book |vauthors=Ettinger RH |title=Psychopharmacology |date=2017 |publisher=Psychology Press |isbn=978-1-351-97870-5 |page=226 |language=en |url=https://books.google.com/books?id=XT4lDwAAQBAJ&pg=PA226 |access-date=27. 9. 2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210927002241/https://books.google.com/books?id=XT4lDwAAQBAJ&pg=PA226 |archive-date=27. 9. 2021}}</ref> 19. aprila 1943, Hofmann je namjerno unio 0,25 miligrama (250 [[mikrogram]]a) LSD-a.<ref>{{Cite magazine | vauthors = Calderon T |date=19. 4. 2018 |title=Flashback: LSD Creator Albert Hofmann Drops Acid for the First Time |url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/flashback-lsd-creator-albert-hofmann-drops-acid-for-the-first-time-629085/ |access-date=10. 2. 2025 |magazine=Rolling Stone |language=en-US}}</ref> LSD je prvi put objavljen u [[naučna literatura|naučnoj literaturi]] od strane Hofmanna i njegovog kolege [[psihijatrija|psihijatra]] [[Werner Stoll|Wernera Stolla]] 1943, a halucinogene efekte LSD-a je prvi put objavio Stoll 1947.<ref name="Gach2008">{{cite book | vauthors = Gach J | title=History of Psychiatry and Medical Psychology | chapter=Biological Psychiatry in the Nineteenth and Twentieth Centuries | publisher=Springer US | publication-place=Boston, MA | date=2008 | isbn=978-0-387-34707-3 | doi=10.1007/978-0-387-34708-0_12 | pages=381–418 | url=https://www.timothydavidson.com/Library/Books/Wallace-2008-History%20of%20Psychiatry%20and%20Medical%20Psychology/Wallace%20and%20Gach-2008-History%20of%20Psychiatry%20and%20Medical%20Psychology.pdf#page=413 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250319140308/https://www.timothydavidson.com/Library/Books/Wallace-2008-History%20of%20Psychiatry%20and%20Medical%20Psychology/Wallace%20and%20Gach-2008-History%20of%20Psychiatry%20and%20Medical%20Psychology.pdf#page=413 | archive-date=19. 3. 2025 | quote=In 1938 the Swiss chemist Albert Hofmann produced lysergic acid diethylamide (LSD)—the first, and most prominent, of these chemically synthesized agents—in the course of a systematic investigation of partially synthetic amides of lysergic acid in the Sandoz Pharmaceutical Laboratories in Basel (Hofmann 1970). [Taking] LSD by accident in 1943, Hofmann discovered its psychoactivity. He then experimented with it on himself and found that it produced a peculiar restlessness, extreme activity of the imagination, and an uninterrupted stream of images. Hofmann did not publish the results of his experiment, though he became quite famous later. Hofmann and Arthur Stoll, the head of the Sandoz pharmaceutical laboratory in Basle, published the first paper on the synthesis of LSD in 1943, while Stoll went on to publish the first paper on the effects of lysergic diethylamide acid in 1947. [...] Stoll, Arthur and Hofmann, Albert. 1943. Partialsynthese von Alkaloiden vom Typus des Ergobasins. Helv. Chim. Acta 26:944. Stoll, Arthur. 1947. Lysergsäure-diäthylamid, ein Phantastikum aus der Mutterkorngruppe. Schweiz. Arch. Neurol. Psychiat. 60:279. [The first paper on the hallucinogenic effect of LSD.]}}</ref><ref name="Horowitz1976">{{cite magazine | author=Michael Horowitz | title=Interview: Albert Hofmann | magazine=High Times | number=11 | date=juli 1976 | pages=24–28, 31, 81 | url=https://bibliography.maps.org/resources/download/13725 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250505231257/https://bibliography.maps.org/resources/download/13725 | url-status=dead | archive-date=5. 5. 2025 | quote = High Times: Why was it four years from your discovery of the psychic effects of LSD [in 1943] until your report was published? [...] Hofmann: [...] After confirmation of the action of this extraordinary compound by volunteers of the Sandoz staff, Professor Arthur Stoll, who was then head of the Sandoz pharmaceutical department, asked me if I would permit his son, Werner A. Stoll—who was starting his career at the psychiatric hospital of the University of Zurich—to submit this new agent to a fundamental psychiatric study on normal volunteers and on psychiatric patients. This investigation took a rather long time, [...] This excellent and comprehensive study was not published until 1947.}}</ref><ref name="StollHofmann1943">{{cite journal | vauthors = Stoll A, Hofmann A | title=Partialsynthese von Alkaloiden vom Typus des Ergobasins. (6. Mitteilung über Mutterkornalkaloide) | trans-title=Partial synthesis of ergobasine-type alkaloids. (6th report on ergot alkaloids) | journal=Helvetica Chimica Acta | volume=26 | issue=3 | date=3. 5. 1943 | issn=0018-019X | doi=10.1002/hlca.19430260326 | pages=944–965| bibcode=1943HChAc..26..944S }}</ref><ref name="Stoll1947">{{cite journal | vauthors = Stoll WA | title = 11. Lysergsäure-diäthylamid, ein Phantastikum aus der Mutterkorngruppe | trans-title = 11. Lysergic Acid Diethylamide, a Hallucinogen From the Ergot Group | journal = Schweizer Archiv für Neurologie und Psychiatrie | volume = 60 | issue = | date = 1947 | pages = 279–323 | issn = 0258-7661 | url = https://bibliography.maps.org/resources/download/16963| archive-url = https://web.archive.org/web/20250401005831/https://bibliography.maps.org/resources/download/16963 | archive-date = 1. 4. 2025 }}</ref><ref name="Stoll1949">{{cite journal | vauthors = Stoll W | title = Ein neues, in sehr kleinen Mengen wirksames Phantastikum | trans-title = A New Phantasticum, Effective in Very Tiny Amounts | journal = Schweizer Archiv für Neurologie und Psychiatrie | volume = 64 | issue = | date = 1949 | pages = 483–484 | issn = 0258-7661 | url = https://bibliography.maps.org/resources/download/16676| archive-url = https://web.archive.org/web/20250401012040/https://bibliography.maps.org/resources/download/16676 | archive-date = 1. 4. 2025 }}</ref> LSD je bio predmet izuzetnog interesa u oblasti psihijatrije tokom 1950-ih i početkom 1960-ih, kada je [[Sandoz]] distribuirao LSD istraživačima pod zaštitnim znakom Delysid u pokušaju da pronađe tržišno njegovu isplativu upotrebu. Tokom ovog perioda, LSD je kontroverzno davan hospitalizovanoj shizofrenoj [[autozam|autističnoj]] djeci, sa različitim stepenom terapijskog uspjeha.<ref>{{cite journal | vauthors = Freedman AM, Ebin EV, Wilson EA | title = Autistic schizophrenic children. An experiment in the use of d-lysergic acid diethylamide (LSD-25) | journal = Archives of General Psychiatry | volume = 6 | issue = 3 | pages = 203–213 | date = mart 1962 | pmid = 13894863 | doi = 10.1001/archpsyc.1962.01710210019003 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Simmons JQ, Leiken SJ, Lovaas OI, Schaeffer B, Perloff B | title = Modification of autistic behavior with LSD-25 | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1966-05_122_11/page/1200 | journal = The American Journal of Psychiatry | volume = 122 | issue = 11 | pages = 1201–1211 | date = maj 1966 | pmid = 5325567 | doi = 10.1176/ajp.122.11.1201 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sigafoos J, Green VA, Edrisinha C, Lancioni GE | title = Flashback to the 1960s: LSD in the treatment of autism | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 10 | issue = 1 | pages = 75–81 | date = 2007 | pmid = 17608329 | doi = 10.1080/13638490601106277 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Abramson HA | title = The use of LSD (d-lysergic acid diethylamide) in the therapy of children (a brief review) | journal = The Journal of Asthma Research | volume = 5 | issue = 2 | pages = 139–143 | date = decembar 1967 | pmid = 4865578 | doi = 10.3109/02770906709104325 }}</ref> It was said to have been tried in every type of mental disorder by 1960. LSD je također korišten u pokušaju liječenja [[homoseksualnost]]i. Većina ranih studija o upotrebi LSD-a za psihijatrijska stanja bila je vrlo niskog kvaliteta, često im je nedostajala čak i [[kontrolna grupa]]. U 1975. zaključeno je da LSD pokazuje malu razliku od [[placebo|placeba]] za većinu stanja, ali ovaj zaključak je i dalje bio zasnovan na dokazima niskog kvaliteta. [[psihologija|Psihoterapiju]] potpomognutu LSD-om koristili su 1950-ih i početkom 1960-ih psihijatri poput Humphryja Osmonda, koji je bio pionir u primjeni LSD-a u liječenju [[alkoholizam|alkoholizma]], s obećavajućim rezultatima.<ref name="Lysergic acid diethylamide LSD fo">{{cite journal |vauthors=Krebs TS, Johansen PØ |title=Lysergic acid diethylamide (LSD) for alcoholism: meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Journal of Psychopharmacology |volume=26 |issue=7 |pages=994–1002 |date=juli 2012 |pmid=22406913 |doi=10.1177/0269881112439253 |s2cid=10677273}}</ref><ref>{{Cite web |title=Psychiatric Research with Hallucinogens |website=www.druglibrary.org |url=https://www.druglibrary.org/schaffer/lsd/grob.htm |access-date=26. 7. 2021|archive-date=26. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210726203733/https://www.druglibrary.org/schaffer/lsd/grob.htm |url-status=live}}</ref> Osmond je skovao termin "psihodelik" (manifestiranje uma) kao termin za LSD i srodne [[halucinogen]]e, zamijenivši prethodno uvriježeni "psihotomimetički" model u kojem se vjerovalo da LSD imitira [[shizofrenija|shizofreniju]]. Za razliku od shizofrenije, LSD može izazvati transcendentna iskustva ili mentalna stanja koja prevazilaze iskustvo svakodnevne [[svijest]]i, s trajnom psihološkom koristi. Tokom ovog perioda, [[Centralna obavještajna agencija]] (CIA) je počela koristiti LSD u istraživačkom projektu [[Projekt MKUltra]], koji je koristio [[psihoaktivna supstanca|psihoaktivne supstance]] kao pomoć pri ispitivanju. [[CIA]] je davala LSD nesvjesnim ispitanicima kako bi posmatrala kako će reagirati, a najpoznatiji primjer ovoga je [[Operacija Ponoćni vrhunac]].<ref name="Lee1992"/> LSD je bio jedna od nekoliko psihoaktivnih supstanci koje je [[Hemijski korpus američke vojske]] procijenio kao moguće nesmrtonosne onesposobljavajuće supstance u [[eksperimenti na ljudima u Edgewood Arsenalu|eksperimentima na ljudima u Edgewood Arsenalu]].<ref name="Lee1992"/> Prema deklasifikovanim dokumentima CIA-e, moguće je da je američka agencija širila LSD među civilima u [[Evropa|Evropi]] pedesetih godina.<ref>{{Cite web |date=11. 3. 2010 |title=French bread spiked with LSD in CIA experiment |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/7415082/French-bread-spiked-with-LSD-in-CIA-experiment.html |access-date=1. 4. 2025 |website=The Telegraph |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=23. 8. 2010 |title=Pont-Saint-Esprit poisoning: Did the CIA spread LSD? |url=https://www.bbc.com/news/world-10996838 |access-date=1. 4. 2025 |work=BBC News |language=en-GB}}</ref> Tokom 1960-ih, LSD i drugi psihodelici su usvojeni i postali sinonim za [[kontrakulturni pokret]] zbog njihove uočene sposobnosti da prošire svijest. To je rezultiralo time da se LSD smatra kulturnom prijetnjom američkim vrijednostima i naporima [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], te je 1968. označen kao [[Lista droga iz Priloga I (SAD)|Priloga I]] (ilegalna za medicinsku i rekreativnu upotrebu) supstanca. Uvrštena je na [[Konvencija o psihotropnim supstancama|Kontroliranim supstancama Priloga I]] od strane [[UN|Ujedinjenih nacija]] 1971. i trenutno nema odobrenu medicinsku upotrebu. {{Od|2017}}, oko 10% ljudi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] je koristilo LSD u nekom trenutku svog života, dok ga je 0,7% koristilo u posljednjoj godini. Bio je najpopularniji između 1960-ih i 1980-ih. Upotreba LSD-a među odraslim osobama u SAD-u porasla je za 56,4% od 2015. do 2018. godine.<ref>{{cite journal |vauthors=Yockey RA, Vidourek RA, King KA |title=Trends in LSD use among US adults: 2015–2018 |journal=Drug and Alcohol Dependence |volume=212 |article-number=108071 |date=juli 2020 |pmid=32450479 |doi=10.1016/j.drugalcdep.2020.108071 |s2cid=218893155}}</ref> Psihodelična svojstva LSD-a otkrivena su 5 godina kasnije kada je sam Hofmann slučajno progutao nepoznatu količinu te hemikalije.<ref name="hyponichols">{{cite web |title=Hypothesis on Albert Hofmann's Famous 1943 "Bicycle Day" |url=http://www.erowid.org/general/conferences/conference_mindstates4_nichols.shtml |access-date=27. 9. 2007 |vauthors=Nichols D |date=24. 5. 2003 |website=Hofmann Foundation |archive-date=22. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070922215008/http://www.erowid.org/general/conferences/conference_mindstates4_nichols.shtml |url-status=live}}</ref> Prvo namjerno gutanje LSD-a dogodilo se 19. aprila 1943. kada je Hofmann progutao 250 [[μg]] LSD-a. Rekao je da bi to bila granična doza zasnovana na dozama drugih ergot [[alkaloid]]a. Hofmann je otkrio da su efekti bili mnogo jači nego što je očekivao.<ref name="histlsd">{{cite web |url=http://www.a1b2c3.com/drugs/lsd01.htm|title=History Of LSD |access-date=27. 9. 2007 |vauthors=Hofmann A |archive-url=https://web.archive.org/web/20070904212518/http://www.a1b2c3.com/drugs/lsd01.htm |archive-date=4. 9. 2007}}</ref>[[Sandoz]] Laboratories je uveo LSD kao psihijatrijski lijek 1947. i reklamirao ga kao psihijatrijski lijek za sve, hvaleći ga "kao lijek za sve, od shizofrenije do kriminalnog ponašanja, 'seksualnih perverzija' i alkoholizma."<ref name="LSD: The Drug">{{cite report |date=Oct 1995 |chapter=LSD: The Drug |title=LSD in the United States |publisher=U.S. Department of Justice, Drug Enforcement Administration |chapter-url=http://www.usdoj.gov/dea/pubs/lsd/lsd-4.htm |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=27. 4. 1999 |archive-url=https://web.archive.org/web/19990427145322/http://www.usdoj.gov/dea/pubs/lsd/lsd-4.htm}}</ref> Sandoz bi besplatno poslao lijek istraživačima koji istražuju njegove efekte. [[Slika:Effects of Lysergic Acid Diethylamide (LSD) on Troops Marching.webm|thumb|left|upright=1.45|'Uticaj dietilamida lizerginske kiseline (LSD) na marširanje trupa' – 16-milimetarski film koji je producirala vojska Sjedinjenih Država oko 1958. godine]] Počevši od 1950-ih, američka Centralna obavještajna agencija ([[CIA]]) započela je istraživački program pod kodnim nazivom [[Projekt MKUltra]].<ref>{{Cite book | vauthors = Marks J |title=The Search for the Manchurian Candidate: The CIA and Mind Control | url = https://archive.org/details/searchformanchur00john |date=1978 |publisher=Times Books |isbn=07139-12790 |location=U.S.A. |pages=[https://archive.org/details/searchformanchur00john/page/56 57]}}</ref> CIA je uvela LSD u [[SAD|Sjedinjene Države]], kupivši cjelokupne svjetske zalihe za 240.000 dolara i šireći LSD putem CIA-inih paravanslih organizacija u američke bolnice, klinike, zatvore i istraživačke centre.<ref>{{cite news |title=The CIA's Secret Quest For Mind Control: Torture, LSD And A 'Poisoner In Chief' |url=https://www.npr.org/2019/09/09/758989641/the-cias-secret-quest-for-mind-control-torture-lsd-and-a-poisoner-in-chief |website=NPR.org |access-date=6. 10. 2019 |language=en |archive-date=28. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210628081520/https://www.npr.org/2019/09/09/758989641/the-cias-secret-quest-for-mind-control-torture-lsd-and-a-poisoner-in-chief |url-status=live }}</ref> Eksperimenti su uključivali davanje LSD-a zaposlenicima CIA-e, vojnom osoblju, doktorima, drugim vladinim agentima, [[prostitutka]]ma, mentalno oboljelim pacijentima i široj javnosti kako bi se proučavale njihove reakcije, obično bez znanja ispitanika. Projekat je otkriven u izvještaju Rockefellerove komisije američkog Kongresa 1975. godine. Međutim, obim eksperimenata provedenih u okviru Projekta MKUltra još uvijek je uglavnom nepoznat, jer je vršitelj dužnosti direktora CIA-e Richard Helms uništio mnoge ključne dokumente vezane za MKUltra. 1973.<ref>{{Cite book | vauthors = Marks J |title=The Search for The Manchurian Candidate: The CIA and Mind Control | url = https://archive.org/details/searchformanchur00john |publisher=Times Books |year=1978 |publication-date=1978 |pages=[https://archive.org/details/searchformanchur00john/page/96 97] |language=English}}</ref> U 1963. istekli su Sandozovi patenti za LSD i češka kompanija Spofa počela je proizvoditi tu supstancu.<ref name="Hofmann2009"/> Sandoz je prekinuo proizvodnju i distribuciju 1965. Nekoliko ličnosti, uključujući [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleyja]], [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i [[Alfred Matthew Hubbard|Al Hubbarda]], počeli su zagovarati konzumiranje LSD-a. LSD je postao središnji dio kontrakulture 1960-ih.<ref>{{cite web |url=http://www.druglibrary.org/schaffer/Library/studies/cu/CU50.html |title=How LSD was popularized |vauthors=Brecher EM |collaboration=Editors of Consumer Reports Magazine |date=1972 |publisher=Druglibrary.org |access-date=20. 6. 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120513233708/http://druglibrary.org/schaffer/Library/studies/cu/CU50.html |archive-date= 13. 5. 2012}}</ref> Početkom 1960-ih, upotrebu LSD-a i drugih halucinogena zagovarali su novi zagovornici širenja svijesti poput Learyja, Huxleyja, [[Alan Watts|Alana Wattsa]] i [[Arthur Koestler|Arthura Koestlera]],<ref>{{cite web |vauthors=Applebaum A |url=http://www.huffingtonpost.com/2010/01/26/did-the-death-of-communis_n_435939.html |title=Did The Death Of Communism Take Koestler And Other Literary Figures With It? |work=The Huffington Post |date=26. 1. 2010 |archive-url=https://archive.today/20121205175941/http://www.huffingtonpost.com/2010/01/26/did-the-death-of-communis_n_435939.html |archive-date=5. 12. 2012}}</ref><ref>{{cite web |title=''Out-Of-Sight!'' SMiLE Timeline |url=http://pages.cthome.net/tobelman/The_Out-Of-Sight_SMiLE_Site.html|access-date=30. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100201234435/http://pages.cthome.net/tobelman/The_Out-Of-Sight_SMiLE_Site.html |archive-date=1. 2. 2010}}</ref> i prema L. R. Veyseyju, oni su duboko utjecali na razmišljanje nove generacije mladih.<ef>{{cite book |vauthors=Veysey LR |title=The Communal Experience: Anarchist and Mystical Communities in Twentieth-Century America |url=https://archive.org/details/communalexperien0000veys_x6f5 |location=Chicago IL |publisher=University of Chicago Press |date=1978 |isbn=0-226-85458-2 |page=[https://archive.org/details/communalexperien0000veys_x6f5/page/436 437]}}</ref> Posjedovanje LSD-a je zabranjeno u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] 24. oktobra 1968.<ref>{{cite web |url=http://www.erowid.org/psychoactives/law/law_fed_staggers-dodd.pdf |author=United States Congress |title=Staggers-Dodd Bill, Public Law 90-639 |date=24. 10. 1968 |access-date=8. 9. 2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509025200/http://www.erowid.org/psychoactives/law/law_fed_staggers-dodd.pdf |archive-date=9. 5. 2010}}</ref> Posljednja [[FDA]] odobrena studija o LSD-u na pacijentima završena je 1980., dok je studija na zdravim dobrovoljcima provedena krajem 1980-ih. Zakonski odobrena i regulirana psihijatrijska upotreba LSD-a nastavila se u [[Švicarska|Švicarskoj]] do 1993.<ref>{{cite web |url=http://www.maps.org/news-letters/v05n3/05303psy.html |vauthors=Gasser P |title=Psycholytic Therapy with MDMA and LSD in Switzerland |year=1994 |access-date=8. 9. 2009 |url-status=live | archive-date=11. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011083518/http://www.maps.org/news-letters/v05n3/05303psy.html}}</ref> U novembru 2020, [[Oregon]] je postao prva američka država koja je dekriminalizirala posjedovanje malih količina LSD-a, nakon što su birači odobrili Oregon Ballot Measure 110.<ref>{{Cite web|title=Oregon becomes first state to legalize magic mushrooms as more states ease drug laws in 'psychedelic renaissance'|vauthors=Feuer W|date=4. 11. 2020 |url=https://www.cnbc.com/2020/11/04/oregon-becomes-first-state-to-legalize-magic-mushrooms-as-more-states-ease-drug-laws.html |website=CNBC|access-date=7. 11. 2020 |url-status=live|archive-date=4. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201104155737/https://www.cnbc.com/2020/11/04/oregon-becomes-first-state-to-legalize-magic-mushrooms-as-more-states-ease-drug-laws.html}}</ref> ==Društvo i kultura== ===Kontrakultura=== Do sredine 1960-ih, omladinska [[kontrakultura]] u Kaliforniji, posebno u San Franciscu, široko je usvojila upotrebu halucinogenih droga, uključujući LSD. Prvu veliku podzemnu fabriku LSD-a osnovao je [[Owsley Stanley]].<ref name=DeRogatispp8-9>{{cite book |vauthors=DeRogatis J |title=Turn On Your Mind: Four Decades of Great Psychedelic Rock |url=https://archive.org/details/turnonyourmindfo0000dero |location=Milwaukie, Michigan |publisher=Hal Leonard |date=2003 |isbn=0-634-05548-8 |pages=[https://archive.org/details/turnonyourmindfo0000dero/page/8 8]–9}}</ref> Otprilike u to vrijeme, [[Veseli šaljivdžije]], povezane s romanopiscem [[Kenom Keseyjem]], organizirale su [[Acid Tests]], događaje u [[San Francisco|San Franciscu]], koji su uključivali konzumiranje LSD-a, uz svjetlosne predstave i improviziranu muziku.<ref name=pc41>{{cite web |url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc19800/m1/ |title=Show 41 – The Acid Test: Psychedelics and a sub-culture emerge in San Francisco. [Part 1&#93; : UNT Digital Library | vauthors = Gilliland J |year=1969 |author-link=John Gilliland |website=Pop Chronicles |publisher=Digital.library.unt.edu |format=audio |access-date=6. 5. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111109144934/http://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc19800/m1/ |archive-date=9. 11. 2011}}</ref><ref name=Hicks2000p60>{{cite book | vauthors = Hicks M | title = Sixties Rock: Garage, Psychedelic, and Other Satisfactions Music in American Life | location = Chicago, IL | publisher = University of Illinois Press | date = 2000 | isbn = 0-252-06915-3 | page = 60 }}</ref> Njihove aktivnosti, uključujući putovanja preko cijele zemlje u psihodelično ukrašenom autobusu i interakcije s glavnim figurama beat pokreta, kasnije su dokumentirane u djelu Toma Wolfea ''[[Električni Kool-Aid test s kiselinom]]'' (1968).<ref name=Mann2009p87>{{cite book | vauthors = Mann J | title = Turn on and Tune in: Psychedelics, Narcotics and Euphoriants | url = https://archive.org/details/turnontuneinpsyc0000mann | publisher = Royal Society of Chemistry | date = 2009 | isbn = 978-1-84755-909-8 | page = [https://archive.org/details/turnontuneinpsyc0000mann/page/86 87] }}</ref> U naselju Haight-Ashbury u San Franciscu, braća Ron i Jay Thelin su u januaru 1966. otvorili Psychedelic Shop kako bi promovirali sigurnu upotrebu LSD-a. Ova prodavnica je odigrala značajnu ulogu u popularizaciji LSD-a u tom području i uspostavljanju Haight-Ashburyja kao epicentra hipi kontrakulture. Thelinovi su također organizirali Love Pageant Rally u parku Golden Gate u oktobru 1966, protestujući protiv zabrane LSD-a u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>{{Cite web|title=OBITUARY — Ron Thelin |url=https://www.sfgate.com/news/article/OBITUARY-Ron-Thelin-2989153.php |vauthors=Taylor M |date=22. 3. 1996 |website=SFGate |access-date=13. 5. 2020 |url-status=live |archive-date=28. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210828153344/https://www.sfgate.com/news/article/OBITUARY-Ron-Thelin-2989153.php}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Davis JC |title=The business of getting high: head shops, countercultural capitalism, and the marijuana legalization movement. |journal=The Sixties |date=januar 2015 |volume=8 |issue=1 |pages=27–49 |doi=10.1080/17541328.2015.1058480 |hdl=11603/7422 |s2cid=142795620 |hdl-access=free}}</ref> Sličan pokret se razvio u [[London]]u, a predvodio ga je britanski akademik [[Michael Hollingshead]], koji je prvi put probao LSD u Americi 1961. godine. Nakon što je iskusio LSD i komunicirao sa značajnim ličnostima kao što su [[Aldous Huxley]], [[Timothy Leary]] i [[Richard Alpert]], Hollingshead je odigrao ključnu ulogu u poznatom istraživanju LSD-a u Millbrooku prije nego što se preselio u [[New York City]] radi svojih eksperimenata. U 1965. vratio se u [[UK|Veliku Britaniju]] i osnovao Svjetski psihodelični centar u Chelseaju u Londonu.<ref>{{cite book | vauthors = Conners P |title=White Hand Society - The Psychedelic Partnership of Timothy Leary and Allen Ginsberg |publisher=City Lights Books |year=2010 |isbn=9780872865358 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780872865358/page/148 148] |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780872865358/page/148 }}</ref> ===Umjetnost i muzika=== ====Umjetnost==== =====Blotter umjetnost===== {{Glavni|LSD umjetnost}} [[Slika:LSD Tabs 50mcg.jpg|thumb| LSD tablete (50mcg) sa upijajućim uzorkom]] [[Umjetnost upijanja]] je umjetnički oblik štampan na perforiranim listovima upijajućeg [[papira za upijanje]] natopljenog tekućim LSD-om. Metoda primjene stekla je popularnost nakon zabrane [[halucinogena]] LSD-a krajem 1960-ih. Upotreba grafike na upijajućim listovima nastala je kao oblik [[underground umjetnosti]] početkom 1970-ih, ponekad kako bi se pomoglo u identifikaciji doze, proizvođača ili serije LSD-a. =====LSD umjetnost===== {{Glavni|LSD umjetnost}} {{Glavni|LSD umjetnost}} [[Slika:Lsdfacecoloured.jpg|thumb|left|Crtež lica, napravljen pod uticajem LSD-a. [[Dr. Oscar Janiger]] je uočio sličnosti između slika nastalih pod uticajem droge i onih koje su napravili šizofreničari.]] [[LSD umjetnost]] je bilo koja [[umjetnost]] ili vizualni prikaz inspirisan psihodeličnim iskustvima i [[halucinacija]]ma za koje se zna da slijede nakon uzimanja LSD-a, kolokvijalno poznatog i kao kiselina).<ref name="Schmid_2015">{{Cite journal | vauthors = Schmid Y, Enzler F, Gasser P, Grouzmann E, Preller KH, Vollenweider FX, Brenneisen R, Müller F, Borgwardt S | title = Acute Effects of Lysergic Acid Diethylamide in Healthy Subjects | journal = Biological Psychiatry | volume = 78 | issue = 8 | pages = 544–553 | date = 15. 10. 2015 | pmid = 25575620 | doi = 10.1016/j.biopsych.2014.11.015 | url = http://edoc.unibas.ch/42234/1/20160316150932_56e9691c51f97.pdf | language = English | s2cid = 31659064 | issn = 0006-3223 }}</ref> Umjetnici i naučnici su zainteresovani za uticaj LSD-a na crtanje i slikanje otkako je prvi put postao dostupan za legalnu upotrebu i opštu konzumaciju.<ref>{{cite book | vauthors = Stafford PG, Golightly BH | title = LSD — The Problem-Solving Psychedelic | url = http://www.psychedelic-library.org/staf3.htm }}</ref> ====Muzika==== [[Slika:Helix, v.2, no.6, Dec. 1, 1967 - DPLA - 85798bf5973acd2aa823cbc257dfae2a (page 1).jpg|thumb|Psihodelična umjetnost za naslovnicu izdanja underground novina *[Kontrakultura 1960-ih|kontrakultura]] ''[[Helix (novine)|Helix'', 1967.]] Uticaj LSD-a u području muzike i umjetnosti postao je izražen 1960-ih, posebno kroz Acid Tests i srodne događaje u kojima su učestvovali bendovi poput *Grateful Dead*, *Jefferson Airplane* i *Big Brother and the Holding Company*. Umjetnici iz San Francisca poput *Ricka Griffina*, *Victora Moscosa* i *Wesa Wilsona* doprinijeli su ovom pokretu kroz svoje psihodelične postere i umjetničke slike albuma. [[The Grateful Dead]], posebno, postali su centralni dio kulture "Deadheadsa", čija je muzika bila pod jakim utjecajem LSD-a.<ref name=Jarnow/> U Ujedinjenom Kraljevstvu, Michael Hollingshead, poznat po tome što je upoznao LSD s raznim umjetnicima i muzičarima poput [[Storm Thorgerson]], [[Donovana]], [[Keitha Richardsa]] i članova [[Beatlesa]], odigrao je značajnu ulogu u širenju droge na britanskoj umjetničkoj i muzičkoj sceni. Uprkos ilegalnom statusu LSD-a od 1966, široko su ga koristile grupe uključujući [[Beatlesi|Beatlese]]], [[Rolling Stonesi|Rolling Stonese]] i [[Moody Bluz]]. Njihova iskustva uticala su na djela kao što su Beatlesov ''[[Orkestar Kluba usamljenih srca narednika Peppera]]'' i Creamov ''[[Disraelijev zupčanik]]'', s psihodeličnom muzikom i umjetničkim djelima.<ref>{{cite magazine |vauthors=Gilmore M |url=https://www.rollingstone.com/feature/beatles-acid-test-how-lsd-opened-the-door-to-revolver-251417/ |title=Beatles' Acid Test: How LSD Opened the Door to 'Revolver' |magazine=Rolling Stone |date=25. 8. 2016 |access-date=9. 12. 2021 |archive-date=3. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201203211257/https://www.rollingstone.com/feature/beatles-acid-test-how-lsd-opened-the-door-to-revolver-251417/ |url-status=live}}</ref> Psihodelična muzika 1960-ih često je nastojala replicirati LSD iskustvo, uključujući egzotičnu instrumentaciju, električne gitare s pedalama za efekte i složene studijske tehnike. Umjetnici i bendovi koristili su instrumente poput [[sitar]]a i tabla, te studijske efekte poput obrnutih traka, panoramiranja i faziranja.<ref>{{cite book |vauthors=Rubin R, Melnick JP |title=Immigration and American Popular Culture: an Introduction |url=https://archive.org/details/immigrationameri0000rubi |location=New York, NY |publisher=New York University Press |date=2007 |isbn=978-0-8147-7552-3 |pages=[https://archive.org/details/immigrationameri0000rubi/page/162 162]–4}}</ref><ref>{{cite book |vauthors=Prown P, Newquist HP, Eiche JF |title=Legends of Rock Guitar: the Essential Reference of Rock's Greatest Guitarists |url=https://archive.org/details/legendsofrockgui0000prow |location=London |publisher=Hal Leonard Corporation, 1997 |isbn=0-7935-4042-9 |pages=[https://archive.org/details/legendsofrockgui0000prow/page/48 48] |year=1997}}</ref> Pjesme poput "Ilegalni osmjeh" od [[John Prine|Johna Prinea]] i "[[Lucy na nebu s dijamantima]]" " od Beatlesa povezivane su s LSD-om, iako su autori potonje negirali takve tvrdnje.<ref name=Sheff>{{cite book |vauthors=Sheff D |year=2000 |author-link=David Sheff |title=All We Are Saying: The Last Major Interview with John Lennon and Yoko Ono |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=978-0-312-25464-3 |url=https://archive.org/details/allwearesayingla00lenn |url-access=registration}}</ref>{{page needed|date=januar 2024}}<ref name="life">{{cite magazine |vauthors=Thompson T |date=16. 6. 1967 |title=The New Far-Out Beatles |magazine=Life |url=https://books.google.com/books?id=lVYEAAAAMBAJ&pg=101 |location=Chicago |publisher=Time Inc. |pages=101 |access-date=8 Dec 2016 |archive-date=17. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211117042255/https://books.google.com/books?id=lVYEAAAAMBAJ&pg=101 |url-status=live}}</ref> Savremeni umjetnici pod utjecajem LSD-a uključuju [[Keith Haring|Keitha Haringa]] u vizualnim umjetnostima,<ref>{{cite book |title=Keith Haring: Journey of the Radiant Baby |url=https://books.google.com/books?id=PElY27UXXkYC |publisher=Bunker Hill Publishing |year=2006 |isbn=1593730527 |vauthors=Haring K |page=25 |access-date=5. 12. 2023 |archive-date=2. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002134101/https://books.google.com/books?id=PElY27UXXkYC |url-status=live }}</ref> razni kreatori [[elektronska plesna muzika|elektronske plesne muzike]],<ref>{{cite news |url=https://www.vice.com/en/article/why-drugs-genres-match-mdma-raves-shrooms-psychedelia-rap-lean/ |publisher=Vice |author=Daisy Jones |date=5. 6. 2017 |title=Why Certain Drugs Make Specific Genres Sound So Good |access-date=5. 12. 2023 |archive-date=5. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205200458/https://www.vice.com/en/article/newv7g/why-drugs-genres-match-mdma-raves-shrooms-psychedelia-rap-lean |url-status=live }}</ref> i [[jam bend]] [[Phish]].<ref>{{cite web |url=https://liveforlivemusic.com/features/phish-matisyahu-nyc/ |title=Phishin' With Matisyahu: How LSD "Turned My Entire World Inside Out" |author=Kendall Deflin |date=22. 6. 2017 |access-date=5. 12. 2023 |archive-date=30. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230930095840/https://liveforlivemusic.com/features/phish-matisyahu-nyc/ |url-status=live }}</ref> Predstava *[[Leo Butler]] iz 2018. pod nazivom *[[Sve što ti treba je LSD]]* inspirisana je autorovim interesovanjem za historiju LSD-a.<ref>{{Cite web |title=How LSD influenced Western culture |url=https://www.bbc.com/culture/article/20181016-how-lsd-influenced-western-culture |access-date=8. 1. 2024 |website=www.bbc.com |date=17. 10. 2018 |archive-date=27. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127003729/https://www.bbc.com/culture/article/20181016-how-lsd-influenced-western-culture |url-status=live }}</ref> ===Pravni status=== Konvencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o psihotropnim supstancama iz 1971. nalaže da potpisnice, uključujući Sjedinjene Američke Države, [[Australija|Australiju]], [[Novi Zeland]] i veći dio [[Evropa|Evrope]], zabrane LSD. Provođenje ovih zakona varira od zemlje do zemlje. Konvencija dozvoljava medicinska i naučna istraživanja s LSD-om.<ref>{{cite web |work=UN Convention on Psychotropic Substances |date=1971 |url=http://www.unodc.org/pdf/convention_1971_en.pdf |title=Final act of the United Nations Conference |archive-url=https://web.archive.org/web/20120415011336/http://www.unodc.org/pdf/convention_1971_en.pdf |archive-date=15. 4. 2012}}</ref> ====Australija==== U Australiji je LSD klasifikovan kao zabranjena supstanca iz Priloga 9 prema Standardu za otrove (februar 2017.), što ukazuje na to da se može zloupotrebljavati ili pogrešno koristiti te da bi njegova proizvodnja, posjedovanje, prodaja ili upotreba trebali biti zabranjeni osim u odobrene istraživačke svrhe.<ref name="Poisons Standard">{{cite web |url=https://www.legislation.gov.au/Details/F2017L00057 |title=Poisons Standard |date=juli 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302025331/https://www.legislation.gov.au/Details/F2017L00057 |archive-date=2. 3. 2017 |work=Therapeutic Goods Administration |publisher=Australian Government Department of Health}}</ref> U Zapadnoj Australiji, Zakon o zloupotrebi droga iz 1981. pruža smjernice za posjedovanje i trgovinu supstancama poput LSD-a.<ref>{{cite web |title=Misuse of Drugs Act 1981 |date=18. 11. 2015 |url=http://www.slp.wa.gov.au/pco/prod/FileStore.nsf/Documents/MRDocument:28280P/$FILE/Misuse%20Of%20Drugs%20Act%201981%20-%20%5B06-e0-00%5D.pdf?OpenElement |publisher=Government of Western Australia |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222180141/http://www.slp.wa.gov.au/pco/prod/FileStore.nsf/Documents/MRDocument%3A28280P/%24FILE/Misuse%20Of%20Drugs%20Act%201981%20-%20%5B06-e0-00%5D.pdf?OpenElement |archive-date=22. 12. 2015}}</ref> ====[[Kanada]]==== U Kanadi je LSD naveden u Prilogu III Zakona o kontroliranim drogama i supstancama. Neovlašteno posjedovanje i trgovina ovom supstancom može dovesti do značajnih zakonskih kazni.<ref name="cdasa">{{cite web|url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/C-38.8/page-26.html#h-30 |title=Controlled Drugs and Substances Act |access-date=15. 12. 2013 |publisher=Canadian Department of Justice |year=1996 |author=Canadian government |website=Justice Laws |archive-url=https://web.archive.org/web/20131215170432/http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/C-38.8/page-26.html |archive-date=15. 12. 2013 }}</ref> ====[[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]]==== U Ujedinjenom Kraljevstvu, LSD je droga klase A prema Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971, što neovlašteno posjedovanje i trgovinu čini kažnjivim teškim kaznama. Izvještaj Runciman i Fondacija za transformaciju politike droga dali su preporuke i prijedloge u vezi sa pravnom regulacijom LSD-a i drugih psihodelika.<ref>{{cite web |url=http://www.druglibrary.org/schaffer/Library/studies/runciman/pf3.htm |title=Drugs and the law: Report of the inquiry into the Misuse of Drugs Act 1971 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130144204/http://www.druglibrary.org/schaffer/Library/studies/runciman/pf3.htm |archive-date=30. 1. 2016 |location=London |publisher=Police Foundation |date=2000 |work=Runciman Report}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.tdpf.org.uk/blueprint%20download.htm |title=After the War on Drugs: Blueprint for Regulation |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005145241/http://www.tdpf.org.uk/blueprint%20download.htm |archive-date=5. 10. 2013 |work=Transform Drug Policy Foundation |date=2009}}</ref> ====[[SAD|Sjedinjene Američke Države]]==== U Sjedinjenim Američkim Državama, LSD je klasificiran kao kontrolisana supstanca iz Priloga I prema Zakonu o kontrolisanim supstancama iz 1970, što njegovu proizvodnju, posjedovanje i distribuciju čini ilegalnom bez dozvole [[DEA]]. Zakon smatra da LSD ima visok potencijal za zloupotrebu, da nema legitimnu medicinsku upotrebu i da je nesiguran čak i pod medicinskim nadzorom. U slučaju Vrhovnog suda SAD-a, Neal protiv Sjedinjenih Američkih Država (1995), razjasnile su se smjernice za izricanje kazni u vezi sa posjedovanjem LSD-a.<ref>{{cite court| litigants=Neal v. United States| reporter=U.S.| vol=516| opinion=284| pinpoint=| court=| year=1996| url=https://www.law.cornell.edu/supct/html/94-9088.ZO.html| archive-url=https://web.archive.org/web/20160409213251/https://www.law.cornell.edu/supct/html/94-9088.ZO.html| url-status=live}}, originating from U.S. v. Neal, 46 F.3d 1405 (7th Cir. 1995)</ref> [[Oregon]] je dekriminalizirao posjedovanje malih količina droga, uključujući LSD, u februaru 2021, a [[Kalifornija]] je svjedočila zakonodavnim naporima za dekriminalizaciju psihodelika.<ref>{{Cite web|vauthors=Jaeger K|date=29. 6. 2021|title=California Lawmakers Approve Bill To Legalize Psychedelics Possession In Committee|url=https://www.marijuanamoment.net/california-lawmakers-approve-bill-to-legalize-psychedelics-possession-in-committee/|access-date=8. 7. 2021|website=Marijuana Moment|language=en-US|archive-date=9. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709172122/https://www.marijuanamoment.net/california-lawmakers-approve-bill-to-legalize-psychedelics-possession-in-committee/|url-status=live}}</ref> ====[[Meksiko]]==== Meksiko je 2009. dekriminalizirao posjedovanje malih količina droga, uključujući LSD, za ličnu upotrebu. Zakon određuje ograničenja posjedovanja i utvrđuje da posjedovanje nije krivično djelo unutar određenih količina.<ref>{{cite web |url=http://www.elpensador.com.mx/2009/10/17/Ley-de-Narcomenudeo/ |title=Ley de Narcomenudeo |archive-url=https://web.archive.org/web/20101130224127/http://www.elpensador.com.mx/2009/10/17/Ley-de-Narcomenudeo/ |archive-date=30. 11. 2010 |language=es |work=El Pensador |date=17. 10. 2009}}</ref> ====[[Češka Republika]]==== U Češkoj Republici, posjedovanje "količine veće od male" LSD-a je kriminalizovano, dok je posjedovanje manjih količina prekršaj. Definicija "količine veće od male" određena je sudskom praksom i posebnim propisima.<ref name="Cz expl rep">{{cite report |publisher=Parliament of the Czech Republic |year=1998 |title=Explanatory Report to Act No. 112/1998 Coll., which amends the Act No. 140/1961 Coll., the Criminal Code, and the Act No. 200/1990 Coll., on misdemeanors |location=Prague |language=cs}}</ref><ref>{{Citation |author=Supreme Court of the Czech Republic |author-link=Supreme Court of the Czech Republic |date=25. 2. 2012 |title=6 Tdo 156/2010 [NS 7078/2010]}}</ref> ===Nedozvoljeni lanac snabdijevanja=== ====Proizvodnja==== [[Slika:LSDLabGlassware.jpg|thumb|Stakleno posuđe koje je zaplijenila DEA.]] Aktivna doza LSD-a je vrlo mala, što omogućava sintezu velikog broja doza iz relativno male količine sirovine. Dvadeset pet kilograma prekursora [[ergotamin]]a [[tartarat]]a može proizvesti 5-6 kg čistog kristalnog LSD-a; to odgovara oko 50-60 miliona doza od 100 μg. Budući da su mase u pitanju tako male, prikrivanje i transport ilegalnog LSD-a je mnogo lakše od krijumčarenja [[kokain]]a, [[kanabis]]a ili drugih ilegalnih droga.<ref name="DEA-pub">{{cite web|author=DEA |year=2007 |title=LSD Manufacture – Illegal LSD Production |url=https://fas.org/irp/agency/doj/dea/product/lsd/lsd-5.htm |website=LSD in the United States |publisher=U.S. Department of Justice Drug Enforcement Administration |archive-url=https://web.archive.org/web/20070829023659/https://fas.org/irp/agency/doj/dea/product/lsd/lsd-5.htm|archive-date=29. 8. 2007}}</ref> Proizvodnja LSD-a zahtijeva laboratorijsku opremu i iskustvo u oblasti [[organska hemija|organske hemije]]. Potrebna su dva do tri dana da se proizvede 30 do 100 grama čistog spoja. Vjeruje se da se LSD obično ne proizvodi u velikim količinama, već u nizu malih serija. Ova tehnika minimizira gubitak prekursorskih hemikalija u slučaju da neki korak ne funkcioniše kako se očekuje. Ali Altaft, glavni hemičar na Univerzitetu Okara u [[Pendžab]]u, [[Pakistan]], izveo je sintezu LSD-a na videu.<ref>{{Cite web | vauthors = Maravelias P |date=18. 12. 2024 |title=Willy Myco Just Released the First-Ever Video Demonstrating How to Synthesize LSD |url=https://doubleblindmag.com/willy-myco-lsd-synthesis-in-pakistan/ |access-date=10. 2. 2025 |website=DoubleBlind Mag |language=en-US}}</ref> =====Oblici===== LSD se proizvodi u kristalnom obliku, a zatim se miješa sa [[ekscipijentima]] ili ponovo rastvara za proizvodnju u oblicima za gutanje. Tečni rastvor se ili distribuira u malim bočicama ili, češće, prskanjem ili natapanjem u distribucijski medij. Historijski gledano, rastvori LSD-a su se prvo prodavali na kockicama šećera, ali praktična razmatranja prisilila su na promjenu oblika [[tableta]]. Pojavivši se 1968. kao narandžasta tableta dimenzija oko 6 mm u prečniku, kiselina "Orange Sunshine" bila je prvi široko dostupan oblik LSD-a nakon što je njeno posjedovanje postalo ilegalno. [[Tim Scully]], istaknuti hemičar, napravio je neke od ovih tableta, ali je rekao da je većina "Sunshinea" u SAD došla preko Ronalda Starka, koji je uvezao približno trideset pet miliona doza iz Evrope.<ref name=Stafford1992>{{cite book |vauthors=Stafford P |year=1992 |title=Psychedelics Encyclopaedia |url=https://archive.org/details/psychedelicsency0000staf_3ed |chapter=Chapter 1 – The LSD Family |pages=[https://archive.org/details/psychedelicsency0000staf_3ed/page/62 62] |edition=3rd |publisher=Ronin Publishing |isbn=978-0-914171-51-5}}</ref> Tokom vremena, dimenzije, težina, oblik i koncentracija tableta LSD-a su evoluirale od velikih (4,5–8,1 mm u promjeru), teških (≥150 μg), okruglih, visokokoncentriranih (90–350 μg/tab) doznih jedinica do malih (2,0–3,5 mm u promjeru), lahkih (i do 4,7 μg/tab), različito oblikovanih, nižih koncentracija (12–85 μg/tab, prosječni raspon 30–40 μg/tab) doznih jedinica. Oblici LSD tableta uključivali su cilindre, konuse, zvijezde, svemirske letjelice i oblike srca. Najmanje tablete postale su poznate kao "mikrotačke".<ref name=Laing2003>{{cite book |vauthors=Laing RR, Beyerstein BL, Siegel JA |year=2003 |title=Hallucinogens: A Forensic Drug Handbook |chapter=Chapter 2.2 – Forms of the Drug |chapter-url=https://books.google.com/books?id=l1DrqgobbcwC |pages=39–41 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-433951-4 |access-date=12. 5. 2020 |archive-date=2. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202134552/https://books.google.com/books?id=l1DrqgobbcwC |url-status=live}}</ref> Nakon tableta pojavila se "kompjuterska kiselina" ili "upijajući papir LSD", obično napravljen umakavanjem prethodno odštampanog lista [[upijajućeg papira]] u rastvor LSD-a/vode/alkohola.<ref name=Stafford1992/><ref name=Laing2003/> Više od 200 vrsta LSD tableta pronađeno je od 1969, a više od 350 dizajna upijajućeg papira uočeno je od 1975. godine.<ref name=Laing2003/> Otprilike u isto vrijeme kada i upijajući papir LSD pojavio se "Windowpane" (poznat i kao "Clearlight"), koji je sadržavao LSD unutar tankog [[želatina|želatinskog]] kvadrata širine četvrtine inča (6 mm). LSD se prodavao pod širokim spektrom često kratkotrajnih i regionalno ograničenih imena ulica, uključujući Acid, Trips, Uncle Sid, Blotter, [[Lucy in the Sky with Diamonds|Lucy]], Alice i doses, kao i imena koja odražavaju dizajne na listovima upijajućeg papira.<ref>{{cite web| title=Street Terms: Drugs and the Drug Trade| date=5. 4. 2005| url=http://www.whitehousedrugpolicy.gov/streetterms/ByType.asp?intTypeID=6| publisher=[[Office of National Drug Control Policy]]| access-date=31. 1. 2007| url-status=live| archive-url=https://web.archive.org/web/20090418031446/http://www.whitehousedrugpolicy.gov/streetTerms/ByType.asp?intTypeID=6| archive-date=18. 4. 2009}}</ref> Authorities have encountered the drug in other forms—including powder or crystal, and capsule.<ref>{{cite web |author=DEA |year=2008 |title=Photo Library (page 2) |publisher=US Drug Enforcement Administration |url=http://www.usdoj.gov/dea/photo_library2.html#lsd |access-date=27. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080623111640/http://www.usdoj.gov/dea/photo_library2.html |archive-date=23. 6. 2008}}</ref> ======Upijajući papiri====== Dizajni [[Umjetnost upijajućeg papira]] otisnuti na upijajućem papiru mogu poslužiti za identifikaciju jačine doza, različitih serija ili proizvođača.<ref name="Sfetcu">{{cite book | vauthors = Sfetcu N |title=Health & Drugs: Disease, Prescription & Medication |date=2014 |publisher=Nicolae Sfetcu |page=1958 |url=https://books.google.com/books?id=8jF-AwAAQBAJ&dq=acid+blotter+art&pg=PA1958 |language=en |access-date=14. 7. 2023 |archive-date=14. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714011256/https://books.google.com.ar/books?id=8jF-AwAAQBAJ&newbks=1&newbks_redir=0&lpg=PA1958&dq=acid%20blotter%20art&pg=PA1958#v=onepage&q=acid%20blotter%20art&f=false |url-status=live }}</ref> S druge strane, upijače bez umjetničkih djela neki mogu smatrati sigurnijima, jer ne postoji garancija da je [[tinta za printere|tinta za štampače]] koja se koristi u tajnoj proizvodnji jestiva ili netoksična za dugotrajno izlaganje, a također je moguće da beskrupulozni trgovci imitiraju ugledne dizajne upijača kako bi povećali prodaju. {{Gallery | title = | align = | footer = | style = | state = | height = | width = 400 | perrow = | mode = | whitebg = | noborder = | captionstyle = | 10 strip.jpg | ‘'Bijelo na bijelo' ('WoW') LSD blotterima nedostaje umjetnost blottera (tinta)) | Slika:Eye_of_horus_blotter_art.jpg | Klasični LSD bloteri sa umjetnostima blotera }} =====Distribucija===== Proizvođači i trgovci LSD-om u Sjedinjenim Državama mogu se podijeliti u dvije grupe: nekoliko velikih proizvođača i podjednako ograničen broj malih, tajnih hemičara, koji se sastoje od nezavisnih proizvođača koji, djelujući u relativno ograničenom obimu, mogu se naći širom zemlje.<ref>{{cite book |vauthors=MacLean JR, Macdonald DC, Ogden F, Wilby E |chapter=LSD-25 and mescaline as therapeutic adjuvants. |veditors=Abramson H |title=The Use of LSD in Psychotherapy and Alcoholism |url=https://archive.org/details/useoflsdinpsycho0000unse |publisher=Bobbs-Merrill |location=New York |date=1967 |pages=[https://archive.org/details/useoflsdinpsycho0000unse/page/406 407]–426}}</ref><ref>{{cite book |vauthors=Ditman KS, Bailey JJ |chapter=Evaluating LSD as a psychotherapeutic agent |veditors=Hoffer A |title=A program for the treatment of alcoholism: LSD, malvaria, and nicotinic acid |pages=353–402}}</ref> Kao grupa, nezavisni proizvođači su manje zabrinjavajući za [[Upravu za suzbijanje droga]] nego velike grupe jer njihov proizvod dopire samo do lokalnih tržišta. Mnogi dileri LSD-a i hemičari opisuju religijsku ili humanitarnu svrhu koja motivira njihovu ilegalnu aktivnost. Knjiga Nicholasa Schoua "Narandžasto sunce: Bratstvo vječne ljubavi i njegova potraga za širenjem mira, ljubavi i kiseline u svijet" opisuje jednu takvu grupu, [[Bratstvo vječne ljubavi]]. Grupa je bila glavna američka grupa za trgovinu LSD-om krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.<ref>{{cite book| vauthors=Schou N |title=Orange Sunshine: The Brotherhood of Eternal Love and Its Quest to Spread Peace, Love, and Acid to the World |date=2010 |publisher=Thomas Dunne Books |url=https://archive.org/details/orangesunshinebr00scho_0 |url-access=registration |isbn=9780312551834}}</ref> U drugoj polovini 20. stoljeća, dileri i hemičari labavo povezani sa [[Grateful Dead]], kao što su [[Owsley Stanley]], [[Nicholas Sand]], Karen Horning, Sarah Maltzer, "Dealer McDope" i [[Leonard Pickard]], imali su ključnu ulogu u distribuciji LSD-a.<ref name=Jarnow>{{cite book| vauthors=Jarnow J |title=Heads: A Biography of Psychedelic America | url=https://archive.org/details/headsbiographyof0000jarn |date=2016 |publisher=Da Capo Press |isbn=9780306822551}}</ref> ==={{anchor|N-Bomb}} Mimika=== [[Slika:Docpsychadelic.jpg|thumb| LSD blotter imitator kiseline koji zapravo sadrži DOC.]] [[Slika:Lysergic.JPG|thumb| Različite upijajuće paste koje bi mogle biti imitacije.]] Od 2005, organi za provođenje zakona u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama zaplijenili su nekoliko hemikalija i kombinacija hemikalija u upijajućem papiru koje su se prodavale kao imitacije LSD-a, uključujući [[2,5-dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]],<ref name="microgram october 2005">{{Cite journal |journal=Microgram Bulletin |date=oktobar 2005 |author=United States Drug Enforcement Administration |volume=38 |issue=10 |url=http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2005/mg1005.pdf |title=LSD Blotter Acid Mimic Containing 4-Bromo-2,5-dimethoxy-amphetamine (DOB) Seized Near Burns, Oregon |access-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018052304/http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2005/mg1005.pdf |archive-date=18. 10. 2012}}</ref><ref name="microgram november 2006">{{Cite journal |journal=Microgram Bulletin |date=novembar 2006 |volume=39 |issue=11 |author=United States Drug Enforcement Administration |page=136 |title=Intelligence Alert – Blotter Acid Mimics (Containing 4-Bromo-2,5-Dimethoxy-Amphetamine (DOB)) in Concord, California |url=http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2006/mg1106.pdf |access-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018052155/http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2006/mg1106.pdf |archive-date=18. 10. 2012}}</ref> mješavina [[2,5-dimetoksi-4-kloroamfetamin|DOC]] i [[2,5-dimetoksi-4-jodoamfetamin|DOI]],<ref name="microgram march 2008">{{Cite journal |journal=Microgram Bulletin |date=mart 2008 |volume=41 |issue=3 |author=United States Drug Enforcement Administration |url=http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2008/mg0308.pdf |title=Unusual "Rice Krispie Treat"-Like Balls Containing Psilocybe Mushroom Parts in Warren County, Missouri |access-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017234315/http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2008/mg0308.pdf |archive-date=17. 10. 2012}}</ref> [[25I-NBOMe]],<ref name="ACMD Report">{{cite web| vauthors=Iversen L |title=Temporary Class Drug Order Report on 5-6APB and NBOMe compounds |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/204808/J_TCDO_report_on_5-6APB_and_NBOMe_compounds.pdf |website=Advisory Council on the Misuse of Drugs |publisher=Gov.Uk |access-date=16. 6. 2013 |date=29. 5. 2013 |pages=14 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921234700/https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/204808/J_TCDO_report_on_5-6APB_and_NBOMe_compounds.pdf|archive-date=21. 9. 2013}}</ref> i mješavina [[2,5-dimetoksi-4-kloroamfetamin|DOC]] i [[2,5-dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]].<ref name="microgram march 2009">{{Cite journal |journal=Microgram Bulletin |date=mart 2009 |volume=42 |issue=3 |author=United States Drug Enforcement Administration |url=http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2009/mg0309.pdf |title="Spice" – Plant Material(s) Laced With Synthetic Cannabinoids or Cannabinoid Mimicking Compounds |access-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118165818/http://www.justice.gov/dea/programs/forensicsci/microgram/mg0309/mg0309.html |archive-date=18. 1. 2012}}</ref> Mnogi imitatori su toksični u relativno malim dozama ili imaju izuzetno različite sigurnosne profile. Mnogi ulični korisnici LSD-a često imaju utisak da upijajući papir koji je aktivno halucinogen može biti samo LSD jer je to jedina hemikalija s dovoljno niskim dozama da stane na mali kvadrat upijajućeg papira. Iako je istina da LSD zahtijeva niže doze od većine drugih halucinogena, upijajući papir je sposoban apsorbirati mnogo veću količinu materijala. DEA je izvršila [[hromaafija|hromatografsku]] analizu upijajućeg papira koji sadrži [[2C-C]] koja je pokazala da papir sadrži mnogo veću koncentraciju aktivne hemikalije od tipskih doza LSD-a, iako tačna količina nije utvrđena.<ref name="microgram november 2005">{{Cite journal |journal=Microgram Bulletin |date=novembar 2005 |volume=38 |issue=11 |author=United States Drug Enforcement Administration |url=http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2005/mg1105.pdf |title=Bulk Marijuana in Hazardous Packaging in Chicago, Illinois |access-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018052300/http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2005/mg1105.pdf |archive-date=18. 10. 2012}}</ref> Upijajući LSD imitatori mogu imati relativno male kvadrate doze; uzorak upijajućeg papira koji sadrži [[2,5-dimetoksi-4-kloroamfetamin|DOC]], zaplijenjen od strane policije u Concordu, [[Kalifornija]], imao je oznake doze udaljene otprilike 6 mm.<ref name="microgram december 2007">{{Cite journal |journal=Microgram Bulletin |date=decembar 2007 |volume=40 |issue=12 |author=United States Drug Enforcement Administration |url=http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2007/mg1207.pdf |title=SMALL HEROIN DISKS NEAR GREENSBORO, GEORGIA |access-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017234332/http://www.justice.gov/dea/pr/micrograms/2007/mg1207.pdf |archive-date=17. 10. 2012}}</ref> Several deaths have been attributed to 25I-NBOMe.<ref name="Erowid25I-NBOMe">{{cite web |url=https://www.erowid.org/chemicals/2ci_nbome/2ci_nbome_death.shtml |title=25I-NBOMe (2C-I-NBOMe) Fatalities / Deaths |publisher=Erowid |access-date=28. 2. 2016 |author=Erowid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305193143/https://www.erowid.org/chemicals/2ci_nbome/2ci_nbome_death.shtml |archive-date=5. 3. 2016}}</ref><ref name="NY Daily news">{{cite news| vauthors=Hastings D |title=New drug N-bomb hits the street, terrifying parents, troubling cops |url=http://www.nydailynews.com/news/national/new-synthetic-hallucinogen-n-bomb-killing-users-cops-article-1.1336327 |access-date=7. 5. 2013 |newspaper=New York Daily News |date=6. 5. 2013 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510103039/http://www.nydailynews.com/news/national/new-synthetic-hallucinogen-n-bomb-killing-users-cops-article-1.1336327|archive-date=10. 5. 2013}}</ref><ref name="Ireland injuries">{{cite news|vauthors=Feehan C |title=Powerful N-Bomb drug – responsible for spate of deaths internationally – responsible for hospitalisation of six in Cork |url=http://www.independent.ie/irish-news/powerful-nbomb-drug-responsible-for-spate-of-deaths-internationally-responsible-for-hospitalisation-of-six-in-cork-34384507.html|access-date=22. 1. 2016|newspaper=Irish Independent|date=21. 1. 2016 |archive-date=12. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190412203933/https://www.independent.ie/irish-news/powerful-nbomb-drug-responsible-for-spate-of-deaths-internationally-responsible-for-hospitalisation-of-six-in-cork-34384507.html|url-status=live}}</ref><ref name="ACMD Report2">{{cite web |vauthors=Iversen L |title=Temporary Class Drug Order Report on 5-6APB and NBOMe compounds |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/204808/J_TCDO_report_on_5-6APB_and_NBOMe_compounds.pdf |website=Advisory Council on the Misuse of Drugs |publisher=Gov.Uk |access-date=16. 6. 2013 |date=29. 5. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921234700/https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/204808/J_TCDO_report_on_5-6APB_and_NBOMe_compounds.pdf |archive-date=21. 9. 2013}}</ref> ===Poznatije osobe=== Neke značajne osobe su javno komentirale svoja iskustva s LSD-om.<ref>{{cite web |title=Famous LSD users |url=http://www.thegooddrugsguide.com/articles/famous_users/lsd.htm |publisher=The Good Drugs Guide |access-date=20. 10. 2008 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007023344/http://www.thegooddrugsguide.com/articles/famous_users/lsd.htm |archive-date=7. 10. 2008}}</ref><ref>{{cite web |url=http://popwiki.net |title=People on psychedelics |access-date=1. 11. 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421145334/http://popwiki.net/ |archive-date=21. 4. 2013}}</ref> Neki od ovih komentara datiraju iz doba kada je bio legalno dostupan u SAD-u i Evropi za nemedicinsku upotrebu, a drugi se odnose na [[psihijatrija|psihijatrijski]] tretman 1950-ih i 1960-ih. Neki opisuju iskustva s ilegalnim LSD-om, nabavljenim u filozofske, umjetničke, terapeutske, duhovne ili rekreativne svrhe. * Pjesnik [[W. H. Auden]] je rekao: "I ja sam jednom uzeo meskalin i jednom LSD. Osim blage šizofrene disocijacije Ja od Ne-Ja, uključujući i moje tijelo, ništa se nije dogodilo."<ref>{{cite journal | vauthors = Mason D | title = Review: Awe for Auden | journal = The Hudson Review | volume = 68 | issue = 3 | date = Autumn 2015 | pages = 492–500 | publisher = The Hudson Review, Inc. }}</ref> > Neki od ovih komentara datiraju iz doba kada je bio legalno dostupan u SAD-u i Evropi za nemedicinsku upotrebu, a drugi se odnose na [[psihijatrija|psihijatrijski]] tretman 1950-ih i 1960-ih. Neki opisuju iskustva s ilegalnim LSD-om, nabavljenim u filozofske, umjetničke, terapeutske, duhovne ili rekreativne svrhe. * Pjesnik [[W. H. Auden]] je rekao: "I ja sam jednom uzeo meskalin i jednom LSD. Osim blage šizofrene disocijacije Ja od Ne-Ja, uključujući i moje tijelo, ništa se nije dogodilo.<ref>{{cite web | url = http://www.swarthmore.edu/library/auden/QandA_pt6.html | vauthors = Auden WH | title = W. H. Auden at Swathmore; An hour of questions and answers with Auden | date = 15. 11. 1971 | work = Exhibition notes from the W.H. Auden Collection | publisher = the Swarthmore College Library | access-date = 23. 2. 2021 | archive-date = 11. 6. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210611212901/http://www.swarthmore.edu/library/auden/QandA_pt6.html | url-status =live}}</ref> Također je rekao: „Ništa se posebno nije dogodilo, ali sam stekao jasan utisak da neke ptice pokušavaju komunicirati sa mnom."<ref>{{cite news| url= https://www.irishtimes.com/news/a-master-of-memorable-speech-1.1195982 | vauthors = MacMonagle N | title = A Master of Memorable speech| newspaper = The Irish Times | date = 17. 2. 2007}}</ref> * [[James Cameron]], kanadski filmski stvaralac, rekao je da je eksperimentisao sa LSD-om tokom studentskih godina.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2010 |title=The Impossible Reality of James Cameron |url=https://rollingstoneindia.com/james-cameron/ |access-date=24. 3. 2025 |website=Rolling Stone India |language=en-US}}</ref> * [[Daniel Ellsberg]], američki mirovni aktivista kaže da je imao nekoliko stotina iskustava s psihodelicima.<ref>{{Cite web| vauthors=Meyer A |date=24. 1. 2022 |title=Daniel Ellsberg Talks Psychedelics, Consciousness and World Peace |url=https://www.lucid.news/daniel-ellsberg-talks-psychedelics-consciousness-and-world-peace/|access-date=29. 1. 2022|website=Lucid News|language=en-US|archive-date=29. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220129143452/https://www.lucid.news/daniel-ellsberg-talks-psychedelics-consciousness-and-world-peace/|url-status=live}}</ref> * [[Richard Feynman]], značajni fizičar na [[Kalifornijsku tehnološki institut|Kalifornijskom tehnološkom institutu]], probao je LSD tokom svog profesorskog mandata na Caltechu. Feynman je uglavnom izbjegavao to pitanje kada je diktirao svoje anegdote; on ga usput spominje u odjeljku "O Americano, Outra Vez".<ref>{{cite book | vauthors = Feynman RP |title=Surely You're Joking, Mr. Feynman!: Adventures of a Curious Character | veditors = Leighton R |publisher=W. W. Norton |year=1985 |isbn=978-0-393-01921-6 |oclc=10925248|title-link=Surely You're Joking, Mr. Feynman! }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Gleick J |title=Genius: The Life and Science of Richard Feynman | url = https://archive.org/details/geniuslifescienc0000glei |publisher=Pantheon Books |year=1992|isbn=978-0-679-40836-9 |oclc=243743850}}</ref> * [[Jerry Garcia]] izjavio je u intervjuu za ''[[Relix Magazine]]'' 3. jula 1989, kao odgovor na pitanje "Jesu li se vaši osjećaji prema LSD-u promijenili tokom godina?", "Nisu se mnogo promijenili. Moji osjećaji prema LSD-u su pomiješani. To je nešto čega se istovremeno bojim i što volim. Nikada ne uzimam psihodelična sredstva, nemam psihodelično iskustvo, a da nemam taj osjećaj: "Ne znam šta će se dogoditi." U tom smislu, to je i dalje fundamentalno enigma i misterija."<ref>{{cite web|url=http://www.relix.com/features/2010/04/20/q-a-with-jerry-garcia-portrait-of-an-artist-as-a-tripper?3 |title=Q&A with Jerry Garcia: Portrait of an Artist as a Tripper |publisher=Relix Magazine |date=20. 4. 2010 |access-date=29. 6. 2013 | vauthors = Alderson J |archive-url=https://web.archive.org/web/20100521033451/http://www.relix.com/features/2010/04/20/q-a-with-jerry-garcia-portrait-of-an-artist-as-a-tripper?3 |archive-date=21. 5. 2010}}</ref> * [[Bill Gates]] nagovijestio u intervjuu za ''[[Playboy]]'' da je probao LSD u mladosti.<ref>{{cite magazine |title= The Bill Gates Interview |magazine= Playboy |date= juli 1994 |url= http://www.playboy.com/playground/view/50-years-of-the-playboy-interview-bill-gates |archive-url= https://web.archive.org/web/20140707190401/http://www.playboy.com/playground/view/50-years-of-the-playboy-interview-bill-gates |archive-date= 7. 7. 2014}}</ref> * [[Aldous Huxley]], autor djela ''[[Vrli novi svijet]]'', postao je korisnik psihodelika nakon preseljenja u [[Hollywood]], [[Los Angeles]]. Bio je u prvim redovima kontrakulture upotrebe psihodeličnih droga, što je dovelo do njegovog djela iz 1954. ''[[Vrata percepcije]]''. Umirući od raka, zamolio je svoju suprugu 22. novembra 1963. da mu ubrizga 100 μg LSD-a. Umro je kasnije tog dana.<ref name=OpenCulture>{{cite news |vauthors=Colman D |title=Aldous Huxley's LSD Death Trip |newspaper=Open Culture |date=oktobar 2011 |url=http://www.openculture.com/2011/10/aldous_huxleys_lsd_death_trip.html |access-date=1. 11. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111112140024/http://www.openculture.com/2011/10/aldous_huxleys_lsd_death_trip.html |archive-date=12. 11. 2011}}</ref> * [[Steve Jobs]], suosnivač i bivši izvršni direktor kompanije [[Apple Inc.]], rekao je: "Uzimanje LSD-a bilo je duboko iskustvo, jedna od najvažnijih stvari u mom životu."<ref>{{Cite news | vauthors = Bosker B |title=The Steve Jobs Reading List: The Books And Artists That Made The Man |newspaper=Huffington Post |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/10/21/the-steve-jobs-reading-list-the-books_n_1024021.html |access-date=23. 10. 2011 |date=21. 10. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111022123850/http://www.huffingtonpost.com/2011/10/21/the-steve-jobs-reading-list-the-books_n_1024021.html |archive-date=22. 10. 2011}}</ref> * [[Ernst Jünger]], njemački pisac i filozof, tokom cijelog života eksperimentisao je sa psihoaktivnim drogama kao što su dietil-[[eter]], [[kokain]] i [[hašiš]]; kasnije u životu koristio je [[meskalin]] i LSD. Ovi eksperimenti su detaljno zabilježeni u djelu ''Pristupi'' (1970, ''Approaches''). Roman ''[[Posjeta Godenholmu]]'' (1952, ''Visit to Godenholm'') je očigledno pod uticajem njegovih ranih eksperimenata sa meskalinom i LSD-om. Sastao se sa izumiteljem LSD-a Albertom Hofmannom i nekoliko puta su zajedno uzimali LSD. Hofmannovi memoari ''LSD, moje problematično dijete'' opisuju neke od ovih susreta.<ref>{{cite web|title=LSD, My Problem Child · Radiance from Ernst Junger|website=www.psychedelic-library.org |url=http://www.psychedelic-library.org/child7.htm |access-date=17. 4. 2021|archive-date=12. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210512173700/http://www.psychedelic-library.org/child7.htm|url-status=live}}</ref> * U intervjuu iz 2004, [[Paul McCartney]] je rekao da su pjesme grupe [[The Beatles]] "[[Day Tripper]]" i "[[Lucy in the Sky with Diamonds]]" inspirisane LSD tripovima.<ref name=Sheff/>{{rp|182}} Ipak, [[John Lennon]] je tokom mnogo godina dosljedno izjavljivao da je činjenica da su inicijali "Lucy in the Sky with Diamonds" napisani kao L-S-D slučajnost (izjavio je da naslov potiče od slike koju je nacrtao njegov sin [[Julian Lennon|Julian]]) i da članovi benda to nisu primijetili sve dok pjesma nije objavljena, a Paul McCartney je potvrdio tu priču.<ref>{{cite web |date=15. 2. 1998 |title=Is 'Lucy in the Sky with Diamonds' Code for LSD? |url=https://www.snopes.com/fact-check/lucy-in-the-sky-with-diamonds/ |access-date=20. 6. 2012 |website=Snopes.com |publisher= |archive-date=20. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211220152957/https://www.snopes.com/fact-check/lucy-in-the-sky-with-diamonds/ |url-status=live }}</ref> [[John Lennon]], [[George Harrison]] i [[Ringo Starr]] su također koristili drogu, iako je McCartney upozorio da je "lako precijeniti utjecaj droga na muziku Beatlesa".<ref name="weeklystandard">{{cite magazine |title=The Truth Behind "LSD" |vauthors=Matus V |date=juni 2004 |magazine=The Weekly Standard |url=https://www.washingtonexaminer.com/weekly-standard/the-truth-behind-lsd |access-date=3. 11. 2019 |url-status=live |archive-date=8. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308185326/https://www.washingtonexaminer.com/weekly-standard/the-truth-behind-lsd}}</ref> *[[Michel Foucault]] imao je iskustvo s LSD-om sa Simeonom Wadeom u [[Dolina smrti|Dolini smrti]] i kasnije je napisao da je "to bilo najveće iskustvo u njegovom životu i da je duboko promijenilo njegov život i njegov rad."<ref>{{Cite web|url=http://www.openculture.com/2017/09/when-michel-foucault-tripped-on-acid-in-death-valley-and-called-it-the-greatest-experience-of-my-life-1975.html|title=When Michel Foucault Tripped on Acid in Death Valley and Called It "The Greatest Experience of My Life"|date=septembar 1975|website=Open Culture|language=en-US|access-date=27. 4. 2019|archive-date=15. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210315225234/https://openculture.com/2017/09/when-michel-foucault-tripped-on-acid-in-death-valley-and-called-it-the-greatest-experience-of-my-life-1975.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://lareviewofbooks.org/article/blowing-the-philosophers-fuses-michel-foucaults-lsd-trip-in-the-valley-of-death/|title=Blowing The Philosopher's Fuses: Michel Foucault's LSD Trip in The Valley of Death|vauthors=Penner J|website=Los Angeles Review of Books|date=17. 6. 2019 |language=en-US|access-date=11. 4. 2021|archive-date=11. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411165642/https://lareviewofbooks.org/article/blowing-the-philosophers-fuses-michel-foucaults-lsd-trip-in-the-valley-of-death/#_ftnref4|url-status=live}}</ref> Wade: "U tišini smo slušali Stockhausenov ''[[Pjesma mladića]]''. Zabriskie Point je bio ispunjen zvukom igrališta vrtića prekrivenim električnim tonalitetima. Uslijedio je ''Kontakte''. Glissandoi su se odbijali od zvijezda, koje su sjale poput užarenih flipera. Foucault se okrenuo prema Michaelu i rekao da je ovo prvi put da zaista razumije šta je Stockhausen postigao." ". Prema Wadeu, čim se vratio u [[Pariz]], Foucault je odbacio rukopis druge Historije seksualnosti i potpuno preispitao cijeli projekt.<ref>{{Cite book|title=Foucault in California: [A True Story-–Wherein the Great French Philosopher Drops Acid in the Valley of Death]|url=https://archive.org/details/foucaultincalifo0000wade| vauthors=Wade S |publisher=Heyday Books |year=2019 |isbn=9781597144636}} In a letter to Wade, dated 16 September 1978, Foucault authorised the book's publication and added: "How could I not love you?"</ref> * [[Kary Mullis]] Navodi se da je LSD zaslužan za razvoj tehnologije [[PCR|lančana polimerazna reakcija]] amplifikacije DNK]], za koju je 1993. dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]]].<ref>{{Cite magazine| url=https://www.wired.com/science/discoveries/news/2006/01/70015 |title=LSD: The Geek's Wonder Drug? |access-date=11. 3. 2008 |vauthors=Harrison A |date=16. 1. 2006 |magazine=Wired |quote=Like Herbert, many scientists and engineers also report heightened states of creativity while using LSD. During a press conference on Friday, Hofmann revealed that he was told by Nobel-prize-winning chemist Kary Mullis that LSD had helped him develop the polymerase chain reaction that helps amplify specific DNA sequences. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080505100508/http://www.wired.com/science/discoveries/news/2006/01/70015 |archive-date=5. 5. 2008}}</ref> * [[Carlo Rovelli]], italijanski [[teorijski fizičar]] i pisac, pripisao je upotrebu LSD-a kao razlog za poticanje njegovog interesa za teorijsku fiziku.<ref>{{Cite web|vauthors=Higgins C|date=14. 4. 2018|title='There is no such thing as past or future': physicist Carlo Rovelli on changing how we think about time |website=The Guardian |url=http://www.theguardian.com/books/2018/apr/14/carlo-rovelli-exploding-commonsense-notions-order-of-time-interview |access-date=6. 2. 2022|archive-date=11. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220111094136/https://www.theguardian.com/books/2018/apr/14/carlo-rovelli-exploding-commonsense-notions-order-of-time-interview|url-status=live}}</ref> * [[Oliver Sacks]], neurolog poznat po pisanju bestselera o poremećajima i neobičnim iskustvima svojih pacijenata, govori o vlastitim iskustvima s LSD-om i drugim hemikalijama koje mijenjaju percepciju u svojoj knjizi ''[[Halucinacija (knjiga)|Halucinacije]]''.<ref>{{cite book |vauthors=Sacks O |date=2012 |title=Hallucinations |publisher=Vintage Books|page=106 |url=https://www.oliversacks.com/books-by-oliver-sacks/hallucinations/ |isbn=978-0-307-94743-7 |quote=On the West Coast in the early 1960s LSD and morning glory seeds were readily available, so I sampled those, too. |access-date=30. 6. 2018 |url-status=live |archive-date=21. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421064209/https://www.oliversacks.com/books-by-oliver-sacks/hallucinations/}}</ref> * [[Alexander Shulgin]], američki hemičar, rekao je Albertu Hofmannu da preferira LSD u odnosu na [[2C-B]]. * [[Matt Stone]] i [[Trey Parker]], tvorci TV serije ''[[Južni Park]]'', tvrdili su da su se pojavili na [[72. dodjela Oscara|72. dodjeli Oscara]], na kojoj su bili nominirani za najbolju originalnu pjesmu, pod utjecajem LSD-a.<ref>{{cite web | vauthors = Bose SD |title=When Trey Parker and Matt Stone went to the Oscars on LSD Swapnil Dhruv Bose |date=27. 12. 2021 |website=FarOutMagazine.co.uk |url=https://faroutmagazine.co.uk/when-trey-parker-and-matt-stone-went-to-the-oscars-on-lsd/ |access-date=20. 1. 2022 |url-status=live |archive-date=20. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120001258/https://faroutmagazine.co.uk/when-trey-parker-and-matt-stone-went-to-the-oscars-on-lsd/}}</ref> ==Istraživanje== U početku je istraživan za psihijatrijsku upotrebu zbog svoje strukturne sličnosti sa serotoninom i sigurnosnog profila. U Sjedinjenim Američkim Državama, najranija istraživanja su započela 1950-ih. [[Albert Kurland]] i njegove kolege objavili su istraživanje o terapijskom potencijalu LSD-a u liječenju shizofrenije. U Kanadi, [[Humphry Osmond]] i Abram Hoffer završili su studije LSD-a još 1950-ih. (1952).<ref>{{Cite journal | vauthors = Dyck E |date=1965 |title=Flashback: Psychiatric Experimentation with LSD in Historical Perspective. |journal=Canadian Journal of Psychiatry |volume=50 |issue=7}}</ref> Do 1960-ih, kontroverze oko "hipi" kontrakulture počele su iscrpljivati institucionalnu podršku za nastavak istraživanja. Trenutno postoji nekoliko organizacija - uključujući [[Beckley Foundation]], [[Multidisciplinarno udruženje za psihodelične studije|MAPS]], [[Heffter Research Institute]] i [[Albert Hofmann Foundation]] - koje finansiraju, podstiču i koordiniraju istraživanja medicinske i duhovne upotrebe LSD-a i srodnih psihodelika.<ref>{{cite web |url=http://www.hofmann.org/ |title=The Albert Hofmann Foundation |access-date=27. 9. 2007 |website=Hofmann Foundation |archive-url=https://web.archive.org/web/20190719174636/http://www.hofmann.org/ |archive-date=19. 7. 2019}}</ref> Novi klinički eksperimenti s LSD-om na ljudima započeli su 2009. prvi put u 35 godina.<ref name="new research">{{cite web|title=LSD-Assisted Psychotherapy |website=MAPS |url=http://www.maps.org/research/psilo-lsd |access-date=16. 10. 2013|url-status=deviated |archive-url=https://web.archive.org/web/20180511060129/http://www.maps.org/research/psilo-lsd|archive-date=11. 5. 2018}}</ref> Budući da je ilegalan u mnogim dijelovima svijeta, potencijalne medicinske upotrebe je teško proučavati. Godine 2001. [[Američka uprava za suzbijanje droga]] izjavila je da LSD "ne proizvodi afrodizijačke efekte, ne povećava kreativnost, nema trajni pozitivan učinak u liječenju [[alkoholičar]]a ili kriminalaca, ne proizvodi "[[model psihoze]]" i ne generira trenutnu promjenu ličnosti." U novije vrijeme, eksperimentalna upotreba LSD-a uključivala je liječenje [[alkoholizam|alkoholizma]],<ref name=":0">{{cite journal |vauthors=Bogenschutz MP |date=mart 2013 |title=Studying the effects of classic hallucinogens in the treatment of alcoholism: rationale, methodology, and current research with psilocybin |journal=Current Drug Abuse Reviews |volume=6 |issue=1 |pages=17–29 |pmid=23627783 |doi=10.2174/15733998113099990002}}</ref> ublažavanje bolova i klaster [[glavobolja]],<ref name="PassieHalpernStrichtenoth2008" /><ref>{{Cite web | vauthors = Jarow O |date=15. 5. 2024 |title=Psychedelics could treat some of the worst chronic pain in the world |url=https://www.vox.com/future-perfect/2024/5/15/24156372/psychedelics-chronic-pain-cluster-headache-medicine-lsd-psilocybin |access-date=25. 5. 2024 |website=Vox |language=en-US |archive-date=25. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525084603/https://www.vox.com/future-perfect/2024/5/15/24156372/psychedelics-chronic-pain-cluster-headache-medicine-lsd-psilocybin |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=RFA-AG-25-004: Safety and Early Efficacy Studies of Psychedelic-Assisted Therapy for Chronic Pain in Older Adults (UG3/UH3 Clinical Trial Required) |url=https://grants.nih.gov/grants/guide/rfa-files/RFA-AG-25-004.html |access-date=25. 5. 2024 |website=grants.nih.gov |archive-date=25. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525084606/https://grants.nih.gov/grants/guide/rfa-files/RFA-AG-25-004.html |url-status=live }}</ref> i prospektivne studije o depresiji.<ref>{{Cite journal |title=LSD Therapy for Persons Suffering From Major Depression - Full Text View |url=https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT03866252 |access-date=9. 3. 2021 |website=ClinicalTrials.gov |date=8. 2. 2021 |language=en |archive-date=11. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210611214216/https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT03866252 |url-status=live}}</ref> Meta-pregled iz 2020. ukazao je na moguće pozitivne efekte LSD-a u smanjenju psihijatrijskih simptoma, uglavnom u slučajevima alkoholizma.<ref>{{cite journal |title=Therapeutic Use of LSD in Psychiatry: A Systematic Review of Randomized-Controlled Clinical Trials |vauthors=Fuentes JJ, Fonseca F, Elices M, Farré M, Torrens M |pmid=32038315 |pmc=6985449 |journal=Frontiers in Psychiatry |doi=10.3389/fpsyt.2019.00943 |volume=10 |date=januar 2020 |page=943 |doi-access=free}}</ref> Postoje dokazi da psihodelici izazivaju molekulske i ćelijske adaptacije povezane s neuroplastičnošću i da bi one potencijalno mogle biti osnova za terapijske koristi.<ref name="pmid36123427">{{cite journal |vauthors=Calder AE, Hasler G |title=Towards an understanding of psychedelic-induced neuroplasticity |journal=Neuropsychopharmacology |volume=48 |issue=1 |pages=104–112 |date=januar 2023 |pmid=36123427 |pmc=9700802 |doi=10.1038/s41386-022-01389-z |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid35060714">{{cite journal |vauthors=Olson DE |title=Biochemical Mechanisms Underlying Psychedelic-Induced Neuroplasticity |journal=Biochemistry |volume=61 |issue=3 |pages=127–136 |date=februar 2022 |pmid=35060714 |pmc=9004607 |doi=10.1021/acs.biochem.1c00812}}</ref> ===Psihodelična terapija=== {{glavni|Psihodelična terapija}} Tokom 1950-ih i 1960-ih, LSD se koristio u psihijatriji za poboljšanje psihoterapije, poznate kao [[psihodelična terapija]]. Neki psihijatri, kao što je [[Ronalda A. Sandison]], koji je bio pionir u njegovoj upotrebi u [[bolnica Powick|bolnici Powick]] u Engleskoj, vjerovali su da je LSD posebno koristan u pomaganju pacijentima da "deblokiraju" potisnuti podsvjesni materijal putem drugih [[psihoterapija|psihoterapeutskih]] metoda,<ref>Cohen, S. (1959). "The therapeutic potential of LSD-25". ''A Pharmacologic Approach to the Study of the Mind'', p. 251–258.</ref> a također i za liječenje alkoholizma.<ref>{{cite journal |title=Use of d-Lysergic Acid Diethylamide in the Treatment of Alcoholism |journal=Q. J. Stud. Alcohol |volume=20 |pages=577–590 |vauthors=Chwelos N, Blewett DB, Smith CM, Hoffer A |date=1959 |issue=3 |doi=10.15288/qjsa.1959.20.577 |pmid=13810249 |url=http://www.erowid.org/references/texts/show/1852docid1733 |access-date=20. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224135151/https://www.erowid.org/references/texts/show/1852docid1733 |archive-date=24. 2. 2021 |url-status=live}} Via {{cite web |title=Abstract |url=http://www.hofmann.org/papers/blewett_1.html |access-date=22. 2. 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120203022019/http://www.hofmann.org/papers/blewett_1.html |archive-date=3. 2. 2012 |website=Hofmann.org}}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Frood A |date=9. 3. 2012 |title=LSD helps to treat alcoholism |journal=Nature News |url=http://www.nature.com/news/lsd-helps-to-treat-alcoholism-1.10200 |doi=10.1038/nature.2012.10200 |s2cid=137367650 |access-date=25. 12. 2020 |archive-date=8. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308135250/https://www.nature.com/news/lsd-helps-to-treat-alcoholism-1.10200 |url-status=live}}</ref> Jedna studija je zaključila: "Korijen terapijske vrijednosti LSD iskustva leži u njegovom potencijalu za stvaranje [[samoprihvatanje|samoprihvatanja]] i samopredaje" vjerovatno prisiljavanjem korisnika da se suoči s problemima i teškoćama u psihi te osobe. Dva nedavna pregleda zaključila su da su zaključci izvedeni iz većine ovih ranih ispitivanja nepouzdani zbog ozbiljnih metodoloških nedostataka. To uključuje odsustvo adekvatnih kontrolnih grupa, nedostatak praćenja i nejasne kriterije za terapijski ishod. U mnogim slučajevima, studije nisu uspjele uvjerljivo pokazati da li je lijek ili terapijska interakcija odgovorna za bilo kakve korisne efekte.<ref>{{cite journal |vauthors=Vollenweider FX, Kometer M |title=The neurobiology of psychedelic drugs: implications for the treatment of mood disorders |journal=Nature Reviews. Neuroscience |volume=11 |issue=9 |pages=642–51 |date=septembar 2010 |pmid=20717121 |doi=10.1038/nrn2884 |s2cid=16588263}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Baumeister D, Barnes G, Giaroli G, Tracy D |title=Classical hallucinogens as antidepressants? A review of pharmacodynamics and putative clinical roles |journal=Therapeutic Advances in Psychopharmacology |volume=4 |issue=4 |pages=156–69 |date=august 2014 |pmid= 25083275 |pmc=4104707 |doi=10.1177/2045125314527985}}</ref> Posljednjih godina, organizacije poput [[Multidisciplinarno udruženje za psihodelične studije|Multidisciplinarnog udruženja za psihodelične studije]] (MAPS) obnovile su klinička istraživanja LSD-a. Predloženo je da se LSD proučava za upotrebu u terapijskom okruženju, posebno kod anksioznosti.<ref name="clinicalLSD">{{cite journal |vauthors=Liechti ME |title=Modern Clinical Research on LSD |journal=Neuropsychopharmacology |volume=42 |issue=11 |pages=2114–2127 |date=oktobar 2017 |pmid=28447622 |pmc=5603820 |doi=10.1038/npp.2017.86}}</ref><ref>{{Cite news |title=Psychedelics are transforming the way we understand depression and its treatment |date=20. 4. 2021 |newspaper=The Guardian |vauthors=Carhart-Harris R |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/apr/20/psychedelics-depression-treatment-psychiatry-psilocybin |access-date=16. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210611212734/https://www.theguardian.com/commentisfree/2021/apr/20/psychedelics-depression-treatment-psychiatry-psilocybin|archive-date=11. 6. 2021|url-status=live}}</ref> FDA je 2024. označila oblik LSD-a kao revolucionarnu terapiju za liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja, koju razvija MindMed Inc.<ref>{{Cite web | vauthors = Terry K |date=26. 3. 2024 |title=FDA Opens the Door to Clinical Use of LSD |url=https://www.webmd.com/mental-health/news/20240326/fda-opens-the-door-clinical-use-lsd |access-date=25. 5. 2024 |website=WebMD |language=en |archive-date=25. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525075810/https://www.webmd.com/mental-health/news/20240326/fda-opens-the-door-clinical-use-lsd |url-status=live }}</ref> ===Ostale upotrebe=== Tokom 1950-ih i 1960-ih, neki psihijatri (npr. [[Oscar Janiger]]) istraživali su potencijalni učinak LSD-a na kreativnost. Eksperimentalne studije pokušale su izmjeriti učinak LSD-a na kreativnu aktivnost i estetsku percepciju.<ref name="PMID18562421">{{cite journal |vauthors=Sessa B |title=Is it time to revisit the role of psychedelic drugs in enhancing human creativity? |journal=Journal of Psychopharmacology |volume=22 |issue=8 |pages=821–827 |date=novembar 2008 |pmid=18562421 |s2cid=1908638 |doi=10.1177/0269881108091597}}</ref><ref name="PMID2723891">{{cite journal |vauthors=Janiger O, Dobkin de Rios M |title=LSD and creativity |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=21 |issue=1 |pages=129–134 |year=1989 |pmid=2723891 |doi=10.1080/02791072.1989.10472150 |url= http://www.erowid.org/culture/characters/janiger_oscar/janiger_oscar.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20091003005533/http://www.erowid.org/culture/characters/janiger_oscar/janiger_oscar.shtml |archive-date=3. 10. 2009 |url-status=live}}</ref><ref name="Stafford-Golightly">{{cite book |title=LSD, the problem-solving psychedelic |vauthors=Stafford PG, Golightly BH |year=1967 |url=http://www.psychedelic-library.org/staf3.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417105503/http://www.psychedelic-library.org//staf3.htm |archive-date =17. 4. 2012}}</ref> U 1966. dr. James Fadiman proveo je studiju s centralnim pitanjem "Kako se psihodelici mogu koristiti za olakšavanje rješavanja problema?" Ova studija pokušala je riješiti 44 različita problema i imala je 40 zadovoljavajućih rješenja kada je [[FDA]] zabranila sva istraživanja psihodelika. LSD je bio ključna komponenta ove studije.<ref>{{cite web |title=Scientific Problem Solving with Psychedelics – James Fadiman |website=[[YouTube]] |date=29. 5. 2013 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KtL5fafpRKc |access-date=2. 5. 2023 |language=en |archive-date=8. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190908090741/https://www.youtube.com/watch?v=KtL5fafpRKc |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book |vauthors=Fadiman J |title=The psychedelic explorer's guide: safe, therapeutic, and sacred journeys |date=2018 |publisher=Tantor Media |isbn=978-1-9773-7476-9 |oclc=1031461623}}</ref> Od 2008. se vode istraživanja o upotrebi LSD-a za ublažavanje anksioznosti kod terminalno bolesnih pacijenata oboljelih od raka koji se suočavaju sa svojom nadolazećom smrću.<ref>{{Cite news |url=http://bazonline.ch/wissen/medizin-und-psychologie/Psychiater-Gasser-bricht-sein-Schweigen/story/25732295|title=Psychiater Gasser bricht sein Schweigen|date=28. 7. 2009 |newspaper=Basler Zeitung|access-date=19. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111006122541/http://bazonline.ch/wissen/medizin-und-psychologie/Psychiater-Gasser-bricht-sein-Schweigen/story/25732295|archive-date=6. 10. 2011}}</ref> Meta-analiza iz 2012. pronašla je dokaze da je jedna doza LSD-a u kombinaciji s različitim programima liječenja alkoholizma povezana sa smanjenjem zloupotrebe alkohola, što je trajalo nekoliko mjeseci, ali nije uočen nikakav učinak nakon godinu dana. Neželjeni događaji uključivali su napade, umjerenu konfuziju i uznemirenost, mučninu, [[povraćanje]] i bizarno [[ponašanje]] LSD se koristi kao tretman za klaster glavobolje s pozitivnim rezultatima u nekim malim studijama. LSD je snažan psihoplastogen, spoj sposoban za brzu i održivu neuronsku plastičnost koja može imati širok spektar terapijskih koristi.<ref name=Ly2018>{{cite journal |title=Psychedelics promote structural and functional neural plasticity |journal=Cell Reports |vauthors=Ly C, Greb AC, Cameron LP, Wong JM, Barragan EV, Wilson PC, Burbach KF, Soltanzadeh Zarandi S, Sood A, Paddy MR, Duim WC, Dennis MY, McAllister AK, Ori-McKenney KM, Gray JA, Olson DE |year=2018 |volume=23 |issue=11 |pages=3170–3182 |doi=10.1016/j.celrep.2018.05.022 |pmid=29898390 |pmc=6082376 }}</ref> Dokazano je da LSD povećava markere neuroplastičnosti u ljudskom mozgu [[organoid]]ima i poboljšava pamćenje kod ljudi.<ref>{{Cite news |vauthors=Dolan EW |date=11. 8. 2022 |title=Neuroscience research suggests LSD might enhance learning and memory by promoting brain plasticity |url=https://www.psypost.org/2022/08/neuroscience-research-suggests-lsd-might-enhance-learning-and-memory-by-promoting-brain-plasticity-63701 |access-date=12. 9. 2022 |newspaper=Psypost - Psychology News |language=en-US |archive-date=26. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220826005449/https://www.psypost.org/2022/08/neuroscience-research-suggests-lsd-might-enhance-learning-and-memory-by-promoting-brain-plasticity-63701 |url-status=live }}</ref> LSD može imati analgetska svojstva povezana s boli kod terminalno bolesnih pacijenata i [[fantomska bol|fantomske boli]] te može biti koristan za liječenje upalnih bolesti, uključujući [[reumatoidni artritis]].<ref name=lsdpain>{{cite journal |vauthors=Whelan A, Johnson MI |title=Lysergic acid diethylamide and psilocybin for the management of patients with persistent pain: a potential role? |journal=Pain Management |volume=8 |issue=3 |pages=217–229 |date=maj 2018 |pmid=29722608 |doi=10.2217/pmt-2017-0068 |s2cid=19160293 |url=http://eprints.leedsbeckett.ac.uk/4843/1/LysergicAcidDiethylamide%28LSD%29andPsilocybinAM-JOHNSON.pdf |access-date=22. 8. 2020 |archive-date=8. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008201515/http://eprints.leedsbeckett.ac.uk/4843/1/LysergicAcidDiethylamide%28LSD%29andPsilocybinAM-JOHNSON.pdf |url-status=live}}</ref> == Također pogledajte== == Reference == {{refspisak|refs= <ref name=Muc2016>{{cite journal |vauthors=Mucke HA |title=From Psychiatry to Flower Power and Back Again: The Amazing Story of Lysergic Acid Diethylamide |journal=Assay and Drug Development Technologies |volume=14 |issue=5 |pages=276–281 |date=juli 2016 |pmid=27392130 |doi=10.1089/adt.2016.747}}</ref> }} == Dopunsksa literatura== * {{cite book | title = LSD: My Problem Child | author = [[Albert Hofmann]] | url = https://books.google.com/books?id=e5wQAQAAIAAJ | year = 1980| publisher = McGraw-Hill | isbn = 978-0-07-029325-0 }} == Vanjski linkovi == {{Wikiquote|LSD}} {{Commons|LSD}} * {{Cite web | url = https://www.euda.europa.eu/publications/drug-profiles/lsd_en | publisher = European Union Drugs Agency (EUDA) | title = Lysergide (LSD)}} === Dokumentarci=== * [http://www.nfb.ca/film/hofmanns_potion ''Hofmann's Potion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210616120006/http://www.nfb.ca/film/hofmanns_potion/ |date=16. 6. 2021 }} a documentary on the origins of LSD, 2002 * [https://web.archive.org/web/20091106130407/http://channel.nationalgeographic.com/series/explorer/4094/Overview ''Inside LSD''] National Geographic Channel, 2009 * ''[https://www.netflix.com/de-en/title/80229847 How to Change Your Mind] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220616180919/https://www.netflix.com/de-en/title/80229847 |date=16. 6. 2022 }}'' Netflix docuseries, 2022 = ==Vanjski linkovi== {{Droge}} {{Modulatori serotoninskih receptora}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|Lysergic acid diethylamide}} {{Ergolini}} {{Authority control}} {{Droge}} {{Modulatori serotoninskih receptora}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|Lysergic acid diethylamide}} {{DEFAULTSORT:Lysergic Acid Diethylamide}} [[Kategorija:1938. u nauci]] [[Kategorija:Enteogeni]] [[Kategorija:Hemikalije osjetljive na svjetlost]] [[Kategorija:Članci koji sadrže video klip]] [[Kategorija:Droge]] [[Kategorija:Agonisti dopamina]] 3slt864mueyqua5xcqpb9yrxcgsru2l Masakr u Kani 2006. 0 24243 3898913 3807376 2026-06-17T20:28:15Z Bosancica by MK 173186 Revidiran cijeli teks na način da je prveden dio teksta sa Wikipedia en (provjeriti kako se piše naziv grada Kana ili Qana) 3898913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Qani 2006. | slika = Qana-martyrs.jpg | opis_slike = Spomen-obilježje žrtvama izraelskog zračnog napada na Kanu (Liban) 30. jula 2006. | lokacija = [[Qana]], Južni guvernorat, [[Liban]] | meta = Stambena zgrada (civili) | koordinate = {{Coord|33|12|52|N|35|17|55|E|type:event|display=inline,title}} | datum = 30. juli 2006. | vrijeme = 01:00 | vremenska_zona = [[EET]] ([[UTC+2]]) | tip = [[Zračni napad]], [[masakr]]<ref name="Hirst_2010">{{cite book |last=Hirst |first=David |year=2010 |title=Beware of small states: Lebanon, battleground of the Middle East |url=https://archive.org/details/bewareofsmallsta0000hirs_a0y3 |publisher=Nation Books |location=New York |isbn=978-0-7867-4441-1 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sriram_et_al_2009">{{cite book |last1=Sriram |first1=Chandra Lekha |last2=King |first2=John C. |last3=Mertus |first3=Julie A. |last4=Martin-Ortega |first4=Olga |last5=Herman |first5=Johanna |year=2009 |title=Surviving Field Research: Working in Violent and Difficult Situations |url=https://books.google.ba/books?id=F1F5AgAAQBAJ&pg=PT165 |page=107 |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-1-134-01018-9 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> | mrtvih = 28 | ranjenih = ~8 | počinitelji = [[Zračne snage Izraela]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = Avionske bombe | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} [[Datoteka:Qana.jpg|mini|mini|desno|300px|Spomenik žrtvama]] '''Masakr u Qani 2006.'''<ref name="El-Kersh_2006">{{cite web |url=http://weekly.ahram.org.eg/2006/806/fr2.htm |title=Al-Ahram Weekly – Front Page – Here && Now: Turn not the other cheek |author=Assem El-Kersh |date=2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508023848/http://weekly.ahram.org.eg/2006/806/fr2.htm |archive-date=8. 5. 2013 |url-status=dead |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Asser_2006">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5228554.stm |title=Qana makes grim history again |author=Martin Asser |date=2006 |publisher=BBC News |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> (također poznat kao '''Zračni napad na Qanu 2006.''' ili '''Drugi masakr u Qani'''<ref name="Fisk_2009">{{cite web |url=https://www.independent.co.uk/voices/commentators/fisk/robert-fisk-why-do-they-hate-the-west-so-much-we-will-ask-1230046.html |title=Robert Fisk: Why do they hate the West so much, we will ask |author=Robert Fisk |date=2009 |publisher=The Independent |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ynet_2006">{{cite web |url=https://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3284514,00.html |title=Lebanese website blames Hizbullah for Qana deaths |author=Ynetnews |date=2006 |publisher=Ynet |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>) bio je [[zračni napad]] koji su izvršile [[Izraelske zračne snage]] (IAF) tokom [[Izraelsko-libanski sukob 2006.|izraelsko-libanskog sukoba 2006]]. Napad je izveden 30. jula 2006. na trospratnu zgradu<ref name="DailyStar_2007">{{cite web |url=http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_id=1&categ_id=1&article_id=84174 |title=Qana 'stronger' on anniversary of Israeli attack |date=2007 |publisher=The Daily Star |archive-url=https://web.archive.org/web/20100402061416/http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_id=1&categ_id=1&article_id=84174 |archive-date=2. 4. 2010 |url-status=dead |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> u maloj zajednici al-Khurajba, u blizini sela [[Qana]] na [[Južni Liban|jugu Libana]]. U napadu je poginulo 28 civila, od kojih je 16 bilo djece.<ref name="Reuters_2007">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/economy/factbox-war-in-lebanon-one-year-ago-idUSL08118992/ |title=Factbox – War in Lebanon, one year ago |author=Reuters |date=2007 |publisher=Reuters |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ynet_strike_2006">{{cite web |url=https://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3283311,00.html |title=Lebanon: Dozens killed in IDF strike |author=Ynetnews |date=2006 |publisher=Ynet |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon ovog događaja, koji je izazvao snažne međunarodne reakcije, [[Izrael]] je privremeno obustavio zračne napade na 48 sati. Odluka je donesena uslijed sve jačih međunarodnih poziva na [[prekid vatre]] u sukobu između Izraela i [[Hezbollah]]ovih [[Gerilsko ratovanje|gerilaca]] u [[Liban]]u.<ref name="Popovich_2025">{{cite journal |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0095327X251410274 |title=From Casualty Aversion to Civilian Protection: Media Enforcement Mechanisms in Post-Heroic Warfare |author=Elad Popovich |year=2025 |journal=Armed Forces & Society |publisher=SAGE Publications |doi=10.1177/0095327X251410274 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prvi medijski izvještaji navodili su da je poginulo više od 50 osoba, uključujući 37 djece,<ref name="Butcher_2006">{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2006%2F07%2F31%2Fwmid131.xml |title=The children went to sleep believing they were safe. And then Israel targeted them as terrorists |author=Tim Butcher |date=2006 |publisher=The Daily Telegraph |archive-url=https://web.archive.org/web/20060806124219/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2006%2F07%2F31%2Fwmid131.xml |archive-date=6. 8. 2006 |url-status=dead |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> iako su kasniji izvještaji taj broj korigovali na 28 poginulih, među kojima je bilo 16 djece, dok se 13 osoba vodilo kao nestalo.<ref name="HRW_2006">{{cite web |url=https://www.hrw.org/news/2006/08/01/israel/lebanon-qana-death-toll-28 |title=Israel/Lebanon: Qana Death Toll at 28 |author=Human Rights Watch |date=2006 |publisher=Human Rights Watch |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Stanovnici su golim rukama pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, dok su tijela stradalih izvlačena iz ruševina. Televizijski snimci koje su emitovale arapske televizijske stanice prikazivali su krvava tijela žena i djece, koja su bila odjevena u odjeću za spavanje.<ref name="Butcher_2006" /><ref name="CNN_halts_2006">{{cite web |url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/30/mideast.main/index.html |title=Israel halts airstrikes for 48 hours |author=CNN |date=2006 |publisher=CNN |archive-url=https://web.archive.org/web/20180803194602/http://www.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/30/mideast.main/index.html |archive-date=3. 8. 2018 |url-status=dead |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF), iako su priznale napad na zgradu, prvobitno su negirale da je eksplozija koja je uzrokovala masovne žrtve bila direktna posljedica njihovog napada. Ova tvrdnja bila je osporena od strane stanovnika Qane, navodeći da se zgrada srušila uslijed izraelskog bombardovanja.<ref name="Haaretz_2006">{{cite web |url=http://www.haaretz.com/news/qana-villagers-refute-idf-claims-building-fell-hours-after-strike-1.194060 |title=Qana villagers refute IDF claims building fell hours after strike |author=Haaretz Staff; Harel, Amos; Stern, Yoav; Azoulay, Yuval |date=2006 |publisher=Haaretz |archive-url=https://web.archive.org/web/20140116182017/http://www.haaretz.com/news/qana-villagers-refute-idf-claims-building-fell-hours-after-strike-1.194060 |archive-date=16. 1. 2014 |url-status=dead |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema tvrdnjama IDF-a, cilj bombardovanja bio je zaustavljanje raketnih napada tipa Katyusha rakete koje je Hezbollah navodno ispaljivao iz ovog sela prema sjevernom Izraelu tokom perioda od dvije sedmice,<ref name="JPost_2006">{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1153292030858&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |title=IDF: 150 rockets fired from Qana at Israeli cities |publisher=The Jerusalem Post |archive-url=https://web.archive.org/web/20120203063245/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1153292030858&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archive-date=3. 2. 2012 |url-status=dead |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> te su naveli da su stanovnici bili upozoreni da napuste područje.<ref name="CNN_halts_2006" /> S druge strane, prema izvještajima organizacije ''Human Rights Watch'', međunarodni posmatrači i novinari izjavili su da nema dokaza da je zgrada služila u bilo kakve vojne svrhe.<ref name="HRW_2006" /> [[Fouad Siniora]], tadašnji premijer Liban, optužio je Izrael za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i postavio pitanje zašto je Qana ponovo bila meta, referirajući se na [[Masakr u Qani|artiljerijski napad izraelskih snaga]] deset godina ranije, kada je u bazi Ujedinjenih nacija poginulo više od 100 civila.<ref name="NYT_strike_2006">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2006/07/30/world/middleeast/30cnd-mideast.html |title=Israeli Airstrike Kills Dozens in Lebanon Village |author=New York Times Staff |date=2006 |publisher=The New York Times |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Generalni sekretar UN-a [[Kofi Annan]] pozvao je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] da osudi ovaj napad.<ref name="NYT_strike_2006" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Avijacijski napadi Izraela]] [[Kategorija:Liban]] [[Kategorija:Bombardovanja zgrada 2006.]] [[Kategorija:Zračni napadi u Libanskom ratu 2006.]] [[Kategorija:Bombardovanja stambenih zgrada u Libanu]] [[Kategorija:Izraelski ratni zločini u Libanu]] [[Kategorija:Juli 2006. u Libanu]] [[Kategorija:Masakri koje je počinio Izrael]] [[Kategorija:Masakri 2006.]] [[Kategorija:Masakri u Libanu]] [[Kategorija:Masovna ubistva u Libanu u 21. vijeku]] drnqaqlwwkv0gjg410bygc02jxvtwgs Električno polje 0 30383 3898945 3757827 2026-06-18T08:42:55Z ~2026-35573-12 182693 /* */ 3898945 wikitext text/x-wiki Moe == Također pogledajte == * [[Magnetizam]] == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Electric field}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Elektrostatika]] [[Kategorija:Elektromagnetne veličine]] [[Kategorija:Elektromagnetizam]] 5t4ui0ybue5o4u7f9kkn1zs355idvid Košarka na Olimpijskim igrama 2004. 0 59830 3898928 3851250 2026-06-18T01:52:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898928 wikitext text/x-wiki '''[[Košarka]] na [[Olimpijske igre 2004.|Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine]]''' uključivala je takmičenja u muškoj i ženskoj konkurenciji. Prvo mjesto u muškoj konkurenciji je zauzela Argentina, koja je u fuinalu pobijedila Italiju rezultatom 84:69.<ref>{{Cite web|url=http://www.nba.com/athens2004/|title=NBA.com: Athens 2004|website=www.nba.com|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20100411193604/http://www.nba.com/athens2004/|archive-date=11. 4. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/event/p/cid/WOLYM/sid/3183/_/2004_Olympic_Games_Tournament_for_Men/index.html|title=2004 Olympic Games: Tournament for Men {{!}} ARCHIVE.FIBA.COM|website=archive.fiba.com|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Kod žena, prva je bila ekipa SAD, sa pobjedom u finalu protiv Australije od 74:63.<ref>{{Cite web|url=http://www.wnba.com/athens2004/|title=WNBA.com: Athens 2004|website=wayback.archive.org|access-date=20. 8. 2016|archive-date=9. 9. 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040909100013/http://www.wnba.com/athens2004/|url-status=bot: unknown}}</ref> == Osvajači medalja == {| class="wikitable" | rowspan=2 width=75 | <center> '''Muškarci''' </center> |!align="center" bgcolor="gold" width=180 |<center> '''Zlato''' </center> |!align="center" bgcolor="silver" width=180 |<center> '''Srebro''' </center> |!align="center" bgcolor="CC9966" width=180 |<center> '''Bronza''' </center> |- | <center> {{ZD|ARG}} [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentina]]</center><hr>[[Ruben Wolkowyski]]<br> [[Carlos Delfino]]<br> [[Andres Nocioni]]<br> [[Leonardo Gutierrez]]<br> [[Luis Scola|Luis Alberto Scola]]<br> [[Hugo Ariel Sconochini]]<br> [[Gabriel Fernandez]]<br> [[Walter Herrmann]]<br> [[Fabricio Oberto]]<br> [[Alejandro Montecchia]]<br> [[Emanuel Ginobili|Emanuel Ginóbili]]<br> [[Juan Ignacio Sánchez]] | <center> {{ZD|ITA}} [[Talijanska košarkaška reprezentacija|Italija]]</center><hr>[[Luca Garri]]<br> [[Roberto Chiacig]]<br> [[Michele Mian]]<br> [[Massimo Bulleri]]<br> [[Rodolfo Rombaldoni]]<br> [[Alex Righetti]]<br> [[Denis Marconato]]<br> [[Matteo Soragna]]<br> [[Giacomo Galanda]]<br> [[Gianluca Basile]]<br> [[Nikola Radulović]]<br> [[Gianmarco Pozzecco]]<br> | <center> {{ZD|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|SAD]] </center><hr>[[Emeka Okafor]]<br> [[Carmelo Anthony]]<br> [[Carlos Boozer]]<br> [[Lamar Odom]]<br> [[Dwyane Wade]]<br> [[Tim Duncan]]<br> [[Amare Stoudemire]]<br> [[Shawn Marion]]<br> [[Richard Jefferson]]<br> [[Allen Iverson]]<br> [[Stephon Marbury]]<br> [[LeBron James]] |- |} {| class="wikitable" | rowspan=2 width=75 | <center> '''Žene''' </center> |!align="center" bgcolor="gold" width=180 |<center> '''Zlato''' </center> |!align="center" bgcolor="silver" width=180 |<center> '''Srebro''' </center> |!align="center" bgcolor="CC9966" width=180 |<center> '''Bronza''' </center> |- | <center> {{ZD|SAD}} [[Ženska košarkaška reprezentacija SAD-a|SAD]]</center> [[Sue Bird]] <br> [[Swin Cash]] <br> [[Tamika Catchings]] <br> [[Yolanda Griffith]] <br> [[Shannon Johnson]] <br> [[Lisa Leslie]] <br> [[Ruth Riley]] <br> [[Katie Smith]] <br> [[Dawn Staley]] <br> [[Sheryl Swoopes]] <br> [[Diana Taurasi]] <br> [[Tina Thompson]] | <center> {{ZD|AUS}} [[Australijska ženska košarkaška reprezentacija|Australija]]</center><hr> [[Lauren Jackson]] <br> [[Rachael Sporn]] <br> [[Natalie Porter]] <br> [[Belinda Snell]] <br> [[Laura Summerton]] <br> [[Kristi Harrower]] <br> [[Trish Fallon]] <br> [[Suzy Batkovic]] <br> [[Penny Taylor]] <br> [[Sandy Brondello]] <br> [[Allison Tranquilli]] <br> [[Alicia Poto]] | <center> {{ZD|RUS}} [[Ruska ženska košarkaška reprezentacija|Rusija]]</center><hr> [[Anna Arhipova]] <br> [[Irina Esipova]] <br> [[Marija Kalmykova]] <br> [[Marija Stepanova]] <br> [[Ilona Korstin]] <br> [[Tatjana Ščegoleva]] <br> [[Elena Baranova]] <br> [[Dijana Gustilina]] <br> [[Natalija Vodopjanova]] <br> [[Oksana Rahmatulina]] <br> [[Olga Artešina]] <br> <font color=white>placeholder</font> <!-- Ovo polje je ispunjač, jer je Rusija povela samo 11 igračica --> |} == Vanjski linkovi == *[http://www.athens2004.com/athens2004/page/legacy?lang=en&channel=Basketball Košarkaški turnir na OI 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060318155133/http://www.athens2004.com/athens2004/page/legacy?lang=en&channel=Basketball |date=18. 3. 2006 }} {{Commonscat|Basketball at the 2004 Summer Olympics}} == Reference == {{refspisak}} {{Sportovi na LJOI 2004.}} {{Košarka na Olimpijskim igrama}} [[Kategorija:Sportovi na LJOI 2004.]] [[Kategorija:Košarka na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.|*]] [[Kategorija:Košarka na Olimpijskim igrama|2004]] [[Kategorija:2004. u košarci]] [[Kategorija:Košarka u Grčkoj]] bt706ehyva709ivpdy57h6mjymwl7ip Hrvatski sabor 0 68793 3898924 3787764 2026-06-18T00:17:34Z Bosancica by MK 173186 Uvodni tekst revidiran i dodane reference 3898924 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} [[Datoteka:Hrvatski sabor logo.svg|desno|256x256piksel|Pečat Hrvatskog sabora]] {{politikahrvatske}} '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prije 1990. godine === Skup narodnih predstavnika sazvan radi raspravljanja i odlučivanja o pitanjima važnim za zajednicu u cjelini ili jednog njenog dijela nazivao se tokom hrvatske prošlosti različitim nazivima. Stanak, shod, shodište, spravišće, sbor, sborište, sabor, vijeće, skupština, nazivi su među kojima je najčešće bio i ostao u upotrebi naziv: sabor. Prvi hrvatski sabori bilježe se još u vrijeme narodnih vladara, knezova a kasnije kraljeva (7. do 12. vijek){{izvor}}. U to vrijeme sabori su rezultat potrebe društvenog života kako bi se nametnuo potreban sistem pravila i stvorila osobna i imovinska sigurnost. Neki sabori bili su regionalni dok su drugi bili i državni skupovi na kojima su plemenski čelnici ([[župan]]i) zajedno s istaknutim ratnicima birali knezove. Izabiranje Vladislava za kneza Primorske Hrvatske [[821]]. godine prvi je zabilježeni državni sabor Hrvata. Saborovanje se održavalo na otvorenim prostorima u blizini kneževa dvorca ili poznatije crkve, a ukoliko je trajalo više od jednog dana na tom se mjestu podizao šator. Osim svjetovnih, u Hrvatskoj su se održavali i crkveni sabori od kojih su neki imali i političko značenje zbog određivanja područja pod jurisdikcijom crkvene vlasti, veličine crkvenih posjeda i službenog jezika bogoslužja. Prelaskom Hrvatske iz kneževine u kraljevinu [[925]]. godine državni sabori postali su i krunidbeni. Posljednji krunidbeni hrvatski sabor bio je [[1089]]. godine prigodom krunidbe kralja [[Stjepana II]]. [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|215px|lijevo|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u [[1527]]. g. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|desno|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor [[1848]]. godine]] [[Cetinski Sabor]]: 1. januara [[1527]]. godine hrvatsko plemstvo na saboru u [[Cetingrad]]u (preciznije: u Franjevačkom samostanu u podgrađu [[Cetin]]ske utvrde) izabralo je [[Austrija|austrijskog]] nadvojvodu [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Sabor prestaje postojati nakon 1. decembra 1918. godine, stvaranjem unitaristički uređene [[Prva Jugoslavija|Prva Jugoslavije]]. Hrvatski predstavnici u Narodnoj Skupštini tadašnje Jugoslavije okupljali su se kao [[Hrvatsko narodno zastupstvo]]. Nakon [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], bilo je predviđeno da se raspišu izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i političkih natezanja 1939-1941. to nije provedeno do [[Aprilski rat|Aprilskog rata]]. U [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zaknodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]]. Godine 1942. godine sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano [[Hrvatski državni sabor]]. Nasuprot postojanju NDH, [[Narodnooslobodilački pokret]] osniva 1943. godine [[ZAVNOH]], '''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske'''. ZAVNOH obnavlja državnost Hrvatske, ali ne samostalne: proglašava da je Hrvatska federalna država u sastavu [[Demokratska federativna Jugoslavija|Demokratske federativne Jugoslavije]]. 1945. godine ono mijenja ime u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja novog ustava [[FNRJ|Federativne narodne republike Jugoslavije]] godine 1946. Hrvatska se uspostavlja kao Narodna Republika Hrvatska (od 1963. godine Socijalistička Republika), a Sabor dobija ime Sabor NR Hrvatske (odnosno Sabor SR Hrvatske). Početkom 1990. godine, nakon odluke Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], donesene su promjene zakona o izborima i zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, te još neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogućeni slobodni izbori. Na izborima, održanim 22. aprila i 6. maja 1990, većinu mandata osvaja [[HDZ]]. Novi sabor konstituira se 1990. godine. U decembru 1990. godine donosi novi ustav, mijenja ime države odbacivanjem pridjeva "socijalistička", te 25. juna 1991. godine donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i konačno stupa na snagu 8. oktobra. Tako postoji pravni i politički kontinuitet Sabora, pa i hrvatske države (koja nije "stvorena" 1991. godine, nego se te godine osamostalila). Preambula Ustava RH iz 1990. (koja je i danas na snazi), definira da se državnost Republike Hrvatske izvodi iz [[ZAVNOH]]-a. === Poslije 1990. godine === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|250px|lijevo|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su [[1990]]. godine. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do [[1992]]. godine zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a [[1993]]. godine ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: [[1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a [[2000]]. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | [[30. maj]] [[1990]]. - [[1992]]. | Žarko Domljan (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. godine |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | [[2. august]] [[1992]]. - [[1995]]. | Stjepan Mesić (HDZ),<br /> Nedjeljko Mihanović (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | [[29. oktobar]] [[1995]]. - [[novembar]] [[1999]]. | Vlatko Pavletić (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | [[2. februar]] [[2000]]. - [[17. oktobar]] [[2003]]. | Zlatko Tomčić (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | [[22. decembar]] [[2003]]. - [[12. oktobar]] [[2007]]. | Vladimir Šeks (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | [[11. januar]] [[2008]]. | Luka Bebić (HDZ) | aktuelni saziv |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor '''Sazivi Županijskog doma''' - ukinut ustavnim promjenama 2001. godine {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | [[22. mart]] [[1993]]. - [[1997]]. | Josip Manolić, Katica Ivanišević |- | Drugi saziv | [[12. maj]] [[1997]]. - [[2001]]. | Katica Ivanišević |} '''Predsjednici Hrvatskog sabora''' # [[Žarko Domljan]] ([[30. maj]] [[1990]]. - [[7. septembar]] [[1992]].) # [[Stjepan Mesić]] ([[7. septembar]] [[1992]]. - [[24. maj]] [[1994]].) # [[Nedjeljko Mihanović]] ([[24. maj]] [[1994]].) - [[28. novembar]] [[1995]].) # [[Vlatko Pavletić]] ([[28. novembar]] [[1995]]. - [[2. februar]] [[2000]].) # [[Zlatko Tomčić]] ([[2. februar]] [[2000]]. - [[22. decembar]] [[2003]].) # [[Vladimir Šeks]] ([[22. decembar]] [[2003]]. - [[11. januar]] [[2008]].) # [[Luka Bebić]] ([[11. januar]] [[2008]]. - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. ''Također pogledajte i članak:'' '''''[[Izbori zastupnika u Hrvatski sabor]]''''' == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od [[24. januar]]a [[2007]]. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] 0y359m2oigrvlflwfs29d5wcyafys1f 3898936 3898924 2026-06-18T03:23:57Z Bosancica by MK 173186 Revidiran jedan dio teksta (historija) ostatak nije završen 3898936 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} [[Datoteka:Hrvatski sabor logo.svg|desno|256x256piksel|Pečat Hrvatskog sabora]] {{politikahrvatske}} '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. Sabor prestaje postojati nakon 1. decembra 1918. godine, stvaranjem unitaristički uređene [[Prva Jugoslavija|Prva Jugoslavije]]. Hrvatski predstavnici u Narodnoj Skupštini tadašnje Jugoslavije okupljali su se kao [[Hrvatsko narodno zastupstvo]]. Nakon [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], bilo je predviđeno da se raspišu izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i političkih natezanja 1939-1941. to nije provedeno do [[Aprilski rat|Aprilskog rata]]. U [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zaknodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]]. Godine 1942. godine sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano [[Hrvatski državni sabor]]. Nasuprot postojanju NDH, [[Narodnooslobodilački pokret]] osniva 1943. godine [[ZAVNOH]], '''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske'''. ZAVNOH obnavlja državnost Hrvatske, ali ne samostalne: proglašava da je Hrvatska federalna država u sastavu [[Demokratska federativna Jugoslavija|Demokratske federativne Jugoslavije]]. 1945. godine ono mijenja ime u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja novog ustava [[FNRJ|Federativne narodne republike Jugoslavije]] godine 1946. Hrvatska se uspostavlja kao Narodna Republika Hrvatska (od 1963. godine Socijalistička Republika), a Sabor dobija ime Sabor NR Hrvatske (odnosno Sabor SR Hrvatske). Početkom 1990. godine, nakon odluke Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], donesene su promjene zakona o izborima i zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, te još neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogućeni slobodni izbori. Na izborima, održanim 22. aprila i 6. maja 1990, većinu mandata osvaja [[HDZ]]. Novi sabor konstituira se 1990. godine. U decembru 1990. godine donosi novi ustav, mijenja ime države odbacivanjem pridjeva "socijalistička", te 25. juna 1991. godine donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i konačno stupa na snagu 8. oktobra. Tako postoji pravni i politički kontinuitet Sabora, pa i hrvatske države (koja nije "stvorena" 1991. godine, nego se te godine osamostalila). Preambula Ustava RH iz 1990. (koja je i danas na snazi), definira da se državnost Republike Hrvatske izvodi iz [[ZAVNOH]]-a. === Poslije 1990. godine === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|250px|lijevo|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su [[1990]]. godine. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do [[1992]]. godine zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a [[1993]]. godine ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: [[1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a [[2000]]. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | [[30. maj]] [[1990]]. - [[1992]]. | Žarko Domljan (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. godine |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | [[2. august]] [[1992]]. - [[1995]]. | Stjepan Mesić (HDZ),<br /> Nedjeljko Mihanović (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | [[29. oktobar]] [[1995]]. - [[novembar]] [[1999]]. | Vlatko Pavletić (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | [[2. februar]] [[2000]]. - [[17. oktobar]] [[2003]]. | Zlatko Tomčić (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | [[22. decembar]] [[2003]]. - [[12. oktobar]] [[2007]]. | Vladimir Šeks (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | [[11. januar]] [[2008]]. | Luka Bebić (HDZ) | aktuelni saziv |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor '''Sazivi Županijskog doma''' - ukinut ustavnim promjenama 2001. godine {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | [[22. mart]] [[1993]]. - [[1997]]. | Josip Manolić, Katica Ivanišević |- | Drugi saziv | [[12. maj]] [[1997]]. - [[2001]]. | Katica Ivanišević |} '''Predsjednici Hrvatskog sabora''' # [[Žarko Domljan]] ([[30. maj]] [[1990]]. - [[7. septembar]] [[1992]].) # [[Stjepan Mesić]] ([[7. septembar]] [[1992]]. - [[24. maj]] [[1994]].) # [[Nedjeljko Mihanović]] ([[24. maj]] [[1994]].) - [[28. novembar]] [[1995]].) # [[Vlatko Pavletić]] ([[28. novembar]] [[1995]]. - [[2. februar]] [[2000]].) # [[Zlatko Tomčić]] ([[2. februar]] [[2000]]. - [[22. decembar]] [[2003]].) # [[Vladimir Šeks]] ([[22. decembar]] [[2003]]. - [[11. januar]] [[2008]].) # [[Luka Bebić]] ([[11. januar]] [[2008]]. - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. ''Također pogledajte i članak:'' '''''[[Izbori zastupnika u Hrvatski sabor]]''''' == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od [[24. januar]]a [[2007]]. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] r0zhv14yxjzgy7w4z34v33q7oje3tbk Kisač 0 70684 3898916 3895083 2026-06-17T20:53:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Kisač | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = naselje | slika = View_from_the_Evangelical_Church_Tower_in_Kisach.JPG|мини|<nowiki>Поглед на Кисач | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled sa evangelističkog crkvenog tornja u Kisaču | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Kisac.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = 45.3597°N 19.7290°E | region = | okrug = | općina = <!-- za gradove koristiti |grad = --> | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik = --> | načelnik_stranka = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik_stranka = --> | površina_ukupno = | površina_naselja = 26,8 | površina_općine = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | registarske_tablice = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | fusnote = }} '''Kisač''' (slovački: Kysáč) je prigradsko naselje u Novom Sadu u Srbiji. == Ime == Mjesto je poznato pod imenom Kisač (Кисач); na slovačkom kao Kysáč; na češkom kao Kysáč; a na mađarskom kao Kiszács. == Historija == Selo se prvi put spominje 1457. U to vrijeme bilo je pod upravom srednjovjekovne Kraljevine Ugarske i pripadalo je Bačkoj županiji. U 16. i 17. stoljeću bilo je pod upravom Osmanskog Carstva i činilo je dio Segedinskog sandžaka, najprije u sastavu Budimskog ejaleta, a kasnije Jegarskog pašaluka. U tom periodu selo su naseljavali Srbi. Krajem 17. stoljeća, oblast Bačke zauzela je Habsburška monarhija, a početkom 18. stoljeća Kisač je imao 110 srpskih domaćinstava. Međutim, Srbi su se iselili u Srijem i selo je ostalo napušteno. Kasnije je obnovljeno i naseljeno slovačkim doseljenicima iz Peštanske županije i centralne Slovačke. Prvi doseljenici stigli su 1773. godine, dok je većina njih došla između 1776. i 1786. Godine 1798. Kisač je imao 337 slovačkih porodica. Do sredine 19. stoljeća selo je bilo dio Bačko-bodroške županije u okviru Habsburške Kraljevine Ugarske. U periodu 1848–1849. bilo je dio autonomne Srpske Vojvodine, a od 1849. do 1860. pripadalo je Vojvodstvu Srbije i Tamiškom Banatu, posebnoj habsburškoj krunovini. Nakon ukidanja vojvodstva 1860. godine, selo je ponovo uključeno u Bačko-bodrošku županiju. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, većina stanovnika sela govorila je slovačkim jezikom. Od 1918. godine, selo je bilo dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije premenovana u Jugoslaviju). U periodu 1918–1919. bilo je dio Banata, Bačke i Baranje, a također je od 1918. do 1922. bilo dio Novosadske županije. Od 1922. do 1929. nalazilo se u sastavu Bačke oblasti, a od 1929. do 1941. u sastavu Dunavske banovine. Nakon Prvog svjetskog rata, u blizini Kisača izgrađeno je novo naselje pod nazivom Tankosićevo. Ovo novo naselje naseljeno je s 24 porodice srpskih kolonista. U periodu od 1941. do 1944. Kisač i Tankosićevo bili su pod okupacijom sila Osovine i pripojeni Mađarskoj pod vlašću Hortija. Godine 1944. sovjetska Crvena armija i jugoslavenski partizani protjerali su snage Osovine iz ove oblasti, te su oba naselja uključena u autonomnu pokrajinu Vojvodinu u okviru nove socijalističke Jugoslavije. Od 1945. Vojvodina je dio Narodne Republike Srbije u sastavu Jugoslavije. Nakon rata, u oba naselja zabilježena je slovačka etnička većina. Tokom 1970-ih godina, dva sela, Kisač i Tankosićevo, spojena su u jedno naselje pod nazivom Kisač. == Demografija == == Populacija kroz historiju == * 1948: 5,664 * 1953: 5,671 * 1961: 5,907 * 1971: 6,022 * 1981: 6,220 * 1991: 5,850 * 2002: 5,471 * 2011: 5,091 * 2022: 4,511 === Etničke grupe === Prema podacima popisa stanovništva iz 2022. godine, etnički sastav sela čine:<ref>{{Cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/serbia-ethnic-loc2022.htm|title=Ethnic composition of Serbia 2022|website=pop-stat.mashke.org|access-date=30. 12. 2025|archive-date=2. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260102055334/http://pop-stat.mashke.org/serbia-ethnic-loc2022.htm|url-status=dead}}</ref> * 3.137 (69,5%) – Slovaci * 911 (20,2%) – Srbi * Ostali / neopredijeljeni / nepoznato == Kultura == U naselju postoji Slovačka evangelistička crkva, napravljena 1795. godine, kao i Srpska pravoslavna crkva iz 1773. Kulturno-informativni centar Kisač (KYS), osnovan 1964. godine, promoviše kulturne aktivnosti, uglavnom folklor i amatersko pozorište. Radio Kisač, koji djeluje u okviru KYS-a, bio je i prva lokalna radio-stanica osnovana u Vojvodini.<blockquote>''Također pogledajte: [[Slovačka evangelistička crkva augsburške vjeroispovijesti u Srbiji]]''</blockquote> == Geografija == == Saobraćaj == Povezana je sa Novim Sadom autobuskim linijama 42 i 43. == Poznate osobe == * Milan Stepanov, fudbaler * Ján Podhradský, fudbaler * Jozef Roháček, prevodilac Biblije * Ivan Vladimir Rohaček, šahist * Daniel Pixiades, pisac == Pobratimski gradovi == Kisač ima prijateljske odnose sa: * {{ZD|SLK}} [[Kysak]], [[Slovačka]] * {{ZD|SLK}} [[Belá-Dulice]], [[Slovačka]] * {{ZD|SLK}} [[Hontianske Nemce]], [[Slovačka]] == Također pogledajte == * [[Tankosićevo]] * [[Novi Sad]] * [[Naseljena mjesta u Srbiji]] * [[Spisak gradova i sela u Vojvodini]] == Reference == [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] nghaw3w3mde0g4ysq7s2gjhb47x5uv5 Laponci 0 80230 3898944 3852310 2026-06-18T08:42:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898944 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sami flag.svg|228px|mini]] [[Datoteka:LocationSapmi.png|Područje na kojem žive laponci|228px|mini]] '''Laponci''' (Lapi, Saami, Sámi) su [[autohtoni narod]] koji živi na sjeveru [[Norveška|Norveške]], [[Švedska|Švedske]], [[Finska|Finske]] i [[Rusija|Rusije]]. Prema nekim procjenama broj laponaca ja između 50.000 - 100.000<ref>{{Cite web |url=http://www.samitour.no/suomi/9-1-historie.html |title=Samitour |access-date=27. 2. 2011 |archive-date=1. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001072941/http://www.samitour.no/suomi/9-1-historie.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.norway.org.uk/aboutnorway/society/people/population/sami/ |title=Sami people |access-date=9. 9. 2012 |archive-date=1. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121201143248/http://www.norway.org.uk/aboutnorway/society/people/population/sami/ |url-status=dead }}</ref> . Narod ima dugu historiju, bogatu narodnu baštinu i živi na specifičan način. Sam narod naziva sebe Saami, dok ime Laponci smatraju malo pogrdnim{{Izvor}}. Saami su podijeljeni u desetak narodnih skupština koje se dosta razlikuju po kulturno-historijskim karakteristikama, jeziku i načinu života. Neke grupe su sačuvale do danas narodne običaje svojih prednika. Na sjevernim prostranstvma ruskog poluostrva [[Kola]] te manjim dijelom na sjeveroistoku Finske i Norveške žive tri narodne grupe Saamija. Na krajnjem sjeveroistoku Kole nalaze se terski Saami - to je malobrojna grupa koja izumire. Na Koli živi najviše kildinskih Saamija koji su u nekoliko sela uspjeli sačuvati stara obilježja i jezik. Čak imaju i nekoliko škola u kojima se uči i specifični [[kildinski jezik]]. Imaju karakteritična narodna kola. Zapadnije od njih živi grupa skoltskih Saamija. Njih je vrlo malo, ali im je očuvana narodna baština s ugroženim jezikom koji se uči u nekoliko škola (postoje čak i [[skoltski]] jezični udžbenici). Na sjeveru Finske, Švedske i Norveške još žive tri laponske grupe. Najmalobrojniji su inarijski Saami koji održavaju živu narodnu tradiciju (glavno sjedište naselje [[Inari]]). Na samom sjeveru Norveške, uz [[fjord]]ove, živi malobrojna grupa pomorskih Saamija. Na njihovoj teritoriji nalazi se i znameniti sjeverni morski rt [[Nordkapp]], a gotovo su ih asimilirali [[Norvežani]]. U sjevernoj Finskoj i dijelom Norveškoj živi jedna od najpoznatijih laponskih grupa davvijski Saami. Sačuvana je narodna tradicija i jezik, postoje saamijske škole, izdaju se knjige, časopisi i udžbenici, djeluju posebne radijske postaje i slično. U sjevernoj i srednjoj Švedskoj i Norveškoj razlikujemo još najmanje četiri grupe Laponaca. Na sjeveru Švedske, u kraju gromadnog gorja s velikim rudnim bogatstvima, žive lulejski Saami. Oni su razmjeno dobro sačuvali svoj jezik, dobri su obrtnici (posebno drvodjelci), imaju razrađen obrazovni sistem, nakladničku i informativnu djelatnost i druge kulturne djelatnosti. Pitejski Saami nastanjuju izduženi prostor oko [[Botnički zaliv|Botničkog zaliva]] na [[Baltičko more|Baltičkom moru]] (i velike luke [[Lulea]]), pa sve do norveških obala prema južnim Lofotima na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]]. To je i dalje polunomadski narod koji polako izumire. Prema srednjoj Švedskoj i Norveškoj živi manja grupa umejskih Saamija koji su održali raznoliku narodnu tradiciju, ali im je jezik već posve ugrožen iako neke školske sate imaju na svom jeziku. Konačno, na granici Norveške i Švedske prema jugu živi grupa aarjelskih Saamija koji imaju svoje škole na norveškoj strani, a u Švedskoj su gotovo asimilirani. Izdaju i svoje publikacije, uz sudjelovanje u obrazovnom sistemu na vlastitom jeziku. == Također pogledajte == * [[Zastava Sami naroda]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Sami people}} [[Kategorija:Narodi]] [[Kategorija:Skandinavija]] eldu5t560c26906b3ld13wa3ymu5k8s Kleitus 0 89497 3898918 3541348 2026-06-17T21:22:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898918 wikitext text/x-wiki '''Kleitus''' (Kleit, Klit, Cleitus) bio je [[Iliri|ilirski]] vladar iz plemena [[Enhilejci]] ili [[Dardanci]]. Vladao je od 335. godine p. n. e. Otac mu je bio [[Bardilis]] I (vladao od 385-358. godine p. n. e.) i po njemu je nazvao i svoga sina ([[Bardilis II]], vladao od 295-290. godine p. n. e.).<ref name="Il. kraljevina">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}</ref> Kleitus i [[Glaukijas]] iz plemena [[Taulanti]] su se 335. godine p. n. e. udružili u borbi protiv [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]]. Kao odgovor na to, Aleksandar je krenuo s vojskom u [[Balkanska kampanja Aleksandra Velikog|opsadu utvrđenog Peliuma]] (Pelion). Glaukijas i Kleitus su bili iznenađeni brzim dolaskom [[Antička Makedonija|Makedonaca]] jer tada još nisu bili spojili svoje snage. Čini se i da je nedostajalo koordinacije u djelovanju Galukijasa i Kleitusa jer je Aleksander bio u teškoj situaciji i sa sve manje zaliha. Antički historičar [[Arijan]] (oko 86-146. godine n. e.) navodi da je Kleitus "žrtvovao tri dječaka, tri djevojčice i tri ovna uoči bitke protiv Aleksandra Velikog".<ref name="Makedonija">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Glaukijas je uhvatio u klopku Aleksandrovog generala Filotasa koji je bio upućen po zalihe. Aleksandar mu je požurio pomoći i spriječio Glaukijasa od napada na Filotasa. Na kraju je Aleksandar zauzeo Pelium i otjerao Glaukijasa i Kleitusa a zatim pridobio ostale ilirske vođe da mu se pridruže u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Kleitus se sklonio u taulantskim planinama. Razlog Aleksandrove pobjede leži u disciplini i njegovom ratnom geniju (i možda, sreći, zna li sa da su oko 50 godina prije ovog događaja Makedonci bili teško poraženi).<ref name="Makedonija"/> == Literatura == *{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }} *{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url = http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn = |access-date=25. 12. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |archive-date=23. 9. 2018 |url-status = dead }} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *David J. Lonsdale, Alexander the Great, Routledge, 2007, {{ISBN|0-415-35847-7}}, 9780415358477 *J.J. Wilkes, The Illyrians, Wiley-Blackwell, 1996, {{ISBN|0-631-19807-5}}, 9780631198079 *[http://istorijabalkana.com/index.php?option=com_content&task=view&id=137&Itemid=4 Historija Balkana]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20120815220527/http://www.illyrians.org/illyriankings.html Ilirski kraljevi] *[https://web.archive.org/web/20090422163858/http://www.fanaticus.org/DBA/armies/I47/index.html Antičke armije] {{Iliri}} [[Kategorija:Ilirsko kraljevstvo]] my3hvl66gzp9q3chs2zvkaoy51ekl1k Kreda (period) 0 96221 3898932 3891669 2026-06-18T03:07:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898932 wikitext text/x-wiki {{Mezozoik}} [[datoteka:Aptian - Acrocanthosaurus.png|thumb|400px|Palaeogeografija Zemlje u [[aptij]]u, sa lokacijama fosila ''[[Acrocanthosaurus]]'' označenih zelenim tačkama]] '''Kreda''' – u [[geološka vremenska skala|geološkoj vremenskoj skali]] – [[geološki period|period]] je koji je trajao od prije 145 do 66 miliona godina. Bila je treći, posljednji i najduži period [[Mezozoik|mezozojske]] [[geološka era|ere]]. Ime je izvedeno iz [[latinski|latinskog termina]] ''creta'' ({{Jez-bs|kreda}}). Uobičajena skraćenica mu je '''K''', od istoznačne [[njemački|njemačke]] riječi ''Kreide'' ({{Jez-bs|kreda}}). == Naziv i datiranje == Kao i kod drugih starijih geoloških perioda, naslage [[stijena]] koje definišu kredu su vrlo dobro prepoznate, ali tačan početak i kraj variraju za nekoliko miliona godina. Nikakvo veliko [[izumiranje]] ili bujanje života nije dijelilo kredu od jure. Međutim, kraj perioda je jasno definisan i smješten u naslage bogate [[iridijum]]om koje se mogu naći svuda u svijetu i koje se povezuju s [[meteor]]skim [[krater]]om Čiksulub na [[Jukatan]]u i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Ova naslaga je jasno datirana na 65,5 Ma. Sudar meteora sa [[Zemlja (planeta)|Zemljom]] vjerovatno je odgovoran za veliko i temeljno proučavano Kredno-tercijarno masovno izumiranje. Riječ kreda dolazi iz [[Latinski jezik|latinskog]] gdje je, slično kao i u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]], označavala naslage kalcijum karbonata formirane od slojeva umrlih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] u naslagama gornje krede u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i susjednoj kontinentalnoj [[Evropa|Evropi]]. === Izumiranje === Tokom masovnog izumiranja koje određuje kraj krede veliki broj vrsta (~50%) i poznatih porodica (~25%) nestao je. [[Biljke]] su bile gotovo netaknute, dok su [[More|morski]] [[Organizam|organizmi]] najteže pogođeni. To uključuje veliki broj (~95%) tipova [[plankton]]skih foraminifera (osim Globigerinida), te još veći broj Coccolithophore-a, kao i sve amonite belemnitske [[Glavonošci|glavonošce]], i sve grebenske rudistne [[Mekušci|mekušce]], kao i sve morske [[Reptili|reptile]] osim [[Kornjače|kornjača]] i [[Krokodili|krokodila]]. [[Dinosaurusi]] su bili najpoznatije žrtve krednog izumiranja. Dinosaurusi koji su bili specifični za kraj perioda (kao Tyrannosaurus rex, Triceratops, i Ankylosaurus) potpuno su izbrisani. Posljednji [[pterosaurusi]] su izumrli, isto kao [[ptice]] iz reda Enantiornithes i Hesperornithiformes. Intenzivno izumiranje insekata za vrijeme sredine krede počelo je u albiju. Kreda je bila period s relativno toplom [[klima|klimom]], što je rezultiralo visokom eustatskom razinom mora, koja je stvorila brojne plitke dijelove [[Unutrašnje more (geologija)|unutrašnjosti mora]]. Ovi okeani i mora bili su naseljeni sada izumrlim [[gmizavvi|morskim gmizavcima]], [[amoniti]]ma i [[rudisti]]ma, dok su [[dinosaur]]i i dalje dominirali na kopnu. Tokom tog vremena pojavile su se nove grupe [[sisar]]a i [[ptica]], kao i [[cvjetnice]]. Kreda (zajedno s mezozoikom) završila je događajem [[kredno-paleogensko izumiranje|kredno-paleognskog izumiranja]], velikim masovnim izumiranjem u kojem su nestalemnoge grupe, uključujući leteće dinosaure, [[Pterosauri|pterosaure]] i velike morske gmizavce. Kraj krede definiran je naglom [[kredno-paleogenska granica|kredno-paleogenskom granicom izum]] (granica K – Pg), geološkim obilježjima povezanim s masovnim izumiranjem između [[mezozoik|mezozojske]] i [[kenozoik|kenozojske]] [[geološka era|ere]]. == Geologija == === Historija istraživanja === Kredu kao zasebno razdoblje prvi je definirao belgijski geolog [[Jean Baptiste Julien d'Omalius d'Halloy|Jean d'Omalius d'Halloy]], 1822. godine.<ref>{{cite journal | author = d’Halloy, d’O., J.-J. | year = 1822 | title = Observations sur un essai de carte géologique de la France, des Pays-Bas, et des contrées voisines |trans-title=Observations on a trial geological map of France, the Low Countries, and neighboring countries | journal = Annales des Mines | volume = 7 | pages = 353–376 | url = https://books.google.com/books?id=c-ocAQAAIAAJ&pg=PA353#v=onepage}}</ref> Sa stranice 373: "Treće, što odgovara onome što se već nazivalo „kredna formacija“, bit će označeno imenom „kredni teren“, koristeći [[stratum]]e u [[Pariški bazen|Pariškom bazenu]]<ref>Editor Great Soviet Encyclopedia/Sovetskaya Enciklopediya (1974) Sovetskaya Enciklopediya, Moscow/Moskva, jezik ruski</ref> i imenovano po opsežnim koritima [[kreda]] ([[kalcij-karbonat]]a odloženim ljušturama morskih [[beskičmenjak]]a, uglavnom [[Kokoliti|kokolita]] koji se nalaze u gornjem krednom kraju zapadne [[Evropa|Evrope]].<ref>{{cite book|title=Glossary of Geology|publisher=American Geological Institute|edition=3rd|page= 165|year=1972|place=Washington, D.C.}}</ref> === Stratigrafska potpododjela === Kreda je podijeljena na [[rana kreda|ranu]] i [[kasna kreda|kasnu]] [[geološka epoha|epohu]], ili donju i gornju kredu stratigrafske serije. U starijoj literaturi kreda se ponekad dijeli u tri serije: [[neokomij]] (donji/rani), [[galska epoha|galsku]] (srednju) i [[senonij]] (gornja/kasna). Potpodjela u jedanaest [[stadij (stratigrafija)|stadija]], koja potiče iz evropske stratigrafije, danas se koristi širom svijeta. U mnogim dijelovima svijeta još uvijek s4 koriste alternativne lokalnie potpodjele Kao i u drugim starijim geološkim periodima, stijene krede dobro su identificirane, ali tačna starost baza sistema neizvjesna je za nekoliko miliona godina. Ni veliko [[izumiranje]] ni bujica raznolikosti ne razdvajaju kredu od jure. Međutim, vrhunac sistema je oštro određen i postavljen je na [[iridij]]ski sloj bogat širom svijeta, za koji se vjeruje da je povezan sa [[Chicxulubski krater|Chicxulubskim udarnim kraterom]], a njegove granice okružuju dijelove na [[poluotok Jukatan|poluotoku Jukatan]] i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Ovaj sloj je datiran na prijr 66.043 miliona godina.<ref>{{cite journal |author= Renne, Paul R. |year=2013 |title= Time scales of critical events around the Cretaceous-Paleogene boundary |url= https://archive.org/details/sim_science_2013-02-08_339_6120/page/684 |journal=Science |volume=339 |pages=684–688 |doi=10.1126/science.1230492|bibcode = 2013Sci...339..684R |pmid=23393261 |issue=6120|display-authors=etal}}</ref> Period razgraničenja jura-kreda, u vrijeme prije 140 milion godina, umjesto uobičajeno prihvaćenih 145 milion predloženo je 2014. godine na temelju stratigrafske studije [[Vaca Muerta|Forma Vaca Muerta]] u [[Bazen Neuquén|Bazenu Neuquén]], [[Argentina]].<ref>{{cite journal |last1=Vennari |first1=Verónica V. |last2=Lescano |first2=Marina |last3=Naipauer |first3=Maximiliano |last4=Aguirre-Urreta |first4=Beatriz |last5=Concheyro |first5=Andrea|last6=Schaltegger |first6=Urs |last7=Armstrong |first7=Richard |last8=Pimentel |first8=Marcio |last9=Ramos |first9=Victor A. |author-link9=Víctor Alberto Ramos |date=2014 |title=New constraints on the Jurassic–Cretaceous boundary in the High Andes using high-precision U–Pb data |journal=Gondwana Research |volume=26 |issue= 1|pages=374–385 |doi= 10.1016/j.gr.2013.07.005|bibcode=2014GondR..26..374V }}</ref> [[Víctor Alberto Ramos|Víctor Ramos]], jedan od autora studije koja predlaže graničnu dob od 140 miliona godina, studiju vidi kao "prvi korak" ka formalnoj promjeni dobi u [[Međunarodna unija za geološkie nauke|Međunarodnoj uniji za geološke nauke]] (International Union of Geological Sciences).<ref>{{cite web |url=http://cienciauanl.uanl.mx/?p=1384 |title=Entrevista al Dr. Víctor Alberto Ramos, Premio México Ciencia y Tecnología 2013 |last1=Jaramillo |first1=Jessica |date= |website= |access-date= |quote= Si logramos publicar esos nuevos resultados, sería el primer paso para cambiar formalmente la edad del Jurásico-Cretácico. A partir de ahí, la Unión Internacional de la Ciencias Geológicas y la Comisión Internacional de Estratigrafía certificaría o no, depende de los resultados, ese cambio.|language=Spanish}}</ref> Od najmlađih ka najstarijima, potpodjela krednog perioda (sa vremenskim rasponom u milionima godina) je: '''[[Kasna kreda]]''' *[[Mastrihtij]]&nbsp;– (66-72,1) *[[Kampanij]]&nbsp;– (72,1-83,6) *[[Santonij]]&nbsp;– (83,6-86,3) *[[Koniacij]]&nbsp;– (86,3-89,8) *[[Turonij]]&nbsp;– (89,8-93,9) *[[Cenomanij]]&nbsp;– (93,9-100,5) '''[[Rana kreda]]''' *[[Albij]]&nbsp;– (100,5-113,0 *[[Aptij]]&nbsp;– (113,0-125,0 *[[Baremij]]&nbsp;– (125,0-129.4 *[[Hauterivij]]&nbsp;– (129,4-132,9 *[[Valanginij]]&nbsp;– (132,9-139,8 *[[Beriasij]]&nbsp;– (139,8-145,0) ===Formacije stijena=== [[Datoteka:MosasaurusHoffmann.jpg|thumb|250px| Fosilne čeljusti ''[[Mosasaurus | Mosasaurus hoffmanni]]'', iz [[mastrihtij]]a iz nizozemskog Limburga, crtež nizozemskog geologa [[Pieter Harting|Pietera Hartinga]] (1866).]] [[Datoteka:9119 - Milano, Museo storia naturale - Scipionyx samniticus - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007.jpg|thumb|250px|[[Scipionyx]], [[teropod]]ni dinosaur iz rane krede, [[Italija]].]] Visoka razina mora i topla klima krede značili su da su velika područja kontinenata prekrivena toplim, plitkim morima, pružajući stanište mnogim morskim organizmima. Kreda je bila imenovana za velika ležišta krede ovog doba u Evropi, ali u mnogim dijelovima svijeta ležišta krede su od morski [[krečnjak]], stijene koje se formiraju u toplim okolnostima morskih plićaka. Zbog visoke razine mora postojao je ogroman prostor za takvu [[sedinet]]aciju . Zbog relativno mladog doba i velike debljine sistema, kredne stijene su evidentne u mnogim područjima širom svijeta. [[Kreda]] je tip stijena karakterističan za (ali ne ograničavajući se na) period krede. Sastoji se od [[kokolitoforide|kokolita]], mikroskopski malih [[kalcit]]nih skeleta [[kokolitoforide|kokolitoforida]], vrsta [[alge|algi]] koje su rasle u krednim morima. Na sjeverozapadu Evrope naslage iz gornje krede karakteristične su za [[kredna grupa|krednu grupu]], koja tvori [[bijele litice Dovera]] na južnoj obali [[Engleska|Engleske]] i slične litice na [[Francuska|francuskoj]] obali [[Normandija|Normandije]]. Grupa nalazi se u Engleskoj, sjevernoj Francuskoj, niskim zemljama, sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]] i u podzemlju južnog dijela [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Kreda nije lahko konsolidizirna i grupa krede se i dalje sastoji od labavih sedimenata na mnogim mjestima. Grupa također ima i druge [[krečnjak]]e s [[arenit]]ima. Među fosilima koje sadrže su [[morski ježevi]], [[belemniti]], [[amoniti]] i morski [[gmizavci]], kao što je [[Mosasaurus]] U južnoj Evropi, kreda je obično morski sistem koji se sastoji od kompetencija krečnjačkih korita ili nekompetentnih [[marl]]ova. Budući da [[alpska orogeneza|alpski planinski lanci]] još nisu postojali u kredi, ta su se ležišta formirala na južnom rubu evropskog [[kontinentalni prag|kontinentalnog praga]], na rubu [[Tetiski okean|Tetiskog okeana]]. Zastoj dubokih morskih struja u srednjim krednim vremenima uzrokovao je beskisične uvjete u morskoj vodi ostavljajuci deponiranu organsku tvar nerazloženu. Polovina svjetskih rezervi nafte nastala je u ovo vrijeme u anoksijskim uvjetima onoga što će postati [[Perzijski zaliv|Perzijski]] i [[Meksički zaliv]]. Na mnogim mestima širom sveta, tokom ovog intervala formirali su se tamni anoksijskn+i [[škriljci]].{{sfn |Stanley|1999 |pp = 481–482}} Oni su važan [[izvorni kamen]] za [[nafta|naftu]] i [[plin]], naprimer u podzemlju [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. ==Paleogeografija== [[datoteka:US cretaceous general.png|thumb|upright=1.4|Geografija granica Sjedinjenih Država u kasnom krednom periodu]] Tokom krede, kasni – [[paleozoik|paleozojski]] – ranomezozojski [[superkontinent]] [[Pangea]] dovršio je svoj [[tektonika ploča|tektonski]] proboj u današnje [[kontinent]]e , iako su se tada njihovi položaji bitno razlikovali. Kako se [[Atlantski okean]] proširio, planinska konstrukcija konvergentno-marginalna ([[orogeneza]]) koja je započela tokom [[jura|jure]] nastavila se u [[Američki Kordiljeri|sjevernoameričkim Kordiljerima]], a zatim kao [[Nevadska orogenija]] pratili su [[Sevierska orogenija|Sevier]] i [[Laramidska orogeneza|Laramidsku orogenezu]]. Iako je [[Gondwana]] još uvijek bila netaknuta na početku krede, raspala se na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Antarktik]] i [[Australija|Australiju]] odmaknute od [[Afrika|Afrike]] (iako su [[Indija]] i [[Madagaskar]] ostali međusobnosu vezani). Tako su novoformirani Južni [[Atlantik]] i [[Indijski okean]]. To aktivno razdruživanje podiglo je velike podmorske planinske lance duž vodnjaka, podižući [[more|razinu mora]] širom svijeta. Sjeverno od Afrike, [[Tetisko more]] se i dalje sužavalo. Široka plitka mora proširila su se središnjom [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] ([[zapadni unutrašnji put|zapadnim unutrašnjim morskim putem]]) i Evropom, a zatim su se povukla kasno u razdoblju, ostavljajući guste morske naslage zakrčene između korita [[ugalj|uglja]] . Na vrhuncu krede [[transgresija (geologija)|transgresijom]], jedna trećina sadašnjeg kopnenog prostora Zemlje je bila potopljena.<ref>{{cite book |first1=Dougal |last1=Dixon |first2=M J |last2=Benton |first3=Ayala |last3=Kingsley |first4=Julian |last4=Baker|title=Atlas of Life on Earth |url=https://archive.org/details/atlasoflifeonear0000unse |location=New York |publisher=Barnes & Noble Books |year=2001 |page=[https://archive.org/details/atlasoflifeonear0000unse/page/215 215] |isbn=9780760719572}}</ref> Kreda je upravo poznata po današnjim [[kreda]]ma; doista, više krede nastalo je u ovom periodu nego u bilo kojem drugom u [[fanerozoik]]u.{{sfn | Stanley|1999 |p=280}} Aktivnosti [[Srednji okeanski greben|Srednjeg okeanskog grebena]] – tačnije, cirkulacija morske vode kroz proširene grebene – obogatila je okeane kalcijem; ovo je okeane učinilo zasićenijim i povećalo bioraspoloživost elementa za [[kokholithophoride|karbonatni nanoplankton]].{{sfn |Stanley|1999|pp=279–281}} Ove raširene [[karbonat]]ne i ostale [[sedimentne stijene|sedimentne naslage]] čine kredne stijene posebno finim. Poznate [[Geološka formacija|formacije]] iz Sjeverne Amerike uključuju bogate morske fosile [[kanzas]]kog [[Smoky Hill Chalk]] i kopnenu faunu kasne krede [[Formacija Hell Creek|formacile Hel Krika]]. Ostala važna taloženja krede su u [[Europa|Evropi]] (npr., [[Weald]]) i [[Kina|Kini]] ([[Formacija Yixian]]). Na području koje je sada [[Indija]], u vrlo kasnoj kredi i ranom [[paleocen]]u, eruptirani su masivna ležišta lave zvane [[Dekanske zamke]]. == Klima == Trend hlađenja posljednje jurske epohe nastavio se u prvom doba krede. Postoje dokazi da su snježne padavine bile uobičajene u višim širinama, a tropi su postali vlažniji nego za vrijeme [[trijas]]a i jure.<ref name="The Berriasian Age">{{cite web|url=http://palaeos.com/mesozoic/cretaceous/berriasian.html|title=Palaeos Mesozoic: Cretaceous: The Berriasian Age|first=M.Alan|last=Kazlev|website=Palaeos.com|access-date=18. 10. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101220223930/http://palaeos.com/Mesozoic/Cretaceous/Berriasian.html|archive-date=20. 12. 2010}}</ref>[[Glacijacija]] je, međutim, bila ograničena na planine visoke [[geografske širine]], iako je sezonski snijeg mogao postojati i dalje od polova. Klizanje ledenog kamenja u morsko okruženje dogodio se tokom većeg dijela krede, ali dokazi taloženja direktno iz glečera ograničeni su na ranokredni bazen Eromanga na jugu [[Australija€Australije]].<ref>{{Cite journal | last1 = Alley | first1 = N. F. | last2 = Frakes | first2 = L. A. | doi = 10.1046/j.1440-0952.2003.00984.x | title = First known Cretaceous glaciation: Livingston Tillite Member of the Cadna‐owie Formation, South Australia | journal = Australian Journal of Earth Sciences | volume = 50 | issue = 2 | pages = 139–144 | year = 2003 | pmid = | pmc = |bibcode = 2003AuJES..50..139A }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Frakes | first1 = L. A. | last2 = Francis | first2 = J. E. | doi = 10.1038/333547a0 | title = A guide to Phanerozoic cold polar climates from high-latitude ice-rafting in the Cretaceous | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-06-09_333_6173/page/546 | journal = Nature | volume = 333 | issue = 6173 | pages = 547–549 | year = 1988 | pmid = | pmc = |bibcode = 1988Natur.333..547F }}</ref> [[datoteka:Cretacico-isotermas-y-mapamundi.svg|thumb|left| Kompjuterski simulirani model površinskih uvjeta u srednjoj kredi, prije 100 miliona godina, prikazuje približnu obalu i izračunava [[Izoterma (konturna linija)|izoterma]]]] Nakon završetka prvog doba, temperature su se opet povisile, a ti su uslovi bili gotovo konstantni do kraja perioda. Zagrijavanje je moglo biti posljedica intenzivnog [[vulkan]]skog djelovanja koje je proizvelo velike količine [[ugljik-dioksid]]a. Između prije 70–69 i 66–65 miliona godina, izotopski omjeri ukazuju na povišene atmosferske pritiske CO<sub>2</sub> s razinama od 1000–1400 ppmV i srednje godišnje temperature na zapadu [[Texas]a] između 21 i 23&nbsp;°C. Atmosferski CO<sub>2</sub> i temperaturni odnosi ukazuju na udvostručenje pCO<sub>2</sub> popraćeno porastom temperature za ~0.6&nbsp;°C.<ref>{{cite magazine |last1=Nordt |first1=Lee |first2=Stacy |last2=Atchley |first3=Steve |last3=Dworkin |title=Terrestrial Evidence for Two Greenhouse Events in the Latest Cretaceous |magazine=GSA Today |volume=13 |issue=12 |date= decembar 2003 |doi=10.1130/1052-5173(2003)013<4:TEFTGE>2.0.CO;2}}</ref> Proizvodnja velike količine magme, koja se različito pripisuje [[plašt]]u ili tektonskoj ekstenziji,<ref name=Foulger>{{cite book |title=Plates vs. Plumes: A Geological Controversy |author=Foulger, G.R. |url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405161485.html |year=2010 |isbn=978-1-4051-6148-0 |publisher=Wiley-Blackwell |access-date=25. 6. 2020 |archive-date=25. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171125195240/http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405161485.html |url-status=dead }}</ref> dodatno je gurnula nivo mora prema gore, tako da su velike površine kontinentalne kore bile prekrivene plitkim morem. [[Tetisko more]] koje povezuje tropski okeanski istok sa zapadom također je pomoglo u zagrijavanju globalne klime. Toploti prilagođeni [[biljni fosili]] poznati su sa lokaliteta na sjeveru kao što su [[Aljaska]] i [[Grenland]], dok su [[dinosaur]]ski fosili pronađeni unutar 15 stepeni krede [[južni pol|južnog pola]].{{sfn|Stanley|1999|p=480–482}} Bez obzira na to, postoje dokazi o ostanku mora na [[Antarktik]]u i u [[turonij]]skom dobu.<ref>{{cite journal | last1 = Bornemann | first1 = Norris RD | last2 = Friedrich | first2 = O | last3 = Beckmann | first3 = B | last4 = Schouten | first4 = S | last5 = Damsté | first5 = JS | last6 = Vogel | first6 = J | last7 = Hofmann | first7 = P | last8 = Wagner | first8 = T | s2cid = 206509273 | date = Jan 2008 | title = Isotopic evidence for glaciation during the Cretaceous supergreenhouse | url = https://archive.org/details/sim_science_2008-01-11_319_5860/page/188 | journal = Science | volume = 319 | issue = 5860| pages = 189–92 | doi = 10.1126/science.1148777 | pmid = 18187651 | bibcode = 2008Sci...319..189B }}</ref> Vrlo blagi [[temperatura|temperaturni gradijent]] od [[ekvator]]a do polova značio je slabije globalne vjetrove, koji pokreću okeanske struje, rezultirajući sa manje velikih valova i više stajaćim [[okean]]ima nego danas. O tome svjedoče rašireni crni [[škriljci]] i čest [[anoksijski događaj]]i.{{sfn|Stanley|1999|pp=481–482}}Sedimenatna jezgra pokazuju da su tropske temperatura mora možda nakratko rasle na 42<sup>o</sup>, tj. 17 <sup>o</sup>C toplije nego trenutno, sa prosekom oko 37 <sup>o</sup>C . U međuvremenu, duboke temperature okeana bile su čak 15 do 20<sup>o</sup>C više od današnjih.<ref>[http://www.physorg.com/news10978.html "Warmer than a Hot Tub: Atlantic Ocean Temperatures Much Higher in the Past" PhysOrg.com. Retrieved 12/3/06.]</ref>{{sfn|Skinner| Porter|1995|p=557}} ==Život== ===Flora=== [[datoteka:Conguillio llaima.jpg|thumb| Iako su se prvi predstavnici lisnatih stabala i pravih trava pojavili u kredi, u flori su još uvijek dominirali četinari poput „[[Araucaria]]“ “(ovdje: Moderna„ Araucaria araucana “u [[Čile]]u). ]] Tokm ovog perioda jako su se raširile [[cvjetnice]] ([[angiosperme]]),<ref>{{Cite journal|last1=Coiro|first1=Mario|last2=Doyle|first2=James A.|last3=Hilton|first3=Jason|date=25. 1. 2019|title=How deep is the conflict between molecular and fossil evidence on the age of angiosperms?|journal=New Phytologist|volume=223|issue=1|pages=83–99|language=en|doi=10.1111/nph.15708|pmid=30681148|doi-access=free}}</ref> prevladavajući sve do [[kampanij]]skog doba na kraju perioda. Njihovoj evoluciji pomogla je pojava [[pčela]]; u stvari, razvoj angiospermi i [[insekti|inseakta]] dobar je primer [[kooevolucija|koevolucije]]. Prvi predstavnici mnogih liščarskih [[stable]]šica, uključujući [[ficus|smokvu]] , [[Platanus|platane]] i rod ''[[magnolija|Magnolia]]'', pojavili su se u kredi. U isto vrijeme, neke ranije mezozojske [[golosjemenjače]] i dalje su uspijevale (majmunsko drveće ''[[Araucaria]]'' ) i drugi [[četinari]] bili su obilni i rasprostranjeni. Neki redovi [[paprati]] , poput [[Gleicheniales]], pojavili su se u [[fosil|fosilnim zapisima]] iz krede i postigli rano široko rasprostranjenje.<ref>C.Michael Hogan. 2010. [http://www.eoearth.org/article/Fern ''Fern''. Encyclopedia of Earth. National council for Science and the Environment] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20111109071540/http://www.eoearth.org/article/Fern |date=9. 11. 2011 }}. Washington, DC</ref> Gymnosperm taxa like [[Bennettitales]] and [[Hirmeriella]] died out before the end of the period.<ref>{{cite web|title=Introduction to the Bennettitales|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/seedplants/bennettitales.html|publisher=University of California Museum of Paleontology|access-date=30. 5. 2014}}</ref> === Kopnena fauna === Na kopnu su [[sisari]] uglavnom male veličine, ali vrlo relevantna komponenta [[fauna|faune]]), s tim da su multiituberkulatni [[cimolodonti]] na nekim mjestima brojčano nadmašili dinosaurure.<ref>{{cite book |last1=Kielan-Jaworowska |first1=Zofia |first2=Richard L. |last2=Cifelli |first3=Zhe-Xi |last3=Luo|year=2005 |title=Mammals from the Age of Dinosaurs: Origins, Evolution, and Structure |url=https://archive.org/details/mammalsfromageof0000kiel |url-access=limited |p=299 |publisher=Columbia University Press |isbn=9780231119184}}</ref> Do smog kraja krede, nije bilo ni [[rorbar]]a ni sisara sa placenta|placentom]],<ref>{{cite journal |title=Eutherians experienced elevated evolutionary rates in the immediate aftermath of the Cretaceous–Palaeogene mass extinction |first1=Thomas John Dixon |last1=Halliday |first2=Paul |last2=Upchurch |first3=Anjali |last3=Goswami |date=29. 6. 2016 |journal=Proc. R. Soc. B |volume=283 |issue=1833 |pages=20153026 |doi=10.1098/rspb.2015.3026 |pmid=27358361 |pmc=4936024}}</ref> ali razne netorbarske [[Metatheria]] i neplacentne [[Eutheria]] već su se počele uveliko diverzificirati, počevši od [[mesožder]]a ([[Deltatheroida]]), vodenih [[Stagodontidae]] i [[biljojed]]a ('' [[Schowalteria]] '', Zhelestidae). Različite "arhajske" skupine poput [[eutrikonodont]]a bile su česte u ranoj kredi, ali u kasnoj, kod sjevernih sisara prevladavale su multiituberkulate i [[Hheria]], pri čemu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] dominirijaju [[Dryolestoidae]]. Vrhunski grabljivci bili su [[archosaur]]ski [[gmizavci]], posebno [[dinosauri]] , koji su bili u svojoj najrazličitijoj fazi. [[Pterosaur]]i su bili uobičajeni u ranoj i srednjoj kredi, ali kako se nastavila oni su se gubili iz slabo razumljivih razloga (nekada se mislilo da se to zbilo usljed kompeticije s ranim [[ptica]]ma), ali sada se razumije da je ptičja [[adaptivna radijacija]] nije u skladu s opadanjem pterosaura,<ref>{{Cite book| title = Pterosaurs: Natural History, Evolution, Anatomy|author=Wilton, Mark P. |isbn=978-0691150611|year=2013|publisher=Princeton University Press }}</ref> a do kraja razdoblja ostala su samo dvije visoko specijalizirane [[porodice (biologija)|porodice]]. Ležište [[Liaoning]] ([[Formacija Chaomidianzi]]) u [[Kina|Kini]] je prava škrinja sa sačuvanim ostacima brojnih vrsta malih dinosaura, [[ptica]] i [[sisar]]a, koji pružaju sliku života u ranoj kredi. Dinosaurski [[coelurosaur]]i koji su tamo pronađeni predstavljaju vrste grupe [[Maniraptora]], koja uključuje moderne ptice i njihove najbliže neptičje srodnike, kao što su [[dromaeosauri]], [[oviraptorosauri]], [[terizinosauri]], [[troodontidi]], zajedno s ostalim avioidima. Fosili ovih dinosaura iz [[Liaoning]]a ističu se po prisustvu dlakolikog [[pero|perja]]. [[Insekti]] su također diverzificirali je za vrijeme krede, a pojavili su se I najstariji poznati [[mrav]]i, [[termit]]i i neki [[lepidoptera]] srodni sa [[leptir]]ima] i [[moljac|moljcima]]. Pojavili su se I [[Aphidae]] (biljne uši), [[skakavci]] i [[žučne ose]].<ref name="UCMP" /> <center> <gallery> Tyrannosaurus-rex-Profile-steveoc86.png|''[[Tyrannosaurus|Tyrannosaurus rex]]'', jedan od najvećih kopnenih predatora svih vremena, živio je u vrijeme kasne krede. Velociraptor Restoration.png| Dužina oko 2 m i visina 0,5 m na boku, ''[[Velociraptor]] '' je bio pernat i lutao do kasne krede Triceratops by Tom Patker.png|''[[Triceratops]]'', jedan od najprepoznatljivijih rodova iz krede Ornithocheirus BW.jpg|''[[Ornithocheirus]]'', veliki [[ornithocheirid]]ni [[pterosaur]] iz rane krede, Engleska Confuciusornis sanctus mmartyniuk.png|''[[Confuciusornis]]'', rod ptica veličine vrane, iz rane krede Ichthyornis restoration.jpeg|''[[Ichthyornis]]'' je imao zube, ličio na morske ptice. kao [[ornithuram]] iz period kasne krede </gallery> </center> ===Morska fauna=== U morima su postali uobičajeni [[batoidea|zrakaši]], savremeni [[morski psi]] i [[teleostea]].<ref>{{cite web|url=http://www.talkorigins.org/origins/geo_timeline.html|title=EVOLUTIONARY/GEOLOGICAL TIMELINE v1.0|author=|date=|website=www.TalkOrigins.org|access-date=18. 10. 2017}}</ref> Morski gmazovi uključivali su [[ihtiosaur]]a u ranoj i srednjoj krede (izumrli tokom kasne krede, [[kenomanijsko-turonski anoksijski događaj]]), [[plesiosaur]]i tokom čitavog perioda i [[mosasaur]]i pojavljuju se u kasnoj kredi. '' [[Baculites]] '', rod [[amonit]]a sa ravnom ljušturom, cvjetao je u morima zajedno sa školjkama (rudistima). [[Hesperornithiformes]] bile su morske ptice ronci, bez sposobnosti letnja, koje su plivale poput [[greba]]. Globotruncanidne [[Foraminifera]] i [[Echinodermata]] poput morskih ježeva i [[Asteroidea|morski zvijezda]] također su uspijevali. Prva radijacija [[diatomeja]] (općenito sa [[silicijum-dioksid]]nim ljušuricama, a ne [[karbonat]]nim) u okeanima dogodile se tokom krede; slatkovodne diatomeje nisu se pojavile sve do [[miocen]]a.<ref name="UCMP">{{cite web|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/mesozoic/cretaceous/cretlife.html|title=Life of the Cretaceous|author=|date=|website=www.ucmp.Berkeley.edu|access-date=18. 10. 2017}}</ref> Kreda je također bila važan interval u evoluciji [[bioerozija]], proizvodnji pukotina i otpadaka u stijenama, tvrdoglavaca i školjki. <center> <gallery> Kronosaurus hunt1DB.jpg|Scena iz krede: ''[[Kronosaurus]]'' napada ''[[Woolungasaurus]]a''. Tylosaurus pembinensis 1DB.jpg|''[[Tylosaurus]]'' bio je veliki [[mosasaur]], mesožderni morski gmizavac koji se pojavio u kasnoj kredi. Hesperornis BW (white background).jpg| Snažni plivač i nazubljeni grabežljivi vodeni ptičar ''[[Hesperornis]]'' iz okeana kasne kede DiscoscaphitesirisCretaceous.jpg|[[Mmmonit]] ''[[Discoscaphites]] iris'', Formacija Owl Creek (gornja kreda, Ripley, Mississippi The fossils from Cretaceous age found in Lebanon.jpg| ''[[Nematonotus]] sp.'', ''Pseudostacus sp.'' I dio ''Dercetis triqueter'', [[Hakel]], [[Liban]] Cretoxyrhina attacking Pteranodon.png|''[[Cretoxyrhina]]'', jedna od najvećih krednih [[ajkula]], napada ''[[Pteranodon]]'' u Western Interior Seaway </gallery> </center> ==Također pogledajte== *[[Paleontologija]] *[[Mezozoik]] *[[Geološka vremenska skala]] {{clear}} ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Dopunska literatura== * Neal L Larson, Steven D Jorgensen, Robert A Farrar and Peter L Larson. ''Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway''. Geoscience Press, 1997. * {{cite book|author=[[Alex Rasnitsyn|Rasnitsyn, A.P.]] and Quicke, D.L.J.|title=History of Insects|year=2002|publisher=Kluwer Academic Publishers|id={{ISBN|1-4020-0026-X}}}} — detail coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects. * Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF] {{Commonscat|Cretaceous}} * {{Cite journal |author1 = Yuichiro Kashiyama |author2 = Nanako O. Ogawa |author3= Junichiro Kuroda | author4 = Motoo Shiro | author5 = Shinya Nomoto | author6 = Ryuji Tada | author7 = Hiroshi Kitazato | author8 = Naohiko Ohkouchi | title = Diazotrophic cyanobacteria as the major photoautotrophs during mid-Cretaceous oceanic anoxic events: Nitrogen and carbon isotopic evidence from sedimentary porphyrin | journal = Organic Geochemistry | volume = 39 | issue = 5 | pages = 532–549 | date = maj 2008 | doi = 10.1016/j.orggeochem.2007.11.010 |ref=harv}} * {{cite book |first1=Neal L |last1=Larson |first2=Steven D |last2=Jorgensen |first3=Robert A |last3=Farrar |first4=Peter L |last4=Larson |title=Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway |publisher=Geoscience Press |year=1997 |ref=harv}} * {{cite web |last=Ogg |first=Jim |date=juni 2004 |title=Overview of Global Boundary Stratotype Sections and Points (GSSP's) |archive-url=https://web.archive.org/web/20060716071827/http://www.stratigraphy.org/gssp.htm |url=http://www.stratigraphy.org/gssp.htm |archive-date=16. 7. 2006 |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Ovechkina |first1=M.N. |last2=Alekseev |first2=A.S. |year=2005 |title=Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event |url=http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf |journal=Journal of Iberian Geology |volume=31 |issue=1 |pages=149–165 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060824202146/http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf |archive-date=24. 8. 2006 |ref=harv}} * {{cite book |authorlink1=Alex Rasnitsyn |last1=Rasnitsyn |first1=A.P. |last2=Quicke |first2=D.L.J. |title=History of Insects |url=https://archive.org/details/historyofinsects0000unse |year=2002 |publisher=Kluwer Academic Publishers|isbn=978-1-4020-0026-3 |ref=harv}}—detailed coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects. * {{cite book |last1=Skinner |first1=Brian J. |first2=Stephen C. |last2=Porter |title=The Dynamic Earth: An Introduction to Physical Geology |url=https://archive.org/details/dynamicearthin00skin |url-access=registration |edition=3rd |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |year=1995 |isbn=0-471-60618-9 |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stanley |first1=Steven M. |title=Earth System History |url=https://archive.org/details/earthsystemhisto0000stan |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company|year=1999 |isbn=0-7167-2882-6 |ref=harv}} * {{Cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | last2 = Wilson | first2 = M. A. | doi = 10.1016/S0012-8252(02)00131-9 | title = Palaeoecology and evolution of marine hard substrate communities | journal = Earth-Science Reviews | volume = 62 | issue = 1 | pages = 1–103 | year = 2003 | pmid = | pmc = |bibcode = 2003ESRv...62....1T }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Cretaceous}} *[http://cretaceous.ru/english/ Сretaceous.ru], is dedicated to the information related to the results of the researches of Cretaceous system *[http://www.ucmp.berkeley.edu/mesozoic/cretaceous/cretaceous.html UCMP Berkeley Cretaceous page] *[https://web.archive.org/web/20121201000325/http://www3.wooster.edu/geology/bioerosion/bioerosion.html Bioerosion website at The College of Wooster] *[http://www.foraminifera.eu/querydb.php?period=Cretaceous&aktion=suche Cretaceous Microfossils: 180+ images of Foraminifera] *[https://ghkclass.com/ghkC.html?cretaceous Cretaceous (chronostratigraphy scale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220818063228/https://ghkclass.com/ghkC.html?cretaceous |date=18. 8. 2022 }} [[Kategorija:Kreda (period)]] [[Kategorija:Mezozoik]] [[Kategorija:Geohronologija]] [[Kategorija:Historijska geologija]] [[Kategorija:Paleontologija]] [[Kategorija:Geološki periodi]] 7eor264y35d55oroq1bajkpnqu732l8 Lajmska bolest 0 129809 3898943 3897385 2026-06-18T08:12:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898943 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija bolest | ime = Lajmska bolest | slika = Adult deer tick.jpg | Opis slike = [[Krpelj]] je načešći uzročnik Lajmske bolesti | DiseasesDB = 1531 | DiseasesDB_mult = | ICD10 = {{ICD10|A|69|2|a|65}} | ICD9 = {{ICD9|088.81}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 001319 | MedlinePlus_mult= | eMedicineSubj = med | eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|1331}} {{eMedicine2|neuro|521}} {{eMedicine2|emerg|588}} | eMedicineTopic = 1346 | MeshID = D008193 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = }} '''Lajmska bolest''' je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva [[bakterija]] ''[[Borrelia burgdorferi]]''. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem. Lajmska bolest je otkrivena 1975. u gradu Lajm ([[Connecticut]], SAD) povodom epidemične pojave juvinalnog artritisa, a 1981. Burgdorfer je iz krpelja izolovao spiralno uvijen, pokretan mikroorganizam koji pripada rodu ''Borrelia'', odnosno porodici ''Spirohetacea''. Rezervoari ove bakterije su [[krpelj]]i, [[glodari]], [[jelen]]i i dr. Vektori infekcije su tvrdi krpelji koji prenose [[bolest]] na čovjeka i domaće životinje, a ona se javlja obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi. Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila (lat. erythema migrans) na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon incidenta. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50% pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim djelovima tijela, a kod 15% pacijenata kožne promjene mogu da izostanu. Pored promjena na koži mogu da se jave [[temperatura]], jeza, malaksalost, [[glavobolja]], regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko nedjelja razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ako se i u ovoj fazi bolest ne tretira nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim ispadima, promjenama na zglobovima i koži. [[Dijagnoza]] se postavlja na osnovu [[klinička slika|kliničke slike]] i podataka o ujedu krpelja, a potvrđuje se testom indirektne imunofluorescencije ili primenom ELISA tehnika kojim se otkrivaju IgM antitijela u serumu, likvoru i sinovijalnoj tečnosti zglobova. Nakon 1-3 mjeseca javljaju se IgG antitijela koja se dugo održavaju. Izolacija uzročnika se ne praktikuje. Kao konfirmacioni test može se koristiti i Western blot. [[Terapija]] ove bolesti zavisi od njenog kliničkog stadija. Obično se koriste: penicilin, tetraciklini i hloramfenikol, a kod neuspješne antibiotske terapije u trećoj fazi preporučuju se i kortikosteroidi. == Vanjski linkovi == * [http://www.lyme.ws/ Lyme Disease International Support] * [https://web.archive.org/web/20191015014109/http://lymediseasemap.org/ Lyme Disease Map Project] * {{dmoz|/Health/Conditions_and_Diseases/Infectious_Diseases/Spirochetal/Lyme_Disease/Organizations/|Lyme disease organizations}} * [http://www.myfamilywellness.org/Videos/Lyme-Disease.aspx Lyme Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120225121633/http://www.myfamilywellness.org/Videos/Lyme-Disease.aspx |date=25. 2. 2012 }} Institute for Good Medicine at the [[Pennsylvania Medical Society]] * [https://web.archive.org/web/20160304115929/http://www.cdc.gov/ncidod/diseases/submenus/sub_lyme.htm Lyme Disease]: from the [[Centers for Disease Control and Prevention]] (CDC) * [https://web.archive.org/web/20100306225226/https://www3.niaid.nih.gov/topics/lymeDisease/ Lyme Disease Information]: from the [[National Institute of Allergy and Infectious Diseases]] * [http://www.merck.com/mmpe/sec14/ch174/ch174d.html Lyme Disease] ''The Merck Manual'' * [https://web.archive.org/web/20121019103352/http://phc.amedd.army.mil/PHC%20Resource%20Library/18-011-0406-LymeDiseaseJTF-April2006.pdf US Army Factsheet on Lyme Disease] (CHPPM's Entomological Sciences Program) * [http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20091113/w5_lyme_091114/20091114?s_name=W5 CTV (Canada) W5 Documentary on Lyme Disease in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315220933/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20091113/w5_lyme_091114/20091114?s_name=W5 |date=15. 3. 2010 }} * [http://www.ilads.org/ International Lyme and Associated Diseases Society] {{Commonscat|Borreliosis}} [[Kategorija:Bakterijske bolesti]] [[Kategorija:Neurodegenerativni poremećaji]] 4olf0mqxzd920xiardm824i7eygyhxv Lech Poznań 0 137765 3898949 3892967 2026-06-18T09:37:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898949 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #0E4F95 | Ime kluba = Lech Poznań | Grb = KKS Lech Poznań.png | Puno ime = Kolejowy Klub Sportowy Lech Poznań, S.A. | Nadimak = ''Kolejorz'' (''Željezničar'') | Osnovan = 19. mart 1922. <br />(kao ''KS Lutnia Dębiec'') | Lokacija = [[Poznań]], [[Poljska]] | Boje = Plava, bijela | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Ekstraklasa]] | Stadion = [[Gradski stadion (Poznań)|Gradski stadion]] | Kapacitet = 43.269 <ref>{{Cite web |url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6BWBG3wgK?url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |archive-date=19. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> | Predsjednik kluba = {{ZD|POLJ}} Karol Klimczak | Menadžer = {{ZD|POLJ}} Dariusz Żuraw | Adresa = Bułgarska 5/7, Poznań | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Ekstraklasa 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.lech.poznan.pl/ www.lech.poznan.pl] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _lech1617h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _lp1415a | uzorak_t2 = _lp1415a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 0000FF | čarape2 = FFFFFF }} '''Lech Poznań''' ({{IPA-pol|lɛx ˈpɔznaɲ}}) je poljski profesionalni [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Poznanj]]u i trenutno se takmiči u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]], najjačoj diviziji u ovoj zemlji. Klub je dobio ime po [[Leh, Čeh i Rus|Lehu]], legendarnom osnivaču naroda Poljske. Klub je osnovan 1922. kao ''Lutnia Dębiec'', a kasnije je svoje ime mijenjao nekoliko puta. Od 1933. do 1994. bio je blisko povezan sa [[Državne željeznice Poljske|Državnim željeznicama Poljske (PKP)]]. Kao rezultat, dobili su popularni nadimak '''''Kolejorz''''' {{IPA-pl|kɔˈlɛjɔʂ|}}, što znači '''Željezničar'''. Debitantski nastup u najjačoj diviziji Poljske desio se 1948. Najsjajnija era Lecha bila je u ranim 1980-im i ranim 1990-im. Lech je osvojio poljsku ligu ukupno 7 puta (posljednji put 2015) i najpopularniji je klub u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji. == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Medalje ! Sezone |- |rowspan="3"| <center>[[Datoteka:Simple gold crown.svg|30px]]<br>[[Ekstraklasa]]</center> |I mjesto |<center>10</center> |1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026 |- |II mjesto |<center>3</center> |2013, 2014, 2020 |- |III mjesto |<center>5</center> |1949, 1950, 1978, 2009, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Kup Poljske u nogometu|Nacionalni kup]]</center> |Pobjednik |<center>5</center> |1982, 1984, 1988, 2004, 2009 |- |Finalist |<center>5</center> |1980, 2011, 2015, 2016, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup]]</center> |Pobjednik |<center>6</center> |1990, 1992, 2004, 2009, 2015, 2016 |- |Finalist |<center>3</center> |1983, 1988, 2010 |- |<center>[[Datoteka:Logo uefa europa 2012.png|45px]]<br>[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]</center> |1/16 finala |<center>2</center> |2009, 2011 |- |} == Evropski nastupi == Do 16. decembra 2010. godine, Lech Poznań je odigrao ukupno 62 utakmice u evropskim takmičenjima između godina 1978–2010. Među najupečatljivijim utakmicama u historiji kluba su sukobi protiv [[FC Barcelona|FC Barcelone]] u sezoni 1988/89. u drugoj rundi [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]]. Nakon što su utakmice zavpšene nerijepenim rezultatom 1–1, Lech Poznań je izgubio nakon izvođenja penala sa 4–5. Barcelona je na kraju i osvojila turnir. Tokom sezone [[Evropski kup 1983/1984.|1983/84. Evropskog kupa]], Lech je izborio pobjedu 2–0 kući protiv španskog prvaka [[Athletic Bilbao]]. Tokom sezone 1990/91, Lech je eliminisao grčkog prvaka [[Panathinaikos FC|Panathinaikosa]] u prvoj rundi sa ukupnim rezultatom 5–1. U sljedećem susretu Lech je izbačen od strane [[Olympique de Marseille]], ali je pobjedio u prvoj utakmici 3–2 kod kuće. Tokom sezone [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09. Kup UEFA]], Lech je došao do grupne faze nakon što je izbacio nosioce [[Grasshopper Club Zürich]] (ponovivši najveću pobjedu 6–0 kod kuće) o [[FK Austria Beč]] (postigavši odlučujući pogodak u zadnjoj minuti produžetaka). U grupnoj fazi, Lech je završio na trećem mjestu iza [[AS Nancy]]a i [[Feyenoord]]a i tako je obezbjedio mjesto u trećoj rundi, gdje je izbačen od strane italijanskog kluba [[Udinese Calcio]]. Njihov domaći teren [[Stadion Miejski (Poznań)|Stadion Miejski]] je potpuno rekonstruisan i završen je u septembru 2010. godine za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]], tokom kojeg je ugostio 3 utakmice grupe C. ''Kolejorz'' je napisao još jedno sjajno poglavlje u historiji kluba tokom svoje kampanje u [[2010–11 UEFA Evropska liga 2010/2011.|UEFA Evropskoj ligi 2010/11]]. Nakon što su izbačeni od strane [[AC Sparta Prag|Sparte Prag]] u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], ušli su u grupnu fazu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Ovaj put poljski autsajder morao se suočiti sa velikim imenima: [[Juventus FC|Juventusom]] i [[Manchester City FC|Manchester Cityem]]. U Turinu hat-trick [[Artjoms Rudnevs|Artjomsa Rudnevsa]] donio im je iznenađujuće izjednačenje od 3–3. Nakon pobjede nad engleskim klubom kod kuće rezultatom 3–1, Lech je stigao do vrha grupe. Utakmica protiv Juventusa je igrana u veoma lošim, snježnim uslovima i završena je izjedančenim rezultatom 1–1. Ovo je bilo dovoljno za Lech Poznań da prođe u knockout fazu Evropa lige. ===Utakmice=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |[[Kup UEFA 1978/1979.|1978–79]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[MSV Duisburg]] |2–5 |0–5 |2–10 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1982/1983.|1982–83]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ISL}} |[[Íþróttabandalag Vestmannaeyja|ÍBV]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |2R |{{ZD|ŠKO}} |[[Aberdeen FC|Aberdeen]] |0–1 |0–2 |0–3 |- |[[Evropski kup 1983/1984.|1983–84]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ŠPA}} |[[Athletic Bilbao]] |2–0 |0–4 |2–4 |- |[[Evropski kup 1984/1985.|1984–85]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ENG}} |[[Liverpool FC|Liverpool]] |0–1 |0–4 |0–5 |- |[[Kup UEFA 1985/1986.|1985–86]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[Borussia Mönchengladbach]] |0–2 |1–1 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988–89]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ALB}} |[[Flamurtari Vlorë]] |1–0 |3–2 |4–2 |- |2R |{{ZD|ŠPA}} |[[FC Barcelona|Barcelona]] |1–1 |1–1 |2–2 (4–5 pen) |- |rowspan=2|[[Evropski kup 1990/1991.|1990–91]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|GRČ}} |[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] |3–0 |2–1 |5–1 |- |2R |{{ZD|FRA}} |[[Olympique de Marseille]] |3–2 |1–6 |4–8 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1992–93]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|LAT}} |[[Skonto FC|Skonto]] |2–0 |0–0 |2–0 |- |2R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |0–3 |0–1 |0–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993–94]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|IZR}} |[[Beitar Jerusalem]] |3–0 |4–2 |7–2 |- |2R |{{ZD|RUS}} |[[FC Spartak Moskva|Spartak Moskva]] |1–5 |1–2 |2–7 |- |rowspan=2|[[Kup UEFA 1999/2000.|1999–00]] |rowspan=2|[[Kup UEFA]] |KV |{{ZD|LAT}} |[[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]] |3–1 |2–3 |5–4 |- |1R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |1–2 |0–0 |1–2 |- |[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]] |[[Kup UEFA]] |2KV |{{ZD|RUS}} |[[Terek Grozny]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=8|[[Kup UEFA 2008/2009.|2008–09]] |rowspan=8|[[Kup UEFA]] |1KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |4–1 |1–0 |5–1 |- |2KV |{{ZD|ŠVI}} |[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] |6–0 |0–0 |6–0 |- |1R |{{ZD|AUS}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–2 |1–2 |5–4 |- |rowspan=4|Grupa H |{{ZD|FRA}} |[[AS Nancy|Nancy]] |2–2 | | |- |{{ZD|RUS}} |[[PFC CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | |1–2 | |- |{{ZD|ŠPA}} |[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]] |1–1 | | |- |{{ZD|HOL}} |[[Feyenoord]] | |1–0 | |- |3R |{{ZD|ITA}} |[[Udinese Calcio|Udinese]] |2–2 |1–2 |3–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009–10]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |3KV |{{ZD|NOR}} |[[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] |1–2 |6–1 |7–3 |- |4KV |{{ZD|BEL}} |[[Club Brugge KV|Club Brugge]] |1–0 |0–1 |1–1 (3–4 pen) |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|AZE}} |[[Inter Baku PFC|Inter Baku]] |0–1 |1–0 |1–1 (9–8 pen) |- |3KV |{{ZD|ČEŠ}} |[[AC Sparta Prag|Sparta Praha]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|UKR}} |[[Dnipro Dnipropetrovsk]] | 0–0 | 1–0 | 1–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ITA}} |[[Juventus]] |1–1 |3–3 | |- |{{ZD|AUT}} |[[FC Red Bull Salzburg|FC Salzburg]] |2–0 |1–0 | |- |{{ZD|ENG}} |[[Manchester City FC|Manchester City]] |3–1 |1–3 | |- |1/16 |{{ZD|POR}} |[[SC Braga|Braga]] |1–0 |0–2 |1–2 |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga]] |1KV |{{ZD|KAZ}} |[[FC Zhetysu]] |2–0 |1–1 |3–1 |- |2KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |1–0 |1–1 |2–1 |- |3KV |{{ZD|ŠVE}} |[[AIK Fotboll|AIK]] |1–0 |0–3 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013–14]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|FIN}} |[[FC Honka]] |2–1 |3–1 |5–2 |- |3KV |{{ZD|LIT}} |[[VMFD Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] |2–1 |0–1 |2–2 (a) |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|EST}} |[[JK Nõmme Kalju]] |3–0 |0–1 |3–1 |- |3KV |{{ZD|ISL}} |[[Stjarnan]] |0–0 |0–1 |0–1 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|BIH}} |[[FK Sarajevo]] |1–0 |2–0 |3–0 |- |3KV |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |1–3 |0–1 |1–4 |- |- |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|MAĐ}} |[[Videoton FC]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |0–1 |0–2 | |- |{{ZD|ITA}} |[[ACF Fiorentina]] |0–2 |2–1 | |- |{{ZD|POR}} |[[Clube de Futebol Os Belenenses|Belenenses]] |0–0 |0–0 |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] |1Q |{{flagicon|Makedonija}} |[[FK Pelister|Pelister]] ||4–0 |3–0 |7–0 |- |2Q |{{flagicon|NOR}} |[[FK Haugesund|Haugesund]] |2–0 |2–3 |4–3 |- |3Q |{{flagicon|NED}} |[[FC Utrecht|Utrecht]] |2–2 |0–0 |2–2 (a) |} ''Na dan 14. august 2014:'' {| class="wikitable" border="1" style="text-align: center" ! Takmičenje !! Nastupi !! OU !! P !! N !! I !! DG !! PG |- | |[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] || 6 || 20 || 8 || 1 || 11 || 23 || 34 |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] || 2 || 8 || 4 || 2 || 2 || 10 || 7 |- | [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] || 10 || 50 || 20 || 12 || 18 || 70 || 60 |- ! Ukupno !! 18 !! 78 !! 32 !! 15 !! 31 !! 103 !! 101 |} == Rekordi == * Najveća pobjeda, [[Ekstraklasa]]: 11–1 protiv [[Szombierki Bytom]], 27. august 1950 * Najveći poraz, [[Ekstraklasa]]: 0–8 protiv [[Wisła Kraków]], 30. maj 1976 * Najveća ukupna posjećenost: cca. 65.000 protiv [[Zawisza Bydgoszcz]], 25. juni 1972 * Najveća posjećenost na [[Gradski stadion (Poznań)|Stadionu Miejski]]: cca. 45.000 protiv [[Widzew Łódź]], 8. april 1984 * Najveća prosječna posjećenost, [[Ekstraklasa]]: 45.384 po utakmici, u sezoni 1972/73. (13 utakmica) * Najviše nastupa, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]], 367 (1973-1986) * Najviše golova, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]], 141 (1948–1961) * Najviše golova u jednoj sezoni, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]], 25 (1992/93) * Najviše nastupa za reprezentaciju: {{ZD|Panama}} [[Luis Henriquez]], 50 za [[Nogometna reprezentacija Paname|Panamu]] == Trenutni sastav == [[Datoteka:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|mini|320px|Lech Poznań 2014/2015.]] :''Sastav na dan: 10. juli 2015''<ref>[http://www.90minut.pl/kadra.php?id_sezon=87&jesien=1&id_klub=169 Trenutni sastav (2015)]</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 1|nac=BIH|ime=[[Jasmin Burić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 3|nac=ŠKO|ime=[[Barry Douglas (nogometaš)|Barry Douglas]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=POLJ|ime=Tomasz Kędziora|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 5|nac=MAĐ|ime=Tamás Kádár|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=POLJ|ime=Łukasz Trałka|poz=MF|ostalo=[[kapiten (nogometaš)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=POLJ|ime=Karol Linetty|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=POLJ|ime=[[Szymon Pawłowski (nogometaš)|Szymon Pawłowski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠVI|ime=Darko Jevtić|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAĐ|ime=Gergő Lovrencsics|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POLJ|ime=Dariusz Dudka|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=POLJ|ime=Jakub Serafin|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=POLJ|ime=Szymon Drewniak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=NJE|ime=Denis Thomalla|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FIN|ime=Kasper Hämäläinen|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MAĐ|ime=Dávid Holman|poz=MF|ostalo=na posudbi iz [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=GAM|ime=Kebba Ceesay|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POLJ|ime=Marcin Robak|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FIN|ime=Paulus Arajuuri|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=POLJ|ime=Dawid Kownacki|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=POLJ|ime=Maciej Wilusz|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POLJ|ime=Krzysztof Kotorowski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=POLJ|ime=Dariusz Formella|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=POLJ|ime=Krystian Sanocki|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=POLJ|ime=Maciej Gostomski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=LAT|ime=Antonijs Černomordijs|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=POLJ|ime=Marcin Kamiński|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=POLJ|ime=Mateusz Lis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=NJE|ime=Niklas Zulciak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=POLJ|ime=[[Jan Bednarek (nogometaš)|Jan Bednarek]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=POLJ|ime=Karol Szymański|poz=GK|ostalo=u [[TP Ostrovia 1909 Ostrów Wielkopolski|Ostrovia Ostrów Wielkopolski]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=NOR|ime=Muhamed Keita|poz=FW|ostalo=u [[Stabæk Fotball]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ===penzionisani brojevi=== <big>'''9'''</big> - {{ZD|POLJ}} [[Piotr Reiss]] - [[Napadač (nogomet)|napadač]] (1994–98, 2002–08, 2012–13)<br /> <big>'''12'''</big> - penzionisani broj za navijače <ref>http://www.lechpoznan.pl/druzyny,pierwszy,zespol</ref> ==Stručni štab== *'''Trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Dariusz Żuraw]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Tomasz Rząsa]] *'''Trener golmana:''' {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Krzyształowicz]] *'''Fitnes trener:''' {{ZD|Poljska}} Andrzej Kasprzak *'''Trener omladinskih selekcija''' {{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]]<ref>http://akademia.lechpoznan.pl/news/ivan,djurdjevic,,lech,poznan,to,wyzszy,cel#.VMfoLYcmP1B</ref> ==Stadion== {{glavni|Gradski stadion (Poznań)}} Općinski stadion u [[Poznanj]]u, [[Poljska]], je domaći teren za Lech Poznań, i bio je jedan od stadiona završnica [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]]. Za ligu stadion ima kapacitet 43.269 (sva sjedeća mjesta). Stadion je prvobitno izgrađen između 1968. i 1980. godine. Od svog otvaranja u augustu 1980. godine Lech Poznań je koristio teren kao svoj glavni stadion; od 2010. godine stadion koristi i [[Warta Poznań]], koja trenutno igra u [[I Liga|I Ligi]].<ref>{{cite web |author=Zenon Kubiak |url=http://www.mmpoznan.pl/316181/2010/3/12/to-pewne--warta-bedzie-grala-na-bulgarskiej?category=news |title=To pewne - Warta będzie grała na Bułgarskiej - Wieści - MM Moje Miasto |language=pl |publisher=Mmpoznan.pl |date= |access-date=7. 12. 2011 }}{{Mrtav link}}</ref> Stadion se nalazi u ''ul. Bułgarska'' u jugozapadnom dijelu grada (distrikt [[Grunwald (Poznanj)|Grunwald]]). U godinama između 2003–2010 stadion je prošao kompletnu rekonstrukciju, uključujući i izgradnju četiri nove u popunosti nadkrivene tribine.<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol/stadion_lecha_poznan |title=Stadion Miejski w Poznaniu (Stadion Lecha Poznań) – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Trenutno je peti najveći stadion u Poljskoj (nakon [[Stadion Narodowy|Nacionalnog stadiona]], [[Stadion Silesia|Stadiona Silesia]], [[Stadion Miejski (Wrocław)|Općinskog stadiona u Wrocławu]] i [[PGE Arena Gdańsk]]) i treći je najveći u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]] (nakon dva posljenja).<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol |title=Stadiony piłkarskie w Polsce – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Svečano otvaranje, nakon konačnog renoviranja odrćano je 20. septembra 2010, sa koncertom [[Sting (muzičar)|Stinga]] na [[Symphonicities#Symphonicity Tour|''Symphonicity Touru'']]. {{Galerija|title=|width=170|height=120|lines=2|align=center |Datoteka:Stadion Miejski w Poznaniu 2.jpg|Eksterijer Općinskog stadiona u [[Poznanj]]u |Datoteka:Stadion Miejski Poznan, 2011-08-23.jpg|Cijeli eksterijer stadiona |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (2).JPG|Cijela unutrašnjost stadiona sa prikazanom vip ložom |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (4).JPG|Unutrašnjost Općinskog stadiona }} ==Navijači== Smatra se da Lech Poznań ima jednu od najjačih navijaških podrški u Poljskoj zbog visoke prosječne posjećenosti kluba u Ekstraklasi i zbog atmosfere za vrijeme utakmica. Sjedište navijača Lecha se uglavnom nalazi u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji, sa navijačkim klubovima u brojnim drugim gradovima. Više od deset godina navijači Lecha imaju zajedništvo sa navijačima [[Arka Gdynia]] i [[KS Cracovia (nogomet)|KS Cracovia]] (popularna lozinka: 'Miłość, Wiara, Walka – Lech Cracovia Arka' što znači 'Ljubav, nada, borba – Lech, Cracovia, Arka'). Blisko prijateljstvo povezuje navijače Lecha i sa navijačima [[KSZO Ostrowiec]] (od 1992). Najveći rival im je [[Legia Varšava]] sa kojim se nadmeću u "Derbiju Poljske". [[Wisła Kraków]], [[Lechia Gdańsk]] i [[Śląsk Wrocław]] su također veliki rivali zbog prijateljstva sa navijačima [[Arka Gdynia|Arke]] i [[KS Cracovia (nogomet)|Cracovie]]. Odnosi sa lokalnim rivalom [[Warta Poznań]] su neutralni jer klubovi gotovo uvijek igraju u različitim ligama, tako da mnogi navijači prisustvuju utakmicama obe ekipe. ===The Poznań=== {{glavni|The Poznań}} Slavlje navijača nakon postignutog gola – uključuje okretanje leđa ka terenu, spajanje ruku i skakanje gore-dolje unisono – nastalo je 1961. godine. U engleskom jeziku je ova proslava poznata kao "The Poznan" nakon [[Manchester City FC]] počeo koristiti ovu proslavu nakon njihovog sukoba sa Lech Poznańom u grupnoj fazi UEFA Evropske lige 2010/11. Također ovo slavlje je popularno i među navijalima škotskog kluba Celtic koji svoju verziju nazivaju "The Huddle", u čast rituala ekipe se prije početka svake utakmice okupe u krug (''huddle''). ==Lech II Poznań== Klub ima i rezervnu ekipu koja trenutno igra u [[III liga (Poljska)|trećoj diviziji]], četvrtom nivou ligaške piramide i najvišoj necentralizovanoj ligi. U sezoni 2003/04. prošli su u [[II liga (Poland)|treći nivo]] nakon pobjede u ligi i pobjede na [[Jarota Jarocin]] 2-0 dva puta, 4-0 ukupno. U istoj sezoni dostigli su i prvu rundu [[Kup Poljske u nogometu|Kupa Poljske]], ali su izbačeni od strane [[Górnik Konin]]a rezultatom 3-1. U sezoni 2006/07. rezervna ekipa je ukinuta zbog centralne omladinske lige, ali u sezoni 2013/14. oni su se vratili, što znači da je ekipa između 2007. i 2013. godine prestala da postoji. Vratili su se u staru ligašu poziciju u sezoni 2013/14. ==Akademija Lech Poznańa== '''Akademija Lech Poznańa''' ({{lang-pl|Akademia Lecha Poznań}}) je klupski sistem za mlade, sa nekoliko ekipa u svim uzrastima djece do najvišeg U-19 juniorskog tima. Ekipe igraju u [[Centralna juniorska liga (Poljska)|Centralnoj juniorskoj ligi]], koja je u početku osnovana da bi zamijenila klupske rezervne ekipe koje su učestvovale u ligaškoj piramidi. Klupski sistem za mlade je jedan od najobimnijih i najnaprednijih u državi i proizveo je mnoge igrače koji su otišli da igaju u seniorske ekipe. ==KKS Wiara Lecha== {{glavni|KKS Wiara Lecha}} KKS Wiara Lecha je nogometni klub osnovan od strane navijača Lech Poznańa u 2011. godini. Samo aktivni navijači mogu igrati za ekipu i moraju napraviti doprinos navijačkoj sceni kako bi bili primljeni u sastav. == Poznati igrači == [[Datoteka:Lech Poznań 2010-2011.jpg|mini|320px|Lech Poznań 2010/2011.]] *{{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]] - napadač, najbolji strijelac svih vremena u historiji kluba sa 141 golom u Prvoj ligi (1948–1957). [[Datoteka:LewandowskiR.jpg|thumb|200px|right|[[Robert Lewandowski]]]] [[Datoteka:Semir Stilic 2010.jpg|thumb|200px|right|[[Semir Štilić]]]] *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Araszkiewicz]] - vezni/napadač, osvojio svih pet titula prvaka sa Lech Poznańom. Završio svoju karijeru u 38 godini. *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Bąk]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] godine, bivši igrač francuskih klubova [[Olympique Lyonnais|Lyon]] i [[Racing Club de Lens|Lens]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Bako]] – golman [[Nogometna reprezentacija Poljske|nogometne reprezentacije Poljske]] u ranim 1990-tim *{{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]] - odbrambeni igrač, 367 nastupa u ligi za Lech. *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] - napadač, zajedno s Aniołom i Henryk Czapczykom, stvorio je napadački trio pod nazivom A-B-C, koji je bio veoma uspješan u 1950-tim. *{{ZD|Poljska}} [[Bartosz Bosacki]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] gdje je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]]. Igrao je također i u Bundesligi za [[1. FC Nuremberg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Brzęczek]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši kapiten reprezentacije Poljske. *{{ZD|SAD}} [[Jimmy Conrad]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije SAD-a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Dembiński]] - napadač, igrao u njemačkoj Bundesligi sa [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]] - vezni igrač, odigrao preko 100 utakmica za Lech i trenutno je trener rezervne ekipe. *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] - vezni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Juskowiak]] - napadač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši igrač [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga Lisbon]], [[Olympiacos FC|Olympiacosa]], [[Borussia Mönchengladbach]] i [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Justek]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Waldemar Kryger]] - odbrambeni igrač, bivši igrač njemačkog kluba [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[janusz Kupcewicz]] - vezni igrač, osvajač bronzane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982]]. *{{ZD|Poljska}} [[Robert Lewandowski]] - napadač, igrao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu 2012.]] gdje je postigao gol protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], trenutno igra za [[FC Bayern München|Bayern München]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Miłoszewicz]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Mowlik]] *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Okoński]] - napadač, jedan od ikona kluba, navijači su ga posebno voljeli, nakon osvajanja dvije uzastopne titule sa Lechom i to 1983. i 1984. godine, prešao je u [[Hamburger SV]], igrao je također i za [[AEK Athens FC|AEK]]. *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Pachelski]] *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] - odbrambeni igrač, igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]] - igrao je također i u [[major League Soccer|MLS]] sa [[Chicago Fire SC|Chicago Fire]]. *{{ZD|Poljska}} [[Arkadiusz Radomski]] - počeo je svoju karijeru u Lechu, zatim se preselio u holandski [[SC Heerenveen]], a također je igrao i za [[NEC Nijmegen|NEC]]. Nastupio je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Reiss]] - napadač, igrao je ta [[Hertha BSC Berlin]] i [[MSV Duisburg]]. *{{ZD|Latvija}} [[Artjoms Rudnevs]] - napadač, trenutno igra za [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Semir Štilić]] - ofanzivni vezni, trenutno igra za [[Wisła Kraków]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Świerczewski]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], igrao je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], prethodno je bio igrač [[Sporting Club de Bastia]], [[AS Saint-Étienne]] i [[Olympique de Marseille]]. *{{ZD|Poljska}} [[Łukasz Teodorczyk]] - napadač, trenutno nastupa za [[FK Dinamo Kijev]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Trzeciak]] - napadač, igrao je u španskom klubu [[CA Osasuna]] i [[Polideportivo Ejido]]. *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Żurawski]] - napadač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]], nakon igranja za Lech, prešao je u [[Wisła Kraków|Wisłu Kraków]], zatim [[Celtic FC]], a kasnije i u [[AC Omonoia]]. == Treneri == {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Stanisław Kwiatkowski]] (jan 1932–juni 36) *{{ZD|Mađarska}} [[László Marcai]] (juli 1936–maj 38) *{{ZD|Poljska}} A. Klemens Pawlak (maj 1938–aug 39) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (juli 1945–aug 46) *{{ZD|Jugoslavija}} [[Vančo Kamena]] (aug 1945–feb 47) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (mart 1947–maj 48) *{{ZD|Francuska}} [[Marcel Demeunyck]] (juni 1948–feb 49) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] (mart 1949–dec 49) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Walter]] (jan 1950–maj 50) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] i {{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka|F. Bródka]] (juni 1950–juni 51) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Balcer]] (juni 1951–dec 52) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Woźniak]] (jan 1953–dec 53) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (jan 1954–juni 57) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juni 1957–juli 57) *{{ZD|Češka}} [[Vilém Lugr]] (august 1957–nov 58) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (dec 1959–sept 61) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (sept 1961–nov 62) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (nov 1962–juni 63) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Drabski]] (aug 1963–april 64) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (april 1964–juni 64) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (juli 1964–sept 65) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1965–maj 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Brzozowski]] (maj 1966–juli 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juli 1966–okt 66) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (okt 1966–dec 68) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1969–juni 72) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak]] (juli 1972–aug 72) *{{ZD|Poljska}} [[augustyn Dziwisz]] (aug 1972–april 73) *{{ZD|Poljska}} [[janusz Pekowski]] (april 1973–juni 75) *{{ZD|Poljska}} [[Aleksander Hradecki]] (juli 1975–mart 76) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak|M. Chudziak]] i {{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas|E. Białas]] (april 1976–sept 76) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (1 okt 1976–20 okt 79) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Łoś]] (aug 1978, okt 1979–dec 79) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Łazarek]] (1 jan 1981–31 dec 84) *{{ZD|Poljska}} [[Leszek Jezierski]] i [[Jacek Machciński]] (jan 1985–maj 86) *{{ZD|Poljska}} [[Włodzimierz Jakubowski]] (maj 1985–nov 86) *{{ZD|Poljska}} [[Bronisław Waligóra]] (dec 1986–aug 87) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kasalik|J. Kasalik]] i {{ZD|Poljska}} [[Teodor Napierała|T. Napierała]] (maj 1987, sept 1987) *{{ZD|Poljska}} [[Grzegorz Szerszenowicz]] (sept 1987–juni 88) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (1 juli 1988–30 nov 88) *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek]] (dec 1988–aug 89) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa|J. Kopa]] & {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek|A. Strugarek]] (22 aug 1989–19 maj 91) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (20 maj 1991–5 april 93) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] (6 april 1993–19 okt 93) *{{ZD|Poljska}} [[jan Stępczak]] (nov 1993–juni 94) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Matłoka]] (mart 1994) *{{ZD|Poljska}} [[Romuald Szukiełowicz]] (juli 1994–juni 95) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (1 juli 1995–9 maj 96) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1996–juni 96) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Polak]] (juli 1996–maj 97) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1997–juni 97) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] (1 juli 1997–18 mart 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (mart 1998) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (23 mart 1998–29 april 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (april 1998–maj 98) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (17 maj 1998–5 sept 99) *{{ZD|Poljska}} [[Marian Kurowski]] (9 sept 1999–9 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (10 april 2000–17 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Wąsikiewicz]] (17 april 2000–28 maj 00) *{{ZD|Austrija}} [[Adolf Pinter]] (29 maj 2000–28 aug 00) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (29 aug 2000–1 april 01) *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Baniak]] (1 april 2001–30 sept 02) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Jakołcewicz]] (30 sept 2002–12 feb 03) *{{ZD|Češka}} [[Bohumil Páník]] (12 feb 2003-5 juni 03) *{{ZD|Češka}} [[Libor Pala]] (6 juni 2003–15 sept 03) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Michniewicz]] (15 sept 2003-17 maj 06) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Smuda]] (17 maj 2006-5 juni 09) *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Zieliński (footballer born 1961)|Jacek Zieliński]] (5 juni 2009–2 nov 10) *{{ZD|Španija}} [[José Mari Bakero]] (3 nov 2010–24 feb 12) *{{ZD|Poljska}} [[Mariusz Rumak]] (27 feb 2012–12 aug 14) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Chrobak]] (12 aug 2014–1 sept 14) *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] (1 sept 2014–2015) *{{ZD|Poljska}} [[Jan Urban]] (2015–2016) *{{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] (2016–?) {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Nogomet u Poljskoj]] * [[Spisak nogometnih klubova]] * [[UEFA Liga prvaka]] * [[UEFA Evropska liga]] ==Reference== {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Lech Poznań}} *[http://www.lechpoznan.pl Službena web stranica] {{pl simbol}} {{en simbol}} *[https://web.archive.org/web/20130929192112/http://www.naszaliga.pl/klub/lech,poznan,.html Profil ekipe Lech Poznan na NaszaLiga.pl] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20160303170225/http://klubyswiata.boo.pl/index.php?id=lech_poznan Profil ekipe na Polish Football Clubs Database] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20141219204115/http://www.fotokolejorz.info/ Web stranica sa slikama utakmica kluba] *{{dmoz|World/Polska/Sport/Sporty_pi%c5%82ki_i_siatki/Pi%c5%82ka_no%c5%bcna/Kluby_polskie/Zawodowe/Lech_Pozna%c5%84|Club links in Lech Poznań}} {{pl simbol}} *[http://www.fanatical.hu/category/lech-poznan/ Ultras videoblog] *[http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=169&id_sezon=97 Lech Poznań] na 90minut.pl {{pl simbol}} {{Ekstraklasa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lech Poznań}} [[Kategorija:Lech Poznań| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poznańu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.]] svr1fuqa5eui7xeopf8muaqdn4cn5sj KF Tirana 0 138083 3898899 3853065 2026-06-17T14:57:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''KF Tirana''' | Puno ime = Klubi i Futbollit Tirana | Grb = | Nadimak = ''Tirona'' | Osnovan = [[15. august]] [[1920.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Tirana]]<br>[[Albanija]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Albanije|FSHF]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva divizija Albanije u nogometu|Prva divizija]] | Stadion = [[Stadion Selman Stërmasi|Selman Stërmasi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.thefootballstadiums.com/selman-stermasi?fansPhoto |title=Stadion Selman Stërmasi|work=thefootballstadiums.com|access-date= 27. 5. 2017}}</ref> | Kapacitet = 9.600 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Superliga Albanije 2022/2023.|2022/23.]] | Webstranica = [http://kftirana.al/ kftirana.al] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _blue_stripes | uzorak_t1 = _blue_stripes | uzorak_dr1 = _blue_stripes | uzorak_š1 = _whitesides | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = 002bff | čarape1 = 002bff | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _blackstripesthintothick | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = 474747 | tijelo2 = 474747 | desna ruka2 = 474747 | šorc2 = 474747 | čarape2 = 474747 | }} '''KF Tirana''' je profesionalni nogometni klub koji iz [[Tirana|Tirane]], [[Albanija]]. Takmiči se u [[Superliga Albanije|Superligi Albanije]]. == Historija == Godine [[1920]]. osnovan je ''Agimi Sports Association'' iz kojeg se kasnije razvio '''KF Tirana'''. KF Tirana je najpoznatiji i najuspješniji albanski nogometni klub. 21 put su igrali u nekom evropskom takmičenju, no nikad nisu napravili veći iskorak u Evropi. Čak 24 puta su osvajali prvo mjesto u elitnnom razredu nogometa u Albaniji, prvi put na desetu godišnjicu osnovanja kluba - [[1930]]. godine. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Albanije|Superliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (24):''' 1930, 1931, 1932, 1934, 1936, 1937, 1964/65, 1965/66, 1968, 1969/70, 1981/82, 1984/85, 1987/88, 1988/89, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 1998/99, 1999/00, 2002/03, 2003/04, 2004/05, 2006/07, 2008/09. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (14):''' 1945, 1959, 1966/67, 1971/72, 1975/76, 1978/79, 1979/80, 1983/84, 1993/94, 1997/98, 2000/01, 2001/02, 2005/06.... 2022/23 * '''[[Kup Albanije u nogometu|Kup Albanije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (15):''' 1938/39, 1962/63, 1975/76, 1976/77, 1982/83, 1983/84, 1985/86, 1993/94, 1995/96, 1998/99, 2000/01, 2001/02, 2005/06, 2010/11, 2011/12. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (8):''' 1948, 1949, 1952, 1981/82, 1994/95, 2004/05, 2007/08, 2008/09. * '''[[Superkup Albanije u nogometu|Superkup Albanije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10):''' 1994, 2000, 2002, 2003, 2005, 2006, 2007, 2009, 2011, 2012. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3):''' 1989, 2001, 2004. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kftirana.al/ Službene stranice KF Tirana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070517190000/http://www.kftirana.al/ |date=17. 5. 2007 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Albaniji|Tirana]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1920.|Tirana]] [[Kategorija:KF Tirana]] aj86bqrka680fj0bp0k2bb4029nrw95 Kirsten Vangsness 0 139866 3898915 3755578 2026-06-17T20:53:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kirsten Vangsness | slika = Kirsten Vangsness.jpg | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|07|07}} | mjesto_rođenja = {{nowrap|[[Pasadena (Kalifornija)|Pasadena]], [[Kalifornija]], [[SAD]]}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = Glumica, spisateljica | godine_aktivnosti = 1998–danas | značajni_radovi = | partner = Keith Hanson (2015–danas; zaručeni) | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Kirsten Simone Vangsness''' [[SAD|američka]] je [[glumac|glumica]]. Rođena je [[7. juli|7. 7.]] [[1972]].<ref>Kirsten Vangsness ([[24. juli|24. 7.]] [[2007]]), [https://web.archive.org/web/20071012101952/http://cbs.com/primetime/criminal_minds/blog2.php?id=10 Kirstenin blog], ''CBS'', arhivirano s [http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds/blog2.php?id=10 originala] [[12. oktobar|12. 10.]] 2007; preuzeto: [[7. oktobar|7. 10.]] 2007</ref> Završila je srednju školu u Cerritosu, [[Kalifornija]], u junu [[1990]]. godine. Trenutno glumi [[Penelope Garcia|Penelope Garciju]], tehničku analitičarku [[FBI]]-jevog [[Jedinica za analizu ponašanja|JAP-a]] u ''[[CBS]]''-ovoj [[kriminalistički|kriminalističkoj]] [[televizijska serija|seriji]] ''[[Zločinački umovi]]''. Istu ulogu imat će i u tzv. ''spin-off'' seriji ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]''.<ref>[http://www.tvguide.com/News/Criminal-Minds-Kirsten-Vangsness-1020701.aspx "Vangsness se pridružuje ''spin-off'' seriji kao stalni član postave"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125061801/http://www.tvguide.com/News/Criminal-Minds-Kirsten-Vangsness-1020701.aspx |date=25. 1. 2013 }}, ''TVGuide.com''</ref> == Biografija == Vangsness je rođena u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]]. Otac joj je [[Norveška|norveškog]] porijekla. Prvi veći proboj ostvarila je u [[pozorište|pozorištu]], gdje je osvojila nekoliko nagrada: nagradu dramskih kritičara Los Angelesa za najbolju nadolazeću glumicu u komedijama, nagradu '' Zlatna Betty'' te nagradu ''15 minuta najbolje glumice''. Osim glume, bavi se i pisanjem i neke njene tekstove objavio je ''Magazine'' ''[[Los Angeles Times]]a''. Trenutno nastupa u predstavi Billa Robensa ''Kill Me, Deadly''. Vangsness je [[lezbijka]], a njena zaručnica je filmska montažerka Melanie Goldstein, koja je radila na seriji [[24 (serija)|''24'']].<ref>Dave Waldon ([[23. septembar|23. 9.]] [[2008]]), [https://web.archive.org/web/20120606033458/http://www.afterellen.com/people/2008/9/kristen_vangsness "Uspjeh Kirsten Vangsness u ''Zločinačkim umovima''], ''AfterEllen.com''; preuzeto: 7. 10. 2007.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20120606033458/http://www.afterellen.com/people/2008/9/kristen_vangsness Blog fanova ''Zločinačkih umova''], [[22. septembar|22. 9.]] [[2009]]; preuzeto: [[12. novembar|12. 11.]] 2009.</ref> Namjeravaju se vjenčati [[2013]]. godine.<ref>[http://www.starpulse.com/news/index.php/2010/09/24/gay_criminal_minds_star_kirsten_vangsn "''Gay'' glumica iz ''Zločinačkih umova'', Kirsten Vangsness, vjenčat će se u bilo kojoj zemlji u kojoj to bude moguće"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304194929/http://www.starpulse.com/news/index.php/2010/09/24/gay_criminal_minds_star_kirsten_vangsn |date=4. 3. 2016 }}, ''Starpulse.com'', [[24. septembar|24. 9.]] [[2010]]; preuzeto: [[28. decembar|28. 12.]] 2010.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.imdb.com/name/nm1494536/ Kirsten Vangsness na ''imdb.com''] * [http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds/cast/kirsten-vangsness/ Biografija K. Vangsness na ''CBS - Zločinački umovi''] * [http://www.tv.com/person/329936/summary.html Kirsten Vangsness na ''TV.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110128053715/http://www.tv.com/person/329936/summary.html |date=28. 1. 2011 }} * [http://www.tvguide.com/celebrities/kirsten-vangsness/250922 Kirsten Vangsness na ''TVGuide.com''] * [http://familytreemaker.genealogy.com/users/v/a/n/Errol-Leroy-Vangsness/PDFBOOK1.pdf Porodično stablo oca Kirsten Vangsness (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130124065301/http://familytreemaker.genealogy.com/users/v/a/n/Errol-Leroy-Vangsness/PDFBOOK1.pdf |date=24. 1. 2013 }} {{Zločinački umovi}} {{DEFAULTSORT:Vangsness, Kirsten}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Norveške]] [[Kategorija:Biografije, Pasadena (Kalifornija)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d386u7d85q3zjv6pcpzl1f4o7s5szne Lisa Cuddy 0 142070 3898960 3887083 2026-06-18T11:41:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898960 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija fiktivni lik | ime = Lisa Cuddy | serija = ''Dr. House'' | slika = Lisa Cuddy (House).jpg | prvo = [[Pilot (Dr. House)|"Pilot"]] | zadnje = | kreator = [[Bryan Singer]] | portretirao = Lisa Edelstein | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = [[liječnik|Liječnica]] | titula = [[endokrinologija|endokrinolog]] <br> Direktorica bolnice | porodica = majka i sestra | supruga = | djeca = Rachel Cuddy (usvojena) | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} Dr. '''Lisa Cuddy''' fiktivni je lik iz ''[[Fox Broadcasting Company|FOX]]''-ove [[medicina|medicinske]] [[televizijska serija|serije]] ''[[Dr. House]]'', a [[glumac|glumi]] je [[Lisa Edelstein]]. Direktorica je bolnice ''Princeton-Plainsboro'' u [[New Jersey]]u.<ref name="3x11">([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x11]]) [[Words and Deeds (Dr. House)|"Words and Deeds"]], Leonard Dick, ''Dr. House'', ''FOX'', [[9. januar|9. 1.]] [[2007]].</ref> == Fabula == Cuddy ima 45 godina, [[Židovi|Židovkinja]]<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x15]]) [[Unfaithful (Dr. House)|"Unfaithful"]], David Hoselton, ''Dr. House'', ''FOX'', [[16. februar|16. 2.]] [[2009]].</ref> je i ima majku i sestru; otac joj je umro.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x03]]) [[Adverse Events (Dr. House)|"Adverse Events"]], Carol Green i Dustin Paddock, ''Dr. House'', ''FOX'', [[30. septembar|30. 9.]] [[2008]].</ref> Počela je sanjati o tome da postane liječnica kad joj je bilo 12 godina, završila je medicinski fakultet s 25 godina kao druga najbolja u klasi, a u 32. godini postala prva žena dekan medicine i drugi najmlađi dekan medicine ikad.<ref name="2x03">([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x03]]) [[Humpty Dumpty (Dr. House)|"Humpty Dumpty"]], Matt Witten, ''Dr. House'', ''FOX'', [[27. septembar|27. 9.]] [[2005]].</ref> Pohađala je [[Univerzitet Michigan]], gdje se prvi put srela s [[Gregory House|Gregoryjem Houseom]]<ref name="2x03" />, njenim budućim zaposlenikom, s kojim je imala avanturu za jednu noć.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x16]]) [[Top Secret (Dr. House)|"Top Secret"]], Thomas L. Moran, ''Dr. House'', ''FOX'', [[27. mart|27. 3.]] 2007.</ref> Godinama kasnije, kad je House doživio [[infarkcija|infarkciju]] desnog bedrenog mišića (prije početka serije), liječila ga je upravo Cuddy u bolnici ''Princeton-Plainsboro''.<ref name="1x21">([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x21]]) [[Three Stories (Dr. House)|"Three Stories"]], David Shore, ''Dr. House'', ''FOX'', [[17. maj|17. 5.]] 2005.</ref> Pod Cuddycinom brigom i naredbom Houseove tadašnje djevojke [[Stacy Warner|Stacy]], koja je bila njegov medicinski opunomoćenik, mrtvi mišić odstranjen je iz Houseove noge, protivno njegovoj izričitoj želji, nakon što je bio stavljen u vještačku [[koma|komu]]. Taj zahvat spasio je Houseov život, ali mu je ostavio doživotnu hendikepiranost i hroničnu bol.<ref name="1x21" /> Nakon što je zaposlila Housea kao šefa Dijagnostičkog odjela, Cuddy je počela ostavljati postrani 50.000 [[dolar|$]] iz bolničkog proračuna za potencijalne [[pravo|pravne]] troškove.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x09]]) [[DNR (Dr. House)|"DNR"]], David Foster, ''Dr. House'', ''FOX'', [[1. februar|1. 2.]] 2005.</ref> Kad je tokom 1. sezone novi predsjednik Upravnog odbora bolnice [[Edward Vogler]] pokušao otpustiti Housea jer se odbijao povinovati njegovim zahtjevima, Cuddy je uvjerila članove Odbora da spase Housea i umjesto njega uklone Voglera, izgubivši time 100 miliona $ koje je Vogler donirao bolnici.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x18]]) [[Babies & Bathwater (Dr. House)|"Babies & Bathwater"]], Peter Blake, ''Dr. House'', ''FOX'', [[19. april|19. 4.]] 2005.</ref> Tokom 2. sezone otkriva se da Cuddy pokušava [[trudnoća|zatrudnjeti]].<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x22]]) [[Forever (Dr. House)|"Forever"]], Liz Friedman, ''Dr. House'', ''FOX'', [[9. maj|9. 5.]] [[2006]].</ref> House pristaje na to da joj dvaput dnevno daje injekcije koje su joj potrebne za [[in vitro oplodnja|''in vitro'' oplodnju]] i da šuti o tome.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x23]]) [[Who's Your Daddy? (Dr. House)|"Who's Your Daddy?"]], Charles M. Duncan i John Mankiewicz, ''Dr. House'', ''FOX'', [[16. maj|16. 5.]] 2006.</ref> Tokom 3. sezone Cuddy priznaje šefu [[onkologija|Onkološkog odjela]] i Houseovom najboljem (i jedinom) prijatelju [[James Wilson|Jamesu Wilsonu]] da je triput pokušavala zatrudnjeti i da je jedan pokušaj završio [[abortus]]om. Bila je uvrijeđena kad joj je House, koji je tada prolazio kroz odvikavanje od ''[[Vicodin]]a'', rekao da je dobra stvar to što nije uspjela postati majka jer bi bila užasna u tome.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x09]]) [[Finding Judas (Dr. House)|"Finding Judas"]], Sara Hess, ''Dr. House'', ''FOX'', [[28. novembar|28. 11.]] 2006.</ref> Kad Houseovu karijeru ugrozi detektiv [[Michael Tritter]], Cuddy počini [[krivokletstvo]] na sudu (falsificiranjem dokumenata i laganjem) kako bi sakrila Houseove pogreške.<ref name="3x11" /> Kad se House počne uplitati u njen ljubavni život, zasmetavši joj više puta tokom jednog njenog sastanka naslijepo, Cuddy se zapita da li se House zanima za nju.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x14]]) [[Insensitive (Dr. House)|"Insensitive"]], Matthew V. Lewis, ''Dr. House'', ''FOX'', [[13. februar|13. 2.]] 2007.</ref> Kad Wilson odvede Cuddy u [[pozorište]]<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x19]]) [[Act Your Age (Dr. House)|"Act Your Age"]], Sara Hess, ''Dr. House'', ''FOX'', [[17. april|17. 4.]] 2007.</ref>, a kasnije i na umjetničku izložbu, House intervenira, pokušavajući spriječiti da Cuddy postane Wilsonova četvrta žena.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x20]]) [[House Training (Dr. House)|"House Training"]], Doris Egan, ''Dr. House'', ''FOX'', [[24. april|24. 4.]] 2007.</ref> Tokom 5. sezone Cuddy otkriva da planira usvojiti bebu<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x05]]) [[Lucky Thirteen (Dr. House)|"Lucky Thirteen"]], Liz Friedman i Sara Hess, ''Dr. House'', ''FOX'', [[21. oktobar|21. 10.]] 2008.</ref>, međutim, bude shrvana kad prava majka bebe, kojoj je Cuddy već dala ime Joy, odluči zadržati dijete. House je tješi i tom prilikom dolazi do njihovog poljupca.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x06]]) [[Joy (Dr. House)|"Joy"]], David Hoselton, ''Dr. House'', ''FOX'', [[28. oktobar|28. 10.]] 2008.</ref> Cuddy izjavljuje da ne želi vezu s Houseom, ali ostane dirnuta kad on sredi da se njen stari radni sto s medicinskog fakulteta prenese iz skladišta u njen ured tokom njegovog renoviranja.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x10]]) [[Let Them Eat Cake (Dr. House)|"Let Them Eat Cake"]], Russel Friend i Garrett Lerner, ''Dr. House'', ''FOX'', [[2. decembar|2. 12.]] 2008.</ref> U epizodi ''[[Joy to the World (Dr. House)|Joy to the World]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x11]]) Cuddy postaje udomitelj i potencijalni usvajatelj bebe kojoj je dala ime Rachel. U početku se mučila s roditeljstvom, otkrivši Wilsonu da ne osjeća ništa prema Rachel, ali se uskoro nakon toga počela [[emocija|emotivno]] povezivati s njom.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x13]]) [[Big Baby (Dr. House)|"Big Baby"]], Lawrence Kaplow i David Foster, ''Dr. House'', ''FOX'', [[26. januar|26. 1.]] 2009.</ref> U epizodi ''[[Under My Skin (Dr. House)|Under My Skin]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x23]]) Cuddy pomaže Houseu da se "očisti" od ''Vicodina'' i njih dvoje spavaju zajedno. U idućoj epizodi, tj. finalu 5. sezone (''[[Both Sides Now (Dr. House)|Both Sides Now]])'', otkriva se da je to bila Houseova [[halucinacija]]; u stvarnosti, House je proveo večer sam, pateći od psihičkih problema uzrokovanih ''Vicodinom'' i emocionalnom [[trauma|traumom]]. Tokom 6. sezone Cuddy je u vezi s [[Lucas Douglas|Lucasom Douglasom]], privatnim istražiteljem koga je House unajmio na početku 5. sezone da špijunira njegov tim i Wilsona, a zauzeta je i brigom oko Rachel. Također se brine i za Housea nakon što on prođe proces odvikavanja od ''Vicodina''. Ipak, ona shvaća da je zbog upravljanja bolnicom život prilično stresan, kao i zbog dodatnih stvari u njenom životu te zbog toga što House i dalje ima osjećaje prema njoj. Na kraju je pokušala zamoliti Housea da budu samo prijatelji, ali on to odbija, rekavši da je to posljednja stvar koju želi. U finalu [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6. sezone]] (''[[Help Me (Dr. House)|Help Me]]'') House joj poklanja jednu staru medicinsku knjigu koju je napisao njen pradjed, što je potakne da mu prizna da su se ona i Lucas zaručili prethodne večeri. Međutim, na kraju epizode Cuddy odlazi do Houseovog stana i govori mu da je prekinula s Lucasom, a zatim izjavljuje Houseu svoju ljubav. Zatim se njih dvoje nježno poljube i uhvate ruku jedno drugom u iznenađujuće romantičnoj gesti. Kad je počela raditi u bolnici, Cuddy je slagala o svojim godinama, rekavši da je 2 godine starija, jer je mislila da će žena koja je u ranim 30-im steći više poštovanja od žene u kasnim 20-im. == Karakterizacija == Lik Cuddy kreirao je izvršni [[filmski producent]] Bryan Singer, koji je uživao u glumi Lise Edelstein u seriji ''[[Zapadno krilo]]'' (u njoj je glumila skupu kol-gerlu koja poslije završi pravni fakultet) i poslao joj je kopiju [[scenario|scenarija]] za pilot-epizodu.<ref name="Challen">Paul Challen ([[20. oktobar|20. 10.]] 2007), ''The House that Hugh Laurie Built: An Unauthorized Biography and Episode Guide''; ''ECW Press'', str. 41; {{ISBN|1-55022-803-X}}.</ref> Edelsteinovu je privukao "pametni scenaristički rad" i dobila je ulogu.<ref name="Challen" /> Lily Burana iz ''Salon.com'' opisala je Cuddy kao "veoma čvrstu", tj. kao ženu koja se "šeta hodnicima fiktivne bolnice ''Princeton-Plainsboro'' u bluzama s velikim izrezom i uskim suknjama, donoseći židovkasti glamur u udarni termin".<ref name="Burana">Lily Burana ([[29. maj|29. 5.]] 2007), [http://www.salon.com/life/feature/2007/05/29/hugh_laurie/ "Uhodeći dr. Housea"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100707235730/http://www.salon.com/life/feature/2007/05/29/hugh_laurie |date=7. 7. 2010 }}, ''Salon.com''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Upitana o tome da li je Cuddycina tipična uska odjeća prikladna za njen položaj i funkciju, Edelstein je rekla: "Nije joj briga šta ljudi govore (...) Ona je TV-lik, a ja sam glumica koja glumi direktoricu bolnice i ne želim biti u staromodnoj odjeći. Želim biti ''vruća'' direktorica bolnice."<ref name="Nina">Nina Hämmerling Smith ([[20. novembar|20. 11.]] 2007), [http://www.tvguide.com/news/house-lisa-edelstein-37551.aspx "Lisa Edelstein otkriva vruće tajne o ''Dr. Houseu''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122210441/http://www.tvguide.com/news/house-lisa-edelstein-37551.aspx |date=22. 1. 2011 }}, ''TV Guide''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Nina Hämmerling Smith iz ''TV Guidea'' naziva Cuddy likom koji je potpuno suprotan Houseu i koji "ne obraća pažnju na (njegove) besmislice i zna kako ga držati u šahu - više ili manje".<ref name="Nina" /> Tom Shales iz ''[[The Washington Post]]a'' smatra da je Cuddy Houseov "zanovijetajući mučitelj", čija je uloga "da učini Housea jadnim".<ref name="Shales">Tom Shales ([[16. novembar|16. 11.]] [[2004]]), [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A53025-2004Nov15.html "''Dr. House'': Gledanje je najbolji lijek"], ''Washington Post''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Govoreći o Cuddycinoj karakterizaciji u pogledu njenog odnosa s Houseom, Edelstein je izjavila: ''"Mislim da ona puno voli Housea i da posredno živi kroz njega jer je vrlo pametna žena koja je bila jako uspješna kao doktor i ima sjajan posao i divan položaj, ali, također, i sve manje i manje veze sa stvarnom medicinskom praksom kako godine prolaze. Dakle, mislim da je uzbuđena onim što House čini i kako on to čini, a istovremeno i duboko frustrirana njime."''<ref name="zap">Daniel Fienberg ([[11. maj|11. 5.]] 2008), [http://www.zap2it.com/tv/zap-interview-lisaedelsteinhousefinale,0,124795.story Intervju s Lisom Edelstein o finalu 4. sezone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310090641/http://www.zap2it.com/tv/zap-interview-lisaedelsteinhousefinale,0,124795.story |date=10. 3. 2012 }}, ''Zap2It''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Garrett Lerner, jedan od koegzekutivnih producenata, pohvalio je mnogostranost Lise Edelstein u ulozi kad je upitan da sažeto opiše Cuddy, izjavivši: ''"Lisa Edelstein može učiniti apsolutno bilo šta, fantastična je. Znate, može se suprotstaviti Houseu, vratiti mu milo za drago. Može biti nježna, može biti povrijeđena, može biti jaka... Mislim da je ona vjerovatno omiljeni lik većine ljudi s kojima sam razgovarao. To je snažna uloga."''<ref>Sara M. ([[26. oktobar|26. 10.]] 2006), [http://www.televisionwithoutpity.com/show/house/the_garrett_lerner_interview.php?page=7 Intervju s Garrettom Lernerom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306022513/http://www.televisionwithoutpity.com/show/house/the_garrett_lerner_interview.php?page=7 |date=6 Mart 2012 }}, ''Television Without Pity''; preuzeto: [[18. maj|18. 5.]] 2009.</ref> == Razvoj == [[Datoteka:Lisa Edelstein LF.jpg|mini|desno|250px|Lisa Edelstein tokom štrajka scenarista 2007-2008. koji je zaustavio razvoj odnosa između Housea i Cuddy.]] Tokom 1. polovine 4. sezone Cuddy je imala manje prostora u seriji jer je tada fokus bio na kandidatima za Houseov novi tim. Edelstein je tada otkrila da će se serija vratiti "u normalu" nakon 9. epizode. Međutim, produkcija je obustavljena zbog štrajka scenarista 2007-2008, koji je odgodio ostatak sezone.<ref name="Nina" /> Edelstein je komentirala: ''"Cuddy neće spavati s Houseom ukoliko ne vratimo scenariste. Zato sam se pridružila protestu."'' Kao rezultat štrajka priče koje su vezane za Cuddy morale su biti prebačene u 5. sezonu, jer je 4. sezona imala manji broj epizoda (samo 16).<ref>Bill Keveney ([[28. februar|28. 2.]] 2008), [http://www.usatoday.com/life/television/news/2008-02-28-8-pieces_N.htm "Kako se najgledanije TV-serije vraćaju 'u pogon'?"], ''USA Today'', ''Gannett Company''; preuzeto: [[22. maj|22. 5.]] 2009.</ref> Kad je Edelstein čula da će morati izvesti striptiz u epizodi ''[[House's Head (Dr. House)|House's Head]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x15]]), pozvala je glumicu Sheilu Kelley, koja je supruga [[Richard Schiff|Richarda Schiffa]] (s kojim je Edelstein prethodno glumila u ''Zapadnom krilu'' i ''Relativnosti'').<ref name="zap" /> Kelley je davno prije toga radila na filmu o striptizetama i Edelstein ju je pitala za savjet u vezi s koreografijom striptiza.<ref name="zap" /><ref name="ET">[http://www.etonline.com/news/61544_House_s_Stripper_Fantasy_Finale/ "Finale sezone ''Dr. Housea'' sa striptizom iz fantazije"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''ET Online'', [[12. maj|12. 5.]] 2008; preuzeto: [[23. decembar|23. 12.]] 2008.</ref> O samoj epizodi Edelstein je komentirala: ''"Veoma je zanimljivo šta se događa u prvoj polovini epizode u vezi sa saznanjem o tome kako House vidi ljude i posmatranjem svijeta u potpunosti iz njegove perspektive."''<ref name="zap" /><ref name="ET" /> Prije no što je počelo snimanje te scene, Edelstein je pokazala ples [[Hugh Laurie|Hughu Laurieju]], koji je, po njenim riječima, pružio "nevjerovatnu podršku, poput glavne navijačice".<ref name="Santos">Kristin Dos Santos i Bryan Reesman ([[12. juni|12. 6.]] 2008), [http://uk.eonline.com/uberblog/watch_with_kristin/b13534_lisa_edelstein_plays_house_huddy_lap.html "Lisa Edelstein izvodi ples u krilu"], ''E! Online''; preuzeto: 21. 10. 2008.</ref> Također je rekla da se, nakon što je snimanje scene bilo završeno, "osjećala divno i da je to na kraju ispalo jedno divno iskustvo".<ref name="Santos" /> Cuddycina želja za [[dijete|djetetom]] bila je paralelna s ličnim životom Lise Edelstein, koja je objasnila: ''"Kad je serija počela, rekla sam producentima da ću u nekom trenutku u seriji, ako bude uspješna, zatrudnjeti ovako ili onako. Stoga su oni ubacili taj element u Cuddycinu priču kako bi meni kao ženi bilo moguće doživjeti to iskustvo."''<ref name="Santos" /> Kad je u 5. sezoni Cuddy postala majka djevojčici Rachel, izvršna producentica [[Katie Jacobs]] dotakla se Cuddycine potrebe da pronađe ravnotežu između njenog ličnog i profesionalnog života, kao i utjecaja koje to majčinstvo može imati na njen odnos sa Houseom: ''"Napetost i hemija još su tu. Nijedno od njih ne priznaje aktivno da želi vezu, ali su privučeni jedno drugome. Ništa od koketnosti neće nestati. Ulozi su veliki za oboje. Privlačnost je još uvijek tu. Apsolutno ćemo nastaviti s time. To je stvarno i opipljivo. I to je ono što njih dvoje jesu."''<ref>Barbara Barnett ([[17. januar|17. 1.]] 2009), [http://blogcritics.org/video/article/a-conversation-with-house-md-executive/page-2/ "Razgovor s Katie Jacobs, izvršnom producenticom ''Dr. Housea''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605131207/http://blogcritics.org/video/article/a-conversation-with-house-md-executive/page-2/ |date=5. 6. 2011 }}, ''Blogcritics''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Cuddy je imala težak odnos sa svojom majkom (koju tumači [[Candice Bergen]]) nakon očeve smrti. Iako su srdačne jedna prema drugoj, sklone su skrivanju stvari jedna od druge, npr., Cuddy se dugo pribojavala da se House upozna s njenom majkom, a majka je, s druge strane, tajila od nje aferu koja je trajala proteklih 5 godina. === "Huddy" === Odnos između Housea i Cuddy poznat je pod kovanicom "Huddy".<ref name="Ginia">Ginia Bellafante (11. 5. 2009), [http://www.nytimes.com/2009/05/12/arts/television/12hous.html?_r=1 "Budali nikad nemojte pružiti sretan kraj"], ''The New York Times''; preuzeto: 22. 5. 2009.</ref> Kako to definira Peter Johnson iz ''USA Todaya'', Cuddy sa Houseom ima odnos "mačke i miša".<ref name="Peter">Peter Jonhson (29. 5. 2007), [http://www.usatoday.com/life/television/news/2007-05-28-house-finale_N.htm O finalu 3. sezone], ''USA Today''. ''Gannet Company''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Edelstein je to opisala kao "zaista kompliciran odnos odraslih ljudi"<ref name="Nina" />, objašnjavajući: ''"Oni su ljudi koji imaju veoma ispunjene živote i mnogo odgovornosti koje su možda u sukobu s osjećajima koje imaju jedno prema drugome."''<ref name="Nina" /> Edelstein "bi voljela da se njih dvoje upuste u (romantičnu) vezu jer bi to moglo biti komplicirano poput ostatka njihovog odnosa"<ref name="Peter" />, međutim, nije sigurna kako bi to utjecalo na dinamiku serije.<ref name="Peter" /> Na kraju 3. sezone Jacobs je rekla: ''"Ne mogu zamisliti njih dvoje kao trajni par. Ali oni su bliski; mnogo su toga zajedno prošli. Hoće li biti trenutka slabosti u kojem bi oni mogli malo ispitati svoju 'hemiju'? Možda."''<ref name="Peter" /> Kad su je na kraju 4. sezone upitali da li će House i Cuddy ikad konzumirati svoj odnos na ekranu, Jacobs je odgovorila: ''"Između njih postoje iskre i hemija i nipošto ne želim da to nestane jer je to suština njihovog odnosa... Nikad to nećemo ignorirati jer, kao što sam rekla, to je upravo njihova suština. Ona mu ne bi stalno opraštala da on nije toliko briljantan u njenim očima; očito ima slabu tačku kad je on u pitanju. A i House za nju. Nastavit ćete to viđati."''<ref>Korbi Ghosh ([[19. maj|19. 5.]] 2008), [http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2008/05/are-house-and-amber-hooking-up-ep-katie-jacobs-speaks.html Katie Jacobs o finalu 4. sezone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131100038/http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2008/05/are-house-and-amber-hooking-up-ep-katie-jacobs-speaks.html |date=31 Januar 2011 }}, ''Zap2It''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Prije početka 5. sezone autor serije [[David Shore]] spomenuo je svoju namjeru da unaprijedi odnos između Housea i Cuddy, rekavši: "Ako je House sposoban za bilo kakvu vezu s ''bilo kim'', onda je to Cuddy. Ne možemo ih vječno puštati da plešu jedno oko drugoga."<ref>Mara Reinstein, Eric Andersson ([[8. septembar|8. 9.]] 2008), "TV's Fall Favourites", ''US Weekly'' (''Wenner Media''), str. 69.</ref> Nakon otkrića da je House halucinirao o tjelesnoj vezi s Cuddy na kraju 5. sezone, Shore je komentirao o nastavku te priče u 6. sezoni: ''"Bilo bi nečasno pustiti da to tek tako nestane. Očito je da House ima osjećaje prema njoj. Iako se ljubavna veza nije desila, u Houseovom umu jest."''<ref>Ileane Rudolph (19. 5. 2009), [http://community.livejournal.com/house_cuddy/2055443.html David Shore o finalu 5. sezone], ''Live Journal''; preuzeto: 22. 5. 2009.</ref> Edelstein ne zna da li će ova dva lika na kraju završiti zajedno, međutim, vjeruje da je kombinacija frustracije i ljubavi koje Cuddy osjeća prema Houseu "dovoljna za vrlo zanimljivu vezu"<ref name="Santos" /> jer "tu postoji mnogo divljenja i poštovanja i, također, velika količina muke i frustracije, što je nalik na većinu veza iz stvarnog života".<ref name="Santos" /> Na samom kraju finala 6. sezone (''Help Me'') čini se da su House i Cuddy počeli ljubavnu vezu. U završnim minutama epizode House je na rubu da ponovo popusti i uzme ''Vicodin'', no u tom trenutku ulazi Cuddy i govori mu da je prekinula s Lucasom i izjavljuje Houseu ljubav, nakon čega su se kratko poljubili. Krupni kadar njihovih spojenih ruku (Houseova lijeva, Cuddycina desna) bio je posljednji kadar u epizodi i sezoni. == Prijem == Edelstein je 2005. osvojila nagradu ''Satellite'' za najbolju sporednu glumicu u seriji, mini seriji ili TV-[[film]]u za ulogu Cuddy.<ref>[http://www.pressacademy.com/satawards/awards2005b.shtml "10. dodjela nagrade ''Satellite''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718091128/http://www.pressacademy.com/satawards/awards2005b.shtml |date=18 Juli 2011 }}, ''International Press Academy''; preuzeto: 17. 5. 2009.</ref> Nakon pilot-epizode Shales je primijetio: ''"Čarke između Housea i Cuddy mogu postati užasno zamorne, ali do druge epizode već postoje neke provokativne naznake u onome što se činilo jednostavnom situacijom."''<ref name="Shales" /> Nina Hämmerling Smith smatra da su duhoviti razgovori Housea i Cuddy "jedna od najboljih stvari u vezi sa serijom"<ref name="Nina" />, dok je Lily Burana stavila sebe u "ekipu Cuddy" kad su u pitanju Houseovi romantični interesi.<ref name="Burana" /> Nakon epizode ''[[Merry Little Christmas (Dr. House)|Merry Little Christmas]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x10]]) Mary McNamara iz ''[[Los Angeles Times|LA Timesa]]'' napisala je: ''"Strastveni gledalac također je bio sretan što vidi da je posijano sjeme romantične veze između Housea i Cuddy - to je morao biti dio originalne zamisli serije jer, zaista, ko bi drugi mogao preživjeti takvu vezu s Houseom sad kada je [[Sela Ward]] otišla?"''<ref>Mary McNamara ([[16. mart|16. 3.]] 2007), [http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2007/03/house_over_the_.html "''Dr. House'': Da li je serija pretjerana?"], ''LA Times''; preuzeto: [[24. maj|24. 5.]] 2009.</ref> Također je rekla da bi ta romantična veza "savršeno imala smisla" jer je Cuddy ''"jedina koja izgleda sposobna prihvatiti Housea takvog kakav jest, vraćati istom mjerom i ne obraćati pažnju na njegova bockanja. To kako Lisa Edelstein može to odglumiti na uvjerljiv način tačka je u kojoj gluma prelazi iz vještine u [[umjetnost]]."''<ref>Mary McNamara ([[18. april|18. 4.]] 2007), [http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2007/04/house_uninterru.html "Neprekidni ''Dr. House'': 'Pucketavo' zadovoljstvo"], ''LA Times''; preuzeto: 24. 5. 2009.</ref> Kad je na početku 4. sezone serija promijenila format, McNamara je pozitivno ocijenila promjenu dinamike u odnosu Housea i Cuddy, primijetivši: ''"Nestala je sve suhoparnija i nevjerovatna napetosti između njega i Cuddy (tj., u pogledu odnosa 'nadređeni-podređeni'. Seksualna napetost, nadamo se, još uvijek je tu negdje.) Cuddy je prestala pokušavati zgaziti ga: sada za cilj ima samo kontrolirani haos. Što je toliko zabavnije jer se priča više vrti oko medicine, a manje oko svog tog ličnog patosa liječničkog osoblja."''<ref>Mary McNamara ([[31. oktobar|31. 10.]] 2007), [http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2007/10/i-just-have-to-.html "''Dr. House'': Gomila urnebesa je u toku"], ''LA Times''; preuzeto: [[25. maj|25. 5.]] 2009.</ref> Ipak, kako je primijetio Robert Bianco iz ''USA Todaya'', kad su House i Cuddy počeli tjelesnu vezu, za što se kasnije pokazalo da je ustvari bila Houseova halucinacija, "to je pokrenulo buru među fanovima koji su mrzili promjenu u njihovom odnosu".<ref>Robert Bianco ([[21. maj|21. 5.]] 2009), [http://www.usatoday.com/life/television/reviews/2009-05-20-finale-house_N.htm "'Ludilo' u finalu sezone: ''Dr. House''"], ''USA Today''; preuzeto: 22. 5. 2009.</ref> Nakon njihovog prvog poljupca u seriji James Chamberlin iz ''IGN''-a rekao je da je ta scena bila "malo nespretna" i "to jednostavno nije bilo to za mene".<ref>James Chamberlin ([[29. oktobar|29. 10.]] 2008), [http://uk.tv.ign.com/articles/924/924871p1.html "''Dr. House'': Pregled epizode ''Joy''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227093830/http://uk.tv.ign.com/articles/924/924871p1.html |date=27. 2. 2012 }}, ''IGN''; preuzeto: 22. 5. 2009.</ref> Uzimajući u obzir priče vezane za Cuddy u 5. sezoni kao cjelinu, Chamberlain kaže: ''"Cuddycin interes da postane majka bilo je nešto u čemu sam uživao. (...) Taj zaplet sadržavao je neke srceparajuće trenutke, naročito kad je Cuddy morala raditi na jednom slučaju i kao liječnica i kao potencijalna majka u epizodi 'Joy'."''<ref>James Chamberlin (19. 5. 2009), [http://uk.tv.ign.com/articles/984/984433p1.html "''Dr. House'': Pregled 5. sezone"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227093841/http://uk.tv.ign.com/articles/984/984433p1.html |date=27. 2. 2012 }}, ''IGN''; preuzeto: 22. 5. 2009.</ref> Lisa Belkin iz ''The New York Timesa'' također je pohvalila priču s Cuddycinim majčinstvom, navodeći je kao jedan od nekoliko primjera dobrog roditeljstva na televiziji.<ref>Lisa Belkin ([[17. februar|17. 2.]] 2009), [http://parenting.blogs.nytimes.com/2009/02/17/the-worlds-strictest-parents/ "Zašto nema dobrih roditelja na TV-u?"], ''The New York Times''; preuzeto: [[23. maj|23. 5.]] 2009.</ref> U vezi s brojnim videoklipovima na [[YouTube]]u posvećenih "Huddy"-vezi, Ginia Bellafante iz ''The New York Timesa'' kaže da je ''"upravo hemija između Laurieja i Edelstein ono što nadahnjuje inače razumne žene na bizarne, dugotrajne fantazijske digresije"''.<ref name="Ginia" /> Bellafante svrstava i sebe u te žene, pišući: ''"Na moju sramotu, bila bih prepuna radosti kad bi u finalu sezone House i Cuddy odlučili provesti ljeto zajedno na [[Korzika|Korzici]]. To bi izdalo osnovnu zamisao serije - održavati Housea jadnim - i potpuno izbrisalo njen integritet. A ja bih se ipak najviše pitala da li će House i Cuddy naći vremena da svrate do [[Sardinija|Sardinije]].''<ref name="Ginia" /> Nakon što se u finalu 5. sezone otkrilo da je fizička konzumacija njihove veze bila halucinacija, Bellafante je napisala: ''"Osjećam se iskorištenom i izmanipuliranom. Kao da sam bila djevojka za jednu noć koja više nikad neće dobiti cvijeće ili telefonski poziv. Osjećam mržnju prema seriji i osjećam nevoljko poštovanje."''<ref name="Ginia 2">Ginia Bellafante ([[12. maj|12. 5.]] 2009), [http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2009/05/12/the-finale-of-house-about-last-night/ "Finale ''Dr. Housea'': O prošloj noći..."], ''The New York Times''; preuzeto: 22. 5. 2009.</ref> Uprkos ovome, njeno je mišljenje da je ''"u osnovi serija otišla u očito dobrom pravcu, udovoljivši našem osnovnom kolektivnom nagonu da konačno vidimo Housea i Cuddy zajedno, a da ne razgovaraju o [[lumbalna punkcija|lumbalnoj punkciji]], na lažno seksualan način koji u konačnici nije pogodio kredibilitet serije."''<ref name="Ginia 2" /> Ona smatra: ''"Šta bismo zaista uradili da su se House i Cuddy probudili skupa, da joj je on napravio pecivo, da ga je ona jela noseći jednu od njegovih majica, da su naredni dan proveli razmjenjujući stidljive, njima razumljive poglede u bolnici 'Princeton-Plainsboro'? Onda bismo gledali [[Uvod u anatomiju]] i ne bismo doživjeli trenutak [[preskakanje ajkule|preskakanja ajkule]] nego trenutak 'bungee'-skoka preko [[Arktik]]a."''<ref name="Ginia 2" /> Njen zaključak glasi: :: "''Dr. House'' odbija podleći mitu da dobra žena može spasiti tvrdoglavog kretena i finale je razjasnilo kolika budala morate biti da čak i pomislite da će serija to pokušati. Ona ne želi umiriti ženu koja sama želi umiriti harlekinsku romansu. Serija želi umiriti bilo koga ko se iznervira kad romantična komedija prikazuje ostvarenu ženu u suknji koja odustaje od svega zbog nezaposlenog, aljkavog idiota. Privlačnost između Housea i Cuddy nije privlačnost suprotnosti. To je privlačnost između dvoje vrlo [[inteligencija|inteligentnih]] radoholičara, dvoje ljudi koji su prezanimljivi bilo kome, ali koji u konačnici ne odgovaraju jedno drugome - bez obzira koliko mi patetično željeli da bude drugačije."<ref name="Ginia" /> Mike Hale iz ''The New York Timesa'' pohvalio je izvedbu Lise Edelstein u komičnim situacijama, rekavši: ''"Možda Lisa Edelstein nije najzabavnija glumica, ali je bez sumnje najbolji predmet ismijavanja na američkim televizijama: svake sedmice scenaristi pronalaze nove načine da osramote nju i njen lik u seriji, dr. Cuddy, koja pleše bolni ples predigre sa Houseom. Edelstein nekako uspijeva sačuvati svoje dostojanstvo glumeći 40 i neštogodišnju direktoricu bolnice koja se ponaša kao tinejdžerka."''<ref>Mike Hale ([[21. decembar|21. 12.]] 2008), [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A02EEDB1E3AF932A15751C1A96E9C8B63&scp=95&sq=cuddy%20house&st=cse "Sedmica ispred nas"], ''The New York Times''; preuzeto: [[23. maj|23. 5.]] 2009.</ref> Scena iz 4. sezone u kojoj Cuddy izvodi striptiz [[ples]] pozitivno je primljena kod kritičara.<ref>Rosario Santiago (19. 5. 2008), [http://www.buddytv.com/articles/house/part-2-of-house-season-finale-19517.aspx "Drugi dio finala sezone ''Dr. Housea'' na programu je večeras"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120329013700/http://www.buddytv.com/articles/house/part-2-of-house-season-finale-19517.aspx |date=29 Mart 2012 }}, ''BuddyTV''; preuzeto: [[18. oktobar|18. 10.]] 2008.</ref> McNamara je izjavila da su te scene ''"za 3 minute vratile novac za kupljeni digitalni videorekorder (DVR)"''.<ref>Mary McNamara ([[13. maj|13. 5.]] 2008), [http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2008/05/now-thats-a-bit.html "''Dr. House'': Šta se dešava u glavi tog izvrsnog doktora?"], ''LA Times''; preuzeto: [[17. oktobar|17. 10.]] 2008.</ref> Chamberlin je rekao da nikad nije očekivao da će Edelstein izvesti striptiz, iako se nadao tome.<ref>James Chamberlin (13. 5. 2008), [http://tv.ign.com/articles/873/873496p1.html "''Dr. House'': Pregled epizode ''House's Head''"], ''IGN''; preuzeto: 13. 5. 2008.</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/character/ch0015932/ Lisa Cuddy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928014321/http://www.imdb.com/character/ch0015932/ |date=28. 9. 2011 }} na ''[[IMDb]]-u'' * [http://house.wikia.com/wiki/Lisa_Cuddy Lisa Cuddy na ''House Wikia''] {{House}} {{DEFAULTSORT:Cuddy, Lisa}} [[Kategorija:Likovi u "Dr. Houseu"]] [[Kategorija:Fiktivni liječnici]] bg1ecab5e49rgzccxq681vy5jxgc48m Krasnojarsk 0 202310 3898930 3854242 2026-06-18T02:57:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898930 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Krasnojarsk | izvorno_ime = <small>Красноярск</small> | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Krasnoyarsk under blue sky and clouds, Krasnoyarsk, Russia.jpg | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = Coat of Arms of Krasnoyarsk (Krasnoyarsk krai).png <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Rusija | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 7 | širina_stepeni = 56| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 00| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 93| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ =W | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 172 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 973826 | stanovništvo_datum =2010 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = [[1628]]. (kao '''Krasno jar''') | vlada = Gradonačelnik | gradonačelnik = Pjotr Pimaškov | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = Krasnojarsko vrijeme | utc_odstupanje = +7 | vremenska_zona_DST = Krasnojarsko ljetno vrijeme | utc_offset_DST = +8 | poštanski_broj = 660xxx | pozivni broj = +391 | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = http://www.admkrsk.ru/ <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Krasnojarsk''' ({{jez-ru|Красноя́рск}}) jeste grad i administrativni centar [[Krasnojarski kraj|Krasnojarskog kraja]] (Sibir) u [[Rusija|Rusiji]], lociran na rijeci [[Jenisej]]. Treći je najveći grad u Sibiru poslije [[Novosibirsk]]a i [[Omsk]]a sa 973826 stanovnika (popis iz [[2010]]. godine).<ref>{{Cite web |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2013 |archive-date=25. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325042553/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm |url-status=dead }}</ref> Značajan je saobračajni čvor (posebno na [[Transsibirska pruga|Transsibirskoj pruzi]]) sa važnim aerodromom. Najveći je ruski proizvođač [[aluminij]]a. ==Geografija== [[Datoteka:Aerial view of Krasnoyarsk 1.jpg|left|thumb|Avionski snimak Krasnojarska]] Grad Krasnojarsk uključujući i prigradska naselja se prostire na površini od 348&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref name="Area">Poexaly.ru. Krasnoyarsk Tourist Portal. [http://www.poexaly.ru/info/forguests/krasnoyarsk/ Krasnoyarsk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201005051427/http://www.poexaly.ru/info/forguests/krasnoyarsk/ |date=5. 10. 2020 }}</ref> Grad leži na obje obale rijeke Jenisej koja kroz grad teče od zapada prema istoku. Zbog brane hidroelektrane Krasnojarsk koja se nalazi 32&nbsp;km uzvodno, Jenisej nikada nije zamrznut u ovom području. U blizini centra grada nadmorska visina je 136 metara iznad nivoa mora. Postoji nekoliko riječnih ostrva, od kojih su najveći Tatjišev i Otdiha ostrvo, a koja se uglavnom koriste za odmor i rekreaciju stanovnika grada. Na jugu i zapadu, Krasnojarsk je okružen šumovitim brdima (prosječne visine 410 metara n.v.) Najistaknutije od njih su Nikolajevskaja Sopka, Karaulnaja Gora i Čornaja Sopka, koji je nekada bio vulkan.<ref>{{cite web |url=http://www.krskstate.ru/krasnoyarskkray/dostoprim/0/doc/34 |title=Атлас достопримечательностей |publisher=Krskstate.ru |date= |access-date=26. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130203180002/http://www.krskstate.ru/krasnoyarskkray/dostoprim/0/doc/34 |archive-date=3. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> Zapadno od grada do rijeke Sobakino nalazi se gorje Gremjačinskaja Griva. Sjeverozapadno od grada je jednoličan ravni šumoviti teren i poljoprivredne površine. Glavne rijeke u području grada Krasnojarsk su Jenisej, Mana, Bazajka i Kača, koja teče kroz historijsku jezgru grada. Zbog prirode terena, postoji i nekoliko prirodnih jezera oko grada. ==Historija== Grad je osnovan u [[19. august]]a [[1628]]. godine<ref name="Krasnoyarsk_charter">Charter of Krasnoyarsk</ref> kao ruska granična utvrda kada je grupa vojnika pod komandom kozaka Andreja Dubenskog stigla na ušće rijeka Jenisej i Kača. Tu su izgrađena utvrda namijenjena zaštiti granice od napada autohtonih naroda koji su živjeli u području Jeniseja i njegovih pritoka. Uz Kansk na istoku, ova utvrda je predstavljala južnu granicu ruske ekspanzije u područje Jenisejskog bazena tokom 17. vijeka. Utvrda je nazvana Krasni Jar (rus.:Кра́сный Яр), što je bio staroruski prijevod lokalnog naziva za to mjesto Kyzyl Yar (na lokalnom turkmenskom jeziku, je to značilo Crvena Hrid). Nakon što je naselje dobilo status grada, naziv mu je promijenjen u današnji Krasnojarsk. Izgradnjom Sibirke rute (danas cesta M53) u periodu od [[1735]]. do [[1741]]. koja ga je povezala sa susjednom gradovima Ačinski, Kansk i ostalom Rusijom, grad se počeo brže razvijati. Razvoj je dodatno ubrzan otkrićem zlata, i izgradnjom [[Transsibirska pruga|Transsibirske pruge]] [[1895]]. [[1749]]. godine meteorit mase oko 700 kilograma pronađen je 233&nbsp;km južno od Krasnojarska. Pronašao ga je Peter Simon Pallas, [[1772]]. i odnjeo u Krasnojarsk a zatim i u [[Sankt Peterburg]]. Krasnojarski meteorit je bio značajan, jer je bio prvi takav objekt pronađen i bolje proučan. [[1822]]. godine Krasnojarsk je dobio status grada te postao centar Jenisejske gubernije. Za vrijeme [[Carska Rusija|Carske Rusije]], Krasnojarsk i njegov okrug bili su mjesto političkog progona. Nakon slamanja pobune, osam dekabrista protjerano je iz Sankt Peterburga u Krasnojarsk. [[Datoteka:Кран для гидротехнического строительства.jpg|thumb|left|[[Hidrocentrala]] Krasnojarsk]] Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], za vrijeme [[Socijalizam|socijalizma]] i centralizovanog planiranja (Petogodišnji plan) Krasnojarsk je doživio industrijski procvat. Izgrađeno je mnogo velikih industrijskih pogona teške industrije i puno velikih hidrocentrala zbog velikog hidropotencijala ovog područja. Pored ostalih izgrađena je Krasnojarska hidrocentrala (danas peta po veličini hidrocentrala na svijetu i druga u Rusiji). [[1934]]. godine izvršena je nova teritorijalno administrativna podjela Rusije. Formiran je Krasnojarski kraj, a njegov centar postao je Krasnojarsk. U doba [[Staljin]]ove vladavine, Krasnojarsk je postao centar gulaga. Najveći radni logor bio je Kraslager ili Krasnojarski ITL ([[1938]].-[[1960]].) a koji se nalazio na dvije lokacije Kansk i Rešjoti. U samom gradu postojao je i Jenisejlager ili Jenisejski ITL, radni logor za vrijeme drugog svjetskog rata ([[1940]].-[[1941]].). Na početku drugog svjetskog rata, za vrijeme invazije [[Treći rajh|Nacističke Njemačke]] na [[SSSR]], većina tvornica [[Ukrajina|Ukrajine]] i Zapadne Rusije je preseljeno u Krasnojarsk i okolne gradove, i tako je ubrzan razvoj grada. Veći dio ovih pogona nastavio je rad i nakon rata kao što su: Aluminijski zavod, Krasnojarski metaluruški zavod i dr. Nakon sloma socijalizma i raspada SSSR-a koji je uslijedio, veliki industrijski pogoni Krasnojarska našli su se u problemima. Jedan dio pogona je privatiziran, dio njih je završilo u bankrotu, a neki su postali predmet velikih političkih skandala. Problemi oko tranzicije industrije iz socijalističkog u [[Kapitalizam|kapitalistički]] način rada u Krasnojarsku traju i danas. ==Administrativna podjela== Krasnojarsk je administrativni centar Krasnojarskog kraja.<ref name="KrasnoyarskK_admlaw">Law #10-4763</ref> U okviru upravnih jedinica, zajedno sa seoskim područjem Krasnojarsk je registrovan kao upravna jedinica sa statusom jednakim statusu okruga.<ref name="Ref66">Law #10-4765</ref> Krasnojarsk je podijeljen na sedam gradskih četvrti: *Kirovsku *Lenjinsku *Oktobarsku *Sovjetsku *Sverdlovsku *Centralnu *Železnodorožnju ==Stanovništvo== Broj stanovnika Krasnojarska po godinama popisa:<ref name="newslab.ru">{{cite web|url=http://www.newslab.ru/news/283524 |title=За 2008 год население Красноярска увеличилось на 1,2% / Новости / |publisher=Newslab.ru |date= |access-date=26. 3. 2013}}</ref><ref name="mojgorod.ru">{{cite web|url=http://www.mojgorod.ru/krsnjar_kraj/krasnojarsk |title=Народная энциклопедия "Мой город". Красноярск (Красноярский край) |language= |publisher=Mojgorod.ru |date= |access-date=26. 3. 2013}}</ref> {| style="width:80%;" class="wikitable" |- | style="width:12%;"| '''[[1897]].''' | style="width:13%;"| 26600 | '''[[1962]].''' | 465000 | '''[[1982]].''' | 833000 | '''[[2000]].''' | 875500 |- | '''[[1923]].''' | 60400 | '''[[1967]].''' | 576000 | '''[[1986]].''' | 885000 | '''[[2001]].''' | 875900 |- | '''[[1926]].''' | 69300 | '''[[1970]].''' | 648100 | '''[[1989]].''' | 912600 | '''[[2003]].''' | 909300 |- | '''[[1939]].''' | 186100 | '''[[1973]].''' | 707000 | style="width:12%;"| '''[[1992]].''' | style="width:13%;"| 925000 | '''[[2005]].''' | 917200 |- | '''[[1956]].''' | 328000 | style="width:12%;"| '''[[1976]].''' | style="width:13%;"| 758000 | '''[[1996]].''' | 871100 | '''[[2008]].''' | 936400 |- | style="width:12%;"| '''[[1959]].''' | style="width:13%;"| 412000 | '''[[1979]].''' | 796300 | '''[[1998]].''' | 875300 | '''[[2009]].''' | 948500 |} Stanovništvo Krasnojarska čine mnogi narodi a najbrojniji su: [[Rusi]], [[Ukrajinci]], [[Tatari]], [[Nijemci]] i [[Bjelorusi]]. U posljednje vrijeme povećan je broj [[Tadžikistanci|Tadžikistanaca]], [[Uzbeci|Uzbeka]] i drugih srednjoazijskih i kavkaskih naroda zbog masovne, često ilegalne imigracije u potrazi za poslom. ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.admkrsk.ru/sites/eng/ Official website of Krasnoyarsk] *[http://www.admkrsk.ru Official website of Krasnoyarsk] *[http://www.sfu-kras.ru/en The Siberian Federal University homepage] *[http://www.kod7.ru Interactive online map of Krasnoyarsk]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140110031914/http://kod7.ru/ |date=10. 1. 2014 }} {{Commonscat|Krasnoyarsk}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Gradovi u Krasnojarskom kraju]] [[Kategorija:Krasnojarsk]] i50p5mmzzxlyexrs481pfa1o29boh1r T-27 0 349903 3898904 3855480 2026-06-17T16:56:17Z Msgevans00 156565 3898904 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= T-27 | slika=[[Datoteka:Soviet and Russian vehicles in Kubinka tank museum 210.jpg|300 px]] | opaska= | namjena= | zemlja porijekla= SSSr | posada= 2 | dužina= 2.60 m | širina= 1.83 m | visina= 1.44 m | težina= 2.7 tona | oklop= 6-10 mm | primarno= mitraljez 7.62 mm DT | sekundarno= | pogon= GAZ-AA | snaga= 40 KS | suspenzija= | cestovna_brzina= 42 km/h | omjer_snage_i_težine= | domet= 120 km }} '''T-27''' je [[SSSR|sovjetska]] tanketa nastala na osnovu [[UK|britanske]] [[Carden Loyd]] tankete. ==Opis== Rusi nisu bili zadovoljni karakteristikama [[Carden Loyd]] tankete pa su uveli niz promjena prije serijske proizvodnje pod oznakom T-27. Rusi su poboljšali podvozje i uveli su kao primarno oružje [[mitraljez]] 7.62&nbsp;mm DT. Niz izmjena i modifikacija su uveli inženjeri N. Kozyrev i K. Sirken kako bi se tanketa prilagodila ruskom terenu i klimi. ==Upotreba== Tanketa je uvedena u upotrebu 13. februara [[1931]]. Proizvodnja je istovremeno započeta u dvije fabrike i to u [[Sankt Peterburg|Lenjingradu]] i u GAZ-ovoj fabrici. Tanketa je korištena u Crvenoj armiji kao izviđačko vozilo i to u 65 bataljona od kojih je svaki imao po 50 tanketa, Ova cifra je kasnije smanjena na 23 tankete. [[1935]]. Rusi su eksperimentisali sa desantnom verzijom koju je prenosio transportni avion [[Tupoljev TB-3]]. T-27 je korišten u sovjetskim republikama [[Centralna Azija|Centralne Azije]] protiv pokreta Basmačija. S vremenom T-27 je postala zastarjela jer su se u upotrebu uvodili novi moderniji tenkovi s kojim se tanketa nije mogla mjeriti. Tanketa je imala problema s posadom jer je zahtijevala vojnike manje visine. Do kraja [[1930te|1930tih]] T-27 su izbačene iz upotrebe i korištene su kao artiljerijiski tegljači. ==Proizvodnja== Ukupno je proizvedeno 2.540 ovih tanketa koje su korištene u prvim fazama [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Zadnji put u borbi je viđen tokom [[Bitka za Moskvu|Bitke za Moskvu]] [[1941]].<ref>Zaloga, Steven J.; James Grandsen (1984). Soviet Tanks and Combat Vehicles of World War Two. London: Arms and Armour Press. {{ISBN|0-85368-606-8}}.</ref> ==Reference== {{refspisak}} {{Commonscat}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} {{Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Sovjetski tenkovi između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] aqly7h8r24xs2byarewt3aplrr5hb3q John Surtees 0 358221 3898895 3897180 2026-06-17T13:01:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898895 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vozač F1 | ime = John Surtees | slika = John Surtees.JPG | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1934|2|11}} | mjesto_rođenja = [[Tatsfield]], [[UK]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|3|10|1934|2|11}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZD|UK}} [[UK|britansko]] | početak_karijere = [[1960]]. | kraj_karijere = [[1972]]. | tim_2012. = | broj_auta_2012. = | tim_2013. = | broj_auta_2013. = | trke = 113 (111 starta) | prvenstva = 1 ([[Formula 1 sezona 1964|1964.]]) | pobjede = 6 | podiji = 24 | bodovi = 180 | prve_startne_pozicije = 8 | najbrži_krug = 11 | prva_trka = [[Velika nagrada Monaka]], 1960. | prva_pobjeda = [[Velika nagrada Njemačke]], 1963. | posljednja_pobjeda = [[Velika nagrada Italije]], 1967. | posljednja_trka = [[Velika nagrada Italije]], 1972. | posljednja_sezona = [[Formula 1 sezona 1972|1972.]] | posljednja_pozicija = | aktualizirano = }} '''John Surtees''' bio je bivši britanski ''Grand Prix'' vozač i prvak [[Formula 1|Formule 1]]. Četvorostruki je ''Grand Prix'' pobjednik u klasi motocikala od 500&nbsp;cm<sup>3</sup> i trostruki u klasi od 350&nbsp;cm<sup>3</sup>. Jedina je osoba u historiji koja je osvojila svjetsko prvenstvo vozeći i na dva i na četiri točka. == Motociklistička karijera == John Surtees je sin [[London|južnolondonskog]] trgovca motociklima.<ref name="50 Years Of Moto Grand Prix">{{Citation |first1=Dennis | last1=Noyes |year=1999 |first2= Michael |last2=Scott |title=Motocourse: 50 Years Of Moto Grand Prix |publisher =Hazleton Publishing Ltd |isbn=1-874557-83-7 |url= |quote=}}</ref> Svoj ​​prvi profesionalni nastup je imao sa očevom prikolicom gdje je i pobijedio. Međutim, kada je službeno osoblje vidjelo njegovu životnu dob, Surtees je diskvalifikovan.<ref name="50 Years Of Moto Grand Prix"/> 1950, u dobi od 16 godina, odlazi da radi u fabriku motocikla ''Vincent'' kao pripravnik.<ref name="50 Years Of Moto Grand Prix"/><ref name="Formula 1 Hall of Fame">{{cite web |url=http://www.formula1.com/teams_and_drivers/hall_of_fame/129/ |title=Formula 1 Hall of Fame |publisher=formula1.com |access-date=7. 10. 2011 }}</ref> Svoj prvi naslov osvaja iste godine kada vozeći ''Norton'' pobjeđuje na kružnoj stazi Thruxton.<ref name="50 Years Of Moto Grand Prix"/> Od sezone 1952. vozi za ekipu Norton u kategoriji motocikla od 500&nbsp;cm<sup>3</sup>. 1956. u svojoj prvoj sezoni za tim MV Agusta osvaja prvenstvo u klasi od 500&nbsp;cm<sup>3</sup>,<ref name="John Surtees career statistics at MotoGP.com">{{cite web |url=http://www.motogp.com/en/riders/profiles/John+Surtees |title=John Surtees career statistics at MotoGP.com |publisher=motogp.com |access-date=7. 10. 2011 |archive-date=5. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120905234554/http://www.motogp.com/en/riders/John%2BSurtees |url-status=dead }}</ref> dok u slabijoj klasi od 350&nbsp;cm<sup>3</sup>, u kojoj se takođe takmiči osvaja 4. mjesto. U narednim godinama svoju uspješnu motociklističku karijeru upotpunjuje osvajanjem još tri prvanstva u klasi od 500&nbsp;cm<sup>3</sup> (1958., 1959. i 1960.) i 3 titule u klasi od 350&nbsp;cm<sup>3</sup> (1958., 1959. i 1960.) U sezoni 1955. takmičio se i u klasi 250&nbsp;cm<sup>3</sup> gdje osvaja 7. mjesto sa osvojenih 8 bodova i pobijedivši u jednoj utrci. U sezonama: 1958., 1959. i 1960., od ukupno 39 utrka osvoja njih 32 i postaje prvi čovjek koji je osvojio seniorsku TT titulu na takmičenju ''Isle of Man TT'' tri godine zaredom.<ref name="John Surtees career statistics at MotoGP.com"/><ref name="John Surtees Isle of Man TT results at iomtt.com">{{cite web |url=http://www.iomtt.com/TT-Database/Events/Races.aspx?meet_code=ALL&ride_id=1641 |title=John Surtees Isle of Man TT results at iomtt.com |publisher=iomtt.com |access-date=7. 10. 2011 }}</ref> ==Karijera u Formuli 1== [[Datoteka:1965-07-30 Surtees u. Forghieri.JPG|thumb|left|John Surtees (lijevo) i Mauro Forghieri 1965. godine]] [[1960]], u dobi od 26 godina, Surtees u potpunosti prekida motociklističku karijeru i prelazi u automobilističko takmičenje. Debituje iste godine za Formula 1 tim ''Lotus'' na utrci za VN Monaca, voženoj na stazi u Monte Carlu. Zesonu završava na 14. mjestu sa tek jednim plasmanom i to 2. mjestom na utrci za [[VN Velike Britanije]]. U sljedeće dvije sezone nastupa za tim ''Yeoman Credit Racing Team'' i vozi bolide ''Cooper T53'', ''Lola MK4'' i''Lola MK4A''. 1963. prelazi u tim ''Scuderia Ferrari'' za koju 1964. osvaja prvenstvo Formule 1.<ref name="Formula 1 Hall of Fame"/><ref name="John Surtees Formula One statistics">{{cite web |url=http://www.4mula1.ro/history/driver/John_Surtees |title=John Surtees Formula One statistics |publisher=4mula1.ro |access-date=7. 10. 2011 |archive-date=27. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927235959/http://www.4mula1.ro/history/driver/John_Surtees |url-status=dead }}</ref> 25. septembra 1965, Surtees je zadobio po život opasne povrede na ''Mosport Circuit''-ovoj stazi u [[Ontario|Ontariju]] ([[Kanada]]) dok je trenirao sa svojim bolidom ''Lola T70''. A.J. Baime u svojoj knjizi ''Go Like Hell'' kaže kako je Surtees izašao iz nesreće sa tijelom čija je jedna strana bila kraća od druge za oko 10&nbsp;cm. U sljedećoj sezoni 1966., u kojoj su uvedeni novi 3-litarski motori, Surtees osvaja 2. mjesto na kraju sezone, sa 2 pobjede i 2 podija skupivši ukupno 28 bodova. Narednih sezona vozi za različite timove između ostalih i za tim ''Honda Racing'' ali ostvaruje sve lošije rezultate. Aktivnu vozačku karijeru završava 1972. u timu ''Team Surtees'' ne osvojivši niti jedan bod. 1970. Surtees je osnovao i vlastitu ekipu koja se 9 godina takmičila u Formuli 5000, Formuli 2 i Formuli 1.<ref name="Formula 1 Hall of Fame"/> Najveći uspjeh njegova ekipa je ostvarila 1972. kada je vozač Mike Hailwood osvojio evropsko prvenstvo Formule 2.<ref>{{cite web |url=http://www.formula2.net/F272_Tables.htm |title=1972 Formula Two results |publisher=formula2.net |access-date=7. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202054842/http://formula2.net/F272_Tables.htm |archive-date=2. 2. 2017 |url-status=dead }}</ref> Ekipa je raspuštena krajem 1978. godine. ==Reference== {{Refspisak}} {{Commonscat}} {{Svjetski prvaci u Formuli 1}} {{Scuderia Ferrari}} {{BBC sportist godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Surtees, John}} [[Kategorija:Rođeni 1934.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Vozači Formule 1]] [[Kategorija:Britanski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Biografije, Tatsfield]] qi4kv8ycglveg8jvskluurpgh0iyma1 FK Sutjeska Nikšić 0 361691 3898896 3856521 2026-06-17T14:20:53Z Makenzis 98619 3898896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Sutjeska Nikšić''' | Puno ime = Fudbalski klub Sutjeska | Grb = FK Sutjeska grb.jpg | Nadimak = ''Plavi'' | Osnovan = [[1920.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Nikšić]]<br/>[[Crna Gora]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Crne Gore|FSCG]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Crne Gore|1. CFL]] | Stadion = [[Stadion Kraj Bistrice|Kraj Bistrice]]<ref>{{Cite web |url=https://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?stadion=pod-goricom&folder=sites&site=fotos&id=4582&page=1 |title=Stadion Kraj Bistrice |work=stadionwelt.de |access-date=14. 6. 2018 |archive-date=2. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160702194509/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?stadion=pod-goricom&folder=sites&site=fotos&id=4582&page=1 |url-status=dead }}</ref> | Kapacitet = 5.124 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2025./26. | Webstranica = [http://www.fksutjeska.me/ www.fksutjeska.me] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _whitestripes | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = _blueborder | uzorak_t2 = _bluecollar | uzorak_dr2 = _blueborder | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''FK Sutjeska Nikšić''' ([[srpski]]: ФК Сутјеска Никшић ) je profesionalni nogometni klub iz [[Nikšić]]a, [[Crna Gora]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Crne Gore|1. CFL]], prvom rangu crnogorskog nogometa. Sutjeska je u sezoni 2012/13. osvojila svoju prvu titulu prvaka države, a u sezoni 2013/14. uspjela da odbrani šampionski tron u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Domaće utakmice igra na gradskom stadionu u [[Nikšić]]u, poznatijem kao [[Stadion kraj Bistrice]]. == Historija == Klub je osnovan [[1927.]] godine pod imenom SK Hajduk, a [[1930.]] godine promenio je ime u SK Hercegovac. Međutim većina fudbalera tadašnjeg sastava poginula je u [[Bitka na Sutjeci|bici na Sutjesci]] [[1943.]] godine braneći pokušaje neprijatelja da uništi partizanske odrede u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], pa je tada, u njihovu čast, marta [[1945.]] godine klub dobio naziv Sutjeska. === 1945—1992 === Kao prvak Druge lige - grupa Istok u sezoni 1963/64. Sutjeska se po prvi put plasirala u Prvu saveznu ligu Jugoslavije. U debitantskoj sezoni 1964/65. zauzela je posljednje petnaesto mjesto i ispala iz lige. Iako se u Prvu ligu ponovo vratila u sezoni 1966/67, opet je ispala kao pretposljednja na tabeli. Sutjeska se u Prvu ligu vratila nakon četiri godine, u sezoni 1971/72, kada je završila na jednom mjestu iznad zone ispadanja, međutim već u slijedećoj sezoni 1972/73. je ispala kao posljednjeplasirana. Narednih godina Sutjeska se takmičila u Drugoj ligi, a u Prvu ligu se ponovo vratila u sezoni 1984/85, i ovaj put se tamo duže zadržala. U toj sezoni je ostvarila i najbolji plasman u [[Prva liga SFRJ|Prvoj ligi SFRJ]], deveto mJesto. Naredne dvije sezone je završavala u sredini tabele, da bi u sezoni 1987/88. kao pretposljednja ponovo ispala. Zbog odustajanja [[Hrvatska|hrvatskih]] i [[Slovenija|slovenskih]] klubova Sutjeska je dobila šansu da učestvuje u sezoni 1991/92. Prve lige, što je bila ukupno 9. prvoligaška sezona Sutjeske. === 1992—2006 === Sezona 1991/92. je bila posljednja sezona [[Prva liga SFRJ|Prve lige SFRJ]], a Sutjeska je od sezone 1992/93. sa takmičenjem nastavila u Prvoj ligi SR Jugoslavije. U sezoni 1994/95. je ispala u Drugu ligu i naredne četiri godine je provela u drugom i trećem rangu takmičenja. Povratak u Prvu ligu je uslijedio u sezoni 1999/00, a već u prvoj sezoni je ostvaren i do tada najbolji plasman, peto mJesto, iako je Sutjeska imala isti broj bodova kao četvrtoplasirani [[FK Rad|Rad]]. Novi uspjeh postignut je u sezoni 2002/03, kada je Sutjeska zauzela četvrto mjesto, čime je također po prvi put izborila učešće u nekom evropskom takmičenju. U prvom kolu [[Intertoto kup]]a [[2003.]] godine savladan je [[Luksemburg|luksemburški]] [[Racing FC Union Luxembourg|Racing]] (3:0, 1:1), dok je Sutjesku u drugom kolu izbacio [[Finska|finski]] [[Tampere United]] (0:0, 0:1). Sutjeska se još dvije sezone takmičila u Prvoj ligi, sada već [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], prije nego što je u sezoni 2004/05. ispala u niži rang. === 2006—danas === Sutjeska je nakon razdruživanja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] [[2006.]] godine zaigrala u [[Telekom 1. CFL|Prvoj ligi Crne Gore]]. Iako je ligaška sezona 2006/07. bila loša, Sutjeska je uspjela da stigne do finala [[Kup Crne Gore|Kupa Crne Gore]], gde je ipak poražena od [[Pljevlja|pljevaljskog]] [[FK Rudar Pljevlja|Rudara]] sa 2:1. U sezoni 2007/08. Sutjeska je kao pretposljednja tek preko baraža izborila opstanak u Prvoj ligi. Sezonu 2008/09. klub je završio na trećem mestu, pa je u sezoni 2009/10. igrao kvalifikacije za [[UEFA Evropska liga|UEFA ligu Evrope]], ali je ipak poražen već u prvom kolu kvalifikacija od [[Bjelorusija|beloruskog]] [[FC Partizan Minsk|Partizana]] iz [[Minsk]]a. Uslijedile su tri loše sezone, u kojima se Sutjeska borila za opstanak, pa je u sezoni 2010/11. morala da igra i baraž za opstanak ali je uspela da savlada [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo]] iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. U sezoni 2012/13. Sutjeska je osvojila svoju prvu titulu prvaka država, završivši sezonu sa pet bodova više od drugoplasirane [[Podgorica|podgoričke]] [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]].[2] Kao prvak je u sezoni 2013/14. po prvi put igrala u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], ali je poražena već na startu, u drugom kolu kvalifikacija od [[Moldavija|moldavskog]] [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspola]]. Prvi meč u gostima je završen rezultatom 1:1, ali je u revanšu kod kuće Sutjeska poražena sa ubedljivih 5:0. U sezoni 2013/14 Sutjeska je postala drugi put uzastupno jesenji šampion Crne Gore, te tako postala prvi klub od osnivanja crnogrske lige, kome je to pošlo za rukom. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Crne Gore|Prva liga Crne Gore]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 2012/13, 2013/14, 2017/18, 2018/19, 2022/23. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4):''' 2014/15, 2019/20, 2020/21, 2022/23 *'''[[Kup Crne Gore u nogometu|Kup Crne Gore]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 2016/17, 2022/23. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 2006/07. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fksutjeska.me/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019183401/http://www.fksutjeska.me/ |date=19. 10. 2013 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1920.]] [[Kategorija:Sport u Nikšiću]] mjwfjj51o005n43pp5lgvs3hjggxc9v 3898897 3898896 2026-06-17T14:21:08Z Makenzis 98619 /* Uspjesi */ 3898897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Sutjeska Nikšić''' | Puno ime = Fudbalski klub Sutjeska | Grb = FK Sutjeska grb.jpg | Nadimak = ''Plavi'' | Osnovan = [[1920.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Nikšić]]<br/>[[Crna Gora]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Crne Gore|FSCG]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Crne Gore|1. CFL]] | Stadion = [[Stadion Kraj Bistrice|Kraj Bistrice]]<ref>{{Cite web |url=https://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?stadion=pod-goricom&folder=sites&site=fotos&id=4582&page=1 |title=Stadion Kraj Bistrice |work=stadionwelt.de |access-date=14. 6. 2018 |archive-date=2. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160702194509/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?stadion=pod-goricom&folder=sites&site=fotos&id=4582&page=1 |url-status=dead }}</ref> | Kapacitet = 5.124 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2025./26. | Webstranica = [http://www.fksutjeska.me/ www.fksutjeska.me] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _whitestripes | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = _blueborder | uzorak_t2 = _bluecollar | uzorak_dr2 = _blueborder | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''FK Sutjeska Nikšić''' ([[srpski]]: ФК Сутјеска Никшић ) je profesionalni nogometni klub iz [[Nikšić]]a, [[Crna Gora]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Crne Gore|1. CFL]], prvom rangu crnogorskog nogometa. Sutjeska je u sezoni 2012/13. osvojila svoju prvu titulu prvaka države, a u sezoni 2013/14. uspjela da odbrani šampionski tron u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Domaće utakmice igra na gradskom stadionu u [[Nikšić]]u, poznatijem kao [[Stadion kraj Bistrice]]. == Historija == Klub je osnovan [[1927.]] godine pod imenom SK Hajduk, a [[1930.]] godine promenio je ime u SK Hercegovac. Međutim većina fudbalera tadašnjeg sastava poginula je u [[Bitka na Sutjeci|bici na Sutjesci]] [[1943.]] godine braneći pokušaje neprijatelja da uništi partizanske odrede u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], pa je tada, u njihovu čast, marta [[1945.]] godine klub dobio naziv Sutjeska. === 1945—1992 === Kao prvak Druge lige - grupa Istok u sezoni 1963/64. Sutjeska se po prvi put plasirala u Prvu saveznu ligu Jugoslavije. U debitantskoj sezoni 1964/65. zauzela je posljednje petnaesto mjesto i ispala iz lige. Iako se u Prvu ligu ponovo vratila u sezoni 1966/67, opet je ispala kao pretposljednja na tabeli. Sutjeska se u Prvu ligu vratila nakon četiri godine, u sezoni 1971/72, kada je završila na jednom mjestu iznad zone ispadanja, međutim već u slijedećoj sezoni 1972/73. je ispala kao posljednjeplasirana. Narednih godina Sutjeska se takmičila u Drugoj ligi, a u Prvu ligu se ponovo vratila u sezoni 1984/85, i ovaj put se tamo duže zadržala. U toj sezoni je ostvarila i najbolji plasman u [[Prva liga SFRJ|Prvoj ligi SFRJ]], deveto mJesto. Naredne dvije sezone je završavala u sredini tabele, da bi u sezoni 1987/88. kao pretposljednja ponovo ispala. Zbog odustajanja [[Hrvatska|hrvatskih]] i [[Slovenija|slovenskih]] klubova Sutjeska je dobila šansu da učestvuje u sezoni 1991/92. Prve lige, što je bila ukupno 9. prvoligaška sezona Sutjeske. === 1992—2006 === Sezona 1991/92. je bila posljednja sezona [[Prva liga SFRJ|Prve lige SFRJ]], a Sutjeska je od sezone 1992/93. sa takmičenjem nastavila u Prvoj ligi SR Jugoslavije. U sezoni 1994/95. je ispala u Drugu ligu i naredne četiri godine je provela u drugom i trećem rangu takmičenja. Povratak u Prvu ligu je uslijedio u sezoni 1999/00, a već u prvoj sezoni je ostvaren i do tada najbolji plasman, peto mJesto, iako je Sutjeska imala isti broj bodova kao četvrtoplasirani [[FK Rad|Rad]]. Novi uspjeh postignut je u sezoni 2002/03, kada je Sutjeska zauzela četvrto mjesto, čime je također po prvi put izborila učešće u nekom evropskom takmičenju. U prvom kolu [[Intertoto kup]]a [[2003.]] godine savladan je [[Luksemburg|luksemburški]] [[Racing FC Union Luxembourg|Racing]] (3:0, 1:1), dok je Sutjesku u drugom kolu izbacio [[Finska|finski]] [[Tampere United]] (0:0, 0:1). Sutjeska se još dvije sezone takmičila u Prvoj ligi, sada već [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], prije nego što je u sezoni 2004/05. ispala u niži rang. === 2006—danas === Sutjeska je nakon razdruživanja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] [[2006.]] godine zaigrala u [[Telekom 1. CFL|Prvoj ligi Crne Gore]]. Iako je ligaška sezona 2006/07. bila loša, Sutjeska je uspjela da stigne do finala [[Kup Crne Gore|Kupa Crne Gore]], gde je ipak poražena od [[Pljevlja|pljevaljskog]] [[FK Rudar Pljevlja|Rudara]] sa 2:1. U sezoni 2007/08. Sutjeska je kao pretposljednja tek preko baraža izborila opstanak u Prvoj ligi. Sezonu 2008/09. klub je završio na trećem mestu, pa je u sezoni 2009/10. igrao kvalifikacije za [[UEFA Evropska liga|UEFA ligu Evrope]], ali je ipak poražen već u prvom kolu kvalifikacija od [[Bjelorusija|beloruskog]] [[FC Partizan Minsk|Partizana]] iz [[Minsk]]a. Uslijedile su tri loše sezone, u kojima se Sutjeska borila za opstanak, pa je u sezoni 2010/11. morala da igra i baraž za opstanak ali je uspela da savlada [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo]] iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. U sezoni 2012/13. Sutjeska je osvojila svoju prvu titulu prvaka država, završivši sezonu sa pet bodova više od drugoplasirane [[Podgorica|podgoričke]] [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]].[2] Kao prvak je u sezoni 2013/14. po prvi put igrala u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], ali je poražena već na startu, u drugom kolu kvalifikacija od [[Moldavija|moldavskog]] [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspola]]. Prvi meč u gostima je završen rezultatom 1:1, ali je u revanšu kod kuće Sutjeska poražena sa ubedljivih 5:0. U sezoni 2013/14 Sutjeska je postala drugi put uzastupno jesenji šampion Crne Gore, te tako postala prvi klub od osnivanja crnogrske lige, kome je to pošlo za rukom. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Crne Gore|Prva liga Crne Gore]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 2012/13, 2013/14, 2017/18, 2018/19, 2022/23, 2025/26. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4):''' 2014/15, 2019/20, 2020/21, 2022/23 *'''[[Kup Crne Gore u nogometu|Kup Crne Gore]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 2016/17, 2022/23. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 2006/07. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fksutjeska.me/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019183401/http://www.fksutjeska.me/ |date=19. 10. 2013 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1920.]] [[Kategorija:Sport u Nikšiću]] h8mt9e6atdx2740tf9v3ouwnefa7yzb Kopriva 0 377088 3898925 3880907 2026-06-18T00:26:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898925 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Kopriva (višeznačnica)}} {{Taksokvir | naziv = Kopriva | boja = lightgreen | slika = Illustration_Urtica_dioica0.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Urtica dioica'' subsp. ''dioica'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = ''[[Urtica]]'' | species = '''''Urtica dioica''''' | dvoimeno = ''Urtica dioica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] }} '''Kopriva''' ili '''žara''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Urtica dioica'') višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice ''[[Urticaceae]]''. Druga imena: žara, velika kopriva, pitoma kopriva, žegavica. == Osobine == Kopriva je višegodišnja zeljasta biljka, koja raste do visine 150 centimetara. Gusto je pokrivena dlačicama koje žare na dodir sa kožom. Cvjetovi su sitni i neugledni. Cvjeta od početka [[Juni|juna]] do kraja [[Septembar|septembra]]. Kod ranije procvjetale plodovi sazrijevaju obično u [[Juli|julu]]. Kopriva je dvodomna biljka, to jest jednospolni cvjetovi se nalaze na odvojenim biljkama. Oprašivanje se uglavnom vrši vjetrom, pošto kopriva skoro ne privlači nikakve insekte. == Hemijski sastav == U listovima koprive mogu se naći sljedeći vitamini: [[Vitamin K|K]], [[Vitamin B2|B2]] i [[Vitamin C|C]], kao i karotinoidi, [[Organska kiselina|organske kiseline]]: galne, [[Metanska kiselina|mravlje]], pantotenske, [[Acetatna kiselina|sirćetne]], maslačne. Sadrži značajne količine [[Željezo|željeza]] i mineralne soli:, [[mangan]]a, [[magnezij]]a, [[natrij]]a, [[kalij]]a i [[kalcij]]a, zatim [[fosfor]]a i kremene kiseline. Znatan je sadržaj [[hlorofil]]a, acetil-holina i histamina. Posebno je važan sadržaj [[glikokinin]]a i sličnih materija koje regulišu sadržaj [[Glukoza|glukoze]] u krvi. == Upotreba == Po hemijskom sastavu kopriva je jedna od najljekovitijih biljki. Koristi se u ishrani i u medicinske svrhe. Biljka takođe ima široku industrijsku namjenu. Iz stabljike se izdvajaju vrlo elastična i čvrsta celuozna vlakna koja se koriste za proizvodnju konopaca, tkanine i papira. Biološka masa koja nastane poslije izdvajanja celuoznih vlakana iz stabljike koprive koristi se u proizvodnji šećera, skroba, proteina i etilnog alkohola. Ekstrakt lista koprive se koristi kao aktivator u prirodnom [[Đubrivo|đubrivu]] i upotrebljava se u organskom vrtlarstvu. Zbog hranljivosti i sami listovi se mogu koristiti kao prirodno [[gnojivo]]. Svježi ili suhi listovi se dodaju u vodu i poslije stajanja od 7 do 21 dan dobija sa vrlo hranjiva tekućina za korištenje u vrtlarstvu. Biljke koje rastu u blizini koprive proizvode veće količine eteričnih ulja i tako postaju otpornije na nametnike. Ekstrakt dobijen kuhanjem koprive u jako slanoj vodi može se koristiti kao aktivator za kiseljenje i zgrušavanje mlijeka. Značajna upotreba koprive je i u kozmetičke svrhe, gdje se koristi u proizvodnji [[šampon]]a za kosu, posebno onih koji pomažu u uklanjanju peruti. Prirodna zelena boja koja se koristi u industriji hrane dobija se iz listova koprive. [[Hlorofil]] iz listova koprive se koristi kao dodatak preparatima protiv anemije.<ref>[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Urtica+dioica ''Raznovrsna upotreba koprive, pfaf.org]; pristupljeno: 24. 1. 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === U medicini === Kopriva ima dugu historijsku primjenu u medicini. Jedna je od najboljih pomoćnika u podržavanju funkcije jetre<ref>[http://www.prirodnamedicina.com/kopriva/ ''Upotreba koprive u medicini, prirodnamedicina.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150916000135/http://www.prirodnamedicina.com/kopriva/ |date=16. 9. 2015 }}; pristupljeno: 24. 1. 2015.</ref>. Djeluje i kao depurativ koji se pomaže kod žučnih kamenaca i žutice. Kopriva je i [[hemostatik]], [[diuretik]], vazokonstriktor, tonik, astrigent, antianemik, antireumatik, galaktogen. Kao diuretik podržava eliminaciju mokraćne kiseline. Indikacije koprive i proizvoda koji sadrže koprivu su: insuficijencija jetre, holelitijaza, ikterus, hemoragija, [[hemofilija]], [[anemija]], [[rahitis]], [[dermatoza]], neprilike s obilnim [[Menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]], reumatizam, nefritis, [[Ulkus|čir]] na želucu i duodenumu. Čaj od koprive pomaže kod unutrašnjeg krvarenja, ekcema, anemije, problema s kožom, hemoroidima. Pokazalo se da korijen pomaže kod uvećane prostate.<ref>[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Urtica+dioica ''Korijen koprive, pfaf.org'']; pristupljeno: 24. 1. 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> Prema njemačkoj farmakopeji oficijelna je ljekovita biljka za reumatska oboljenja, upalne procese urinarnog trakta i preventivu protiv bubrežnog kamenca i pijeska.<ref>The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje. str. 216, 217 ''Upotreba koprive u medicinske svrhe prema njemačkoj farmakopeji''; {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === U narodnoj medicini === Narodni ljekari koriste koprivu za pomoć kod [[diabetes|dijabetesa]]. Pored [[Pirevina|pirevine]], ubraja se u izvanredno sredstvo za pročišćenje krvi. Kopriva se dodaje u urološki čaj<ref>[http://eserihija.com/uroloski-caj/ ''Urološki čaj sa koprivom, ešerihija.com'']; pristupljeno: 24. 1. 2015.</ref> za liječenje urinarnog trakta, nepotrebno zadržavanje [[urin]]a, protiv upale bubrega, vodene bolesti, stvaranja kamenca i pijeska u bubrezima. Čaj od koprive pospješuje probavu i stolicu, zaustavlja i usporava krvarenja. Koristi se i kod proljeva, bijelog pranja, krvarenja iz hemoroida i prejakog menstrualnog krvarenja. Svježa kopriva se koristi za urtifikaciju (žarenje) mjesta na tijelu gdje se osjećaju simptomi [[Reumatoidni artritis|reumatizma]], išijasa i neuralgije. == Jestivost == Kopriva je vjerovatno najpoznatija samonikla jestiva biljka. Zbog visoko kvalitetnog sastava i lake svarljivosti, kopriva može bit nezamjenjljiv izvor vitamina, minerala, hranljivih vlakana i proteina u uslovima kad pristup gajenim namirnicama nije moguć. Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak supama, salatama i varivima. Listovi se mogu koristiti sviježi i osušeni i ostavljeni za zimu. Uvijek treba koristiti mlade listove, pošto stariji imaju malu dozu toksina. Prilikom prikupljanja treba koristiti rukavice da bi se izbjeglo žarenje koje se vremenom izgubi. Postoji obilje recepata za pripremu obroka i napitaka sa koprivom.<ref>[http://www.domacica.com/tag/kopriva/ ''Recepti i priprema koprive, domaćica.com'']; pristupljeno: 24. 1. 2015.</ref> Od mladih izdanaka moguće je praviti i [[pivo]] od koprive.<ref>[http://lifepressmagazin.com/kulinarstvo-2/vina-pica/napravite-pivo-od-kopriva/ ''Pivo od koprive, lifepressmagazin.com'']; pristupljeno: 24. 1. 2015.</ref> == Literatura == * Britanska farmakopeja: B.P.C(1983) * Njemačka Komisija E : The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje. Str.216,217 * Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.200, 201 * Dr. Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', Vulkan izdavaštvo, 2014. * Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == <gallery> Urtica_dioica04_ies.jpg|Mlada kopriva Urtica_dioica_fresh.jpg|Kopriva ili žara Urtica_dioica05_ies.jpg|Kopriva prije cvjetanja Urtica_dioica_(Bl%C3%BCten).jpg|Kopriva cvijet Urtica_dioica07_ies.jpg|Kopriva Grote_brandnetel_rhizomen_(Urtica_dioica).jpg|Korijen koprive Urtica_dioica38_ies.jpg|Igličasta stabljika koprive Urtica_dioica30_ies.jpg|Plod koprive </gallery> [[Kategorija:U začetku, Biologija]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] r6v5sfe8rll0ips2km4smdgg7j45916 KF Laçi 0 389083 3898898 3859098 2026-06-17T14:57:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898898 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000000 | Ime kluba = '''KF Laçi''' | Puno ime = Klubi Futbollit Laçi | Grb = KF Laci (grb).png | Nadimak = | Osnovan = [[1960.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Laç]]<br>[[Albanija]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Albanije|FSHF]] | Konfederacija = | Liga = [[Superliga Albanije|Superliga]] | Stadion = [[Stadion Laçi|Laçi]]<ref>{{Cite web|url=http://self.gutenberg.org/articles/la%C3%A7i_stadium|title=Stadion Laçi|work=gutenberg.org|access-date=14. 6. 2015|archive-date=28. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200328230050/http://self.gutenberg.org/articles/la%25C3%25A7i_stadium|url-status=dead}}</ref> | Kapacitet = 5.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = [[Superliga Albanije 2022/2023.|2022/23.]] | Webstranica = [http://kflaci.com/ kflaci.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _thickblackthinwhitehoops | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = _whitesides | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _orangearc | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = 1F2B6E | tijelo2 = 1F2B6E | desna ruka2 = 1F2B6E | šorc2 = 1F2B6E | čarape2 = 1F2B6E | }} '''KF Laçi''' je profesionalni nogometni klub koji iz grada [[Laç]], [[Albanija]]. Takmiči se u [[Superliga Albanije|Superligi Albanije]]. ==Historija== Osnovan je 1960. godine kao ''Industriali Laç''. 1991. godine mijenja ime u KS Laçi, da bi sadašnje ime usvojio 1997. godine. Prvi trofej osvaja u sezoni 2008-09. kada je bio prvak Prve divizije. Prvi nastup u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 2010/11. kada je u okviru prve kvalifikaciona runde [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]] igrao protiv [[FK Dnepr Mogilev|Dnepr Mogileva]]. Tradicionalne boje su crna i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Laçi|Laçi]]. ==Uspjesi== * '''[[Prva divizija Albanije u nogometu|Prva divizija]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 2003/04, 2008/09. * '''[[Druga divizija Albanije u nogometu|Druga divizija]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1974/75. * '''[[Kup Albanije u nogometu|Kup Albanije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 2012/13, 2014/15. ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|BJE}} [[FK Dnepr Mogilev|Dnepr Mogilev]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–7 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''2–8''' |- | [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–3''' |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014/15.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|SLO}} [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2–2''' (p) |- | 2Q | {{flagicon|UKR}} [[FK Zorja Lugansk|Zorja Lugansk]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–5''' |- | [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|AZE}} [[Inter Baku PIK|Inter Baku]] | style="text-align:center; background:#ffd;"| 1–1 | style="text-align:center; background:#ffd;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–1 (a)''' |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] | style="text-align:center; background:#dfd;"| 1−0 | style="text-align:center; background:#fdd;"| 1−2 | style="text-align:center; background:#dfd;"| '''2−2 (a)''' |- | 2Q | {{flagicon|NOR}} [[Molde FK|Molde]] | style="text-align:center; background:#fdd;"| 0−2 | style="text-align:center; background:#fdd;"| 0−3 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0−5''' |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://kflaci.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190608024248/http://kflaci.com/ |date=8. 6. 2019 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Albaniji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1960.]] 8p6w89exxrlfu9tf3rjgcpf8mqu8fis Katepsin S 0 409325 3898911 3835678 2026-06-17T19:08:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Katepsin S''', poznat i kao '''CTSS''', je [[enzim]]ski [[Bjelančevine|protein]] koji je kod čovjeka kodiran sa lokus [[gen]]a ''CTSS''.<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: CTSS cathepsin S| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=1520| access-date = }}</ref> Protein kojeg kodira ovaj gen, član je porodice [[peptidaza]] C1, [[lizosom]]ne [[cistein proteaza|cistein proteaze]], koji mogu sudjelovati u razgradnji [[antigen]]ih proteina do peptida za prezentaciju na [[molekula]]ma [[MHC|MHC klase II]]. Kodirani protein može funkcionirati kao [[elastaza]] u širokom rasponu pH u [[pluća|plućmim alveolskim]] [[makrofag]]ima. Postoje varijante [[transkripcija|transkripta]] koje koriste alternativne poliadenilacijske signale koji postoje za ovaj gen.<ref name="entrez"/><ref>{{cite journal|doi=10.1371/journal.pone.0099702|url=http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0099702 | pmid=24964046 | volume=9|issue=6|title=Cathepsin S signals via PAR2 and generates a novel tethered ligand receptor agonist.|year=2014|journal=PLOS ONE|pages=e99702}}</ref> == Funkcija== Katepsin S je [[lizosom]]ni enzim koji pripada porodici [[cistein proteaza]] [[papain]]a. Dok je njegova ulogu u prezentaciji antigen odavno prepoznata, sada se shvatilo da katepsin S ima ulogu u svrabu i bolu ili nocicepcijama. Rezultati istraživanja njegove u [[Infekcija|zarazama]], ukazuju da katepsin S funkcionira kao signalna molekula, koja preko aktivacije proteaze aktivira receptore 2 i 4 člana porodice G-protein spregnutih receptora.<ref name="Bajrović K 2005">Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref> <ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; {{ISBN|0316611506}} .</ref><ref name="Međedović S. 2000">Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> Katepsin S se u ćelijama izražava kao [[antigen]], uključujući [[makrofag]]e, [[B-limfocit]]e, [[dendritska ćelija|dendritske ćelije]] i [[glija|mikrogliju]]. Katepsin S se ispoljava i u nekim m [[epitel]]nim ćelijama. Njegova ekspresija se znatno povećava u ljudskom keratinocitima sljedeći stimulaciju sa [[interferon]]a-gama, koja je povišena u [[psorijaza|psorijaznim]] [[keratinocit]]ima, zbog stimulacije proinflamatornog faktora. Nasuprot tome, epitelne ćelije kortikalnog [[timus]]a ne iispoljavaju prisustvo katepsina S. Dok je optimum pH mnogih [[lizosom]]nih [[proteaza]] u zoni kiselosti, katepsin S je izuzetak. Ovaj enzim ostaje katalitski aktivan pod neutralnim pH, a optimum je između pH vrijednosti 6,0 i 7,5. Mnoge lizosomne proteaza su zarobljeni unutar lizosoma, zbog problema sa stabilnosti. Nasuprot tome, katepsin S ostaje stabilan i ima fiziološku ulogu izvan lizosoma. Imune ćelije, uključujući i makrofage i mikrogliju, luče katepsin S kao odgovor na upalne medijatore, uključujući lipopolisaharide, proinflamatorne [[citokin]] i neutrofile.'' [[In vitro]]'', katepsin S zadržava neke aktivnosti enzima u prisustvu 3M [[urea|ureje]]. Katepsin S se proizvodi kao [[zimogen]] i obradom se aktivira. Aktivnost katepsin S je čvrsto regulirana njegovim endogenim inhibitorom, cistatinom C, koji također ima ulogu u prezentaciji [[antigen]]a. [[Cistatin A]] i [[cistatina B|B]] su manje aktivni u odnosu na cistatin C. Aktivna mjesta razlaganja katepsina S su – (– [[Val]] – [[Val]] –[[Arg]]–) –, a treba da imaju najmanje dvije aminokiseline koje ga okružuju sa svake strane. Dok aizosomne proteaza smrtno razgrađuju proteine u lizoaomima, katepsin S ima vlastitu prepoznatljivu fiziološku ulogu.<ref name="Bajrović K 2005"/><ref name="Međedović S. 2000"/><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref> == Uloga u prezentaciji antigena == Ovaj enzim ima ključnu ulogu u [[prezentacija antigena|prezentaciji antigena]]. [[Glavni kompleks histokompatibilnosti]], kompleks molekula klase II, u interakciji s malim fragmentima peptidea za prezentaciju na površini [[antigen]]e prezentacije imunih ćelija. Katepsin S učestvuje u degradaciji invarijantnih ili drugih lanaca koji inhibiraju antigenski kompleks. Ova degradacija se javlja u [[lizosom]]ima. Hronološki, akcija katepsina S prati dvije podjele [[aspartil proteaza]] . Katepsin S cijepa preostali fragment Ii (IiP1) i ostavlja mali dio Ii poznat kao CLIP koji ostaje direktno povezan sa složenim.<ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.</ref> Proteolitska degradacija Ii je važno jer olakšava odvajanje od CLIP od [[MHC|MHC II]], a onda, kompleks može učitati odabrani [[antigen]]. Nakon ubacivanja antigena, molekula MHC II prelazi na površinu ćelije. Stoga, možemo nagađati da prekomjerna aktivnost katepsin S može dovesti do prerane degradacije Ii, povremeno opterećenje MHC II i autoimunih napada. Naprotiv, inhibicija katepsina S će dovesti do kašnjenja u degradaciju Ii i antigena u MHC II, kao i neprikladno prisustvo nerazloženog Li-fragmenta u MHC II na površini ćelije. To će umanjiti i oslabiti [[imuni odgovor]]. Naprimjer, ova vrsta MHC II neće moći vrlo efikasno izazvati proliferaciju [[T-ćelija]]. U [[makrofag]]ima, katepsin S može biti zamijenjen [[katepsin F|katepsinom F]]. == Uloga u degradaciju ECM == Izlučeni katepsin S cijepa neke [[ekstracelularni matriks|ekstracelularne matrikse]] ([[ECM]]) proteina. Može se smatrati najpotentnijom poznatom [[elastaza|elastazom]]. Lista predloženih podloga katepsina S uključuje [[laminin]], fibronektinski [[elastin]], [[osteokalcin]] i neke [[kolagen]]e. Također cijepa [[hondroitin sulfat]], [[heparan sulfat]] i [[proteoglikan]] [[bazna membrana|bazne membrane]]. Katepsin S ima aktivnu ulogu u propusnosti krvnih sudova i i [[angiogeneza|angiogenezi]], zbog svoje elastolitske kolagenolitske aktivnosti. Naprimjer, cijepanje laminina-5 katepsinom S dovodi do generiranja proangiogenik peptida. Ispoljavanje katepsina S može biti izazvano proupalnim faktorima koje luči ćelije tumora. U [[tumorogeneza|tumorigenezi]], katepsin S promovira rast [[tumor]]a. == Klinički značaj == Katepsin S se pokazao da može biti značajan prognostički faktor za pacijente sa tipom IV [[astrocit]]a (''glioblastoma multiforme''), a inhibicija je pokazala napredak u dužini preživljavanja od prosjeka, više od 5 mjeseci. To je zato što cisteinski enzimi više ne mogu djelovati zajedno s drugim proteazama i razlažu [[vanćelijski matriks]] mozga. Dakle, širenje tumora se zaustavlja. Naučnici su upravo objavili da ovaj enzim predviđa smrt, kao što se pokazalo da je povezan i s bolestima srca i rakom.<ref>{{cite news | url=http://healthland.time.com/2011/08/31/a-blood-test-to-predict-death-it-could-be-possible/?hpt=hp_t2 | work=Time | date=31. 8. 2011 | title=Arhivirana kopija | access-date=8. 3. 2016 | archive-date=4. 3. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160304084105/http://healthland.time.com/2011/08/31/a-blood-test-to-predict-death-it-could-be-possible/?hpt=hp_t2 | url-status=dead }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Enzim]] *[[Katepsin]] ==Reference== {{refspisak}} {{Enzimi}} [[Kategorija:Peptidaze]] [[Kategorija:EC 3.4.22]] 4yuy67t9o3zyt3oyss9udj41y0qxyjt LinkedIn 0 413564 3898956 3887318 2026-06-18T11:18:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898956 wikitext text/x-wiki '''LinkedIn''' ({{IPAc-en|ˌ|l|i|ŋ|k|t|.|ˈ|ɪ|n}}; stilizovano kao '''Linkedin''') jeste poslovno orijentisani [[društveni mrežni servis]]. Osnovan je 14. decembra, 2002<ref>{{Cite web|url=http://www.tiki-toki.com/timeline/entry/347471/Linkedin-A-Short-Historical-Review/|title=Linkedin: A Short Historical Review|date=|access-date=24. 3. 2016|work=Tiki-Toki}}</ref> i and pokrenut 5. maja 2003.,<ref name="about">{{Cite web|url=http://press.linkedin.com/about/|title=LinkedIn - About|year=2015|publisher=LinkedIn Corporation|access-date=5. 3. 2015|archive-date=1. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201020229/http://press.linkedin.com/about|url-status=dead}}</ref> i uglavnom se koristi za [[profesionalno umrežavanje]]. U 2015. godini, najviše prihoda sajta dolazi od prodaje pristupa informacija o korisnicima servisima za zapošljavanje i prodajnim profesionalcima.<ref>{{Cite web|url=http://www.newyorker.com/magazine/2015/10/12/the-network-man|title=Reid Hoffman’s Big Dreams for LinkedIn - The New Yorker|date=12. 10. 2015|author=Nicholas Lemann|work=The New Yorker}}</ref> U martu 2016., LinkedIn je imao više od 433 miliona korisnika, od toga više od [[Spisak virtualnih zajednica sa više od 100 miliona aktivnih korisnika|106 miliona aktivnih]].<ref name="num_users"><cite class="citation web">[https://press.linkedin.com/site-resources/news-releases/2016/linkedin-announces-first-quarter-2016-results "LinkedIn Announces First Quarter 2016 Results"]. </cite></ref> Baziran je u SAD, i sajt je po podacima iz 2013., raspoloživ na 24 jezika,<ref name="hempel2013">{{Cite news|url=https://archive.org/details/sim_fortune_2013-07-01_168_1/page/69<!--citation taken from print edition-->|title=LinkedIn: How It's Changing Business|last=Hempel|first=Jessi|date=1. 7. 2013|work=[[Fortune (časopis)|Fortune]]|pages=69&ndash;74}}</ref> uključujući [[Arapski jezik|arapski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Portugalski jezik|portugalski]], [[Španski jezik|španski]], [[Holandski jezik|holandski]], [[Švedski jezik|švedski]], [[Danski jezik|danski]], [[Rumunski jezik|rumunski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Turski jezik|turski]], [[Japanski jezik|japanski]], [[Češki jezik|češki]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Korejski jezik|korejski]], [[Indonezijski jezik|indonezijski]], [[Malajski jezik|malajski]], i [[tagalog]].<ref>{{Cite web|url=http://blog.linkedin.com/2011/06/21/russian-romanian-turkish|title=Look who’s talking Russian, Romanian and Turkish now!|last=Posner|first=Nico|date=21. 6. 2011|website=LinkedIn Blog|publisher=LinkedIn|archive-url=https://web.archive.org/web/20110625132332/http://blog.linkedin.com/2011/06/21/russian-romanian-turkish/|archive-date=25. 6. 2011|access-date=21. 6. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.translatemedia.com/news/LinkedIn-Launches-in-Japan~800616257.html|title=LinkedIn launches in Japan|date=20. 10. 2011|publisher=TranslateMedia|archive-url=https://web.archive.org/web/20111026060901/http://www.translatemedia.com/news/LinkedIn-Launches-in-Japan~800616257.html|archive-date=26. 10. 2011|access-date=13. 11. 2011}}</ref> LinkedIn je podnio zahtjev za [[Početna javna ponuda|početnu javnu ponudu]] u januaru 2011. i trgovao je sa svojim prvim dionicama 19. maja 2011., pod NYSE simbolom "LNKD".<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2011/01/27/technology/linkedin_ipo/index.htm|title=LinkedIn files for IPO, reveals sales of $161&nbsp;million|last=Pepitone|first=Julianne|date=27. 1. 2011|work=[[CNNMoney.com]]|publisher=[[Cable News Network]]|access-date=28. 1. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110129075603/http://money.cnn.com/2011/01/27/technology/linkedin_ipo/index.htm|archive-date=29. 1. 2011}}</ref> Na dan 13. juna 2016., [[Microsoft]] je objavio da će kupiti LinkedIn za 26.2 milijardi američkih dolara, a očekuje se kompletiranje preuzimanja do kraja 2016.<ref name="news_Micr">{{Cite web|url=http://news.microsoft.com/2016/06/13/microsoft-to-acquire-linkedin/|title=Microsoft to acquire LinkedIn {{!}} News Center|date=|access-date=13. 6. 2016|quote=Microsoft Corp. and LinkedIn Corporation on Monday announced they have entered into a definitive agreement under which Microsoft will acquire LinkedIn for $16 per share in an all-cash transaction valued at $26.239 billion, inclusive of LinkedIn’s net cash.|author=|work=news.microsoft.com}}</ref><ref name="wsj ms">{{Cite news|url=http://www.wsj.com/articles/microsoft-to-acquire-linkedin-in-deal-valued-at-26-2-billion-1465821523|title=Microsoft to Acquire LinkedIn for $26.2 Billion|date=13. 6. 2016|work=[[Wall Street Journal]]|last2=Steele|first2=Anne|first1=Jay|last1=Greene|access-date=13. 6. 2016}}</ref> == Reference == {{refspisak|30em}} [[Kategorija:Američke web stranice]] t5eu5woc0bk3tft6nnu80thy95ra6cp Kuk 0 415295 3898937 3842222 2026-06-18T04:35:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898937 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Kuk (višeznačnica)}} {{Infokutija anatomija | Ime = Kuk<br>(Coxa) | Latin = coxa | Greek = | GraySubject = 92 | GrayPage = 333 | Image = | Caption = | Width = | Image2 = Hip.jpg | Caption2 = Kosti u pojasu kuka | ImageMap = | MapCaption = | Precursor = | System =[[Skelet]]ni | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = | MeshName = Hip | MeshNumber = A01.378.610.400 | Code = | Dorlands = h_12 | DorlandsID = 12422739 }} '''Kuk''' ([[latinski jezik|lat.]] ''coxa'') je [[zglob]] između [[bedro|bedrene]] i [[karlica|karlične kosti]]. To je kuglasti zglob, u kojem je izbočeni dio – glavica bedrene kosti (''caput femoris''), a udubljenije dio zglobna čašica karlične kosti zvana [[acetabulum]]. Karlični pojas i kuk su značajna podrška izvođenju pokreta u svim smjerovima, iako su neki od ograničeni hrskavičnim proširenjima zglobna čašice koju oblažu hrskavičnim slojem ''labrum articulare''.<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref> Unutrašnja konstrukcija kuknog zgloba je učvršćena snažnim [[ligament]]ima. Najdjelotvorniji je između bedrene (femur) i bočne kosti zdjelice, označen kao ''iliofemoralni ligament''. To je najsnažnija veza u ljudskom tijelu, u obliku obrnutog slova Y. Prekriva prednju površinu zgloba i sprečava pregibanje kuka unatrag i podsržava održavanje uspravnog položaja tijela dvonožaca, bez naprezanja mišića u pojasu kuka. <ref name= <“Campbell“/><ref name="Sofradzija"/><ref name="Međedović"/><ref name="Hadži-Masl">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref> ==Pregled== Kuk – u [[anatomija|anatomiji]] u [[kičmenjak]]a, a u medicinskoj terminologiji '''koksa''' – je termin koji se odnosi na anatomsku regiju ili [[zglob]]. '''Regija kuka''' se nalazi lateralno i sprijed glutealnog područja (tj. zadnjici), iza ilijačnog grebena, a prekrivaju ga veliki trohanter femura ili "bedrena kost". U odraslih osoba, u kukovima ili čašici, spajaju se tri kosti karlice koji čini dio regije kuka.<ref name= <“Campbell“/><ref name=<“Korene“/><ref name="Međedović"/> '''Zglob kuka''', naučno označen kso acetabulofemoralni zglob (''coxae''), je [[zglob]] između femura i [[acetabulum]]a u [[karlica|karlici]], a njegova osnovna funkcija je da izdrži težinu tijela u statičkom (npr. stajanje) i dinamskom (npr. hodanje ili trčanje) položaju. Zglobovi kuka su najvažniji dio u održavanju ravnoteže. Nagib karlice, koji je najvažniji element držanja ljudskog tijela, uglavnom se podešava u kukovima. Bol u kuku može biti rezultat brojnih uzroka, uključujući nervne, osteoartritične, infektivne, traumatske i genetičke. ==Anatomija== ===Regija=== Na donjoj bočnoj granici krstačne kosti ([[sakrum]]a) postoji pet kvržica i [[ishadična kvrga]] ("sjedna kost"). * Proksimalni dio femura uglavnom pokrivaju mišići i, kao posljedica toga, velikii trohanter je često jedini opipljiva koštana struktura. Distalno nu femuru, opipljive su još neke koštane strukture, kao što su su kondili. ===Zglobljavanje=== [[Datoteka:Hueftgelenk-gesund.jpg|thumb|Radiografski snimak zgloba u zdravom kuku čovjeka]] Zglob kuka je [[sinovijalni zglob|sinovijalni]] (sa posebnom tekućinom) koji formira artikulaciju zaobljene [[femur|glave femura]] i kupolike čašice ([[acetabulum]]a) u karlici. To predstavlja primarnu vezu između kostiju donjih ekstremiteta i osovinskog kostura trupa i karlice. Obje zglobne površine površine su prekrivene snažnim, ali podmazanim slojem zglobne hijaline [[hrskavica|hrskavice]]. Obrasci kupaste čašice omogućavaju jedinstvo tri karlične kosti: ''ilium'' (karlična kost), ''[[pubis]]'' (stidna kost) i ''ischium'' (išjadićna kost). Y-olika ploča rasta koja ih razdvaja, u triradiatne hrskavice, je spojena definitivno u dobi od 14-16 godina. To je posebna vrsta sferoidnog ili kugličnog zgloba, gdje se otprilike sferne glave femura u velikoj mjeri uklapaju u čašice i imaju prosječni radijus zakrivljenosti od 2,5&nbsp;cm. Čašica obuhvata skoro pola femoralne loptu, a drška je pojačana prstenom u obliku fibrokartilagine usne, na površini acetabulumske usne (labruma), koja se prostire na zglobu izvan ekvatora. Glava femura je pričvršćena na osovinu tankom regijom vrata koji je, kod starijih osoba, često sklon lomovima, što je uglavnom posljedica degenerativnih efekata [[osteoporoza|osteoporoze]].<ref name=<"clemente">{{cite book|author=Clemente C.|title=Clemente's Anatomy Dissector|url=https://archive.org/details/clementesanatomy0000clem|publisher=Lippincott Williams & Wilkins | year = 2006| isbn = 0-7817-6339-8<!-- - 9780781763394 - -->}}</ref><ref>https://books.google.com/books?id=oEMvo2exmJgC&pg=RA2-PA227.</ref><ref>https://books.google.com/books?id=fstFQVnw8-wC&pg=PA200#PPA77,M1 Lexicon of Orthopaedic Etymology.</ref><ref name=<"faller">{{cite book|author=Faller A., Schuenke M.|year=2004|title=The Human Body: An Introduction to Structure and Function| publisher = Thieme| isbn = 3-13-129271-7<!-- - (GTV), ISBN 1-58890-122-X (TNY) - --> }}</ref><ref name=<"field">{{{{cite book|author=Field D.|year=2001| title = Anatomy: palpation and surface markings|url=https://archive.org/details/anatomypalpation0000fiel_03ed| edition = 3rd | publisher = Elsevier Health Sciences | isbn = 0-7506-4618-7<!-- - 9780750646185 - --> }}</ref> Čašice je orijentiran prema femuru (nadolje), bočno i spreda, dok je vrat femura superiorno usmjeren, tj. medijalno i malo sprijeda. ==Uglovi zglobova== [[Datoteka:Coxa-valga-norma-vara-000.svg|desno|350p|Uglovi zgloba u kuku]] *'''Poprečni ugao acetabulumskog ulaza''' 8zvani oštri ugao i generalno je ugao na koje se odnosu acetabulumski ugao, bez daljnje specifikacije) [ može se odrediti mjerenjem ugla između linije koja prolazi iz gornjeg ruba u odnosu na donji rub acetabuluma, u horizontalnoj ravnini; ugao koji pri rođenju obično iznosi 51°, a kod odraslih 40°, i što utiče na acetabularno lateralno pokrivanje glave femura i nekoliko drugih parametara. *'''Sagitali ugao acetabulumskog ulaza''' je ugao između linije koja prolazi od prednjeg do zadnjeg ruba acetabuluma, u sagitalnoj ravni. Pri rođenji iznossi 7° i povećava se na 17° kod odraslih. *'''Wibergov centralni rubni ugao''' (CE ugao) je ugao između vertikalne linije i linije centra glave femura u glavnini bočnog dijela acetabuluma, kao što se vidi na anteroposteriornom radiogramu. *'''Machineov centralno-prednji rubni ugao''' (VCA) je ugao koji formiraju vertikalna linija (V) i linija centra glave femura (C) i prednji (A) rub guste pothrskavične kosti blago zadnjeg dijela prednjeg ruba čašice. *'''Ugao zglobne hrskavice''' (AC ugao, poznat pod nazivom Hilgenreinerov ugao) je onaj koji formira ležaj kupole paralelno na težinu, to jest, acetabularna i horizontalna ravan ili linija koja povezuje ugao trokutaste hrskavice i bočnih acetabulskih oboda. [[Datoteka:Gray342.png|mini|250px|desno|Zglob kuka: sprijeda]] [[Datoteka:Gray343.png|mini|250px|Zglob kuka: otraga]] === Ugao femurskog vrata === '''Ugao između uzdužne ose vratu femura''' i osovine se zove kut ili CCD ugao ('''C'''aput-'''C'''ollum-'''D'''iaphyseal), obično mjeri oko 150° u novorođenčadi i 126° kod odraslih (''Coxa norma''). Nenormalno mali ugao je poznat kao ''[[coxa vara]]'', a nenormalno veliki ugao kao ''[[coxa valga]]''. Zbog promjene u obliku femura, prirodno utiče na koljena. ''Coxa valga'' je često u kombinaciji sa ''[[genu varum]]'' (krivonogost), dok coxa vara dovodi do ''[[genu valgum]]'' (krckanja koljena). Promjene u kvržičastim obrascima nastaju zbog izmenjenog ugla CCD. ''Coxa valga'' dovodi do kompresije trabekule, a ''coxa vara'' izaziva veću napetost trabekula. Promjene u uglu CCD su posljedica rezultat promjena u obrascima stresa pri opterećenju na zglob kuka. Takve promjene, uzrokovane npr. dislokacijam, mijenja obrasce tuberkula unutar kosti. Dva kontinuirana sistema kvržica u nastaju na površini meandra sakroilijačnog zgloba i međusobnim ukrštanjem kostiju kuka, glave femura, vrata, osovine. *Jedan sistem kostiju kuka nastaje na gornjem dijelu zglobne površine konvergirajući na zadnjoj površini velikog bedrenog otvora, odakle se njegove trabekule smještaju u donji dio čašice. Drugi sistem pojavljuje se na donjem dijelu zglobne površine, konvergirajući na nivou gornje gluteusne linije, a ogleda se bočno na gornjem dijelu čašice. *Prvi sistem linije femura, sa sistemom koji proizlaze iz lateralnog dijela butine, protežu se na donji dio femurskog vrata i glave. Linija drugog sistema sa sistemom u femura, proteže seod medijalnog dijela butine da gornji dio glave femura. Na bočnoj strani zgloba kuka je ''[[fascia lata]]'' kpja ojačava formiranje iliotibialnog trakta, koji funkcionira kao napeta traka i smanjuje opterećenja savijanja na proksimalnom dijelu femura. ===Kapsula=== Kapsula se veže za kosti kuka van acetabularne usne koja se na taj način projicira u kapsulski prostor. Na femurskoj strani, razmak između hrskavičavog ruba glave femura i dodatka kapsule, na bazi vrata je konstantan, što vankapsularni dio vrata ostavlja širim na leđima nego sprijeda. Snažna ali labava vlaknasta kapsula zgloba kuka dozvoljava mu da ima drugi najširi spektar pokreta (širi imaju [[rame]]na ) i izdrži težinu tijela, ruku i glave. Kapsula ima dva seta vlakana: uzdužna i kružna. *Kružni vlakna čine ogrlicu oko vrata femura koja se zove [[zona orbicularis]]. *Uzdužna mrežasta kružna vlakna se pružaju duž vratnik i nosnih krvnih sudova. === Ligamenti=== Zgloba kuka je pojačana sa četiri [[ligament]]a, od kojih su tri ekstrakapsularna i jedan intrakapsularni. '''Vankapsulski ligamenti''' su iliofemoralni, ischiofemoralni i pubofemoralni ligamenti, koji su priključeni na kosti karlice (karlične kosti, odnosno [[ischium]] i [[pubična kost|pubis]]). Sva tri ojačavaju kapsulu i sprečavaju prekomjerni opseg pokreta u zglobu. Od njih, u obliku slova Y, polazi uvrnuti iliofurski ligament, koji je najjači ligament u ljudskom tijelu. U uspravnom položaju, sprečava [[trup]] od pada unazad, bez potrebe za mišićnom aktivnosti. U sjedećem položaju, postaje opušten, tako da dozvoljava karlici nagnutost unazad u dnevnoj poziciji. Iliofemurski ligament sprečava prekomjernu [[addukcija|addukciju]] i internu rotaciju kuka. '''Ischiofemoralni ligament''' sprečava medijalnu (internu) [[rotacija|rotaciju]], dok pubofemoralni ograničava [[abdukcija|abdukciju]] i interne rotacije zgloba kuka. [[Zona orbicularis]], koja se nalazi kao ogrlicu oko najvišeg uskog dijela vrata femura, pokriva druge ligamente koji djelomično zrakasto ulaze u nju. ''Zona orbicularis'' djeluje kao rupica na glavi femura i pomaže u održavanju kontakta u zglobu. Sva tri ligamenta postaju napeta kada je zglob produžen, što ga stabilizira, a smanjuje potrebe za energijom mišića kada se stoji. '''Unutarkapsulskii ligament''' je [[ligament u nizu]], koji je priključen na depresiju u čašici (u [[acetabulum]]skom zarezu) i depresiju na glavi femura (fovea glave). Isteže se samo kada je kuk dislociran, a zatim može spriječiti daljnju dislokaciju. To je veoma važan ligament, a često može biti od vitalnog značaja i kao kanal male arterije glave femura, koja je je fovealna arterija. Ova arterija nije uvijek prisutna, ali može postati jedini dotok krvi do kosti u glavi femura, kada je slomljena ili prekinuta povredama u djetinjstvu na vratu [[femur]]a. ===Prokrvljenost === Zglob kuka dobija priliv krvi iz medijalne circumfleksne femurske i bočne cirkumfleks-femurske arterije, koje su i obično ogranci duboke butne arterije (''profunda femoris''), ali postoje brojne varijacije i jedan ili oba mogu nastati direktno iz femurske arterije. Tu je i mali doprinos iz fovealne arterije, mali sud u ligamentu glave femura koji je ogranak zadnjeg dijela opturatorne arterije, što postaje važno za izbjegavanja [[avaskularna nekroza|avaskularne nekroze]] glave femura, kada je prekinut dotok krvi iz medijalne i lateralne cirkumfleksne arterije su (npr. nakon preloma vrata femura). Kuk ima dvije anatomski važne [[anastomoza|anastomoze]]: ukrštenu i trohanternu, od kojih potonja daje najviše krvi u glavu femura. Ove anastomoze postoje između femurske arterije ili ''profunda femoris'' i gluteusnih sudova. ==Mišići i pokreti== [[Datoteka:Anterior Hip Muscles 2-es.png|thumb|220px|lijevo|Mišići kuka: izgled sprijeda]] [[Datoteka:Posterior Hip Muscles 3.PNG|thumb|220px|Mišići kuka: izgled otraga]] Mišići kuka djeluju na tri međusobno okomita glavna pravca, od kojih svi prolaze kroz centar glave femura, što rezultiralo u tri [[stepen slobode|stepena slobode]] i tri para glavnih pravaca: [[fleksija]] i [[ekstenzija]] oko poprečne osi (lijevo-desno); [[rotacija|lateralna]] i medijalna rotacija oko uzdužne osi (uz bedro), te [[abdukcija]] i [[addukcija]] oko sagitalne osi (naprijed-nazad) i kombinacija tih pokreta (tj. [[cirkumdukcija]], spoj pokreta u kojem površina noge opisuje nepravilni konus).Treba napomenuti da neki od mišića kuka mogu djelovati i [[kučma|kičmene zglobove]] ili zglob koljena, koji su, velikim područjem počinjanja i/ili hvatišta, drugi dio pojedinih mišića koji učestvuju u vrlo različitim pokretima. Pritom opseg pokreta varira sa položajem zgloba kuka. Osim toga, donji i gornji ''musculus gemellus'' se mogu nazvati ''triceps coxae'', zajedno sa ''m. opturator internus'', a njihova jednostavna funkcija je da pomažu drugim mišićićima. Pokrete zgloba kuka na taj način obavlja niz pomenutih mišića koji su važni opseg pokreta iz neutralne pozicije nula stepeni, kako je naznačeno: '''[[Rotacija|Bočna''' ili '''vanjska rotacija]]''' (ekstenzija: 30° –fleksija: 50 ° ): ''[[musculus gluteus maximus]]'', ''[[musculus quadratus femoris]]'', ''[[musculus obturator internus]]'', dorzalna vlakna ''[[musculus gluteus medius]]'' i ''[[mucsulus gluteus minimus]]'', ''[[musculus iliopsoas]]'' (uključujući ''[[musculus psoas major]]'' iz kičmenog stuba), ''[[musculus obturator externus]]'', ''[[musculus adductor magnus]]'', ''[[musculus adductor longus]]'', ''[[musculus adductor brevis]]'', ''minimus'', ''piriformis'' i ''[[musculus sartorius]]''. Iliofemurski [[ligament]] inhibira bočne rotacije i ekstenzije, pa zato kuk može rotirati bočno u većoj mjeri kada je fleksiji. '''[[Rotacija|Medijalna''' ili '''interna rotacija]]''' (40°): prednja vlakna ''[[musculus gluteus medius]]'' i ''[[musculus gluteus minimus]]'', ''[[musculus tenzor fasciae latae]]'' dio ''[[musculus adductor magnus]]'' hvatište u [[adduktor]]skoj kvrgi i s nogu ''[[musculus pectineus]]''. '''[[Ekstenzija]]''' ili '''retroverzija''' (20 °): ''[[musculus gluteus maximus]]'' (ako je isključen, aktivnost iz sjedećeg položaja nije moguća, ali omogućava stajanje i hodnjea na ravnoj površini), dorzalna vlakna ''[[musculus gluteus medius]]'' i ''[[musculus gluteus minimus]]'', ''[[musculus adductor magnus]]'' i ''[[musculus adductor piriformis]]''. Osim toga, ekstenziju kuka omogućavaju slijedeći butni miši: ''[[musculus semimembranosus]]'', ''[[musculus semitendinosus]]'' i duga glava ''[[musculus biceps femoris]]''. Maksimalnu ekstenziju inhibira [[iliofemurski ligament]]. '''[[Fleksija|Fleksija''' ili '''anteverzija]]''' (140 °): [[fleksor]]i kuka: ''[[musculus iliopsoas]]'' (sa velikim psoasom iz kičmenog stuba), ''[[musculus tensdor fascae latae]]'', ''[[musculus pectineus]]'', ''[[musculus adductor longus]]'', ''[[musculus adductor brevis]]'' i ''[[musculus adductor gracilis]]''. Kao [[fleksor]]i kuka, djeluju snažni mišići: ''[[musculus rectus femoris]]'' i ''[[musculus sartorius]]''. Maksimalnu fleksiju inhibira [[bedro]] kojie dolazi u kontakt sa [[grudi]]ma. [[Datoteka:Acetabolo femore adduzione abduzione.gif|thumb|300px|[[Abdukcija]] i [[addukcija]] femura u odnosu na kuk]] '''[[Anatomski termini pokreta|Abdukcija]]''' (ekstenzija: 50° – fleksija: 80°): ''[[musculus gluteus medius]]'', ''[[musculus tensor fasciae latae]]'', ''[[musculus gluteus maximus]]'' sa svojim priključak na ''[[fascis lata]]'', ''[[musculus gluteus minimus]]'', ''[[musculus piriformis]]'' i ''[[musculus obturator internus]]''. Maksimalna abdukcije su inhibirana vratom femura, koji dolazi u kontakt s bočnim karlice. Kada su noge savijene u kukovima, to sprečava povrede jer je veći ugao. '''[[Addukcija]]''' (ekstenzija: 30° – fleksija: 20°): ''[[musc ulus adductor magnus]]'' sa ''[[musculus adductor minimus]]'', ''[[musculus adductor longus]]'', ''[[musculus adductor brevis]]'', ''[[musculus gluteus maximus]]'' sa svojim priključkom na glutealnoj kvrgi, ''[[musculus gracilis]]'' (proteže se na tibiju), ''[[musculus pectineus]]'', ''[[musculus quadratus femoris]]'' i ''[[musculus obturator externus]]''. Od mišića [[but]]ine, u addukciju kuka posebno je uključen ''[[musculus semitendinosus]]''. Maksimalnu addukciju onemogućava bedra, koja dolaze+i u kontakt jedno s drugim. To se može izbjeći abdukcijom suprotne noge, ili naizmjeničnim fleksijama/ekstenzijama u kuku tako da se kreću u različitim ravnima i ne ukrštaju. ==Klinički značaj== Kod novorođenčadi, najćešći poremećaj [[kostur]]a je [[luksacija kuka]]. Kod odraslih, kuk se može zameniti [[proteza|protetskom]] operacijom [[zamjena kuka|zamjene kuka]]. Postoji mnogo drugih uzroka bolova kuka koja može biti povezana sa nižim bolovima u leđima. ==Spolni dimorfizam i kulturno značenje== Kod ljudi, za razliku od drugih životinja, kosti kuka se znatno razlikuje u dva spola. Kukovi ljudskih ženki se šire tokom [[pubertet]]a. [[Femur]]i su također široko razmaknuti kod žena, tako da se karlični otvor može proširiti i na taj način olakšati porođaj.<ref name="Hadži-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref> Konačno, karlične kosti i mišići su oblikovani tako da se smjeste u stražnjicu, dalje od porođajnog kanala, jer bi kontrakcije stražnjice inače mogle oštetiti bebu. Ženski bokovi su dugo vezani sa [[plodnost|plodnošću]]i i općeg ispoljavanja [[seksualnost]]i. Široki bokovi olakšavaju [[porođaj]] i anatomski su znak seksualne zrelosti, a vide se i kao atraktivna ženska osobina, hiljadama godina.<ref name="Hadži-Maslić">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}</ref> Mnogi od klasičnih ženskih poza, kada su izvajane, slikane ili fotograrane, kao što je ''[[Grande Odalisque]]'', naglašavale su značaj kukova. Slično tome, [[ženska moda]], kroz stoljeća često skreće pažnju na obim kukova osobe koja nosi određenu odjeću. == Dodatne slike == <gallery> Datoteka:Slide2DAD.JPG|Bočni prikaz kukovog zgloba Datoteka:Slide2DADA.JPG|Bočni prikaz kukovog zgloba Datoteka:Slide1BIBI.JPG|Mišići kuka: sprijeda Datoteka:Blausen 0488 HipAnatomy.png|Illustracija kuka (sprijeda) </gallery> == Također pogledajte == *[[Noga]] *[[Subiščašenje kuka]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Hip joint}} * [https://web.archive.org/web/20101029215447/http://hippreservation.org/ Hip Preservation Awareness, information and support for hip impingement, hip dysplasia, and related issues in young adults (12-adult)] * [https://web.archive.org/web/20161112070349/http://www.hipsknees.info/flash/HTML-HIPS/demo.html Hip anatomy video] * [https://web.archive.org/web/20210113141236/https://www.machinedesign.com/ContentItem/60950/Highperformancehips.aspx High-performance hips] [[Kategorija:Anatomija]] [[Kategorija:Zglobovi]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] cdekms7dzqj2ajtrazvhw8omiwuaay3 Kultivar 0 419801 3898938 3541412 2026-06-18T05:05:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898938 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Taksonomski rangovi}} [[Datoteka:Appel Elstar.jpg|thumb|Jabuka, kultivar ''Elstar'']] [[Datoteka:Tulipan Darwina 'Beauty of Apeldoorn' a1.jpg|thumb|Tulipan, kultivar 'Beauty of Apeldoorn']] [[Datoteka:African daisy (Osteospermum sp. 'Pink Whirls').jpg|thumb|200px|Kultivar ''Osteospermum'' 'Pink Whirls'.]] '''Kultivari''' su grupe biljaka koje su odabrane [[vještačka selekcija|vještačkom selekcijom]] iz grupe više varijabli, primjenom različitih metoda, sa ciljem uspostavljanja poželjnih [[osobina]] koje su važne za [[uzgajivač]]e i zadržavaju se nakon [[razmnožavanje|reprodukcije]].<ref name="broj 1">{{cite book||author=[[FAO]]|year=2008|title=Consulta de expertos sobre indicadores de nutrición para la biodiversidad 1. Composición de los alimentos|url=http://books.google.es/books?id=nKDzuiI5QKcC&lpg=PA21&ots=l3yyQOfgTg&dq=c%C3%B3digo%20internacional%20de%20plantas%20cultivadas%20cultivar%20traducci%C3%B3n%20espa%C3%B1ol&hl=es&pg=PR2#v=onepage&q=c%C3%B3digo%20internacional%20de%20plantas%20cultivadas%20cultivar%20traducci%C3%B3n%20espa%C3%B1ol&f=falsepublisher=Organización de las Naciones Unidas para la Agricultura y la Alimentación|place=Roma|isbn=92-5-305924-9}}</ref> Prema definiciji [[Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka|Međunarodnodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka]], ovi oblici moraju ispunjavati zahtjeve: *prepoznatljivost (koja ima tendenciju porasta razlikovanja od ostalih), *homogenosti (koji je prisutna u svim kultivarima biljke) i *stabilnost (nasljednost putem ponovljenog razmnožavanja). Kada se naziv odnosi na vrstu, termin se ne primjenjuje na jednu biljku, nego za sve one koje imaju jedinstvene zajedničke karakteristike koje definiraju taj kultivar, a najčešće, pozivajući se na sklop biljaka sa odabranim poželjnim obilježjima. Općenitije, kultivar podrazumijeva najosnovniju klasifikacijsku kategoriju gajenih biljaka, prema [[Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka|ICNCP]]. Većina kultivara su se pojavili u uzgoju, ali nekoliko ih je specijalno selekcionirano iz divljine. Popularne ukrasne vrste [[Spisak vrtnih biljaka|vrtnih biljkaka]] kao što su [[ruža]], [[kamelija]], [[Narcis (biljka)|narcis]], [[rododendron]]i, i [[azalea]] su kultivari koji se proizvode pažljivim [[Selektivni uzgoj|uzgojem i selekcijom]] za boju i oblik cvijeta. Slično tome, poljoprivredni [[prehrambeni usjev]]i su gotovo isključivo kultivari koji su odabrani prema osobinama kao što su poboljšani prinos, aroma i otpornost na bolesti, a vrlo malo samoniklog bilja se danas koristi kao izvor hrane. Drveće se koristi u [[šumarstvo|šumarstvu]] i posebnom selekcijom se uzgaja za bolji kvalitet i prinos [[stablo|stabala]]. Kultivari koji čine najveći dio široke grupacije ''Liberty Hyde Bailey'' u [[kultigen]]u,<ref>{{Harvnb|Bailey|1923|p=113|ref=harv}}</ref> definirani su kao biljke čije porijeklo ili selekcija su prvenstveno proizvod namjerne ljudske aktivnosti.<ref>{{Harvnb|Spencer|Cross|2007|p=938}}</ref> Termin kultivar uveo je ''Bailey'', a generalno smatra se da je [[kovanica]] od ''kulti'' + ''var''ijetet, iako može biti izveden i iz ''kulti''gen + ''var''ijetet. Kultivar nije isto kao [[Varijetet (botanika)|botanički varijetet]],<ref>{{Harvnb|Lawrence|1953|pp=19–20}}</ref> [[taksonomski rang]] ispod [[Podvrsta|podvrste]], a postoje razlike i u pravilima za kreiranje i korištenje imena botaničkih varijeteta i kultivara. U novije vrijeme, imenovanje kultivara je komplicirano korištenjem zakonske terminologije u [[patent]]iranju i pravu imena selekcionara.<ref>http://www.hort.purdue.edu/hort/courses/HORT217/Nomenclature/description.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113122949/http://www.hort.purdue.edu/hort/courses/HORT217/Nomenclature/description.htm |date=13. 1. 2012 }}.</ref> [[Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih varijeteta]] (UPOV) nudi pravnu zaštitu biljnih kultivara osobama ili organizacijama koji u promet uvode nove kultivare. UPOV zahtijeva, kao što je već naglašeno, da kultivar mora biti različit (od drugih), uniforman i stabilan. Dakle, mora imati karakteristike koje se lahko razlikuju od bilo kojeg drugog poznatog kultivara. Da bi bio uniforman i stabilan, kultivar mora zadržati ove karakteristike kod ponovnljenog razmnožavanja. Imenovanje kultivara je važan aspekt [[taksonomije kultiviranih biljaka]], a ispravno imenovanje je propisana pravilima i preporukama [[Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka|Međunarodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka]] (ICNCP, poznatiji kao ''kodeks kultiviranih biljaka''). Kultivari dobijaju ime koje se sastoji od naučnog latinskog botaničkog naziva iza kojeg slijedi [[Dvoimena nomenklatura|epitet]] kultivara. Epitet je obično na narodnom jeziku. Naprimjer, puno ime kultivara krompira "Kralj Edward" je ''Solanum tuberosum'' 'King Edward'. Dio imena "King Edward" je epitet kultivara, koji je, u skladu sa Pravilima kodeksa kultiviranih biljaka, omeđen jednostrukim navodnicima.<ref name="Brickell 2009 19">Cultivated Plant Code Article 14.1 {{Harvnb|Brickell|2009|p=19}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi == {{commonscat|Cultivars}} * Brickell, C.D. et al. (eds) 2009 [https://web.archive.org/web/20190324194745/https://www.actahort.org/chronica/pdf/sh_10.pdf International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP or Cultivated Plant Code), incorporating the Rules and Recommendations for naming plants in cultivation. 8th edn. Adopted by the International Union of Biological Sciences International Commission for the Nomenclature of Cultivated Plants] * Sale point of the [https://web.archive.org/web/20051015035630/http://www.ishs.org/sci/icracpco.htm Latest Edition (October 2009)] of ''The International Code of Nomenclature for Cultivated Plants'' * [http://www.ishs.org/sci/icralist/icralist.htm International Cultivar Registration Authorities] * [https://web.archive.org/web/20050306203301/http://www.hcs.ohio-state.edu/hcs/TMI/HORT234/Nomenclature.html The Language of Horticulture] * [https://web.archive.org/web/20051226124519/http://www.rhs.org.uk/learning/publications/plantsman/0605/opinion.asp Opinion piece by Tony Lord] (The Plantsman magazine) * [http://www.fao.org/hortivar Hortivar – The Food and Agriculture Organization of the United Nations Horticulture Cultivars Performance Database] [[Kategorija:Botanička nomenklatura]] a0fszl08vrxxpnsurzvk9ye5cgnir3p Orhideje 0 419884 3898903 3835445 2026-06-17T16:17:34Z Jmabel 48031 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Cattleya photo D Ramey Logan.jpg]] → [[File:Cattleya photo Don Ramey Logan.jpg]] [[c:Special:PermanentLink/1232765674#Mass_rename_requested]] 3898903 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=lightgreen |naziv = ''Orchidaceae'' | fossil_range = {{fossil range|80|0}}[[Kreda|Kasna kreda]] – Sadašnjost | slika = Haeckel Orchidae.jpg | slika_opis = Prikaz orhideja [[Ernst Haeckel|Ernsta Haeckela]] u ''{{lang|de|[[Kunstformen der Natur]]}}'', 1904 | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperme]] | unranked_classis = [[Monokotiledine]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = '''Orchidaceae''' | familia_autorstvo = [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]]<ref name=APGIII2009>{{Cite journal |last=Angiosperm Phylogeny Group |year=2009 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=105–121 |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/122630309/abstract |format=PDF |access-date=26. 6. 2013 |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x |date= |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525104318/http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x/abstract |archive-date=25. 5. 2017 |url-status=dead }}</ref> <br>Tipski rod: '''''[[Orchis]]'''''<br>'''Potporodice''': * [[Apostasioideae]] <small>Horaninov</small> * [[Cypripedioideae]] <small>Kosteletzky</small> * [[Epidendroideae]] <small>Kosteletzky</small> * [[Orchidoideae]] <small>Eaton</small> * [[Vanilloideae]] <small>Szlachetko</small> | range_map = Orchidaceae.png | range_map_caption = Distribution range of family Orchidaceae }} [[Datoteka:Orchidaceae.png|mini|thumb|300px|Rasprostranjenje predstavnika porodice ''Orchidaceae'']] '''Orhideje''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Orchidaceae'') su raznolika i kosmopolitski rasprostranjena [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]], sa često šarenim i mirisnim cvjetovima. '''Porodica orhideja''' uključuje veoma heterogene biljke sa (često) osebujnim načinom [[oprašivanje|(samo)oprašivanja]], koje je prilagođene datim uvjetima okruženja, od tropskih do ledenih [[geografska širina|geografskih širina]].<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year=2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>. Skupa sa ''[[Asteraceae]]'', orhideje su jedna od dvije najveće porodice cvjetnica. Uključuju oko 28.000 dosad prihvaćenih [[vrsta]], iz oko 763 [[rod (biologija)|roda]].<ref name="Christenhusz-Byng2016">{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. |lastauthoramp=yes | year=2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}</ref><ref name=WCSP>{{cite web|url=http://data.kew.org/cgi-bin/vpfg1992/genlist.pl?ORCHIDACEAE|title=WCSP|work=World Checklist of Selected Plant Families|access-date=2015|archive-date=28. 12. 2012|archive-url=https://archive.today/20121228032913/http://data.kew.org/cgi-bin/vpfg1992/genlist.pl?ORCHIDACEAE|url-status=dead}}</ref> Budući da se, opisivanjem novih vrsta, porodica povećava, njihovo određivanje je i dalje diskutabilno, jer potvrđeni podaci o članovima te ogromne porodice stalno pristižu. Bez obzira na to, broj orhidejskih vrsta gotovo je jednak broju [[košljoriba]], a više ih je nego dva puta od broja vrsta [[ptica]] i oko četiri puta više nego [[sisar]]skih. Porodica obuhvata oko 6-11% svih [[sjemenjača]].<ref>{{cite journal |author1=Yohan Pillon |author2=Mark W. Chase |lastauthoramp=yes |year=2007 |title=Taxonomic exaggeration and its effects on orchid conservation |url=https://archive.org/details/sim_conservation-biology_2007-02_21_1/page/263 |journal=Conservation Biology |volume=21 |issue=1 |pages=263–265 |doi=10.1111/j.1523-1739.2006.00573.x |pmid=17298532}}</ref> Najveći rodovi su ''[[Bulbophyllum]]'' (2.000 vrsta), ''[[Epidendrum]]'' (1.500 vrsta), ''[[Dendrobium]]'' (1.400 vrsta) i ''[[Pleurothallis]]'' (1.000 vrsta). Porodica također uključuje raznolike rodove ''[[Vanilla (rod)|Vanilla]]'' (tipska vrsta: [[Vanilla planifolia|vanilija]]), ''[[Orchis]]'' (tipski rod) i veoma česte kultivirane biljake, kao što su one iz rodova '' [[Phalaenopsis]] '' i '' [[Cattleya]] ''. Osim toga, nakon kultivacije tropskih vrsta, u 19. stoljeću (za [[hortikultura|hortikulturu]]), proizvedeno je više od 100.000 [[hibrid (biologija)|hibrida]] i [[kultivar]]a. == Opis == [[Datoteka:Orchid high resolution.jpg|thumb|Slika orhideje, sa visokom rezolucijom]] Orhideje su lahko razlikuju od drugih biljaka, po nekim vrlo uočljivim, zajednički izvedenim osobenostima ili "[[Sinapomorfija|apomorfijama]]". Među njima su: *[[simetrija|bilateralna simetrija]] cvijeta ([[zigomorfnost|zigomorfne]]), *mnogi [[resupinacija|resupinantni]] cvjetovi, sa gotovo uvijek jako modificiranim [[latica]]ma (''labellum''), *spojeni [[prašnik|prašnici]] i [[karpela|karpele]] i *vrlo sitne [[sjeme]]nke. === Stabljika i korijenje=== [[Datoteka:Anacamptis fragrans.JPG|thumb|Klijanje sjemena umerene orhideje '' Anacamptis coriophora''. Protokorm je prvi organ koji će se razviti u pravo korijenje i lišće.]] Sve orhideje su [[višegodišnja biljka|višegodišnje]] [[biljke]] koje nemaju nikakve trajne [[Lignin|drvenaste]] strukture. Mogu rasti u skladu sa dva obrasca: * '''[[Monopodijski rast|Monopodijski]]''': Stabljika raste iz jednog pupoljka, a lišće se dodaje na tjemenu, svake godine, paa stabljika raste uvis u skladu s tim. Stabljika orhideje sa monopodijskim rastom može dostići nekoliko metara dužine, kao u rodovima ''[[Vanda]]'' i ''[[Vanilla (rod)|Vanilla]]''. *'''[[Simpodijski rast|Simpodijski]]''': Simpodijske orhideje imaju rast naprijed (najnoviji razvoj) i unazad (najstariji rast).<ref>Nash, N., and Frownie, S. (2008). ''Complete guide to orchids.'' (Meredith Publishing Group) p. 12.</ref> Biljka proizvodi niz susjednih izdanaka koji rastu do određene veličine, cvajetaju i onda prestaju rasti i zamjenjuju se. Ove orhideje rastu bočno, a ne vertikalno, prema površinu njihove podloge. Rast se nastavlja do razvoja novih izbojaka, sa svojim lišćem i korijenjem. Niču od ili pored onih iz prethodne godine, kao u rodu ''[[Cattleya]]''. Dok je novi izbojak u razvoju, [[rizom]]i mogu ponovo početi svoj rast iz takozvanih 'okaca', nerazvijenih pupoljaka, granajući se na taj način. Simpodijske orhideje mogu imati vidljive [[pseudolukovice]] pridružene s je od strane [[rizom]]a, koje duž vrha ili samo ispod tla. [[Datoteka:Orchis lactea rhizotubers.jpg|thumb|right|''[[Anacamptis lactea]]'' sa dva gomolja]] Uzemljene orhideje mogu biti [[rizom|rhizomaste]] ili formiraju [[izdanak|izdanke]] ili [[gomolj]]e. Korijenove kape ovih orhideja su glatke i bijele. Neke simpodijske zemne orhideje, kao što su rodovi ''[[Orchis]]'' i ''[[Ophrys]]'', imaju dva podzemna [[korijen|gomoljasta korijena]]. Jedan se koristi kao rezerva hrane za zimski period i za razvoj drugog, iz kojeg se razvija vidljiv prirast. U toplim i stalno vlažnim [[klima]]tima, mnoge uzemljene orhideje ne trebaju pseudolukovice. [[Epifit]]ne orhideje, one koje rastu uz podršku, imaju modificirane [[vazdušni korijen|vazdušne korjenove]] koji ponekad mogu biti dugi nekoliko metara. U starijim dijelovima korijena, nalazi se modificirana sunđerasta [[epiderma]], pod nazivom [[velamen]], sa funkcijom apsorbiranja vlage. Građena je od mrtvih ćelija i može biti srebrnasto-siva, bijela ili smeđa. U nekim orhidejama, velamen uključuje spužvasta i vlaknasta tijela u blizini prostora između ćelija, pod nazivom tilosomi. Ćelije korijenskog epiderma rastu pod pravim uglom u odnosu na os korijena kako bi mu omogućile da se čvrsto stisne na podršku. Nutrijenti za epifitne orhideje uglavnom dolaze iz mineralne prašine, organskih nanosa, životinjskog izmeta i drugih međunakupina na površinama njihove podloge. [[Datoteka:Pseudobulbe.jpg|thumb|upright|Pseudolukovica orhideje ''Prosthechea fragrans'']] Osnova stabljike simpodijskih epifita ili u nekih vrsta, suština celokupne stabljike može biti zadebljala da formira [[pseudolukovica|pseudolukovicu]] koja sadrži hranjive tvari i vodu za suhe periode. Pseudolukovica ima glatku površinu sa izdužnim brazdama, a može imati različite oblike, često konusne ili duguljaste. Njena veličina je vrlo varijabilna; u nekih malih vrsta roda ''[[Bulbophyllum]]'', može biti najduža do dva milimetra, dok kod najveće orhideja na svijetu, ''[[Grammatophyllum speciosum]]'' (gigantska orhideja), može dostići do tri metra. Neke vrste roda ''[[Dendrobium]]'' imaju duge, štapičaste pseudolukovice sa kratkim, zaobljenim listovima po cijeloj dužini; neke druge orhideje imaju skrivene ili izuzetno male pseudolukovice, potpuno uključene unutar lišća. Sa starenjem, pseudolukovica odbacuje lišće i postaje uspavana. U ovoj fazi, često se naziva leđna lukovica. Ona dalje održava hranu za biljke, ali onda glavna pseudolukovica obično preuzima iskorištavanje posljednje rezerve akumulirane u uspavanoj lukovici, koja na kraju također ugine. Pseudolukovica obično živi oko pet godina. Orhideje bez uočljive pseudolukopvice također imaju izrasline, kao pojedinačne komponente simpodijskih biljaka. === Listovi === Kao i većina [[monokotiledona]], orhideje uglavnom imaju jednostavno [[list|lišće]] sa paralelnim [[vena]]ma, iako neke ''[[Vanilloideae]]'' imaju mrežaste [[list|žilice]]. Listovi mogu biti jajoliki, lancetasti ili okruglasti i vrlo varijabilne veličine na pojedinim biljkama. Njihove karakteristike su često dijagnostičke za određivanje vrsta. Na stabljici su obično naizmjenični, često savijeni po dužini uz centar ("plikati"), a nemaju [[palistić]]e (sporedne lisiće). Listovi orhideja često imaju [[silicij|silikatna]] tijela zvana stegmata u ovojnici [[provodni snopić|provodnih snopić]] (nema ih u [[Orchidoideae]]) i vlaknaste su. Struktura listova odgovara specifičnim staništima biljke. Vrste koje obično žive u suncu ili rastu na lokacijama koje mogu biti povremeno vrlo suhe, imaju debele, kožaste listove, a lamine pokrivene voštanom [[kutikula|kutikulom]] da održe mogućnost snabdijevanje vodom. Vrste koje žive u hladu, s druge strane, imaju duge, tanke listove. Listovi većine orhideje su višegodišnji, to jest, oni žive nekoliko godina, dok drugi, posebno onih orhideja sa skladišnim listovima, kao u '' [[Catasetum]] '', opadaju godišnje i razvijalu novi listovi, zajedno s novim pseudolukovicama. Listovi nekih orhideja smatraju se ukrasnim. Listovi ''Macodes sanderiana'', poluuzemljenih ili stjenovitih ("[[litofita]]") orhideje, ispoljavaju pjenušavo srebrenaste i zlataste šare na svjetlo-zelenoj pozadini. Listovi ''Psychopsis limminghei'' su svjetlo smeđe-zeleni, s bordo-pjegastim oznakama, stvorenim od cvijetnih pigmenata. Atraktivna šara na listovima orhideje [[gospina cipelica]] (lady's slipper) iz tropskih i suptropskih dijelova Azije ('' [[Paphiopedilum]] ''), je posljedica neujednačene distribucije [[hlorofil]]a. Također, ''Phalaenopsis schilleriana'' je pastelno ružičasta orhideje sa upadljivim listovima tamno-zelene i svjetlo-zelene boje. Dragulj orhideja (''Ludisia discolor'') uzgaja se više zbog šarenog lišća nego zbog bijelih cvjetiova. Neke orhideje, kao '' [[Dendrophylax lindenii]]'' (duh orhideja), ''[[Aphyllorchis]]'' i ''[[Taeniophyllum]]'' zavise od zelenila korijena za [[fotosinteza|fotosintezu]], a zbog nedostatka normalno razvijenog lišća, kao i kod svh [[heterotrof]]nih vrsta. Orhideje roda '' [[Corallorhiza]] '' (orhideje koralnog korijena) nemaju listova, pa svoje korijene omotavaju oko korijena zrelih stabala i koriste specializirane gljive za sakupljanje šećera.<ref>{{cite web |author=Jenny King |title=The coralroot orchid |url=http://www.exploresmos.org/nature/orchids-northern-washington-state/ |work=Orchids in Northern Washington State |publisher=Silvercrown Mountain Outdoor School |access-date=10. 6. 2011 |archive-date=21. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111021054855/http://www.exploresmos.org/nature/orchids-northern-washington-state/ |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Flor de Orquídea - Orchid Flower.JPG|thumb|Kultivar ''[[Vanda]]'']] === Cvjetovi === ''Orchidaceae'' su porodica sa dobro poznatim mnogim strukturnim varijacijama [[cvijet|cvjetova]]. Neke orhideje imaju samo jedan cvijet, ali većinom ga imaju u obliku grozdaste [[cvast]]i, ponekad sa širokim brojem cvjetova. Cvjetne stabljike mogu biti bazne, tj. proizvedene iz baze [[gomolj]]a, kao što je u ''[[Cymbidium]]'', apikalne, što znači da rastu iz tjemena glavnog stabla, kao što je u ''[[Cattleya]]'' ili pazušne iz krila lisnog pazuha, kao u ''[[Vanda]]''. Kao [[apomorfija]] [[kladus]]a, cvjetovi orhideja su primitivno [[zigomorfnost|zigomorfni]] ([[simetrija|bilateralno simetrični]]), iako u nekim rodovima kao ''[[Mormodes]]'', ''[[Ludisia]]'', i ''[[Macodes]]'', ova vrsta simetrije može biti teško uočljiva. [[Datoteka:Orchis sambicina anatomia.jpg|left|thumb|''Dactylorhiza sambucina'']] Cvijet orhideja, kao i većina cvjetova kod monokoliledona, ima dva pršljena sterilnih elemenata. Spoljni ima tri [[lap]]a, a unutrašnji svitak ima tri [[latica|latice]]. Lapovi su obično vrlo slični laticama, pa se zovu [[tepal]]i ('''1'''), ali mogu biti i potpuno različiti. Medijalne latice, zvane [[labelum (botanika)|labelum]] ili usne ('''6'''), koje su uvijek modificirane i proširene, zapravo su gornje medijalnie latice. Međutim, kako se cvijet razvija, podrasli [[jajnik]] ('''7''') ili [[peteljka (botanika)|peteljka]] obično rotira za 180 °, tako da labellum dolazi u donjem dijelu cvijeta, čime je postao pogodan kao platforma za oprašivače. Ova karakteristika, pod nazivom [[resupinacija]], javlja se primitivno u porodici i smatra se [[apomorfija|apomorfnom]], izvedenom karakteristikom svih Orchidaceae. Torzija jajnika je vrlo vidljiva iz prikazanih uzdužnih presjeka prikazano (''vidi sliku''). Neke orhideje su sekundarno izgubile ovu resupinaciju, kao npr. u rodu ''[[Zygopetalum]] '' i vrsti '' [[Epidendrum secundum]] ''. [[Datoteka:VanillaFlowerLongitudinalSection-en.png|thumb|upright=1.3|Uzdužni presjek cvijeta ''[[Vanilla planifolia]]'']] Normalni oblik latica može se naći u rodu ''Cattleya'', gdje one čine trokut. U rodu ''[[Paphiopedilum]]'' (Venerine papuče), donja dva čašična lista su spojeni u [[sinsepal]], a usne su dobile oblik cipelice. U rodu ''[[Masdevallia]]'', svi češični listići su spojeni. Cvjetovi orhideja s abnormalnim brojem latica za usne, zovu se pelorijski. [[Pelorija]] je genetička kontrolirana osobina, ali na njeno ispoljavanje utiču i ekološki faktori, a može se pojaviti i slučajno. [[Datoteka:Cattleya photo Don Ramey Logan.jpg|thumb|left|Kultivar ''[[Laelia]]'' sa normalnim oblikom latica]] Primitivni cvjerovi orhideja imaju tri prašnika, ali ova situacija je ograničena na rod ''[[Neuwiedia]]''. Vrste roda ''[[Apostasia]]'', iz grupe [[Cypripedioideae]] imaju dva prašnika, od kojih je jedan (centralni) sterilan i sveden na [[staminod]]. Sve ostale orhideje, kladusa pod nazivom ''Monandria'', zadržale su samo centralni prašnik, a drugi se svodi na [[staminod]]e ('''4'''). Filamenti prašnika su uvijek prirasli (spojeni) na [[karpela|niti]] za oblikovanje cilindričnih struktura nazvanih ginostemij ili [[kolona (botanika)|kolonu]] ('''2'''). U primitivnim oblicima [[Apostasioideae]], ova fuzija je samo parcijalna; u [[Vanilloideae]], je duboka, a u [[Orchidoideae]] i [[Epidendroideae]] je potpuna. [[Karpel|Žig]] ('''9''') je vrlo asimetričnan, kao i svi njegovi režnjevi, kiji pognuti prema centru cvijeta i leže na dnu kolone. U potporodicama ''Apostasioideae'', ''Cypripedioideae'' i ''Vanilloideae'' [[polen]] se oslobađa u vidu pojedinačnih zrna, kao i u većine drugih biljaka. U drugim potfamilijama, koje čine veliku većinu orhideja, prašnik ('''3''') nosi dva polinija. Polinij je voskasta masa koja polenova zrna drži zajedno, kao ljepilo, [[alkaloid]] [[viscin]], koji sadrži i celulozna vlakana i mukopolisaharide. Svaki polinij je povezan sa niti koja može biti u obliku [[kaudkul]]a, kao u '' [[Dactylorhiza]] '' ili '' [[Habenaria]] '' ili '' [[struk ( botanika)|struka]] '', kao što je u rodu ''Vanda''. Kaudikuli ili strukovi omogućavaju polinaciju na viscidij, ljepljivi jastučić koji održava poliniju na tijelu [[oprašivač]]a. Na gornjem rubu stigme (žiga) jednoanterske orhideje, ispred antersje kape, imaju ispust zvani [[rostelum]] ('''5'''), vitko proširenje koje je uključeno u složene mehanizme oprašivanja. Kao što je pomenuto, [[jajnik (biljka)|jajnik]] je uvijek donji, odnosno plodnica je podrasla (nalazi iza cvijeta). Plodnica je tro[[karpel]]na, sa jednim ili, rjeđe, tri dijela i tjemenom [[placenta]]cijom (pazušnom u potporodici ''Apostasioideae''). U 2011. godini, otkriveno je da član roda ''[[Bulbophyllum]]'', ''[[Bulbophyllum nocturnum]]'' cvjeta noću.<ref>{{cite web |url=http://www.australiangeographic.com.au/journal/worlds-first-night-flowering-orchid-discovered-in-papua-new-guinea.htm/ |title=World's first night-flowering orchid discovered |author=Tom Lawrie |publisher=Australian Geographic |date=23. 11. 2010 |access-date=26. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111130073555/http://www.australiangeographic.com.au/journal/worlds-first-night-flowering-orchid-discovered-in-papua-new-guinea.htm |archive-date=30. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref> === Oprašivanje === Složene mehanizme koje su orhideje evoluirale kako bi se postiglo [[alogamija|unakrsno oprašivanje]], ispitivao je i [[Charles Darwin]], a koje je opisao knjizi „Oplodnju orhideja“ (''Fertilisation of Orchids'', 1862). Orhideje su razvile visoko specijalizirane sisteme [[oprašivanje|oprašivanja]], u kojima su šanse za oprašivanja često rijetke, tako da cvjetovi obično ostaju osjetljivi jako dugo, čineći neoprašene cvjetove dugotrajno prijemčivim. Većina orhideje otpušta polen u jednoj masi. Svaki put kada oprašivanje uspije, biva oplođeno na hiljade ovula. Oprašivači su često vizualno privučeni oblikom i bojama labeluma (usana) cvijeta. Međutim, neke vrste roda ''[[Bulbophyllum]]'' privlače mužjake vinske mušice (''[[Bactrocera]]'' spp.) isključivo putem cvjetne hemikalije koja istodobno djeluje kao nagrada cvijeta (npr. [[metil eugenol]], malinski [[keton]] ili [[zingeron]]) za obavljeno oprašivanje.<ref>{{cite journal |author1=Tan K.H. |author2=Nishida R. | year=2000 | title = Mutual reproductive benefits between a wild orchid, ''Bulbophyllum patens'', and ''Bactrocera'' fruit flies via a floral synomone | url = | journal = Journal of Chemical Ecology | volume = 26 | issue = | pages = 533–546 }}, '''28''':1161-1172 and '''31'''(3): 509-519.</ref> Cvjetovi mogu proizvoditi atraktivne mirise. Iako je odsutan u većini vrsta, [[nektar]] se može proizvesti u [[mamuza (biologija)|mamuzama]] labeluma ('''8''' na slici gore), na mjestu lapova ili u pregradama jajnika, sa najtipičnijim položajem kod ''[[Asparagales]]'' (šparogolike orhideje). U orhideja koje proizvode polinije, oprašivanje se događa u nekoj od varijanti sljedećeg redoslijeda: kada oprašivač ulazi u cvijet, dotakne viscidij, koji odmah zadrži na svom tijelu, obično na glavi ili abdomenu. Dok napuštai cvijet, povlači pollinij iz prašnika, jer je povezan s viscidijem preko kaudikula ili stručka. Kaudikul se savija i pollinij se pomiče prema naprijed i prema dolje. Kada oprašivač uđe u slijedeći cvijet iste vrste, polinij zauzima takav položaj da će se držati za žig drugog cvijeta, odmah ispod rosteluma i obavi oprašivanje. Vlasnici orhideja su u mogućnosti da potaknu reprodukcijski proces olovkom, malim kistom ili drugim sličnim predmetom. [[Datoteka:Ophrys apifera flower2.jpg|thumb|left|upright|''[[Ophrys apifera]]'' je (skoro) samooprašivač]] Neke orhideje uglavnom ili u potpunosti su [[samooprašivanje|samooprašivači]], a posebno u hladnijim područjima gdje su oprašivači posebno rijetki. Ako u cvijet nije došao oprašivač, kaudikul može presušiti, a polinije tada padaju direktno na stigme (žigove). U suprotnom, prašnik može rotirati i zatim unijeti stigmu u šupljine cveta (kao u ''[[Holcoglossum amesianum]]''). „Cipelicasta orhideja“ ''[[Paphiopedilum parishii]]'' razmnožava se samooplodnjom. Ovo se dešava kada se prašnik promjeni iz čvrstog u tečno stanje i direktno kontaktira sa površinom žiga tučka, bez pomoći bilo kojeg oprašivača ili cvjetnog pribora.<ref name="pmid22649529">{{cite journal |authors=Chen LJ, Liu KW, Xiao XJ, Tsai WC, Hsiao YY, Huang J, Liu ZJ |title=The anther steps onto the stigma for self-fertilization in a slipper orchid |journal=PLoS ONE |volume=7 |issue=5 |pages=e37478 |year=2012 |pmid=22649529 |pmc=3359306 |doi=10.1371/journal.pone.0037478 |url=}}</ref> Usne (abelum) u potporodici ''[[Cypripedioideae]]'' su u obliku pipalice i imaju ulogu klopke za dolazeće insekte. Izlaz im jedino vodi preko antera u kojima je polen za oprašivanje. Kod nekih, izuzetno specijaliziranih orhideja, poput bjeloglavog roda ''[[Ophrys]]'' labelum je prilagođen bojom, oblikom i mirisom koji privlači male insekte putem [[mimikrija|mimikrije]] za prijemčivu ženku. Oprašivanje se događa u pokušaju insekata da se pare s cvijetom. Mnoge orhideje neotropske biogeografske zone oprašuju male [[euglossini|orhidejske pčele]], koje posjećuju cvjetove skupljajući hlapljive hemikalije koje učestvuju u sintezi [[feromon]]skih atraktanata. Primijećeno je da mužjaci nekih vrsta, kao što su ''[[Euglossa imperialis]]'' ili ''[[Eulaema merian]]'' periodično napuštaju svoje teritorije za hranom s aromatskim spojevima, kao što je cineol, da bi sintetizirali feromon za privlačenje i parenje sa ženkama.<ref>Kimsey, Lynn Siri. "The behaviour of male orchid bees (Apidae, Hymenoptera, Insecta) and the question of leks." Animal Behaviour 28.4 (1980): 996-1004.</ref><ref>{{Cite journal|title = Species-specific attraction to pheromonal analogues in orchid bees|url = http://link.springer.com/article/10.1007/s00265-006-0227-8|journal = Behavioral Ecology and Sociobiology|date = 19. 7. 2006|issn = 0340-5443|pages = 833–843|volume = 60|issue = 6|doi = 10.1007/s00265-006-0227-8|first = Yvonne|last = Zimmermann|first2 = David W.|last2 = Roubik|first3 = Thomas|last3 = Eltz}}</ref> Svaki tip građe orhideja ostavlja polinije na drugom dijelu tijela različitih vrsta pčela, tako da one provedu odgovarajuće vrijeme za unakrsno oprašivanje. Rijetka [[saprofitsaprofitska]] orhideja bez [[hlorofil]]a raste u potpunosti pod zemljom, u Australiji, '' [[Rhizanthella slateri]] '', nikada nije izložena svjetlosti, a za oprašivanje ovisi o [[mrav]]ima i drugim podzemnim insekatima. ''[[Catasetum]]'', rod o kojem je široko raspravljao i [[Charles Darwin|Darwin]], zapravo ispušta svoje ljepljive polinije s eksplozivnom silom kada ih dodirne [[insekt]], odbacujući pritom oprašivača sa cvijeta. Nakon oprašivanja, lapovi i latice blijede i vehnu, ali obično ostaju prikačeni na jajniku. === Plodovi i sjemenke === [[Datoteka:Kapselquerschnitte Orchideen.png|thumb|Poprečni presjek orhidejske kapsule pokazuje uzdužne proreze]] Jajnik se razvija se obično u [[kapsula (olod)|kapsuli]] koja je raspuknuta sa od tri ili šest uzdužnih proreza, dok je preostali dio zatvoren na oba kraja. [[Sjeme]]nke su uglavnom gotovo mikroskopske veličine i veoma brojne, u nekih vrsta i preko milion zrna po kapsuli. Nakon zrenja, raspukne i raznese u sićušne čestice prašine ili spore. One nemaju [[endosperm]]a i ulaze u simbiotski odnos sa raznim [[mikoriza|mikoriznim]] [[basidiomicete|bazidiomicetnim]] [[gljiva]]ma koje im pružaju potrebne hranjive tvari za klijanje, tako da su sve vrste orhideja [[mikoheterotrof]]ne, za vrijeme klijanja i, za održavanje životnog ciklusa, oslanjaju se na gljive. [[Datoteka:Closeup of the blossom of a Phalaenopsis.jpg|thumb|upright|Poklopac cvijeta u rodu ''Phalaenopsis'']] Pošto je vjerovatnoća za sjeme da susretne prikladnu gljivu je vrlo mala, samo mali djelić ukupnog sjemenja uspije klijati i razviti se u odrasle biljke. U uzgoju, klijavost obično traje nekoliko sedmics. Razvijene su [[Hortikultura|hortikulturne]] tehnike za klijanje sjemena orhideje na vještačkom hranjivom mediju, koje eliminiraju potrebu učešća gljiva za klijanje i uveliko pomaže razmnožavanju ukrasnih orhideja. Uobičajeni medij za sjetvu orhideja u vještačkim uvjetima je [[agar-agar]]ni [[gel]] u kombinaciji s izvorom [[ugljikohidrat]]ne energije. Izvor ugljikohidrata može biti kombinacija diskretnih šećera ili se mogu dobiti iz drugih izvora, kao što su [[banana]], [[ananas]], [[breskve]] ili čak [[paradajz]]ni pire ili [[kokos|kokosova voda]]. Nakon pripreme, agarni medij se izlije u epruvete za ispitivanje ili staklenke, koje se zatim u autoklavu (ili kuhanjem u loncu) steriliziraju sa medijem. Nakon kuhanja, hlađenjem, medij postaje gel. ===Nespolno razmnožavanje=== Neke vrste, kao što su u rodovima ''Phalaenopsis'', ''Dendrobium'' i '' Vanda '', proizvode ogranke ili sadnice formirane od jednog od [[čvor (botanika)|čvorova]] uz matičnu peteljku, putem akumulacije hormona rasta u tom trenutku. Ovi izdanci su poznati kao ''[[keiki]]''. === Etimologija === Tipski [[rod (biologija)|rod]] (tj. rod po kojem je imenovana porodica) je '' [[Orchis]] ''. Naziv roda dolazi od [[starogrčki jezik|starogrčke riječi]] ὄρχις - ''órhis'', što doslovno znači [[testis]], zbog oblika blizanačkih [[gomolj]]a nekih vrsta roda ''Orchis''.<ref>{{cite book |author=Joan Corominas |year=1980 |title=Breve Diccionario Etimológico de la Lengua Castellana |publisher=Ed. Gredos |isbn=84-249-1332-9 |page=[https://archive.org/details/brevediccionario00colo/page/328 328] |url=https://archive.org/details/brevediccionario00colo/page/328 }}</ref><ref>{{Cite book |last1=Hyam |first1=R. |last2=Pankhurst |first2=R.J. |year=1995 |title=Plants and their names : a concise dictionary |url=https://archive.org/details/plantstheirnames0000hyam |publication-place=Oxford |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866189-4 |lastauthoramp=yes }}</ref> The term "orchid" was introduced in 1845 by [[John Lindley]] in ''School Botany'',<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?term=orchid Online Etymology Dictionary, "orchid"].</ref> as a shortened form of ''Orchidaceae''.<ref>{{Cite book |last1=Grigson |first1=G. |year=1973 |title=A Dictionary of English Plant Names |url=https://archive.org/details/dictionaryofengl0000grig |publication-place=London |publisher=Allen Lane |isbn=0-7139-0442-9 }}</ref> == Ekologija == Većina orhideja su [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] [[aerofit]]e, koje rastu usidrene na [[stablo|stablima]] ili [[grm]]ovima u [[tropi]]ma i suptropima. Vrste, kao što je ''[[Angraecum]] sororium '' su [[litofite]],<ref name="Whitman">{{cite journal |author=Melissa Whitman, Michael Medler, Jean Jacques Randriamanindry & Elisabeth Rabakonandrianina |year=2011 |title=Conservation of Madagascar's granite outcrop orchids: influence of fire and moisture |journal=Lankesteriana |volume=11 |issue=1 |pages=55–67 |url=http://lankesteriana.org/lankesteriana/LANKESTERIANA%2011%281%29/9_Whitman%20et%20al.%202011.pdf |doi=10.15517/lank.v11i1.18315}}</ref> koje rastu na stijenama ili vrlo stjenovitom tlu. Druge orhideje (uključujući većinu '' Orchidaceae'' umjerenog pojasa) su prizemne i mogu se naći u stanišnim područjima kao što su travnjaci i šume. Nekim orhidejama, kao što su u rodovima ''[[Neottia]]'' i ''[[Corallorhiza]]'', nedostaje [[hlorofil]], tako da ne mogu fotosuntetizira. Umjesto toga, takve vrste dobijaju energiju i hranjive tvari koje proizvode [[parazitizam|parasitirajuće]] gljivice tla preko formiranja [[mikoriza|orhidejskih mikoriza]]. Uključene su one gljivice koje ulaze u [[Ektomikoriza|ektomikorizu]], s drvećem i drugim parazitima drvenastih biljaka, kao što su one iz roda ''[[Armillaria]]'', koje su [[saprotrof]]i.<ref name="leake05">{{cite journal |author=Jonathan R. Leake |year=2005 |title=Plants parasitic on fungi: unearthing the fungi in myco-heterotrophs and debunking the 'saprophytic' plant myth |journal=Mycologist |volume=19 |issue=3 |pages=113–122 |doi=10.1017/S0269915X05003046}}</ref> Ove orhideje su poznate kao [[miko-heterotrofni organizam|miko-heterotrofni organizmi]], ali su nekad bile (pogrešno) opisane kao saprofiti jer se vjerovalo da svoju prehranu stiču tako što se razlažu organske tvari. Iako postoji samo nekoliko vrsta bezhlorofilnih [[Parazitske biljke|holoparazita]], sve orhideje su, tokom klijanja i rasta klijanaca, miko-heterotrofi, a odrasle biljke čak i fotosintetski autotrofi jer mogu i dalje dobiti ugljik iz njihovih [[mikoriza|mikoriznih]] i gljivica. == Rasprostranjenje == ''Orchidaceae'' [[Kosmopolitska distribucija|kosmopolitski]] rasprostranjene i javljaju se na gotovo svim [[stanište (ekologija)|staništima]] osim [[glečer]]a. Najbogatija raznolikost rodova i vrsta orhideja može se naći u [[tropi]]ma, ali se također nalaze i iznad [[Arktički krug|arktičkog kruga]], u južnoj [[Patagonija|Patagoniji]], a dvije vrste roda ''[[Nematoceras ]]'' na otoku [[Macquarie]] na [[54. Južna paralelapara|54 ° južno]]. Slijedeći popis daje grubi pregled distribucije njihovih rodova: * [[Okeanija]]: 50 do 70; * [[Sjeverna Amerika]]: 20 do 26; * Tropska Amerika: 212 do 250; * Tropska [[Azija]]: 260 do 300; * Tropska [[Afrika]]: 230 do 270; *[[Evropa]] i umjerena Azija: 40 do 60. == Upotreba == [[Datoteka:2007-12-17AdventFlowerShop02.jpg|thumb|upright| Kao ukrasno cvijeće]] [[Datoteka:Blc. Paradise Jewel 'Flame' Orchid bloom.JPG|thumb|left|upright| Cvijet orhideje ''Brassolaeliocattleya''<br> Rajski/džennetski dragulj – 'plamena' hibridna orhideja. <br>Cvjet u alijansi '' [[Cattleya]] '' često se koristi u [[gornji dio ženske odjeće|gornjem dijelu ženske odjeće]].]] === Parfimerija === [[Miris]] orhideja često analiziraju proizvođači [[parfem]]a (primjenom [[tehnologija|vrhunske tehnologije]] i [[gasna tečna hromatografija|gasnomtečnom hromatografijom]] / [[masena spektrometrija masenom spektrometrijom]]) za identifikaciju potencijalno mirisnih hemikalija.<ref>{{cite journal|pmid=26886766|pmc=4757410|year=2016|author1=Gross|first1=K|title=Why Do Floral Perfumes Become Different? Region-Specific Selection on Floral Scent in a Terrestrial Orchid|journal=PLoS ONE|volume=11|issue=2|pages=e0147975|last2=Sun|first2=M|last3=Schiestl|first3=F. P.|doi=10.1371/journal.pone.0147975}}</ref> === Hortikultura === Druga važna upotreba orhideja je njihov uzgoj za uživanje u cvijeću. Većina uzgajanih orhideje su [[tropi|tropske]] ili [[suptropi|suptropske]], ali ima ih dosta koje rastu u hladnijim klimatima, a koje se mogu naći na tržištu. Od dostupnih sjevernoameričkih vrsta, u rasadnicima se mogu naći ''[[Ophrys apifera]]'' (pčelinja orhideja), ''[[Gymnadenia conopsea]]'' (mirisna orhideja), ''[[Anacamptis pyramidalis]]'' (piramidna orhideja) i '' [[Dactylorhiza fuchsii]] '' (općepoznata pjegava orhideja) Orhideje svih vrsta također često traž kolekcionari, kako vrste, tako i hibride. Širom svijeta su osnovane mnoge stotine društava i klubova. To mogu biti mali, lokalni klubovi, kao što je ‘Sutherland Shire Orchid Society<ref>[http://www.ssos.org.au/ Sutherland Shire Orchid Society]</ref>, ili veće, nacionalne organizacije kao što je Američko orhidejsko društvo (American Orchid Society). Oba služe da podstaknu uzgoj i sakupljanje orhideja, ali neki idu i dalje, koncentrirajući se na očuvanje ili istraživanja. Termin "botanička orhideja" labavo označava one sa malim cvjetovima, tropske orhideje iz pri nekoliko rodova koji se ne uklapaju u kategoriju "cvjećarskih " orhideja. Nekoliko od tih rodova sadrži ogroman broj vrsta. Neki od njih, kao što su ''[[Pleurothallis]]'' i ''[[Bulbophyllum]]'', sadrže oko 1700 i 2000 vrsta i često su vegetativno vrlo raznolike. Primarna upotreba izraza je među orhidejskim hobistima koji žele da opišu neobične vrste, iako se koristie za razlikovanje prirodnih vrste orhideja od hortikulturno stvorenih [[hibrid (biologija)|hibrida]]. === Upotreba u ishrani=== [[Datoteka:Vanilla fragrans 4.jpg|thumb|right|Sušenje plodova vaniije]] Osušene [[sjeme]]nke iz mahune jedne orhideje roda, '' [[Vanilla]] '' (posebno '' [[Vanilla planifolia]] ''), su komercijalno važne kao aroma za [[pečenje]], proizvodnju [[parfem]]ai [[aromaterapija|aromaterapiju]]. Podzemni gomolji zemaljskih orhideja, uglavnom '' [[Orchis mascula]] '' (rana ljubičasta orhideja), melju se u prah i koristite za kuhanje, kao što je topli napitak ''[[salep]]'' ili u turska zamrznute poslastica '' [[Salepi dondurma|dondurma]]''. Tvrdi se da ime ''salep'' dolazi iz arapskog izraza '' ḥasyu al-tha`lab '' (= "lisica testisa"), ali se češće čini da naziv dolazi direktno iz arapskog imena '' saḥlab ''. Sličnost u izgledu sda testisima prirodno čini da se ''salep'' smatra afrodizijakom. Osušeno lišće ''Jumellea fragrans'' se koristi za aromu ruma na otoku [[Reunion]]. Neke saprofitske vrste orhideja grupe ''[[Gastrodia]]'' imaju krompirast gomolja i konzumiraju se kao hrana izvornih naroda u [[Australija|australiji]], a mogu se i uspješno uzgajati, posebno '' [[Gastrodia sesamoides]] ''. Divlje sastojine ovih biljaka i dalje se mogu naći u istim oblastima [[Aboridžinai|aboridžinskih]] naselja, kao što je [[Ku-ring-gai Chase National Park]] u [[Australija|Australiji]]. Aboridžini nalaze biljke u staništima posmatranjem gdje je [[bandikuti]] izgreban u potrazi za gomoljima, nakon otkrivanja biljke mirisom (pod zemljom).<ref>{{cite book|last1=Zola|first1=Nellie|last2=Gott|first2=Beth|title=Koorie Plants, Koorie People: Traditional Aboriginal Food, Fibre and Healing Plants of Victoria|date=1992|publisher=Koorie Heritage Trust Incorporated|isbn=978-1-875606-10-8|page=38}}</ref>|group=Note}} === Upotreba u tradicijskoj medicini === Orhideje se koriste u tradicijskojoj medicine, za liječenje mnogih bolesti i tegoba. Korištene su kao izvor [[biljni preparat|biljnih preparata]] u Kini od 2.800 godine p.n.e. '' [[Gastrodia elata]] '' je jedna od tri orhideje koje su navedene u najrarijim poznatim kineskim zapisima o ljekovitim materijama ('' Shennon bencaojing '' = Materia Medica), koji potiču iz oko 100. godine nove ere. [[Theophrastus]] orhideje spominje u svojom zapisu “Upit u biljke “(''Enquiry into Plants''), 372-286 godina p.n.e. == Kulturna simbolika == Orhideje imaju mnoge asocijacije sa simboličkim vrijednostima. Naprimjer, orhideja je Cvijetni Grad [[Shaoxing]], Kina. ''[[Cattleya mossiae]]'' je nacionalni [[venecuela]]nski cvijet, a '' [[Cattleya trianae]] '' je nacionalni cvijet [[Kolumbija|Kolumbije]]. [[Vanda 'Miss Joaquim'|''Vanda'' 'Miss Joaquim']] je nacionalni cvijet [[Singapur]]a, '' [[Guarianthe skinneri]] '' je nacionalni cvijet [[Kostarika|Kostarike]], a '' [[Rhyncholaelia digbyana]] '' [[Honduras]]a.<ref>{{cite web| url=http://www.angelfire.com/ca5/mas/simbolos/simb001.html | title=Simbolos Patrios | access-date=22. 6. 2008|language=es}}</ref> ''[[Prosthechea cochleata]]'' je the nacionalni cvijet [[Belize]]a, gdje je poznata kao ''crna orhidej''.<ref name="Government of Belize">{{cite web |url=http://www.governmentofbelize.gov.bz/ab_symbols.html |title=National Symbols |publisher=Government of Belize |access-date=6. 4. 2008 |work= |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012043935/http://www.governmentofbelize.gov.bz/ab_symbols.html |archive-date=12. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> ''[[Lycaste skinneri]]'' ima bijelu paletu (alba) koja je nacionalni cvijet [[Gvatemala|Gvatemale]], poznatiji kao ''Monja Blanca '' (bijelo podne). [[Panama|Panamski]] nacionalnom cvijet je ''orhideja sveti duh”' '(''[[Peristeria elata]]''), ili "cvijes svetog duha". Prirodne orhideje [[Mediteran]]a su prikazani na '' [[Ara Pacis]] '' u [[Rim]]u, što je do sada jedini poznati primjer orhideja u drevnoj umjetnosti, a najraniji je u Evropskoj umjetnosti .{{#tag:ref|The symbolic (or even religious) meaning of the ''Ara Pacis'' orchids is not yet known.<ref>{{cite journal |author=Jarrett A. Lobelli |year=2012 |title=The Emperor's orchids |journal=Archaeology |volume=66 |issue=1 |page=16 |url=http://www.archaeology.org/1301/trenches/roman_ara_pacis_altar_flowers.html |archive-url=https://www.webcitation.org/6CsSIPBE3?url=http://www.archaeology.org/1301/trenches/roman_ara_pacis_altar_flowers.html |archive-date=13. 12. 2012 |access-date=1. 12. 2016 |url-status=live }}</ref> === Evolucija === Studija u naučnom časopisu ''[[Nature (časopis)|Nature]]'' iznijela je hipotezu da izvor orhideja seže mnogo dublje u prošlost nego što se prvobitno očekivalo.<ref name="Origin of the orchids">{{cite journal | author=Santiago R. Ramírez, Barbara Gravendeel, Rodrigo B. Singer, Charles R. Marshall & Naomi E. Pierce| title=Dating the origin of the Orchidaceae from a fossil orchid with its pollinator| journal=Nature | date= 2007| volume=448| url=http://www.nature.com/nature/journal/v448/n7157/abs/nature06039.html| pages=1042–1042| doi=10.1038/nature06039 | pmid=17728756 | issue=7157}}</ref> Fosil izumrle vrsta pčele bez žaoke, ''Proplebeia dominicana '', pronađen je zarobljen u [[miocen]]skom [[ćilibar]]u od prije 15-20 miliona godina. Pčela je na krilima nosila [[polen]] prethodno nepoznatog taksona orhideje ''[[Meliorchis caribea]]''. Ovo otkriće je prvi dokaz fosilizianih orhideje do danas i pokazuje da su tada [[insekt]]i bili aktivni [[oprašivač]]i orhideja. Ova izumrls orhideja, ''M. caribea'', je svrstana u okvire postojećeg plemena ''[[Cranichideae]]'', poplemena ‘’[[Goodyerinae]]’’ (potfamilija ''[[Orchidoideae]]''). Genetičko sekvenciranje ukazuje das u orhideje možda nastala i ranije, prije 76-84 miliona godina tokom [[kreda (period)|kasne krede]].<ref>[http://ir.lib.ncku.edu.tw/bitstream/987654321/108263/2/An%20overview%20of%20the%20Phalaenopsis%20orchid%20genome%20by%20BAC%20end%20sequence%20analysis.pdf "An overview of the ''Phalaenopsis'' orchid genome by BAC sequence analysis" (pdf format)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320133049/http://ir.lib.ncku.edu.tw/bitstream/987654321/108263/2/An%20overview%20of%20the%20Phalaenopsis%20orchid%20genome%20by%20BAC%20end%20sequence%20analysis.pdf |date=20. 3. 2014 }}.</ref> Prema [[Mark W. Chase|Marku W. Chaseu]] i saradnicima (2001), ukupni [[biogeografija|biogeografski]] i [[filogeneza|filogenetski]] obrasci ''Orchidaceae'' pokazuju da su čak i stariji i mogu se vratiti u prošlost na oko 100 miliona godina.<ref>{{cite book |author=Mark W. Chase |year=2001 |chapter=The origin and biogeography of Orchidaceae |editor=A. M. Pridgeon |editor2=P. J. Cribb |editor3=M. W. Chase |editor4=F. Rasmussen |series=Genera Orchidacearum |volume=2 |title=Orchidoideae (Part 1) |pages=1–5 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850710-9}}</ref> Metodom [[molekulski sat|molekulskog sata]], bilo je moguće odrediti starost glavnih grana porodice orhideja. Ovo je također potvrdilo da je potporodica ''[[Vanilloideae]]'' [[kladus|grana]] na baznoj dihotomiji [[monandroid]]nih orhideja, a mora da su se razvili vrlo rano u evoluciji porodice. S obzirom na to da se potfamilija javlja u tropskim i suptropskim područjima, od tropske Amerike do tropske Azije, Nove Gvineje i zapadne Afrike, a kontinenati su se počeli dijeliti prije oko 100 miliona godina, do značajnih biotskih razmjena mora da je došlo nakon ove podjele (starost roda ''Vanilla'' procjenjuje se na 60 do 70 miliona godina) == Taksonomija == [[Taxonomija]] ove porosice se konstantno mijenja, jer nove studije i dalje razjašnjavaju odnose između vrsta i grupa vrsta, u više [[takson]]a i nekoliko [[Taksonomski rang|rangova]] koji budu priznati. ''Orchidaceae'' se danas svrstavaju u [[red (biologija)|red]] [[Asparagales]], [[APG III sistem]]a, iz 2009.<ref name=APGIII2009 /> Prepoznato je pet [[potporodica]]. Naredni [[kladogram]] zasniva se na [[APG sistem]]u od [[1998]]. On predstavlja viđenje većine botaničara do tog vremena. Podržavaju ga i rezultati morfoloških istraživanja, ali nikada nije dobio snažnu podršku u [[filogenetika|molekulsko-filogenetičkim]] studijama. {{clade|style=font-size:80%;line-height:75% |1={{clade|1='''[[Apostasioideae]]''': 2 roda sa 16 vrsta, Jugozapadna [[Azija]] |2={{clade|1='''[[Cypripedioideae]]''': 5 rodova 130 vrsta, od umjerenih područja do tropslih [[Amerika]] i tropske Azije|label2=&nbsp;Monandrae&nbsp; |2={{clade|1='''[[Vanilloideae]]''': 15 rodova i 180 vrsta, vlažnih tropskih suptropskih regija, istočna [[Sjeverna Amerika]] |2={{clade|1='''[[Epidendroideae]]''': više od 500 rosova, sa oko 20.000 vrsta, kosmopolitsko rasprostranjenje |2='''[[Orchidoideae]]''': 208 rodova i 3.630 vrsta, kosmopolitska porodica }}}}}}}}}} {{clade|style=font-size:80%;line-height:75% |1={{clade|1='''[[Apostasioideae]]''' |2={{clade|1='''[[Vanilloideae]]''' |2={{clade|1='''[[Cypripedioideae]]''' |2={{clade|1='''[[Epidendroideae]]''' |2='''[[Orchidoideae]]''' }}}}}}}}}} === Rodovi=== {{Glavni|Spisak prirodnih rodoca Orchidaceae}} {{div col|colwidth=9em}} * ''[[Aa (plant)|Aa]]'' * ''[[Abdominea]]'' * ''[[Acampe]]'' * ''[[Acanthephippium]]'' * ''[[Aceratorchis]]'' * ''[[Acianthus]]'' * ''[[Acineta]]'' * ''[[Acrorchis]]'' * ''[[Ada (plant)|Ada]]'' * ''[[Aerangis]]'' * ''[[Aeranthes]]'' * ''[[Aerides]]'' * ''[[Aganisia]]'' * ''[[Agrostophyllum]]'' * ''[[Amitostigma]]'' * ''[[Anacamptis]]'' * ''[[Ancistrochilus]]'' * ''[[Angraecum]]'' * ''[[Anguloa]]'' * ''[[Ansellia]]'' * ''[[Aorchis]]'' * ''[[Aplectrum]]'' * ''[[Arachnis (plant)|Arachnis]]'' * ''[[Arethusa (plant)|Arethusa]]'' * ''[[Armodorum]]'' * ''[[Ascocenda]]'' * ''[[Ascocentrum]]'' * ''[[Ascoglossum]]'' * ''[[Australorchis]]'' * ''[[Auxopus]]'' * ''[[Baptistonia]]'' * ''[[Barkeria]]'' * ''[[Barlia]]'' * ''[[Bartholina]]'' * ''[[Beloglottis]]'' * ''[[Biermannia]]'' * ''[[Bletilla]]'' * ''[[Brassavola]]'' * ''[[Brassia]]'' * ''[[Bulbophyllum]]'' * ''[[Calanthe]]'' * ''[[Calypso (plant)|Calypso]]'' * ''[[Catasetum]]'' * ''[[Cattleya]]'' * ''[[Cirrhopetalum]]'' * ''[[Cleisostoma]]'' * ''[[Clowesia]]'' * ''[[Coelogyne]]'' * ''[[Coryanthes]]'' * ''[[Cycnoches]]'' * ''[[Cymbidium]]'' * ''[[Cyrtopodium]]'' * ''[[Cypripedium]]'' * ''[[Dactylorhiza]]'' * ''[[Dendrobium]]'' * ''[[Disa (plant)|Disa]]'' * ''[[Dracula (plant)|Dracula]]'' * ''[[Encyclia]]'' * ''[[Epidendrum]]'' * ''[[Epipactis]]'' * ''[[Eria]]'' * ''[[Eulophia]]'' * ''[[Gongora]]'' * ''[[Goodyera]]'' * ''[[Grammatophyllum]]'' * ''[[Gymnadenia]]'' * ''[[Habenaria]]'' * ''[[Herschelia]]'' * ''[[Ionopsis]]'' * ''[[Laelia]]'' * ''[[Lepanthes]]'' * ''[[Liparis (plant)|Liparis]]'' * ''[[Ludisia]]'' * ''[[Lycaste]]'' * ''[[Masdevallia]]'' * ''[[Maxillaria]]'' * ''[[Meliorchis]]'' * ''[[Mexipedium]]'' * ''[[Miltonia]]'' * ''[[Mormodes]]'' * ''[[Odontoglossum]]'' * ''[[Oeceoclades]]'' * ''[[Oncidium]]'' * ''[[Ophrys]]'' * ''[[Orchis]]'' * ''[[Paphiopedilum]]'' * ''[[Papilionanthe]]'' * ''[[Paraphalaenopsis]]'' * ''[[Peristeria (plant)|Peristeria]]'' * ''[[Phaius]]'' * ''[[Phalaenopsis]]'' * ''[[Pholidota (plant)|Pholidota]]'' * ''[[Phragmipedium]]'' * ''[[Platanthera]]'' * ''[[Pleione (plant)|Pleione]]'' * ''[[Pleurothallis]]'' * ''[[Pomatocalpa]]'' * ''[[Promenaea]]'' * ''[[Pterostylis]]'' * ''[[Renanthera]]'' * ''[[Renantherella]]'' * ''[[Restrepia]]'' * ''[[Restrepiella]]'' * ''[[Rhynchostylis]]'' * ''[[Roezliella]]'' * ''[[Saccolabium]]'' * ''[[Sarcochilus]]'' * ''[[Satyrium (plant)|Satyrium]]'' * ''[[Selenipedium]]'' * ''[[Serapias]]'' * ''[[Sobralia]]'' * ''[[Sophronitis]]'' * ''[[Spiranthes]]'' * ''[[Stanhopea]]'' * ''[[Stelis]]'' * ''[[Thrixspermum]]'' * ''[[Tolumnia]]'' * ''[[Trias (plant)|Trias]]'' * ''[[Trichocentrum]]'' * ''[[Trichoglottis]]'' * ''[[Vanda]]'' * ''[[Vanilla (genus)|Vanilla]]'' * ''[[Yoania]]'' * ''[[Zeuxine]]'' * ''[[Zygopetalum]]'' {{div col end}} ==Bosanskohercegovačke orhideje== {{div col|2}} *''[[Anacamptis pyramidalis]]'' (L.) Richard *''[[Cephalanthera damasonium]]'' (Miller) Druce *''[[Cephalanthera longifolia]]'' (L.) Fritsch *''[[Cephalanthera rubra]] (L.) Richard *''[[Coeloglossum viride]] (L.) Hartman *''[[Corallorhiza trifida]]'' Châtel. *''[[Cypripedium calceolus]] L. *''[[Dactylorhiza incarnata]]'' (L.) Soó *''[[Epipactis atrorubens]]'' (Hofm.) Besser *''[[Epipogium aphyllum]]'' Sw. *''[[Goodyera repebs]]'' (L.) R. Br. *''[[Himantoglossum carpinum]]'' (M.-Bieb) Spreng *''[[Neotia cordata]]'' (L.) L. C. M. Richard *''[[Orchis insectifera]]'' L. *''[[Orchis militaris]]'' L. *''[[Orchis palustris]]'' Jacq. *''[[Orchis spitzelii]]'' Sauter ex W. D. J. Koch (L.) Richard) *''[[Spiranthes spiralis]]'' (L.) Chevall. *''[[Dactylorhiza cordigera]]'' (Soó) Fries subsp. ''bosniaca'' (Beck) Soó *''[[Dactylorhiza maculata]]'' (L.) Soó subsp. ''maculata'' *''[[Dactylorhiza maculata]]'' (L.) Soó subsp. ''transilvanica'' (Schur) Soó *''[[Dactylorhiza majalis]]'' (Rchb.) Hunt et Summerh *''[[Dactylorhiza saccifera]]'' (Brongniart) Soó *''[[Dactylorhiza sambucuna]]'' (L.) Soó *''[[Dactylorhiza fuchsii]]'' (Druce) Soó *''[[Epipactis helleborine]]'' (L.) Crantz *''[[Epipactis microphylla]]'' (Ehrh.) Sw *''[[Epipactis palustris]]'' (L.) Cr. *''[[Gymnadenia albida]]'' (L.) L. C. M. Richard *''[[Gymnadenia conopsea]]'' (L.) R. Brown *''[[Gymnadenia odoratissima]]'' (L.) Richard *''[[Gymnadenia rhellicani]]'' (Teppner & E. Klein) Teppner & E. Klein *''[[Limodorum abortivum]]'' (L.) Sw. *''[[Neottia nidus-avis]]'' (L.) Rich *''[[Neottia ovata]]'' (L.) Bluff& Fingerhuth *''[[Ophrys apifera]]'' Huds. *''[[Ophrys scolopax]]'' Cav. subsp. ''cornuta'' (Stev.) Cam. *''[[Orchis coriophora]]'' L. *''[[Orchis morio]]'' L. *''[[Orchis ovalis]]'' F. W. Schmidt ex Mayer *''[[Orchis pallens]]'' L. *''[[Orchis picta]]'' Loiseleur *''[[Orchis purpurea]]'' Huds. *''[[Orchis simia]]'' Lamarck *''[[Orchis tridentata]]'' Scop. *''[[Orchis ustulata]]'' L. *''[[Platanthera bifolia]]'' (L.) *''[[Platanthera chlorantha]]'' (Custer) Reichenbach *''[[Traunsteinera globosa]]'' (L.) Rchb.<ref name=<“du“>{{cite book|author= Šoljan D., Muratović E., Abadžić S. |year=2014|title=Orhideje planina oko Sarajeva.|publisher= Dobra knjiga|place=Sarajevo| isbn= 978-9958-27-210-3}}</ref> {{div col end}} ==Dopunske slike== <gallery mode="packed" heights=" 88px" caption="Odabrani kultivari"> A and B Larsen orchids - Cattleya Mrs Mahler Mem Fred Tompkins 659-9.jpg|'Mrs Mahler Mem Fred Tompkins' A and B Larsen orchids - Cattleya Queen Sirikhit Diamond Crown DSCN4414.JPG|'Queen Sirikhit Diamond Crown' A and B Larsen orchids - Cattleya Hawaiian Wedding Song Virgin 674-23.jpg|'Hawaiian Wedding Song Virgin' Blc Chia-lin.jpg|'Chia-lin' Orchids in the Botanical Garden of Peradeniya 03.JPG --> A and B Larsen orchids - Cattleya Hawaian Variable Prasan 336-2.jpg|Hawaian Variable Prasan A and B Larsen orchids - Cattleya Barbara Belle DSCN8696.JPG|'Barbara Belle' Cattleya Beaumesnil Parme 1001 Orchids.jpg|Beaumesnil 'Parme' A and B Larsen orchids - Cattleya Chocolate Drop x Pao de Acucar 507-21.jpg|'Chocolate Drop' x 'Pao de Acucar' Cattleya Empress Frederick C mossiae.jpg|'Empress Frederick'<br /> × ''[[Cattleya mossiae]]'' Cattleya Hermine.jpg|'Hermine' A and B Larsen orchids - Cattleya Little AngelDSCN3349.JPG|'Little Angel' A and B Larsen orchids - Cattleya Marjorie Hausermann York 812-4.jpg|'Marjorie Hausermann York' A and B Larsen orchids - Cattleya Miva Breeze Alize 930-23.jpg|'Miva Breeze Alize' Blc Nobiles carnival.jpg|'Nobile's carnival' Cattleya Pernell George Barnett "Yankee Clipper" (3072486817).jpg|Pernell George Barnett 'Yankee Clipper' Cattleya Portia.jpg|'Portia' </gallery> ==Također pogledajte == * [[Cvjetnica]] * [[Angiosperme]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Orchidaceae}} * [http://www.theplantlist.org/browse/A/Orchidaceae/ Orchidaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151107060907/http://www.theplantlist.org/browse/A/Orchidaceae/ |date=7. 11. 2015 }} at [http://www.theplantlist.org/ ''The Plant List''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. 5. 2019 }} * [http://delta-intkey.com/angio/www/orchidac.htm Orchidaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200156/http://delta-intkey.com/angio/ |date=3. 1. 2007 }} at [http://delta-intkey.com/angio/ ''The Families of Flowering Plants (DELTA)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }} * [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/asparagalesweb.htm#Orchidaceae Orchidaceae] at the [http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ ''Angiosperm Phylogeny Website''] * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10638 Orchidaceae] at the online [http://www.fna.org/ ''Flora of North America''] * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10638 Orchidaceae] at the online [https://web.archive.org/web/20010609191902/http://hua.huh.harvard.edu/china/ ''Flora of China''] * [http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/?flora_search=Taxon&action=genus&fam=Orchidaceae Orchidaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710035406/http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/?flora_search=Taxon&action=genus&fam=Orchidaceae |date=10. 7. 2015 }} at the online [http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/ ''Guide to the Flora of Mongolia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129202437/http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/ |date=29. 1. 2013 }} * [http://www.zimbabweflora.co.zw/speciesdata/family.php?family_id=161 Orchidaceae] at the online [http://www.zimbabweflora.co.zw/index.php ''Flora of Zimbabwe''] * [http://florabase.calm.wa.gov.au/browse/profile/22787 Orchidaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19991012214509/http://florabase.calm.wa.gov.au/ |date=12. 10. 1999 }} at the online [http://florabase.calm.wa.gov.au/ ''Flora of the Western Australian''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19991012214509/http://florabase.calm.wa.gov.au/ |date=12. 10. 1999 }} * [http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/Taxon.aspx?id=_5200364d-6ee3-40d1-9031-4539ee3c4a22&fileName=Flora%202.xml Orchidaceae] at the online [http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/index.aspx ''Flora of New Zealand''] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525032751/http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/index.aspx |date=25. 5. 2017 }} * [http://www.chileflora.com/Florachilena/FloraEnglish/PIC_FAMILIES_SIMPLE_Orchidaceae.php Orchidaceae] at [http://www.chileflora.com/ ''Chileflora''] * [http://www.epidendra.org/ EPIDENDRA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921152901/http://www.epidendra.org/ |date=21. 9. 2016 }} The Global Orchid Information Network * [https://web.archive.org/web/20080519203242/http://www.flmnh.ufl.edu/herbarium/orchidatol/ Orchid Tree of Life] at the [http://www.flmnh.ufl.edu/ ''Florida Museum of Natural History''] * [http://www.orchid.unibas.ch/iconography.search.php World Orchid Iconography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007022017/https://orchid.unibas.ch/iconography.search.php |date=7. 10. 2014 }} at the [http://www.orchid.unibas.ch/ ''Swiss Orchid Foundation''] * [http://libx.bsu.edu/cdm4/collection.php?CISOROOT=/BrckrOrchd Dr. C.E. Bracker Orchid Photographs] at [http://libx.bsu.edu/ ''Ball State University'']. * [http://apps.rhs.org.uk/horticulturaldatabase/orchidregister/ International Orchid Register] at the [https://web.archive.org/web/20090627034217/http://www.rhs.org.uk/plants/registration_orchids.asp ''Royal Horticultural Society (RHS)''] * [http://www.orchidconservationcoalition.org/ Orchid Conservation Coalition] A grassroots movement towards orchid conservation * [https://web.archive.org/web/20150127102829/http://www.orchidsofindonesia.com/ Orchids of Indonesia] Photos of Indonesia native orchids * [http://www.juliantrubin.com/schooldirectory/orchidologists.html Orchidology Milestones: Famous Orchidologists and Notable Contributions] * [http://orchid.org.uk/ orchid.org.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190702093201/https://www.orchid.org.uk/ |date=2. 7. 2019 }}, The North of England Orchid Society * [https://web.archive.org/web/20150208124453/http://europeanorchidcouncil.eu/index.html European Orchid Council] * [https://web.archive.org/web/20180331035738/http://comocuidardeorquideas.info/orquideas-de-honduras/ Orquídeas de Honduras] The web for the Orchids of Honduras * [http://www.orkidelerimiz.com/ Orkidelerimiz – Orchids of Turkey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141222041008/http://www.orkidelerimiz.com/ |date=22. 12. 2014 }} A Systematic approach on Anatolian Orchids by Nejdet BOZKURT * [https://web.archive.org/web/20160406133333/https://bigbooklet.com/orchids.html Addition information about Orchids from "Oxford Junior Encyclopedia"] * [http://data.kew.org/cgi-bin/vpfg1992/genlist.pl?ORCHIDACEAE Orchidaceae] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121228032913/http://data.kew.org/cgi-bin/vpfg1992/genlist.pl?ORCHIDACEAE |date=28. 12. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html#M monocots] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120912170625/http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html#M |date=12. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html List Genera within a Family] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120912170625/http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html |date=12. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://data.kew.org/vpfg1992/vascplnt.html Vascular Plant Families and Genera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915220115/http://data.kew.org/vpfg1992/vascplnt.html |date=15. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://apps.kew.org/wcsp/about.do About the Checklist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911002823/http://apps.kew.org/wcsp/about.do |date=11. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://apps.kew.org/wcsp/home.do World Checklist of Selected Plant Families] {{color|green|At:}} [http://epic.kew.org/datasources.htm#NAMES Plant Names] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910162710/http://epic.kew.org/datasources.htm#NAMES |date=10. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://epic.kew.org/datasources.htm Data Sources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910162710/http://epic.kew.org/datasources.htm |date=10. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [http://epic.kew.org/index.htm ePIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910161005/http://epic.kew.org/index.htm |date=10. 9. 2012 }} {{color|green|At:}} [https://web.archive.org/web/20150518093008/http://www.kew.org/science-conservation/scientific-research-data/resources-and-databases/databases Databases] {{color|green|At:}} [https://web.archive.org/web/20150518085948/http://www.kew.org/science-conservation/scientific-research-data/resources-and-databases Resources and databases] {{color|green|At:}} [https://web.archive.org/web/20150509143050/http://www.kew.org/science-conservation/research-data Scientific research and data] {{color|green|At:}} [http://www.kew.org/science-conservation Science and conservation] {{color|green|At:}} [http://www.kew.org/ Kew Gardens] [[Kategorija:Orhideje]] [[Kategorija:Asparagales]] [[Kategorija:Cvjetovi]] [[Kategorija:Biljke i oprašivači]] srwovep5ialaxrwnhainkcyyvdoewhy FK Priština 0 431053 3898963 3868230 2026-06-18T11:53:32Z Makenzis 98619 3898963 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Priština''' | Puno ime = Fudbalski klub Priština | Grb = | Nadimak = | Osnovan = 1922. | Raspušten = | Lokacija = [[Priština]]<br>[[Kosovo]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Kosova|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Superliga Kosova|Superliga]] | Stadion = [[Stadion "Fadil Vokrri"|"Fadil Vokrri"]]<ref>* https://www.transfermarkt.com/kf-pristina/stadion/verein/1918/saison_id/2017</ref> | Kapacitet = 16.200 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = [[Superliga Kosova 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://prishtinafc.com/ prishtinafc.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _bluestripes | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = _blueshoulders | uzorak_t2 = _thinsidesonwhite | uzorak_dr2 = _blueshoulders | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = 0000FF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''Fudbalski klub Priština''' je profesionalni nogometni klub iz [[Priština|Prištine]], [[Kosovo]]. Takmiči se u [[Superliga Kosova|Superligi Kosova]]. ==Historija== Klub je osnovan 1922. godine kao ''Gajret''. Potom mjenja ime u ''Proleter''. Prvi put u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije nastupa u sezoni 1983-84. Deset puta osvaja ligu Kosova, dok je pet puta bila osvajač nacionalnog kupa. Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion u Prištini|Gradskom stadionu]] u Prištini. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Kosova|Superliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11):''' 1991/92, 1995/96, 1996/97, 1999/00, 2000/01, 2003/04, 2007/08, 2008/09, 2011/12, 2012/13, 2020/21. * '''[[Kup Kosova u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8):''' 1993/94, 1994/95, 2005/06, 2012/13, 2015/16, 2017/18, 2019/20, 2022/23. ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" style="text-align:left;" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|ŠVE}} [[IFK Norrköping]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-5 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0-6''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://prishtinafc.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Nogometni klubovi na Kosovu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.]] s0ynle3gc2g4ma2s6h97detfdhx6phf Labrador 0 436660 3898942 3869245 2026-06-18T07:59:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898942 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nain_Labrador_2008.JPG|mini|desno|250px|Padina iznad Naina, na istočnoj obali poluostrva, tokom jeseni]] '''Labrador''' je veliko poluostrvo u istočnoj dijelu [[Kanada|Kanade]]. Ograničeno je [[Hudsonov zaliv|Hudsonovim zalivom]] na zapadu, [[Hudsonov prolaz|Hudsonovim prolazom]] na sjeveru, [[Labradorsko more|Labradorskim morem]] na istoku i [[Zaliv svetog Lovre|zalivom Svetog Lorena]] na jugoistoku. Poluostrvo obuhvata [[Labrador (regija)|regiju Labrador]], koja je dio kanadske [[Provincije i teritorije Kanade|provincije]] [[Newfoundland i Labrador]] i regije [[Saguenay–Lac-Saint-Jean]], [[Côte-Nord]] i [[Nord-du-Québec]] koje su dio provincije [[Québec]]. Poluostrvo Labrador obuhvata površinu od oko 1.400.00&nbsp;km<sup>2</sup>. == Historija == Prije dolaska [[Evropa|evropljana]], poluostrvo su uglavnom naseljavali pripadnici Cree naroda kao i pripadnici [[Innu]] naroda koji su naseljavali jugoistočno području poluostrva koje su nazvali ''Nitassinan'', što na Innu jezik uznači ''naša zemlja''.<ref>''Nitassinan: The Innu Struggle to Reclaim Their Homeland'', Douglas & McIntyre, December 1991, 240pp, Marie Wadden, {{ISBN|978-1-55365-731-6}}, [http://www.dmpibooks.com/book/nitassinan (book link)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200802231435/http://www.dmpibooks.com/book/nitassinan |date=2. 8. 2020 }}</ref> Široko je prihvaćena teza da je poluostrvo nazvano po portugalskom istraživaču [[João Fernandes Lavrador]]u. Njemu je odobreno od strane portugalskog kralja Manuela I 1499. godine da istražuje taj dio [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], kako je utvrđeno u Tordesillasovom ugovoru. Fernandes je zapravo imenovao Grenland, što je bila prva zemlja koju je vidio, kao ''Terra do Lavrador'', ali se vremenom termin proširilo na sve oblasti i konačno izabran za područje koje se idanas tako naziva.<ref>{{cite web|url=http://www.heritage.nf.ca/exploration/portuguese.html|title=The Portuguese Explorers|publisher=Memorial University of Newfoundland|access-date=9. 11. 2017}}</ref> == Položaj i geografija == Labrador je okruženo morem sa svih strana, osim na jugozapadu gdje je povezan sa kopnom. Sjeverozapadni dio poluostrva Labrador je ujedno i najsjevernija tačka i poluostrva Labrador i provincije Québec. Poluostrvo je plato ispresjecan riječnim dolinama. Postoji nekoliko planinskih područja. Na planinskom lancu [[Torngat]], koji je na sjevernom dijelu poluostrva, nalazi se najviša tačka poluostrva [[Mount Caubvick]], visine od 1.652 metara nadmorske visine a koja je također i najviša tačka Kanade, istočno od provincije [[Alberta]]. Na području planine se nalazi i [[Nacionalni Park Torngat]], jedini nacionalni park Kanade koji se nalazi na poluostrvu Labrador. Park se nalazi na teritoriji provincije Newfoundland i Labrador dok se susjedni nacionalni park nalazi u provinciji Québec. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Labrador Peninsula}} [[Kategorija:Geografija Kanade]] [[Kategorija:Poluostrva]] [[Kategorija:Poluostrva u Kanadi|Labrador]] dheq3tcsxeq8az6dlq4f0zc84au7fvt KF Drita 0 446642 3898950 3869686 2026-06-18T10:04:07Z Makenzis 98619 3898950 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''KF Drita''' | Puno ime = Klubi Futbollistik Drita | Grb = | Nadimak = | Osnovan = [[1947.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Gnjilane]]<br>[[Kosovo]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Kosova|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Superliga Kosova|Superliga]] | Stadion = [[Gradski stadion (Gnjilane)|Gradski stadion]]<ref>{{Cite web |url=https://www.discoverworld.com/Gjilan/City-Stadium |title=Gradski stadion u Gnjilanima |work=discoverworld.com |access-date=18. 6. 2018 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | Kapacitet = 15.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Superliga Kosova 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.dritafc.com/ dritafc.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''KF Drita''' je profesionalni nogometni klub iz [[Gnjilane|Gnjilana]], [[Kosovo]]. Takmiči se u [[Superliga Kosova|Superligi Kosova]]. ==Uspjesi== Klub je osnovan 1947. godine. Ugašen je od strane komunističkog režima Jugoslavije 1952. godine. Rad kluba je obnovljen 1995. godine. Dva puta je bio prvak Kosava. Tradicionalne boje su plava i bijela Domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u [[Gnjilane|Gnjilanima]]. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Kosova|Superliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4):''' 2002/03, 2017/18, 2019/20, 2024/25. * '''[[Kup Kosova u nogometu|Kup Kosova]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2000/01. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.dritafc.com/ Službeni sajt] [[Kategorija:Nogometni klubovi na Kosovu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1947.]] i23raa0fo9g390fpsrd893hq1w28eqc 3898951 3898950 2026-06-18T10:04:25Z Makenzis 98619 /* Uspjesi */ 3898951 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''KF Drita''' | Puno ime = Klubi Futbollistik Drita | Grb = | Nadimak = | Osnovan = [[1947.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Gnjilane]]<br>[[Kosovo]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Kosova|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Superliga Kosova|Superliga]] | Stadion = [[Gradski stadion (Gnjilane)|Gradski stadion]]<ref>{{Cite web |url=https://www.discoverworld.com/Gjilan/City-Stadium |title=Gradski stadion u Gnjilanima |work=discoverworld.com |access-date=18. 6. 2018 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | Kapacitet = 15.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Superliga Kosova 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.dritafc.com/ dritafc.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''KF Drita''' je profesionalni nogometni klub iz [[Gnjilane|Gnjilana]], [[Kosovo]]. Takmiči se u [[Superliga Kosova|Superligi Kosova]]. ==Uspjesi== Klub je osnovan 1947. godine. Ugašen je od strane komunističkog režima Jugoslavije 1952. godine. Rad kluba je obnovljen 1995. godine. Dva puta je bio prvak Kosava. Tradicionalne boje su plava i bijela Domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u [[Gnjilane|Gnjilanima]]. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Kosova|Superliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 2002/03, 2017/18, 2019/20, 2024/25, 2025/26. * '''[[Kup Kosova u nogometu|Kup Kosova]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2000/01. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.dritafc.com/ Službeni sajt] [[Kategorija:Nogometni klubovi na Kosovu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1947.]] 3u9a0h37ujwwoyzd8c6lo5e9kl97rfe FK Kauno Žalgiris 0 451479 3898947 3871002 2026-06-18T08:54:54Z Makenzis 98619 <ref>[https://zalgiris.lt/naujienos/kauno-zalgiris-atsisveikino-su-vyr-treneriu-e-cerniausku „Kauno Žalgiris“ atsisveikino su vyr. treneriu E.Černiausku]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/543419/kauno-zalgiris-atsisveikino-su-vyriausiuoju-treneriu-eivinu-cerniausku „Kauno Žalgiris“ atsisveikino su vyriausiuoju treneriu Eivinu Černiausku (pagal sportas.lt)]</ref> 3898947 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #ffffff | Boja2 = #008800 | Ime kluba = '''FK Kauno Žalgiris''' | Puno ime = Futbolo klubas Kauno Žalgiris | Grb = | Nadimak = ''balti-žali (bijelo-zelena)'' | Osnovan = [[2004.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Kaunas]]<br>[[Litvanija]] | Boje = {{colorbox|white}} {{colorbox|green}} | Federacija = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]] | Konfederacija = | Liga = [[TOPLYGA]] | Stadion = Dariaus ir Girėno stadion<ref>https://alyga.lt/tvarkarastis/1</ref> | Kapacitet = 15.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Mantas Kalnietis | Menadžer = {{Flagicon|LTU}} | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2025. | Webstranica = [http://www.http://www.zalgiris.lt/futbolas/ http://www.zalgiris.lt/futbolas/] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _pumacup25g | uzorak_t1 = _pumacup25g | uzorak_dr1 = _pumacup25g | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _pumacup25g | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 00924F | uzorak_lr2 = _pumacup25w | uzorak_t2 = _pumacup25w | uzorak_dr2 = _pumacup25w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 00924F | čarape2 = FFFFFF | }} '''FK Kauno Žalgiris''' je profesionalni [[Nogomet|nogometni klub]] iz [[Kaunas]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[TOPLYGA|Topligi Litvanije]]. Klub je zvanično osnovan 2004. godine. Tradicionalne boje su bijelo i zelena. Domaće utakmice igra na [[Dariaus ir Girėno Stadion]]u. ==Uspjesi== ; '''[[A lyga]] (D1)''' *'''Prvaci (1):''' 2025 *'''2. mjesto (1):''' 2022 *'''3. mjesto (3)''': 2020., 2021., 2024. ; '''Supertaurė:''' * '''Prvaci (1):''' 2026<ref>[https://toplyga.lt/naujiena/kauno-zalgiris-pirma-karta-laimejo-supertaure/9311 „Kauno Žalgiris“ pirmą kartą laimėjo Supertaurę]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/535713/kauno-zalgiris-iskovojo-pirmaji-sezono-trofeju „Kauno Žalgiris“ iškovojo pirmąjį sezono trofėjų]</ref> == Sezona (2013–) == {|class="wikitable" ! Sezona ! Div. ! Liga ! Mjesto ! Veb |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2013.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2014.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''8.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''8.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFDD00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == * Bijelo/zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:green;color:white" width="150" height="50" |'''Kauno Žalgiris''' | style="background:white;color:green" width="150" height="50" |'''Kauno Žalgiris''' |} == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 14. 2. 2026''<ref>https://alyga.lt/komanda/k-zalgiris</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=LIT|ime=Deividas Mikelionis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=LIT|ime=Dovydas Vilkas|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=LIT|ime=Tomas Švedkauskas|poz=GK}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=LIT|ime=Tautvydas Burdzilauskas|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=GEO|ime=Anton Tolordava|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=MNE|ime=Luka Račić|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=LIT|ime=Rokas Lekiatas|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=COL|ime=Aldayr Hernández|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=AUT|ime=Nosa Edokpolor|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=FRA|ime=Joris Moutachy|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=LIT|ime=Eduardas Jurjonas|poz=DF}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=BEL|ime=Damjan Pavlović|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=BEL|ime=Amine Benchaib|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=JPN|ime=Yukiyoshi Karashima|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LIT|ime=Gratas Sirgėdas|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BRA|ime=Léo Ribeiro|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=LIT|ime=Motiejus Burba|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=NGR|ime=Oyinlola Kayode|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=79|nac=LIT|ime=Valdas Paulauskas|poz=MF}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa igrač|br= 9|nac=LAT|ime= Davis Ikaunieks|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=LIT|ime=Fedor Černych|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=LIT|ime=Vėjas Pocius|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Poznati igrači== * {{flagicon|LTU}} [[Ignas Dedura]] * {{flagicon|LTU}} [[Dominykas Galkevičius]] ==Menadžeri== * {{flagicon|LTU}} Laimis Bičkauskas (2013–2016) * {{flagicon|LTU}} [[Vitalijus Stankevičius]] (2017)<ref>http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/61952/</ref> * {{flagicon|LTU}} Laimis Bičkauskas/ [[Ignas Dedura]] / [[Andrius Velička]] (2017)<ref>http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/66076/</ref> * {{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Johnatan McKinstry]] (2017) * {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] (2017–2019)<ref>http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/70040/</ref> * {{Flagicon|LTU}} [[Rokas Garastas]] (2019–2023)<ref name="zalgiris.lt">http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/86899/</ref> * {{flagicon|LTU}} [[Marius Stankevičius]] (2023) * {{Flagicon|SWE}} [[Glenn Ståhl]] (2023–2024) * {{flagicon|LTU}} Saulius Širmelis (2024)<ref>[https://alyga.lt/naujiena/s-sirmelis-kauno-zalgirio-kitamet-netreniruos/8830 S. Širmelis „Kauno Žalgirio“ kitąmet netreniruos]</ref> * {{flagicon|LTU}} Eivinas Černiauskas, 2024– == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|https://zalgiris.lt/komandos/fk-kauno-zalgiris}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2605907/profile/index.html FK Kauno Žalgiris], na UEFA.com {{TOPLYGA}} [[Kategorija:FK Kauno Žalgiris|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Kauno Žalgiris]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2004.]] gtoo1wb4oq22nu1wb54o6kk0dxwofks 3898948 3898947 2026-06-18T08:55:12Z Makenzis 98619 /* Menadžeri */ 3898948 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #ffffff | Boja2 = #008800 | Ime kluba = '''FK Kauno Žalgiris''' | Puno ime = Futbolo klubas Kauno Žalgiris | Grb = | Nadimak = ''balti-žali (bijelo-zelena)'' | Osnovan = [[2004.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Kaunas]]<br>[[Litvanija]] | Boje = {{colorbox|white}} {{colorbox|green}} | Federacija = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]] | Konfederacija = | Liga = [[TOPLYGA]] | Stadion = Dariaus ir Girėno stadion<ref>https://alyga.lt/tvarkarastis/1</ref> | Kapacitet = 15.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Mantas Kalnietis | Menadžer = {{Flagicon|LTU}} | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2025. | Webstranica = [http://www.http://www.zalgiris.lt/futbolas/ http://www.zalgiris.lt/futbolas/] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _pumacup25g | uzorak_t1 = _pumacup25g | uzorak_dr1 = _pumacup25g | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _pumacup25g | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 00924F | uzorak_lr2 = _pumacup25w | uzorak_t2 = _pumacup25w | uzorak_dr2 = _pumacup25w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 00924F | čarape2 = FFFFFF | }} '''FK Kauno Žalgiris''' je profesionalni [[Nogomet|nogometni klub]] iz [[Kaunas]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[TOPLYGA|Topligi Litvanije]]. Klub je zvanično osnovan 2004. godine. Tradicionalne boje su bijelo i zelena. Domaće utakmice igra na [[Dariaus ir Girėno Stadion]]u. ==Uspjesi== ; '''[[A lyga]] (D1)''' *'''Prvaci (1):''' 2025 *'''2. mjesto (1):''' 2022 *'''3. mjesto (3)''': 2020., 2021., 2024. ; '''Supertaurė:''' * '''Prvaci (1):''' 2026<ref>[https://toplyga.lt/naujiena/kauno-zalgiris-pirma-karta-laimejo-supertaure/9311 „Kauno Žalgiris“ pirmą kartą laimėjo Supertaurę]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/535713/kauno-zalgiris-iskovojo-pirmaji-sezono-trofeju „Kauno Žalgiris“ iškovojo pirmąjį sezono trofėjų]</ref> == Sezona (2013–) == {|class="wikitable" ! Sezona ! Div. ! Liga ! Mjesto ! Veb |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2013.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2014.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''8.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''8.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''5.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''4.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFDD00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == * Bijelo/zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:green;color:white" width="150" height="50" |'''Kauno Žalgiris''' | style="background:white;color:green" width="150" height="50" |'''Kauno Žalgiris''' |} == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 14. 2. 2026''<ref>https://alyga.lt/komanda/k-zalgiris</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=LIT|ime=Deividas Mikelionis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=LIT|ime=Dovydas Vilkas|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=LIT|ime=Tomas Švedkauskas|poz=GK}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=LIT|ime=Tautvydas Burdzilauskas|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=GEO|ime=Anton Tolordava|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=MNE|ime=Luka Račić|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=LIT|ime=Rokas Lekiatas|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=COL|ime=Aldayr Hernández|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=AUT|ime=Nosa Edokpolor|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=FRA|ime=Joris Moutachy|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=LIT|ime=Eduardas Jurjonas|poz=DF}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=BEL|ime=Damjan Pavlović|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=BEL|ime=Amine Benchaib|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=JPN|ime=Yukiyoshi Karashima|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LIT|ime=Gratas Sirgėdas|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BRA|ime=Léo Ribeiro|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=LIT|ime=Motiejus Burba|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=NGR|ime=Oyinlola Kayode|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=79|nac=LIT|ime=Valdas Paulauskas|poz=MF}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left" | |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna ekipa igrač|br= 9|nac=LAT|ime= Davis Ikaunieks|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=LIT|ime=Fedor Černych|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=LIT|ime=Vėjas Pocius|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Poznati igrači== * {{flagicon|LTU}} [[Ignas Dedura]] * {{flagicon|LTU}} [[Dominykas Galkevičius]] ==Menadžeri== * {{flagicon|LTU}} Laimis Bičkauskas (2013–2016) * {{flagicon|LTU}} [[Vitalijus Stankevičius]] (2017)<ref>http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/61952/</ref> * {{flagicon|LTU}} Laimis Bičkauskas/ [[Ignas Dedura]] / [[Andrius Velička]] (2017)<ref>http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/66076/</ref> * {{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Johnatan McKinstry]] (2017) * {{flagicon|LTU}} [[Mindaugas Čepas]] (2017–2019)<ref>http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/70040/</ref> * {{Flagicon|LTU}} [[Rokas Garastas]] (2019–2023)<ref name="zalgiris.lt">http://zalgiris.lt/news/fc-kauno-zalgiris/86899/</ref> * {{flagicon|LTU}} [[Marius Stankevičius]] (2023) * {{Flagicon|SWE}} [[Glenn Ståhl]] (2023–2024) * {{flagicon|LTU}} Saulius Širmelis (2024)<ref>[https://alyga.lt/naujiena/s-sirmelis-kauno-zalgirio-kitamet-netreniruos/8830 S. Širmelis „Kauno Žalgirio“ kitąmet netreniruos]</ref> * {{flagicon|LTU}} Eivinas Černiauskas, (2024–2026)<ref>[https://zalgiris.lt/naujienos/kauno-zalgiris-atsisveikino-su-vyr-treneriu-e-cerniausku „Kauno Žalgiris“ atsisveikino su vyr. treneriu E.Černiausku]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/543419/kauno-zalgiris-atsisveikino-su-vyriausiuoju-treneriu-eivinu-cerniausku „Kauno Žalgiris“ atsisveikino su vyriausiuoju treneriu Eivinu Černiausku (pagal sportas.lt)]</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|https://zalgiris.lt/komandos/fk-kauno-zalgiris}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2605907/profile/index.html FK Kauno Žalgiris], na UEFA.com {{TOPLYGA}} [[Kategorija:FK Kauno Žalgiris|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Kauno Žalgiris]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2004.]] n1j0d1ot5jc59cxzgwnrecrw17oejso Kinorhyncha 0 459496 3898914 3883986 2026-06-17T20:40:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898914 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kinorhyncha <br>(Koljeno kinorinha ili bodljoglavci)<br>Vremenski raspon:<br>[[Kambrij]] → [[Holocen|Sadašnjost]] | slika = Kinorhyncha.svg | slika_širina = 200px | slika_opis =Plan građe | status = | regnum =[[Animalia]] | superphylum =[[Ecdysozoa]] | phylum =[[Cephalorhyncha]] | classis = '''''Kinorhyncha''''' | classis_autorstvo =<small>Reinhard, 1881</small><br> Redovi: * [[Cyclorhagida]] * [[Allomalorhagida]] }} '''Kinorhyncha''' ([[grčki]] |κινέω - ''kīnéō'' = pokret + ῥύγχος ''rúnkos'' = rog) ili '''bodljoglavci''' su [[koljeno (biologija)|koljeno]] [[beskičmenjak]]a, malih morskih [[životinja]] (0,13-1,04&nbsp;mm), rasprostranjenih u [[bentos]]u širom svijeta. Do sada opisano više od 250 vrsta, Stanovnici su uglavnom [[staništa]] blatnjave ili blatno-pjeskovite podloge, gdje se kreću zahvaljujući djelovanju posebnih bodljikavih grozdova prisutnih u prednjem dijelu tijela.<ref name="Raven">{{cite book|author=Raven P. H., Johanson G. B.|year=1999|title=Biology|url=https://archive.org/details/biologyjohn00rave|publisher= WCB/McGraw–Hill, New York}}</ref> Kinorinhe su ranije grupisani u [[polifilija|polifiletsku]] grupu [[Aschelminthes]], zbog prisustva pseudoceloma. Sada su, međutim, dio [[kladus]]a [[Ecdysozoa]]. Zajedno s [[priapulida]]ma i [[loriciferi]]ma formiraju [[kladus]] [[Scalidophora]] (=[[Cephalorhyncha]]). ==Pregled== Kinorhyncha je koljeno beskičmenjaka sa 150 vrsta mikroskopskih morskih beskičmenjaka, široko rasprostranjenih u svjetskim okeanima. Kinorhinhe uglavnom žive u blatnjavim dnima plitkih mora i na pijesku na morskim obalama. Prilično su češljasti ili bodljikavi i obično su duži od 1&nbsp;mm. Žućkasto ili smeđe tijelo spojeno od 13 ili 14 segmenata. Prvi segment je uvećan i nosi uočljivu krunu zakrivljenih bodlji, ili „skalida“. Ovaj segment naziva se [[glava]], na kojoj su [[usta]], okružena prstenom bodlji koje mogu da probijaju. Kad su u mirovanju, kinorinhe uvlače glavu u prednji dio tijela. Naizmjenično micanje prema naprijed i povlačenje glave omogućava [[kretanje|gibanje]] u trzajima pomoću kojih se životinja probija kroz blato ili [[pijesak]]. Kinorinha se hrane dijelovima [[diatomeja]], određenim [[protozoa]] ma i sitnim organskim ostacima. Zabilježene su [[populacije]] i po dva miliona jedinki po kvadratnom metru iz nekih uzoraka morskih sedimenata. [[Spol]]ovi su odvojeni, a [[larve]] slobodno žive u životnom ciklusu. Kinorinhe su prvobitno klasificirane s [[nematoda]]ma, [[rotifera]]ma i nizom drugih skupina beskičmenjaka s malim tijelom u sada već napuštenoj grupi [[Ashelinmintes]]. ==Anatomija== [[Datoteka:Diagrama polar de introvert.png|thumb|Polarni dijagram oralnog konusa, introvertnog i placidnog na osnovu Pycnophyes aulacoda]] Tjelesni zid se sastoji se od tankog [[sincicij]]skog sloja koji izlučuje žilavu [[kutikula|kutikulu]], koja se više puta mijenja tokom odrastanja. Bodlje su u osnovi pokretni produžeci tjelesnih zidova, šuplje su i prekrivene kutikulom. Glava je u potpunosti uvučena i prekrivena je skupom vratnih pločica koje se pri uvlačenju nazivaju "placidi".<ref name=IZ>{{cite book |author= Barnes, Robert D. |year=1982 |title= Invertebrate Zoology |publisher= Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= 286–288|isbn= 978-0-03-056747-6}}</ref> Kinorinhe jedu ili [[dijatomeje]] ili organski materijal koji se nalazi u blatu, ovisno o vrstama. Usta se nalaze u konusnoj strukturi na vrhu vrha glave i otvaraju se u [[ždrijelo]], a zatim u [[jednjak]], od kojih su oba obložena kutikulom. Dva para [[pljuvačna žlijezda|pljuvačnih žlijezda]] i jedan ili više parova "[[pankreas]]nih žlijezda" spajaju se s [[jednjak]]om i vjerovatno se izdvajaju probavni [[enzim]], Iza jednjaka leži srednji dio koji spaja funkcije želuca i crijeva i nedostaje mu zanoktica što mu omogućavajući apsorpciju hranjivih sastojaka. Kratko zadnje crijevo obložena je kutikulom i uliva se u [[anus]] na stražnjem kraju [[trup]]a.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books/about/Invertebrates.html?id=lSggPQAACAAJ|title=Invertebrates|isbn=978-0-87893-097-5|last1=Brusca|first1=Richard C|last2=Brusca|first2=Gary J|date=2003}} page 347</ref> Nemaju [[krvotok|cirkulacijski sistem]], iako je tjelesna šupljina (ili [[pseudocelom]]) dobro razvijena i uključuje [[amebocit]]e. [[Mokraćni sistem|Sistem za izlučivanje]] se sastoji od dvije [[protonefridije]] koje se prazne kroz pore u završnom segmentu. [[Živčani sistem]] sastoji se od [[nervna vrpca|ventralne nervne vrpce]], s jednomm [[ganglija|ganglijom]] u svakom segmentu, i prednjim nervnim prstenom, koji okružuje [[ždrijelo]]. Manje ganglije su također smještene u bočnim i dorzalnim dijelovima svakog segmenta, ali ne formiraju različite vrpce. Neke vrste imaju jednostavne [[ocele]] na glavi, a sve vrste imaju sitne čekinje na tijelu koje posjeduju [[čulo]] dodira. === Razmnožavanje === Postoje dva [[spol]]a koja izgledaju podjednako. Par [[gonada]] nalazi se u sredini trupa i otvorene su poram u zadnjem segmentu. U većini vrsta, [[spermatozoid]]i uključuju dvije ili tri šiljaste strukture koje, pretpostavlja se, pomažu u [[kopulacija|kopulaciji]], iako detalji nisu poznati. Pojedinačni spermatozoidi mogu doseći četvrtinu ukupne tjelesne dužine.<ref>{{cite journal|doi=10.1093/icb/42.3.619|pmid=21708758|title=Ultrastructure, Biology, and Phylogenetic Relationships of Kinorhyncha|journal=Integrative and Comparative Biology|volume=42|issue=3|pages=619–32|date=juli 2002|last1=Neuhaus|first1=B.|last2=Higgins|first2=R. P.}}</ref> [[Larve]] su slobodnoplivsjuće, ali se malo zna o procesu nju+ihovog razvića.<ref name=IZ /> Nakon što položi jaja, ženka ih pakuje u zaštitnu omotnicu od blata i organskih materijala.<ref>[https://phys.org/news/2018-04-mud-dragonthe-tiny-animal-beach.html Meet the mud dragon—the tiny animal that lives on the beach - Phys.org]</ref> == Klasifikacija == Smatra se da su njihovi najbliži srodnici u koljenima [[Loricifera]] i [[Priapulida]]. Zajedno čine grupu [[Scalidophora]]. === Taksonomija === Koljeno Kinorhyncha predstavlja više od 250 vrsta, raspoređenih u dvije klase, jedanaest obitelji i 30 rodova. Sljedeća klasifikacija temelji se na Sorensen i sur. 8 i sva izvedbena djela. Grupa je podijeljena u dvije klase: Cyclorhagida, s naredbama Echinorhagata (1 porodica), Kentrorhagata (5 porodica) i Xenosomata (1 porodica); i Allomalorhagida (4 porodice). Dvije grupe Kinorhyncha se obično karakteriziraju prema Sørensen i sur. (2015)<ref name=":0" />. 270 species have been described and this number is expected to increase substantially.<ref>{{cite journal|first = Andreas |last = Altenburger|first2 = Hyun S.|last2 = Rho |first3 = Cheon Y. |last3 = Chang|first4 = Martin V. |last4 = Sørensen | title=''Zelinkaderes yong'' sp. nov. from Korea – the first recording of ''Zelinkaderes'' (Kinorhyncha: Cyclorhagida) in Asia | journal= Zoological Studies| volume=54|issue=25| date=decembar 2015| doi=10.1186/s40555-014-0103-6}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sites.google.com/a/meiobenthos.com/laboratory/database/species-list-of-kinorhyncha|title=Species list of Kinorhyncha - Hiroshi Yamasaki website|website=sites.google.com|access-date=20. 9. 2018}}</ref> Morfološki podaci prikupljeni su za sistematsku filogeniju od desetaka vrsta, a integracija ovih, s molekularnim podacima dovela je do nove sistematske paradigme koja uključuje red Allomalorhagida (s povlačenjem Homalorhagide).<ref name=":0">Sørensen, M. V. et al. Phylogeny of Kinorhyncha based on morphology and two molecular loci. PLoS One 10, 1–33 (2015).</ref> Koljeno '''Kinorhyncha''' *Razred [[Cyclorhagida]] <small>(Zelinka, 1896) Chitwood, 1951</small> **Red Echinorhagata Sørensen et al., 2015 ***[[Echinoderidae]] <small>Zelinka, 1894</small> **Red Kentrorhagata Sørensen et al., 2015 ***[[Antygomonidae]] <small>Adrianov & Malakhov, 1994</small> ***[[Cateriidae]] <small>Gerlach, 1956</small> ***[[Centroderidae]] <small>Zelinka, 1896</small> ***[[Semnoderidae]] <small>Remane, 1929</small> ***[[Zelinkaderidae]] <small>Higgins, 1990</small> **Red Xenosomata Zelinka, 1907 ***Campyloderidae Remane, 1929 *Razred Allomalorhagida <small>Sørensen et al., 2015</small> **Nema naznačenih rodova ***[[Dracoderidae]] <small>Higgins & Shirayama, 1990</small> ***Franciscideridae <small>Sørensen et al., 2015</small> ***[[Pycnophyidae]] Zelinka, 1986 ***[[Neocentrophyidae]] <small>Higgins, 1969</small> ==Također pogledajte== *[[Beskičmenjaci]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat| Kinorhyncha}} *[http://www.ucmp.berkeley.edu/phyla/ecdysozoa/cephalorhyncha.html Introduction to the Cephalorhyncha] *[http://biodidac.bio.uottawa.ca/thumbnails/catquery.htm?maxrows_old=&StartRow=1&maxrows=8&kingdom=Animalia&phylum=Kinorhyncha Drawings of Kinorhyncha]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206014105/http://biodidac.bio.uottawa.ca/thumbnails/catquery.htm?maxrows_old=&StartRow=1&maxrows=8&kingdom=Animalia&phylum=Kinorhyncha |date=6. 12. 2008 }} {{beskičmenjaci}} {{životinje}} [[Kategorija:Beskičmenjaci]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] qshces2ujaoem5pt0s35jf4duxesbte Kleptoplastija 0 459948 3898919 3884036 2026-06-17T21:26:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898919 wikitext text/x-wiki [[slika:Elysia clarki digestive tubule cell.png|thumb|upright=1.2| Digestivna cjevčica probavne tubule '' [[Elysia clarki]] '', prepuna hloroplasta uzetih iz zelenih algi.<br/> C = [[Hloroplast]],<br/> N = [[Ćelijsko jedro]].<br/> [[elektronski mikroskop|Elektronska mikrografija]]: skala na 3&nbsp;µm.]] '''Kleptoplastija''' ili '''kleptoplastidija''' ([[grčki|grč.]] κλέπτης- ''kleptes'' = lopov) je [[simbioza|simbiotski]] fenomen kada domaćinski organzam iz [[alge|algi]] uzima [[plastid]]e, posebno [[hloroplast]]e. Algu domaćin jede i djelomično probavlja, a plastid ostaje netaknut. Plastidi se održavaju unutar domaćina, privremeno nastavljajući [[fotosinteza|fotosintezu]] i koristi [[predator]]u.<ref name=pmid18518896>{{cite journal |vauthors=Minnhagen S, Carvalho WF, Salomon PS, Janson S |title=Chloroplast DNA content in Dinophysis (Dinophyceae) from different cell cycle stages is consistent with kleptoplasty |journal=Environ. Microbiol. |volume=10 |issue=9 |pages=2411–7 |date=septembar 2008 |pmid=18518896 |doi=10.1111/j.1462-2920.2008.01666.x }}</ref> Termin je skovan 1990. za opis simbioze [[hloroplast]]a.<ref name="Pierce et al."/><ref>{{cite journal |author=Clark, K. B., K. R. Jensen, and H. M. Strits |title=Survey of functional kleptoplasty among West Atlantic Ascoglossa (=Sacoglossa) (Mollusca: Opistobranchia).|journal=The Veliger|volume=33|issue=|pages=339–345|year=1990|pmid=|doi= |url= |issn=0042-3211}}</ref> == Cilijati== [[slika:Myrionecta rubra.jpg|left|thumb|''[[Myrionecta rubra]]'']] ''[[Myrionecta rubra]]'' je [[cilijata]] koja krade hloroplaste iz [[kriptomonadine]] ''[[Geminigera cryophila]]''.<ref>{{cite journal | last1 = Johnson | first1 = Matthew D. | last2 = Oldach | first2 = David | last3 = Charles | first3 = F. Delwiche | last4 = Stoecker | first4 = Diane K. | title = Retention of transcriptionally active cryptophyte nuclei by the ciliate Myrionecta rubra | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-01-25_445_7126/page/426| journal = [[Nature (journal)|Nature]] | volume = 445| issue = 7126| pages = 426–8| doi = 10.1038/nature05496 | pmid=17251979 | date=Jan 2007}}</ref> ''M. rubra'' sudjeluje u dodatnoj endosimbiozi prenoseći svoje plastide na svoje predatore, [[dinoflagelate|dinoflagelatni]] [[plankton]] koji pripada rodu ''Dinophysis''.<ref>{{cite journal|last1=Nishitani|first1=G.|last2=Nagai|first2=S.|last3=Baba|first3=K.|last4=Kiyokawa|first4=S.|last5=Kosaka|first5=Y.|last6=Miyamura|first6=K.|last7=Nishikawa|first7=T.|last8=Sakurada|first8=K.|last9=Shinada|first9=A.|last10=Kamiyama|first10=T.|title=High-level congruence of ''Myrionecta rubra'' prey and ''Dinophysis'' species plastid identities as revealed by genetic analyses of isolates from Japanese coastal waters|url=https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2010-05_76_9/page/2791|journal=Applied and Environmental Microbiology|year=2010|volume=76|issue=9|pages=2791–2798|doi=10.1128/AEM.02566-09|pmid=20305031|pmc=2863437}}</ref> [[Kariokleptija]] je srodan proces u kojem predatorski organizam iz plijena uzima (krade) [[ćelijsko jedro]]. To je prvi puta opisano kod ''M. rubra''.<ref>{{cite journal |last=Johnson |first=Matthew D. |last2=Oldach |first2=David |date=25. 1. 2007 |title=Retention of transcriptionally active cryptophyte nuclei by the ciliate ''Myrionecta rubra'' |url=http://rstb.royalsocietypublishing.org/content/365/1541/699 |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=426–428 |doi=10.1038/nature05496 |access-date=4. 2. 2015 |pmid=17251979 |archive-date=6. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506021210/http://rstb.royalsocietypublishing.org/content/365/1541/699 |url-status=dead }}</ref> == Dinoflagelate== Stabilnost prolaznih plastida znatno se razlikuje kod vrsta koje zadržavaju plastid. U [[dinoflagelata]]ma [[Gymnodinium|'' Gymnodinium '' spp.]] i '' [[Pfisteria | Pfisteria piscicida]] '' ', kleptoplastidi su fotosintetski aktivni samo nekoliko dana, dok kleptoplastidi u [[Dinophyceae|'' Dinophysis '' spp.]] mogu biti stabilni i dva mjeseca.<ref name = pmid18518896/> U ostalim dinoflagelatima hipoteza je da kleptoplastija predstavlja mehanizam koji omogućava funkcionalnu fleksibilnost ili možda rani [[evolucija|evoluciju]] stadij u trajnom posjedovanju hloroplasta.<ref name=pmid17227410>{{cite journal |vauthors=Gast RJ, Moran DM, Dennett MR, Caron DA |title=Kleptoplasty in an Antarctic dinoflagellate: caught in evolutionary transition? |journal=Environ. Microbiol. |volume=9 |issue=1 |pages=39–45 |date=januar 2007 |pmid=17227410 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01109.x |issn= |citeseerx=10.1.1.490.54 }}</ref> ==Morski puževi Sacoglossan== [[slika:Costasiella Kuroshimae (19080120525) (2).jpg|thumb|left|''[[Costasiella kuroshimae]]'', morski puž Sacoglossan koji kleptoplastijom koristi složene uzorke na svom tijelu]] [[slika:Elysiella pusilla.jpg|thumb|upright|''[[Elysia pusilla]]'' hrani se na zelenoj algi ''[[Halimeda]]'' i njene hloroplaste ugrađuje u svoje tijelo.]] Jedna od poznatih životinja koje primjenjuju kleptoplastiju su [[morski puževi]] u [[kladus]]u [[Sacoglossa]].<ref>{{cite journal | last1 = Händeler | first1 = K. | last2 = Grzymbowski | first2 = Y. P. | last3 = Krug | first3 = P. J. | last4 = Wägele | first4 = H. | year = 2009 | title = Functional chloroplasts in metazoan cells - a unique evolutionary strategy in animal life | journal = Frontiers in Zoology| volume = 6 | issue = | page = 28 | doi = 10.1186/1742-9994-6-28 | pmid = 19951407 | pmc=2790442}}</ref> Nekoliko vrsta morskih puževa Sacoglossan hvata netaknute, funkcionalne hloroplaste iz izvora hrane, iz algi, zadržavajući ih unutar specijaliziranih ćelija koje obrubljuju probavu [[divertikula]]. Najduže poznata kleptoplastijska asocijacija, koja može trajati i do deset mjeseci, nalazi se u ''[[Elysia chlorotica]]'',<ref name="Pierce et al.">{{cite journal |author1=S. K. Pierce |author2=S. E. Massey |author3=J. J. Hanten |author4=N. E. Curtis |title=Horizontal Transfer of Functional Nuclear Genes Between Multicellular Organisms |journal=Biol. Bull. |volume=204 |issue=3 |pages=237–240 |date=1. 6. 2003 |url=http://www.biolbull.org/cgi/content/abstract/201/1/34 |access-date=24. 11. 2008 |doi=10.2307/1543594 |pmid=12807700 |jstor=1543594 |archive-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201232352/http://www.biolbull.org/cgi/content/abstract/201/1/34 |url-status=dead }}</ref> koja hloroplaste stiče jedenjem alge ''[[Vaucheria litorea]]'', skladištenjem hloroplasta u ćelijama koje obrubljuju njeno crijevo.<ref name=NewScientist>{{cite magazine |url=https://www.newscientist.com/article/dn16124-solarpowered-sea-slug-harnesses-stolen-plant-genes-.html |title=Solar-powered sea slug harnesses stolen plant genes |author=Catherine Brahic |date=24. 11. 2008 |magazine=New Scientist|access-date=24. 11. 2008}}</ref> Juvenilni morski puževi uspostavljaju kleptoplastijsku endosimbiozu kada se hrane ćelijama algi, usisavajući ćelijski sadržaj i odbacujući sve osim hloroplasta. Hloroplasti su [[fagocitoza|fagocitozirani]] u probavnim ćelijama, ispunjavajući široko razgranate probavne tubule, pružajući svom domaćinu proizvode fotosinteze.<ref name=SymBio>{{cite web|url=http://biology.umaine.edu/symbio/1Intro/1kleptoplasty.html |title=SymBio: Introduction-Kleptoplasty |publisher=University of Maine |access-date=24. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081202125925/http://biology.umaine.edu/symbio/1Intro/1kleptoplasty.html |archive-date=2. 12. 2008 }}</ref> Međutim, nije riješeno da li ukradeni plastidi aktivno izlučuju produkte fotosinteze ili puževi posredno profitiraju od spore razgradnje kleptoplasta.<ref>{{cite journal|last1=de Vries|first1=Jan|last2=Christa|first2=Gregor|last3=Gould|first3=Sven B.|title=Plastid survival in the cytosol of animal cells|journal=Trends in Plant Science|volume=19|issue=6|year=2014|pages=347–350|issn=1360-1385|doi=10.1016/j.tplants.2014.03.010|pmid=24767983}}</ref> [[slika:Oxynoe_olivacea.Oolivacea_Mgiangrasso_enhanced.jpg|thumb| ''[[Oxynoe]] olivacea'', drugi Sacoglossan puž, hrani se na algama roda ''[[Caulerpa]]'']] Ova vrlo neobična sposobnost dovela je do toga da ove sakoglosane nazivaju "morskim puževima na solarni pogon", ali učinak inhibicije fotosinteze samo je marginalan, ako je uopće prisutan, na stopu preživljavanja nekih analiziranih vrsta.<ref name="De VriesRauch2014">{{cite journal|last1=De Vries|first1=Jan|last2=Rauch|first2=Cessa|last3=Christa|first3=Gregor|last4=Gould|first4=Sven B.|title=A sea slug's guide to plastid symbiosis|journal=Acta Societatis Botanicorum Poloniae|volume=83|issue=4|year=2014|pages=415–421|issn=2083-9480|doi=10.5586/asbp.2014.042|}}</ref> i da neke vrste čak i umiru u prisutnosti CO<sub>2</sub>-fiksirajućih kleptoplasta uslijed povišene razine reaktivnih kisikovih varijanti.<ref>{{cite journal|last1=de Vries|first1=J.|last2=Woehle|first2=C.|last3=Christa|first3=G.|last4=Wagele|first4=H.|last5=Tielens|first5=A. G. M.|last6=Jahns|first6=P.|last7=Gould|first7=S. B.|title=Comparison of sister species identifies factors underpinning plastid compatibility in green sea slugs|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=282|issue=1802|year=2015|pages=20142519|issn=0962-8452|doi=10.1098/rspb.2014.2519|pmid=25652835|pmc=4344150}}</ref> Pokazalo se da temperaturne promjene negativno utiču na kleptoplastijske sposobnosti Sacoglossansa. Stope fotosintetske učinkovitosti i obilje kleptoplasta u korelaciji su sa smanjenjem temperature. No obrasci i brzina ovih promjena razlikuju se između različitih vrsta morskog puža. ==Morski puž golać == Neke vrste [[Nudibranchia]] poput vrste ''[[Pteraeolidia ianthina]]'' unose cijelog živog simbiotika [[zooxanthellae]] unutar svojih probavnih divertikula, pa također na izvjestan način imaju „solarno napajanje“. == Foraminifera == Neke vrste [[foraminifera|foraminiferskih]] rodova ''[[Bulimina]]'', ''[[Elphidium]]'', ''[[Haynesina]]'', ''[[Nonion]]'', ''[[Nonionella]]'', ''[[Nonionellina]]'', ''[[Reophax]]'' i ''[[Stainforthia]]'' plijene [[hloroplast]]e [[diatomeja]].<ref>{{cite journal | last1 = Bernhard | first1 = Joan M. | last2 = Bowser | first2 = Samuel S. | year = 1999 | title = Benthic foraminifera of dysoxic sediments: chloroplast sequestration and functional morphology | url = | journal = Earth-Science Reviews | volume = 46 | issue = 1–4| pages = 149–165 | doi=10.1016/s0012-8252(99)00017-3}}</ref> == Rabdocelne pljosnate gliste == Utvrđene su dvije vrste iz skupine morskih ravnih glista poznatih pod nazivom rabdocoels, "Baicalellia solaris" i "Pogaina paranygulgus". Koje čine drugu vrstu životinja koje pokazuju kleptoplastiju. Skupina je prethodno klasificirana kao algoski endosimbionti, iako je već otkriveno da endosimbionti ne sadrže jedra.<ref>E. Marcus, Turbellaria Brasileiros (9). ''Bol. Fac. Fil. Ci. Letras Univ. São Paulo'' '''16''', 5–215 (1951).</ref> Dok konzumiranje dijatomeje, '' B. solaris '' i '' P. paranygulus '', u procesu koji još nije otkriven, izvlači plastide iz svog plijena, ugrađujući ih subepidermno, istovremeno odvajajući i probavljajući plodove i ostatak dijatommeja. U '' B. solaris '' ekstrahirani plastidi, ili kleptoplasti, nastavljaju ispoljavati funkcionalnu fotosintezu kratko vrijeme, otprilike sedam dana. Kako dvije skupine nisu sestrinske taksoni i svojstvo se ne dijeli među skupinama koje su usko povezane, postoje dokazi da se kleptoplastijaa evoluirala neovisno unutar dva taksona.<ref>{{Cite journal|last=Van Steenkiste|first=Niels|last2=Stephenson|first2=India|last3=Herranz|first3=Maria|last4=Husnik|first4=Filip|last5=Keeling|first5=Patrick|last6=Leander|first6=Brain|date=17. 7. 2019|title=A new case of kleptoplasty in animalsL Marine flatworms steal functional plastids from diatoms|url=|journal=Science Advances|volume=5|pages=|doi=|via=}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Kleptomanija]] *[[Ishrana]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{cite web |url=http://www.abc.net.au/science/scribblygum/june2007/#a |title=Solar Powered Sea Slugs |date=juni 2007 |publisher=ABC Science Online|access-date=24. 11. 2008}} [[Kategorija:Alge]] [[Kategorija:Ekološka terminologija]] [[Kategorija:Ishrana]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Endosimbiotski događaji]] sa3dtbqyr821zx0mud34sgamngtgdlp Kvaternarna struktura proteina 0 462893 3898939 3884295 2026-06-18T07:04:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898939 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Protein-Quartärstruktur.png|thumb|380px|Kvarterna i ostale strukture proteina]] '''Kvaternarna struktura proteina''' predstavlja četverorazinsku strukturu, a na četvrti način interakcije. [[Etimologija|Etimološki]] ''kvartarni'' je ispravno korigirati u ''kvarterni'' jer je izvedeno iz [[latinski|latinskog]] distributivnih brojeva i dolazi iza ''binarni'' ''ternarni''; dok je ''kvartarni'' izvedeno iz [[redni broj|rednih brojeva]], a slijedi iza "sekundarni" i "tercijarni". Međutim, ''kvaternarni '' je standard u biologiji. To je broj i raspored višestrukih [[presavijanje proteina|presavijanja proteina]]. Uključuje organizacije od jednostavnih [[dimer]]nih proteina do velikih [[homooligomer]]nih i [[multiproteinski kompleks|kompleksa]] sa definiranim ili promjenjivim brojem podjedinica.<ref>{{cite book|last1=Clarke|first1=Jeremy M. Berg; John L. Tymoczko; Lubert Stryer. Web content by Neil D.|title=Biochemistry|date=2002|publisher=W. H. Freeman|location=New York, NY [u.a.]|isbn=0-7167-3051-0|edition=5. ed., 4. print.|url=https://archive.org/details/biochemistrychap00jere|chapter=Section 3.5Quaternary Structure: Polypeptide Chains Can Assemble Into Multisubunit Structures|chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK22550/|url-access=registration}}</ref> Može se također odnositi i na [[biomolekularni kompleks]] proteina sa [[nukleinska kiselina|nukleinskim kiselinama]] i drugim [[kofaktor (biohemija)|kofaktorima]]. [[Datoteka:Haemoglobin-3D-ribbons-es.jpg|thumb|280px|Kvarterna struktura [[hemoglobin]]a]] ==Opis i primjeri== Mnogi proteini su zapravo sklopovi više [[polipeptid]]nih lanaca. Kvaterna struktura odnosi se na broj i raspored [[proteinskea podjedinica|proteinskih podjedinica]] u odnosu jednog sa drugim.<ref>{{cite journal|last1=Chou|first1=Kuo-Chen|last2=Cai|first2=Yu-Dong|title=Predicting protein quaternary structure by pseudo amino acid composition|journal=Proteins: Structure, Function, and Bioinformatics|date=1. 11. 2003|volume=53|issue=2|pages=282–289|doi=10.1002/prot.10500|pmid=14517979}}</ref> Primjeri proteina sa kvarternom strukturom uključuju [[hemoglobin]], [[DNK polimeraza|DNK polimerazu]] i [[ionski kanal]]. [[Enzim]]i sastavljeni od podjedinica s različitim funkcijama ponekad se nazivaju i [[holoenzim]]i, u kojima su neki dijelovi poznati kao regulatorne podjedinice, a funkcionalno jezgro je poznata kao katalitička podjedinica. Ostali sklopovi koji se nazivaju [[multiproteinski kompleks]] također imaju kvaternu strukturu. Primjeri uključuju [[nukleosom]] ei [[mikrotubule]]. Promjene u kvarternoj strukturi mogu se dogoditi putem[[Konformacija proteina|konformacijske promjene]] unutar pojedinih podjedinica ili preusmjeravanjem podjedinica u odnosu jedna na drugu. Upravo u takvim promjenama, koje su podloga [[kooperativno vezivanje|kooperativnosti]] i [[alozterija|alosterizacije]] u "multimernim" enzimima, mnogi proteini prolaze regulaciju i obavljaju svoju fiziološku funkciju. Navedena definicija slijedi klasični pristup biohemiji, uspostavljen u vrijeme kada je bilo teško utvrditi razliku između proteina i funkcionalne, proteinaste jedinice. U novije vreme poziva se na [[interakcija protein-protein|interakciju protein-protein]] kada se govori kvarternoj strukturi proteina i svi sklopovi proteina smatraju se kao [[proteinski kompleks]]. ==Nomenklatura== Broj podjedinica u [[oligomer]]nom kompleksu opisan je korištenjem imena koja završavaju na –mer (grčki za "dio, podjedinica"). Formalna i grčko-latinska imena uglavnom se koriste za prvih deset tipova i mogu se koristiti za do dvadeset podjedinica, dok se kompleksi višeg reda obično opisuju brojem podjedinica, a zatim slijedi –merni. {| border="1" |----- | valign="top" | * 1 = [[Proteinska podjedinica|Monomer/Podjedinica]] * 2 = [[proteinski dimer|Dimer]] * 3 = [[proteinsk trimer|Trimer]] * 4 = [[tetramerni protein|Tetramer]] * 5 = [[Pentamerni protein|Pentamer]] * 6 = Heksamer | valign="top" | * 7 = Heptamer * 8 = [[Oktamer]] * 9 = Nonamer * 10 = Dekamer * 11 = Undekamer * 12 = [[Dodekamer]] | valign="top" | * 13 = Tridekamer * 14 = Tetradekamer * 15 = Pentadekamer* * 16 = Heksadekamer * 17 = Heptadekamer* * 18 = Oktadekamer | valign="top" | * 19 = nonadecamer * 20 = [[Eikosamer]] * 21–mer * 22–mer * 23–mer * * itd. |} :<nowiki>*</nowiki>''Nema poznatih primjera'' Iako se kompleksi veći od oktamera rijetko primjećuju kod većine proteina, postoje neki važni izuzeci. [[Kapsida|Virusne kapside]] često su sastavljeni od višestrukih 60 proteina. Nekoliko molekulskih mašina se također nalaze u ćeliji, kao što su [[proteasom]] (četiri heptamerna prstena = 28 podjedinica), transkripcijski kompleks i [[splajsom]]. [[Ribosom]] je vjerovatno najveća molekulska mašina, a sastoji se od mnogo molekula [[RNK]] i proteina. U nekim slučajevima bjelančevine formiraju komplekse koji se tada spajaju u još veće komplekse. U takvim slučajevima koristi se nomenklatura, npr. "dimer dimera" ili "trimer dimera", kako bi se sugeriralo da se kompleks može disocirati na manje potkomplekse prije disocijacije u monomere. ==Determinacija== Broj podjedinica u proteinskom kompleksu često se može odrediti mjerenjem hidrodinamičkog molekulskog volumena ili mase netaknutog kompleksa, za što su potrebni prirodni uslovi rastvora. Za „presavijene“ proteina, masa se može zaključiti iz njenog volumena koristeći djelomičnu specifičnu zapreminu od 0,73 ml/g. Međutim, mjerenja zapremine su manje izvjesna od mjerenja mase, jer se čini da ''nepresavijeni'' proteini imaju puno veći volumen od presavijenih; potrebni su dodatni eksperimenti kako bi se utvrdilo je li neki nepresavijeni protein formirao oligomer. == Predviđanje == Neki [[bioinformatika|bioinformatički]] metodi razvijeni su za predviđanje kvarternih strukturnih atributa proteina na osnovu informacija o njihovim sekvencama, pomoću različitih načina [[pseudoaminokiselinski sastav|pseudoaminokiselinskog sasatava]] (vidi, naprimjer, reference<ref>{{cite journal |vauthors=Chou KC, Cai YD |title=Predicting protein quaternary structure by pseudo amino acid composition |journal=Proteins |volume=53 |issue=2 |pages=282–9 |date=novembar 2003 |pmid=14517979 |doi=10.1002/prot.10500 |url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Zhang SW, Chen W, Yang F, Pan Q |title=Using Chou's pseudo amino acid composition to predict protein quaternary structure: a sequence-segmented PseAAC approach |journal=Amino Acids |volume=35 |issue=3 |pages=591–8 |date=oktobar 2008 |pmid=18427713 |doi=10.1007/s00726-008-0086-x |url=}}</ref><ref>Xiao, X., Wang, P. & Chou, K. C. (2009) Predicting protein quaternary structural attribute by hybridizing functional domain composition and pseudo amino acid composition. Journal of Applied Crystallography 42, 169–173.</ref>). === Direktno mjerenje mase netaknutih kompleksa === * Taloženje-ravnoteža [[analitička ultracentrifuga]] * [[Ionizacija elektrosprejem|elektrosprejna]] [[masena spektrometrija]] * [[Spektrometrijski imunološki test]] MSIA === Direktno mjerenje veličine netaknutih kompleksa === * [[Rayleighovo raspršenje|Statičko rasipanje svjetlosti]] * [[Hromatografija za isključivanje veličine]] (potrebna je kalibracija) * [[Dualna polarizaciona interferometrija]] === Indirektno mjerenje veličine netaknutih kompleksa === * Brzina sedimentacije [[analitička ultracentrifugacija]] (mjeri se translacijska [[difuzijska konstanta]]) * [[Dinamičko raspršivanje svetlosti]] (meri se translacijska [[difuzijska konstanta]]) * Impulsni gradijent [[nuklearna magnetna rezonanca proteina|nuklearne magnetne rezonanca proteina]] (meri setranslacijska [[difuzijska konstanta]]) * [[Fluorescentna polarizacija]] (mjeri se rotacijska [[difuzijska konstanta]]) * [[Dielektrično opuštanje]] (mjeri se rotacijska [[difuzijska konstanta]]) * [[Dualna polarizacijska interferometrija]] (mjeri veličinu i gustoću kompleksa) Metode koje mjere masu ili volumen u uvjetima [[denaturacija (biohemija)|razvijanja]])] (kao što su [[Laserska desorpcija /ionizacija potpomognuta matriksom|MALDI-TOF]] [[masena spektrometrija]] i [[Natrij-dodecil-sulfat polifakrilamid gel elektroforeza|SDS-PAGE]] uglavnom nisu korisni, budući da neproduktivna stanja obično uzrokuju složenu pojavu za disocijaciju u monomere. Međutim, one se ponekad mogu primijeniti; naprimjer, eksperimentator može primijeniti SDS-PAGE nakon što je najprije primijenio tretman netaknutog kompleksa hemijskim reagensima [[unakrsna veza|unakrsne veze]] . == Interakcije protein-protein == {{glavni|Interakcija protein-protein}} Proteini su u stanju da formiraju vrlo uske komplekse. Naprimjer, [[inhibitor ribonukleaze]] veže se na ezim [[ribonukleaza A]] sa [[konstanta disocijacije|konstantnom disocijacije]] otprilike 20 fM. Ostali proteini su se razvili tako da se specifično vežu za neobične ostatke drugog proteina, npr. biotinske grupe (avidin), fosforilirane tirozine (SH2 domeni) ili segmente bogate prolinom (SH3 domeni). Interakcije proteina i proteina mogu se konstruirati tako da favoriziraju određena stanja oligomerizacije.<ref>{{Cite journal|last=Ardejani|first=Maziar S.|last2=Chok|first2=Xiao Ling|last3=Foo|first3=Ce Jin|last4=Orner|first4=Brendan P.|date=2. 4. 2013|title=Complete shift of ferritin oligomerization toward nanocage assembly via engineered protein–protein interactions|journal=Chemical Communications|language=en|volume=49|issue=34|pages=3528–3530|doi=10.1039/C3CC40886H|pmid=23511498|issn=1364-548X}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Protein]] * [[Primarna struktura proteina]] * [[Sekundarna struktura proteina]] * [[Tercijarna struktura proteina]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.ebi.ac.uk/msd/ The Macromolecular Structure Database] (MSD) at the European Bioinformatics Institute (EBI) – Serves a list of the Probable Quaternary Structure (PQS) for every protein in the [[Proteinska banka podataka]] (PDB). * [http://pqs.ebi.ac.uk/ PQS server] – PQS has not been updated since August 2009 * [http://www.ebi.ac.uk/msd-srv/prot_int/pistart.html PISA] – The Protein Interfaces, Surfaces and Assemblies server at the Macromolecular Structure Database. * [http://www.eppic-web.org EPPIC] – Evolutionary Protein–Protein Interface Classification: evolutionary assessment of interfaces in crystal structures * [https://web.archive.org/web/20070429162411/http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/elevy/3dcomplex/Home.cgi 3D complex] – Structural classification of protein complexes * Proteopedia – [http://www.proteopedia.org Proteopedia Home Page] The collaborative, 3D encyclopedia of proteins and other molecules. * PDBWiki – [http://PDBWiki.Org PDBWiki Home Page] – a website for community annotation of PDB structures. * ProtCID – [http://dunbrack2.fccc.edu/protcid ProtCID] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714221852/http://dunbrack2.fccc.edu/protcid/ |date=14. 7. 2018 }}—a database of similar protein–protein interfaces in crystal structures of homologous proteins. [[Kategorija:Proteini]] [[Kategorija:Struktura proteina]] [[Kategorija:Stereohemija]] e6eyq86iav7j6n3jv4brvlwcj128n6f Kreatin-kinaza 0 473074 3898931 3887787 2026-06-18T03:05:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898931 wikitext text/x-wiki {{infobox enzyme | Name = Kreatin-kinaza | EC_number = 2.7.3.2 | CAS_number = 9001-15-4 | IUBMB_EC_number = 2/7/3/2 | GO_code = 0004111 | slika = 3b6r.png | width = | opis_slike = [[Kristallografija|Kristalna struktura]] moždanog tipaof kreatin-kinaze sa ADP i kreatinom [[PDB|3b6r]].<ref>{{cite journal | vauthors = Bong SM, Moon JH, Nam KH, Lee KS, Chi YM, Hwang KY | title = Structural studies of human brain-type creatine kinase complexed with the ADP-Mg2+-NO3- -creatine transition-state analogue complex | journal = FEBS Letters | volume = 582 | issue = 28 | pages = 3959–65 | date = novembar 2008 | pmid = 18977227 | doi = 10.1016/j.febslet.2008.10.039 | doi-access = free }}</ref>}} '''Kreatin-kinaza''' ('''CK'''), poznata i kao '''kreatin-fosfokinaza''' ('''CPK''') ili '''fosfokreatin-kinaza''', je [[enzim]] ([[EC broj|EC: 2.7.3.2]]) u raznim tipovima tkiva i ćelija. CK katalizira konverziju [[kreatin]]a i koristi [[adenozin-trifosfat]] (ATP) za stvaranje [[fosfokreatin]]a (PCr) i [[adenozin-difosfat]] (ADP). Ova enzimska reakcija CK je reverzibilna i stoga se ATP može generirati iz PCr i ADP. U tkivima i ćelijama koje brzo troše ATP, posebno [[skeletni mišići]], ali i [[mozak]], [[fotoreceptorska ćelija]] u [[mrežnjača|mrežnjači]], [[dlaka|ćelija dlake]] [[unutrašnje uho|unutrašnjeg uha]], [[spermatozoid]]i i [[glatki mišić]]i, gdje PCr služi kao rezervoar energije za brzo puferiranje i regeneraciju ATP ''[[in situ]]'', kao i za unutarćelijski transport energije pomoću PCr šatla ili kruga.<ref name=pmid1731757>{{cite journal | vauthors = Wallimann T, Wyss M, Brdiczka D, Nicolay K, Eppenberger HM | title = Intracellular compartmentation, structure and function of creatine kinase isoenzymes in tissues with high and fluctuating energy demands: the 'phosphocreatine circuit' for cellular energy homeostasis | journal = The Biochemical Journal | volume = 281 ( Pt 1) | issue = 1 | pages = 21–40 | date = januar 1992 | pmid = 1731757 | pmc = 1130636 | doi = 10.1042/bj2810021 }}</ref> Stoga je kreatin-[[kinaza]] važan enzim u takvim tkivima.<ref name=pmid7808454>{{cite journal | vauthors = Wallimann T, Hemmer W | title = Creatine kinase in non-muscle tissues and cells | journal = Molecular and Cellular Biochemistry | volume = 133-134 | issue = 1 | pages = 193–220 | year = 1994 | pmid = 7808454 | doi = 10.1007/BF01267955 | eissn = 1573-4919 }}</ref> Klinički se kreatin-kinaza ispituje u krvnim testovima kao marker oštećenja tkiva bogatog CK, kao što je [[infarkt miokarda]] (srčani udar), [[rabdomioliza]] (teška razgradnja mišića), [[mišićna distrofija]] , autoimuni [[miozitis|miozitidi]] i [[akutna ozljeda bubrega]].<ref>{{cite journal | vauthors = Moghadam-Kia S, Oddis CV, Aggarwal R | title = Approach to asymptomatic creatine kinase elevation | journal = Cleveland Clinic Journal of Medicine | volume = 83 | issue = 1 | pages = 37–42 | date = januar 2016 | pmid = 26760521 | pmc = 4871266 | doi = 10.3949/ccjm.83a.14120 }}</ref> [[Image:Creatine-Kinase.svg|550px]] ==Tipovi== U ćelijama se "[[citosol]]ni" CK enzimi sastoje od dvije podjedinice, koje mogu biti ili ''B'' (tip mozga) ili ''M'' (tip mišića). Postoje, dakle, tri različita [[izoenzim]]a: CK-MM, CK-BB i CK-MB. Geni za ove podjedinice nalaze se na različitim [[hromosom]]ima: ''B'': 14q32 i ''M'': 19q13. Pored te tri '' citosolne'' izoforme CK, postoje i dva [[mitohondrija|mitohondrijka]] izoenzima kreatin-kinaza , ''sveprisutni'' i ''sarkomerni'' oblik. Funkcijska cjelina posljednje dvije mitohondrijske izoforme CK je [[oktamer]] koji se sastoji od po četiri dimera.<ref name=pmid16236486>{{cite journal | vauthors = Schlattner U, Tokarska-Schlattner M, Wallimann T | title = Mitochondrial creatine kinase in human health and disease | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular Basis of Disease | volume = 1762 | issue = 2 | pages = 164–80 | date = februar 2006 | pmid = 16236486 | doi = 10.1016/j.bbadis.2005.09.004 }}</ref> Dok je mitohondrijska kreatin-kinaza direktno uključena u stvaranje fosfo-kreatina iz mitohondrijskog ATP, citosolni CK regenerira ATP iz ADP, koristeći PCr. To se događa na unutarćelijskim mjestima gdje se ATP koristi u ćeliji, a CK djeluje kao ''[[in situ]]'' ATP regenerator. {| class="wikitable" border="1" |- ! Gen ! Protein |- | [[CKB]] | Moždana kreatin-kinaza, BB-CK |- | [[CKB|CKBE]] | Kreatin kinaza, ektopična ekspresija |- | [[CKM]] | Mišična kreatin-kinaza, MM-CK |- | [[CKMT1A]], [[CKMT1B]] | Mitohondrijska kreatin-kinaza 1; ubikvitinski mtCK ili <sub>u</sub>mtCK |- | [[CKMT2]] | Mitohondrijska kreatin-kinaza 2; sakomerna mtCK ili<sub>s</sub>mtCK |} Obrasci izoenzima razlikuju se u tkivima. [[Skeletni mišić]]i izražavaju CK-MM (98%) i nizak nivo CK-MB (1%). Nasuprot tome, [[miokard]] (srčani mišić) ekspimira CK-MM 70% i CK-MB 25-30%. CK-BB se pretežno ispoljava u mozgu i glatkim mišićima, uključujući vaskularno i maternično tkivo. == Atomska struktura == Prva atomska struktura vlastite kreatin-kinaze, riješena je 1996., rendgenskom [[kristalografija|kristalografijom]] proteina, bila je ona oktamerna, sarkomerna mitohondrijska CK (s-mtCK) mišićnog tipa (s-mtCK),<ref>Fritz-Wolf et al. 1996 http://publicationslist.org/data/theo.wallimann/ref-135/Fritz-Wolf-sMtCK%20structure.pdf</ref> praćena strukturom sveprisutnog mitohondrijskog CK (u-mtCK) 2000.<ref name="publicationslist.org">Eder et al. 2000 http://publicationslist.org/data/theo.wallimann/ref-101/Eder-X-ray.uMtCK.pdf</ref> Both mt-CK isoforms form octameric structures (built of 4 banana-like dimers) with a four-fold symmetry and a central channel.<ref name="publicationslist.org"/><ref>Schnyder et al. 1990 http://publicationslist.org/data/theo.wallimann/ref-184/Schnyder%201990%20Crystallization%20and%20preliminary%20X-ray%20of%20MtCk%20J%20Mol%20Biol.pdf</ref><ref>Schnyder et al. 1991 http://publicationslist.org/data/theo.wallimann/ref-180/SchnyderT_Gross-MtCK-crystal-EMs.pdf</ref> Atomska struktura dimernog citosolnog tipa mozga BB-CK, u obliku banane, riješena je 1999., u rezoluciji 1,4&nbsp; [[angstrem|Å]].<ref name=Eder_1999>{{cite journal | last=Eder | first=Michael | last2=Schlattner | first2=Uwe | last3=Wallimann | first3=Theo | last4=Becker | first4=Andreas | last5=Kabsch | first5=Wolfgang | last6=Fritz-Wolf | first6=Karin | title=Crystal structure of brain-type creatine kinase at 1.41 Å resolution | journal=Protein Science | publisher=Wiley | volume=8 | issue=11 | date=31. 12. 2008 | issn=0961-8368 | doi=10.1110/ps.8.11.2258 | pages=2258–2269|PMID=10595529|PMC=2144193}}</ref> Cytosolic BB-CK, as well as muscle-type MM-CK are both forming banana-shaped symmetric dimers, with one catalytic active site in each subunit.<ref>Hornemann et al. 2000 http://publicationslist.org/data/theo.wallimann/ref-96/Hornmann-CK-dimer.pdf</ref> == Funkcije == [[mitohondrija|Mitohondrijska]] kreatin-kinaza (CK<sub>m</sub>) prisutna je u mitohondrijskom intermembranskom prostoru, gdje regenerira [[fosfokreatin]] (PCr) iz mitohondrijski generiranih ATP i [[kreatin]] (Cr ) unesenih iz [[citosol]]a. Osim dva mitohondrijska oblika izoenzima CK, to jest, sveprisutni mtCK (prisutan u mišićnim tkivima) i sarkomerni mtCK (prisutan u mišićnoj sarkomeri), u citosolu su prisutne i tri citosolne izoforme CK, ovisno o tkivu. Dok se MM-CK izražava u [[sarkomera]]ma, odnosno skeletnim i srčanim mišićima, MB-CK se izražava u srčanim mišićima, a BB-CK u glatkim i u većini nemišićnih tkiva. Mitohondrijska mtCK i citosolna CK povezane su u takozvani PCr / Cr-šatl ili krug. PCr generirani mtCK u mitohondrijima prebacuje se u citosolni CK, koji je povezan sa procesima ovisnim o ATP, npr. ATPazama, kao što su aktomiozinska ATPaza i kalcij ATPaza uključene u kontrakciju mišića, a natrij / kalij ATPaza uključene u zadržavanje natrija u bubrezima. Vezani citosolni CK prihvata PCr provučen kroz ćeliju i koristi [[ADP]] za regeneraciju [[ATP]], koji zatim ATPaze mogu koristiti kao izvor energije (CK je usko povezan s ATPazama, čineći funkcionalno povezani mikrokomodjel). PCr nije samo energetski pufer, već i ćelijski transportni oblik energije između potćelijskih mjesta proizvodnje energije (ATP) (mitohondrije i [[glikoliza]]) i onih za iskorištavanje energije (ATPaze).<ref name = pmid1731757/> Dakle, CK poboljšava kontraktilnost skeleta, srca i glatkih mišića, te je uključena u stvaranje [[krvni pritisak|krvnog pritiska]].<ref name="pmid17075013">{{cite journal | vauthors = Brewster LM, Mairuhu G, Bindraban NR, Koopmans RP, Clark JF, van Montfrans GA | title = Creatine kinase activity is associated with blood pressure | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 19 | pages = 2034–9 | date = novembar 2006 | pmid = 17075013 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.584490 | doi-access = free }}</ref> Pored toga, djelovanje ADP-habanja kreatin-kinaze podrazumijeva se u [[krvarenje|krvarenju]]; osobe sa visoko povišenim CK u plazmi mogu biti sklone velikim krvarenjima.<ref name="pmid32572751">{{cite journal | vauthors = Brewster LM | title = Creatine Extracellular creatine kinase may modulate purinergic signalling | journal = Purinergic Signalling | date = juni 2020 | pmid = 32572751 | doi = 10.1007/s11302-020-09707-0 | pmc = 7524943 }}</ref> == Laboratorijsko testiranje == {{infokutija bolest | ime = Serumska kreatin-kinaza *Namjena: Otkrivanje [[mišić|oštećenja mišića]]<ref name="labtestsonline.org">{{cite web | title=Creatine Kinase (CK) | website=labtestsonline.org | url=https://labtestsonline.org/tests/creatine-kinase-ck | access-date=24. 12. 2019 | archive-date=9. 2. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200209112945/https://labtestsonline.org/tests/creatine-kinase-ck | url-status=dead }}</ref> *Testiranje: Količina kreatin-kinaze u krvi<ref name="labtestsonline.org"/> *Referentni raspon: 60 – 400 IU/L }} CK se često utvrđuje rutinski u [[medicinska laboratorija|medicinskoj laboratoriji]]. Nekada se to posebno određivalo kod pacijenata sa [[bol|boli u prsima]], ali ovaj test zamijenjen je [[troponin]]om. Normalne vrijednosti u stanju mirovanja su obično između 60 i 400 IU/[[litar|L]],<ref name = "Armstrong_2008"/> gdje je jedna jedinica [[aktivnost enzima]], tačnije količina enzima koji će katalizirati 1 μmol supstrata u minuti, pod određenim uslovima (temperatura, pH, koncentracij supstrata i aktivatori.<ref name = "Bishop_2004" />) Ovaj test nije specifičan za tip CK koji je povišen. Kreatin-kinaze u krvi može biti puno i kod zdravih i kod bolesnih. Vježba povećava odliv kreatin-kinaze u [[krvotok]] do sedmicu dana, a to je najčešći uzrok visokog CK u krvi.<ref name=pmid21063205>{{cite journal | vauthors = Johnsen SH, Lilleng H, Wilsgaard T, Bekkelund SI | title = Creatine kinase activity and blood pressure in a normal population: the Tromsø study | journal = Journal of Hypertension | volume = 29 | issue = 1 | pages = 36–42 | date = januar 2011 | pmid = 21063205 | doi = 10.1097/HJH.0b013e32834068e0 }}</ref> Nadalje, visoki CK u krvi može biti povezan sa visokim unutarćelijskim CK, kao što je kod osoba afričkog porijekla.<ref name=pmid22438879>{{cite journal | vauthors = Brewster LM, Coronel CM, Sluiter W, Clark JF, van Montfrans GA | title = Ethnic differences in tissue creatine kinase activity: an observational study | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 3 | pages = e32471 | date = 16. 3. 2012 | pmid = 22438879 | pmc = 3306319 | doi = 10.1371/journal.pone.0032471 | editor-first = Valdur | editor-last = Saks | bibcode = 2012PLoSO...732471B }}</ref> Konačno, visoka CK u krvi može biti pokazatelj oštećenja tkiva bogatog CK, kao što su u poremećajima zvanim [[rabdomioliza]], [[infarkt miokarda]], [[miozitis]] i [[miokarditis]]. To znači da kreatin-kinaza u krvi može biti povišena u širokom rasponu kliničkih stanja, uključujući upotrebu lijekova, kao što su [[statini]]; endokrini poremećaji poput [[hipotireoza]];<ref name="pmid16392619">{{cite journal | vauthors = Hekimsoy Z, Oktem IK | title = Serum creatine kinase levels in overt and subclinical hypothyroidism | journal = Endocrine Research | volume = 31 | issue = 3 | pages = 171–5 | year = 2005 | pmid = 16392619 | doi = 10.1080/07435800500371706 }}</ref> i bolesti i poremećaji skeletnih mišića uključujući [[maligna hipertermijamalignu hipertermiju]],<ref name="pmid23400941">{{cite journal | vauthors = Johannsen S, Berberich C, Metterlein T, Roth C, Reiners K, Roewer N, Schuster F | title = Screening test for malignant hyperthermia in patients with persistent hyperCKemia: a pilot study | journal = Muscle & Nerve | volume = 47 | issue = 5 | pages = 677–81 | date = maj 2013 | pmid = 23400941 | doi = 10.1002/mus.23633 }}</ref> i [[neurolepsijski maligni sindrom]].<ref name="pmid8101383">{{cite journal | vauthors = O'Dwyer AM, Sheppard NP | title = The role of creatine kinase in the diagnosis of neuroleptic malignant syndrome | url = https://archive.org/details/sim_psychological-medicine_1993-05_23_2/page/323 | journal = Psychological Medicine | volume = 23 | issue = 2 | pages = 323–6 | date = maj 1993 | pmid = 8101383 | doi = 10.1017/s0033291700028415 }}</ref> Nadalje, [[CPK-MB test|određivanje izoenzima]] široko se koristi kao indikacija za oštećenje miokarda u srčanim udarima. Mjerenje [[troponin]]a je uglavnom zamijenilo ovo u mnogim bolnicama, iako se neki centri i dalje oslanjaju na CK-MB. [[Datoteka: Blood values sorted by mass and molar concentration.png|thumb|550px|left|[[Referentni rasponi krvnih pretraga]], upoređujući sadržaj kreatin-kinaze u krvi u (prikazano žuto blizu centra) sa ostalim sastojcima.]] == Također pogledajte == *[[Referentni rasponi krvnih pretraga]] == Reference == {{refspisak|32em|refs = <ref name = "Armstrong_2008">{{cite book | first1=April W. | last1=Armstrong | first2 = David E. | last2 = Golan | chapter=Pharmacology of Hemostasis and Thrombosis | chapter-url=https://books.google.com/books?id=az8uSDkB0mgC&pg=PA387 | editor-first1=David E. | editor-last1 = Golan | editor-first2=Armen H. | editor-last2 = Tashjian | editor-first3=Ehrin J. | editor-last3 = Armstrong | editor-first4=April W. | editor-last4 = Armstrong | title=Principles of pharmacology: the pathophysiologic basis of drug therapy | publisher=[[Lippincott Williams & Wilkins]] | location=[[Philadelphia]] | year=2008 | page=388 | isbn=978-0-7817-8355-2 | oclc=76262148}}</ref> <ref name = "Bishop_2004">{{cite book | editor-first1 = Michael L. | editor-last1 = Bishop | editor-first2 = Edward P. | editor-last2 = Fody | editor-first3 = Larry E. | editor-last3 = Schoeff | title=Clinical chemistry: principles, procedures, correlations | url = https://archive.org/details/clinicalchemistr0005unse | publisher=Lippincott Williams & Wilkins | location=[[Philadelphia]] | year=2004 | page=[https://archive.org/details/clinicalchemistr0005unse/page/243 243] | isbn=978-0-7817-4611-3 | oclc=56446391}}</ref> }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120622120556/http://static.mda.org/publications/quest/q71ss-cktest.html Simply stated at mdausa.org] * {{MeshName|Creatine+Kinase}} * CPK isoenzymes test {{MedlinePlus|003504}} * CK at [http://labtestsonline.org/understanding/analytes/ck/tab/test Lab Tests Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728010513/https://labtestsonline.org/understanding/analytes/ck/tab/test/ |date=28. 7. 2017 }} {{Mitohondrijski enzimi}} {{Enzimi metabolizma aminokiselina}} {{Testovi krvi}} {{Kinaze}} {{Enzimi}} {{Portal|Biologija|border=no}} [[Kategorija:Hemijska patologija]] [[Kategorija:EC 2.7.3]] [[Kategorija:Enzimi]] 9fcwbghz47c4tsh9oloyi8c2auwkdnu Laboratorijski miš 0 478224 3898941 3891796 2026-06-18T07:58:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898941 wikitext text/x-wiki [[slika:Vector diagram of laboratory mouse (black and white).svg|thumb|250px|Crtež laboratorijskog miša]] [[slika:Scid mouse.jpg|thumb|250px| Laboratorijski miš soja albino [[SCID]]]] [[slika:Lab mouse mg 3244.jpg|thumb|250px| Laboratorijski miš sa srednjom bojom ovratnika]] '''Laboratorijski miš'''ili '''lab miš''' jest mali [[sisar]] iz [[red (biologija)|reda]] [[glodari|glodara]], koji se uzgaja i koristi za [[nauka|naučna istraživanja]]. Laboratorijski [[miševi]] su obično iz vrste ''[[Mus musculus]]''. Oni su najčešće korišteni model istraživanja sisara i koriste se za istraživanja u [[genetika|genetici]], [[psihologija|psihologiji]], [[medicina|medicini]] i drugim naučnim disciplinama. Miševi pripadaju [[kladus]]u [[Euarchontoglires]], koji uključuje i ljude. Ova bliska veza, povezana visoka [[homologija (biologija)|homologija]] s ljudima, njihova lahkoća održavanja i rukovanja i visoka stopa reprodukcije, čine miševe posebno pogodnim modelima za istraživanje orijentirano na čovjeka. Sekvenciran je njegov [[genom]] i mnogi mišji geni imaju ljudske [[homolog]]e.<ref>{{cite web|url=http://www.informatics.jax.org/greenbook/frames/frame11.shtml |title=MGI — Biology of the Laboratory Mouse |publisher=Informatics.jax.org |access-date=29. 7. 2010}}</ref> Ostale vrste miševa koje se ponekad koriste u laboratorijskim istraživanjima uključuju dvije američke vrste, bijelonogi miš (''[[Peromyscus leucopus]]'') i sjevernoamerički jelenski miš (''[[Peromyscus maniculatus]]''). == Historijat upotrebe kao biološkog modela == Miševi se koriste u biomedicinskim istraživanjima od 17. stoljeća (od 30. maja 1678.), kada ih je [[William Harvey]] koristio za svoje studije o reprodukciji i cirkulaciji krvi, a [[Robert Hooke]] ih je upotrebljavao u istraživanjima biološke posljedice porasta [[zračni pritisak|zračnog pritiska]].<ref name="Hedrich">{{cite book|title=The Laboratory Mouse|editor= Hedrich, Hans |publisher=Elsevier Science|chapter=The house mouse as a laboratory model: a historical perspective|isbn=9780080542539|date= 21. 8. 2004 }}</ref> Tokom 18. stoljeća [[Joseph Priestley]] i [[Antoine Lavoisier]] koristili su miševe za proučavanje [[respiratorni sistem|disanja]]. U 19. stoljeću [[Gregor Mendel]] proveo je svoja rana ispitivanja nasljeđivanja na boji mišje dlake, ali je njegov pretpostavljeni zatražio da zaustavi uzgajanje u svojoj ćeliji "smrdljivih bića koja su, pored toga, kopulirala i imala seks".<ref name="Hedrich"/> Zatim je preusmjerio svoja ispitivanja na [[grašak]], ali kako su njegova zapažanja objavljena u pomalo opskurnom botaničkom časopisu, gotovo su ignorirana preko 35 godina, dok nisu ponovno otkrivena početkom 20. Stoljrća, 1902. [[Lucien Cuénot]] objavio je rezultate svojih eksperimenata na miševima koji su pokazali da Mendelovi zakoni nasljeđivanja vrijede i za životinje – rezultati koji su ubrzo potvrđeni i prošireni na druge vrste.<ref name="Hedrich"/> Početkom 20. stoljeća, Harvardski dodiplomski ''Clarence Cook Little'' izvodio je studije genetike miša u laboratoriji ''Castle Ernest Castle''. Little i Castle usko su surađivali s [[Abbie Lathrop]], koja je bila uzgajivačica [[elegantni miš|elegantnih miševa]] i pacova koje je prodavala hobistima glo i čuvarima egzotičnih kućnih ljubimaca, a kasnije je počela u velikom broju prodavati naučnim istraživačima.<ref name="Steensma">{{cite journal | vauthors = Steensma DP, Kyle RA, Shampo MA | title = Abbie Lathrop, the "mouse woman of Granby": rodent fancier and accidental genetics pioneer | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 85 | issue = 11 | pages = e83 | date = novembar 2010 | pmid = 21061734 | pmc = 2966381 | doi = 10.4065/mcp.2010.0647 }}</ref> Zajedno su generirali DBA (razrijeđeni, smeđi i ne-Agouti) soj miša [[inbriding|ukrštanjem u srodstvu]] i pokrenuli sistematsko generiranje inbred sojeva.<ref>{{cite web |url=https://immunology.hms.harvard.edu/about-us/history |title=History of Immunology at Harvard |vauthors=Pillai S |work=Immunology.HMS.Harvard.edu |publisher=Harvard Medical School |access-date=19. 12. 2013 |archive-date=20. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220022416/https://immunology.hms.harvard.edu/about-us/history |url-status=dead }}</ref> Otad se miš intenzivno koristi kao [[model-organizam]] i povezan je s mnogim važnim biološkim otkrićima 20. i 21. stoljeća.<ref name = "Hedrich"/> ''Jackson Laboratory'' u ''Bar Harbor, Maine'' sada je jedan od najvećih svjetskih dobavljača laboratorijskih miševa, sa oko tri miliona miševa godišnje.<ref name="economist.com">{{Cite news |url= https://www.economist.com/news/christmas-specials/21712058-evolution-scientific-mainstay-worlds-favourite-lab-animal-has-been-found |title=The world's favourite lab animal has been found wanting, but there are new twists in the mouse's tale |work=The Economist |access-date=10. 1. 2017}}</ref> Laboratorija je također svjetski izvor za više od 8.000 sojeva genetički definiranih miševa i dom je baze podataka [[Informatika o mišjem genomu]].<ref>{{Cite web |url=https://www.criver.com/files/pdfs/rms/jax/rm_d_jax_eu_partnership.aspx |title=JAX Mice and Research Services |date=2016 |work=CRiver.com |publisher=Charles River Laboratories |access-date=10. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150818061606/http://www.criver.com/files/pdfs/rms/jax/rm_d_jax_eu_partnership.aspx |archive-date=18. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Razmnožavanje == [[slika:Day-old mice.JPG|right|thumb|280px|Jednodnvni mladunci]] Početak razmnožavanja javlja se u dobi oko 50 dana i kod ženki i kod mužjaka, iako ženke svoj prvi [[estrus]] mogu imati nakon 25–40 dana. Miševi su poliestrousni i uzgajaju se tokom cijele godine; [[ovulacija]] je spontana. Trajanje [[estrus|estrousnog ciklusa]] je 4-5 dana i traje oko 12 sati, a javlja se u večernjim satima. [[Vagina|Vaginski]] razmazi korisni su u vremenskim procjenama parenja, kako bi se utvrdila faza estrousnog ciklusa. Parenje se može potvrditi prisustvom [[kopulacija|kopulacijskog čepa]] u vagini do 24 sata nakon parenja. Prisustvo sperme na vaginskom razmazu također je pouzdan pokazatelj parenja.<ref name = lvma>Louisiana Veterinary Medical Association Archived 2012-08-03 at archivechived from the original on 18 August 2015. Retrieved 10 January 2016.</ref> Prosječni period trudnoće je 20 dana. Plodni [[postporođajni estrus]] javlja se 14–24 sata nakon [[porod|rađanja]], a istovremena laktacija i [[trudnoća|gestacija]] produžavaju trudnoćuu za 3–10 dana, zbog zakašnjele implantacije. Prosječna veličina [[leglo (životinja)|legla]] je 10–12, tokom optimalne proizvodnje, ali je u velikoj mjeri ovisna o soju. Kao opće pravilo, [[inbriding|inbred]] miševi imaju tendenciju za duži period trudnoće i manja legla od [[ukrštanje van srodstva|autbrednih]] i [[Hibrid (biologija)|hibridnih]] miševa. Mladunci po rođenju teže 0,5 – 1,5 g, bez dlake su i zatvorenih kapaka i ušiju. Mladunci se odbijaju od sisanje u dobi tri sedmice, kada teže otprilike oko 10 – 12 g. Ako se ženka ne pari za vrijeme postporođajnog estrusa, nastavlja s ciklusom od 2–5 dana nakon odbića.<ref name=lvma/> Novorođeni mužjaci razlikuju se od novorođenih ženki po primjetno većoj [[anogenitalna distanca|anogenitalnoj distanci]] i većoj [[genitalna papila|genitalnoj papili]] u mužjaka. To se najbolje vidi podizanjem repova i upoređivanjem [[perineum]]a.<ref name = lvma /> == Genetika i sojevi == Miševi pripadaju [[kladus]]u [[sisari]] (grupi koju čine predak i svi njegovi potomci) [[Euarchontoglires]], što znači da su oni među najbližim ne[[primat]]skim srodnicima ljudi, zajedno sa [[Lagomorpha|lagomorfima]], [[verirovka]]ma i [[lemuri|letećim lemurima]]. {{Clade | label1=[[Euarchontoglires]] | 1={{Clade | label1='''Glires''' | 1={{Clade | 1=[[Rodentia]] (glogari) | 2=[[Lagomorpha]] (kunići, zečevi, pikasi)}} | label2=[[Euarchonta]] | 2={{Clade | 1=[[Scandentia]] (verirovke) | label2=[[Primatomorpha]] | 2={{Clade | 1=[[Dermoptera]] (leteći lemuri) | 2={{Clade | 1=[[Primati]] (†[[Plesiadapiformes]], [[Strepsirrhini]], [[Haplorrhini]])}} }} }} }} }} Laboratorijski miševi su iste vrste kao i [[miš|kućni miš]]; međutim, često se veoma razlikuju u [[ponašanje|ponašanju]] i [[fiziologija|fiziologiji]]. Postoje stotine utvrđenih [[inbriding|inbred]], [[autbriding|autbred]] i [[transgeneza|transkenih]] sojeva. '''[[Soj (biologija)|Soj]]''', u odnosu na glodare, skupina je u kojoj su svi članovi što je moguće više genetički identični. U laboratorijskih miševa to se postiže putem [[inbriding]]a. Imajući ovaj tip populacije, moguće je provoditi eksperimente o ulozi gena ili eksperimente koji isključuju genetičke varijacije kao faktor. Suprotno tome, nesrodne populacije se koriste kada su identični [[genotip]]ovi nepotrebni ili je potrebna populacija sa genetičkim varijacijama, a obično se nazivaju ''stokovi'', a ne ''sojevi''.<ref name=mgi>{{cite web |title=Rules and guidelines for nomenclature of mouse and rat strains |url= http://www.informatics.jax.org/mgihome/nomen/strains.shtml#oacc}}</ref><ref name="isogenic">{{cite web |title=Outbred stocks |url= http://isogenic.info/html/outbred_stocks.html}}</ref> Razvijeno je preko 400 standardiziranih, [[inbriding|inbred]] sojeva laboratorijskog miša. Većina laboratorijskih miševa su hibridi različitih [[podvrsta]], najčešće ''Mus musculus domesticus'' i ''Mus musculus musculus''. Laboratorijski miševi mogu imati razne boje dlake, uključujući aguti, crnu i [[albino]]. Mnogi su laboratorijski sojevi (ali ne svi) iz ukrštanja u srodstvu. Različiti sojevi identificiraju se pomoću specifičnih kombinacija slova i brojeva; naprimjer [[C57BL/6]] i [[BALB/ c]]. Prve takve samooplodne sojeve proizveo je 1909. [[C. C. Little|Clarence Cook Little]], koji je uticao na popularizaciju miša kao laboratorijskog organizma.<ref>{{cite journal | vauthors = Crow JF | title = C. C. Little, cancer and inbred mice | journal = Genetics | volume = 161 | issue = 4 | pages = 1357–61 | date = august 2002 | pmid = 12196385 | pmc = 1462216 | url = http://www.genetics.org/cgi/content/full/161/4/1357 }}</ref> Za 2011. procjenjuje se da je 83% laboratorijskih glodara u SAD-u bili laboratorijski miševi C57BL/6.<ref name="Trouble">{{cite journal |url= http://www.slate.com/articles/health_and_science/the_mouse_trap/2011/11/black_6_lab_mice_and_the_history_of_biomedical_research.html |title=The trouble with Black-6 |journal=Slate | vauthors = Engber D |date=2011 |access-date=19. 11. 2013}}</ref> === Genom === Sekvenciranje [[genom]]a laboratorijskog miša dovršeno je krajem 2002., korištenjem soja C57BL/6. Ovo je bio drugi genom sisara koji je sekvenciran nakon ljudi.<ref name ="Trouble"/>[[Haploid]]ni genom dugačak je oko tri milijarde [[bazni par|baznih parova]] (3.000 Mb, raspoređenih u 19 [[autosom]]nih hromosoma plus 1, odnosno dva [[spolni hromosom|spolna hromosoma]]), dakle jednaka veličini ljudskog genoma. Procjena broja gena sadržanih u mišjem genomu je teška, dijelom i zbog toga što se o definiciji [[gen]]a još uvijek raspravlja i proširuje. Sadašnji broj gena za primarno kodiranje u laboratorijskog miša je 23.139,<ref name="Ensembl">{{cite web |title=Mouse assembly and gene annotation |url= http://useast.ensembl.org/Mus_musculus/Info/Annotation |work=[[Ensembl]] |access-date=29. 7. 2013}}</ref> u poređenju sa ljudskim od procijenjenih 20.774.<ref name="Ensembl" /> === Mutantni i transgeni sojevi === [[slika:GFP Mice 01.jpg|right|thumb|200px| Dva miša sa ekspresijom pojačanih zelenih fluorescentnih proteina pod UV osvjetljenjem, uz bok jednog običnog miša s netransgene roditeljske linije]] [[slika:Fatmouse.jpg|thumb|200px|Poređenje nokaut [[ob/ob iš|gojaznog]] i normalnog laboratorijskog miša]] Brojni postupci stvorili su razne [[mutacija|mutirane]] sojeve miševa. Mali izbor od mnogih dostupnih sojeva uključuje – * Miševi dobijeni iz običnog [[Razmnožavanje|uzgoja]] i [[inbrIding]]a: ** [[NOD miševi|Negojazni dijabetički (NOD) miševi]], koji razvijaju [[dijabetes melitus tip 1]]. ** ''Murphy Roths'' veliki (MRL) miševi, neobičnih [[Regeneracija (biologija)|regenerativnih]] kapaciteta<ref>{{cite web | url = http: //jaxmice.jax.org/strain/002983 .html | title = Baza podataka miševa JAX - 002983 MRL.CBAJms-Fas / J | work = Jaxmice.jax.org | publisher = Jackson Laboratory | lokacija = Bar Harbor, Maine | datum pristupa = 29. srpnja 2010.} }</ref> ** Miševi koji šepaju, koji hodaju kružno, zbog mutacije koja negativno utiče na njihovo [[unutrašnje uho]] ** [[imunodeficijencija|imunodeficijentni]] [[goli miš]]evi, bez dlake i [[timus]]a: ti miševi ne proizvode [[T-limfocit]]e; zato ne uspostavljaju ćelijski [[imunski odgovor]]. Koriste se za istraživanja u [[imunologija|imunologiji]] i [[transplantacija|transplantaciji]]. ** miševi sa [[SCID|teškom kombiniranom imunodeficijencijom]] (SCID) miševi, s gotovo potpuno neispravnim [[imunski sistem|imunskim sistemom]] ** [[FVB miševi]], čija velika veličina legla i veliki pronukleus oocita ubrzavaju uporabu u genetičkim istraživanjima * [[Genetički modificirani miš|Transgeni miševi]], sa stranim genima umetnutim u njihov genom: ** Nenormalno veliki miševi s insercijskim genom pacovskog [[hormon rasta|hormona rasta]] ** [[Onkomiš]]evi, s aktiviranim [[onkogen]]om, kako bi se značajno povećala učestalost [[kancer]]a ** [[Dugotrajno potenciranje|Doogie miševi]], s poboljšanom funkcijom [[receptor NMDA|receptora NMDA]], što rezultira poboljšanjem [[pamćenje|memorije]] i [[učenje|učenja]] * [[Nokaut-miš]]evi, gdje je određeni gen onemogućen pomoću tehnike poznate kao [[nokaut gena]]: svrha je proučiti funkciju genskog proizvoda ili simulirati ljudsku bolest ** Debeli miševi, skloni pretilosti zbog nedostatka karboksipeptidaze E ** Snažni mišićavi miševi, s onesposobljenim genom za [[miostatin]], s nadimkom "moćni miševi". Od 1998. godine moguće je [[kloniranje]] miševa iz ćelija dobijenih od odraslih životinja. === Postupci injektiranja === [[Načini primjene lijeka|Način primjene]] injekcija na laboratorijskim miševima uglavnom su [[potkožna injekcija|potkožna]], [[umutarperitoneaumska injekcija|intraperitoneumska]] i [[unutavenska injekcija|intravenska]]. [[unutarmišićna injekcija|Unutarmišićna primjena]] se ne preporučuje, zbog male mišićne mase.<ref name="duke">{{cite web|title=Guidelines for Selecting Route and Needle Size|url=http://vetmed.duhs.duke.edu/guidelines_for_needle_size_volume.htm|publisher=Duke University and Medical Center - Animal Care & Use Program|access-date=8. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100609221642/http://vetmed.duhs.duke.edu/guidelines_for_needle_size_volume.htm|archive-date=9. 6. 2010}}</ref> [[Unutarcerebralna injekcija|Unutarcerebralna primjena]] također je moguća. Svaka ruta ima preporučeno mjesto ubrizgavanja, približnu [[tablica poređenja mjerača igle|mjeru igle]] i preporučeni maksimalni ubrizgani volumen, odjednom na jednom mjestu, kako je navedeno u donjoj tabeli: {|class="wikitable" ! [[Načini primjene lijeka|Način]] !! Preporučeno mjesto<ref name="duke"/> !! [[Tablica poređenja mjerača igle|Mjera igle]] <ref name = duke /> || Maksimalni volumen<ref name=drexel>[http://www.drexelmed.edu/documents/ULAR/IACUC_drugs.pdf A Compendium of Drugs Used for Laboratory Animal Anesthesia, Analgesia, Tranquilization and Restraint] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606212907/http://www.drexelmed.edu/documents/ULAR/IACUC_drugs.pdf |date=6. 6. 2011 }} at Drexel University College of Medicine. Retrieved April 2011</ref> |- | [[potkožna injekcija|Potkožno]] || Leđa, između [[skapula]] || 25–26 [[Tablica poređenja mjerača igle|ga]] || 2 – 3 [[mililitar|ml]] |- | [[umutarperitoneumska injekcija|Unutarperitoneumski]] || [[Lijevi donji kvadrant]] || 25–27 ga || 2–3 ml |- | [[Unutarvenska injekcija|Unutarvenski]] || [[Bočna repna vena]] || 27–28 ga || 0,2 ml |- | [[unutarmišićna injekcija|Unutarmišićni]] || Stražnji ud, repno bedro || 26–27 ga || 0,05 ml |- | [[Unutarmoždana injekcija|Unutarcerebralni]] || Kranij || 27 ga |} Da bi se olakšalo intravensko ubrizgavanje u rep, laboratorijski miševi mogu se pažljivo zagrijati pod žaruljama da [[vazodilatacija|prošire]] krvne sudove. === Anestezija === Uobičajeni režim [[opća anestezija|opće anestezije]] za kućnog miša je [[ketamin]] (u dozi od 100&nbsp;mg po kg tjelesne težine) plus [[ksilazin]] (u dozi od 5–10&nbsp;mg po kg), injektira se intraperitonealno.<ref name=duke-anesthesia>[http://vetmed.duhs.duke.edu/guidelines_for_anesthetics_systemic_mouse.htm Guidelines for Systemic Anesthetics (Mouse)] From Duke University and Medical Center - Animal Care & Use Program. Retrieved April 2011</ref> It has a duration of effect of about 30 minutes.<ref name=duke-anesthesia/> === Eutanazija === Odobreni postupci za [[eutanazija|eutanaziju]] laboratorijskih miševa uključuju komprimirani [[plin]] [[ugljik-dioksid|CO<sub>2</sub>]], injekcijski [[barbiturat]]ni [[anestetici]], inhalacijski anestetici, poput halotana, i fizički metodi, kao što su iščašenje vrata i odrubljivanje glave (dekapitacija).<ref>{{cite web |url=http://www.theodora.com/rodent_laboratory/euthanasia.html |title=Euthanasia |work=Basic Biomethodology for Laboratory Mice |access-date=17. 10. 2012}}</ref> == Osjetljivost na patogene == Nedavno istraživanje otkrilo je mišji [[astrovirus]] u laboratorijskih miševa u više od polovine istraženih američkih i japanskih instituta.<ref>{{cite journal | vauthors = Ng TF, Kondov NO, Hayashimoto N, Uchida R, Cha Y, Beyer AI, Wong W, Pesavento PA, Suemizu H, Muench MO, Delwart E | display-authors = 6 | title = Identification of an astrovirus commonly infecting laboratory mice in the US and Japan | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 6 | pages = e66937 | year = 2013 | pmid = 23825590 | pmc = 3692532 | doi = 10.1371/journal.pone.0066937 | bibcode = 2013PLoSO...866937N }}</ref> Mišji astrovirus pronađen je u devet sojeva miševa, uključujući [[NSG miš|NSG]], [[NOD-SCID]], [[NSG-3GS]], [[C57BL6]]-''Timp-3<sup>−/−</sup>'', [[uPA-NOG]], [[B6J]], ICR, [[Bash2]], and [[BALB/C]], sa različitim stepenima prevalencije. Patogenost mišjeg astrovirusa nije bila poznata. == Veličina tržišta == Predviđa se da će svjetsko tržište genetički promijenjenih miševa narasti na 1,59 milijardi dolara do 2022. godine, rastući stopom od 7,5 posto godišnje.<ref>{{cite news | vauthors = Einhorn B |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2019-04-01/china-s-demand-for-17-000-gene-altered-lab-mice-is-skyrocketing |title=China's Selling Genetically-Modified Mice for $17,000 a Pair |work=Bloomberg News |date=1. 4. 2019 |access-date=2. 4. 2019 }}</ref> == Također pogledajte== *[[Miš]] * [[Laboratorijski pacov]] * [[Testiranje na životinjama]] * [[Ispitivanje na na životinjama]] * [[Životinjski model]] * [[Identifikacija životinje]] * [[Mišji modeli kolorektalnog i crijevnog karcinoma]] * [[Testiranje kozmetike na životinjama]] * [[Spomenik laboratorijskom mišu]] == Reference== {{refspisak|30em}} == Dopunska literatura == {{Refbegin}} * {{cite book | vauthors = Musser GG, Carleton MD |chapter=Superfamily Muroidea |editor=Wilson, D.E. |editor2=Reeder, D.M. |title=Mammal Species of the World: a taxonomic and geographic reference |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |year=2005 |isbn=978-0-8018-8221-0 |pages=894–1531 |chapter-url=http://www.bucknell.edu/msw3 |edition=3rd }} * {{cite book | vauthors = Nyby J |chapter=Ch. 1 Auditory communication in adults |editor=Willott, James F. |title=Handbook of Mouse Auditory Research: From Behavior to Molecular Biology |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |year=2001 |pages=3–18 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Lab mice}} {{Wikivrste|Mus musculus}} '''Taksonomija''' * http://www.findmice.org/ '''Genetika''' * [http://www.ensembl.org/Mus_musculus/ Ensembl Mus musculus genome browser], from the [[Ensembl]] Project * [http://vega.sanger.ac.uk/Mus_musculus Vega Mus musculus genome browser], includes NOD mouse sequence and annotation '''Mediji''' * [http://www.digimorph.org/specimens/Mus_musculus/ Pictures, movies and applets showing the anatomy of ''Mus musculus''], from www.digimorph.org * [http://mednews.wustl.edu/news/page/normal/6040.html Michael Purdy: "Researchers add mice to list of creatures that sing in the presence of mates"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081226061451/http://mednews.wustl.edu/news/page/normal/6040.html |date=26. 12. 2008 }}-Study of male mouse "song" with mouse song recording (MP3), by Washington University Medical School * [https://web.archive.org/web/20080509105126/http://www.arkive.org/species/ARK/mammals/Mus_musculus/ Arkive] Photographs.Short text. * [https://web.archive.org/web/20190621124504/http://brainmaps.org/ High-Resolution Brain Maps and Brain Atlases of ''Mus musculus''] '''Dopunske informacije''' * [https://web.archive.org/web/20120211172908/http://www.lvma.org/mouse.html Biology of the Mouse], from the Louisiana Veterinary Medical Association * [http://www.nature.com/nature/mousegenome/ Nature Mouse Special 2002] * [https://web.archive.org/web/20050313011817/http://www.ahsc.arizona.edu/uac/notes/classes/rodentbio/rodentbio.html Biology of Laboratory Rodents] by David G. Besselsen {{Model organizmi}} {{Murinae}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kosmopolitski kičmenjaci]] [[Kategorija:Kućni miš]] [[Kategorija:Laboratorijski miševi| Laboratorijski miševi]] [[Kategorija:Pacovi i miševi Starog svijeta]] [[Kategorija:Okrutnost prema životinjama]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] 91abgwk3tretc8ep3n5gp5xb99ggqy4 Koštanomorfogenetski protein 4 0 489529 3898929 3889564 2026-06-18T02:18:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Koštanomorfogenetski protein 4''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''BMP4''' sa [[hromosom 14|hromosoma 14, sekvenca 14q22-q23]].<ref name="pmid7558046">{{cite journal | vauthors = van den Wijngaard A, Weghuis DO, Boersma CJ, van Zoelen EJ, Geurts van Kessel A, Olijve W | title = Fine mapping of the human bone morphogenetic protein-4 gene (BMP4) to chromosome 14q22-q23 by in situ hybridization | journal = Genomics | volume = 27 | issue = 3 | pages = 559–60 | date = novembar 1995 | pmid = 7558046 | doi = 10.1006/geno.1995.1096 | hdl = 2066/22049 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid7579580">{{cite journal | vauthors = Oida S, Iimura T, Maruoka Y, Takeda K, Sasaki S | title = Cloning and sequence of bone morphogenetic protein 4 (BMP-4) from a human placental cDNA library | journal = DNA Seq | volume = 5 | issue = 5 | pages = 273–5 | date = novembar 1995 | pmid = 7579580 | doi = 10.3109/10425179509030980 }}</ref> == Otkriće == Koštanomorfogenetski proteini su prvobitno identifikovani sposobnošću demineralizovanog ekstrakta [[kosti]]ju da indukuje [[hrskavica|endohrskavičnu]] osteogenezu ''[[in vivo]]'' na [[skelet|vanskeletnom]] mjestu. ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="pmid7579580"/> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MIPGNRMLMV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLLCQVLLGG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASHASLIPET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKKKVAEIQG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HAGGRRSGQS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HELLRDFEAT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLQMFGLRRR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PQPSKSAVIP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DYMRDLYRLQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SGEEEEEQIH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>STGLEYPERP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASRANTVRSF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HHEEHLENIP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GTSENSAFRF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LFNLSSIPEN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EVISSAELRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FREQVDQGPD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WERGFHRINI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YEVMKPPAEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPGHLITRLL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DTRLVHHNVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RWETFDVSPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLRWTREKQP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NYGLAIEVTH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LHQTRTHQGQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HVRISRSLPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSGNWAQLRP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLVTFGHDGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GHALTRRRRA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KRSPKHHSQR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ARKKNKNCRR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HSLYVDFSDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GWNDWIVAPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GYQAFYCHGD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CPFPLADHLN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>STNHAIVQTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VNSVNSSIPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ACCVPTELSA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISMLYLDEYD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVVLKNYQEM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VVEGCGCR</td></tr> </table> == Struktura proteina == Dajući aktivni [[C-kraj|karboksi-terminalni]] peptid od 116 ostataka, ljudski BMP4 se inicijalno sintetizira kao preprotein od 40% ostatka koji se cijepa nakon translacije. BMP4 ima sedam ostataka koji su konzervirani i [[glikozilacija|glikozilirani]].<ref name="pmid7763240">{{cite journal | vauthors = Aono A, Hazama M, Notoya K, Taketomi S, Yamasaki H, Tsukuda R, Sasaki S, Fujisawa Y | title = Potent ectopic bone-inducing activity of bone morphogenetic protein-4/7 heterodimer | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 210 | issue = 3 | pages = 670–7 | date = maj 1995 | pmid = 7763240 | doi = 10.1006/bbrc.1995.1712 }}</ref> Monomeri se drže [[disulfidna veza|disulfidnim mostovima]] i tri para [[cistein]]skih [[aminokiselina]]. Ova konformacija naziva se "cistinski čvor". BMP4 može formirati [[homodimer]]e ili [[heterodimer]]e sa sličnim BMPS. Jedan primjer za to je BMP7. Ova sposobnost stvaranja homodimera ili heterodimera daje mogućnost veće osteoinduktivne aktivnosti nego samog BMP4.<ref name="pmid10559902">{{cite journal | vauthors = Botchkarev VA, Botchkareva NV, Roth W, Nakamura M, Chen LH, Herzog W, Lindner G, McMahon JA, Peters C, Lauster R, McMahon AP, Paus R | title = Noggin is a mesenchymally derived stimulator of hair-follicle induction | journal = Nat. Cell Biol. | volume = 1 | issue = 3 | pages = 158–64 | date = juli 1999 | pmid = 10559902 | doi = 10.1038/11078 | s2cid = 8777441 }}</ref> Još se ne zna mnogo o tome kako BMPS stupa u interakciju sa [[vanćelijski matriks|vanćelijskim matriksom]]. Isto tako, malo se zna o putevima koji zatim razgrađuju BMP4. [[slika:BMP4 Signal Transduction Pathways.gif|thumb|BMP4 put transdukcije signala. BMP4 koristi puteve transdukcije Smad i MAPK signala, kako bi izmijenio transkripciju svojih ciljnih gena.]] == Funkcija == BMP4 je član porodice [[koštanomorfogenetski proteini|koštanomorfogenetskih proteina]] koja je dio natporodice [[transformirajući faktor rasta beta|transformirajućih faktora rasta-beta]]. [[Porodica proteina|Natporodica]] uključuje velike porodice [[faktor rasta|faktora rasta]] i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]]. BMP4 je evolucijski visoko [[konzervirana sekvenca|konzerviran]]. Nalazi u ranom [[embriogeneza|embrionskom razvoju]] u ventralnoj marginalnoj zoni i u [[oči]]ma, srčanoj [[krv]]i i ušnoj [[vezikula|vezikuli]].<ref name="pmid11677055">{{cite journal | vauthors = Knöchel S, Dillinger K, Köster M, Knöchel W | title = Structure and expression of Xenopus tropicalis BMP-2 and BMP-4 genes | journal = Mech. Dev. | volume = 109 | issue = 1 | pages = 79–82 | date = novembar 2001 | pmid = 11677055 | doi = 10.1016/S0925-4773(01)00506-8 | s2cid = 792305 | doi-access = free }}</ref> BMP4 također ograničava stepen do kojeg dolazi do nervne diferencijacije u [[embrion]]ima [[Xenopus|ksenopusa]] izazivanjem [[epiderma|epiderme]].<!-- (1) --> Mogu pomoći u indukciji bočnih karakteristika u somitima. Somiti su potrebni za razvoj struktura kao što su [[mišići]] udova. BMP4 pomaže u oblikovanju glave u razvoju iako izaziva [[apoptoze]] ćelija [[nervni greben|nerevnog grebena]] ćelije; ovo se dešava u [[zadnji mozak|zadnjem mozgu]].<ref>Graham ''et al.'', 1994</ref><!-- (7) --> Kod odraslih, BMP4 je važan za neurogenezu (tj. stvaranje novih [[neuron]]a) koja se javlja tokom života u dvije neurogene niše mozga, [[dentatni girus]] [[hipokampus]]a i [[subventrikulusna zona|subventrikulskoj zoni]] (SVZ) uz bočne komore. U ovim nišama, novi neuroni se kontinuirano stvaraju iz [[matične ćelije|matičnih ćelija]]. U stvari, pokazalo se da u dentatnom girusu BMP4 održava nervne [[matične ćelije]] u mirovanju, čime se sprečava iscrpljivanje pula matičnih ćelija.<ref>{{Cite journal | vauthors = Mira H, Andreu Z, Suh H, Lie DC, Jessberger S, Consiglio A, San Emeterio J, Hortigüela R, Marqués-Torrejón MA, Nakashima K, Colak D, Götz M, Fariñas I, Gage FH | title = Signaling through BMPR-IA regulates quiescence and long-term activity of neural stem cells in the adult hippocampus | journal = [[Cell Stem Cell]] | volume = 7 | issue = 1 | pages = 78–89 | year = 2010 | doi = 10.1016/j.stem.2010.04.016 | pmid = 20621052 | doi-access = free }}</ref> U [[Subventrikulska zona|SVZ]], BMP posredovana signalizacija putem Smad4 je potrebna za pokretanje neurogeneze iz odraslih nervnih matičnih ćelija i potiskivanje alternativne sudbine oligodendrogliogeneze.<ref>{{Cite journal |vauthors = Colak D, Mori T, Brill MS, Pfeifer A, Falk S, Deng C, Monteiro R, Mummery C, Sommer L, Götz M | title = Adult neurogenesis requires Smad4-mediated bone morphogenic protein signaling in stem cells | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 28 | issue = 2 | pages = 434–446 | year = 2008 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.4374-07.2008 | pmid = 18184786 | pmc = 6670509 }}</ref> Štaviše, pokazalo se da u SVZ BMP4 ima diferencijativni učinak, jer sprečava defekt terminalne diferencijacije u SVZ neurosferama gdje je deletira gen [[Tis21]]/[[BTG2]] –x potreban za terminalnu diferencijaciju.<ref name="pmid24744701">{{cite journal |vauthors = Farioli-Vecchioli S, Ceccarelli M, Saraulli D, Micheli L, Cannas S, D'Alessandro F, Scardigli R, Leonardi L, Cinà I, Costanzi M, Mattera A, Cestari V, Tirone F |title = Tis21 is required for adult neurogenesis in the subventricular zone and for olfactory behavior regulating cyclins, BMP4, Hes1/5 and Ids |journal = Front Cell Neurosci |volume = 8|pages = 98 |year = 2014 |pmid = 24744701 |pmc = 3977348 |doi = 10.3389/fncel.2014.00098 |doi-access = free }}</ref> Tis21 is a positive regulator of BMP4 expression in the SVZ.<ref name="pmid24744701"/> BMP4 je važan za [[metabolizam]] [[kosti]]ju i [[hrskavice]]. BMP4 signalizacija je pronađena u formiranju ranih [[mezoderm]]nih i [[klicin list|zametnih ćelija]]. Regulacija pupoljaka ekstremiteta i razvoj [[pluća]], [[jetra|jetre]], [[zub]]a i [[mezenhim]]skih ćelija lica su druge važne funkcije koje se pripisuju signalizaciji BMP4-a.<ref name="pmid12801979">{{cite journal | vauthors = Nilsson EE, Skinner MK | title = Bone morphogenetic protein-4 acts as an ovarian follicle survival factor and promotes primordial follicle development | journal = Biol. Reprod. | volume = 69 | issue = 4 | pages = 1265–72 | date = oktobar 2003 | pmid = 12801979 | doi = 10.1095/biolreprod.103.018671 | s2cid = 2141586 }}</ref> Na formiranje [[prst]]iju utiče BMP4, zajedno sa drugim BMP signalima. Interdigitalni mezenhim pokazuje BMP4, koji sprečava apoptozu regije.<ref name="pmid11470817">{{cite journal | vauthors = Arteaga-Solis E, Gayraud B, Lee SY, Shum L, Sakai L, Ramirez F | title = Regulation of limb patterning by extracellular microfibrils | journal = J. Cell Biol. | volume = 154 | issue = 2 | pages = 275–81 | date = juli 2001 | pmid = 11470817 | pmc = 2150751 | doi = 10.1083/jcb.200105046 }}</ref> Formiranje zuba se oslanja na ekspresiju BMP4, koja indukuje Msx 1 i 2. Ovi [[faktori transkripcije]] pretvaraju formirani zub da postane i sjekutić. BMP4 također ima važnu ulogu u [[masno tkivo|masnom tkivu]]: neophodan je za [[adipocit|adipogenezu]] [[bijelo masno tkivo|bijelog masnog tkiva]] i promovira diferencijaciju [[adipocit]]a.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Blázquez-Medela AM, Jumabay M, Boström KI | title = Beyond the bone: Bone morphogenetic protein signaling in adipose tissue | journal = Obesity Reviews | volume = 20 | issue = 5 | pages = 648–658 | date = maj 2019 | pmid = 30609449 | pmc = 6447448 | doi = 10.1111/obr.12822 }}</ref> Osim toga, važan je i za [[smeđe masno tkivo|smeđu mast]], gdje indukuje [[UCP1]], povezan sa [[termogeneza|termogenezom]] bez drhtanja.<ref name=":0"/> Izlučivanje BMP4 pomaže u diferencijaciji pupoljka uretera u [[mokraćovod]].<ref name="pmid12631064">{{cite journal | vauthors = Miyazaki Y, Oshima K, Fogo A, Ichikawa I | title = Evidence that bone morphogenetic protein 4 has multiple biological functions during kidney and urinary tract development | journal = Kidney Int. | volume = 63 | issue = 3 | pages = 835–44 | date = mart 2003 | pmid = 12631064 | doi = 10.1046/j.1523-1755.2003.00834.x | doi-access = free }}</ref> BMP4 antagonizira tkivo organizatora i eksprimira se u ranom razvoju u tkivu [[ektoderm]]a i [[mezoderm]]a. Nakon [[gastrulacija|gastrulacije]], transkripcija BMP4 je ograničena na ventrolateralnu marginalnu zonu, zbog inhibicije sa dorzalne strane [[embrion]]a u razvoju. BMP4 pomaže u ventralizaciji [[mezoderm]]a, koji vodi formiranje dorzalno-ventralne ose. U rodu ''[[Xenopus]]'', za BMP4 otkriveno je da pomaže u formiranju [[krv]]i i krvnih ostrva.<ref name="pmid7554498">{{cite journal | vauthors = Hemmati-Brivanlou A, Thomsen GH | title = Ventral mesodermal patterning in Xenopus embryos: expression patterns and activities of BMP-2 and BMP-4 | journal = Dev. Genet. | volume = 17 | issue = 1 | pages = 78–89 | year = 1995 | pmid = 7554498 | doi = 10.1002/dvg.1020170109 }}</ref> BMP4, prvobitno eksprimiran u [[epiderma|epidermi]], tokom formiranja [[nervna cijev|nervne cijevi]], nalazi se u krovnoj ploči. Gradijent BMP signalizacije nalazi se u suprotnosti sa gradijentom [[Sonični jež|zvučnog ježa]]. Ova ekspresija BMP4 oblikuje dorzalne [[neuron]]e.<ref name="pmid9811576">{{cite journal | vauthors = Selleck MA, García-Castro MI, Artinger KB, Bronner-Fraser M | title = Effects of Shh and Noggin on neural crest formation demonstrate that BMP is required in the neural tube but not ectoderm | journal = Development | volume = 125 | issue = 24 | pages = 4919–30 | date = decembar 1998 | doi = 10.1242/dev.125.24.4919 | pmid = 9811576 | url = https://authors.library.caltech.edu/16057/ | access-date = 16. 3. 2022 | archive-date = 20. 5. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220520235003/https://authors.library.caltech.edu/16057/ | url-status = dead }}</ref> BMP4, zajedno sa [[Osnovni faktor rasta fibroblasta|FGF2]], promoviše diferencijaciju [[matične ćelije|matičnih ćelija]] u [[mezoderm]]ne linije. Nakon diferencijacije, ćelije tretirane BMP4 i FGF2 općenito proizvode veće količine [[Osteoblast|osteogene]] i [[Hondrocit|hondorgene]] diferencijacije nego netretirane [[matične ćelije]].<ref name="pmid23206696">{{cite journal | vauthors = Lee TJ, Jang J, Kang S, Jin M, Shin H, Kim DW, Kim BS | title = Enhancement of osteogenic and chondrogenic differentiation of human embryonic stem cells by mesodermal lineage induction with BMP-4 and FGF2 treatment | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 430 | issue = 2 | pages = 793–7 | date = januar 2013 | pmid = 23206696 | doi = 10.1016/j.bbrc.2012.11.067 }}</ref> Također, u kombinaciji sa FGF2 može proizvesti [[progenitorne ćelije]] [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]] iz [[ćelijska potencija|pluripotentnih]] matičnih ćelija kod miševa i ljudi.<ref name=CSC>{{cite journal | vauthors = Kurmann AA, Serra M, Hawkins F, Rankin SA, Mori M, Astapova I, Ullas S, Lin S, Bilodeau M, Rossant J, Jean JC, Ikonomou L, Deterding RR, Shannon JM, Zorn AM, Hollenberg AN, Kotton DN | title = Regeneration of Thyroid Function by Transplantation of Differentiated Pluripotent Stem Cells | language = en | journal = Cell Stem Cell | volume = 17 | issue = 5 | pages = 527–42 | date = novembar 2015 | pmid = 26593959 | pmc = 4666682 | doi = 10.1016/j.stem.2015.09.004 }}</ref> Pokazalo se da BMP4 indukuje ekspresiju gena porodice Msx, za koju se vjeruje da je dio formiranja hrskavice iz [[somit]]skog [[mezoderm]]a.<ref name="pmid8817454">{{cite journal | vauthors = Watanabe Y, Le Douarin NM | title = A role for BMP-4 in the development of subcutaneous cartilage | journal = Mech. Dev. | volume = 57 | issue = 1 | pages = 69–78 | date = juni 1996 | pmid = 8817454 | doi = 10.1016/0925-4773(96)00534-5 | s2cid = 16858412 | doi-access = free }}</ref> BMP4, [[parakrina signalizacija|parakrini faktor rasta]], pronađen je kod pacovskih [[jajnici|jajnika]]. BMP4, zajedno sa [[koštanomorfogenetski protein 7|BMP7]], reguliše rani razvoj [[jajnički folikul|folikula jajnika]] i prelazak iz primordijalnog u primarni folikul. Osim toga, pokazalo se da inhibicija BMP4 antitijelima smanjuje ukupnu veličinu jajnika. Ovi rezultati pokazuju da BMP4 može pomoći u preživljavanju i prevenciji [[apoptoze]] kod [[oocit]]a.<ref name="pmid12801979"/> Kod [[ptica]] pokazalo se da BMP4 utiče na veličinu [[kljun]]a [[Darvinova zeba|Darwinove zebe]]. Male količine BMP4 su u korelaciji sa niskom dubinom i širinom kljuna. Suprotno tome, visoka ekspresija BMP4 stvara veliku dubinu i širinu kljuna. Genetička regulacija BMP4 pruža osnovu za [[prirodno odabiranje|prirodnu selekciju]] u ptičjim kljunovima.<ref name="pmid15353802">{{cite journal | vauthors = Abzhanov A, Protas M, Grant BR, Grant PR, Tabin CJ | title = Bmp4 and morphological variation of beaks in Darwin's finches | url = https://archive.org/details/sim_science_2004-09-03_305_5689/page/1462 | journal = Science | volume = 305 | issue = 5689 | pages = 1462–5 | date = septembar 2004 | pmid = 15353802 | doi = 10.1126/science.1098095 | bibcode = 2004Sci...305.1462A | s2cid = 17226774 }}</ref> === Inhibicija === Inhibicija BMP4 signala (putem [[hordin]]a, [[nogin (protein)|nogina]] ili [[folistatin]]a) uzrokuje da se [[ektoderm]] diferencira u [[nervna ploča|nervnu ploču]]. Ako ove ćelije takođe primaju signale od [[faktor rasta fibroblasta|FGF]], one će se diferencirati u [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]]; u nedostatku FGF ćelije postaju moždano tkivo. Dok prekomjerna ekspresija BMP4 može dovesti do ventralizacije, inhibicija s dominantnim negativnim uticajem može rezultirati potpunom dorzalizacijom embrija ili formiranjem dvije osovine.<ref name="pmid9651472">{{cite journal | vauthors = Metz A, Knöchel S, Büchler P, Köster M, Knöchel W | title = Structural and functional analysis of the BMP-4 promoter in early embryos of Xenopus laevis | journal = Mech. Dev. | volume = 74 | issue = 1–2 | pages = 29–39 | date = juni 1998 | pmid = 9651472 | doi = 10.1016/S0925-4773(98)00059-8 | s2cid = 14496024 | doi-access = free }}</ref> Važno je napomenuti da su miševi kod kojih je BMP4 inaktiviran obično uginuli tokom [[gastrulacija]]. Smatra se da bi inaktivacija ljudskog BMP4 vjerovatno imala isti efekat. Međutim, [[mutacije]] koje su suptilne kod ljudi mogu imati i suptilne [[fenotip]]ske efekte. == Izoforme == Opisana je [[alternativna prerada]]alternativno u [[5' UTR|5' neprevedenom regionu]] ovog gena i opisane su tri [[varijante transkripta]], od kojih sve kodiraju identičan protein.<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: BMP4 bone morphogenetic protein 4| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=652}}</ref> == Molekulski mehanizmi == BMP4, kao član porodice transformirajućih faktora rasta-β (TGF-β), vezuje se za dva različita tipa receptora serin-treonin [[kinaze]], poznatih kao BMPR1 i BMPR2.<ref name="Miyazono_2010"/> Dolazi do prijenosa signala preko ovih receptora putem Smad-a i mapiraju [[kinaza|kinazne]] puteve da bi izvršili [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] svojih ciljnih gena. Da bi došlo do [[transdukcije signala]], oba receptora moraju biti funkcionalna. BMP se može vezati za BMPR2 bez BMPR1; međutim afinitet se značajno povećava u prisustvu oba receptora. BMPR1 je transfosforiliran preko BMPR2 koji indukuje nizvodnu signalizaciju unutar ćelije, utičući na transkripciju.<ref name="Miyazono_2010">{{cite journal | vauthors = Miyazono K, Kamiya Y, Morikawa M | title = Bone morphogenetic protein receptors and signal transduction | journal = J. Biochem. | volume = 147 | issue = 1 | pages = 35–51 | date = januar 2010 | pmid = 19762341 | doi = 10.1093/jb/mvp148 | doi-access = free }}</ref> === Signalni put Smad === Za [[transdukcija signala|transdukciju signala]], receptori porodice TGF-β najčešće koriste [[SMAD (protein)|Smadov]] signalni put.<ref name="Miyazono_2010"/> Tip 2 receptora odgovorni su za aktiviranje tipa 1 [[receptor (biohemija)|receptora]], gdje njihova funkcija uključuje [[fosforilacije]] R-Smada (Smad-1, Smad-5, Smad-8). Nakon fosforilacije, javlja se formiranje [[R-SMAD]] kompleksa u sprezi sa zajedničkim partnerom Smad (ko-Smad), gdje migrira u [[nukleus]]. Signalizacija ovog [[signalni put|puta]] regulirana je malim molekulskim inhibitorom, poznatim kao doruzomorfin koji sprječava nizvodne efekte R-smada.<ref name="Miyazono_2010"/> === Mapa signalnih kinaznih puteva (MAPK) === [[Mitogen]]om aktivirane proteinske [[kinaze]] (MAPK) prolaze kroz fosforilaciju putem signalne kaskade, gdje MAPKKK fosforilira i aktivira MAPKK i MAPKK fosforilira i aktivira [[MAPK]], što zatim inducira unutarćelijski odgovor.<ref name=Cell_2012>{{cite web | last = Cell Signaling Technology, Inc. | title = Mitogen-Activated Protein Kinase Cascades | url = http://www.cellsignal.com/reference/pathway/MAPK_Cascades.html | access-date = 17. 11. 2012 | archive-date = 25. 10. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121025151951/http://www.cellsignal.com/reference/pathway/MAPK_Cascades.html | url-status = dead }}</ref> Aktivacija MAPKKK je putem interakcije uglavnom [[GTPaza]] ili druge grupe proteinskih kinaza. TGF-β receptori induciraju MAPK signalne puteve ERK, JNK i p38.<ref name="Cell_2012"/> Poznato je da BMP4 aktivira ERK, JNK i p38 MAPK signalne puteve, dok je otkriveno da djeluje nezavisno od Smad puteva signalizacije, uglavnom su aktivni u sprezi sa Smadom.<ref name="Derynck_2003">{{cite journal | vauthors = Derynck R, Zhang YE | title = Smad-dependent and Smad-independent pathways in TGF-beta family signaling | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-10-09_425_6958/page/n55 | journal = Nature | volume = 425 | issue = 6958 | pages = 577–84 | date = oktobar 2003 | pmid = 14534577 | doi = 10.1038/nature02006 | bibcode = 2003Natur.425..577D | s2cid = 4419607 }}</ref> Aktivacija ERK i JNK puteva djeluje na fosforilaciju Smada i stoga reguliše njegovu aktivaciju. Pored toga, MAPK putevi mogu biti u mogućnosti da direktno utiču na [[transkripcijski faktor|transkripcijske faktore]] u interakciji sa Smadom, preko JNK ili [[p38]] supstrata koji indukuje konvergenciju dva signalna puta. Zapaženo je da se ova konvergencija uglavnom sastoji od kooperativnog ponašanja; međutim, postoje dokazi koji ukazuju na to da se oni ponekad mogu međusobno suprotstaviti. Nadalje, ravnoteža koja postoji između direktne aktivacije ovih signalnih puteva ima značajan utjecaj na TGF-β inducirane ćelijske odgovore.<ref name="Derynck_2003"/> [[slika:Generation-of-Trophoblast-Stem-Cells-from-Rabbit-Embryonic-Stem-Cells-with-BMP4-pone.0017124.s005.ogv|left|thumb| Generiranje matičnih ćelija [[trofoblast]]a iz [[kunić]]evih [[embrionske matične ćelije]] sa BMP4-pone.0017124.s005]] == Klinički značaj == Povećanje ekspresije BMP4 povezano je sa raznim bolestima kostiju, uključujući [[nasljedni poremećaj]] [[fibrodysplasia ossificans progressiva]].<ref name="pmid15466378">{{cite journal | vauthors = Kan L, Hu M, Gomes WA, Kessler JA | title = Transgenic Mice Overexpressing BMP4 Develop a Fibrodysplasia Ossificans Progressiva (FOP)-Like Phenotype | journal = Am. J. Pathol. | volume = 165 | issue = 4 | pages = 1107–15 | date = oktobar 2004 | pmid = 15466378 | pmc = 1618644 | doi = 10.1016/S0002-9440(10)63372-X }}</ref> Postoje jaki dokazi iz studija sekvenciranja gena kandidata uključenih u rascjep da mutacije u genu koštanomorfogenetskog proteina 4 (BMP4) mogu biti povezane u patogenezi [[rascjep usne i nepca|rascjepa usne i/ili nepca]].<ref name="pmid21331089">{{cite journal | vauthors = Dixon MJ, Marazita ML, Beaty TH, Murray JC | title = Cleft lip and palate: understanding genetic and environmental influences | journal = Nat. Rev. Genet. | volume = 12 | issue = 3 | pages = 167–78 | date = mart 2011 | pmid = 21331089 | pmc = 3086810 | doi = 10.1038/nrg2933 }}</ref> === Razvoj očiju=== [[Oči]] su neophodne organizmima, posebno [[kopnene životinje|kopnenim]] [[kičmenjaci]]ma, da posmatraju [[plijen]] i prepreke; ovo je ključno za njihov opstanak. Formiranje očiju počinje kao očne [[vezikule]] i sočiva izvedena iz [[neuroektoderm]]a. Poznato je da koštanomorfogenetski proteini stimulišu formiranje očnih sočiva. Tokom ranog razvoja očiju, formiranje [[očna vezikula|očnih vezikula]] je bitno kod miševa i BMP4 je snažno izražen u očnoj vezikuli i slabo u okolnom [[mezenhim]]u i površinskom [[ektoderm]]u. Ovaj koncentracijski gradijent BMP4 u očnoj vezikuli je kritičan za indukciju [[sočivo (anatomija)|sočiva]]. Dr. Furuta i dr. Hogan otkrili su da ako se [[laser]]ski inducira [[mutacija]] na embrionima miševa nastaje BMP4 [[homozigot]]na nulta [[mutacija]], zbog koje ovaj embrion neće razviti sočivo. Također su uradili ''[[in situ]]'' [[Hibridizacija nukleinske kiseline|hibridizacija]] [[gen]]a BMP4, pokazujući zelenu boju i [[Sox2]] gen u crvenoj za koji su mislili da je također uključen u formiranje sočiva. Nakon što su izvršili ove dvije ''in situ'' hibridizacije u embrionima miševa, otkrili su da se i zelena i crvena boja nalaze u optičkoj [[optičke vezikule|vezikuli]] mišjih embriona. Ovo je pokazalo da su BMP4 i [[Sox2]] eksprimirani na pravom mjestu u pravo vrijeme očnih vezikula i dokazuju da imaju neke bitne funkcije za indukciju sočiva. Nadalje, izvršili su naknadni eksperiment ubrizgavanjem BMP4 u BMP4 [[homozigot]]ni mutantni embrioni i spasili formiranje sočiva. Ovo ukazuje da je BMP4 definitivno potreban za formiranje sočiva. Međutim, također su otkrili da se neki od mutiranih miševa ne mogu spasiti. Kasnije su otkrili da tim mutantima nedostaje [[Msh homeoboks 2|Msx 2]] koji se aktivira BMP4. Mehanizam koji su predvidjeli bio je da će BMP4 aktivirati Msx 2 u očnoj vezikuli i da su zajednička kombinacija koncentracije BMP4 i Msx2 i aktivni Sox2 i Sox2 neophodni za diferencijaciju sočiva.<ref name="pmid9851982">{{cite journal | vauthors = Furuta Y, Hogan BL | title = BMP4 is essential for lens induction in the mouse embryo | journal = Genes Dev. | volume = 12 | issue = 23 | pages = 3764–75 | date = decembar 1998 | pmid = 9851982 | pmc = 317259 | doi = 10.1101/gad.12.23.3764 }}</ref> Injection of Noggin into lens fiber cells in mice significantly reduces the BMP4 proteins in the cells. This indicates that Noggin is sufficient to inhibit the production of BMP4. Moreover, another [[inhibitor protein]], Alk6 was found that blocked the BMP4 from activating the Msx2 which stopped lens differentiation .<ref name="pmid12117821">{{cite journal | vauthors = Faber SC, Robinson ML, Makarenkova HP, Lang RA | title = Bmp signaling is required for development of primary lens fiber cells | journal = Development | volume = 129 | issue = 15 | pages = 3727–37 | date = august 2002 | doi = 10.1242/dev.129.15.3727 | pmid = 12117821 }}</ref> However, there are still a lot of unknown about the mechanism of inhibition on BMP4 and downstream regulation of Sox2. In the future, researchers are aiming to find out a more complete pathway of whole eye development and hoping one day, they can find a way to cure some genetic caused eye diseases. === Gubitak kose === Gubitak kose/dlake, poznat kao [[alopecija]] uzrokovan je promjenom morfologije [[dlakin folikul|folikula dlake]] i njenim ciklusom na abnormalan način.<ref name="pmid11425637">{{cite journal | vauthors = Cotsarelis G, Millar SE | title = Towards a molecular understanding of hair loss and its treatment | journal = Trends Mol Med | volume = 7 | issue = 7 | pages = 293–301 | date = juli 2001 | pmid = 11425637 | doi = 10.1016/S1471-4914(01)02027-5 }}</ref> Ciklusi folikula dlake su ciklusi rasta, ili [[anagen]], regresije ili [[katagen]], i mirovanja ili [[telogen]].<ref name="Millar_2002">{{cite journal | vauthors = Millar SE | title = Molecular mechanisms regulating hair follicle development | journal = J. Invest. Dermatol. | volume = 118 | issue = 2 | pages = 216–25 | date = februar 2002 | pmid = 11841536 | doi = 10.1046/j.0022-202x.2001.01670.x | doi-access = free }}</ref> Kod sisara, recipročne [[epitel]]ne i [[mezenhim]]ske interakcije kontrolišu razvoj dlake. Geni kao što su BMP4 i [[koštanomorphogenetski protein 2|BMP2]] su oba aktivni unutar [[dlaka|dlakinih]] prekursora. Konkretno, BMP4 nalazi se u [[derma|dermnoj papili]]. BMP4 je dio signalne mreže koja kontrolira razvoj kose. Potreban je za indukciju biohemijskih puteva i signalizaciju za regulaciju diferencijacije osovine dlake u anagenom dlakinom folikulu. Ovo se postiže kontrolom ekspresije [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] koji regulišu diferencijaciju [[dlaka]]. Međutim, još uvijek je nejasno gdje BMP djeluju unutar genetičke mreže. Signalizacija bmp4 može potencijalno kontrolirati ekspresiju terminalnih diferencijacijskih molekula kao što su [[keratin]]i. Pokazalo se da i drugi regulatori kontrolišu razvoj [[dlakin folikul|dlakinog folikula]]. [[HOXC13]] i [[FOXN1]] smatraju se važnim regulatorima jer eksperimenti s gubitkom funkcije pokazuju narušenu diferencijaciju osovine dlake koja ne ometa formiranje folikula dlake.<ref name="pmid11118201">{{cite journal | vauthors = Kulessa H, Turk G, Hogan BL | title = Inhibition of Bmp signaling affects growth and differentiation in the anagen hair follicle | journal = EMBO J. | volume = 19 | issue = 24 | pages = 6664–74 | date = decembar 2000 | pmid = 11118201 | pmc = 305899 | doi = 10.1093/emboj/19.24.6664 }}</ref> Kada se BMP4 eksprimira ektopijski, kod [[transgeneza|transgenih]] miševa inhibira se [[vanjska ovojnica korijena]] dlakinog folikula (ORS) i proliferacija ćelijskog matriksa. BMP4 takođe aktivira [[ekspresije gena]] za dlakin [[keratin]], napominjući da je BMP4 važan u diferencijaciji vlasi. [[Nogin (protein)|Nogin]], poznati inhibitor BMP4, nalazi se u ćelijama dlakinog matriksa. Drugi važni faktori koje treba uzeti u obzir u razvoju dlake su ekspresija Shh ([[sonični jež]]), [[BMP7]], BMP2, [[Wnt signalni put|WNT]] i [[beta-katenin|β-katenin]] jer su oni potrebni u ranoj fazi [[morfogeneza|morfogeneze]].<ref name="Huelsken_2001">{{cite journal | vauthors = Huelsken J, Vogel R, Erdmann B, Cotsarelis G, Birchmeier W | title = beta-Catenin controls hair follicle morphogenesis and stem cell differentiation in the skin | journal = Cell | volume = 105 | issue = 4 | pages = 533–45 | date = maj 2001 | pmid = 11371349 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)00336-1 | s2cid = 16775006 | doi-access = free }}</ref> Ostali geni koji mogu inhibirati BMP4 ili stupiti u interakciju s BMP4 su nogin, [[folistatin]] i [[gremlin]], koji su svi eksprimirani u folikulima dlake u razvoju.<ref name="pmid7821227">{{cite journal | vauthors = Feijen A, Goumans MJ, van den Eijnden-van Raaij AJ | title = Expression of activin subunits, activin receptors and follistatin in postimplantation mouse embryos suggests specific developmental functions for different activins | journal = Development | volume = 120 | issue = 12 | pages = 3621–37 | date = decembar 1994 | doi = 10.1242/dev.120.12.3621 | pmid = 7821227 }}</ref> Kod miševa kod kojih nedostaje nogin, ima manje dlakinih folikula nego kod normalnog miša i razvoj [[dlakin folikul|folikula]] je inhibiran. U kokošijim embrionima pokazano je da ektopijsko eksprimirani nogin proizvodi uvećane folikule, a BMP4 signalizacija pokazuje potisnutu sudbinu plakoda u obližnjim ćelijama.<ref name="pmid10559902"/> Tokom eksperimenata ''[[in vivo]]'', pokazalo se da nogin je također indukuje rast dlaka na post[[neonatus]]noj koži.<ref name="pmid11641247">{{cite journal | vauthors = Botchkarev VA, Botchkareva NV, Nakamura M, Huber O, Funa K, Lauster R, Paus R, Gilchrest BA | s2cid = 10236217 | title = Noggin is required for induction of the hair follicle growth phase in postnatal skin | url = https://archive.org/details/sim_faseb-journal_2001-10_15_12/page/2205 | journal = FASEB J. | volume = 15 | issue = 12 | pages = 2205–14 | date = oktobar 2001 | pmid = 11641247 | doi = 10.1096/fj.01-0207com }}</ref> BMP4 je važna komponenta bioloških puteva koji su uključivali regulaciju diferencijacije osovine dlake unutar anagenog dlakinog folikula. Najjači nivoi ekspresiranog BMP4 nalaze se unutar [[srž (dlaka)|medule]], ćelija dlake, distalnog matriksa dlake i potencijalnih prekursora [[kutikula]]. Dva glavna načina koji BMP4 inhibiraju ekspresiju dlake su ograničavanje ekspresije [[faktor rasta|faktora rasta]] u matriksu dlake i antagonizam između signalizacije rasta i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]].<ref name="Huelsken_2001"/> Putevi koji regulišu formiranje folikula dlake i rast dlake ključni su u razvoju terapijskih metoda za stanja opadanja kose. Takva stanja uključuju razvoj novih folikula, promjenu oblika karakteristika postojećih folikula i promjenu rasta dlake u postojećim dlakinim folikulima. Nadalje, BMP4 i put kroz koji djeluje mogu pružiti terapeutske ciljeve za prevenciju [[alopecija|gubitka kose]].<ref name="Millar_2002"/> == Reference == {{refspisak|33em}} == Dopunska literatura == {{refbegin|33em}} * {{cite journal | vauthors = Wozney JM, Rosen V, Celeste AJ, Mitsock LM, Whitters MJ, Kriz RW, Hewick RM, Wang EA | title = Novel regulators of bone formation: molecular clones and activities | journal = Science | volume = 242 | issue = 4885 | pages = 1528–34 | year = 1989 | pmid = 3201241 | doi = 10.1126/science.3201241 }} * {{cite journal | vauthors = Rosenzweig BL, Imamura T, Okadome T, Cox GN, Yamashita H, ten Dijke P, Heldin CH, Miyazono K | title = Cloning and characterization of a human type II receptor for bone morphogenetic proteins | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 92 | issue = 17 | pages = 7632–6 | year = 1995 | pmid = 7644468 | pmc = 41199 | doi = 10.1073/pnas.92.17.7632 | bibcode = 1995PNAS...92.7632R | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Nohno T, Ishikawa T, Saito T, Hosokawa K, Noji S, Wolsing DH, Rosenbaum JS | title = Identification of a human type II receptor for bone morphogenetic protein-4 that forms differential heteromeric complexes with bone morphogenetic protein type I receptors | journal = J. Biol. Chem. | volume = 270 | issue = 38 | pages = 22522–6 | year = 1995 | pmid = 7673243 | doi = 10.1074/jbc.270.38.22522 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Yamaji N, Celeste AJ, Thies RS, Song JJ, Bernier SM, Goltzman D, Lyons KM, Nove J, Rosen V, Wozney JM | title = A mammalian serine/threonine kinase receptor specifically binds BMP-2 and BMP-4 | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 205 | issue = 3 | pages = 1944–51 | year = 1995 | pmid = 7811286 | doi = 10.1006/bbrc.1994.2898 }} * {{cite journal | vauthors = Harris SE, Harris MA, Mahy P, Wozney J, Feng JQ, Mundy GR | title = Expression of bone morphogenetic protein messenger RNAs by normal rat and human prostate and prostate cancer cells | journal = Prostate | volume = 24 | issue = 4 | pages = 204–11 | year = 1994 | pmid = 8146069 | doi = 10.1002/pros.2990240406 | s2cid = 21276656 }} * {{cite journal | vauthors = van den Wijngaard A, van Kraay M, van Zoelen EJ, Olijve W, Boersma CJ | title = Genomic organization of the human bone morphogenetic protein-4 gene: molecular basis for multiple transcripts | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 219 | issue = 3 | pages = 789–94 | year = 1996 | pmid = 8645259 | doi = 10.1006/bbrc.1996.0312 | hdl = 2066/23948 | hdl-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Nishitoh H, Ichijo H, Kimura M, Matsumoto T, Makishima F, Yamaguchi A, Yamashita H, Enomoto S, Miyazono K | title = Identification of type I and type II serine/threonine kinase receptors for growth/differentiation factor-5 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 271 | issue = 35 | pages = 21345–52 | year = 1996 | pmid = 8702914 | doi = 10.1074/jbc.271.35.21345 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB | title = Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery | journal = Genome Res. | volume = 6 | issue = 9 | pages = 791–806 | year = 1997 | pmid = 8889548 | doi = 10.1101/gr.6.9.791 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Shore EM, Xu M, Shah PB, Janoff HB, Hahn GV, Deardorff MA, Sovinsky L, Spinner NB, Zasloff MA, Wozney JM, Kaplan FS | title = The human bone morphogenetic protein 4 (BMP-4) gene: molecular structure and transcriptional regulation | journal = Calcif. Tissue Int. | volume = 63 | issue = 3 | pages = 221–9 | year = 1998 | pmid = 9701626 | doi = 10.1007/s002239900518 | s2cid = 8339465 }} * {{cite journal | vauthors = Tucker AS, Matthews KL, Sharpe PT | title = Transformation of tooth type induced by inhibition of BMP signaling | url = https://archive.org/details/sim_science_1998-11-06_282_5391/page/1136 | journal = Science | volume = 282 | issue = 5391 | pages = 1136–8 | year = 1998 | pmid = 9804553 | doi = 10.1126/science.282.5391.1136 | bibcode = 1998Sci...282.1136T }} * {{cite journal | vauthors = Van den Wijngaard A, Pijpers MA, Joosten PH, Roelofs JM, Van zoelen EJ, Olijve W | title = Functional characterization of two promoters in the human bone morphogenetic protein-4 gene | journal = J. Bone Miner. Res. | volume = 14 | issue = 8 | pages = 1432–41 | year = 1999 | pmid = 10457277 | doi = 10.1359/jbmr.1999.14.8.1432 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Li W, LoTurco JJ | title = Noggin is a negative regulator of neuronal differentiation in developing neocortex | journal = Dev. Neurosci. | volume = 22 | issue = 1–2 | pages = 68–73 | year = 2000 | pmid = 10657699 | doi = 10.1159/000017428 | s2cid = 35547875 }} * {{cite journal | vauthors = Raatikainen-Ahokas A, Hytönen M, Tenhunen A, Sainio K, Sariola H | title = BMP-4 affects the differentiation of metanephric mesenchyme and reveals an early anterior-posterior axis of the embryonic kidney | journal = Dev. Dyn. | volume = 217 | issue = 2 | pages = 146–58 | year = 2000 | pmid = 10706139 | doi = 10.1002/(SICI)1097-0177(200002)217:2<146::AID-DVDY2>3.0.CO;2-I }} * {{cite journal | vauthors = van den Wijngaard A, Mulder WR, Dijkema R, Boersma CJ, Mosselman S, van Zoelen EJ, Olijve W | title = Antiestrogens specifically up-regulate bone morphogenetic protein-4 promoter activity in human osteoblastic cells | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 14 | issue = 5 | pages = 623–33 | year = 2000 | pmid = 10809227 | doi = 10.1210/me.14.5.623 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Ying Y, Liu XM, Marble A, Lawson KA, Zhao GQ | title = Requirement of Bmp8b for the generation of primordial germ cells in the mouse | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 14 | issue = 7 | pages = 1053–63 | year = 2000 | pmid = 10894154 | doi = 10.1210/mend.14.7.0479 }} * {{cite journal | vauthors = Nakade O, Takahashi K, Takuma T, Aoki T, Kaku T | title = Effect of extracellular calcium on the gene expression of bone morphogenetic protein-2 and -4 of normal human bone cells | journal = J. Bone Miner. Metab. | volume = 19 | issue = 1 | pages = 13–9 | year = 2001 | pmid = 11156467 | doi = 10.1007/s007740170055 | s2cid = 23873280 }} * {{cite journal | vauthors = Hatta T, Konishi H, Katoh E, Natsume T, Ueno N, Kobayashi Y, Yamazaki T | title = Identification of the ligand-binding site of the BMP type IA receptor for BMP-4 | journal = Biopolymers | volume = 55 | issue = 5 | pages = 399–406 | year = 2001 | pmid = 11241215 | doi = 10.1002/1097-0282(2000)55:5<399::AID-BIP1014>3.0.CO;2-9 }} * {{cite journal | vauthors = Aoki H, Fujii M, Imamura T, Yagi K, Takehara K, Kato M, Miyazono K | title = Synergistic effects of different bone morphogenetic protein type I receptors on alkaline phosphatase induction | journal = J. Cell Sci. | volume = 114 | issue = Pt 8 | pages = 1483–9 | year = 2001 | doi = 10.1242/jcs.114.8.1483 | pmid = 11282024 }} * {{cite journal | vauthors = Kalinovsky A, Boukhtouche F, Blazeski R, Bornmann C, Suzuki N, Mason CA, Scheiffele P | title = Development of Axon-Target Specificity of Ponto-Cerebellar Afferents | journal = PLOS Biology | volume = 9 | issue = 2 | pages = e1001013 | year = 2011 | pmid = 21346800 | pmc = 3035609 | doi = 10.1371/journal.pbio.1001013 | editor1-last = Polleux | editor1-first = Franck }} * {{cite journal | vauthors = Cotsarelis G, Millar SE | title = Towards a molecular understanding of hair loss and its treatment | journal = Trends Mol Med | volume = 7 | issue = 7 | pages = 293–301 | date = juli 2001 | pmid = 11425637 | doi = 10.1016/S1471-4914(01)02027-5 }} * {{cite journal | vauthors = Feijen A, Goumans MJ, van den Eijnden-van Raaij AJ | title = Expression of activin subunits, activin receptors and follistatin in postimplantation mouse embryos suggests specific developmental functions for different activins | journal = Development | volume = 120 | issue = 12 | pages = 3621–37 | date = decembar 1994 | doi = 10.1242/dev.120.12.3621 | pmid = 7821227 }} * {{cite journal | vauthors = Graham A, Francis-West P, Brickell P, Lumsden A | title = The signalling molecule BMP4 mediates apoptosis in the rhombencephalic neural crest | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-12-15_372_6507/page/684 | journal = Nature | volume = 372 | issue = 6507 | pages = 684–6 | date = decembar 1994 | pmid = 7990961 | doi = 10.1038/372684a0 | bibcode = 1994Natur.372..684G | s2cid = 4361935 }} * {{cite journal | vauthors = Huelsken J, Vogel R, Erdmann B, Cotsarelis G, Birchmeier W | title = beta-Catenin controls hair follicle morphogenesis and stem cell differentiation in the skin | journal = Cell | volume = 105 | issue = 4 | pages = 533–45 | date = maj 2001 | pmid = 11371349 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)00336-1 | s2cid = 16775006 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Kulessa H, Turk G, Hogan BL | title = Inhibition of Bmp signaling affects growth and differentiation in the anagen hair follicle | journal = EMBO J. | volume = 19 | issue = 24 | pages = 6664–74 | date = decembar 2000 | pmid = 11118201 | pmc = 305899 | doi = 10.1093/emboj/19.24.6664 }} * {{cite journal | vauthors = Leong LM, Brickell PM | title = Bone morphogenic protein-4 | url = https://archive.org/details/sim_international-journal-of-biochemistry-cell-biology_1996-12_28_12/page/1293 | journal = Int. J. Biochem. Cell Biol. | volume = 28 | issue = 12 | pages = 1293–6 | date = decembar 1996 | pmid = 9022288 | doi = 10.1016/S1357-2725(96)00075-1 }} * {{cite journal | vauthors = Liem KF, Tremml G, Roelink H, Jessell TM | title = Dorsal differentiation of neural plate cells induced by BMP-mediated signals from epidermal ectoderm | journal = Cell | volume = 82 | issue = 6 | pages = 969–79 | date = septembar 1995 | pmid = 7553857 | doi = 10.1016/0092-8674(95)90276-7 | s2cid = 17106597 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Millar SE | title = Molecular mechanisms regulating hair follicle development | journal = J. Invest. Dermatol. | volume = 118 | issue = 2 | pages = 216–25 | date = februar 2002 | pmid = 11841536 | doi = 10.1046/j.0022-202x.2001.01670.x | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Pourquié O, Fan CM, Coltey M, Hirsinger E, Watanabe Y, Bréant C, Francis-West P, Brickell P, Tessier-Lavigne M, Le Douarin NM | title = Lateral and axial signals involved in avian somite patterning: a role for BMP4 | journal = Cell | volume = 84 | issue = 3 | pages = 461–71 | date = februar 1996 | pmid = 8608600 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81291-X | s2cid = 15824329 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Wang EA, Israel DI, Kelly S, Luxenberg DP | title = Bone morphogenetic protein-2 causes commitment and differentiation in C3H10T1/2 and 3T3 cells | journal = Growth Factors | volume = 9 | issue = 1 | pages = 57–71 | year = 1993 | pmid = 8347351 | doi = 10.3109/08977199308991582 }} * {{cite journal | vauthors = Winnier G, Blessing M, Labosky PA, Hogan BL | title = Bone morphogenetic protein-4 is required for mesoderm formation and patterning in the mouse | journal = Genes Dev. | volume = 9 | issue = 17 | pages = 2105–16 | date = septembar 1995 | pmid = 7657163 | doi = 10.1101/gad.9.17.2105 | doi-access = free }} {{refend}} == Vanjski linkovi == *[http://wikis.fu-berlin.de/x/R4Gq BMPedia - the Bone Morphogenetic Protein Wiki]{{dead link|date=juli 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{UCSC genome browser|BMP4}} * {{UCSC gene details|BMP4}} {{PDB Gallery|geneid=652}} {{Signalizacija TGF beta}} {{Modulatori receptora natporodice TGFβ}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 14]] [[Kategorija:Koštanomorfogenetski proteini]] [[Kategorija:Razvojni geni i proteini]] [[Kategorija:TGFβ domen]] [[Kategorija:Članci s videoklipovima]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] bzswclxwkq7eech53v58rlcwg7c6dhu Kapton 0 489989 3898905 3807427 2026-06-17T17:18:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898905 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Poly-oxydiphenylene-pyromellitimide.png|mini|Struktura poli-oksidifenilen-piromellitimida]] [[Datoteka:Kaptonpads.jpg|mini|Kapton izolacijski jastučići za postavljanje elektroničkih dijelova na hladnjak]] '''Kapton''' je [[poliimid]]ni film kojeg je razvio [[DuPont]] krajem 1960-ih i koji ostaje stabilan (izolirano) u širokom rasponu [[temperatura]], od -269 do +400&nbsp;°C.<ref>{{Cite web|url=http://www2.dupont.com/Kapton/en_US/news_events/article20131115.html|title=DuPont Circuit & Packaging Materials Awarded U.S. Patents for Matte Black Film and Coverlay|date=15. 11. 2013|access-date=28. 5. 2015|quote=DuPont invented Kapton® polyimide film over 45 years ago|archive-date=23. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170923195635/http://www2.dupont.com/Kapton/en_US/news_events/article20131115.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Navick|first=X.-F.|last2=Carty|first2=M.|last3=Chapellier|first3=M.|last4=Chardin|first4=G.|last5=Goldbach|first5=C.|last6=Granelli|first6=R.|last7=Hervé|first7=S.|last8=Karolak|first8=M.|last9=Nollez|first9=G.|year=2004|title=Fabrication of ultra-low radioactivity detector holders for Edelweiss-II|journal=Nuclear Instruments and Methods in Physics Research Section A|volume=520|issue=1–3|pages=189–192|bibcode=2004NIMPA.520..189N|doi=10.1016/j.nima.2003.11.290}}</ref> Kapton se, između ostalog, koristi u fleksibilnim štampanim pločama ([[fleksibilna elektronika]]) i [[Svemirski pokrivač|svemirskim pokrivačima]], koji se koriste na svemirskim letjelicama, satelitima i raznim svemirskim instrumentima. Hemijski naziv za Kapton K i HN je poli (4,4'-oksidifenilen-piromellitimid). Proizvodi se iz kondenzacije [[Piromelitni dianhidrid|piromelitnog dianhidrida]] i [[4,4'-oksidianilin|4,4'-oksidifenilamina]]. Kapton sinteza je primjer upotrebe [[wiktionary:dianhydride|dianhidrida]] u [[Koračna polimerizacija|koračnoj polimerizaciji]]. Intermedijarni [[polimer]], poznat kao "poli (aminska kiselina)", topljiv je zbog jakih [[Vodikova veza|vodikovih veza]] sa [[Otapalo|polarnim rastvaračima koji se]] obično koriste u reakciji. [[Ciklični spoj|Zatvaranje prstena]] vrši se na visokim temperaturama od {{Convert|200|–|300|C|F K|0}} . [[Datoteka:Kapton_tapes,_three_rolls_of_different_widths.jpg|mini|Kapton trake, tri role različitih širina]] Toplotna provodljivost Kaptona na temperaturama od 0,5 do 5 kelvina prilično je visoka za tako niske temperature, κ = 4,638 × 10 <sup>−3</sup> ''T'' <sup>0,5678</sup> W · m <sup>−1</sup> · K <sup>−1</sup>.<ref>{{Cite journal|last=Jason Lawrence, A. B. Patel and J. G. Brisson|year=2000|title=The thermal conductivity of Kapton HN between 0.5 and 5 K|url=https://archive.org/details/sim_cryogenics_2000-03_40_3/page/203|journal=Cryogenics|volume=40|issue=3|pages=203–207|bibcode=2000Cryo...40..203L|doi=10.1016/S0011-2275(00)00028-X}}</ref> To ga je, zajedno s dobrim dielektričnim kvalitetama i dostupnošću kao tankih limova, učinilo omiljenim materijalom u [[Kriogenika|kriogenici]], jer pruža električnu izolaciju pri malim toplotnim gradijentima. Kapton se redovno koristi kao izolator u ultra visokim vakuumskim okruženjima zbog svoje male brzine ispuštanja gasova.<ref name="Kittel1998">{{Cite book|last=Peter Kittel|url=https://books.google.com/books?id=pU7ewTiwiWMC&pg=PA1366|title=Advances in Cryogenic Engineering|date=30. 9. 1998|publisher=Birkhäuser|isbn=978-0-306-45807-1|pages=1366–|access-date=29. 4. 2012}}</ref> === Avioni === Električna ožičenja izolirana kaptonom široko se koriste u civilnim i vojnim avionima, jer su lakša od ostalih izolatora i imaju dobre izolacijske i temperaturne karakteristike. Međutim, Kaptonova izolacija loše stari: studija FAA pokazuje degradaciju u vrućem, vlažnom okruženju <ref>[http://www.tc.faa.gov/its/worldpac/techrpt/ar082.pdf FAA insulation ageing test results]. DOT/FAA Tech Report AR-08/2, January 2008. Retrieved on 23 August 2013</ref> ili u prisustvu morske vode. Utvrđeno je da ima vrlo lošu otpornost na mehaničko habanje, uglavnom na habanje unutar kablovskih snopova uslijed kretanja aviona. Mnogi modeli aviona morali su biti podvrgnuti opsežnim modifikacijama ožičenja - ponekad u potpunosti zamijenivši sve ožičenje izolirano kaptonom - zbog kratkih spojeva uzrokovanih neispravnom izolacijom. Propadanje i istrošivanje kaptonske žice uslijed vibracija i vrućine upleteno je u višestruke padove aviona sa fiksnim i rotacijskim krilima, uz gubitak života.<ref>[http://www.military.com/daily-news/2014/09/08/inquiry-frayed-wire-led-to-fatal-navy-helo-crash.html Fatal helicopter crash caused by Kapton wiring] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171129051249/http://www.military.com/daily-news/2014/09/08/inquiry-frayed-wire-led-to-fatal-navy-helo-crash.html |date=29. 11. 2017 }} www.military.com Retrieved 17 February 2015.</ref> === Svemirske letjelice === [[Datoteka:EL-1994-00018.jpeg|mini| Aluminizirani Kapton termo pokrivač korišten je za [[Postrojenje za dugotrajno izlaganje|eksperiment ultra teških kosmičkih zraka]]]] Stupanj spuštanja lunarnog modula Apollo i dno stupnja uspona koji okružuje motor za uspon bili su prekriveni pokrivačima od aluminizirane kaptonske folije kako bi se osigurala toplotna izolacija. Tokom povratka s Mjeseca, astronaut [[Apollo 11|Apola 11]] [[Neil Armstrong]] komentirao je da je tokom lansiranja etape uspona Mjesečevog modula mogao vidjeti "Kapton i druge dijelove na LM-u kako se raspršuju po cijelom području na velike udaljenosti." <ref>[https://history.nasa.gov/afj/ap11fj/21day6-tei.html Apollo 11 Flight Journal – Day 6 part 4: Trans-Earth Injection]. History.nasa.gov (15 March 2011). Retrieved on 2012-04-28.</ref> [[Datoteka:James_Webb_telescope_sunshield.jpg|lijevo|mini| [[Svemirski teleskop James Webb|JWST]] suncobran, napravljen od Kaptona]] Prema [[NASA|NASA-]] inom internom izvještaju, [[Space Shuttle program|"žice svemirskog broda]] presvučene su izolatorom poznatim kao Kapton koji se s vremenom imao tendenciju kvara, uzrokujući kratke spojeve i potencijalno [[požar]]".<ref>[https://www.nytimes.com/2005/07/25/science/space/25shuttle.html High Tech in the 1970s, Shuttles Feel Their Age]. New York Times (25 July 2005)</ref> NASA-in [[laboratorija za mlazni pogon]] smatrala je Kapton dobrom plastičnom potporom za solarna jedra zbog njegovog dugog trajanja u svemirskom okruženju.<ref>{{Cite book|last=Jerome L. Wright|url=https://books.google.com/books?id=KH5jTAzVw5MC&pg=PA100|title=Space Sailing|date=1. 1. 1992|publisher=Taylor & Francis US|isbn=978-2-88124-842-9|pages=100–|access-date=28. 4. 2012}}</ref> [[Sunčanica (JWST)|Štitnik]] za zaštitu [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]] također je napravljen od aluminiziranog kaptona.<ref>[http://ngst.gsfc.nasa.gov/coating.html "Sunshield Membrane Coatings" page at the JWST website]. Ngst.gsfc.nasa.gov. Retrieved on 23 May 2017.</ref> Zbog velikog raspona temperaturne stabilnosti i sposobnosti električne izolacije, Kapton traka se obično koristi u elektroničkoj proizvodnji kao izolacijski i zaštitni sloj na elektrostatički osjetljive i krhke komponente. Kako može održavati temperaturu potrebnu za postupak ponovnog lemljenja, njegova zaštita dostupna je tijekom cijelog proizvodnog procesa, a Kapton je često još uvijek prisutan u finalnom potrošačkom proizvodu. === 3D štampanje === Kapton i [[Akrilonitril butadien stiren|ABS]] se vrlo dobro prianjaju, što je dovelo do široke upotrebe Kaptona kao površine za izradu [[3D printanje|3D štampača]]. Kapton se polaže na ravnu površinu, a ABS se istiskuje na površinu Kaptona. Štampani ABS dio neće se odvojiti od platforme za izradu jer se hladi i skuplja, što je čest uzrok neuspjeha ispisa iskrivljenjem dijela.<ref>{{Cite web|url=https://www.matterhackers.com/articles/bed-surfaces-applying-kapton-tape|title=Bed Surfaces: Applying Kapton Tape|website=MatterHackers|language=en}}</ref> Trajnija alternativa je upotreba [[polieterimid]]ne površine.<ref>{{Cite web|url=https://www.fabbaloo.com/blog/2017/7/17/kapton-or-pei-whats-better-for-desktop-3d-printing|title=Kapton or PEI? What's Better for Desktop 3D Printing?|website=Fabbaloo}}</ref> Istraživači su osmislili metodu za 3D štampu poliimidnih materijala, uključujući Kapton.<ref>{{Cite journal|last=Hegde|first=Maruti|last2=Meenakshisundaram|first2=Viswanath|last3=Chartrain|first3=Nicholas|last4=Sekhar|first4=Susheel|last5=Tafti|first5=Danesh|last6=Williams|first6=Christopher B.|last7=Long|first7=Timothy E.|date=19. 6. 2017|title=3D Printing All‐Aromatic Polyimides using Mask‐Projection Stereolithography: Processing the Nonprocessable|journal=Advanced Materials|volume=29|issue=31|at=1701240|doi=10.1002/adma.201701240|pmid=28626968|lay-url=https://3dprintingindustry.com/news/virginia-tech-3d-print-unprintable-kapton-material-study-120611/|lay-source=3D Printing Industry|lay-date=29. 8. 2017}}</ref> Prekursori Kaptona pomiješani su u [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]] tretirani gel za ekstruzijsku štampu, a rezultat se peče u pećnici na 400&nbsp;°C. da bi se dobio konačni rezultat.<ref>{{Cite journal|last=Herzberger|first=Jana|last2=Meenakshisundaram|first2=Viswanath|last3=Williams|first3=Christopher B.|last4=Long|first4=Timothy E.|date=4. 4. 2018|title=3D Printing All-Aromatic Polyimides Using Stereolithographic 3D Printing of Polyamic Acid Salts|journal=ACS Macro Letters|volume=7|issue=4|pages=493–497|doi=10.1021/acsmacrolett.8b00126}}</ref> == Zaštitni znak == Kapton je registrirani zaštitni znak kompanije EI du Pont de Nemours and Company.<ref>{{Cite web|url=http://tmsearch.uspto.gov/bin/showfield?f=doc&state=4805:trjta8.2.4|title=Kapton Trademark|website=United States Patent and Trademark Office|publisher=USPTO|access-date=3. 3. 2017|archive-date=15. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220415041704/https://tmsearch.uspto.gov/bin/showfield?f=doc|url-status=dead}}</ref> == Reference ==  {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dielektrici]] [[Kategorija:Aeronautički materijali]] [[Kategorija:Fleksibilna elektronika]] czhpzlyi7k7x0d9godqvb3e69pm28ld Lateralnost 0 492465 3898946 3889758 2026-06-18T08:54:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898946 wikitext text/x-wiki Termin '''lateralnost''' odnosi se na preferenciju koju većina [[ljudi]] pokazuje za jednu stranu svog tijela u odnosu na drugu. Primjeri uključuju [[desnorukost/ljevorukost]] i lijevo/desno-upotreba [[stopala]]; može se odnositi i na primarnu upotrebu lijeve ili desne [[moždana hemisfera|hemisfere u mozgu]]. Može se odnositi i na životinje ili biljke. Većina testova je sprovedena na ljudima, posebno da bi se utvrdili efekti na [[jezik]]. Većina ljudi su [[desnorukost|desnoruki]]. Mnogi su općenito i desnostrani (to jest, radije koriste svoje desno [[oko]], desno [[stopalo]] i desno [[uho]] ako su primorani da biraju između to dvoje) . |Razlozi za to nisu u potpunosti shvaćeni, ali se smatra da je desna strana općenito jača, budući da lijeva [[moždana hemisfera]] [[mozak|mozga]] kontroliše desnu stranu tijela; sugerira se da je [[Lateralizacija moždane funkcije|lijeva moždana hemisfera]] dominantna nad desnom kod većine ljudi jer je kod 90-92% svih ljudi lijeva hemisfera [[jezik|jezična]] hemisfera. Ljudske [[kulture]] su pretežno dešnjačke, tako da se desničarski trend može socijalno kao i biološki nametnuti. Ovo je sasvim očigledno iz brzog istraživanja [[jezik]]a. [[engleski|engleska]] riječ "lijevo" dolazi od [[engleski jezik|anglosaksonske]] riječi "lyft" što znači "slab" ili "beskorisan". Slično, [[francuski|francuska]] riječ za lijevo, ''gauche'', također se koristi da znači "nezgodan" ili "netaktičan", a "sinistra", [[latinski|latinska]] riječ od koje izvedena je engleska riječ "sinister", što znači "lijevo". Slično tome, u mnogim kulturama riječ za "pravo" također znači "ispravno". Engleska riječ "right" dolazi od anglosaksonske riječi "riht", što također znači "ravno" ili "ispravno". Ova jezička i društvena pristrasnost nije ograničena na [[Evropska kultura|evropske kulture]]: naprimjer, [[kineski znakovi]] su dizajnirani da pišu za dešnjake, a nikakva značajna kultura ljevorukih nikada nije pronađena u svijetu. Kada je osoba prisiljena da koristi ruku suprotnu ruci koju bi prirodno koristila, to je poznato kao "prisilna lateralnost", ili preciznije "prisilna dekstralnost". Studija koju je sproveo Odsjek za neurologiju na Keele University, North Staffordshire Royal Infirmary sugerira da prisilna dekstralnost može biti dio razloga zašto se postotak ljevorukih ljudi smanjuje s višim starosnim grupama, kako jer su efekti pritisaka na dešnjaštvo kumulativni tokom vremena (dakle rastu s godinama za svaku osobu koja im je izložena) i zato što se rasprostranjenost takvog pritiska smanjuje, tako da se sve manje pripadnika mlađih generacija suočava sa takvim pritiskom.<ref>{{cite journal | last1 = Ellis | first1 = S. J. | last2 = Ellis | first2 = P. J. | last3 = Marshall | first3 = E. | last4 = Joses | first4 = S. | year = 1998 | title = Is forced dextrality an explanation for the fall in the prevalence of sinistrality with age? A study in northern England | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 52 | issue = 1| pages = 41–44 | doi=10.1136/jech.52.1.41| pmid = 9604040 | pmc = 1756611 }}</ref> [[Ambideksternost]] je kada osoba ima približno jednaku vještinu s obje [[ruke]] i/ili obje strane tijela. Prava ambidekstričnost je vrlo rijetka. Iako mali broj ljudi može kompetentno pisati objema rukama i dobro koristi obje strane tijela, čak i ovi ljudi obično preferiraju jednu stranu tijela u odnosu na drugu. Međutim, ova preferencija nije nužno dosljedna za sve aktivnosti. Neki ljudi mogu, naprimjer, koristiti svoju desnu ruku za [[Rukopis|pisanje]], a svoju [[ruka|lijevu ruku]] za igranje [[Lista sportova#Sportovi s reketom|sportova s reketom]] i [[jedenje]]<ref>{{cite journal | last1 = Oldfield | first1 = R.C. | year = 1971 | title = The assessment and analysis of handedness: The Edinburgh inventory | journal = Neuropsychologia | volume = 9 | issue = 1| pages = 97–113 | doi=10.1016/0028-3932(71)90067-4 | pmid=5146491}}</ref> (''vidi također:'' [[unakrsna dominacija]]). Također, nije neuobičajeno da ljudi [[desnorukost/ljevorukost|radije koriste desnu ruku radije koriste lijevu nogu]], npr. kada koristite lopatu, šutiraju loptu ili koristite kontrolne pedale. U mnogim slučajevima, to može biti zato što su skloni ljevorukosti, ali su obučeni za dešnjake, što je obično povezano s poremećajima [[učenja]] i [[ponašanja]] (termin koji se obično naziva "[[unakrsna dominacija]]").<ref>{{cite journal | last1 = Bache | first1 = M.A.B. | last2 =Naranjo | first2 = J. | year = 2014 | title = Laterality and sports performance | journal = Arch. Med. Dep. | volume = 31 | issue = 161| pages = 200–204 | issn=0212-8799}}</ref> U sportu [[kriket]], neki igrači će možda otkriti da im je udobnije [[kuglanje]] lijevom ili desnom rukom, ali [[kriket|udaranje]] sa drugom rukom. Približne statistike su u nastavku:<ref>C. Porac and S. Coren. ''Lateral preferences and human behavior''. New York: Springer-Verlag, 1981.</ref> * Favoriziranje desne ruke: 88,2% * Favoriziranje desne noge: 81,0% *[[Očna dominacija|Favoriziranje desnog oka]]: 71,1% *[[Obrada jezika u mozgu|Favoriziranje desnog uha]]: 59,1% *Ista [[ruka]] i [[stopalo]]: 84% *Isto [[uho]] i [[oko]]: 61,8% Lateralnost [[vozač|upravljanja motornim vozilom]] i senzorne kontrole je predmet nedavnog intenzivnog proučavanja i pregleda.<ref>[http://www.mimickingman.com Mimicking Man.com.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211207154907/http://mimickingman.com/ |date=7. 12. 2021 }} I. Derakhshan, MD, Neurologist.</ref> Ispada da je hemisfera govora hemisfera akcije uopće i da se komandna [[moždN hemisfera]] nalazi ili u desnoj ili u lijevoj hemisferi (nikad u obje). Oko 80% ljudi ima lijevu hemisferu za govor, a ostatak je desna hemisfera: devedeset posto dešnjaka je [[Obrada jezika u mozgu|lijeva hemisfera za govor]], ali samo 50% ljevaka ima desnu hemisferu za govor (ostatak je lijeva hemisfera). [[Mentalna hronometrija|reakcijsko vrijeme]] nervno dominantne strane tijela (strana suprotna od velike hemisfere ili komandnog centra, kako je upravo definirano) kraće je od onog suprotne strane za interval jednak međuhemisferi vrijeme prijenosa. Dakle, jedna od pet osoba ima sposobnost ruke koja je suprotna za koju je namijenjena (po lateralnosti komandnog centra ili mozga, kako je utvrđeno gore spomenutom studijom vremena reakcije). ===Razni termini=== * Daska za [[stopala]]: Stav u [[sport na dasci|sportu na dasci]] nije nužno isti kao i normalno stopalo osobe. U [[skejtbording]]u i drugim sportovima na dasci, stav "glupave noge" je stav sa desnom nogom koja vodi. Stav sa lijevom nogom naprijed naziva se „običan“ ili „normalan“ stav. * Skok i okretanje: Smjer rotacije u [[umjetničko klizanje|skokovima u umjetničkom klizanju]] i okretajima nije nužno isti kao stopalo ili ruka svake osobe. [[Ujmetno klizanje|Klizač]] može skakati i okretati se [[u smjeru kazaljke na satu|u smjeru suprotnom od kazaljke na satu]] (najčešći smjer), ali može biti ljevak i dešnjak. * [[Okularna dominacija]]: Oku se daje prednost kada [[binokularni vid]] nije moguć, kao kroz [[Ključ i brava|ključaonicu]] ili [[okular|monokularni]] [[mikroskop]]. === Govor === [[Lateralizacija moždane funkcije|Cerebralna dominacija]] ili [[Funkcionalna specijalizacija (mozak)|specijalizacija]] proučavana je u odnosu na različite ljudske funkcije. Što se tiče govora, mnoga su istraživanja korištena kao dokaz da je on općenito lokaliziran u [[moždana hemisfera|lijevoj hemisferi]]. Istraživanja koja uspoređuju učinke [[lezija]] moždanog apscesau dvije hemisfere, [[podijeljenimozak]] pacijenata i [[dihotično slušanje|perceptivnih asimetrija]] pomogla su u saznanju o lateralizaciji govora. U jednoj posebnoj studiji, primijećena je osjetljivost lijeve hemisfere na razlike u [[Lokalizacija zvuka|zvučnim znakovima]] koji se brzo mijenjaju (Annett, 1991.). Ovo ima implikacije u stvarnom svijetu, budući da su vrlo fine [[Percepcija govora|akustične diskriminacije]] potrebne za razumijevanje i proizvodnju [[Obrada govora|govornih signala]]. U demonstraciji [[Električna stimulacija mozga|električne stimulacije]] koju su izveli Ojemann i Mateer (1979.), izloženi [[Moždana kora|korteks]] je [[Mapiranje mozga|mapiran]] otkrivajući da su ista korteksna mjesta aktivirana u [[Fonemski kontrast|razlučivanju fonema]] i sekvence pokreta [[usta]] (Annett, 1991.). Kao što je sugerirao Kimura (1975., 1982.), lateralizacija govora lijeve hemisfere mogla bi se temeljiti na sklonosti sekvencama pokreta kao što su pokazale studije [[ASL|američkog znakovnog jezika]] (ASL). Budući da ASL zahtijeva zamršene [[jezik znakova|pokrete ruku za jezičnu komunikaciju]], predloženo je da vješti pokreti rukama i govor zahtijevaju nizove radnji tokom vremena. Kod [[Gluhoća|gluhih]] pacijenata s [[moždani udar|moždanim udarom]] lijeve hemisfere i oštećenjem, primijećeni su primjetni gubici u njihovoj sposobnosti znakova. Ovi su slučajevi uspoređeni sa studijama normalnih govornika s [[afazija|disfazijama]] smještenim na oštećenim područjima slično kao kod gluhih pacijenata. U istoj studiji, gluhi pacijenti s [[lezija]]ma desne hemisfere nisu pokazali značajan gubitak znakova niti smanjenu sposobnost motornog sekvenciranja (Annett, 1991.). Prema jednoj teoriji, poznatoj kao teorija akustične lateralnosti, fizička svojstva određenih zvukova govora određuju lateralnost prema lijevoj hemisferi. [[suglasnici|zaustavni suglasnici]], naprimjer t, p ili k, ostavljaju definiranu [[tiha tačka|tihu tačku]] na kraju riječi koja se lahko može razlikovati. Ova teorija postulira da se promjenjivi zvukovi poput ovih preferirano obrađuju u lijevoj hemisferi. Kao rezultat toga što je desno uho odgovorno za prijenos zvukova u lijevu hemisferu, sposobno je percipirati te zvukove s brzim promjenama. Ova prednost desnog uha u lateralnosti sluha i govora dokazana je u [[Test dihotičnog slušanja|studije dihotičnog slušanja]]. Rezultati [[Magnetska rezonancija|magnetske slike]] iz ove studije pokazali su veću aktivaciju lijeve hemisfere kada su stvarne riječi predstavljene za razliku od [[pseudoriječi]] (Shtyrov, Pihko i Pulvermuller, 2005). Dva važna aspekta [[prepoznavanja govora]] su [[Fonetika|fonetski znakovi]], poput uzorka formata, i [[Prozodija (lingvistika)|prozodija]] znakova, kao što je [[Intonacija (lingvistika)|intonacija]] , [[Naglasak (lingvistika)|naglasak]], i emocijsko stanje govornika (Imaizumi, Koichi, Kiritani, Hosoi & Tonoike, 1998). U studiji provedenoj s [[Monolingualizam|jednojezičnim osobama]] i [[Multilingualizam|dvojezičnim osobama]], koja je uzela u obzir jezično iskustvo, [[Usvajanje drugog jezika|vladanje drugim jezikom]] i početak dvojezičnosti među ostalim varijablama, istraživači su uspjeli pokazati dominaciju lijeve hemisfere. Osim toga, dvojezične osobe koje su rano u životu počele govoriti drugim jezikom pokazale su bilateralnu uključenost hemisfere. Nalazi ove studije mogli su predvidjeti različite obrasce cerebralne jezične lateralizacije u odrasloj dobi (Hull & Vaid, 2006.). ==Također pogledajte== * [[Dekstrokardija]] * ''[[Situs inversus]]'' ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20030417035029/http://pages.prodigy.net/unohu/dominance.htm Development and disorders of lateral dominance and the development of specialised centres and functions in the left and right brain hemispheres] {{Lateralnost}} [[Kategorija:Anatomija]] [[Kategorija:Motorne vještine]] [[Kategorija:Hiralnost]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Asimetrija mozga]] 9cwq3vgtzhkjfv2c2jm0d3qcfft6fsn Linija opskrbe 0 492803 3898955 3889779 2026-06-18T11:17:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898955 wikitext text/x-wiki {{Rat}} '''Upravljanje lancem vojnih nabavki''' je međufunkcionalni pristup [[nabavka|nabavci]], [[proizvodnja|proizvodnji]] i [[isporuka (trgovina)|isporuci]] [[proizvod (poslovanje)|proizvoda]] i [[Usluga (ekonomija)|usluga]] za vojne [[materijal]]ne aplikacije. Vojno [[upravljanje lancem snabdijevanja]] uključuje potdobavljače, dobavljače, interne informacije i [[finansiranje|tok sredstava]].<ref>{{Cite web |url=http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/10905.html |title=DOD Dictionary of Military and Associated Terms – Supply Chain Management |access-date=29. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629174311/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/10905.html |archive-date=29. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Snabdijevanje== Snabdijevanje je nabavka, [[distribucija (poslovna)|distribucija]], [[Održavanje, popravke i operacije|održavanje]] dok su u [[skladište|skladištu]] i spašavanje zaliha, uključujući određivanje vrste i [[količina]] zaliha. Faza proizvodnje vojnog snabdevanja proteže se od utvrđivanja rasporeda nabavki do prihvatanja gotovih zaliha od strane [[vojne službe]]. Potrošačka faza vojnog snabdevanja proteže se od prijema gotovih zaliha od strane vojnih službi, preko izdavanja za upotrebu ili [[potrošnja (ekonomija)|potrošnja]].<ref>{{Cite web |url=http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/7360.html |title=DOD Dictionary of Military and Associated Terms – Supply |access-date=29. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629174315/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/7360.html |archive-date=29. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Lanac snabdevanja== [[Lanac snabdijevanja]] su povezane aktivnosti povezane sa obezbeđivanjem materijala iz faze [[sirovina]] do krajnjeg korisnika kao [[gotovo dobro|gotovog dobra]].<ref>[https://web.archive.org/web/20110604221634/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/10904.html DOD Dictionary of Military and Associated Terms – Supply Chain]</ref> Kontrola snabdijevanja je proces kojim se stavka zaliha kontrolira unutar sistema snabdijevanja, uključujući zahtjeve, prijem, skladištenje, [[Optimalna kontrola|kontrolu zaliha]], [[Isporuka|pošiljku]], odlaganje, [[Identifikacija (informacije)|identifikaciju]] i [[računovodstvo]].<ref>[https://web.archive.org/web/20110604221929/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/7362.html DOD Dictionary of Military and Associated Terms – Supply Control]</ref> Mjesto snabdijevanja je lokacija na kojoj se nalaze i izdaju zalihe, usluge i materijali. Ove lokacije su privremene i mobilne, obično su zauzete do 72 sata.<ref>[https://web.archive.org/web/20110604222007/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/s/11410.html DOD Dictionary of Military and Associated Terms – Supply Point]</ref> ==Logistika== [[slika:Navy Petty Officer fires a line to the USNS Supply in the Baltic Sea.jpg|thumb| Mornarički podoficir ispaljuje liniju za opskrbu [[USNS snabdijevanje (T-AOE-6)|USNS snabdijevanje]]]] {{glavni|Vojna logistika}} [[Vojna logistika]] je nauka o planiranju i izvođenju kretanja i održavanja [[oružane snage|oružanih snaga]]. U svom najsveobuhvatnijem smislu, oni aspekti [[vojna operacija|vojnih operacija]] koji se bave: *a. [[dizajn]]om i [[Razvoj novih proizvoda|razvojem]], [[Vojna nabavka|nabavkom]], [[skladište]]njem, [[kretanje (fizika)|kretanjem]], [[distribucija (matematika)|distribucijom]], [[Održavanje, popravke i operacije|održavanjem]], [[hitna evakuacija|evakuacijom]] i [[raspolaganje]] materijalima; *b. kretanje, evakuacija i [[bolnica|hospitalizacija]] osoblja; *c. nabavka ili [[gradnja]], održavanje, rad i raspolaganje objektima; i *d. nabavka ili opremanje usluga.<ref>[https://web.archive.org/web/20090628133800/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/data/l/5222.html DOD Dictionary of Military and Associated Terms – Logistics]</ref> ==Logistika naspram upravljanja lancem nabavke== {{glavni|Vojna logistika}} Glavna razlika između koncepta logističkog upravljanja i upravljanja lancem nabavke je nivo prikupljenih informacija, procesima, analizom i korištenjem za donošenje odluka. Organizacija sa sjedištem u SCM-u ne samo da ima zabrinutosti za svoje neposredne klijente, već također upravlja i predviđa faktore koji direktno ili indirektno utiču na njihovog dobavljača ili dobavljače ili na njihovog klijenta ili klijente. Ako izuzmemo ovaj dio informacija iz modela lanca opskrbe onda možemo vidjeti dio logističkog upravljanja u poslovanju. ==Ograničenja vojnog lanca snabdevanja== {{glavni|Vojna logistika}} Za razliku od standardne prakse [[upravljanje lancem snabdevanja|upravljanja lancem snabdijevanja]] širom sveta, neki glavni koncepti nisu podržani u vojnom domenu. Naprimjer, model "[[Tačno na vrijeme (poslovnost)|baš na vrijeme]]" (JIT) naglašava držanje manje (ili nikakvih) zaliha, dok u [[vojska|vojnim]] lancima nabavke, zbog visokih troškova zaliha (potencijalno dovodeći živote u opasnost), držanje ogromnih zaliha je prihvatljivija praksa. Neki od primjera su [[deponiranje municije]] i [[skladištenje nafte]]. Isto tako, vojni proces [[nabavka|nabavke]] ima mnogo drugačije kriterije od normalnog procesa poslovne nabavke. Vojne potrebe zahtijevaju pouzdanost snabdijevanja tokom mira i rata, u poređenju sa faktorima cijene i tehnologije. ==Također pogledajte== *[[Deponija municije]] *[[Gradijent gubitka snage]] *[[Principi održivosti]] *[[Upravljanje lancem nabavke]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20110709184124/http://www.dtic.mil/whs/directives/corres/html2/p41401r.htm Department of Defense - Supply Chain Management Regulation] [[Kategorija:Upravljanje vojnim lancem nabavke|*]] [[Kategorija:Vojna logistika]] [[Kategorija:Vojna terminologija]] l9d9m18unot4a0f3amjky77e7uxya5j Krimski Karaiti 0 498861 3898934 3552312 2026-06-18T03:18:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898934 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Krimski Karaiti | izvorno_ime = къарайлар, karajlar | ukupno = 1.600+ | regija1 = {{ZID|Izrael}} | pop1 = ~500 | ref1 = <ref>{{cite book |title=The Karaites of Galicia : an ethnoreligious minority among the Ashkenazim, the Turks, and the Slavs, 1772-1945 |date=2008 |publisher=Brill |isbn=978-90-47-44288-2}}</ref> | regija2 = {{ZID|Ukrajina}} (bez [[Krim]]a) | pop2 = 481 | ref2 = <ref name="ukrcensus_all_Ukraine">1,196 Karaites in the Ukraine as a whole (including the Crimea) [http://2001.ukrcensus.gov.ua/rus/results/nationality_population/nationality_popul1/select_51/?botton=cens_db&box=5.1W&k_t=00&p=50&rz=1_1&rz_b=2_1&n_page=3%29 Распределение населения по национальности и родному языку УКРАИНА ''Distribution of the population by nationality and mother tongue, Ukraine'' (Russian language version)]</ref><ref name="ukrcensus_Crimea">Population in Autonomous Republic of the Crimea = 671, population in Sevastopol city council area = 44. 671+44 = 715. [http://2001.ukrcensus.gov.ua/rus/results/nationality_population/nationality_popul1/select_51/?botton=cens_db&box=5.1W&k_t=01&p=50&rz=1_1&rz_b=2_1%20&n_page=3 Распределение населения по национальности и родному языку, Автономная Республика Крым (''Distribution of the population by nationality and mother tongue, Autonomous Republic of the Crimea'' )]<br />[http://2001.ukrcensus.gov.ua/rus/results/nationality_population/nationality_popul1/select_51/?botton=cens_db&box=5.1W&k_t=85&p=50&rz=1_1&rz_b=2_1%20&n_page=3 Распределение населения по национальности и родному языку, Г.Севастополь (горсовет) (''Distribution of the population by nationality and mother tongue, Sevastopol city council'')]</ref> | regija3 = {{nbsp|4}} {{ZID|Krim}} | pop3 = 295 | ref3 = <ref name="auto">{{Cite web |url=https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab1_VPN-2020.xlsx |title=Национальный состав населения Российской Федерации согласно переписи населения 2021 года |access-date=3. 1. 2023}}</ref> | regija4 = {{ZID|Poljska}} | pop4 = 346 | ref4 = <ref>[http://www.stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/LUD_ludnosc_stan_str_dem_spo_NSP2011.pdf Ludność. Stan i struktura demograficzno-społeczna.Narodowy Spis Powszechny Ludności i Mieszkań 2011.]</ref> | regija5 = {{ZID|Kazahstan}} | pop5 = 231 | ref5 = <ref>{{Cite web|url=http://data.un.org/Data.aspx?d=POP&f=tableCode:26|title=UNdata &#124; record view &#124; Population by national and/or ethnic group, sex and urban/rural residence|website=data.un.org|access-date=4. 4. 2023}}</ref> | regija6 = {{ZID|Rusija}} (bez [[Krim]]a) | pop6 = 215 | ref6 = <ref name="auto"/> | regija7 = {{ZID|Litvanija}} | pop7 = 192 | ref7 = <ref name="auto1">{{Cite web|url=https://osp.stat.gov.lt/en/gyventoju-ir-bustu-surasymai1|title=Gyventojų ir būstų surašymai - Oficialiosios statistikos portalas|website=osp.stat.gov.lt|access-date=4. 4. 2023}}</ref> | jezici = [[Karaimski jezik|karaimski]], [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[Litvanski jezik|litvanski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]] | vjera = [[Karaitski judaizam]], [[Kršćanstvo]] }} '''Krimski Karaiti''', '''Karaimi''' ili '''Karaji''' ([[krim]]sko-[[Karaimski jezik|karaimski]]: Кърымкъарайлар, ''Qrımqaraylar''; [[Trakai|trakajski]] dijalekt: ''karajlar''; {{Jez-he|קראי מזרח אירופה}}; {{Jez-crh|Qaraylar}}; {{Jez-yi|קרימישע קאַראַיִמער|krimishe karaimer}}) su etnička grupa koji pripadaju [[Turkijski jezici|turkijskom]] govornom području. Pristalice su [[Karaitski judaizam|karaitskog judaizma]] u [[Srednja Evropa|srednjoj]] i [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], posebno na teritoriji stare [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]] i [[Krim]]a. "Karaim" je [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[Poljski jezik|poljski]] i [[Litvanski jezik|litvanski]] naziv za zajednicu. == Porijeklo == [[Datoteka:Старовинне_караїмське_кладовище_на_Тепе-Оба_01.JPG|mini| Groblje u blizini [[Feodosia|Feodosije]], [[Krim]].]] [[Datoteka:Караимская_кенасса_в_Киеве.jpg|mini| Bivša [[Karait Kenesa]] u [[Kijev]]<nowiki/>u.]] [[Karaitski judaizam|Karaitski Jevreji]] koji govore [[Turkijski jezici|turkijskim jezicima]] (na [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom jeziku]] ''Qaraylar'') žive na [[Krim]]u vijekovima. Njihovo porijeklo je predmet velikih kontroverzi. Većina<ref>"The first direction that dominates present-day scientific circles says the Karaites are Jews both in the religious and the ethnic respect.</ref><ref>"The second avenue of approach, which, due to the specificity of the activities of Karaite community, is mostly supported by researchers in Eastern Europe, is related with the transformation of Karaite identity.</ref> savremenih naučnika ih smatra potomcima karaitskih [[Jevreji|Jevreja]] koji su se naselili na Krimu i usvojili [[Kipčački jezici|kipčačke jezike]]. Ostali<ref>See e.g [[Old Hungarian script|Inscription in Khazarian Rovas script]]</ref>  ih posmatraju kao potomke [[Hazari|Hazara]] ili [[Kumani|Kumana]], [[Kipčaki|Kipčak]]<nowiki/>a koji su prešli na karaitski judaizam. Danas mnogi krimski Karaiti odbacuju teorije o etničkom semitskom porijeklu i identificiraju se kao potomci Hazara.<ref>Blady 2000, pp. 113–130.</ref> Neki stručnjaci za hazarsku historiju dovode u pitanje hazarsku teoriju o porijeklu Karaima,<ref>{{Harvnb|Golden|2007a}}</ref><ref>Brook 2006 pp. 110–111, 231.</ref> primjećujući sljedeće: * [[karaimski jezik]] pripada turkijskoj podgrupi kipčakskog jezika, a hazarski jezik nedvojbeno pripada [[Ogurski jezici|ogurskoj]] grupi; nema bliske veze između ova dva jezika;<ref>[[Marcel Erdal|Erdal, Marcel]] (1999).</ref> * Prema ''[[Hazarska korespondencija|Hazarskoj korespondenciji]]'', hazarski judaizam je najvjerovatnije bio [[rabinski judaizam]].<ref>"After the days of Bulan there arose one of his descendants, a king Obadiah by name, who reorganized the kingdom and established the Jewish religion properly and correctly.</ref> Tradicija [[Karaitski judaizam|karaitskog judaizma]] rangira samo [[Tanak]] kao svetu knjigu i ne priznaje [[Talmud]]; * Hazari su nestali u 11. vijeku. Ali, prvo pisano pominjanje Krimskih Karaita bilo je u 13. vijeku;<ref>A. Harkavy, ''Altjudische Denkmaler aus der Krim, mitgetheilt von Abraham Firkowitsch, SPb.,'' 1876.</ref> * Antropološka istraživanja pokazuju sličnost između krimskih Karaita iz [[Litvanija|Litvanije]] i [[egipat]]skih karaitskih Jevreja.<ref>A. Fried, K. Landau, J. Cohen and E.Goldschmidt (1968).</ref> Na Krimu u 19. vijeku, Karaiti su počeli da se izdvajaju od drugih jevrejskih grupa, šaljući izaslanike carevima da mole za izuzeće od oštrog antijevrejskog zakonodavstva. Ove molbe su bile uspješne, dobrim dijelom zahvaljujući carevoj opreznosti prema [[Talmud]]u, a 1863. Karaitima su data ista prava kao i njihovim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] i [[Tatari|tatarskim]] komšijama. Izuzeti iz pale naseljenosti, kasnije su ih [[Nacizam|nacisti]] smatrali nejevrejima. Ovo je ostavilo zajednicu netaknutom [[Holokaust]]om, za razliku od drugih Jevreja koji govore turkijskim, poput Jevreja iz Krimčaka koji su skoro zbrisani.<ref>{{Cite news|url=https://www.haaretz.com/jewish/crimea-karaites-welcome-russia-1.5341282|title=Somewhat Jewish, Fully Russian: Crimea Karaites Recall Past Glory|date=30. 3. 2014|work=Haaretz|access-date=18. 12. 2019|language=en|archive-date=7. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207011048/https://www.haaretz.com/jewish/crimea-karaites-welcome-russia-1.5341282|url-status=dead}}</ref> Miller kaže da krimski Karaiti nisu počeli da traže poseban identitet od jevrejskog naroda prije 19. vijeka, i da su lideri kao što su Avraham Firkovič i Sima Babovič ohrabrivali ovu poziciju kako bi izbegli jak [[antisemitizam]] tog perioda.<ref name="MillerIntro">Miller, Philip.</ref> Od vremena [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] pa nadalje, Karaiti su bili prisutni u mnogim gradovima i selima širom Krima i oko [[Crno more|Crnog mora]]. Tokom perioda [[Krimski kanat|Krimskog kanata]], imali su velike zajednice u gradovima [[Çufut Qale|Čufut Kale]], [[Sudak]], [[Kefe]] i [[Bahčisaraj]].  == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Geografska distribucija == Tradicionalno, krimski Karaiti su imali tri velike pododjele, od kojih je svaka zadržala svoj dijalekt karaimskog jezika: krimski Karaiti, galicijski Karaiti i litvanski Karaiti. Danas je distribucija drugačija. Najveći broj je vjerovatno sada u [[Izrael]]<nowiki/>u; neki drugi krimski Karaiti su otišli u [[Amerika|Ameriku]] ili negde drugde. Ovi Karaiti se uglavnom pridružuju nekrimsko-karaitskim zajednicama. Prema karaitskoj tradiciji, sve istočnoevropske karaimske zajednice potiču od onih na [[Krim]]u,<ref>{{Cite web|url=http://www.turkiye.net/sota/karalit.html|title=The Karaite Encyclopedia by Nathan Schur (Frankfurt, 1995)|archive-url=https://web.archive.org/web/20071228105622/http://www.turkiye.net/sota/karalit.html|archive-date=28. 12. 2007|url-status=dead|access-date=9. 11. 2022}}</ref> ali neki moderni historičari sumnjaju u krimsko porijeklo litvanskih karaita.<ref name="Schegoleva">{{Cite web|url=http://video-en.jewseurasia.org/page34/news24063.html|title=Karaites of Crimea: History and Present-Day Situation in Community|access-date=14. 4. 2016}}</ref><ref>Ahiezer, G. and Shapira, D. 2001.'</ref> Ipak, ovaj naziv, "Krimski Karaiti" se koristi za zajednicu karaita koji govore turkijski jezik za koju se pretpostavlja da je nastala na Krimu, što je razlikuje od historijski [[Aramejski jezik|aramejskih]], [[Hebrejski jezik|hebrejskih]] i [[Arapski jezik|arapskih]] karaita na [[Srednji istok|Bliskom istoku]]. == Religija == Do 20. vijeka, [[karaitski judaizam]] je bio jedina religija karaima,<ref>[http://www.karaimskijkatichizis.estranky.cz/clanky/2.------------------------------------------------.html Катехизис, основы Караимского закона. Руководство по обучению Закону-Божию Караимского юношества]. — СПб., 1890.</ref> Tokom [[Ruski građanski rat|ruskog građanskog rata]] značajan broj Karaima emigrirao je u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], [[Poljska|Poljsku]] i [[Mađarska|Mađarsku]], a zatim u [[Francuska|Francusku]] i [[Njemačka|Njemačku]].<ref name="Simferopol-Slippery Rock 2004">Album "''Archive of the Dmitri Penbeck’s family''" – compiled by V. Penbek — Simferopol-Slippery Rock, 2004.</ref><ref name="ReferenceA">Кропотов В. С. Военные традиции крымских караимов — Симферополь, 2004.</ref> Većina ih je prešla na [[kršćanstvo]]. Jedan od njih je bio filantrop Karaimovog modernog nacionalnog pokreta MS Sarach.<ref>{{Cite web|url=http://www.caraimica.org/document/296|title=Сарач, Михаил (Марк) Семёнович - Виртуальный караимский музей|date=19. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219224712/http://www.caraimica.org/document/296|archive-date=19. 12. 2013|access-date=9. 11. 2022}}</ref> [[Emancipacija]] krimskih Karaita u [[Ruska Imperija|Ruskom carstvu]] izazvala je [[Kulturalna asimilacija|kulturnu asimilaciju]] praćenu [[Sekularizacija|sekularizacijom]]. Ovaj proces se nastavio u [[SSSR]]-u kada je većina [[kenesa]] zatvorena. [[Datoteka:Trakai_Kenesa_1932-2002.jpg|mini|300x300piksel| Godine 1932. [[Davidova zvijezda]] je uklonjena sa kupole Trakai Kenesa po Šapšalovom naređenju.<ref>"...its cupola was originally surmounted by a shield of David, but the removal of this emblem was ordered some ten years ago by the local hakham [i.e.</ref> Nekoliko godina kasnije i ona je uklonjena sa gvozdene kapije.<ref>[https://books.google.com/books?id=S2QBAAAAMAAJ&q=Karaimen Seraphim, Peter Heinz. ]</ref>]] == Genetika == Leon Kull i Kevin Alan Brook predvodili su prvu naučnu studiju Krimskih Karaita koristeći genetsko testiranje [[Hromosom Y|Y hromozomske]] i [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske]] [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i njihovi rezultati su pokazali da su Krimski Karaiti zaista djelomično bliskoistočnog porijekla i blisko povezani s drugim jevrejskim zajednicama ([[aškenazi]], [[sefardi]] i [[Mizrahi Jevreji]] i egipatski karaiti Jevreji), dok su otkrili da krimski Karaiti imaju manji afinitet prema nejevrejskim narodima koji govore turkijski jezik u regionu.<ref>{{Cite web|url=http://www.khazaria.com/genetics/karaites.html|title=The Genetic Signatures of East European Karaites|last=Kevin Alan Brook|last2=Leon Kull|date=9. 7. 2020|website=Jewish Genetics: Abstracts and Summaries|orig-year=August 28, 2013|last3=Adam J. Levin}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Brook|first=Kevin Alan|date=29. 7. 2014|title=The Genetics of Crimean Karaites|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/karadearas/issue/10054/123925|journal=Karadeniz Araştırmaları|volume=11|issue=42|pages=69–84|doi=10.12787/KARAM859|access-date=25. 6. 2022}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Benjamin Aga]] * [[Karaiti Jevreji]] * [[Krimčaki]] * [[Samaritani]] * [[Jevreji u Turskoj|Turski Jevreji]] * [[Hazari]] * [[Kenesa]] * [[Krimski Tatari]] == Reference == {{Refspisak}} == Bibliografija == * Ben-Cvi, Yitzhak. ''Prognani i Otkupljeni'' . Filadelfija: Jevrejsko izdavačko društvo, 1957. * Blady, Ken. ''Jevrejske zajednice na egzotičnim mjestima'' . Northvale, NJ: Jason Aronson Inc., 2000. str.&nbsp;115–130. * [[Kevin Alan Brook|Bruk, Kevin Alan]] . ''Jevreji Hazarije'' . 2nd ed. Rowman & Littlefield Publishers, Inc, 2006. * Friedman, Filip. "Karati pod nacističkom vlašću". ''Na tragovima tiranije'' . London, 1960. * Green, WP "Nacistička rasna politika prema karaitima", ''Sovjetska jevrejska pitanja'' 8,2 (1978) str.&nbsp;36–44 * <bdi><cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFGolden2007a">[[Posebno:BookSources/978-9-004-16042-2|978-9-004-16042-2]]</cite></bdi> * ''Karaitski judaizam: Uvod u karaitske studije'' . Uredio M. Polliack. Leiden: Brill Publishers, 2004, 657–708. * Kizilov, Mihail. ''Karaiti očima putnika: etnička istorija, tradicionalna kultura i svakodnevni život krimskih karaita prema opisima putnika'' . Qirqisani centar, 2003. * Kizilov, Mihail. „Vjeran do smrti: jezik, tradicija i nestanak istočnoevropskih karaitskih zajednica“, ''East European Jewish Affairs'' 36:1 (2006): 73–93. * ''Krymskiye karaimy: istoricheskaya territoriya: etnokul'tura'' . Uredili VS Kropotov, V.Yu. Ormeli, A. Yu. Polkanova. Simferpol: Dolja, 200 * Kizilov, Mihail. ''Sinovi Svetog pisma: Karaiti u Poljskoj i Litvaniji u dvadesetom veku.'' ''De Gruyter, 2015.'' * Miller, Filip. ''Karaitski separatizam u Rusiji 19. veka'' . HUC Press, 1993. * Semi, Emanuela T. "Imidž karaita u dokumentima nacističke i višijske Francuske", ''Jevrejski časopis za sociologiju'' 33:2 (decembar 1990). pp.&nbsp;81–94. * Shapira, Dan. "Primjedbe o Avrahamu Firkowiczu i hebrejskom Mejelisu 'Dokument'." Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae 59:2 (2006): 131–180. * Shapira, Dan. „Jevrejski panturkist: Seraya Szapszał (Şapşaloğlu) i njegovo djelo 'Qırım Qaray Türkleri'," ''Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae'' 58:4 (2005): 349–380. * Shapira, Dan. ''Avraham Firkowicz u Istanbulu (1830–1832).'' ''Utiranje puta turskom nacionalizmu'' . Ankara: KaraM, 2003. * Shapshal, SM: ''Karaimy SSSR v otnoshenii etnicheskom: karaimy na sluzhbe u krymskich chanov'' . Simferopolj, 2004 * Wixman, Ronald. "Narodi SSSR-a: Etnografski priručnik". Routledge, 1984. * Zajączkowski, Ananiasz. ''Karaimi u Poljskoj: istorija, jezik, folklor, nauka'' . Panistwowe Wydawn, 1961. == Vanjski linkovi == * [http://karai.crimea.ua/ Zvanična stranica Krimskih karaita] * [http://russian-qaraim.livejournal.com/ Karaim website] * [http://www.karaitelibrary.estranky.cz/ Karaite biblioteka online] * [http://www.cesnur.org/2003/vil2003_kizilov.htm Karaiti i Karaizam: Nedavna dešavanja] * [http://www.berkovich-zametki.com/Nomer35/MN55.htm MN55] * [http://www.berkovich-zametki.com/Nomer41/Kizilov1.htm Kizilov1] * [https://web.archive.org/web/20131211054743/http://www.smi.uib.no/paj/Harviainen.html Znakovi novog života u karaimskim zajednicama] * [https://web.archive.org/web/20140401003242/http://www.karaite-korner.org/holocaust.htm Karaiti u holokaustu] * [https://web.archive.org/web/20050324022013/http://daugenis.mch.mii.lt/karaimai/index_en.htm web stranica litvanskih karaima] * [http://www.karaitelife.estranky.cz/clanky/the-origin-of-the--european--karaites-in-the-books-and-texts-of-karaite-hakhams.html Poreklo (evropskih) karaita u knjigama i tekstovima karaitskih hahama] * [https://www.economist.com/culture/2022/08/25/lithuania-embraces-the-music-of-the-karaims Litvanija prihvata muziku Karaima. Niz koncerata u baltičkoj zemlji slavi jednu od najmanjih manjinskih grupa u Evropi] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Krimski jevreji]] [[Kategorija:Krimski Karaiti]] [[Kategorija:Turkijski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe u Litvaniji]] [[Kategorija:Manjine]] 1la4d74jx911l7l8w17rj201u73phh3 Krimski referendum 1994. 0 499254 3898935 3541105 2026-06-18T03:19:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = Krimski referendum 1994. | lokacija = [[Krim]], [[Ukrajina]] | datum = {{Početni datum|1994|03|24}} | slika = Crimea location map.svg | opis = Poluostrvo Krim i njegove lokalne administrativne jedinice | status = Prihvaćen | izbor1 = Za | procenat1 = 79,7 | izbor2 = Protiv | procenat2 = 20.3 | izbor3 = Nevažeći/prazni glasovi | procenat3 = 0 }} '''Trodijelni referendum''' održan je na [[Krim]]u 27. marta 1994. zajedno sa [[Krimski parlamentarni izbori 1994|regionalnim]] i [[Ukrajinski parlamentarni izbori 1994|nacionalnim]] izborima. Birači su upitani jesu li za veću autonomiju unutar [[Ukrajina|Ukrajine]], trebaju li stanovnici imati dvojno [[Rusija|rusko]] i [[Ukrajina|ukrajinsko]] državljanstvo i trebaju li [[Predsjednik Krima|predsjednički dekreti]] imati status zakona. Sva tri prijedloga su prihvaćena.<ref name="MAR">{{Cite web|url=http://www.cidcm.umd.edu/mar/chronology.asp?groupId=36904|title=Chronology for Crimean Tatars in Ukraine|website=cidcm.umd.edu|access-date=29. 5. 2023|archive-date=1. 3. 2014|archive-url=https://archive.today/20140301223238/http://www.cidcm.umd.edu/mar/chronology.asp?groupId=36904|url-status=dead}}</ref> == Pozadina == Dana 5. maja 1992. [[Vrhovni rada Krima|Vrhovna rada]] Krima je proglasila nezavisnost, zavisno od referenduma koji je bio planiran za august. Međutim, [[Vrhovna rada Ukrajine|ukrajinski parlament]] je presudio da je deklaracija nezakonita i dao je Vrhovnoj radi rok do 20. maja da je povuče. Iako je Vrhovna rada ispoštovala naredbu 22. maja, referendum je samo odložen, a ne otkazan. Ideja o referendumu ponovo je oživjela 1994. nakon što je [[Jurij Meškov]] u januaru [[Krimski predsjednički izbori 1994|izabran]] za [[Predsjednik Krima|predsjednika Krima]]. Iako su [[Centralna izborna komisija Ukrajine]] i ukrajinski predsjednik [[Leonid Kravčuk]] proglasili to nezakonitim, to je ipak održano 27. marta.<ref>{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/3ae6a8550.html|title=Refworld &#124; Chronology of Events: March 1994 - August 1995}}</ref> == Rezultati == === Veća autonomija === {{Citat|Jeste li za vraćanje odredbe Ustava [[Republika Krim (1992-1995)|Republike Krim]] od 6. maja 1992. kojom se utvrđuje uređenje međusobnih odnosa između [[Republika Krim|Republike Krim]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] na osnovu Ugovora o sporazumima?<ref name=MCW>[[Mark Clarence Walker]] (2003) ''Strateška upotreba referenduma: moć, legitimitet i demokratija'', [[Palgrave Macmillan]], str. 108</ref>}} {| class="wikitable" style="text-align:right" !Izbor ! Glasovi ! % |- | align="left" | Za | | 78,4 |- | align="left" | Protiv | | 21,6 |- | align="left" | Nevažeći/prazni glasovi | | – |- | align="left" | '''Ukupno''' | | '''100''' |- | align="left" | Registrovani birači/izlaznost | | |- | colspan="3" align="left" |Izvor: [https://web.archive.org/web/20140118225135/http://www.cidcm.umd.edu/mar/chronology.asp?groupId=36904 Projekt manjine u riziku] |} === Dvojno državljanstvo === {{Citat|Jeste li za za vraćanje odredbe [[Ustav Republike Krim|Ustava Republike Krim]] od 6. maja 1992. koja je proglasila pravo građana Republike Krim na dvojno državljanstvo?<ref name=MCW/>}} {| class="wikitable" style="text-align:right" !Izbor ! Glasovi ! % |- | align="left" | Za | | 82,8 |- | align="left" | Protiv | | 17,2 |- | align="left" | Nevažeći/prazni glasovi | | – |- | align="left" | '''Ukupno''' | | '''100''' |- | align="left" | Registrovani birači/izlaznost | | |- | colspan="3" align="left" |Izvor: [https://archive.today/20140301223238/http://www.cidcm.umd.edu/mar/chronology.asp?groupId=36904 Projekt manjine u riziku] |} === Ukazi predsjednika da postanu zakoni === {{Citat|Jeste li za prepuštanje snage zakona ukazima [[Predsjednik Republike Krim|predsjednika Republike Krim]] o pitanjima koja privremeno nisu regulisana zakonodavstvom Republike Krim?<ref name=MCW/>}} {| class="wikitable" style="text-align:right" !Izbor ! Glasovi ! % |- | align="left" | Za | | 77,9 |- | align="left" | Protiv | | 22,1 |- | align="left" | Nevažeći/prazni glasovi | | – |- | align="left" | '''Ukupno''' | | '''100''' |- | align="left" | Registrovani birači/izlaznost | | |- | colspan="3" align="left" |Izvor: [https://archive.today/20140301223238/http://www.cidcm.umd.edu/mar/chronology.asp?groupId=36904 Projekt manjine u riziku] |} == Reference == {{Refspisak}} {{Izbori na Krimu}} [[Kategorija:Referendumi u Ukrajini]] [[Kategorija:Referendumi na Krimu]] [[Kategorija:Referendumi u 1994.]] [[Kategorija:Izbori u 1994.]] 9nzah4ynyu89fydaf7e8nk8y7nf9csz KK Radnički Goražde 0 516689 3898900 3890394 2026-06-17T15:08:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | current = 2024–25 KK Radnički Goražde season | color1 = #008000 | color2 = #000000 | color3 = #008000 | name = KK Radnički Goražde | logo = [[File:KK Radnički Goražde Logo.jpg|thumb|KK Radnički Goražde]] | image_size = 120px | nickname = | liga = [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] | osnovan = {{Start date and age| 2010}} | history = | dvorana = [[Gradska dvorana Mirsad Hurić]]<br>(kapacitet: 1.600)<br><br> | lokacija = [[Goražde]], [[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{Color box|Green|border=darkgray}} {{Color box|Black|border=darkgray}} {{Color box|White|border=darkgray}} | predsjednik = [[Muhamed Hubanić]] | trener = [[Hasan Rikalo]] | kapiten = [[Adi Alikadić]] | sponzor = [[Pobjeda - Rudet]] | veb-sajt = {{URL|https://basketball.eurobasket.com/team/KK-Radnicki-Gorazde/2575}} | šampioni = A1 Liga (Bosnia and Herzegovina) 23/24 | dom_uzorak_t = _thingreensides | dom_uzorak_š = _thingreensides | dom_tijelo = 000000 | dom_šorc = 000000 | gost_tijelo = FFFFFf | gost_uzorak_t = _thingreensides | gost_uzorak_š = _thingreensides | gost_šorc = FFFFFF }} '''Košarkaški klub Radnički Goražde''', je profesionalni [[košarka]]ški [[klub]] iz [[Goražde|Goražda]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 10.10.2010. Počeo je u drugoj ligi a potom je napredovao do A1 lige, te je u sezoni 2023/24. osvajanjem titule šampiona A1 lige ostvario plasman u najviši rang, [[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=https://rtvbpk.ba/2024/04/22/kk-radnicki-gorazde-izborio-plasman-u-premijer-ligu-bih/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 2. 2025 |archive-date=9. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240509222834/https://rtvbpk.ba/2024/04/22/kk-radnicki-gorazde-izborio-plasman-u-premijer-ligu-bih/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://nap.ba/qpost/346689/KK-Radniki-Gorade-izborio-plasman-u-Premijer-ligu-BiH.</ref><ref>https://faktor.ba/sport/kosarka/radnicki-iz-gorazda-ambiciozno-krenuo-sa-pripremama/195791</ref><ref>https://www.fokus.ba/sport/ostali-sportovi/kk-radnicki-iz-gorazda-u-subotu-debituje-u-premijer-ligi/3350218/</ref> === Trenutni sastav === {{Basketball roster header|team=KK Radnički Goražde|wt=|color1=#008000|bg1=#000000}} <!-- list of players --> {{player3|num=1|nat=USA|first=DQ|last=Nicholas|pos=PG|m=1.85|}} {{player3|num=25|nat=USA|first=David|last=Ejah|pos=PF|m=2.01|}} {{player3|num=6|nat=USA|first=Tre|last=Williams|pos=SG|m=1.98|}} {{player3|num=17|nat=SRB|first=Nikola|last=Vujović|pos=C|m=2.11|}} {{player3|num=9|nat=BIH|first=Amar|last=Klačar|pos=SF|m=1.99|}} {{player3|num=2|nat=USA|first=Taevon|last=Horton|pos=SG|m=1.88|}} {{player3|num=11|nat=USA|first=Alex|last=Holcombe|pos=C|m=2.06|}} {{player3|num=5|nat=BIH|first=Adi|last=Alikadić|pos=SG|m=1.9|note = C |inj=yes}} {{player3|num=10|nat=BIH|first=Ramiz|last=Šuša|pos=SF|m=1.92|}} {{player3|num=25|nat=BIH|first=Nedžad|last=Hodžić|pos=PF|m=1.95|}} {{player3|num=32|nat=BIH|first=Željko|last=Tadić|pos=C|m=2.02|}} {{player3|num=23|nat=BIH|first=Faris|last=Šuša|pos=SG|m=1.92|}} {{player3|num=7|nat=BIH|first=Sinan|last=Žuga|pos=PG|m=1.8|}} <!-- end list of players --> {{Basketball roster footer| head_coach = {{player||BIH|[[Hasan Rikalo]]}} | asst_coach = {{player||BIH|[[Elvedin Klačar]]}} {{player||BIH|[[Adi Plakalo]]}} | str_cond = {{player||BIH|[[Emir Hanić]]}} | physio = {{player||BIH|[[Senad Odžaković]]}} | team_man = {{player||BIH|[[Amina Rikalo]]}}}}<section end=roster /> ==Vanjske poveznice== *[https://basket.ba/prvenstvo/team/radnicki/ KK Radnički] *[https://basket.ba/prvenstvo/wp-content/uploads/2024/09/KK-RADNI%C4%8CKI.pdf KARTON ZA REGISTRACIJU KLUBA SEZONA 2024/2025] ==References== {{refspisak}} {{commons category}} [[Kategorija:KK Radnički Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški klubovi]] [[Kategorija:Sport u Goraždu]] jmm6sk0fj2pid69ep0iqhrudf7qcvgh Kognitivna gramatika 0 526662 3898921 3891812 2026-06-17T22:25:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898921 wikitext text/x-wiki {{Lingvistika}} '''Kognitivna gramatika''' [[Kognitivna psihologija|kognitivni]] je pristup [[jezik]]u koji je razvio [[Ronald Langacker]], a koji pretpostavlja da [[gramatika]], [[semantika]] i [[leksika]] postoje na kontinuumu, a ne kao odvojeni procesi.<ref name=":0"/> Taj pristup jeziku bio je jedan od prvih projekata [[Kognitivna lingvistika|kognitivne lingvistike]].<ref>{{Cite journal |title= Key Ideas in Linguistics and the Philosophy of Language |journal= Key Ideas in Linguistics and the Philosophy of Language |pages=21–24|language=en|jstor=10.3366/j.ctt1g09vvm.13 |last1=Attardo|first1=Salvatore|year=2009|isbn=9780748626182}}</ref> U tom sistemu gramatika nije formalni sistem koji funkcioniše nezavisno od značenja. Umjesto toga, gramatika je sama po sebi smislena i neodvojiva od semantike. [[Konstrukcijska gramatika]] sličan je fokus [[Kognitivni pristupi gramatici|kognitivnih pristupa gramatici]].<ref name=":2">{{Cite journal|title=A Glossary of Cognitive Linguistics|url=https://archive.org/details/glossaryofcognit0000evan|url-access=limited|journal=A Glossary of Cognitive Linguistics|pages=[https://archive.org/details/glossaryofcognit0000evan/page/14 14]–5|language=en|jstor=10.3366/j.ctt1g0b0v0.6|last1=Evans|first1=Vyvyan|year=2007|isbn=9780748622795}}</ref> Dok kognitivna gramatika naglašava proučavanje kognitivnih principa koji dovode do jezičke organizacije, konstrukcijska gramatika ima za cilj pružiti deskriptivniji i formalno detaljniji prikaz jedinica koje čine određeni jezik.<ref name=":2"/> Langacker prvi put objašnjava sistem kognitivne gramatike u važnom, dvotomnom djelu ''Osnovi kognitivne gramatike''.<ref>{{Cite web|url= https://www.thoughtco.com/what-is-cognitive-grammar-1689860|title=What Is Cognitive Grammar?|last=Nordquist|first=Richard|language=en|website= ThoughtCo.com|access-date= 19. 12. 2018}}</ref> Prvi tom nosi naziv "Teorijski preduvjeti" i istražuje Langackerovu hipotezu da se gramatika može dekonstruisati u obrasce koji se spajaju kako bi predstavili koncepte. Taj tom koncentriše se na širok opseg jezika, posebno u smislu odnosa između gramatike i semantike.<ref name=":0">{{Cite web|url= http://www.sup.org/books/title/?id=2203|title= Foundations of Cognitive Grammar: Volume I: Theoretical Prerequisites|publisher= Stanford University Press|website= sup.org|language= en|access-date= 16. 4. 2017|archive-date= 6. 4. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20150406075729/http://www.sup.org/books/title/?id=2203|url-status= dead}}</ref> Drugi tom nosi naziv "Deskriptivna primjena" jer ide dalje od prvog toma kako bi razradio načine na koje se Langackerove prethodno opisane teorije mogu primijeniti. Langacker poziva čitaoca da koristi alate predstavljene u prvom tomu ''Osnova'' u širokom rasponu gramatičkih situacija, uglavnom iz [[Engleski jezik|engleskog jezika]].<ref>{{Cite web |url= http://www.sup.org/books/title/?id=2204 |title= Foundations of Cognitive Grammar: Volume II: Descriptive Application |publisher= Stanford University Press |website= sup.org|language=en|access-date= 16. 4. 2017}}</ref> == Teorija == Kognitivna gramatika neortodoksna je u odnosu na [[Generativna gramatika|generativne gramatike]] i američki strukturalizam. Primarno se odvaja od tradicije [[Noam Chomsky|Noama Chomskog]] kroz tvrdnju da su gramatika i jezik sastavni i bitni dijelovi spoznaje, a ne samo autonomni procesi u [[Mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal|title=Ronald W. Langacker, Cognitive Grammar: A basic introduction. Oxford: Oxford University Press, 2008. Pp. X+562|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-linguistics_2009-07_45_2/page/476|journal=Journal of Linguistics|volume=45|issue=2|pages=477–480|language=en|jstor = 40343797|last1 = Nesset|first1 = Tore|year=2009|doi=10.1017/S0022226709005799}}</ref> Langacker tvrdi ne samo da je kognitivna gramatika prirodna zbog svoje [[Psihologija|psihološke]] uvjerljivosti nego i da nudi konceptualno ujedinjenje i teorijsku strogost.<ref name=":1">{{Cite book|title=Cognitive grammar: a basic introduction|last=W.|first=Langacker, Ronald|date=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0198044192|oclc=193700788 |language=en}}</ref> Smatra da su osnovne jedinice jezika [[simbol]]i (tj. konvencionalna sparivanja semantičke strukture s [[Fonologija|fonološkom]] oznakom).<ref name=":0"/> Gramatika se sastoji od ograničenja u vezi s tim kako se te jedinice mogu kombinovati da bi se generisale veće fraze.<ref name=":1"/> Semantički aspekti kognitivne gramatike modelirani su kao [[Slikovna shema|slikovne sheme]], a ne kao [[Propozicija|propozicije]] iako su te sheme samo demonstrativne i nisu namijenjene tome da odražavaju bilo kakvu stvarnu vizualnu operaciju koja se događa tokom produkcije i percepcije jezika.<ref name=":1"/> Posljedica odnosa između semantičke strukture i fonološke oznake jest da svaka može pozivati ​​onu drugu.<ref name=":1"/> == Također pogledajte == * [[Geštalt psihologija]] * [[George Lakoff]] == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * Langacker, Ronald W. (1982), "Space Grammar, Analysability, and the English Passive", ''Language'', 58, 1, 22-80. * Langacker, Ronald W. (1987), ''Foundations of Cognitive Grammar'', tom 1 (''Theoretical Prerequisites''), Stanford University Press, [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]] * Langacker, Ronald W. (1990), ''Concept, Image, and Symbol: The Cognitive Basis of Grammar'', "Mouton de Gruyter", [[Berlin]] – [[New York]] * Langacker, Ronald W. (1991), ''Foundations of Cognitive Grammar'', tom 2 (''Descriptive Application''), Stanford University Press, Stanford * Langacker, Ronald W. (2008), ''Cognitive Grammar: A Basic Introduction'', Oxford University Press, New York * Sattonnet, Marie-Cécile (2001), ''Étude comparée de la Grammaire Cognitive de Ronald W. Langacker et des grammaires énonciatives'' (doktorska disertacija), ANRT * Taylor, John R. (2002), ''Cognitive Grammar'', Oxford Textbooks in Linguistics, Oxford University Press, [[Oxford]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kognitivna gramatika| ]] [[Kategorija:Generativna lingvistika]] [[Kategorija:Semantičke teorije]] hhi4k6s0o2yx8ic77rfhgndvykfkw0r Šablon:Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. 10 532822 3898906 3898855 2026-06-17T17:30:19Z Semso98 54573 3898906 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, KOR, CZE, RSA <!--Update team results below (including date)--> |update=11. juna 2026 |win_MEX=1 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=2 |ga_MEX=0 |status_MEX=D |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=1 |gf_RSA=0 |ga_RSA=2 |status_RSA= |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=2 |ga_KOR=1 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=1 |gf_CZE=1 |ga_CZE=2 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SUI, CAN, QAT, BIH <!--Update team results below (including date)--> |update=13. juna 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=1 |loss_CAN=0 |gf_CAN=1 |ga_CAN=1 |status_CAN=D |win_BIH=0 |draw_BIH=1 |loss_BIH=0 |gf_BIH=1 |ga_BIH=1 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=0 |gf_QAT=1 |ga_QAT=1 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=1 |ga_SUI=1 |status_SUI= |hth_SUI = "Fair-play" bodovi: Švicarska –1, Kanada –2, Katar –2, Bosna i Hercegovina –3. FIFA-ina rang lista (11. juni 2026): Kanada 30, Katar 56. |hth_CAN = SUI |hth_QAT = SUI |hth_BIH = SUI <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SCO, MAR, BRA, HAI <!--Update team results below (including date)--> |update=13. juna 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=1 |ga_BRA=1 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=1 |ga_MAR=1 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=1 |gf_HAI=0 |ga_HAI=1 |status_HAI= |win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=1 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, AUS, TUR, PAR <!--Update team results below (including date)--> |update=13. juna 2026 |win_USA=1 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=4 |ga_USA=1 |status_USA=D |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=1 |ga_PAR=4 |status_PAR= |win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=2 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=1 |gf_TUR=0 |ga_TUR=2 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CIV, ECU, CUW <!--Update team results below (including date)--> |update=14. juna 2026 |win_GER=1 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=7 |ga_GER=1 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW= |win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=1 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=SWE, JPN, NED, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=14. juna 2026 |win_NED=0 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=2 |ga_NED=2 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=2 |ga_JPN=2 |status_JPN= |win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=5 |ga_SWE=1 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=1 |gf_TUN=1 |ga_TUN=5 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NZL, IRN, BEL, EGY <!--Update team results below (including date)--> |update=15. juna 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=1 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=1 |ga_EGY=1 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=1 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=0 |gf_NZL=2 |ga_NZL=2 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=URU, KSA, ESP, CPV <!--Update team results below (including date)--> |update=15. juna 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=1 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=0 |gf_KSA=1 |ga_KSA=1 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=1 |loss_URU=0 |gf_URU=1 |ga_URU=1 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NOR, FRA, SEN, IRQ <!--Update team results below (including date)--> |update=16. juna 2026 |win_FRA=1 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=3 |ga_FRA=1 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=1 |gf_SEN=1 |ga_SEN=3 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=1 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=4 |status_IRQ= |win_NOR=1 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=4 |ga_NOR=1 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, AUT, JOR, ALG <!--Update team results below (including date)--> |update=16. juna 2026 |win_ARG=1 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=3 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=0 |ga_ALG=3 |status_ALG= |win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=3 |ga_AUT=1 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=1 |gf_JOR=1 |ga_JOR=3 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrF, GrC, GrG, GrB, GrH, GrK, GrL, GrA, GrE, GrI, GrJ, GrD <!--Update team results below (including date)--> |update=16. juna 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=1 |gf_GrA=1 |ga_GrA=2 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=1 |loss_GrB=0 |gf_GrB=1 |ga_GrB=1 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=1 |loss_GrC=0 |gf_GrC=1 |ga_GrC=1 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=0 |ga_GrD=2 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=1 |loss_GrF=0 |gf_GrF=2 |ga_GrF=2 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=1 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=1 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=1 |gf_GrI=1 |ga_GrI=3 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=1 |ga_GrJ=3 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|CZE}} |name_GrB={{NOG|QAT}} |name_GrC={{NOG|BRA}} |name_GrD={{NOG|TUR}} |name_GrE={{NOG|ECU}} |name_GrF={{NOG|NED}} |name_GrG={{NOG|BEL}} |name_GrH={{NOG|ESP}} |name_GrI={{NOG|SEN}} |name_GrJ={{NOG|JOR}} |name_GrK=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe K |name_GrL=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> p6i5jldbupr1obv61ermyqrcz80hmae Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I 0 533144 3898907 3898824 2026-06-17T17:31:39Z Semso98 54573 /* Francuska – Senegal */ 3898907 wikitext text/x-wiki '''Grupa I''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]], [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] i [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe I će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe I će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]]. * Trećeplasirana ekipa grupe I ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−04:00|UTC−4]] ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Francuska – Senegal=== <section begin=I1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Francuska – Senegal|3–1}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= *[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|66||90+6}} *[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|82}} |goals2= *[[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{goal|90+5}} |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance=80.545 |referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 }}<section end=I1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _fra26H |pattern_b = _fra26H |pattern_ra = _fra26H |pattern_sh = _fra26h |pattern_so = _liverpool0405h |leftarm = 1F14DE |body = 1F14DE |rightarm = 1F14DE |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Francuska }} |{{Football kit |pattern_la = _sen26h |pattern_b = _sen26h |pattern_ra = _sen26h |pattern_sh = _sen26A |pattern_so = _sen26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = 00924f |socks = FFFFFF |title = Senegal }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Irak – Norveška=== <section begin=I2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRQ}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Irak – Norveška|Utakmica 18}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 }}<section end=I2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _iraq26h |pattern_b = _iraq26h |pattern_ra = _iraq26h |pattern_sh = _iraq26h |pattern_so = _blacktopl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Irak }} |{{Football kit |pattern_la = _nor26h |pattern_b = _nor26h |pattern_ra = _nor26h |pattern_sh = _nor26h3 |pattern_so = |leftarm = BA0003 |body = BA0003 |rightarm = BA0003 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Norveška }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Francuska – Irak=== <section begin=I3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=17:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Francuska – Irak|Utakmica 42}} |team2={{NOG|IRQ}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 }}<section end=I3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _fra26H |pattern_b = _fra26H |pattern_ra = _fra26H |pattern_sh = _fra26H |pattern_so = |leftarm = 1148A0 |body = 1148A0 |rightarm = 1148A0 |shorts = 1148A0 |socks = 1148A0 |title = Francuska }} |{{Football kit |pattern_la = _iraq26h |pattern_b = _iraq26h |pattern_ra = _iraq26h |pattern_sh = _iraq26h |pattern_so = _blacktopl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Irak }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Norveška – Senegal=== <section begin=I4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Norveška – Senegal|Utakmica 41}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 }}<section end=I4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nor26a |pattern_b = _nor26a |pattern_ra = _nor26a |pattern_sh = _nor26a |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = 000000 |title = Norveška }} |{{Football kit |pattern_la = _sen26h |pattern_b = _sen26h |pattern_ra = _sen26h |pattern_sh = _sen26h |pattern_so = _sen26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Senegal }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Norveška – Francuska=== <section begin=I5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Norveška – Francuska|Utakmica 61}} |team2={{NOG|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 }}<section end=I5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nor26h |pattern_b = _nor26h |pattern_ra = _nor26h |pattern_sh = _nor26h3 |pattern_so = |leftarm = BA0003 |body = BA0003 |rightarm = BA0003 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Norveška }} |{{Football kit |pattern_la = _fra26a |pattern_b = _fra26a |pattern_ra = _fra26a |pattern_sh = _fra26a |pattern_so = _fra26al |leftarm = bde4d7 |body = bde4d7 |rightarm = bde4d7 |shorts = bde4d7 |socks = bde4d7 |title = Francuska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Senegal – Irak=== <section begin=I6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|SEN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Senegal – Irak|Utakmica 62}} |team2={{NOG|IRQ}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 }}<section end=I6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _sen26h |pattern_b = _sen26h |pattern_ra = _sen26h |pattern_sh = _sen26h |pattern_so = _sen26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Senegal }} |{{Football kit |pattern_la = _iraq26a |pattern_b = _iraq26a |pattern_ra = _iraq26a |pattern_sh = _iraq26a |pattern_so = _whitetopl |leftarm = 228a59 |body = 228a59 |rightarm = 228a59 |shorts = 228a59 |socks = 228a59 |title = Irak }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group I}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa I]] hbx7xqppb7k97ts8a83uxm3y259tky7 3898908 3898907 2026-06-17T17:32:40Z Semso98 54573 /* Irak – Norveška */ 3898908 wikitext text/x-wiki '''Grupa I''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]], [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] i [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe I će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe I će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]]. * Trećeplasirana ekipa grupe I ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−04:00|UTC−4]] ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Francuska – Senegal=== <section begin=I1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Francuska – Senegal|3–1}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= *[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{goal|66||90+6}} *[[Bradley Barcola|Barcola]] {{goal|82}} |goals2= *[[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{goal|90+5}} |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance=80.545 |referee=[[Alireza Faghani]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 }}<section end=I1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _fra26H |pattern_b = _fra26H |pattern_ra = _fra26H |pattern_sh = _fra26h |pattern_so = _liverpool0405h |leftarm = 1F14DE |body = 1F14DE |rightarm = 1F14DE |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Francuska }} |{{Football kit |pattern_la = _sen26h |pattern_b = _sen26h |pattern_ra = _sen26h |pattern_sh = _sen26A |pattern_so = _sen26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = 00924f |socks = FFFFFF |title = Senegal }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Irak – Norveška=== <section begin=I2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRQ}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Irak – Norveška|1–4}} |team2={{NOG|NOR}} |goals1= *[[Aymen Hussein|Hussein]] {{goal|39}} |goals2= *[[Erling Haaland|Haaland]] {{goal|29||43}} *[[Leo Østigård|Østigård]] {{goal|76}} *[[Aymen Hussein|Hussein]] {{goal|90+6|a.g.}} |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance=63.106 |referee=[[Pierre Atcho]] ([[Nogometni savez Gabona|Gabon]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 }}<section end=I2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _iraq26h |pattern_b = _iraq26h |pattern_ra = _iraq26h |pattern_sh = _iraq26h |pattern_so = _blacktopl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Irak }} |{{Football kit |pattern_la = _nor26h |pattern_b = _nor26h |pattern_ra = _nor26h |pattern_sh = _nor26h3 |pattern_so = |leftarm = BA0003 |body = BA0003 |rightarm = BA0003 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Norveška }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Francuska – Irak=== <section begin=I3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=17:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|FRA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Francuska – Irak|Utakmica 42}} |team2={{NOG|IRQ}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 }}<section end=I3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _fra26H |pattern_b = _fra26H |pattern_ra = _fra26H |pattern_sh = _fra26H |pattern_so = |leftarm = 1148A0 |body = 1148A0 |rightarm = 1148A0 |shorts = 1148A0 |socks = 1148A0 |title = Francuska }} |{{Football kit |pattern_la = _iraq26h |pattern_b = _iraq26h |pattern_ra = _iraq26h |pattern_sh = _iraq26h |pattern_so = _blacktopl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Irak }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Norveška – Senegal=== <section begin=I4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Norveška – Senegal|Utakmica 41}} |team2={{NOG|SEN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 }}<section end=I4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nor26a |pattern_b = _nor26a |pattern_ra = _nor26a |pattern_sh = _nor26a |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = 000000 |title = Norveška }} |{{Football kit |pattern_la = _sen26h |pattern_b = _sen26h |pattern_ra = _sen26h |pattern_sh = _sen26h |pattern_so = _sen26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Senegal }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Norveška – Francuska=== <section begin=I5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Norveška – Francuska|Utakmica 61}} |team2={{NOG|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 }}<section end=I5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nor26h |pattern_b = _nor26h |pattern_ra = _nor26h |pattern_sh = _nor26h3 |pattern_so = |leftarm = BA0003 |body = BA0003 |rightarm = BA0003 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Norveška }} |{{Football kit |pattern_la = _fra26a |pattern_b = _fra26a |pattern_ra = _fra26a |pattern_sh = _fra26a |pattern_so = _fra26al |leftarm = bde4d7 |body = bde4d7 |rightarm = bde4d7 |shorts = bde4d7 |socks = bde4d7 |title = Francuska }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Senegal – Irak=== <section begin=I6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=15:00 <includeonly>[[UTC−04:00|UTC−4]]</includeonly> |team1={{NOG-D|SEN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I#Senegal – Irak|Utakmica 62}} |team2={{NOG|IRQ}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 }}<section end=I6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _sen26h |pattern_b = _sen26h |pattern_ra = _sen26h |pattern_sh = _sen26h |pattern_so = _sen26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Senegal }} |{{Football kit |pattern_la = _iraq26a |pattern_b = _iraq26a |pattern_ra = _iraq26a |pattern_sh = _iraq26a |pattern_so = _whitetopl |leftarm = 228a59 |body = 228a59 |rightarm = 228a59 |shorts = 228a59 |socks = 228a59 |title = Irak }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group I}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa I]] lv7sqrvuhd8j4e960zhmy5nprhl6ym1 Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J 0 533145 3898909 3898876 2026-06-17T17:33:54Z Semso98 54573 /* Argentina – Alžir */ 3898909 wikitext text/x-wiki '''Grupa J''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]], [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] i [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe J će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe J će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Trećeplasirana ekipa grupe J ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Argentina – Alžir=== <section begin=J1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Alžir|3–0}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|17||60||76}} |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance=69.045 |referee=[[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 }}<section end=J1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26a |pattern_b = _alg26aA |pattern_ra = _alg26a |pattern_sh = _bel26a |pattern_so = _adidasblackl |leftarm = 1b4531 |body = 1b4531 |rightarm = 1b4531 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Austrija – Jordan=== <section begin=J2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=21:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|AUT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Austria – Jordan|Utakmica 20}} |team2={{NOG|JOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 }}<section end=J2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Argentina – Austrija=== <section begin=J3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Austrija|Utakmica 43}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 }}<section end=J3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Alžir=== <section begin=J4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Alžir|Utakmica 44}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 }}<section end=J4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26a |pattern_b = _jor26a |pattern_ra = _jor26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Alžir – Austrija=== <section begin=J5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ALG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Alžir – Austrija|Utakmica 69}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 }}<section end=J5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Argentina=== <section begin=J6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Argentina|Utakmica 70}} |team2={{NOG|ARG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 }}<section end=J6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _arg26A |pattern_b = _arg26aA_wc |pattern_ra = _arg26A |pattern_sh = _arg26A |pattern_so = _adidaswhitel |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Argentina }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group J}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa J]] 18meipw1ezm4oqwd9ev0dv2omavl29c 3898910 3898909 2026-06-17T17:35:05Z Semso98 54573 /* Austrija – Jordan */ 3898910 wikitext text/x-wiki '''Grupa J''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 16. do 27. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]], [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] i [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe J će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Drugoplasirana ekipa grupe J će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]]. * Trećeplasirana ekipa grupe J ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Argentina – Alžir=== <section begin=J1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Alžir|3–0}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= *[[Lionel Messi|Messi]] {{goal|17||60||76}} |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance=69.045 |referee=[[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 }}<section end=J1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26a |pattern_b = _alg26aA |pattern_ra = _alg26a |pattern_sh = _bel26a |pattern_so = _adidasblackl |leftarm = 1b4531 |body = 1b4531 |rightarm = 1b4531 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Austrija – Jordan=== <section begin=J2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|16}} |time=21:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|AUT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Austria – Jordan|3–1}} |team2={{NOG|JOR}} |goals1= *[[Romano Schmid|Schmid]] {{goal|20}} *[[Yazan Al-Arab|Al-Arab]] {{goal|76|a.g.}} *[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{goal|90+12|pen.}} |goals2= *[[Ali Olwan|Olwan]] {{goal|50}} |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance=68.527 |referee=[[Dahane Beida]] ([[Nogometni savez Mauritanije|Mauritanija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 }}<section end=J2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Argentina – Austrija=== <section begin=J3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ARG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Argentina – Austrija|Utakmica 43}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 }}<section end=J3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _arg26h |pattern_b = _arg26hA_wc |pattern_ra = _arg26h |pattern_sh = _arg26h |pattern_so = _arg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Argentina }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = FFFFFF |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Alžir=== <section begin=J4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|22}} |time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Alžir|Utakmica 44}} |team2={{NOG|ALG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 }}<section end=J4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26a |pattern_b = _jor26a |pattern_ra = _jor26a |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Alžir – Austrija=== <section begin=J5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|ALG}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Alžir – Austrija|Utakmica 69}} |team2={{NOG|AUT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 }}<section end=J5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _alg26h |pattern_b = _alg26hA |pattern_ra = _alg26h |pattern_sh = _alg26h |pattern_so = _alg26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = F3F3F3 |title = Alžir }} |{{Football kit |pattern_la = _aut26h |pattern_b = _aut26h |pattern_ra = _aut26h |pattern_sh = _aut26h |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = FF0000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = FF0000 |title = Austrija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Jordan – Argentina=== <section begin=J6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|27}} |time=21:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|JOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J#Jordan – Argentina|Utakmica 70}} |team2={{NOG|ARG}} |goals1= |goals2= |stadium=[[AT&T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 }}<section end=J6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _jor26h |pattern_b = _jor26h |pattern_ra = _jor26h |pattern_sh = _jor26h |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Jordan }} |{{Football kit |pattern_la = _arg26A |pattern_b = _arg26aA_wc |pattern_ra = _arg26A |pattern_sh = _arg26A |pattern_so = _adidaswhitel |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Argentina }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group J}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa J]] kbvsdx7kqlke7lk8177rytlhnh7nxge Kakao 0 533667 3898901 3866786 2026-06-17T15:42:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898901 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |url=https://archive.org/details/bookofchocolate0000perr |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=[https://archive.org/details/bookofchocolate0000perr/page/128 128] |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}{{Mrtav link}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuela|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> {{citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté{{Mrtav link}} le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Ukupno Svijet !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 | {{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 | {{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 | {{flag|Nigerija}} | align="right" | 315 |- | 5 | {{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 | {{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 |{{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 |{{flag|Dominikanska Republika}} | | align="right" | 70 |- | 10 |{{flag|Papua Nova Gvineja}} | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | {{flag|UN}} Ukupno Svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 |{{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 |{{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 |{{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 |{{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 |{{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 |{{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- !colspan="2" |Ukupno {{flag|UN}} Svijet !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 |{{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 |{{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 |{{flag|Nigerija}} |align="right" | 315 |- | 5 |{{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 |{{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 | {{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 | {{flag|Dominikanska Republika}} | align="right" | 70 |- | 10 | {{flag|Papua Nova Gvineja}} | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Svijet ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amerika]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {{flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {{flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {{flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {{flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | {{flag|UN|}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaoa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {{flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {{flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {{flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {{flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {{flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {{flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | {{flag|UN}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">{{Cite web |url=http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf |title=Consommation de chocolat et cacao par pays (&#91;&#91;p.{{!}}14-18 |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=9. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230909083046/http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf |url-status=dead }}) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=9. 9. 2023 |archive-url= |url-status=dead }}</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32 |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}|access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url= |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, [[Nestlé]] je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B<sub>6</sub>]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190403171801/https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html |date=3. 4. 2019 }}</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|url=https://archive.org/details/merckindexency00onei|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28|archive-date=4. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604175428/http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|url-status=dead}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na [[trovanje olovom]]), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes{{Mrtav link}} -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230623002629/https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y |date=23. 6. 2023 }}, collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118030318/http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf |date=18. 1. 2016 }} Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717022515/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm |date=17. 7. 2012 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date=2015-12-27|archive-date=28. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228163550/https://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|url-status=dead}} {{clear}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana]] lbmq8z7k96y4yyjj5el1a40keev4k3v Kreoli 0 533713 3898933 3891209 2026-06-18T03:11:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898933 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci]], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Toma i Princip|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Francuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>{{Cite web |url=https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 4. 2026 |archive-date=6. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260306150755/https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c |url-status=dead }}</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |url=https://archive.org/details/sim_social-science-quarterly_1992-09_73_3/page/614 |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonsko područje|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Santa Domingo]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca]] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijanci|američkodomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Free Woman of Color with daughter NOLA Collage.jpg|thumb|Slobodna žena druge boje kože sa kćerkom miješane rase; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Društvo]] nkolg6ugnzgtd9mh4ks3arpssmel68e Kolaps ekosistema 0 534336 3898922 3897969 2026-06-17T22:38:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898922 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} [[Slika:AralSea1989 2014.jpg|thumb|300px| Slika [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] 1989. (lijevo) i 2014. godine. Aralsko jezero je primjer urušenog ekosistema.<ref name="Keith2013"/> (izvor slike: [[NASA]])]] '''Ekološki kolaps''' ili '''ekološka prekretnica''' ili '''kolaps ekosistema''' nastaje kada destabilizirajući procesi postanu dovoljno jaki ili brzi da pređu kritični prag unutar tog ekosistema. ''[[Ekosistem]]'', skraćenica za ekološki [[teorija sistema|sistem]], definisan je kao skup međusobno djelujućih [[organizam]]a unutar [[biofizičko okruženje|biofizičkog okruženja]].<ref name="Chapinglossary">{{Cite book|last=Chapin|first=F. Stuart III|title=Principles of terrestrial ecosystem ecology|url=https://archive.org/details/principlesofterr0000chap_x8m4|date=2011|publisher=Springer|others=P. A. Matson, Peter Morrison Vitousek, Melissa C. Chapin|isbn=978-1-4419-9504-9|edition=2nd|location=New York|chapter=Glossary|oclc=755081405}}</ref>{{rp|458}} Ekosistemi nikada nisu statični i kontinuirano su podložni i stabilizirajućim i destabilizirajućim procesima.<ref name="Allesina2012">{{Cite journal |last1=Allesina |first1=Stefano |last2=Tang |first2=Si |title=Stability criteria for complex ecosystems |date=19. 2. 2012 |journal=Nature |volume=483 |issue=7388 |pages=205–208 |doi=10.1038/nature10832 |pmid=22343894 |arxiv=1105.2071 }}</ref> Stabilizacijski procesi omogućavaju ekosistemima da adekvatno reaguju na destabilizirajuće promjene ili poremećaje u ekološkim uslovima ili da se oporave od degradacije koju oni izazivaju.<ref name="GTCFEcological">{{Cite web|title=Ecological collapse|url=https://globalchallenges.org/global-risks/ecological-collapse/|access-date=3. 12. 2021|website=The Global Challenges Foundation|language=en-US}}</ref> occurs.<ref name="Canadell2021">{{Cite book |last1=Canadell |first1=Josep G. |last2=Jackson |first2=Robert B. |chapter=Ecosystem Collapse and Climate Change: An Introduction|date=2021|title=Ecosystem Collapse and Climate Change|pages=1–9|place=Cham|publisher=Springer International Publishing|series=Ecological Studies |volume=241 |doi=10.1007/978-3-030-71330-0_1 |isbn=978-3-030-71329-4 |s2cid=237994459 }}</ref> Kolaps ekosistema ne znači potpuni nestanak života na tom području, ali rezultira gubitkom karakteristika koje prvobitni ekosistem definiraju, obično uključujući i [[ekosistemske usluge]] koje je možda pružao. Kolaps ekosistema je u suštini najčešće nepovratan, a čak i ako je preokret moguć, on je obično spor i težak.<ref name="Keith2013" /><ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> Ekosistemi sa niskom otpornošću mogu se urušiti čak i tokom relativno stabilnog vremena, što zatim obično dovodi do njihove zamjene otpornijim sistemom u [[biosferi]]. Međutim, čak i otporni ekosistemi mogu nestati tokom vremena brzih promjena u okolišu,<ref name="Canadell2021" /> a proučavanje fosilnih zapisa uspjelo je identificirati kako su određeni ekosistemi prošli kroz kolaps, kao što je bio slučaj sa [[kolapsom karbonskih prašuma]] ili kolapsom ekosistema [[Bajkalskog jezera]] i [[Jezera Hovsgol]] tokom [[Posljednjeg ledenog maksimuma]].<ref name="Karabanov2004" /><ref name="Sahney2010" /> Danas je tekuće [[istrebljenje u holocenu]] prvenstveno uzrokovano [[antropogeni uticaj na okoliš|antropogenim uticajem na okoliš]], a najveći [[gubitak biodiverziteta]] do sada bio je posljedica [[degradacija staništa]] i [[fragmentacije staništa|fragmentacije]], što na kraju uništava cijele ekosisteme ako se ne kontrolira.<ref>{{cite web| title=Living Planet Report|publisher=World Wildlife Fund|url=http://wwf.panda.org/about_our_earth/all_publications/living_planet_report/}}</ref> U nedavnoj prošlosti bilo je više značajnih primjera takvog kolapsa ekosistema, kao što je [[kolaps ribolova bakalara na sjeverozapadu Atlantika]].<ref name="Hamilton2001" /> Vjerovatno će se dogoditi još primjera bez promjene kursa, budući da procjene pokazuju da je 87% okeana i 77% kopnene površine izmijenjeno djelovanjem čovječanstva, pri čemu je 30% globalne kopnene površine degradirano, a otpornost ekosistema je globalno smanjena.<ref name="Bergstrom-Wienecke2021">{{Cite journal |last1=Bergstrom |first1=Dana M. |last2=Wienecke |first2=Barbara C. |last3=van den Hoff |first3=John |last4=Hughes |first4=Lesley |last5=Lindenmayer |first5=David B. |last6=Ainsworth |first6=Tracy D. |last7=Baker |first7=Christopher M. |last8=Bland |first8=Lucie |last9=Bowman |first9=David M. J. S. |last10=Brooks |first10=Shaun T. |last11=Canadell |first11=Josep G. |last12=Constable |first12=Andrew J. |last13=Dafforn |first13=Katherine A. |last14=Depledge |first14=Michael H. |last15=Dickson |first15=Catherine R. |last16=Duke |first16=Norman C. |last17=Helmstedt |first17=Kate J. |last18=Holz |first18=Andrés |last19=Johnson |first19=Craig R. |last20=McGeoch |first20=Melodie A. |last21=Melbourne-Thomas |first21=Jessica |last22=Morgain |first22=Rachel |last23=Nicholson |first23=Emily |last24=Prober |first24=Suzanne M. |last25=Raymond |first25=Ben |last26=Ritchie |first26=Euan G. |last27=Robinson |first27=Sharon A. |last28=Ruthrof |first28=Katinka X. |last29=Setterfield |first29=Samantha A. |last30=Sgrò |first30=Carla M. |last31=Stark |first31=Jonathan S. |last32=Travers |first32=Toby |last33=Trebilco |first33=Rowan |last34=Ward |first34=Delphi F. L. |last35=Wardle |first35=Glenda M. |last36=Williams |first36=Kristen J. |last37=Zylstra |first37=Phillip J. |last38=Shaw |first38=Justine D. |date=25. 2. 2021 |title=Combating ecosystem collapse from the tropics to the Antarctic |journal=Global Change Biology |volume=27 |issue=9 |pages=1692–1703 |doi=10.1111/gcb.15539 |pmid=33629799 |doi-access=free |hdl=10536/DRO/DU:30148368 |hdl-access=free }}</ref> [[Deforestacija amazonske prašume]] je najdramatičniji primjer masivnog, kontinuiranog ekosistema i žarišta [[biodiverzitet]]a koji su pod neposrednom prijetnjom od [[uništavanje staništa|uništavanja staništa]] kroz sječu [[šuma]], te manje vidljive, ali stalno rastuće i uporne prijetnje od [[klimatske promjene|klimatskih promjena]].<ref name="Boulton2022" /><ref name="Carrington2022" /> [[Biološka zaštita]] može pomoći u očuvanju [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] i ugroženih ekosistema. Međutim, vrijeme je od ključne važnosti. Baš kao što se intervencije za očuvanje vrste moraju dogoditi prije nego što padne ispod održivih granica populacije, u kom trenutku nastaje [[dug izumiranja]], bez obzira na to što slijedi, napori za zaštitu [[ekosistem]]a moraju se poduzeti kao odgovor na rane signale upozorenja, prije nego što se pređe prekretnica za [[promjena režima|promjenu režima]]. Nadalje, postoji značajan jaz između obima naučnog znanja o tome kako dolazi do izumiranja i znanja o tome kako ekosistemi propadaju. Iako je bilo napora da se stvore objektivni kriteriji koji se koriste za određivanje kada je ekosistem u opasnosti od kolapsa, oni su relativno novijeg datuma i još uvijek nisu toliko sveobuhvatni. Dok [[IUCN Crvena lista]] ugroženih vrsta postoji decenijama, [[IUCN Crvena lista ekosistema]] je u razvoju tek od 2008. godine.<ref name="Keith2013" /><ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> == Definicija == Kolaps ekosistema je definisan kao "transformacija identiteta, gubitak definirajućih karakteristika i zamjena novim ekosistemom", a uključuje gubitak "definirajućih biotskih ili abiotskih karakteristika", uključujući sposobnost održavanja vrsta koje su nekada bile povezane s tim ekosistemom.<ref name="Keith2013"/> Prema drugoj definiciji, to je "promjena od početnog stanja izvan tačke u kojoj je ekosistem izgubio ključne definirajuće karakteristike i funkcije, a karakterizira ga smanjenje prostornog opsega, povećana degradacija okoliša, smanjenje ili gubitak ključnih [[vrsta]], poremećaj biotskih procesa i na kraju gubitak [[usluga ekosistema]] i funkcija".<ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> Kolaps ekosistema opisan je također kao "[[analog izumiranja vrsta]]", a u mnogim slučajevima je nepovratan, s pojavom novog ekosistema umjesto njega, koji može zadržati neke karakteristike prethodnog, ali ima znatno izmijenjenu strukturu i funkciju.<ref name="Keith2013" /> Postoje izuzeci kada se ekosistem može oporaviti nakon tačke kolapsa,<ref name="Boitani2014">{{cite journal|last1=Boitani|first1=Luigi|last2=Mace|first2=Georgina M. |last3=Rondinini|first3=Carlo |title=Challenging the Scientific Foundations for an IUCN Red List of Ecosystems|journal=Conservation Letters|doi=10.1111/conl.12111 |volume=8|issue=2|date=2014|pages=125–131|hdl=11573/624610 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1443166/1/conl12111.pdf |doi-access=free}}</ref> ali po definiciji, uvijek će biti mnogo teže preokrenuti nego dozvoliti poremećenom, ali funkcionalnom ekosistemu da se oporavi, što zahtijeva aktivnu intervenciju i/ili produženi vremenski period čak i ako se može preokrenuti.<ref name="Keith2013">{{cite journal|last1=Keith|first1=DA|last2=Rodríguez|first2=J.P.|last3=Rodríguez-Clark|first3=K.M.|last4=Aapala|first4=K.|last5=Alonso|first5=A.|last6=Asmussen|first6=M.|last7=Bachman|first7=S.|last8=Bassett|first8=A.|last9=Barrow|first9=E.G.|last10=Benson|first10=J.S.|last11=Bishop|first11=M.J.|last12=Bonifacio|first12=R.|last13=Brooks|first13=T.M.|last14=Burgman|first14=M.A.|last15=Comer|first15=P.|last16=Comín|first16=F.A.|last17=Essl|first17=F.|last18=Faber-Langendoen|first18=D.|last19=Fairweather|first19=P.G.|last20=Holdaway|first20=R.J.|last21=Jennings|first21=M.|last22=Kingsford|first22=R.T.|last23=Lester|first23=R.E.|last24=Mac Nally|first24=R.|last25=McCarthy|first25=M.A.|last26=Moat|first26=J.|last27=Nicholson|first27=E.|last28=Oliveira-Miranda|first28=M.A.|last29=Pisanu|first29=P.|last30=Poulin|first30=B.|last31=Riecken|first31=U.|last32=Spalding|first32=M.D.|last33=Zambrano-Martínez|first33=S.|title=Scientific Foundations for an IUCN Red List of Ecosystems|journal=PLOS ONE|date=2013|volume=8|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0062111|pmid=23667454|pmc=3648534|bibcode=2013PLoSO...862111K|url=https://iucnrle.org/resources/key-documents/|access-date=8. 9. 2018|doi-access=free|archive-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028130727/https://iucnrle.org/resources/key-documents/}}</ref><ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> == Drajveri == [[Slika:Keith2013 process circle.png|thumb| Dijagram tipičnih pokretača kolapsa ekosistema.<ref name="Keith2013" />]] Iako se kolapsi mogu dogoditi prirodno s poremećajima u ekosistemu — kroz požare, klizišta, poplave, teške vremenske prilike, bolesti ili [[invazivna vrsta|invaziju vrsta]]— u posljednjih pedeset godina došlo je do primjetnog porasta poremećaja uzrokovanih ljudskim djelovanjem.<ref name="GTCFEcological"/><ref name=":1">{{Cite journal|last1=MacDougall|first1=A. S.|last2=McCann|first2=K. S.|last3=Gellner|first3=G.|last4=Turkington|first4=R.|date=6. 2. 2013|title=Diversity loss with persistent human disturbance increases vulnerability to ecosystem collapse|journal=Nature|volume=494|issue=7435|pages=86–89|doi=10.1038/nature11869|pmid=23389543 |bibcode=2013Natur.494...86M |s2cid=4320064 |issn=0028-0836}}</ref> Kombinacija promjena u okolišu i prisustva ljudske aktivnosti sve je štetnija za ekosisteme svih vrsta, jer naše neograničene akcije često povećavaju rizik od naglih (i potencijalno nepovratnih) promjena nakon poremećaja; kada bi se sistem inače mogao oporaviti.<ref name=":1"/> Neka ponašanja koja izazivaju transformaciju su: ljudska intervencija u ravnotežu lokalne raznolikosti (kroz uvođenje novih vrsta ili [[prekomjerna eksploatacija|prekomjernu eksploataciju]]), promjene u hemijskoj ravnoteži okoliša kroz zagađenje, modifikacije lokalne klime ili vremena [[Antropogene klimatske promjene|antropogene]] [[klimatske promjene]] i uništavanje staništa ili [[Fragmentacija staništa|fragmentaciju]] u kopnenim/morskim sistemima.<ref name="GTCFEcological"/> Naprimjer, utvrđeno je da [[prekomjerna ispaša]] uzrokuje [[degradacija zemljišta|degradaciju zemljišta]], posebno u [[Južna Evropa|Južnoj Evropi]], što je još jedan pokretač ekološkog kolapsa i gubitka prirodnih krajolika. Pravilno upravljanje pastoralnim krajolicima može ublažiti rizik od [[dezertifikacija|dezertifikacije]].<ref>{{Cite journal|title = Exploring the Impact of Overgrazing on Soil Erosion and Land Degradation in a Dry Mediterranean Agro-Forest Landscape (Crete, Greece)|journal = Arid Land Research and Management|date = 3. 7. 2015|issn = 1532-4982|pages = 360–374|volume = 29|issue = 3|doi = 10.1080/15324982.2014.968691|first1 = Orestis|last1 = Kairis|first2 = Christos|last2 = Karavitis|first3 = Luca|last3 = Salvati|first4 = Aikaterini|last4 = Kounalaki|first5 = Kostas|last5 = Kosmas|s2cid = 128464303}}</ref> Uprkos jakim empirijskim dokazima i vrlo vidljivim poremećajima koji izazivaju kolaps, predviđanje kolapsa je složen problem. Do kolapsa može doći kada se distribucija ekosistema smanji ispod minimalne održive veličine ili kada ključni biotski procesi i karakteristike nestanu zbog [[degradacija okoliša]] ili poremećaja biotskih interakcija. Ovi različiti putevi do kolapsa mogu se koristiti kao kriteriji za procjenu rizika od kolapsa ekosistema.<ref>{{cite journal|last1=Gigante|first1=Daniela|last2=Foggi|first2=Bruno|last3=Venanzoni|first3=Roberto|last4=Viciani|first4=Daniele|last5=Buffa|first5=Gabriella|date=2016|title=Habitats on the grid: The spatial dimension does matter for red-listing|url=https://iris.unive.it/bitstream/10278/3671359/2/2016_Gigante_etal_Habitats%20on%20the%20grid.pdf|journal=Journal for Nature Conservation|volume=32|pages=1–9|doi=10.1016/j.jnc.2016.03.007|bibcode=2016JNatC..32....1G |hdl-access=free|hdl=10278/3671359}}</ref><ref name="BlandMAR">{{cite journal|last1=Bland|first1=L.|last2=Regan|first2=T.|last3=Ngoc Dinh|first3=M.|last4=Ferrari|first4=R.|last5=Keith|first5=D.|last6=Lester|first6=R.|last7=Mouillot|first7=D.|last8=Murray|first8=N.|last9=Anh Nguyen|first9=H.|last10=Nicholson|first10=E.|date=2017|title=Meso-American Reef: Using multiple lines of evidence to assess the risk of ecosystem collapse|url=https://iucnrle.org/resources/published-assessments/|journal=Proceedings of the Royal Society B|volume=284|issue=1863|doi=10.1098/rspb.2017.0660|pmc=5627190|pmid=28931744|access-date=9. 9. 2018|archive-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028162615/https://iucnrle.org/resources/published-assessments/}}</ref> Iako se stanja kolapsa ekosistema često definišu kvantitativno, malo je studija koje adekvatno opisuju prelaze iz prvobitnog ili prvobitnog stanja ka kolapsu.<ref name="Bland2018">{{cite journal|last1=Bland|first1=L.|last2=Rowland|first2=J.|last3=Regan|first3=T.|last4=Keith|first4=D.|last5=Murray|first5=N.|last6=Lester|first6=R.|last7=Linn|first7=M.|last8=Rodríguez|first8=J.P.|last9=Nicholson|first9=E.|date=2018|title=Developing a standardized definition of ecosystem collapse for risk assessment|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|volume=16|issue=1|pages=29–36|doi=10.1002/fee.1747|doi-access=free|hdl=11343/283474|hdl-access=free}}</ref><ref name="Sato2017" /> == Geološki zapis == {{glavni|Promjena režima}} U drugom primjeru, istraživanje iz 2004. pokazalo je kako su tokom [[Posljednji glacijalni maksimum|Posljednjeg glacijalnog maksimuma]] (LGM), promjene u okolišu i klimi dovele do kolapsa ekosistema [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] i [[Jezero Hovsgol|Jezera Hovsgol]], što je potom pokrenulo [[specijacija|evoluciju vrsta]].<ref name="Karabanov2004">{{Cite journal|title = Ecological collapse of Lake Baikal and Lake Hovsgol ecosystems during the Last Glacial and consequences for aquatic species diversity|journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|date = 6. 7. 2004|pages = 227–243|volume = 209|series = High Latitude Eurasian Palaeoenvironments|issue = 1–4|doi = 10.1016/j.palaeo.2004.02.017|first1 = Eugene|last1 = Karabanov|firs]t2 = Douglas|last2 = Williams|first3 = Mikhail|last3 = Kuzmin|first4 = Valentina|last4 = Sideleva|first5 = Galina|last5 = Khursevich|first6 = Alexander|last6 = Prokopenko|first7 = Emilia|last7 = Solotchina|first8 = Lilia|last8 = Tkachenko|first9 = Svetlana|last9 = Fedenya|bibcode = 2004PPP...209..227K}}</ref> Kolaps ekosistema Hovsgola tokom posljednjeg LGM-a doveo je do novog ekosistema, s ograničenom biološkom raznolikosti vrsta i niskim nivoima endemizma tokom holocena. To istraživanje također pokazuje kako je kolaps ekosistema tokom LGM-a u jezeru Hovsgol doveo do većeg nivoa raznolikosti i većeg nivoa endemizma kao nusprodukta kasnije evolucije. U periodu [[karbon]]a, velike tropske močvare, protezale su se preko većeg dijela Euramerike (Evrope i Amerike). Ovo zemljište je podržavalo visoke likopside koji su se fragmentirali i naglo urušili.<ref name="Sahney2010">{{ cite journal | url=http://geology.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/38/12/1079 |last1=Sahney |first1=S. |last2=Benton |first2=M.J. |last3=Falcon-Lang |first3=H.J. | year=2010 | title= Rainforest collapse triggered Pennsylvanian tetrapod diversification in Euramerica | journal=Geology | volume = 38 | pages = 1079–1082 | format=PDF | doi=10.1130/G31182.1 | issue=12 | bibcode=2010Geo....38.1079S| url-access=subscription }}</ref> Propast [[prašuma]] tokom [[karbon]]a pripisuje se [[Propast prašuma u karbonu|višestrukim uzrocima]], uključujući [[klimatske promjene]] i [[vulkanizam]].<ref>{{cite journal |last1=Fielding |first1=C.R. |last2=Frank |first2=T.D. |last3=Birgenheier |first3=L.P.|last4=Rygel |first4=M.C. |last5=Jones |first5=A.T. |last6=Roberts |first6=J. |year=2008 |title=Stratigraphic imprint of the Late Palaeozoic Ice Age in eastern Australia: A record of alternating glacial and nonglacial climate regime |journal=Journal of the Geological Society |volume=165 |issue=1 |pages=129–140 |bibcode=2008JGSoc.165..129F |doi=10.1144/0016-76492007-036 |s2cid=31953303}}</ref> Konkretno, u ovom periodu [[klima]] je postala hladnija i sušnija, uslovi koji nisu povoljni za rast prašuma i veći dio biodiverziteta u njima. Iznenadni kolaps kopnenog okruženja doveo je do izumiranja mnogih velikih [[vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], gigantskih [[člankonožac]]a i raznovrsnih [[vodozemac]]a, što je omogućilo [[sjemenjače|sjemenjačma]] i [[Amniote|amniotima]] da preuzmu primat (ali su i manji srodnici pogođenih biljaka preživjeli).<ref name="Sahney2010"/> == Historijski primjeri urušenih ekosistema == [[Datoteka:Hangaroa Moais.jpg|thumb|300px| Subtropske širokolisne šume su nestale sa Uskršnjeg ostrva. Ostrvo je sada uglavnom prekriveno travnatim površinama sa totorom (biljkom) ''nga'atu'' ili rogozom (''Schoenoplectus californicus tatora'') u kraterskim jezerima Rano Raraku i Rano Kau.]] Rapa Nui [[tropske i suptropske vlažne širokolisne šume|suptropske širokolisne šume]] na [[Uskršnje ostrvo|Uskršnjem ostrvu]], kojima je ranije dominirala [[endem]]ska palma ''[[Paschalococos]]'', smatraju se uništenima zbog kombinovanih efekata prekomjerne eksploatacije, klimatskih promjena i unesenih egzotičnih [[pacov]]a.<ref>{{Cite journal | doi = 10.1016/j.jas.2009.10.006| title = Humans, climate or introduced rats – which is to blame for the woodland destruction on prehistoric Rapa Nui (Easter Island)?| journal = Journal of Archaeological Science| volume = 37| issue = 2| page = 417| year = 2010| last1 = Mieth | first1 = A. | last2 = Bork | first2 = H. R. | bibcode = 2010JArSc..37..417M}}</ref> [[Aralsko jezero|Aralsko more]] bilo je endoreični bazen između [[Kazahstan]]a i [[Uzbekistan]]a. Nekada se smatralo jednim od najvećih jezera na svijetu, ali se smanjuje od 1960-ih, nakon što su rijeke koje su ga hranile preusmjerene za navodnjavanje velikih razmjera. Do 1997. godine, smanjilo se na 10% svoje prvobitne veličine, podijelivši se na mnogo manjih hiperslanih jezera, dok su se isušena područja transformirala u [[pustinjske stepe]].<ref name="Keith2013" /><ref name="sciam">{{cite news|author1=Philip Micklin |author2=Nikolay V. Aladin |title=Reclaiming the Aral Sea|url=http://www.sciam.com/article.cfm?id=reclaiming-the-aral-sea&sc=rss|work=Scientific American|date=mart 2008| access-date=17. 5. 2008}}</ref> Promjena režima u sjevernom ekosistemu [[Benguela struja|Benguela]] smatra se primjerom kolapsa ekosistema u okruženjima [[Pelagična zona|otvorenog mora]].<ref name="BlandWatermeyer2018">{{cite journal|last1=Bland|first1=Lucie M.|last2=Watermeyer|first2=Kate E.|last3=Keith|first3=David A.|last4=Nicholson|first4=Emily|last5=Regan|first5=Tracey J.|last6=Shannon|first6=Lynne J.|title=Assessing risks to marine ecosystems with indicators, ecosystem models and experts|journal=Biological Conservation|volume=227|year=2018|pages=19–28|issn=0006-3207|doi=10.1016/j.biocon.2018.08.019|s2cid=92093006 }}</ref> Prije 1970-ih, sardine su bile dominantni kičmenjčki potrošači, ali prekomjerni [[ribolov]] i dva nepovoljna klimatska događaja ([[Benguela Current|Benguela Niño]] 1974. i 1984. godine) doveli su do osiromašenog ekosistema s visokom biomasom [[meduza]] i glavoča.<ref name="HeymansTomczak2016">{{cite journal|last1=Heymans|first1=Johanna J.|last2=Tomczak|first2=Maciej T.|title=Regime shifts in the Northern Benguela ecosystem: Challenges for management|journal=Ecological Modelling|volume=331|year=2016|pages=151–159|issn=0304-3800|doi=10.1016/j.ecolmodel.2015.10.027}}</ref> Još jedan značajan primjer je [[kolaps ribolova bakalara na sjeverozapadu Atlantika|kolaps bakalara Grand Banks]] početkom 1990-ih, kada je [[prekomjerni ribolov]] smanjio populacije riba na 1% njihovih historijskih nivoa.<ref name="Hamilton2001">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=Lawrence C. |last2=Butler |first2=M. J. |title=Outport adaptations: Social indicators through Newfoundland's Cod crisis |journal=Human Ecology Review |date=januar 2001 |volume=8 |issue=2|pages=1–11 |url=https://www.researchgate.net/publication/247089244}}</ref> == Današnje kolabiranje == Ne smatraju se urušenim, ali je na dobrom putu ako ne bude intervencije: Sjeverne savane Australije, ''[[Kimberley (Zapadna Australija)|Kimberley]]'' i ''[[Poluostrvo Cape York]]''. Oba se smatraju jednim od najvećih netaknutih ekosistema, pri čemu Kimberley sadrži 2.000 domaćih biljaka, a Cape otprilike 3.000. Oba su dom stotinama [[ptica]], [[sisar]]a, [[gmizavac]]a i [[insekti|insekata]]. Zbog korova koji podstiče požare, pejzaž se tokom godina promijenio iz šuma u [[travnjak]]e. Dodatni pritisci klimatskih promjena, prekomjerne ispaše i šumarstva počeli su značajno opadati.<ref>{{Cite web |last1=Murphy |first1=Brett |last2=Ritchie |first2=Euan |date=26. 8. 2016 |title=EcoCheck: Australia's vast, majestic northern savannas need more care |url=https://theconversation.com/ecocheck-australias-vast-majestic-northern-savannas-need-more-care-59897 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> Sjeverne [[mangrova|mangrove]] u [[Australija|Australiji]] nastavljaju gubiti hranjive tvari i kopnenu masu. Otprilike 7.400 hektara (18.286 jutara) mangrova izgubljeno je u najvećem izumiranju zabilježenom između 2015. i 2016.<ref>{{Cite web |last1=Duke |first1=Norman |last2=Oosterzee |first2=Penny van |date=13. 3. 2017 |title=Extreme weather likely behind worst recorded mangrove dieback in northern Australia |url=https://theconversation.com/extreme-weather-likely-behind-worst-recorded-mangrove-dieback-in-northern-australia-71880 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> [[Veliki koralni greben]] zabilježio je svoj prvi događaj izbjeljivanja koralja 1998. , a najveće širenje izbjeljivanja dogodilo se 2020.<ref>{{Cite web |last1=Pratchett |first1=Morgan |last2=Hughes |first2=Terry |date=6. 4. 2020 |title=We just spent two weeks surveying the Great Barrier Reef. What we saw was an utter tragedy |url=https://theconversation.com/we-just-spent-two-weeks-surveying-the-great-barrier-reef-what-we-saw-was-an-utter-tragedy-135197 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> Zabilježeno je da je otprilike 50% korala izgubljeno, zaključno s 2023.<ref>{{Cite web |last=Team |first=Enviroliteracy |date=25. 4. 2025 |title=What is the status of the Great Barrier Reef in 2023? |url=https://enviroliteracy.org/what-is-the-status-of-the-great-barrier-reef-in-2023/ |access-date=25. 4. 2025 |website=The Environmental Literacy Council |language=en-US}}</ref> Kako korali izbjeljuju, ne samo da umiru, već su pogođeni i organizmi koji zavise od njih za preživljavanje. Pretpostavlja se da Veliki koralni greben podržava preko 9.000 vrsta organizama.<ref>{{Cite web |last=mischa |date=27. 6. 2016 |title=Biodiversity of the Great Barrier Reef |url=https://www.science.org.au/curious/great-barrier-reef |access-date=25. 4. 2025 |website=Curious |language=en |archive-date=24. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250424071555/https://www.science.org.au/curious/great-barrier-reef |url-status=dead }}</ref> Kontinuirano smanjenje Velikog koralnog grebena posljedica je mnogih faktora, od kojih su najveći [[klimatske promjene]] i [[zagađenje]]. Mjesto svjetske baštine: Shark Bay se smatra najuglednijim prema [https://climatevulnerabilityindex.org/ Climate Change Vulnerability Index]. Ekosistem podržava zajednicu, ali pad zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena uveliko je uticao na to. [[morska trava]] nije održiva u uslovima promjenjive klime i to je glavni izvor staništa za [[ribe]] i morski život.<ref>{{Cite web |last1=Sequeira |first1=Ana M. M. |last2=Burns |first2=Brendan Paul |last3=Walker |first3=Diana |last4=Day |first4=Jon C. |last5=Fraser |first5=Matthew |last6=Heron |first6=Scott F. |date=7. 2. 2019 |title=Shark Bay: A World Heritage Site at catastrophic risk |url=https://theconversation.com/shark-bay-a-world-heritage-site-at-catastrophic-risk-111194 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> [[Veliko slano jezero]] u [[Utah]]u smatra se ključnim ekosistemom i ekonomski zavisnim faktorom za državu Utah. Izgubilo je preko 73% vode i 60% površine od 1850.<ref>{{Cite web |title=Emergency measures needed to rescue Great Salt Lake from ongoing collapse |url=https://pws.byu.edu/great-salt-lake |access-date=25. 4. 2025 |website=Plant & Wildlife Sciences |language=en}}</ref> Ukoliko se ne preduzmu drastične mjere, očekuje se da će jezero potpuno presušiti i uzrokovati nepopravljivu štetu koja će uticati na dobrobit divljih životinja, javno zdravlje, pogoršanje stanja okoliša i ekonomski pad. == Savremeni rizik == [[Datoteka:Empirical relationship between system area and regime shift duration.webp|thumb|[[Ekološki kolaps|Log-log linearni odnos između prostorne površine i vremenskog trajanja]] od 42 posmatrane promjene režima Zemljinog sistema <ref name="Cooper2020">{{cite journal |last1=Cooper |first1=Gregory S. |last2=Willcock |first2=Simon |last3=Dearing |first3=John A. |title=Regime shifts occur disproportionately faster in larger ecosystems |journal=Nature Communications |date=10. 3. 2020 |volume=11 |issue=1 |page=1175 |doi=10.1038/s41467-020-15029-x |pmid=32157098 |pmc=7064493 |bibcode=2020NatCo..11.1175C |language=en |issn=2041-1723}}</ref>]] Postoje dva alata koja se obično koriste zajedno za procjenu rizika po [[ekosistem]]e i [[biodiverzitet]]: generički protokoli za procjenu rizika i stohastički simulacijski modeli. Najznačajnija od ove dvije taktike je protokol za procjenu rizika, posebno zbog [[IUCN Crvena lista ekosistema|IUCN Crvene liste ekosistema]] (RLE), koja je široko primjenjiva na mnoge ekosisteme čak i u okolnostima s malo podataka. Međutim, budući da korištenje ovog alata u suštini upoređuje sisteme s listom kriterija, često je ograničen u svojoj sposobnosti da holistički sagleda pad ekosistema; te se stoga često koristi u kombinaciji sa simulacijskim modelima koji uzimaju u obzir više aspekata pada kao što su eko[[dinamika sistema]], buduće prijetnje i društveno-ekološki odnosi.<ref name="BlandMAR" /> IUCN RLE je globalni standard koji je razvijen za procjenu prijetnji različitim ekosistemima na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim skalama, kao i za podsticanje napora za očuvanje u suočavanju s neviđenim padom prirodnih sistema u posljednjoj deceniji.<ref name="Sato2017" /><ref>{{Cite web|date=8. 12. 2015|title=Red List of Ecosystems|url=https://www.iucn.org/theme/ecosystem-management/our-work/red-list-ecosystems|access-date=7. 12. 2021|website=IUCN|language=en}}</ref> I iako je ovaj napor još uvijek u ranijim fazama implementacije, [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|IUCN]] ima cilj da procijeni rizik od kolapsa za sve svjetske ekosisteme do 2025. godine.<ref name="Sato2017" /> Koncept '''''kolapsa ekosistema'''''' koristi se u okviru napora za uspostavljanje kategorija rizika za ekosisteme, pri čemu se kategorija ''urušen'' koristi kao krajnja tačka procjene rizika. Druge kategorije prijetnje (ranjiv, ugrožen i kritično ugrožen) definisane su u smislu [[vjerovatnoća]] ili rizika od kolapsa.<ref name="Keith2013" /> Rad Blanda i saradnika predlaže četiri aspekta za definiranje kolapsa ekosistema u procjenama rizika:<ref name="Bland2018"/> # kvalitativno definiranje početnih i kolabiranih stanja # opisivanje prelaza kolapsa i oporavka # identifikovanje i odabir indikatora kolapsa # postavljanje kvantitativnih pragova kolapsa. === Rano otkrivanje i praćenje === {{glavni|Daljnja promjena režima#Signali ranog upozorenja i kritično usporavanje}} [[Datoteka:Emerging signals of declining forest resilience under climate change.webp|thumb|Novi signali smanjenja otpornosti šuma pod utjecajem klimatskih promjena.<ref name="Forzieri2022" />]] Naučnici mogu predvidjeti prekretnice za kolaps ekosistema. Najčešće korišteni model za predviđanje kolapsa [[mreža ishrane]] naziva se R50, koji je pouzdan model mjerenja njihovih robusnosti.<ref>{{Cite journal|title = The reliability of R50 as a measure of vulnerability of food webs to sequential species deletions|journal = Oikos|date = 1. 4. 2015|issn = 1600-0706|pages = 446–457|volume = 124|issue = 4|doi = 10.1111/oik.01588|first1 = Tomas|last1 = Jonsson|first2 = Sofia|last2 = Berg|first3 = Alexander|last3 = Pimenov|first4 = Catherine|last4 = Palmer|first5 = Mark|last5 = Emmerson}}</ref> Međutim, postoje i drugi: npr. procjene morskog ekosistema mogu koristiti RAM Legacy Stock Assessment Database. U jednom primjeru, proučavano je 154 različite vrste morskih riba kako bi se utvrdila veza između pritisaka na populacije riba, kao što su prekomjerni izlov i [[klimatske promjene]], ovih populacija; osobine poput stope rasta i rizika od kolapsa ekosistema.<ref>{{Cite journal|title = Fishing, fast growth and climate variability increase the risk of collapse|journal = Proc. R. Soc. B|date = 22. 8. 2015|issn = 0962-8452|pmid = 26246548|volume = 282|issue = 1813|doi = 10.1098/rspb.2015.1053|first1 = Malin L.|last1 = Pinsky|first2 = David|last2 = Byler|pmc=4632620}}</ref> Mjerenje "kritičnog usporavanja" (CSD) je jedan od pristupa za razvoj ranih signala upozorenja za potencijalni ili vjerovatni početak nadolazećeg kolapsa. Odnosi se na sve sporiji oporavak od poremećaja.<ref>{{cite journal |last1=Dakos |first1=Vasilis |last2=Bascompte |first2=Jordi |title=Critical slowing down as early warning for the onset of collapse in mutualistic communities |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=9. 12. 2014 |volume=111 |issue=49 |pages=17546–17551 |doi=10.1073/pnas.1406326111 |pmid=25422412 |pmc=4267327 |bibcode=2014PNAS..11117546D |issn=0027-8424|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=van Nes |first1=Egbert H. |last2=Scheffer |first2=Marten |title=Slow recovery from perturbations as a generic indicator of a nearby catastrophic shift |journal=The American Naturalist |date=juni 2007 |volume=169 |issue=6 |pages=738–747 |doi=10.1086/516845 |pmid=17479460 |s2cid=6916712 |issn=1537-5323}}</ref> U jednom radu iz 2020. godine sugerirano je da se, kada se dostigne "tačka bez povratka", raspad ne događa postepeno već brzo i da bi se [[amazonska prašuma]] mogla pretvoriti u mješavinu drveća i [[trave]] tipa savane u roku od 50 godina, a [[Karibi|karipski]] koralni grebeni mogli bi se urušiti u roku od 15 godina nakon što se dostigne stanje kolapsa.<ref name="Cooper2020" /><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/environment/2020/mar/10/ecosystems-size-of-amazon-rainforest-can-collapse-within-decades|title=Ecosystems the size of Amazon 'can collapse within decades'|date=10. 3. 2020|access-date=10. 3. 2020|work=The Guardian}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.eurekalert.org/pub_releases/2020-03/bu-arc030920.php|title=Amazon rainforest could be gone within a lifetime|date=10. 3. 2020|access-date=10. 3. 2020|work=EurekAlert!|archive-date=11. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200311155150/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2020-03/bu-arc030920.php}}</ref><ref>{{cite web |title=Ecosystems the size of Amazon 'can collapse within decades' |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/mar/10/ecosystems-size-of-amazon-rainforest-can-collapse-within-decades |website=The Guardian |access-date=13. 4. 2020 |language=en |date=10. 3. 2020}}</ref> Drugi je ukazao na to da će se veliki poremećaji ekosistema dogoditi ranije pod intenzivnijim klimatskim promjenama: prema scenariju visokih emisija [[Reprezentativni put koncentracije|RCP8.5]], ekosistemi u tropskim okeanima bi prvi doživjeli nagle poremećaje prije 2030. godine, a tropske šume i polarna okruženja bi slijedili do 2050. Ukupno, 15% ekoloških zajednica bi imalo preko 20% svojih vrsta naglo poremećenih ako zagrijavanje na kraju dostigne {{convert|4|C-promjena|F-promjena}}; nasuprot tome, to bi se dogodilo manje od 2% ako zagrijavanje ostane ispod {{convert|2|C-promjena|F-promjena}}.<ref>{{cite journal |last1=Trisos |first1=Christopher H. |last2=Merow |first2=Cory |last3=Pigot |first3=Alex L. |title=The projected timing of abrupt ecological disruption from climate change |journal=Nature |date=8. 4. 2020 |volume=580 |issue=7804 |pages=496–501 |doi=10.1038/s41586-020-2189-9 |pmid=32322063 |bibcode=2020Natur.580..496T |s2cid=256822113 |doi-access=free }}</ref> === Kolaps kišne šume === [[Datoteka:Deforestation in Borneo.jpg|thumb| Drveće koje se siječe u [[Kalimantan]]u, indonezijskom dijelu [[Borneo|Bornea]], 2013. godine, kako bi se napravilo mjesta za novi projekat rudnika uglja]] [[Datoteka:Sugarcane Deforestation, Bolivia, 2016-06-15 by Planet Labs.jpg|thumb|250px|[[Deforestacija amazonske prašume]] [[Bolivija|Boliviji]], 2016.]] Kolaps prašume odnosi se na stvarni prošli i teorijski budući ekološki kolaps prašuma. Može uključivati fragmentaciju staništa do te mjere da je ostalo malo prašumskih [[biom]]a, a prašumske vrste preživljavaju samo u izoliranim utočištima. Fragmentaciju staništa mogu uzrokovati ceste. Kada ljudi počnu sjeći drveće radi sječe, stvaraju se sekundarni putevi koji će ostati nekorišteni nakon svoje primarne upotrebe. Nakon što budu napuštene, prašumske [[biljke]] teško će ponovo rasti u tom području.<ref>{{Cite journal|title = Legacy of logging roads in the Congo Basin: How persistent are the scars in forest cover?|journal = Ecosphere|date = 1. 4. 2015|issn = 2150-8925|pages = art64|volume = 6|issue = 4|doi = 10.1890/ES14-00488.1|first1 = Fritz|last1 = Kleinschroth|first2 = Sylvie|last2 = Gourlet-Fleury|first3 = Plinio|last3 = Sist|first4 = Fréderic|last4 = Mortier|first5 = John R.|last5 = Healey|doi-access = free}}</ref> [[Fragmentacija šuma]] također otvara put ilegalnom lovu. Vrste teško pronalaze novo mjesto za naseljavanje u tim fragmentima, što uzrokuje ekološki kolaps. To dovodi do [[izumiranja]] mnogih životinja u prašumi. Klasičan obrazac fragmentacije šuma javlja se u mnogim prašumama, uključujući i one u Amazonskom bazenu, a posebno obrazac "riblje kosti", nastao izgradnjom puteva u šumu. Ovo je od velike zabrinutosti, ne samo zbog gubitka bioma s mnogim neiskorištenim resursima i masovne smrti živih organizama, već i zato što je poznato da izumiranje biljnih i životinjskih vrsta [[korelacija|korelira]] s fragmentacijom staništa.<ref name = Rosenzweig>{{cite book | last = Rosenzweig | first = Michael L.| title = Species diversity in space & time | url = https://archive.org/details/speciesdiversity0000rose | year = 1995 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge, United Kingdom}}</ref> Istraživanje iz 2022. godine pokazalo je da više od tri četvrtine amazonske prašume gubi otpornost zbog deforestacije i klimatskih promjena od ranih 2000-ih, mjereno vremenom oporavka od kratkoročnih poremećaja (kritično usporavanje), što pojačava teoriju da se približava kritičnoj tranziciji.<ref name="Boulton2022">{{cite journal |last1=Boulton |first1=Chris A. |last2=Lenton |first2=Timothy M. |last3=Boers |first3=Niklas |title=Pronounced loss of Amazon rainforest resilience since the early 2000s |journal=Nature Climate Change |date=mart 2022 |volume=12 |issue=3 |pages=271–278 |doi=10.1038/s41558-022-01287-8 |bibcode=2022NatCC..12..271B |s2cid=234889502 |language=en |issn=1758-6798|doi-access=free }}</ref><ref name="Carrington2022">{{cite news |last=Carrington |first=Damian |title=Climate crisis: Amazon rainforest tipping point is looming, data shows |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/mar/07/climate-crisis-amazon-rainforest-tipping-point |access-date=18. 4. 2022 |work=The Guardian |date=7. 3. 2022 |language=en}}</ref> Another study from 2022 found that tropical, arid and temperate forests are substantially losing resilience.<ref name="Forzieri2022">{{cite journal |last1=Forzieri |first1=Giovanni |last2=Dakos |first2=Vasilis |last3=McDowell |first3=Nate G. |last4=Ramdane |first4=Alkama |last5=Cescatti |first5=Alessandro |title=Emerging signals of declining forest resilience under climate change |journal=Nature |date=august 2022 |volume=608 |issue=7923 |pages=534–539 |doi=10.1038/s41586-022-04959-9 |pmid=35831499 |pmc=9385496 |language=en |issn=1476-4687|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite news |title=Forests are becoming less resilient because of climate change |url=https://www.newscientist.com/article/2328268-forests-are-becoming-less-resilient-because-of-climate-change/ |access-date=21. 8. 2022 |work=New Scientist}}</ref> === Koralni grebeni === {{glavni|Problemi zaštite okoliša s koralnim grebenima}} [[Datoteka:How Global Warming is Affecting Coral Reefs.jpg|thumb|Ljudske aktivnosti oslobađaju velike količine [[ugljik-dioksid]]a, što zatim dovodi do zagrijavanja okeana, šteteći morskom životu i koralnim grebenima.]] Glavna briga za morske biologe je kolaps ekosistema koralnih grebena.<ref name=":0">{{Cite journal|title = The future of coral reefs|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|date = 8. 5. 2001|issn = 0027-8424|pmc = 33228|pmid = 11344288|pages = 5419–5425|volume = 98|issue = 10|doi = 10.1073/pnas.091092998|first = Nancy|last = Knowlton|bibcode = 2001PNAS...98.5419K|doi-access = free}}</ref> Posljedica globalnih klimatskih promjena je porast nivoa mora koji može dovesti do utapanja grebena ili [[izbjeljivanje korala|izbjeljivanja korala]].<ref name=":0" /> Ljudske aktivnosti, poput ribolova, rudarstva, krčenja šuma, predstavljaju prijetnju koralnim grebenima, utičući na njihovu nišu. Naprimjer, dokazana je [[korelacija]] između gubitka raznolikosti koralnih grebena za 30-60% i ljudskih aktivnosti poput kanalizacije i/ili industrijskog zagađenja.<ref>{{Cite journal|title = Reef degradation and coral biodiversity in Indonesia: Effects of land-based pollution, destructive fishing practices and changes over time|journal = Marine Pollution Bulletin|date = 1. 8. 1998|pages = 617–630|volume = 36|issue = 8|doi = 10.1016/S0025-326X(98)00047-2|first1 = Evan N|last1 = Edinger|first2 = Jamaluddin|last2 = Jompa|first3 = Gino V|last3 = Limmon|first4 = Wisnu|last4 = Widjatmoko|first5 = Michael J|last5 = Risk}}</ref> {{glavni|Rizik od izumiranja zbog klimatskih promjena}} == Očuvanje i preokretanje == {{glavni|Ekologija obnove|Biologija očuvanja}} Još nema mnogo informacija o efikasnim metodama očuvanja ili preokretanja za kolaps ekosistema. Umjesto toga, povećana je pažnja usmjerena na predvidljivost kolapsa ekosistema, da li je to moguće i da li je produktivno istraživati.<ref name="Sato2017">{{Cite journal|last1=Sato|first1=Chloe F.|last2=Lindenmayer|first2=David B.|date=27. 2. 2017 |title=Meeting the Global Ecosystem Collapse Challenge|journal=Conservation Letters|volume=11|issue=1|doi=10.1111/conl.12348|s2cid=90179066 |issn=1755-263X|hdl=10536/DRO/DU:30144542|hdl-access=free}}</ref> To je vjerovatno zato što su temeljite studije ugroženih ekosistema noviji razvoj i trend u ekološkim oblastima, tako da je dinamika kolapsa ili previše nedavna da bi se posmatrala ili je još uvijek u nastajanju. Budući da studije još nisu dugoročne, zaključke o reverzibilnosti ili potencijalu transformacije često je teško izvući iz novijih, fokusiranijih studija.<ref name="Canadell2021" /> ==Također pogledajte== * [[Smanjenje Arktika]] * [[Ekološka otpornost]] * [[Usluge ekosistema]] * [[Degradacija okoliša]] * [[Prekoračenje (ekologija)]] * [[Prekretnice u klimatskom sistemu]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{modeliranje ekosistema |expanded=other}} [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Biološki sistemi]] [[Kategorija:Crvena lista ekosistema]] 48gg5mjmeeig8oi0r407rx38toa0w84 Otpor (psihoanaliza) 0 535377 3898893 3898887 2026-06-17T12:42:58Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898893 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "[[Prorada|prorade]]" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> ==== Freudova analiza ==== Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.<ref name="Freud_1922" /> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== [[Škotska|Škotski]] psihoanalitičar [[Ronald Fairbairn]] proširio je Freudovo razumijevanje otpora ida povezujući ga s ranim obrascima privrženosti prema internalizovanim objektima. Prema Fairbairnu, pojedinac može ostati emocionalno vezan za unutrašnju sliku "lošeg [[Teorija objektnih odnosa|objekta]]", odnosno roditelja ili staratelja koji je u djetinjstvu bio izvor frustracije, odbacivanja ili emocionalne uskraćenosti. Takva osoba istovremeno može osjećati snažnu čežnju za prihvatanjem i ljubavlju, ali i ljutnju zbog ranijeg odbacivanja, što održava nesvjesni konflikt i pruža otpor promjeni.<ref name="Stark_1994">{{cite book |last=Stark |first=Martha |year=1994 |title=Working with Resistance |edition= |url=https://www.slideshare.net/slideshow/martha-stark-md-1994-working-with-resistancepdf/258317216 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=0-7657-0370-X |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Grupna psihoterapija|grupnoj psihoterapiji]], otpor ida se najčešće ispoljava kroz različite obrasce ponašanja koji odgovaraju Freudovim psihoseksualnim razvojnim fazama [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]: * Oralni nivo otpora: Može se prepoznati ili po poniznoj, pretjeranoj zavisnosti od terapeutovih riječi, ili, potpuno suprotno, kroz izražavanje neprijateljstva izraženog kroz zajedljive i kritičke komentare.<ref name="Rosenthal_1993">{{cite book |last=Rosenthal |first=Leslie |year=1993 |title=Resolving Resistance in Group Psychotherapy |edition= |url=https://books.google.ba/books/about/Resolving_Resistance_in_Group_Psychother.html?id=uJ_QEQAAQBAJ |page=88-90 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568211930 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Analni nivo otpora: Manifestuje se kroz neprijateljsko ponašanje u kojem pacijent neselektivno i bez ikakvog reda "zatrpava" terapeuta mnoštvom nevažnih informacija i sirovog materijala.<ref name="Rosenthal_1993" /> * Falusi nivo otpora: Pojavljuje se u obliku stalnog takmičenja s terapeutom i drugim članovima grupe, ili kroz pokušaje zavodljivog ponašanja prema njima.<ref name="Rosenthal_1993" /> Kada pacijenti unutar grupe počnu nesvjesno proživljavati i kroz ponašanje izražavati ove unutrašnje otpore (procesi poznati kao ''acting out'' i ''acting in''), terapijska grupa mora postaviti jasne granice. Napredak se postiže stalnim usmjeravanjem na to da riječ i razgovor ostanu glavno sredstvo terapijske razmjene, umjesto impulsivnog ponašanja.<ref name="Rosenthal_1993" /> [[Eric Berne]] posmatrao je ličnost kroz koncept [[Analiza scenarija|životnog scenarija]], odnosno nesvjesnog obrasca života koji se formira u ranom djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih poruka, ranih iskustava i djetetovih odluka o sebi i svijetu. Prema Berneu, pojedinac tokom života često nesvjesno slijedi taj scenarij, ponavljajući iste obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Berne je smatrao da najveću prepreku terapijskim promjenama predstavlja upravo privlačna snaga životnog scenarija. Ta tendencija da se osoba vraća unaprijed uspostavljenim obrascima funkcionisanja, čak i kada su oni štetni ili ograničavajući, podsjeća na ono što je Freud nazivao otporom ida. Kao što Freudov otpor ida održava stare obrasce zadovoljenja nagona, tako i životni scenarij djeluje kao snažna nesvjesna sila koja pojedinca vraća poznatim i ukorijenjenim načinima ponašanja.<ref name="Berne_1974">{{cite book |last=Berne |first=Eric |year=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |edition= |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |page=311 |publisher=Bantam |location=New York |isbn=978-0553109313 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor super-ega === Otpor super-ega predstavlja oblik otpora koji proizlazi iz djelovanja savjesti, [[Osjećaj krivice|osjećaja krivice]] i unutrašnjih moralnih zahtjeva pojedinca. U terapijskom procesu ovaj otpor se ispoljava kao [[Nesvjesni um|nesvjesno]] protivljenje oporavku i psihološkoj promjeni, jer osoba vjeruje da ne zaslužuje poboljšanje, uspjeh ili oslobađanje od patnje.<ref name="Freud_1981_1" /> Takav otpor može dovesti do različitih oblika samokažnjavanja, uključujući samosabotažu, odustajanje od terapijskih ciljeva, stvaranje novih prepreka vlastitom napretku ili održavanje problema uprkos želji za promjenom. Pojedinac tada nesvjesno djeluje protiv vlastitih interesa kako bi zadovoljio unutrašnju potrebu za kažnjavanjem ili iskupljenjem. Neki psihoanalitički autori smatrali su otpor [[Id, ego i super-ego|super-ega]] najslabijim oblikom otpora zbog njegove povezanosti s moralnim stavovima i savješću.<ref name="Wolman_1968" /> Freud se nije u potpunosti slagao s tim gledištem, naglašavajući da nesvjesni osjećaj krivice može predstavljati veoma snažnu prepreku terapijskom procesu i dugotrajno održavati neurotske simptome.<ref name="Freud_1922" /> ==== Freudova kasnija formulacija ==== Tek tokom 1920-ih godina Freud je u naknadno uvidio značaj onoga što je nazivao "nesvjesnim moralom", odnosno djelovanjem nesvjesnih osjećaja krivice i moralnih zahtjeva koji mogu stajati na putu terapijskom napretku.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |year=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |edition= |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0394520384 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovo saznanje navelo ga je da proširi svoje razumijevanje otpora i razlikuje pet osnovnih izvora otpora u psihoanalitičkom procesu, ističući da: {{Citat|Peti izvor, koji dolazi od [[Id, ego i super-ego|super-ega]] i koji je posljednji otkriven… čini se da proističe iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem.<ref name="Freud_1922" />}} Istovremeno, Freud je naglašavao da osobe kod kojih djeluje otpor super-ega često ne doživljavaju svoje stanje kao osjećaj krivice u uobičajenom smislu riječi. Umjesto toga, one se uglavnom osjećaju loše, nesretno, opterećeno ili psihički iscrpljeno, ne prepoznajući da se iza tih osjećaja može nalaziti nesvjesna potreba za samokažnjavanjem.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |page=391 |publisher=Pelican Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0140222715 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== Teoretičari [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]] posmatrali su otpor super-ega prvenstveno kroz odnos pojedinca prema internalizovanoj kritičkoj ili progoniteljskoj roditeljskoj figuri.<ref name="Sandler_1992">{{cite book |last=Sandler |first=Joseph |year=1992 |title=The Patient and the Analyst: The Basis of the Psychoanalytic Process |edition=2. |url=https://archive.org/details/patientanalystba0000sand |publisher=International Universities Press |location=Madison, Connecticut |isbn=978-0823640300 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom pristupu, otpor nastaje zato što osoba ostaje emocionalno vezana za unutrašnju sliku roditelja čije je odobravanje nekada bilo od životne važnosti, tj. nespremnosti da se prekine ta prividna "sigurnost" veze s pounutrenim roditeljem.<ref name="Ellman_Grand_1999">{{cite book |last1=Ellman |first1=Carolyn S. |last2=Grand |first2=Stanley |year=1999 |title=The Modern Freudians: Contemporary Psychoanalytic Technique |url=https://books.google.ba/books/about/The_Modern_Freudians.html?id=l-53EQAAQBAJ |page=33 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-0765701671 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Otpor superega može biti dodatno pojačan kada je [[ideal ega]] izrazito [[Perfekcionizam (psihologija)|perfekcionistički]] nastrojen ili kada predstavlja internalizovanu roditeljsku figuru koja je patnju smatrala moralno vrjednijom od zadovoljstva i ličnog ispunjenja. U takvim okolnostima pacijent može nesvjesno doživljavati terapijski napredak kao prijetnju vlastitim moralnim uvjerenjima. Poboljšanje psihičkog stanja tada se može osjećati kao svojevrsna "izdaja" unutrašnjih normi, zbog čega osoba odbija prihvatiti promjene koje bi joj mogle donijeti veću dobrobit.<ref name="Strean_1985">{{cite book |last=Strean |first=Herbert S. |year=1985 |title=Psychoanalytic Approaches to the Resistant and Difficult Patient |url=https://books.google.ba/books?id=HjZqa_5Rn44C |page=92-93 |publisher=The Haworth Press |location=New York |isbn=978-0866563406 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U grupnoj psihoterapiji otpor super-ega može se ispoljavati na dva načina: kao eksternalizirani ili internalizirani oblik otpora. U eksternaliziranom obliku članovi grupe mogu formirati moralistički orijentisanu podgrupu koja pretjerano kritikuje druge članove koji se manje pridržavaju pravila. U internaliziranom obliku otpor se manifestuje kroz izrazito strogu savjest, snažan osjećaj krivice i potrebu za kažnjavanjem, što može dovesti do samodestruktivnog ponašanja i ometanja vlastitog terapijskog napretka.<ref name="Rosenthal_1993" /> == Freudov pristup radu s otporom == Freud je smatrao da nijedan oblik otpora nije moguće prevladati isključivo intelektualnim uvidom ili racionalnim razumijevanjem. Bez obzira na to da li otpor proizlazi iz ega, ida ili superega, njegovo prevazilaženje zahtijeva dugotrajan terapijski proces koji je nazivao [[Prorada|proradom]]. Prema Freudu, prorada omogućava pacijentima "...da upoznaju ovaj otpor" i da "...otkriju potisnute instinktivne težnje koje hrane taj otpor". Upravo taj proces, koji donosi uvjerljivo iskustvo, jeste ono što "razlikuje analitički tretman od svake vrste sugestivnog liječenja".<ref name="Freud_1933_Recollection">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=366–376 |chapter=Further recommendations in the technique of psychoanalysis: Recollection, repetition, and working through |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je Freud insistirao na tome da terapeuti trebaju ostati neutralni, govoreći samo onoliko koliko je "apsolutno neophodno da bi se pacijent podstakao na razgovor". Na taj način se omogućava da se otpor može spontano ispoljiti u terapijskom odnosu, posebno kroz fenomen transfera te na taj način postati očigledan samom pacijentu.<ref name="Freud_1933_Recollection" /> Povezanost transfera i otpora smatra se jednim od najznačajnijih Freudovih doprinosa [[Psihoterapija|psihoterapiji]].<ref name="Fenichel_1945" /><ref name="Freud_1933_Dynamics">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |edition= |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=312–322 |chapter=The dynamics of the transference |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Primjena == [[Psihoanaliza]] se općenito smatra oblikom terapije usmjerene na stjecanje uvida. Iako su takvi terapijski pristupi u početku bili predmet brojnih rezervi i kritika, vremenom su postali znatno prihvaćeniji i zauzeli važnije mjesto u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapijskoj]] praksi.<ref name="Harrington_Dunne_2015">{{cite journal |last1=Harrington |first1=Anne |last2=Dunne |first2=John |date=2015 |title=When mindfulness is therapy: Ethical qualms, historical perspectives |url=https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/25757884/97605608.pdf?sequence=1 |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=7 |pages=621–631 |doi=10.1037/a0039460 |pmid=26436312 |pmc=PMC5530635 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U okviru psihoanalitičke teorije, pojava otpora u terapijskom procesu ne smatra se isključivo preprekom, nego i značajnim indikatorom terapijskog napretka. Otpor ukazuje na prisustvo [[Potiskivanje|potiskivanja]] i sugeriše da se terapijski rad približava psihičkim sadržajima koji imaju posebno emocionalno značenje za pacijenta. Zbog toga se njegovo prepoznavanje često posmatra kao znak da se dolazi do konflikata koji mogu biti povezani s izvorima [[Mentalni poremećaj|psiholoških teškoća]] i neadaptivnih obrazaca funkcionisanja. Budući da se otpor tumači kao izraz [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] nastojanja da se [[Id, ego i super-ego|ego]] zaštiti od neprihvatljivih želja, impulsa, osjećaja ili sjećanja, zadatak psihoanalitičara jeste da se suprotstavi tom otporu usmjeravanjem pacijenta da se suoči sa sadržajima koje je ranije izbjegavao ili potiskivao. Prema klasičnom psihoanalitičkom shvatanju, takvo suočavanje može dovesti do [[Katarza|katarze]], odnosno emocionalnog oslobađanja i dubljeg razumijevanja vlastitih iskustava. Katarza sama po sebi nije krajnji cilj terapije, ali može predstavljati važan korak u procesu integracije potisnutih sadržaja, smanjenja unutrašnjih konflikata i razvoja zdravijih obrazaca ponašanja i emocionalnog funkcionisanja.<ref name="Larsen_2017" /> == Kritike == Psihoanalitičari i njihovi kritičari i dalje imaju podijeljena mišljenja o konceptu otpora. Otkako je Freud razvio svoju teoriju otpora, bio je izložen značajnim kritikama zbog korištenja teorijskih objašnjenja koja su često bila povoljna za njegove pretpostavke i teško podložna empirijskoj provjeri ili opovrgavanju ([[Falsifikabilnost|nefalsifikabilna teorija]]). Već 1932. godine psihoanalitičar [[Sándor Ferenczi]] piše: {{Citat|Ne bi trebalo odmah odbaciti mogućnost da se navika analitičara da svaku prepreku na koju naiđe identifikuje kao otpor pacijenta može zloupotrijebiti na jednako paranoidan, odnosno obmanjujući način, u svrhu projekcije ili poricanja vlastitih kompleksa.<ref name="Ferenczi_1988">{{cite book |last=Ferenczi |first=Sándor |year=1988 |title=The Clinical Diary of Sándor Ferenczi |editor-last=Dupont |editor-first=Judith |url=https://archive.org/details/clinicaldiaryofs00fere |page=26 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0674135260 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Philip Rieff]] u svom djelu ''Freud, the mind of the moralist'' (1959) navodi: {{Citat|Ugrađeno u samu terapiju, kroz pojam otpora, jeste poricanje pacijentove kritičke procjene. Štaviše, koncept otpora služi kao svojevrsni oblik napada za terapeuta. [...] Šta god da je bilo važno, pacijent je tome pružao "otpor". Šta god da je pacijent "odbijao", to je bilo važno. Freud je svoju teoriju otpora primjenjivao ne samo na strategije i popustljivost pacijenata, već i na način na koji je šira javnost prihvatala njegovu nauku. Vrijeme je, međutim, oslabilo to naizgled nepobjedivo objašnjenje kojim je Freud pravdao zašto su njegove ideje nailazile na prigovore.<ref name="Rieff_1961">{{cite book |last=Rieff |first=Philip |year=1961 |title=Freud: The Mind of the Moralist |edition= |url=https://archive.org/details/freudmindofmoral0000rief_h8p3 |page=98 |publisher=Anchor Books / Doubleday |location=Garden City, New York |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Robert R. Holt]] u svom radu ''The current status of psychoanalytic theory'' (1985) navodi: {{Citat|Američka psihoanaliza predugo je živjela unutar zaštićene čahure mitova, zbog čega se čini nesposobnom da prođe kroz predvidive i bolne faze preobražaja u održivu i progresivnu naučnu disciplinu. Zaštitne niti koje je isplela oko sebe uključuju odbacivanje svake kritike proglašavajući je otporom, idolizacijom Freuda, te dosljednim usvajanjem svih njegovih mana kao naučnika i pisca.<ref name="Holt_1985">{{cite journal |last=Holt |first=Robert R. |date=1985 |title=The current status of psychoanalytic theory |url=https://pep-web.org/browse/document/ppsy.002.0289a |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=2 |issue=4 |pages=289–315 |doi=10.1037/0736-9735.2.4.289 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] 2wry2lae0b2xy5i4qvj2ot5u2hhomf1 3898894 3898893 2026-06-17T12:44:49Z Bosancica by MK 173186 3898894 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "[[Prorada|prorade]]" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> ==== Freudova analiza ==== Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.<ref name="Freud_1922" /> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== [[Škotska|Škotski]] psihoanalitičar [[Ronald Fairbairn]] proširio je Freudovo razumijevanje otpora ida povezujući ga s ranim obrascima privrženosti prema internalizovanim objektima. Prema Fairbairnu, pojedinac može ostati emocionalno vezan za unutrašnju sliku "lošeg [[Teorija objektnih odnosa|objekta]]", odnosno roditelja ili staratelja koji je u djetinjstvu bio izvor frustracije, odbacivanja ili emocionalne uskraćenosti. Takva osoba istovremeno može osjećati snažnu čežnju za prihvatanjem i ljubavlju, ali i ljutnju zbog ranijeg odbacivanja, što održava nesvjesni konflikt i pruža otpor promjeni.<ref name="Stark_1994">{{cite book |last=Stark |first=Martha |year=1994 |title=Working with Resistance |edition= |url=https://www.slideshare.net/slideshow/martha-stark-md-1994-working-with-resistancepdf/258317216 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=0-7657-0370-X |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Grupna psihoterapija|grupnoj psihoterapiji]], otpor ida se najčešće ispoljava kroz različite obrasce ponašanja koji odgovaraju Freudovim psihoseksualnim razvojnim fazama [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]: * Oralni nivo otpora: Može se prepoznati ili po poniznoj, pretjeranoj zavisnosti od terapeutovih riječi, ili, potpuno suprotno, kroz izražavanje neprijateljstva izraženog kroz zajedljive i kritičke komentare.<ref name="Rosenthal_1993">{{cite book |last=Rosenthal |first=Leslie |year=1993 |title=Resolving Resistance in Group Psychotherapy |edition= |url=https://books.google.ba/books/about/Resolving_Resistance_in_Group_Psychother.html?id=uJ_QEQAAQBAJ |page=88-90 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568211930 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Analni nivo otpora: Manifestuje se kroz neprijateljsko ponašanje u kojem pacijent neselektivno i bez ikakvog reda "zatrpava" terapeuta mnoštvom nevažnih informacija i sirovog materijala.<ref name="Rosenthal_1993" /> * Falusi nivo otpora: Pojavljuje se u obliku stalnog takmičenja s terapeutom i drugim članovima grupe, ili kroz pokušaje zavodljivog ponašanja prema njima.<ref name="Rosenthal_1993" /> Kada pacijenti unutar grupe počnu nesvjesno proživljavati i kroz ponašanje izražavati ove unutrašnje otpore (procesi poznati kao ''acting out'' i ''acting in''), terapijska grupa mora postaviti jasne granice. Napredak se postiže stalnim usmjeravanjem na to da riječ i razgovor ostanu glavno sredstvo terapijske razmjene, umjesto impulsivnog ponašanja.<ref name="Rosenthal_1993" /> [[Eric Berne]] posmatrao je ličnost kroz koncept [[Analiza scenarija|životnog scenarija]], odnosno nesvjesnog obrasca života koji se formira u ranom djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih poruka, ranih iskustava i djetetovih odluka o sebi i svijetu. Prema Berneu, pojedinac tokom života često nesvjesno slijedi taj scenarij, ponavljajući iste obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Berne je smatrao da najveću prepreku terapijskim promjenama predstavlja upravo privlačna snaga životnog scenarija. Ta tendencija da se osoba vraća unaprijed uspostavljenim obrascima funkcionisanja, čak i kada su oni štetni ili ograničavajući, podsjeća na ono što je Freud nazivao otporom ida. Kao što Freudov otpor ida održava stare obrasce zadovoljenja nagona, tako i životni scenarij djeluje kao snažna nesvjesna sila koja pojedinca vraća poznatim i ukorijenjenim načinima ponašanja.<ref name="Berne_1974">{{cite book |last=Berne |first=Eric |year=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |edition= |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |page=311 |publisher=Bantam |location=New York |isbn=978-0553109313 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor super-ega === Otpor super-ega predstavlja oblik otpora koji proizlazi iz djelovanja savjesti, [[Osjećaj krivice|osjećaja krivice]] i unutrašnjih moralnih zahtjeva pojedinca. U terapijskom procesu ovaj otpor se ispoljava kao [[Nesvjesni um|nesvjesno]] protivljenje oporavku i psihološkoj promjeni, jer osoba vjeruje da ne zaslužuje poboljšanje, uspjeh ili oslobađanje od patnje.<ref name="Freud_1981_1" /> Takav otpor može dovesti do različitih oblika samokažnjavanja, uključujući samosabotažu, odustajanje od terapijskih ciljeva, stvaranje novih prepreka vlastitom napretku ili održavanje problema uprkos želji za promjenom. Pojedinac tada nesvjesno djeluje protiv vlastitih interesa kako bi zadovoljio unutrašnju potrebu za kažnjavanjem ili iskupljenjem. Neki psihoanalitički autori smatrali su otpor [[Id, ego i super-ego|super-ega]] najslabijim oblikom otpora zbog njegove povezanosti s moralnim stavovima i savješću.<ref name="Wolman_1968" /> Freud se nije u potpunosti slagao s tim gledištem, naglašavajući da nesvjesni osjećaj krivice može predstavljati veoma snažnu prepreku terapijskom procesu i dugotrajno održavati neurotske simptome.<ref name="Freud_1922" /> ==== Freudova kasnija formulacija ==== Tek tokom 1920-ih godina Freud je u naknadno uvidio značaj onoga što je nazivao "nesvjesnim moralom", odnosno djelovanjem nesvjesnih osjećaja krivice i moralnih zahtjeva koji mogu stajati na putu terapijskom napretku.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |year=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |edition= |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0394520384 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovo saznanje navelo ga je da proširi svoje razumijevanje otpora i razlikuje pet osnovnih izvora otpora u psihoanalitičkom procesu, ističući da: {{Citat|Peti izvor, koji dolazi od [[Id, ego i super-ego|super-ega]] i koji je posljednji otkriven… čini se da proističe iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem.<ref name="Freud_1922" />}} Istovremeno, Freud je naglašavao da osobe kod kojih djeluje otpor super-ega često ne doživljavaju svoje stanje kao osjećaj krivice u uobičajenom smislu riječi. Umjesto toga, one se uglavnom osjećaju loše, nesretno, opterećeno ili psihički iscrpljeno, ne prepoznajući da se iza tih osjećaja može nalaziti nesvjesna potreba za samokažnjavanjem.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |page=391 |publisher=Pelican Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0140222715 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== Teoretičari [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]] posmatrali su otpor super-ega prvenstveno kroz odnos pojedinca prema internalizovanoj kritičkoj ili progoniteljskoj roditeljskoj figuri.<ref name="Sandler_1992">{{cite book |last=Sandler |first=Joseph |year=1992 |title=The Patient and the Analyst: The Basis of the Psychoanalytic Process |edition=2. |url=https://archive.org/details/patientanalystba0000sand |publisher=International Universities Press |location=Madison, Connecticut |isbn=978-0823640300 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom pristupu, otpor nastaje zato što osoba ostaje emocionalno vezana za unutrašnju sliku roditelja čije je odobravanje nekada bilo od životne važnosti, tj. nespremnosti da se prekine ta prividna "sigurnost" veze s pounutrenim roditeljem.<ref name="Ellman_Grand_1999">{{cite book |last1=Ellman |first1=Carolyn S. |last2=Grand |first2=Stanley |year=1999 |title=The Modern Freudians: Contemporary Psychoanalytic Technique |url=https://books.google.ba/books/about/The_Modern_Freudians.html?id=l-53EQAAQBAJ |page=33 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-0765701671 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Otpor superega može biti dodatno pojačan kada je [[ideal ega]] izrazito [[Perfekcionizam (psihologija)|perfekcionistički]] nastrojen ili kada predstavlja internalizovanu roditeljsku figuru koja je patnju smatrala moralno vrjednijom od zadovoljstva i ličnog ispunjenja. U takvim okolnostima pacijent može nesvjesno doživljavati terapijski napredak kao prijetnju vlastitim moralnim uvjerenjima. Poboljšanje psihičkog stanja tada se može osjećati kao svojevrsna "izdaja" unutrašnjih normi, zbog čega osoba odbija prihvatiti promjene koje bi joj mogle donijeti veću dobrobit.<ref name="Strean_1985">{{cite book |last=Strean |first=Herbert S. |year=1985 |title=Psychoanalytic Approaches to the Resistant and Difficult Patient |url=https://books.google.ba/books?id=HjZqa_5Rn44C |page=92-93 |publisher=The Haworth Press |location=New York |isbn=978-0866563406 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U grupnoj psihoterapiji otpor super-ega može se ispoljavati na dva načina: kao eksternalizirani ili internalizirani oblik otpora. U eksternaliziranom obliku članovi grupe mogu formirati moralistički orijentisanu podgrupu koja pretjerano kritikuje druge članove koji se manje pridržavaju pravila. U internaliziranom obliku otpor se manifestuje kroz izrazito strogu savjest, snažan osjećaj krivice i potrebu za kažnjavanjem, što može dovesti do samodestruktivnog ponašanja i ometanja vlastitog terapijskog napretka.<ref name="Rosenthal_1993" /> == Freudov pristup radu s otporom == Freud je smatrao da nijedan oblik otpora nije moguće prevladati isključivo intelektualnim uvidom ili racionalnim razumijevanjem. Bez obzira na to da li otpor proizlazi iz ega, ida ili superega, njegovo prevazilaženje zahtijeva dugotrajan terapijski proces koji je nazivao [[Prorada|proradom]]. Prema Freudu, prorada omogućava pacijentima "...da upoznaju ovaj otpor" i da "...otkriju potisnute instinktivne težnje koje hrane taj otpor". Upravo taj proces, koji donosi uvjerljivo iskustvo, jeste ono što "razlikuje analitički tretman od svake vrste sugestivnog liječenja".<ref name="Freud_1933_Recollection">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=366–376 |chapter=Further recommendations in the technique of psychoanalysis: Recollection, repetition, and working through |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je Freud insistirao na tome da terapeuti trebaju ostati neutralni, govoreći samo onoliko koliko je "apsolutno neophodno da bi se pacijent podstakao na razgovor". Na taj način se omogućava da se otpor može spontano ispoljiti u terapijskom odnosu, posebno kroz fenomen transfera te na taj način postati očigledan samom pacijentu.<ref name="Freud_1933_Recollection" /> Povezanost transfera i otpora smatra se jednim od najznačajnijih Freudovih doprinosa [[Psihoterapija|psihoterapiji]].<ref name="Fenichel_1945" /><ref name="Freud_1933_Dynamics">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |edition= |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=312–322 |chapter=The dynamics of the transference |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Primjena == [[Psihoanaliza]] se općenito smatra oblikom terapije usmjerene na stjecanje uvida. Iako su takvi terapijski pristupi u početku bili predmet brojnih rezervi i kritika, vremenom su postali znatno prihvaćeniji i zauzeli važnije mjesto u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapijskoj]] praksi.<ref name="Harrington_Dunne_2015">{{cite journal |last1=Harrington |first1=Anne |last2=Dunne |first2=John |date=2015 |title=When mindfulness is therapy: Ethical qualms, historical perspectives |url=https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/25757884/97605608.pdf?sequence=1 |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=7 |pages=621–631 |doi=10.1037/a0039460 |pmid=26436312 |pmc=PMC5530635 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U okviru psihoanalitičke teorije, pojava otpora u terapijskom procesu ne smatra se isključivo preprekom, nego i značajnim indikatorom terapijskog napretka. Otpor ukazuje na prisustvo [[Potiskivanje|potiskivanja]] i sugeriše da se terapijski rad približava psihičkim sadržajima koji imaju posebno emocionalno značenje za pacijenta. Zbog toga se njegovo prepoznavanje često posmatra kao znak da se dolazi do konflikata koji mogu biti povezani s izvorima [[Mentalni poremećaj|psiholoških teškoća]] i neadaptivnih obrazaca funkcionisanja. Budući da se otpor tumači kao izraz [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] nastojanja da se [[Id, ego i super-ego|ego]] zaštiti od neprihvatljivih želja, impulsa, osjećaja ili sjećanja, zadatak psihoanalitičara jeste da se suprotstavi tom otporu usmjeravanjem pacijenta da se suoči sa sadržajima koje je ranije izbjegavao ili potiskivao. Prema klasičnom psihoanalitičkom shvatanju, takvo suočavanje može dovesti do [[Katarza|katarze]], odnosno emocionalnog oslobađanja i dubljeg razumijevanja vlastitih iskustava. Katarza sama po sebi nije krajnji cilj terapije, ali može predstavljati važan korak u procesu integracije potisnutih sadržaja, smanjenja unutrašnjih konflikata i razvoja zdravijih obrazaca ponašanja i emocionalnog funkcionisanja.<ref name="Larsen_2017" /> == Kritike == Psihoanalitičari i njihovi kritičari i dalje imaju podijeljena mišljenja o konceptu otpora. Otkako je Freud razvio svoju teoriju otpora, bio je izložen značajnim kritikama zbog korištenja teorijskih objašnjenja koja su često bila povoljna za njegove pretpostavke i teško podložna empirijskoj provjeri ili opovrgavanju ([[Falsifikabilnost|nefalsifikabilna teorija]]). Već 1932. psihoanalitičar [[Sándor Ferenczi]] piše: {{Citat|Ne bi trebalo odmah odbaciti mogućnost da se navika analitičara da svaku prepreku na koju naiđe identifikuje kao otpor pacijenta može zloupotrijebiti na jednako paranoidan, odnosno obmanjujući način, u svrhu projekcije ili poricanja vlastitih kompleksa.<ref name="Ferenczi_1988">{{cite book |last=Ferenczi |first=Sándor |year=1988 |title=The Clinical Diary of Sándor Ferenczi |editor-last=Dupont |editor-first=Judith |url=https://archive.org/details/clinicaldiaryofs00fere |page=26 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0674135260 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Philip Rieff]] u svom djelu ''Freud, the mind of the moralist'' (1959) navodi: {{Citat|Ugrađeno u samu terapiju, kroz pojam otpora, jeste poricanje pacijentove kritičke procjene. Štaviše, koncept otpora služi kao svojevrsni oblik napada za terapeuta. [...] Šta god da je bilo važno, pacijent je tome pružao "otpor". Šta god da je pacijent "odbijao", to je bilo važno. Freud je svoju teoriju otpora primjenjivao ne samo na strategije i popustljivost pacijenata, već i na način na koji je šira javnost prihvatala njegovu nauku. Vrijeme je, međutim, oslabilo to naizgled nepobjedivo objašnjenje kojim je Freud pravdao zašto su njegove ideje nailazile na prigovore.<ref name="Rieff_1961">{{cite book |last=Rieff |first=Philip |year=1961 |title=Freud: The Mind of the Moralist |edition= |url=https://archive.org/details/freudmindofmoral0000rief_h8p3 |page=98 |publisher=Anchor Books / Doubleday |location=Garden City, New York |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Robert R. Holt]] u svom radu ''The current status of psychoanalytic theory'' (1985) navodi: {{Citat|Američka psihoanaliza predugo je živjela unutar zaštićene čahure mitova, zbog čega se čini nesposobnom da prođe kroz predvidive i bolne faze preobražaja u održivu i progresivnu naučnu disciplinu. Zaštitne niti koje je isplela oko sebe uključuju odbacivanje svake kritike proglašavajući je otporom, idolizacijom Freuda, te dosljednim usvajanjem svih njegovih mana kao naučnika i pisca.<ref name="Holt_1985">{{cite journal |last=Holt |first=Robert R. |date=1985 |title=The current status of psychoanalytic theory |url=https://pep-web.org/browse/document/ppsy.002.0289a |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=2 |issue=4 |pages=289–315 |doi=10.1037/0736-9735.2.4.289 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] 7gy0na4sod1y69yrzsu7a9nunlbj5vv 3898902 3898894 2026-06-17T15:49:36Z Bosancica by MK 173186 Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en 3898902 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} '''Otpor''' je u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] pojam koji označava nastojanja pojedinca da spriječi integraciju [[Potiskivanje|potisnutih]] nagona, osjećanja ili misli u svjesno iskustvo.<ref name="Horney_1939">{{cite book |last=Horney |first=Karen |date=1939 |title=New Ways in Psychoanalysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |page=21 |url=https://ia800107.us.archive.org/15/items/in.ernet.dli.2015.187526/2015.187526.New-Ways-In-Psychoanalysis.pdf |isbn=978-0-393-31230-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept otpora razvio je [[Sigmund Freud]], osnivač [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]], tokom rada s pacijentima koji su tokom analitičkih seansi iznenada počinjali ispoljavati nekooperativno ponašanje. Freud je zaključio da osobe koje pate od psihičkih teškoća, a koje prema psihoanalitičkom shvatanju proizlaze iz prisustva potisnutih neprihvatljivih nagona ili misli, mogu nesvjesno pružati otpor svakom pokušaju suočavanja s tim [[Nesvjesni um|nesvjesnim]] sadržajima. Takav otpor predstavlja odbrambeni proces kojim se osoba štiti od emocionalne nelagode koju bi moglo izazvati osvještavanje potisnutih iskustava, želja ili konflikata.<ref name="Larsen_2017">{{cite book |last=Larsen |first=Randy J. |date=2017 |title=Personality Psychology: Domains of Knowledge about Human Nature |publisher=McGraw-Hill Education |location=Toronto, Ontario |url=https://archive.org/details/personalitypsych0000lars_n7e7 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Otpor i nesvjesno == U jednom od svojih ranih prikaza psihoanalitičke metode Freud je isticao da se otkrivanje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] i njegovo dovođenje u [[svijest]] odvija suočeno sa stalnim otporom pacijenta. Prema njegovom mišljenju, proces osvještavanja potisnutog psihičkog sadržaja povezan je s emocionalnom boli, zbog čega osoba iznova odbacuje ili potiskuje takve sadržaje.<ref name="Freud_1981">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Freud's psycho-analytic procedure |pages=249–270 |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono07freu/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da se u psihičkom životu pacijenta odvija sukob između težnje da nesvjesni sadržaji ostanu [[Potiskivanje|potisnuti]] i nastojanja terapijskog procesa da ih učini dostupnim svijesti. Zadatak terapeuta je da posreduje u tom sukobu i pomogne pacijentu da, zahvaljujući boljem razumijevanju vlastitih psihičkih procesa, prihvati ono što je ranije odbacivao ili potiskivao.<ref name="Freud_1981" /> === Uloga primarne i sekundarne dobiti od bolesti u otporu === Iako se pojam otpora u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapiji]] prvenstveno povezuje sa Sigmundom Freudom, ideja da se neki pacijenti "drže svoje bolesti" bila je široko rasprostranjena u medicini 19. vijeka.<ref name="Freud_1981" /> Ovaj koncept odnosio se na pretpostavku da određene tegobe traju zato što osoba ostvaruje različite koristi povezane s bolešću, kao što su povećana pažnja i podrška okoline, oslobađanje od obaveza ili određene materijalne i društvene pogodnosti. Takve koristi nazivaju se [[Primarna i sekundarna dobit|sekundarna dobit]] od bolesti.<ref name="Leahy_2003">{{cite book |last=Leahy |first=Robert L. |date=2003 |title=Overcoming Resistance in Cognitive Therapy |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.mg/books?id=PEe7clTz5PAC |isbn=1-57230-936-9 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je bio upoznat s konceptom sekundarne dobiti, posebno u vezi s [[Neuroza|neurotskim poremećajima]],<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |edition=9. |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> ali je svoju pažnju prvenstveno usmjerio na [[Nesvjesni um|nesvjesne psihičke procese]] koji stoje u osnovi onoga što je nazivao [[Primarna i sekundarna dobit|primarnom dobiti]] od bolesti. Prema njegovom shvatanju, [[Mentalni poremećaj|psihički simptomi]] ne predstavljaju samo izraz unutrašnjeg konflikta, već istovremeno služe i kao način njegovog privremenog razrješavanja. Simptom omogućava osobi da izbjegne suočavanje s bolnim emocijama, neprihvatljivim željama ili unutrašnjim konfliktima, čime ostvaruje određenu psihološku korist.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory Of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Co. Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wolitzky_2011">{{cite book |last=Wolitzky |first=D. L. |date=2011 |title=Essential psychotherapies |editor1-last=Gurman |editor1-first=A. S. |editor2-last=Messer |editor2-first=S. B. |edition=3. |chapter=The theory and practice of traditional psychoanalytic treatment |pages=24–68 |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://books.google.kg/books?id=PeRozX7HKTkC |isbn=1-60918-170-0 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov model polazi od pretpostavke da psihički simptomi predstavljaju nesvjesni kompromis. Prema tom shvatanju, osoba kroz simptom nesvjesno "plaća cijenu" kako bi bila pošteđena drugih, subjektivno težih i neugodnijih psiholoških iskustava. Takvi simptomi nastaju kao rezultat onoga što je Freud nazvao "kompromisnom formacijom", odnosno privremenim rješenjem unutrašnjeg konflikta između suprotstavljenih psihičkih sila. Freud je smatrao da je stvaranje simptoma jedan od najprihvatljivijih načina razrješavanja unutrašnjeg konflikta, jer omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih težnji, a istovremeno štiti osobu od [[anksioznost]]i, osjećaja krivice ili drugih oblika psihičke patnje koji bi nastali kada bi ti sadržaji postali potpuno [[Svijest|svjesni]]. U tom smislu simptom ne predstavlja samo znak poremećaja, nego i pokušaj [[Psiha (psihologija)|psihe]] da održi unutrašku ravnotežu i izbjegne još veći psihološki stres.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor kao proizvod konflikta psihičkih instanci === Prema Freudu, [[Primarna i sekundarna dobit|primarne dobiti]] koje se nalaze u osnovi pacijentovog otpora proizlaze iz intrapsihičkog kompromisa postignutog između dvije ili više suprotstavljenih psihičkih instanci. [[Psihoanaliza]] polazi od pretpostavke da su određene misli, osjećaji i želje postali izolovani od svijesti i ostali nesvjesni zato što im se aktivno suprotstavljaju drugi dijelovi [[Psihički aparat|psihičkog aparata]].<ref name="Freud_1922" /> Freud je smatrao da otpor nastaje upravo iz tog unutrašnjeg sukoba. Jedna psihička instanca nastoji održati neprihvatljive sadržaje izvan svijesti, dok druga teži njihovom izražavanju i zadovoljenju. U svojim ranijim radovima Freud je instancu odgovornu za [[potiskivanje]] opisivao kao "potiskujuću svijest",<ref name="Freud_1894">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1894 |title=The Defense Neuro-Psychoses |url=https://www.freudedition.net/werke/defense-neuro-psychoses/druckschrift-1 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> dok je sadržaje koji su predmet potiskivanja povezivao s nesvjesnim. U kasnijem razvoju svoje teorije te je nesvjesne nagonske i potisnute sadržaje označio pojmom [[Id, ego i super-ego|id (ono)]].<ref name="Freud_1950">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1950 |title=Collected Papers |volume=V |chapter=Analysis terminable and interminable |pages=316–357 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1950-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wyss_1973">{{cite book |last=Wyss |first=Dieter |title=Psychoanalytic schools from the beginning to the present |publisher=Jason Aronson, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalyticsc0000wyss |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj kompromisa kojem teže suprotstavljene psihičke instance jeste postizanje što većeg zadovoljenja nagonskih težnji uz što manju količinu psihičke boli i negativnih posljedica koje mogu proizaći iz unutrašnjih ili vanjskih reakcija. Freud je smatrao da [[psihopatologija]] nastaje onda kada takvi kompromisi nisu uspješno ostvareni. Prema njegovom shvatanju, [[Neuroza|neuroza]] predstavlja neuspješno rješenje unutrašnjeg konflikta, pri čemu simptomi postupno udaljavaju osobu od stvarnosti i otežavaju njeno prilagođavanje realnom životu.<ref name="Freud_1925">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1925 |title=Collected Papers |volume=IV |chapter=Formulations regarding the two principles in mental functioning |pages=13–21 |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1925-cp-5/mode/2up |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, Freud je govorio o uspješnoj odbrani kao procesu u kojem se unutrašnji konflikti rješavaju na način koji ne dovodi do razvoja izraženih [[Mentalni poremećaj|psihičkih simptoma]], omogućavajući pojedincu da zadrži privid [[Mentalno zdravlje|psihičkog zdravlja]] i funkcionalnosti.<ref name="Freud_1894" /> U osnovi Freudove teorije otpora nalazi se koncept "kompromisnog rješenja", odnosno ideja da je simptom rezultat kompromisa između suprotstavljenih psihičkih sila. Među najvažnijim elementima ovog procesa Freud navodi [[potiskivanje]] (koje se često poistovjećuje s pojmom [[Antikateksa|antikatekse]]), [[Odbrambeni mehanizmi|odbrana]], neugoda, [[anksioznost]], osjećaj opasnosti, kompromis i sam simptom. Prema Freudu, simptom nastaje kao "kompromisna formacija" koja omogućava djelimično zadovoljenje potisnutih nagonskih težnji, istovremeno ih držeći pod kontrolom kako bi se izbjegla psihička neugoda i anksioznost. U tom procesu posebnu ulogu ima antikateksa, odnosno psihička energija usmjerena na održavanje potiskivanja i sprječavanje prodora neprihvatljivih sadržaja u svijest. Freud je naglašavao da se djelovanje tih zaštitnih mehanizama može neposredno uočiti tokom psihoanalitičkog tretmana kroz pojavu otpora. Kako je zapisao: "Djelovanje poduzeto radi zaštite potiskivanja može se u analitičkom tretmanu posmatrati kao otpor. Otpor pretpostavlja postojanje onoga što sam nazvao antikateksom".<ref name="Freud_1981_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |year=1981 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |chapter=Inhibitions, symptoms, and anxiety |pages=87–156 |url=https://archive.org/details/standardeditiono20freu_0/page/n3/mode/2up |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-analysis |location=London |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Oblici otpora == Godine 1926. Freud je izmijenio svoje shvatanje anksioznosti, što je imalo važne posljedice i za njegovo razumijevanje otpora. {{Citat|Dok je ranije stajalište prirodno nametalo pretpostavku da anksioznost nastaje iz [[Libido|libida]] koji pripada potisnutim nagonskim impulsima, novo stajalište, naprotiv, označava [[Id, ego i super-ego|ego]] kao izvor anksioznosti.<ref name="Freud_1922" />}} Freud je i dalje smatrao da je otpor blisko povezan s pojavom [[transfer]]a. {{Citat|Stoga se može reći da je teorija psihoanalize pokušaj da se objasne dvije uočene činjenice koje se nameću upadljivo i neočekivano kad god se pokušaju pratiti simptomi neurotičara unazad do njihovog izvora u njegovom prošlom životu: činjenice transfera i otpora. Svaki pravac istraživanja, bez obzira na njegov smjer, koji prepoznaje ove dvije činjenice i uzima ih kao polazište svog rada, može se nazvati psihoanalizom, čak i ako dođe do rezultata drugačijih od mojih.<ref name="Freud_1959">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1959 |title=Collected Papers |volume=I |chapter=On the history of the psycho-analytic movement |pages=287–359 |url=https://heyzine.com/flip-book/8425589497.html#page/1 |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} I danas većina značajnijih psihoterapijskih pravaca, čak i kada transfer i otpor ne prihvataju kao temeljne koncepte svog teorijskog sistema, u najmanju ruku priznaje njihov značaj u razumijevanju terapijskog procesa i odnosa između terapeuta i klijenta.<ref name="Leahy_2003" /><ref name="Beutler_2002">{{cite book |last1=Beutler |first1=L. E. |last2=Moleiro |first2=C. M. |last3=Talebi |first3=H. |year=2002 |title=Psychotherapy Relationships that Work: Therapist Contributions and responsiveness to patients |chapter=Resistance |pages=129–144 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_that_Work_Th.html?id=EPSQmAEACAAJ |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=9780195143461 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Anderson_1983">{{cite book |last1=Anderson |first1=Carol M. |last2=Stewart |first2=Susan |year=1983 |title=Mastering resistance: A practical guide to family therapy |url=https://books.google.co.ke/books?id=Tr3SZUB2qw0C |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=9780898620474 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wachtel_1982">{{cite book |editor-last=Wachtel |editor-first=Paul L. |year=1982 |title=Resistance: Psychodynamic and behavioral approaches |url=https://books.google.com.fj/books?id=XKIQki6cJUQC |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=9781461334415 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, njegova nova konceptualizacija uloge anksioznosti navela ga je da preoblikuje i sam fenomen otpora. Freud je smatrao da se analitičar mora boriti s čak pet različitih vrsta otpora koji dolaze iz tri pravca – [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Freud_1922" /> Prema ovoj podjeli, Freud je smatrao da je [[Id, ego i super-ego|ego]] izvor tri vrste otpora: [[Potiskivanje|potiskivanja]], [[transfer]]a i [[Primarna i sekundarna dobit|dobiti od bolesti]].<ref name="Freud_1922" /> Četvrti vrstu vrstu definisao je kao "otpor ida", koji proizlazi iz samog [[Id, ego i super-ego|ida]] i povezan je s fenomenom [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Ova vrsta otpora, prema Freudu, ne može se ukloniti jednostavnim uvidom, već zahtijeva dugotrajan proces "[[Prorada|prorade]]" u terapiji.<ref name="Freud_1922" /> Peti oblik otpora Freud je povezao sa [[Id, ego i super-ego|super-egom]]. Smatrao ga je posljednjim otkrivenim oblikom otpora i opisivao ga kao otpor koji proizlazi iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem. Ovaj oblik često se manifestuje kroz samosabotirajuće obrasce ponašanja, u kojima osoba nesvjesno ometa vlastiti napredak ili oporavak kako bi zadovoljila unutrašnju potrebu za kaznom.<ref name="Freud_1922" /> Svi ovi oblici otpora imaju zajedničku funkciju - zaštitu ega od osjećaja neugode i psihičke patnje. Kako je Freud isticao, egu je teško usmjeriti pažnju na opažanja i misli koje je do tada sistematski izbjegavao, kao što mu je teško prihvatiti da određeni nagoni i impulsi pripadaju njemu samome kada su oni u potpunoj suprotnosti sa slikom koju ima o sebi.<ref name="Freud_1981_1" /> === Potiskivanje === {{Glavni|Potiskivanje}} [[Potiskivanje]] predstavlja oblik otpora u kojem ego neprihvatljiva sjećanja, ideje, želje i impulse potiskuje u [[Nesvjesni um|nesvjesno]]. Na taj način osoba nesvjesno uklanja iz svjesnog iskustva sadržaje koji izazivaju [[anksioznost]], osjećaj krivice, stid ili druge oblike psihičke neugode. Prema psihoanalitičkom shvatanju, potisnuti sadržaji ne nestaju iz psihičkog života, već nastavljaju djelovati iz nesvjesnog, utičući na [[mišljenje]], emocije i [[ponašanje]] pojedinca. Tokom psihoterapijskog procesa potiskivanje se može manifestovati kao teškoća prisjećanja određenih događaja, izbjegavanje pojedinih tema, iznenadni prekidi toka misli ili nemogućnost povezivanja emocionalnih reakcija s njihovim stvarnim izvorom. Freud je smatrao da je potiskivanje jedan od osnovnih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]] ega i temeljni proces u nastanku [[Neuroza|neurotskih simptoma]]. Istovremeno, ono predstavlja i jedan od najvažnijih izvora otpora u psihoanalitičkom radu, jer osoba nesvjesno nastoji spriječiti da potisnuti sadržaji ponovo postanu dostupni [[svijest]]i.<ref name="Wolman_1968">{{cite book |last=Wolman |first=Benjamin |year=1968 |title=The Unconscious Mind: The Meaning of Freudian Psychology |edition=1. |url=https://archive.org/details/unconsciousmindm00wolm |page=182 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, New Jersey |isbn=978013935767-1 |url-access=registration |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Transfer === {{Glavni|Transfer}} [[Transfer]] predstavlja oblik otpora u kojem pacijent nesvjesno prenosi prošla iskustva (osjećaje, očekivanja, stavove i obrasce odnosa iz ranijih važnih životnih doživljaja) na njegove trenutne odnose. Tokom terapijskog procesa terapeut može, svjesno ili nesvjesno, podsjetiti pacijenta na osobu koja je imala značajan utjecaj u njenom ranom životu, poput roditelja, staratelja ili druge autoritativne figure. Kao posljedica toga, pacijent može početi doživljavati terapeuta kroz prizmu ranijih emocionalnih iskustava, a ne na osnovu stvarnog terapijskog odnosa. Ovi osjećaji mogu biti pozitivni, poput divljenja, povjerenja i idealizacije, ali i negativni, poput nepovjerenja, ljutnje, straha ili neprijateljstva, zavisno od prirode ranijih odnosa koji se nesvjesno obnavljaju u terapiji.<ref name="Gabbard_2012">{{cite book |editor-last1=Gabbard |editor-first1=Glen O. |editor-last2=Litowitz |editor-first2=Bonnie E. |editor-last3=Williams |editor-first3=Paul |year=2012 |title=Textbook of Psychoanalysis |edition=2. |url=https://books.google.ba/books?id=EKGvBAAAQBAJ |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Washington, DC |isbn=9781585629794 |access-date=16. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor ega === Otpor ega predstavlja oblik otpora koji se manifestuje kao neurotska [[Regresija (psihologija)|regresija]] (povratak) prema ranijem, dječijem stanju sigurnosti. U ovom slučaju, [[Id, ego i super-ego|ego]] se opire terapijskoj promjeni jer nesvjesno nastoji očuvati postojeće obrasce ponašanja koji pružaju osjećaj zaštite, čak i kada su oni povezani s psihičkom patnjom. To se obično ogleda u pacijentovim pokušajima da pridobije pažnju i suosjećanje naglašavanjem lakših simptoma, kao što su glavobolja, mučnina ili depresivno raspoloženje.<ref name="Freud_1981_1" /><ref name="Wolman_1968" /> === Otpor ida === Otpor ida odnosi se na nesvjesno protivljenje [[Id, ego i super-ego|ida]] svakoj promjeni njegovih ustaljenih obrazaca zadovoljenja nagona.<ref name="Freud_1981_1" /> Ovaj oblik otpora odražava nesvjesnu potrebu za održavanjem kontinuiteta i stabilnosti u zadovoljenju nagonskih potreba, pri čemu se njegovo funkcionisanje zasniva na [[Princip zadovoljstva|principu zadovoljstva]]. Budući da je id najprimitivniji i urođeni dio psihičkog aparata, Freud je smatrao da se otpor ida ne može prevladati isključivo racionalnim objašnjenjima ili svjesnim uvidom. Zbog njegove duboke ukorijenjenosti u [[Nesvjesni um|nesvjesnom]], psihoanalitičar mora postepeno otkrivati odbrambene pacijenta koje se najčešće ispoljavaju i koriste kroz mehanizam [[transfer]]a.<ref name="Wolman_1968" /> ==== Freudova analiza ==== Kako se Freudova klinička praksa razvijala, uočio je da ni postizanje svjesnog uvida niti prihvatanje postojanja neurotskih obrazaca ne dovodi automatski do njihove promjene. Primijetio je da pacijenti, čak i nakon što prepoznaju svoje nesvjesne konflikte i započnu proces njihove [[Prorada|prorade]], i dalje pokazuju snažnu tendenciju vraćanja starim obrascima ponašanja i emocionalnog reagovanja. Freud je ovu pojavu pripisivao otporu ida. Smatrao je da iza tog otpora djeluje sila [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]], zbog koje pojedinac nesvjesno iznova obnavlja iste konflikte, odnose i obrasce ponašanja, čak i kada oni uzrokuju patnju. Prema Freudu, nesvjesni prototipi ranijih iskustava i potisnutih nagonskih procesa posjeduju snažnu privlačnu moć koja održava postojeće obrasce funkcionisanja i otežava njihovu promjenu.<ref name="Freud_1922" /> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== [[Škotska|Škotski]] psihoanalitičar [[Ronald Fairbairn]] proširio je Freudovo razumijevanje otpora ida povezujući ga s ranim obrascima privrženosti prema internalizovanim objektima. Prema Fairbairnu, pojedinac može ostati emocionalno vezan za unutrašnju sliku "lošeg [[Teorija objektnih odnosa|objekta]]", odnosno roditelja ili staratelja koji je u djetinjstvu bio izvor frustracije, odbacivanja ili emocionalne uskraćenosti. Takva osoba istovremeno može osjećati snažnu čežnju za prihvatanjem i ljubavlju, ali i ljutnju zbog ranijeg odbacivanja, što održava nesvjesni konflikt i pruža otpor promjeni.<ref name="Stark_1994">{{cite book |last=Stark |first=Martha |year=1994 |title=Working with Resistance |edition= |url=https://www.slideshare.net/slideshow/martha-stark-md-1994-working-with-resistancepdf/258317216 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=0-7657-0370-X |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Grupna psihoterapija|grupnoj psihoterapiji]], otpor ida se najčešće ispoljava kroz različite obrasce ponašanja koji odgovaraju Freudovim psihoseksualnim razvojnim fazama [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]: * Oralni nivo otpora: Može se prepoznati ili po poniznoj, pretjeranoj zavisnosti od terapeutovih riječi, ili, potpuno suprotno, kroz izražavanje neprijateljstva izraženog kroz zajedljive i kritičke komentare.<ref name="Rosenthal_1993">{{cite book |last=Rosenthal |first=Leslie |year=1993 |title=Resolving Resistance in Group Psychotherapy |edition= |url=https://books.google.ba/books/about/Resolving_Resistance_in_Group_Psychother.html?id=uJ_QEQAAQBAJ |page=88-90 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568211930 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Analni nivo otpora: Manifestuje se kroz neprijateljsko ponašanje u kojem pacijent neselektivno i bez ikakvog reda "zatrpava" terapeuta mnoštvom nevažnih informacija i sirovog materijala.<ref name="Rosenthal_1993" /> * Falusi nivo otpora: Pojavljuje se u obliku stalnog takmičenja s terapeutom i drugim članovima grupe, ili kroz pokušaje zavodljivog ponašanja prema njima.<ref name="Rosenthal_1993" /> Kada pacijenti unutar grupe počnu nesvjesno proživljavati i kroz ponašanje izražavati ove unutrašnje otpore (procesi poznati kao ''acting out'' i ''acting in''), terapijska grupa mora postaviti jasne granice. Napredak se postiže stalnim usmjeravanjem na to da riječ i razgovor ostanu glavno sredstvo terapijske razmjene, umjesto impulsivnog ponašanja.<ref name="Rosenthal_1993" /> [[Eric Berne]] posmatrao je ličnost kroz koncept [[Analiza scenarija|životnog scenarija]], odnosno nesvjesnog obrasca života koji se formira u ranom djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih poruka, ranih iskustava i djetetovih odluka o sebi i svijetu. Prema Berneu, pojedinac tokom života često nesvjesno slijedi taj scenarij, ponavljajući iste obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Berne je smatrao da najveću prepreku terapijskim promjenama predstavlja upravo privlačna snaga životnog scenarija. Ta tendencija da se osoba vraća unaprijed uspostavljenim obrascima funkcionisanja, čak i kada su oni štetni ili ograničavajući, podsjeća na ono što je Freud nazivao otporom ida. Kao što Freudov otpor ida održava stare obrasce zadovoljenja nagona, tako i životni scenarij djeluje kao snažna nesvjesna sila koja pojedinca vraća poznatim i ukorijenjenim načinima ponašanja.<ref name="Berne_1974">{{cite book |last=Berne |first=Eric |year=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |edition= |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |page=311 |publisher=Bantam |location=New York |isbn=978-0553109313 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Otpor super-ega === Otpor super-ega predstavlja oblik otpora koji proizlazi iz djelovanja savjesti, [[Osjećaj krivice|osjećaja krivice]] i unutrašnjih moralnih zahtjeva pojedinca. U terapijskom procesu ovaj otpor se ispoljava kao [[Nesvjesni um|nesvjesno]] protivljenje oporavku i psihološkoj promjeni, jer osoba vjeruje da ne zaslužuje poboljšanje, uspjeh ili oslobađanje od patnje.<ref name="Freud_1981_1" /> Takav otpor može dovesti do različitih oblika samokažnjavanja, uključujući samosabotažu, odustajanje od terapijskih ciljeva, stvaranje novih prepreka vlastitom napretku ili održavanje problema uprkos želji za promjenom. Pojedinac tada nesvjesno djeluje protiv vlastitih interesa kako bi zadovoljio unutrašnju potrebu za kažnjavanjem ili iskupljenjem. Neki psihoanalitički autori smatrali su otpor [[Id, ego i super-ego|super-ega]] najslabijim oblikom otpora zbog njegove povezanosti s moralnim stavovima i savješću.<ref name="Wolman_1968" /> Freud se nije u potpunosti slagao s tim gledištem, naglašavajući da nesvjesni osjećaj krivice može predstavljati veoma snažnu prepreku terapijskom procesu i dugotrajno održavati neurotske simptome.<ref name="Freud_1922" /> ==== Freudova kasnija formulacija ==== Tek tokom 1920-ih godina Freud je u naknadno uvidio značaj onoga što je nazivao "nesvjesnim moralom", odnosno djelovanjem nesvjesnih osjećaja krivice i moralnih zahtjeva koji mogu stajati na putu terapijskom napretku.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |year=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |edition= |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0394520384 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovo saznanje navelo ga je da proširi svoje razumijevanje otpora i razlikuje pet osnovnih izvora otpora u psihoanalitičkom procesu, ističući da: {{Citat|Peti izvor, koji dolazi od [[Id, ego i super-ego|super-ega]] i koji je posljednji otkriven… čini se da proističe iz osjećaja krivice ili potrebe za kažnjavanjem.<ref name="Freud_1922" />}} Istovremeno, Freud je naglašavao da osobe kod kojih djeluje otpor super-ega često ne doživljavaju svoje stanje kao osjećaj krivice u uobičajenom smislu riječi. Umjesto toga, one se uglavnom osjećaju loše, nesretno, opterećeno ili psihički iscrpljeno, ne prepoznajući da se iza tih osjećaja može nalaziti nesvjesna potreba za samokažnjavanjem.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |page=391 |publisher=Pelican Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0140222715 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Kasniji razvoj koncepta ==== Teoretičari [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]] posmatrali su otpor super-ega prvenstveno kroz odnos pojedinca prema internalizovanoj kritičkoj ili progoniteljskoj roditeljskoj figuri.<ref name="Sandler_1992">{{cite book |last=Sandler |first=Joseph |year=1992 |title=The Patient and the Analyst: The Basis of the Psychoanalytic Process |edition=2. |url=https://archive.org/details/patientanalystba0000sand |publisher=International Universities Press |location=Madison, Connecticut |isbn=978-0823640300 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom pristupu, otpor nastaje zato što osoba ostaje emocionalno vezana za unutrašnju sliku roditelja čije je odobravanje nekada bilo od životne važnosti, tj. nespremnosti da se prekine ta prividna "sigurnost" veze s pounutrenim roditeljem.<ref name="Ellman_Grand_1999">{{cite book |last1=Ellman |first1=Carolyn S. |last2=Grand |first2=Stanley |year=1999 |title=The Modern Freudians: Contemporary Psychoanalytic Technique |url=https://books.google.ba/books/about/The_Modern_Freudians.html?id=l-53EQAAQBAJ |page=33 |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-0765701671 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Otpor superega može biti dodatno pojačan kada je [[ideal ega]] izrazito [[Perfekcionizam (psihologija)|perfekcionistički]] nastrojen ili kada predstavlja internalizovanu roditeljsku figuru koja je patnju smatrala moralno vrjednijom od zadovoljstva i ličnog ispunjenja. U takvim okolnostima pacijent može nesvjesno doživljavati terapijski napredak kao prijetnju vlastitim moralnim uvjerenjima. Poboljšanje psihičkog stanja tada se može osjećati kao svojevrsna "izdaja" unutrašnjih normi, zbog čega osoba odbija prihvatiti promjene koje bi joj mogle donijeti veću dobrobit.<ref name="Strean_1985">{{cite book |last=Strean |first=Herbert S. |year=1985 |title=Psychoanalytic Approaches to the Resistant and Difficult Patient |url=https://books.google.ba/books?id=HjZqa_5Rn44C |page=92-93 |publisher=The Haworth Press |location=New York |isbn=978-0866563406 |url-access= |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U grupnoj psihoterapiji otpor super-ega može se ispoljavati na dva načina: kao eksternalizirani ili internalizirani oblik otpora. U eksternaliziranom obliku članovi grupe mogu formirati moralistički orijentisanu podgrupu koja pretjerano kritikuje druge članove koji se manje pridržavaju pravila. U internaliziranom obliku otpor se manifestuje kroz izrazito strogu savjest, snažan osjećaj krivice i potrebu za kažnjavanjem, što može dovesti do samodestruktivnog ponašanja i ometanja vlastitog terapijskog napretka.<ref name="Rosenthal_1993" /> == Freudov pristup radu s otporom == Freud je smatrao da nijedan oblik otpora nije moguće prevladati isključivo intelektualnim uvidom ili racionalnim razumijevanjem. Bez obzira na to da li otpor proizlazi iz ega, ida ili superega, njegovo prevazilaženje zahtijeva dugotrajan terapijski proces koji je nazivao [[Prorada|proradom]]. Prema Freudu, prorada omogućava pacijentima "...da upoznaju ovaj otpor" i da "...otkriju potisnute instinktivne težnje koje hrane taj otpor". Upravo taj proces, koji donosi uvjerljivo iskustvo, jeste ono što "razlikuje analitički tretman od svake vrste sugestivnog liječenja".<ref name="Freud_1933_Recollection">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=366–376 |chapter=Further recommendations in the technique of psychoanalysis: Recollection, repetition, and working through |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je Freud insistirao na tome da terapeuti trebaju ostati neutralni, govoreći samo onoliko koliko je "apsolutno neophodno da bi se pacijent podstakao na razgovor". Na taj način se omogućava da se otpor može spontano ispoljiti u terapijskom odnosu, posebno kroz fenomen transfera te na taj način postati očigledan samom pacijentu.<ref name="Freud_1933_Recollection" /> Povezanost transfera i otpora smatra se jednim od najznačajnijih Freudovih doprinosa [[Psihoterapija|psihoterapiji]].<ref name="Fenichel_1945" /><ref name="Freud_1933_Dynamics">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |year=1933 |title=Collected Papers |volume=II |edition= |url=https://archive.org/details/dli.ministry.11272 |page=312–322 |chapter=The dynamics of the transference |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Primjena == [[Psihoanaliza]] se općenito smatra oblikom terapije usmjerene na stjecanje uvida. Iako su takvi terapijski pristupi u početku bili predmet brojnih rezervi i kritika, vremenom su postali znatno prihvaćeniji i zauzeli važnije mjesto u savremenoj [[Psihoterapija|psihoterapijskoj]] praksi.<ref name="Harrington_Dunne_2015">{{cite journal |last1=Harrington |first1=Anne |last2=Dunne |first2=John |date=2015 |title=When mindfulness is therapy: Ethical qualms, historical perspectives |url=https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/25757884/97605608.pdf?sequence=1 |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=7 |pages=621–631 |doi=10.1037/a0039460 |pmid=26436312 |pmc=PMC5530635 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U okviru psihoanalitičke teorije, pojava otpora u terapijskom procesu ne smatra se isključivo preprekom, nego i značajnim indikatorom terapijskog napretka. Otpor ukazuje na prisustvo [[Potiskivanje|potiskivanja]] i sugeriše da se terapijski rad približava psihičkim sadržajima koji imaju posebno emocionalno značenje za pacijenta. Zbog toga se njegovo prepoznavanje često posmatra kao znak da se dolazi do konflikata koji mogu biti povezani s izvorima [[Mentalni poremećaj|psiholoških teškoća]] i neadaptivnih obrazaca funkcionisanja. Budući da se otpor tumači kao izraz [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] nastojanja da se [[Id, ego i super-ego|ego]] zaštiti od neprihvatljivih želja, impulsa, osjećaja ili sjećanja, zadatak psihoanalitičara jeste da se suprotstavi tom otporu usmjeravanjem pacijenta da se suoči sa sadržajima koje je ranije izbjegavao ili potiskivao. Prema klasičnom psihoanalitičkom shvatanju, takvo suočavanje može dovesti do [[Katarza|katarze]], odnosno emocionalnog oslobađanja i dubljeg razumijevanja vlastitih iskustava. Katarza sama po sebi nije krajnji cilj terapije, ali može predstavljati važan korak u procesu integracije potisnutih sadržaja, smanjenja unutrašnjih konflikata i razvoja zdravijih obrazaca ponašanja i emocionalnog funkcionisanja.<ref name="Larsen_2017" /> == Kritike == Psihoanalitičari i njihovi kritičari i dalje imaju podijeljena mišljenja o konceptu otpora. Otkako je Freud razvio svoju teoriju otpora, bio je izložen značajnim kritikama zbog korištenja teorijskih objašnjenja koja su često bila povoljna za njegove pretpostavke i teško podložna empirijskoj provjeri ili opovrgavanju ([[Falsifikabilnost|nefalsifikabilna teorija]]). Već 1932. psihoanalitičar [[Sándor Ferenczi]] piše: {{Citat|Ne bi trebalo odmah odbaciti mogućnost da se navika analitičara da svaku prepreku na koju naiđe identifikuje kao otpor pacijenta može zloupotrijebiti na jednako paranoidan, odnosno obmanjujući način, u svrhu projekcije ili poricanja vlastitih kompleksa.<ref name="Ferenczi_1988">{{cite book |last=Ferenczi |first=Sándor |year=1988 |title=The Clinical Diary of Sándor Ferenczi |editor-last=Dupont |editor-first=Judith |url=https://archive.org/details/clinicaldiaryofs00fere |page=26 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0674135260 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Philip Rieff]] u svom djelu ''Freud, the mind of the moralist'' (1959) navodi: {{Citat|Ugrađeno u samu terapiju, kroz pojam otpora, jeste poricanje pacijentove kritičke procjene. Štaviše, koncept otpora služi kao svojevrsni oblik napada za terapeuta. [...] Šta god da je bilo važno, pacijent je tome pružao "otpor". Šta god da je pacijent "odbijao", to je bilo važno. Freud je svoju teoriju otpora primjenjivao ne samo na strategije i popustljivost pacijenata, već i na način na koji je šira javnost prihvatala njegovu nauku. Vrijeme je, međutim, oslabilo to naizgled nepobjedivo objašnjenje kojim je Freud pravdao zašto su njegove ideje nailazile na prigovore.<ref name="Rieff_1961">{{cite book |last=Rieff |first=Philip |year=1961 |title=Freud: The Mind of the Moralist |edition= |url=https://archive.org/details/freudmindofmoral0000rief_h8p3 |page=98 |publisher=Anchor Books / Doubleday |location=Garden City, New York |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Robert R. Holt]] u svom radu ''The current status of psychoanalytic theory'' (1985) navodi: {{Citat|Američka psihoanaliza predugo je živjela unutar zaštićene čahure mitova, zbog čega se čini nesposobnom da prođe kroz predvidive i bolne faze preobražaja u održivu i progresivnu naučnu disciplinu. Zaštitne niti koje je isplela oko sebe uključuju odbacivanje svake kritike proglašavajući je otporom, idolizacijom Freuda, te dosljednim usvajanjem svih njegovih mana kao naučnika i pisca.<ref name="Holt_1985">{{cite journal |last=Holt |first=Robert R. |date=1985 |title=The current status of psychoanalytic theory |url=https://pep-web.org/browse/document/ppsy.002.0289a |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=2 |issue=4 |pages=289–315 |doi=10.1037/0736-9735.2.4.289 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Carola Mathers u svom radu ''Psychoanalysis: science or nonscience?'' (1986) navodi: {{Citat|U okviru psihoanalize očigledan je problem opisivanja stvarnih pojava: transfer ili otpor ne mogu se "vidjeti" direktno, pa bi skeptik (u laičkom smislu) mogao tvrditi da te pojave ne može uočiti ni kroz njihove manifestacije i efekte.<ref name="Mathers_1986">{{cite journal |last=Mathers |first=Carola B. B. |date=1986 |title=Psychoanalysis: science or nonscience? |url=https://www.cambridge.org/core/journals/bulletin-of-the-royal-college-of-psychiatrists/article/psychoanalysis-science-or-nonscience/6A75EBB31841EC34D0501DC98D8BB391 |journal=Bulletin of the Royal College of Psychiatrists |volume=10 |issue=5 |pages=103–104 |doi=10.1192/S0140078900027267 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Frank Cioffi]] u svom djelu ''Freud and the question of pseudoscience'' (1998) navodi: {{Citat|Wollheim nastavlja: "Prvobitne želje mogu ostati nesvjesne; to jest, ako potiskivanje opstane, ono se sada manifestuje u obliku otpora." Otuda se javlja sumnja u određenu neiskrenost pri zadržavanju riječi "otpor" kako bi se označilo izostajanje "unutrašnje promjene kod pacijenta" [...], kada se taj izraz do tada koristio da označi pacijentovo odbijanje da prihvati tumačenja ili njegov propust da iznese materijal koji bi ih potvrdio. Posljedica zadržavanja ovog termina jeste to što nas zasljepljuje pred činjenicom da ne postoji nijedan drugi kriterij osim terapijske neefikasnosti na osnovu kojeg bi se utvrdilo kada je došlo do ove vrste otpora.<ref name="Cioffi_1998">{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |year=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |edition= |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |page=155 |publisher=Open Court Publishing Company |location=Chicago |isbn=978-0812693850 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Maarten Boudry]] i Filip Buekens u njihovom radu ''The epistemic predicament of a pseudoscience: social constructivism confronts Freudian psychoanalysis'' (2011) navode: {{Citat|Kada Freud ne bi uspijevao pronaći tragove patološkog kompleksa ili nesvjesne želje koji bi objasnili ponašanje pacijenta, to ga ne bi pokolebalo, već bi takav ishod tretirao kao dokaz nesvjesnog otpora. Što je materijal koji pacijent iznosi više izmicao tumačenju, to je više išao u prilog samoj teoriji. Ovaj prepoznatljivi obrazac zaključivanja u psihoanalizi izuzetno podsjeća na teorije zavjere (Farrell 1996). [...] Način na koji su Freud i njegovi sljedbenici koristili koncept otpora kritičari su s pravom odbacili kao primjer argumentacije u kojoj autor pobjeđuje kako god okreneš (po principu "pismo ja dobijam, glava ti gubiš"). Pa ipak, takvo pogrešno zaključivanje teško je odvojiti od same psihoanalitičke teorije jer mu snažnu podršku pruža način na koji je nesvjesno koncipirano u Freudovoj teoriji. Ako je Freudov model ljudskog uma tačan i ako je nesvjesno zaista neka vrsta prerušenog obmanjivača, onda sasvim prirodno postaje da se svi kontraargumenti i kritike označe kao manifestacije nesvjesnog otpora prema psihoanalitičkim "istinama" i "tumačenjima".<ref name="Boudry_Buekens_2011">{{cite journal |last1=Boudry |first1=Maarten |last2=Buekens |first2=Filip |date=2011 |title=The epistemic predicament of a pseudoscience: Social constructivism confronts Freudian psychoanalysis |url=https://biblio.ugent.be/publication/1108932/file/6746258.pdf |journal=Theoria |volume=77 |issue=2 |pages=159–179 |doi=10.1111/j.1755-2567.2011.01098.x |hdl=1854/LU-1108932 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Slično tome, neki autori navode da ako bi se pacijent složio sa zaključkom koji je psihoanalitičar donio o njemu, to se tumači kao potvrda da pacijent nešto potiskuje. Međutim, ako se pacijent ne složi, to se također tumači kao znak da je pokrenuo odbrambene mehanizme potiskivanja. To znači da je psihoanalitičar u pravu u oba slučaja (vidi još: [[Manipulacija percepcijom stvarnosti]]) Andrew Holowchak u svom radu ''The problem of unassailability: analogy and adequacy of constructions in Freudian psychoanalysis'' (2012) navodi: {{Citat|Freud također tvrdi da adekvatno obučen analitičar odgovore "da" i "ne" ne treba shvatati doslovno, već isključivo u kontekstu svega što se do tog trenutka dogodilo između terapeuta i pacijenta. Oba odgovora su višeznačna i svaki od njih može biti znak pacijentovog otpora. Odgovor "da" može biti simptom otpora, kao u slučajevima kada se pacijent slaže s terapeutovom interpretacijom kako bi izbjegao ili odgodio otkrivanje neke nesvjesne istine. Ipak, on može ukazivati i na iskreno slaganje. Odgovor "ne" najčešće je također simptom otpora, na primjer kada se pacijent ne slaže s interpretacijom kako bi blokirao dalji napredak analize. Međutim, i taj odgovor može biti izraz iskrenog neslaganja.<ref name="Holowchak_2012">{{cite journal |last=Holowchak |first=Andrew |date=2012 |title=The problem of unassailability: Analogy and adequacy of constructions in Freudian psychoanalysis |url=https://psycnet.apa.org/record/2011-04122-001 |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=29 |issue=2 |pages=255–266 |doi=10.1037/a0020863 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Theodore Dorpat u svom djelu ''Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis'' (1996) navodi: {{Citat|Ne želim sugerisati da pacijent koji se ne slaže s nečim što analitičar kaže ili radi, ili se tome protivi, ne može istovremeno ispoljavati otpor. Ono što tvrdim jeste da kriteriji za utvrđivanje prisustva otpora ne bi trebali obuhvatati puku činjenicu pacijentovog neslaganja ili neprihvatanja. Iako neki kliničari ne bi definisali otpor kao pacijentovo neslaganje s analitičarom, oni u praksi tretiraju pacijentovo neslaganje ili protivljenje interpretacijama kao da je riječ o "otporima" i nečemu što treba prevladati. [...] Pretpostavljam da je Freudovo militaristički nastrojeno viđenje otpora bilo neraskidivo povezano s neanaliziranim autoritarnim težnjama u njegovoj ličnosti, te da je vjerovatno predstavljalo njihov sastavni dio. [...] Psihoanalizi je hitno potreban modifikovan, nekonfrontacijski koncept otpora - pristup koji ne krivi pacijenta niti racionalizuje upotrebu karizme ili prisilnih metoda radi prevladavanja otpora. U protekloj deceniji razvija se interakcijski i nekonfrontacijski koncept otpora, u kojem se otpor posmatra kao proizvod obiju strana uključenih u analitički dijalog.<ref name="Dorpat_1996">{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |year=1996 |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |page= |publisher=J. Aronson |location=Northvale, New Jersey |isbn=978-1568218281 |url-access=registration |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} [[Steve de Shazer]], koristeći model [[Kratka terapija usmjerena na rješenja|terapije usmjerene na rješenja]], sredinom 1980-ih godina proglasio je da je koncept "otpora" prevaziđen. Prema njegovom shvatanju, klijente koji ne slijede uputstva terapeuta ne treba posmatrati kao "otporne", nego kao osobe koje svojim ponašanjem zapravo "sarađuju", pokazujući terapeutu na koji način im može najefikasnije pomoći.<ref name="Gladding_1998">{{cite book |last=Gladding |first=Samuel |date=1998 |chapter=Premises of solution-focused family therapy |title=Family Therapy: History, Theory, and Practice |edition=2. |location=Upper Saddle River, NJ |publisher=Merrill |page=259 |url=https://archive.org/details/familytherapyhis00glad/page/258 |isbn=013836396X |oclc=35910308 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neki predstavnici [[Relacijska psihoanaliza|relacijske psihoanalize]] smatraju da uspješnost psihoanalize ne proizlazi prvenstveno iz njenih različitih teorijskih objašnjenja niti iz tumačenja potiskivanja, već jednostavno iz samog procesa interpersonalne komunikacije.<ref name="Dorpat_1996" /><ref name="Gill_1995">{{cite journal |last=Gill |first=Merton |date=januar 1995 |title=Classical and relational psychoanalysis |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0079600 |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=89–107 |doi=10.1037/h0079600 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> Analitičar Philip Ringstrom ističe: "Kao posljedica toga, nasuprot tradicionalnoj ulozi terapeuta, relacijski pristup omogućava pacijentu da potpuno slobodno preispituje terapeutove misli, namjere i perspektivu, a da se to ''a priori'' ne smatra otporom."<ref name="Ringstrom_2007">{{cite journal |last=Ringstrom |first=Philip A. |date=2007 |title=Scenes that write themselves: Improvisational moments in relational psychoanaysis |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/10481880701301303 |journal=Psychoanalytic Dialogues |volume=17 |issue=1 |pages=69–99 |doi=10.1080/10481880701301303 |s2cid=144179634 |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Falsifikabilnost]] * [[Problem demarkacije]] * [[Teorija zavjere]] * [[Manipulacija percepcijom stvarnosti]] * [[Terapijski odnos]] * [[Pristrasnost potvrđivanja]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] lxi9dxy5b3i4j4ig69phzxmtpc0a8so Jan III Sobjeski 0 535383 3898912 2026-06-17T19:59:10Z Unrelated9966 178239 preuzeto i adaptirano s en.wiki 3898912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Jan III Sobjeski | Slika = Schultz John III Sobieski.jpg | Opis slike = Portret, [[Daniel Schultz]], oko 1680. | Naslov = Kralj Poljske i veliki vojvoda Litvanije | Vladavina = 19. maj 1674 – 17. juni 1696. | Krunidba = 2. februar 1676. | Prethodnik = [[Michał Korybut Wiśniowiecki]] | Nasljednik = [[August II Jaki]] | Supružnik = [[Marija Kazimira]] | Dinastija = Sobjeski | Otac = Jakub Sobjeski | Majka = Zofija Teofila Danilovič | Datum rođenja = 17. august 1629. | Mjesto rođenja = Olesko, [[Poljsko-litvanska unija]] | Datum smrti = 17. juni 1696. | Mjesto smrti = Dvorac Wilanów, [[Poljsko-litvanska unija]] | Mjesto sahrane = [[Krakov]] }} '''Jan III Sobjeski''' (poljski: ''Jan III Sobieski''; 17. august 1629 – 17. juni 1696) bio je kralj [[Poljska|Poljske]] i veliki vojvoda [[Litvanija|Litvanije]] od 1674. do smrti 1696. Rođen u poljskoj plemićkoj porodici, Sobjeski se školovao na Jagelonskom univerzitetu i u mladosti putovao Evropom. Kao vojnik i zapovjednik, borio se u ustanku [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]], [[Rusko-poljski rat|Rusko-poljskom ratu]] i tokom švedske invazije poznate kao [[Potop]]. Pokazao je svoje vojno umijeće tokom rata protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i nametnuo se kao vodeća ličnost u [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanskoj uniji]]. Izabran je za [[monarh]]a 1674, nakon iznenadne smrti kralja Michała Korybuta Wiśniowieckog. Njegova 22-godišnja vladavina označila je period stabilizacije Unije, neophodan nakon previranja u prethodnim sukobima.<ref>{{Cite book |author=Aleksander Gieysztor |title=History of Poland |year=1979 |page=223 |publisher=Polish Scientific Publishers PWN |isbn=83-01-00392-8}}</ref> Bio je sposoban vojskovođa i popularan među podanicima, najpoznatiji po pobjedi nad Osmanlijama u [[Bitka kod Beča|Bici kod Beča]] 1683.<ref>{{Cite book |author=J.A. Hammerton |title=Peoples of All Nations: Their Life Today And Story of Their Past |year=2007 |page=4142 |publisher=Concept Publishing Company |isbn=978-81-7268-144-9}}</ref> Poražene Osmanlije nazvali su ga "Lavom Lehistana", a papa ga je slavio kao spasioca zapadnog [[kršćanstvo|kršćanstva]].<ref>{{Cite book |author=Mario Reading |title=The Complete Prophecies of Nostradamus |year=2009 |page=382 |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-906787-39-4}}</ref> Preminuo je u dvorcu Wilanów 1696, a naslijedio ga je [[August II Jaki]]. == Biografija == === Mladost === Rođen je 17. augusta 1629. u [[Olesko|Olesku]], na teritoriji današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], u istaknutoj plemićkoj porodici.<ref name="skalmowski">{{Cite book |author1=Wojciech Skalmowski |author2=Tatjana Soldatjenkova |author3=Emmanuel Waegemans |title=Liber amicorum |year=2003 |page=165 |publisher=Peeters Publishers |isbn=90-429-1298-7}}</ref> Njegov otac Jakub Sobjeski bio je vojvoda [[Rutenija|Rutenije]] i kastelan [[Krakov]]a, dok je majka Zofija Teofila Danilovič bila unuka hetmana Stanisława Żółkiewskog.<ref name="psb413">Red. (Eds.), ''Jan III Sobieski'', str. 413</ref> Nakon završetka gimnazije u [[Krakov]]u 1643, mladi Jan je 1646. diplomirao na Filozofskom fakultetu Jagelonskog univerziteta.<ref name="psb413" /> Po završetku studija, sa bratom Marekom odlazi u zapadnu Evropu, gdje je proveo više od dvije godine putujući. Posjetili su [[Leipzig]], [[Antwerpen]], [[Pariz]], [[London]], [[Leiden]] i [[Hag]]. Tokom tog vremena, naučio je francuski, njemački i italijanski jezik, uz latinski.<ref>{{Cite book |author=Daniel Stone |title=The Polish–Lithuanian state, 1386–1795 |year=2001 |page=236 |publisher=University of Washington Press |isbn=0-295-98093-1}}</ref> === Vojna karijera === Braća su se vratila u domovinu 1648. Po izbijanju neprijateljstava tokom ustanka Bogdana Hmeljnickog, prijavili su se u vojsku kao dobrovoljci. Osnovali su vlastite konjičke jedinice i borili se u opsadi [[Zamošć]]a.<ref name="psb413" /> Sobjeski se kasnije uspješno borio u bitkama poput one kod Berestečka. Kao obećavajući zapovjednik, poslan je u diplomatsku misiju u Osmansko Carstvo, gdje je naučio tatarski i turski jezik te proučavao osmanske vojne tradicije i taktiku.<ref name="millar">{{Cite book |author1=Simon Millar |author2=Peter Dennis |title=Vienna 1683: Christian Europe Repels the Ottomans |year=2008 |page=17 |publisher=Osprey Publishing |isbn=978-1-84603-231-8}}</ref> Postao je veliki maršal krune 1665, a 1668. i veliki krunski hetman, vrhovni vojni zapovjednik.<ref name="millar" /> U novembru 1673. ostvario je veliku pobjedu nad Osmanlijama u Bici kod Hotina. Vijest o pobjedi stigla je dan nakon smrti kralja Michała. Sljedeće godine, 19. maja, izabran je za monarha Poljsko-litvanske unije.<ref name="skalmowski" /> Zbog rata i stalnog boravka na ratištu, ceremonija krunisanja održana je tek 2. februar 1676.<ref name="psb416">Red. (Eds.), ''Jan III Sobieski'', str. 416</ref> === Kralj Poljske === Sobjeski je preuzeo državu osiromašenu decenijama stalnih ratova. Trezor je bio gotovo prazan, a moćni magnati su se često udruživali sa stranim dvorovima.<ref name="Cummins">{{Cite book |author=Joseph Cummins |title=The War Chronicles: From Chariots to Flintlocks |year=2008 |publisher=Fair Winds Press |isbn=978-1-61673-403-9 |page=323}}</ref> Imao je dugoročne planove usmjerene ka osnivanju vlastite dinastije, vraćanju izgubljenih teritorija i jačanju zemlje kroz vojne i finansijske reforme. Njegova najveća ambicija bila je ujedinjenje kršćanske Evrope radi potiskivanja Osmanlija. Najveći uspjeh ostvario je 1683. pobjedom u [[Bitka kod Beča|Bici kod Beča]], gdje je preuzeo komandu nad udruženim poljskim, austrijskim i njemačkim trupama protiv osmanske vojske pod vodstvom Kara Mustafe.<ref name="Penson547548">{{Cite book |author1=Oskar Halecki |author2=W. F. Reddaway |author3=J. H. Penson |title=The Cambridge History of Poland |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-00-128802-4 |pages=547–548}}</ref> Katolička crkva i evropski vladari slavili su ga kao spasioca Beča i zapadne civilizacije. Rat protiv Osmanlija se nastavio kroz pohode na Moldaviju i bitke poput one kod Parkana, ali bez presudnih pobjeda. Dugotrajni Veliki turski rat vremenom je oslabio njegovu političku poziciju u zemlji.<ref name="psb418">Red. (Eds.), ''Jan III Sobieski'', str. 418</ref> === Posljednje godine i smrt === Pred kraj života, Sobjeski se suočavao sa ozbiljnim zdravstvenim problemima.<ref name="psb419">Red. (Eds.), ''Jan III Sobieski'', str. 419</ref> Preminuo je od posljedica srčanog udara 17. juna 1696. u dvorcu Wilanów.<ref name="psb419" /> Njegova supruga [[Marija Kazimira]] umrla je u Francuskoj 1716, nakon čega je njeno tijelo preneseno u Poljsku. Sahranjeni su zajedno u katedrali na Vavelu u [[Krakov]]u. Prijestolje je preuzeo [[August II Jaki]].<ref name="Penson">{{Cite book |author1=Oskar Halecki |author2=W. F. Reddaway |author3=J. H. Penson |title=The Cambridge History of Poland |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-00-128802-4 |page=547}}</ref> == Ostavština == Sobjeski je u Poljskoj ostao upamćen kao "kralj heroj" koji je porazio osmansku prijetnju, a njegov kult učvršćen je u djelima književnosti 19. vijeka.<ref name="psb420">Red. (Eds.), ''Jan III Sobieski'', str. 420</ref> Iako slavljen zbog izvanrednih vojnih dostignuća, historičari naglašavaju i njegove osobne ambicije za bogatstvom i moći.<ref name="psb420" /> Snažan politički utjecaj na njegove odluke imala je njegova supruga, kojoj je često popuštao.<ref>{{Cite book |last1=de Battaglia |first1=O.Forst |title=The Cambridge History of Poland |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781001288024 |page=539}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:John III Sobieski}} {{DEFAULTSORT:Sobjeski, Jan III}} [[Kategorija:Poljski vladari]] [[Kategorija:Rođeni 1629.]] [[Kategorija:Umrli 1696.]] 4278gxza6c2nv1v6kb1pa39rri9f2r7 Neuroza 0 535384 3898920 2026-06-17T21:51:02Z Bosancica by MK 173186 Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en 3898920 wikitext text/x-wiki '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] pvae0ysczy75st3ot520phk9532flff 3898923 3898920 2026-06-17T23:39:00Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898923 wikitext text/x-wiki '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Historija == === Širi koncept poremećaja (1769–1879) === [[Datoteka:William Cullen.jpg|mini|mini|desno|300px|Portret [[William Cullen|Williama Cullena]] (1710–1790), škotskog ljekara i profesora medicine koji je 1769. uveo termin "neuroza"]] Termin neuroza uveo je škotski ljekar [[William Cullen]] 1769, upotrijebivši ga za označavanje "poremećaja osjeta i kretanja" koji su uzrokovani "općim poremećajem [[Nervni sistem|nervnog sistema]]". Sam pojam je izveden od grčke riječi ''[[neuron]]'' (νεῦρον, u značenju 'živac') i sufiksa ''-osis'' (-ωσις, koji označava 'bolesno' ili 'abnormalno stanje'). Prvi put je predstavljen u Cullenovom djelu ''System of Nosology'', koje je izvorno objavljeno na latinskom jeziku.<ref name="Knoff_1970">{{cite journal |last=Knoff |first=William F. |title=A history of the concept of neurosis, with a memoir of William Cullen |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=127 |issue=1 |pages=80–84 |date=1970 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.127.1.80 |doi=10.1176/ajp.127.1.80 |pmid=4913140 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cullen je ovim terminom obuhvatio različite nervne poremećaje i popratne simptome čiji se uzroci u to vrijeme nisu mogli [[Fiziologija|fiziološki]] objasniti. Uprkos odsustvu jasnog organskog uzroka, tjelesne manifestacije su gotovo neizbježno pratile ova stanja, zbog čega su se klinički dijagnostički testovi održali u medicinskoj praksi sve do 20. vijeka. Među njima su se posebno isticali pregledi poput provjere pojačanog [[Patelarni refleks|patelarnog refleksa]] (refleksa koljena), utvrđivanja gubitka [[Faringealni refleks|faringealnog refleksa]] (refleksa povraćanja), kao i testiranje na [[Dermografizam|dermografizam]].<ref name="Bailey80">{{cite book |last=Bailey |first=Hamilton |title=Hamilton Bailey's Demonstrations of Physical Signs in Clinical Surgery |publisher=J. Wright/Year Book Medical Publishers |date=1980 |location=Bristol/Chicago |url=https://archive.org/details/hamiltonbaileysd0000bail |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djelo francuskog psihijatra [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] ''Nosographie philosophique ou La méthode de l'analyse appliquée à la médecine'' (1798) bilo je u velikoj mjeri inspirisano Cullenovim radom. Pinel je medicinska stanja podijelio u pet kategorija, od kojih je jedna bila "neuroza". Ova kategorija bila je dalje raščlanjena na četiri osnovne vrste [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]: [[Melanholija|melanholiju]], [[Manija|maniju]], [[Demencija|demenciju]] i [[Idiotizam|idiotizam]].<ref name="Knoff_1970" /> [[Morfij]] je iz [[Opijum|opijuma]] prvi izolovao njemački [[hemičar]] [[Friedrich Sertürner]] 1805. Nakon što je 1817. objavio svoj treći naučni rad o ovoj temi,<ref name="Serturner_1817">{{cite journal |last=Sertürner |first=Friedrich Wilhelm Adam |date=1817 |title=Ueber das Morphium, eine neue salzfähige Grundlage, und die Mekonsäure, als Hauptbestandtheile des Opiums |url=https://zenodo.org/records/1920882 |journal=Annalen der Physik |volume=55 |issue=1 |pages=56–89 |doi=10.1002/andp.18170550104 |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> morfij je postao šire poznat te se počeo primjenjivati u liječenju neuroza i drugih oblika psihičkih tegoba.<ref name="Serturner_1817" /><ref name="Seguin_1890">{{cite book |last=Seguin |first=Edward Constant |title=Lectures on Some Points in the Treatment and Management of Neuroses |publisher=D. Appleton and Company |date=1890 |location=New York |series=New York Medical Journal |volume=51 |url=https://books.google.ba/books?id=PT8s2QJ-u8IC |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon što je i sam razvio ovisnost o ovoj supstanci, Sertürner je upozorio na njene ozbiljne posljedice: {{Citat|Smatram svojom dužnošću skrenuti pažnju na užasne posljedice ove nove supstance koju sam nazvao morfij, kako bi se spriječila nesreća.<ref name="Offit_2017">{{Cite web |last=Offit |first=Paul |date=2017 |title=God’s Own Medicine |url=https://skepticalinquirer.org/2017/03/gods-own-medicine/ |website=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=2 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Njemački psiholog [[Johann Friedrich Herbart]] upotrijebio je pojam [[potiskivanje]] 1824. u okviru rasprave o nesvjesnim idejama koje se međusobno nadmeću za ulazak u [[Svijest|svjesni dio uma]].<ref name="Freud_Breuer_1956">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |date=1956 |title=Studies on Hysteria |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |publisher=The Hogarth Press |location=London |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sedativna svojstva [[Kalij-bromid|kalij-bromida]] javno je istakao britanski ljekar [[Charles Locock]] 1857. Tokom narednih decenija ovaj i drugi bromidi korišteni su u velikim količinama za smirivanje osoba koje su patile od neuroza.<ref name="Seguin_1890" /><ref name="Kesteven_1869">{{cite journal |last=Kesteven |first=W. B. |date=1869 |title=Remarks on the use of the Bromides in the treatment of Epilepsy and other Neuroses |journal=Journal of Mental Science |volume=15 |issue=70 |pages=205–213 |doi=10.1192/S0368315X00233008 |url=https://wellcomecollection.org/works/xumk5vup |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Seguin_1877">{{cite journal |last=Seguin |first=Edward Constant |date=1877 |title=The Abuse and Use of Bromides |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=4 |issue=3 |pages=445–462 |doi=10.1097/00005053-187707000-00002 |s2cid=145482861 |url=https://zenodo.org/records/1654135 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva široka primjena dovela je do brojnih slučajeva [[Bromizam|bromizma]] (hroničnog trovanja bromom). Američki ljekar [[Silas Weir Mitchell (fizičar)|Weir Mitchell]] prvi je put 1875. objavio prikaz svoje metode poznate kao "[[Terapija odmorom|terapije odmorom]]" za liječenje nepsihotičnih mentalnih poremećaja.<ref name="Mitchell_Gutenberg">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: An Essay on the Treatment of Certain Forms of Neurasthenia and Hysteria |editor-last=Mitchell |editor-first=John K. |publisher=Project Gutenberg |date=2005 |url=https://www.gutenberg.org/files/16230/16230-h/16230-h.htm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi ''Fat and Blood: And How to Make Them'' iz 1877. detaljnije je opisao ovu terapijsku metodu.<ref name="Mitchell_1882">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: And How to Make Them |edition=Drugo |publisher=J. B. Lippincott & Co. |date=1882 |location=Philadelphia / London |url=https://archive.org/download/b23983607/b23983607.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Terapija je u početku podrazumijevala da žene budu izolovane u krevetu, uz ograničen kontakt isključivo s medicinskom sestrom obučenom za razgovore o nezahtjevnim i neutralnim temama. Tretman je uključivao visokokaloričnu ishranu zasnovanu pretežno na mlijeku, masaže te primjenu električne stimulacije. S vremenom je terapija koju je zagovarala porodica Mitchell postala manje restriktivna u pogledu izolacije i režima ishrane, te su je, osim žena, počeli praktikovati i muškarci. Knjiga ''Fat and Blood: And How to Make Them'' doživjela je brojna dopunjena izdanja i štampana je tokom nekoliko narednih decenija. == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] spqyfnf31u5njuub1f24o3z13d2hdx3 3898957 3898923 2026-06-18T11:22:36Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898957 wikitext text/x-wiki '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Historija == === Širi koncept poremećaja (1769–1879) === [[Datoteka:William Cullen.jpg|mini|mini|desno|300px|Portret [[William Cullen|Williama Cullena]] (1710–1790), škotskog ljekara i profesora medicine koji je 1769. uveo termin "neuroza"]] Termin neuroza uveo je škotski ljekar [[William Cullen]] 1769, upotrijebivši ga za označavanje "poremećaja osjeta i kretanja" koji su uzrokovani "općim poremećajem [[Nervni sistem|nervnog sistema]]". Sam pojam je izveden od grčke riječi ''[[neuron]]'' (νεῦρον, u značenju 'živac') i sufiksa ''-osis'' (-ωσις, koji označava 'bolesno' ili 'abnormalno stanje'). Prvi put je predstavljen u Cullenovom djelu ''System of Nosology'', koje je izvorno objavljeno na latinskom jeziku.<ref name="Knoff_1970">{{cite journal |last=Knoff |first=William F. |title=A history of the concept of neurosis, with a memoir of William Cullen |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=127 |issue=1 |pages=80–84 |date=1970 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.127.1.80 |doi=10.1176/ajp.127.1.80 |pmid=4913140 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cullen je ovim terminom obuhvatio različite nervne poremećaje i popratne simptome čiji se uzroci u to vrijeme nisu mogli [[Fiziologija|fiziološki]] objasniti. Uprkos odsustvu jasnog organskog uzroka, tjelesne manifestacije su gotovo neizbježno pratile ova stanja, zbog čega su se klinički dijagnostički testovi održali u medicinskoj praksi sve do 20. vijeka. Među njima su se posebno isticali pregledi poput provjere pojačanog [[Patelarni refleks|patelarnog refleksa]] (refleksa koljena), utvrđivanja gubitka [[Faringealni refleks|faringealnog refleksa]] (refleksa povraćanja), kao i testiranje na [[Dermografizam|dermografizam]].<ref name="Bailey80">{{cite book |last=Bailey |first=Hamilton |title=Hamilton Bailey's Demonstrations of Physical Signs in Clinical Surgery |publisher=J. Wright/Year Book Medical Publishers |date=1980 |location=Bristol/Chicago |url=https://archive.org/details/hamiltonbaileysd0000bail |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djelo francuskog psihijatra [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] ''Nosographie philosophique ou La méthode de l'analyse appliquée à la médecine'' (1798) bilo je u velikoj mjeri inspirisano Cullenovim radom. Pinel je medicinska stanja podijelio u pet kategorija, od kojih je jedna bila "neuroza". Ova kategorija bila je dalje raščlanjena na četiri osnovne vrste [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]: [[Melanholija|melanholiju]], [[Manija|maniju]], [[Demencija|demenciju]] i [[Idiotizam|idiotizam]].<ref name="Knoff_1970" /> [[Morfij]] je iz [[Opijum|opijuma]] prvi izolovao njemački [[hemičar]] [[Friedrich Sertürner]] 1805. Nakon što je 1817. objavio svoj treći naučni rad o ovoj temi,<ref name="Serturner_1817">{{cite journal |last=Sertürner |first=Friedrich Wilhelm Adam |date=1817 |title=Ueber das Morphium, eine neue salzfähige Grundlage, und die Mekonsäure, als Hauptbestandtheile des Opiums |url=https://zenodo.org/records/1920882 |journal=Annalen der Physik |volume=55 |issue=1 |pages=56–89 |doi=10.1002/andp.18170550104 |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> morfij je postao šire poznat te se počeo primjenjivati u liječenju neuroza i drugih oblika psihičkih tegoba.<ref name="Serturner_1817" /><ref name="Seguin_1890">{{cite book |last=Seguin |first=Edward Constant |title=Lectures on Some Points in the Treatment and Management of Neuroses |publisher=D. Appleton and Company |date=1890 |location=New York |series=New York Medical Journal |volume=51 |url=https://books.google.ba/books?id=PT8s2QJ-u8IC |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon što je i sam razvio ovisnost o ovoj supstanci, Sertürner je upozorio na njene ozbiljne posljedice: {{Citat|Smatram svojom dužnošću skrenuti pažnju na užasne posljedice ove nove supstance koju sam nazvao morfij, kako bi se spriječila nesreća.<ref name="Offit_2017">{{Cite web |last=Offit |first=Paul |date=2017 |title=God’s Own Medicine |url=https://skepticalinquirer.org/2017/03/gods-own-medicine/ |website=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=2 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Njemački psiholog [[Johann Friedrich Herbart]] upotrijebio je pojam [[potiskivanje]] 1824. u okviru rasprave o nesvjesnim idejama koje se međusobno nadmeću za ulazak u [[Svijest|svjesni dio uma]].<ref name="Freud_Breuer_1956">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |date=1956 |title=Studies on Hysteria |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |publisher=The Hogarth Press |location=London |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sedativna svojstva [[Kalij-bromid|kalij-bromida]] javno je istakao britanski ljekar [[Charles Locock]] 1857. Tokom narednih decenija ovaj i drugi bromidi korišteni su u velikim količinama za smirivanje osoba koje su patile od neuroza.<ref name="Seguin_1890" /><ref name="Kesteven_1869">{{cite journal |last=Kesteven |first=W. B. |date=1869 |title=Remarks on the use of the Bromides in the treatment of Epilepsy and other Neuroses |journal=Journal of Mental Science |volume=15 |issue=70 |pages=205–213 |doi=10.1192/S0368315X00233008 |url=https://wellcomecollection.org/works/xumk5vup |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Seguin_1877">{{cite journal |last=Seguin |first=Edward Constant |date=1877 |title=The Abuse and Use of Bromides |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=4 |issue=3 |pages=445–462 |doi=10.1097/00005053-187707000-00002 |s2cid=145482861 |url=https://zenodo.org/records/1654135 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva široka primjena dovela je do brojnih slučajeva [[Bromizam|bromizma]] (hroničnog trovanja bromom). Američki ljekar [[Silas Weir Mitchell (fizičar)|Weir Mitchell]] prvi je put 1875. objavio prikaz svoje metode poznate kao "[[Terapija odmorom|terapije odmorom]]" za liječenje nepsihotičnih mentalnih poremećaja.<ref name="Mitchell_Gutenberg">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: An Essay on the Treatment of Certain Forms of Neurasthenia and Hysteria |editor-last=Mitchell |editor-first=John K. |publisher=Project Gutenberg |date=2005 |url=https://www.gutenberg.org/files/16230/16230-h/16230-h.htm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi ''Fat and Blood: And How to Make Them'' iz 1877. detaljnije je opisao ovu terapijsku metodu.<ref name="Mitchell_1882">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: And How to Make Them |edition=Drugo |publisher=J. B. Lippincott & Co. |date=1882 |location=Philadelphia / London |url=https://archive.org/download/b23983607/b23983607.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Terapija je u početku podrazumijevala da žene budu izolovane u krevetu, uz ograničen kontakt isključivo s medicinskom sestrom obučenom za razgovore o nezahtjevnim i neutralnim temama. Tretman je uključivao visokokaloričnu ishranu zasnovanu pretežno na mlijeku, masaže te primjenu električne stimulacije. S vremenom je terapija koju je zagovarala porodica Mitchell postala manje restriktivna u pogledu izolacije i režima ishrane, te su je, osim žena, počeli praktikovati i muškarci. Knjiga ''Fat and Blood: And How to Make Them'' doživjela je brojna dopunjena izdanja i štampana je tokom nekoliko narednih decenija. === Breuer, Freud i savremenici (1880–1939) === [[Datoteka:Josef Breuer, 1897.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Josef Breuer]] je otkrio psihoanalitičku tehniku liječenja neuroza i bio je Freudov mentor]] Austrijski psihijatar prvi je primijenio [[psihoanaliza|psihoanalizu]] u liječenju histerije u periodu od 1880. do 1882.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |date=1977 |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Breuerova najpoznatija pacijentica bila je [[Bertha Pappenheim]], koja je u psihoanalitičkoj literaturi dugo bila poznata pod pseudonimom "[[Bertha Pappenheim|Anna O.]]". Njeni simptomi pojavili su se sredinom 1880. nakon što se njen otac iznenada teško razbolio tokom porodičnog boravka u [[Bad Ischl]]u. Očeva bolest predstavljala je prekretnicu u njenom životu. Tokom noćnih bdijenja uz bolesničku postelju počela je doživljavati halucinacije i stanja anksioznosti.<ref name="Freud_Breuer_2020">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |title=Studien über Hysterie |publisher=e-artnow |date=2020 |isbn=978-80-268-2615-6 |url=https://books.google.ba/books?id=dtlpBwAAQBAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Hirschmuller_1978">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |title=Physiologie und Psychoanalyse in Leben und Werk Josef Breuers |series=Jahrbuch der Psychoanalyse: Beiheft |issue=4 |publisher=H. Huber |date=1978 |isbn=3-456-80609-4 |issn=0301-5688 |url=https://books.google.ba/books/about/Physiologie_und_Psychoanalyse_in_Leben_u.html?id=RaM5AAAAMAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> U početku porodica nije pridavala posebnu pažnju ovim simptomima. Međutim, u novembru 1880. Breuer, koji je bio porodični prijatelj, započeo je njeno liječenje. Tokom terapije podsticao je pacijenticu da, ponekad uz primjenu blage hipnoze, govori o svojim mislima, sjećanjima i emocionalnim iskustvima. Primijetio je da verbalno izražavanje potisnutih osjećaja i traumatskih događaja dovodi do djelomičnog poboljšanja kliničke slike, iako se njeno opće zdravstveno stanje i dalje pogoršavalo. Prema Breuerovom opisu, dugotrajan i zahtjevan proces "rada na prisjećanju", tokom kojeg je pacijentica rekonstruirala okolnosti nastanka pojedinačnih simptoma i time ih postepeno "razrješavala", završen je 7. juna 1882. Tada je uspjela rekonstruirati svoje prve halucinacije koje su se javile tokom boravka u [[Bad Ischl]]u. Breuer je svoj izvještaj o ovom slučaju zaključio tvrdnjom "od tog vremena ona se potpuno oporavila".<ref name="Hirschmuller_1978" /> Međutim, kasnija tumačenja uspješnosti Breuerovog liječenja su bila različita. Bertha Pappenheim u svojim kasnijim godinama gotovo nikada nije govorila o ovom periodu života, a poznato je da se snažno protivila pokušajima primjene psihoanalitičkih metoda na osobe o kojima je brinula u okviru svog socijalnog rada.<ref name="Edinger_Pappenheim_1963">{{cite book |last1=Pappenheim |first1=Bertha |last2=Edinger |first2=Dora |editor-last=Edinger |editor-first=Dora |title=Bertha Pappenheim: Leben und Schriften |publisher=Ner-Tamid-Verlag |date=1963 |location=Frankfurt am Main |url=https://books.google.ba/books/about/Bertha_Pappenheim.html?id=SaAaAAAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> Također, Breuer nije odmah objavio prikaz njenog slučaja, što je dodatno doprinijelo kasnijim raspravama o njegovom toku i ishodu. Tokom 20. vijeka brojni istraživači pokušali su retrospektivno objasniti prirodu bolesti Berte Pappenheim. Pojedini autori sugerisali su da njeni simptomi nisu bili prvenstveno psihološke prirode, nego da su mogli biti posljedica neuroloških oboljenja. Među predloženim dijagnozama navode se [[epilepsija temporalnog režnja]],<ref name="Orr-Andrawes_1987">{{cite journal |last=Orr-Andrawes |first=A. |title=The case of Anna O.: a neuropsychiatric perspective |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=2 |pages=387–419 |date=1987 |pmid=3294985 |doi=10.1177/000306518703500205 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500205 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=MIT Press |date=1997 |location=Cambridge, Massachusetts |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |date=1995 |location=New York |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[tuberkulozni meningitis]]<ref name="Kaplan_2004">{{cite journal |last=Kaplan |first=Robert |title=O Anna: being Bertha Pappenheim--historiography and biography |journal=Australasian Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=62–68 |date=mart 2004 |pmid=15715742 |doi=10.1046/j.1039-8562.2003.02062.x |url=http://jwclegg.org/psy329/readings/Kaplan.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> te [[encefalitis]].<ref name="Webster_1995"/> Bez obzira na medicinsku dijagnozu, Bertha Pappenheim ostavila je značajan trag u društvenom i humanitarnom radu. Nakon oporavka upravljala je sirotištem, a potom je osnovala i gotovo dvadeset godina predvodila {{de|[[Savez jevrejskih žena (Njemačka)|Jüdischer Frauenbund]]}}, jednu od najvažnijih organizacija za zaštitu prava žena i socijalnu pomoć u tadašnjoj Njemačkoj. Time je postala istaknuta društvena reformatorica, čiji je doprinos daleko nadmašio njenu ulogu u historiji [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Termin "psihoneuroza" uveo je škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] u svom djelu ''Clinical Lectures on Mental Diseases'', objavljenom 1883.<ref name="Clouston_1897">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=Clinical Lectures on Mental Diseases |edition=4. |publisher=Lea Brothers |date=1897 |location=Philadelphia |url=https://books.google.ba/books?id=pQFOAAAAYAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Clouston je ovim terminom označavao skup [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] koji se prema savremenim psihijatrijskim klasifikacijama djelimično mogu povezati sa stanjima iz spektra [[Shizofrenija|shizofrenije]] i [[autizam|poremećajima iz spektra autizma]]. Njegov opis uključivao je kombinaciju simptoma koja će ubrzo postati poznata pod nazivom [[prerana demencija]] (''dementia praecox''), dijagnozu koju je krajem 19. vijeka razvio njemački psihijatar [[Emil Kraepelin]] i koja se smatra prethodnicom savremenog koncepta shizofrenije. [[Datoteka:Charcot Jean-Martin Gallica Nadar.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Jean-Martin Charcot]] je smatrao da su pojedini oblici histerije uzrokovani traumom i bio je Freudov mentor]] Francuski neurolog [[Jean-Martin Charcot]] među prvima je zastupao stav da psihološka trauma može predstavljati uzrok određenih oblika [[histerija|histerije]]. U svojim predavanjima objavljenim u djelu ''Leçons sur les maladies du système nerveux'' (1885–1887), kasnije prevedenom na engleski jezik pod naslovom ''Clinical Lectures on the Diseases of the Nervous System'', zapisao je sljedeće: {{Citat|Nedavno su gospodin Putnam (1884) i gospodin Walton (1883)<ref name="Walton_1883">{{cite journal |last=Walton |first=G. L. |title=Two Cases of Hysteria |journal=Archives of Medicine |volume=10 |issue=1 |pages=88–95 |date=1883 |publisher=G. P. Putnam's Sons |location=New York |url=https://archive.org/details/archivesofmedici9101unse/page/88 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Americi proučavali histeriju kod muškaraca, prvenstveno onu koja se javlja nakon povreda, a naročito nakon željezničkih nesreća. Oni su, kao i gospodin Page (1885) u Engleskoj, koji je također posvetio pažnju ovom pitanju, zaključili da su mnogi od tih nervnih poremećaja opisivanih pod nazivom "[[Željeznička kičma|željeznička kičma]]" ({{en|Railway-spine}}) „željeznička kičma” (*[[Railway spine|Railway-spine]]*), a koje bi prema njima bilo ispravnije opisati kao "željeznički mozak" ({{en|Railway-brain}}) – u suštini oblici histerije, bez obzira na to da li se javljaju kod muškaraca ili žena.<ref name="Charcot_1881">{{cite book |last=Charcot |first=Jean-Martin |title=Lectures on the Diseases of the Nervous System: Delivered at La Salpêtrière |volume=1 |publisher=The New Sydenham Society |date=1881 |location=London |translator=George Sigerson |url=https://books.google.ba/books?id=C-cEAAAAQAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Tokom svog rada Charcot je dokumentovao približno dvadeset slučajeva u kojima je psihološka trauma prethodila razvoju simptoma histerije.<ref name="White_1997">{{cite journal |last=White |first=M. B. |title=Jean-Martin Charcot's contributions to the interface between neurology and psychiatry |journal=The Canadian Journal of Neurological Sciences / Le Journal Canadien des Sciences Neurologiques |volume=24 |issue=3 |pages=254–260 |date=1997 |pmid=9276114 |doi=10.1017/S0317167100021909 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/canadian-journal-of-neurological-sciences/article/jeanmartin-charcots-contributions-to-the-interface-between-neurology-andpsychiatry/1D44BF498A63BCFF2F4A1F505316935C |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim opisima mogu se prepoznati karakteristike koje podsjećaju na savremeni koncept [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP).<ref name="White_1997" /> == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] fix9eb4aliszbwxdby13prqa40m75k3 3898962 3898957 2026-06-18T11:45:34Z Bosancica by MK 173186 Dodana slika 3898962 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Scream Pastel.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Edvard Munch|Munchov]] "Krik" (1893) u modernoj kulturi i stručnoj literaturi služi kao prepoznatljiva metafora za intenzivnu anksioznost i emocionalni nemir karakterističan za neuroze]] '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Historija == === Širi koncept poremećaja (1769–1879) === [[Datoteka:William Cullen.jpg|mini|mini|desno|300px|Portret [[William Cullen|Williama Cullena]] (1710–1790), škotskog ljekara i profesora medicine koji je 1769. uveo termin "neuroza"]] Termin neuroza uveo je škotski ljekar [[William Cullen]] 1769, upotrijebivši ga za označavanje "poremećaja osjeta i kretanja" koji su uzrokovani "općim poremećajem [[Nervni sistem|nervnog sistema]]". Sam pojam je izveden od grčke riječi ''[[neuron]]'' (νεῦρον, u značenju 'živac') i sufiksa ''-osis'' (-ωσις, koji označava 'bolesno' ili 'abnormalno stanje'). Prvi put je predstavljen u Cullenovom djelu ''System of Nosology'', koje je izvorno objavljeno na latinskom jeziku.<ref name="Knoff_1970">{{cite journal |last=Knoff |first=William F. |title=A history of the concept of neurosis, with a memoir of William Cullen |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=127 |issue=1 |pages=80–84 |date=1970 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.127.1.80 |doi=10.1176/ajp.127.1.80 |pmid=4913140 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cullen je ovim terminom obuhvatio različite nervne poremećaje i popratne simptome čiji se uzroci u to vrijeme nisu mogli [[Fiziologija|fiziološki]] objasniti. Uprkos odsustvu jasnog organskog uzroka, tjelesne manifestacije su gotovo neizbježno pratile ova stanja, zbog čega su se klinički dijagnostički testovi održali u medicinskoj praksi sve do 20. vijeka. Među njima su se posebno isticali pregledi poput provjere pojačanog [[Patelarni refleks|patelarnog refleksa]] (refleksa koljena), utvrđivanja gubitka [[Faringealni refleks|faringealnog refleksa]] (refleksa povraćanja), kao i testiranje na [[Dermografizam|dermografizam]].<ref name="Bailey80">{{cite book |last=Bailey |first=Hamilton |title=Hamilton Bailey's Demonstrations of Physical Signs in Clinical Surgery |publisher=J. Wright/Year Book Medical Publishers |date=1980 |location=Bristol/Chicago |url=https://archive.org/details/hamiltonbaileysd0000bail |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djelo francuskog psihijatra [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] ''Nosographie philosophique ou La méthode de l'analyse appliquée à la médecine'' (1798) bilo je u velikoj mjeri inspirisano Cullenovim radom. Pinel je medicinska stanja podijelio u pet kategorija, od kojih je jedna bila "neuroza". Ova kategorija bila je dalje raščlanjena na četiri osnovne vrste [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]: [[Melanholija|melanholiju]], [[Manija|maniju]], [[Demencija|demenciju]] i [[Idiotizam|idiotizam]].<ref name="Knoff_1970" /> [[Morfij]] je iz [[Opijum|opijuma]] prvi izolovao njemački [[hemičar]] [[Friedrich Sertürner]] 1805. Nakon što je 1817. objavio svoj treći naučni rad o ovoj temi,<ref name="Serturner_1817">{{cite journal |last=Sertürner |first=Friedrich Wilhelm Adam |date=1817 |title=Ueber das Morphium, eine neue salzfähige Grundlage, und die Mekonsäure, als Hauptbestandtheile des Opiums |url=https://zenodo.org/records/1920882 |journal=Annalen der Physik |volume=55 |issue=1 |pages=56–89 |doi=10.1002/andp.18170550104 |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> morfij je postao šire poznat te se počeo primjenjivati u liječenju neuroza i drugih oblika psihičkih tegoba.<ref name="Serturner_1817" /><ref name="Seguin_1890">{{cite book |last=Seguin |first=Edward Constant |title=Lectures on Some Points in the Treatment and Management of Neuroses |publisher=D. Appleton and Company |date=1890 |location=New York |series=New York Medical Journal |volume=51 |url=https://books.google.ba/books?id=PT8s2QJ-u8IC |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon što je i sam razvio ovisnost o ovoj supstanci, Sertürner je upozorio na njene ozbiljne posljedice: {{Citat|Smatram svojom dužnošću skrenuti pažnju na užasne posljedice ove nove supstance koju sam nazvao morfij, kako bi se spriječila nesreća.<ref name="Offit_2017">{{Cite web |last=Offit |first=Paul |date=2017 |title=God’s Own Medicine |url=https://skepticalinquirer.org/2017/03/gods-own-medicine/ |website=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=2 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Njemački psiholog [[Johann Friedrich Herbart]] upotrijebio je pojam [[potiskivanje]] 1824. u okviru rasprave o nesvjesnim idejama koje se međusobno nadmeću za ulazak u [[Svijest|svjesni dio uma]].<ref name="Freud_Breuer_1956">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |date=1956 |title=Studies on Hysteria |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |publisher=The Hogarth Press |location=London |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sedativna svojstva [[Kalij-bromid|kalij-bromida]] javno je istakao britanski ljekar [[Charles Locock]] 1857. Tokom narednih decenija ovaj i drugi bromidi korišteni su u velikim količinama za smirivanje osoba koje su patile od neuroza.<ref name="Seguin_1890" /><ref name="Kesteven_1869">{{cite journal |last=Kesteven |first=W. B. |date=1869 |title=Remarks on the use of the Bromides in the treatment of Epilepsy and other Neuroses |journal=Journal of Mental Science |volume=15 |issue=70 |pages=205–213 |doi=10.1192/S0368315X00233008 |url=https://wellcomecollection.org/works/xumk5vup |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Seguin_1877">{{cite journal |last=Seguin |first=Edward Constant |date=1877 |title=The Abuse and Use of Bromides |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=4 |issue=3 |pages=445–462 |doi=10.1097/00005053-187707000-00002 |s2cid=145482861 |url=https://zenodo.org/records/1654135 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva široka primjena dovela je do brojnih slučajeva [[Bromizam|bromizma]] (hroničnog trovanja bromom). Američki ljekar [[Silas Weir Mitchell (fizičar)|Weir Mitchell]] prvi je put 1875. objavio prikaz svoje metode poznate kao "[[Terapija odmorom|terapije odmorom]]" za liječenje nepsihotičnih mentalnih poremećaja.<ref name="Mitchell_Gutenberg">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: An Essay on the Treatment of Certain Forms of Neurasthenia and Hysteria |editor-last=Mitchell |editor-first=John K. |publisher=Project Gutenberg |date=2005 |url=https://www.gutenberg.org/files/16230/16230-h/16230-h.htm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi ''Fat and Blood: And How to Make Them'' iz 1877. detaljnije je opisao ovu terapijsku metodu.<ref name="Mitchell_1882">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: And How to Make Them |edition=Drugo |publisher=J. B. Lippincott & Co. |date=1882 |location=Philadelphia / London |url=https://archive.org/download/b23983607/b23983607.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Terapija je u početku podrazumijevala da žene budu izolovane u krevetu, uz ograničen kontakt isključivo s medicinskom sestrom obučenom za razgovore o nezahtjevnim i neutralnim temama. Tretman je uključivao visokokaloričnu ishranu zasnovanu pretežno na mlijeku, masaže te primjenu električne stimulacije. S vremenom je terapija koju je zagovarala porodica Mitchell postala manje restriktivna u pogledu izolacije i režima ishrane, te su je, osim žena, počeli praktikovati i muškarci. Knjiga ''Fat and Blood: And How to Make Them'' doživjela je brojna dopunjena izdanja i štampana je tokom nekoliko narednih decenija. === Breuer, Freud i savremenici (1880–1939) === [[Datoteka:Josef Breuer, 1897.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Josef Breuer]] je otkrio psihoanalitičku tehniku liječenja neuroza i bio je Freudov mentor]] Austrijski psihijatar prvi je primijenio [[psihoanaliza|psihoanalizu]] u liječenju histerije u periodu od 1880. do 1882.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |date=1977 |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Breuerova najpoznatija pacijentica bila je [[Bertha Pappenheim]], koja je u psihoanalitičkoj literaturi dugo bila poznata pod pseudonimom "[[Bertha Pappenheim|Anna O.]]". Njeni simptomi pojavili su se sredinom 1880. nakon što se njen otac iznenada teško razbolio tokom porodičnog boravka u [[Bad Ischl]]u. Očeva bolest predstavljala je prekretnicu u njenom životu. Tokom noćnih bdijenja uz bolesničku postelju počela je doživljavati halucinacije i stanja anksioznosti.<ref name="Freud_Breuer_2020">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |title=Studien über Hysterie |publisher=e-artnow |date=2020 |isbn=978-80-268-2615-6 |url=https://books.google.ba/books?id=dtlpBwAAQBAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Hirschmuller_1978">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |title=Physiologie und Psychoanalyse in Leben und Werk Josef Breuers |series=Jahrbuch der Psychoanalyse: Beiheft |issue=4 |publisher=H. Huber |date=1978 |isbn=3-456-80609-4 |issn=0301-5688 |url=https://books.google.ba/books/about/Physiologie_und_Psychoanalyse_in_Leben_u.html?id=RaM5AAAAMAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> U početku porodica nije pridavala posebnu pažnju ovim simptomima. Međutim, u novembru 1880. Breuer, koji je bio porodični prijatelj, započeo je njeno liječenje. Tokom terapije podsticao je pacijenticu da, ponekad uz primjenu blage hipnoze, govori o svojim mislima, sjećanjima i emocionalnim iskustvima. Primijetio je da verbalno izražavanje potisnutih osjećaja i traumatskih događaja dovodi do djelomičnog poboljšanja kliničke slike, iako se njeno opće zdravstveno stanje i dalje pogoršavalo. Prema Breuerovom opisu, dugotrajan i zahtjevan proces "rada na prisjećanju", tokom kojeg je pacijentica rekonstruirala okolnosti nastanka pojedinačnih simptoma i time ih postepeno "razrješavala", završen je 7. juna 1882. Tada je uspjela rekonstruirati svoje prve halucinacije koje su se javile tokom boravka u [[Bad Ischl]]u. Breuer je svoj izvještaj o ovom slučaju zaključio tvrdnjom "od tog vremena ona se potpuno oporavila".<ref name="Hirschmuller_1978" /> Međutim, kasnija tumačenja uspješnosti Breuerovog liječenja su bila različita. Bertha Pappenheim u svojim kasnijim godinama gotovo nikada nije govorila o ovom periodu života, a poznato je da se snažno protivila pokušajima primjene psihoanalitičkih metoda na osobe o kojima je brinula u okviru svog socijalnog rada.<ref name="Edinger_Pappenheim_1963">{{cite book |last1=Pappenheim |first1=Bertha |last2=Edinger |first2=Dora |editor-last=Edinger |editor-first=Dora |title=Bertha Pappenheim: Leben und Schriften |publisher=Ner-Tamid-Verlag |date=1963 |location=Frankfurt am Main |url=https://books.google.ba/books/about/Bertha_Pappenheim.html?id=SaAaAAAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> Također, Breuer nije odmah objavio prikaz njenog slučaja, što je dodatno doprinijelo kasnijim raspravama o njegovom toku i ishodu. Tokom 20. vijeka brojni istraživači pokušali su retrospektivno objasniti prirodu bolesti Berte Pappenheim. Pojedini autori sugerisali su da njeni simptomi nisu bili prvenstveno psihološke prirode, nego da su mogli biti posljedica neuroloških oboljenja. Među predloženim dijagnozama navode se [[epilepsija temporalnog režnja]],<ref name="Orr-Andrawes_1987">{{cite journal |last=Orr-Andrawes |first=A. |title=The case of Anna O.: a neuropsychiatric perspective |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=2 |pages=387–419 |date=1987 |pmid=3294985 |doi=10.1177/000306518703500205 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500205 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=MIT Press |date=1997 |location=Cambridge, Massachusetts |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |date=1995 |location=New York |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[tuberkulozni meningitis]]<ref name="Kaplan_2004">{{cite journal |last=Kaplan |first=Robert |title=O Anna: being Bertha Pappenheim--historiography and biography |journal=Australasian Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=62–68 |date=mart 2004 |pmid=15715742 |doi=10.1046/j.1039-8562.2003.02062.x |url=http://jwclegg.org/psy329/readings/Kaplan.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> te [[encefalitis]].<ref name="Webster_1995"/> Bez obzira na medicinsku dijagnozu, Bertha Pappenheim ostavila je značajan trag u društvenom i humanitarnom radu. Nakon oporavka upravljala je sirotištem, a potom je osnovala i gotovo dvadeset godina predvodila {{de|[[Savez jevrejskih žena (Njemačka)|Jüdischer Frauenbund]]}}, jednu od najvažnijih organizacija za zaštitu prava žena i socijalnu pomoć u tadašnjoj Njemačkoj. Time je postala istaknuta društvena reformatorica, čiji je doprinos daleko nadmašio njenu ulogu u historiji [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Termin "psihoneuroza" uveo je škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] u svom djelu ''Clinical Lectures on Mental Diseases'', objavljenom 1883.<ref name="Clouston_1897">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=Clinical Lectures on Mental Diseases |edition=4. |publisher=Lea Brothers |date=1897 |location=Philadelphia |url=https://books.google.ba/books?id=pQFOAAAAYAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Clouston je ovim terminom označavao skup [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] koji se prema savremenim psihijatrijskim klasifikacijama djelimično mogu povezati sa stanjima iz spektra [[Shizofrenija|shizofrenije]] i [[autizam|poremećajima iz spektra autizma]]. Njegov opis uključivao je kombinaciju simptoma koja će ubrzo postati poznata pod nazivom [[prerana demencija]] (''dementia praecox''), dijagnozu koju je krajem 19. vijeka razvio njemački psihijatar [[Emil Kraepelin]] i koja se smatra prethodnicom savremenog koncepta shizofrenije. [[Datoteka:Charcot Jean-Martin Gallica Nadar.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Jean-Martin Charcot]] je smatrao da su pojedini oblici histerije uzrokovani traumom i bio je Freudov mentor]] Francuski neurolog [[Jean-Martin Charcot]] među prvima je zastupao stav da psihološka trauma može predstavljati uzrok određenih oblika [[histerija|histerije]]. U svojim predavanjima objavljenim u djelu ''Leçons sur les maladies du système nerveux'' (1885–1887), kasnije prevedenom na engleski jezik pod naslovom ''Clinical Lectures on the Diseases of the Nervous System'', zapisao je sljedeće: {{Citat|Nedavno su gospodin Putnam (1884) i gospodin Walton (1883)<ref name="Walton_1883">{{cite journal |last=Walton |first=G. L. |title=Two Cases of Hysteria |journal=Archives of Medicine |volume=10 |issue=1 |pages=88–95 |date=1883 |publisher=G. P. Putnam's Sons |location=New York |url=https://archive.org/details/archivesofmedici9101unse/page/88 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Americi proučavali histeriju kod muškaraca, prvenstveno onu koja se javlja nakon povreda, a naročito nakon željezničkih nesreća. Oni su, kao i gospodin Page (1885) u Engleskoj, koji je također posvetio pažnju ovom pitanju, zaključili da su mnogi od tih nervnih poremećaja opisivanih pod nazivom "[[Željeznička kičma|željeznička kičma]]" ({{en|Railway-spine}}) „željeznička kičma” (*[[Railway spine|Railway-spine]]*), a koje bi prema njima bilo ispravnije opisati kao "željeznički mozak" ({{en|Railway-brain}}) – u suštini oblici histerije, bez obzira na to da li se javljaju kod muškaraca ili žena.<ref name="Charcot_1881">{{cite book |last=Charcot |first=Jean-Martin |title=Lectures on the Diseases of the Nervous System: Delivered at La Salpêtrière |volume=1 |publisher=The New Sydenham Society |date=1881 |location=London |translator=George Sigerson |url=https://books.google.ba/books?id=C-cEAAAAQAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Tokom svog rada Charcot je dokumentovao približno dvadeset slučajeva u kojima je psihološka trauma prethodila razvoju simptoma histerije.<ref name="White_1997">{{cite journal |last=White |first=M. B. |title=Jean-Martin Charcot's contributions to the interface between neurology and psychiatry |journal=The Canadian Journal of Neurological Sciences / Le Journal Canadien des Sciences Neurologiques |volume=24 |issue=3 |pages=254–260 |date=1997 |pmid=9276114 |doi=10.1017/S0317167100021909 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/canadian-journal-of-neurological-sciences/article/jeanmartin-charcots-contributions-to-the-interface-between-neurology-andpsychiatry/1D44BF498A63BCFF2F4A1F505316935C |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim opisima mogu se prepoznati karakteristike koje podsjećaju na savremeni koncept [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP).<ref name="White_1997" /> == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] d0o8xzypiui9ry6fpljlnhmtvm4vflo