Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.7 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1098 3899079 3898870 2026-06-19T09:00:12Z EUPBR 172755 3899079 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zagreb |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zagreb |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = {{Photomontage| |color=#ffffff | photo1a = Zagreb_(29255640143).jpg | photo2a = Crkva sv. Marka, Zagreb.jpg | photo2b = National and University Library in Zagreb.jpg | photo3a = Umj-paviljon 01.jpg | photo3b = Hnk.jpg | photo5a = 2011-08-18 18-31-41 Croatia Zagreb Cathedral Square 6vl.jpg | position = center | spacing = 2 | border = 0 | size = 275 }} |opis_slike = Zagreb, kolaž |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zagreb.svg |grb = Coat of arms of Zagreb.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 133 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 641.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 767131 |stanovništvo grad = 663592 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 1232.47 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tomislav Tomašević |gradonačelnik stranka = Možemo! <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 10000 |pozivni broj = (+385) 1 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]] '''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom. == Historija == U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom. U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881. Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]]. Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba. == Geografija == Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku. === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Klima == Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C. ==Gradske četvrti== {| class="wikitable sortable" |- ! Gradska četvrt || Br. stanovnika (popis [[2021.]]) |- | Brezovica || 12.046 |- | Črnomerec || 38.084 |- | Donja Dubrava || 33.537 |- | Donji Grad || 31.209 |- | Gornja Dubrava || 58.255 |- | Gornji Grad–Medveščak || 26.423 |- | Maksimir || 47.356 |- | Novi Zagreb–istok || 55.898 |- | Novi Zagreb–zapad || 63.917 |- | Peščenica–Žitnjak || 53.023 |- | Podsljeme || 18.974 |- | Podsused–Vrapče || 44.910 |- | Sesvete || 70.800 |- | Stenjevec || 53.862 |- | Trešnjevka–jug || 65.324 |- | Trešnjevka–sjever || 52.974 |- | Trnje || 40.539 |- | '''ukupno''' || 767.131 |- |} ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592. === Grad Zagreb === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131 |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small> === Zagreb (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592 |} <small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small> === Popis 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Zagreb |- | 1991. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 706,770 | label1 = [[Hrvati]] 594,323 | value1 = 84.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 44,384 | value2 = 6.27 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218 | value3 = 2.01 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247 | value4 = 1.59 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 6,299 | value5 = 0.89 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Albanci]] 2,526 | value6 = 0.35 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Crnogorci]] 2,332 | value7 = 0.32 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Makedonci]] 1,707 | value8 = 0.24 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Mađari]] 1,033 | value9 = 0.14 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 973 | value10 = 0.13 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Romi]] 902 | value11 = 0.12 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Jevreji]] 392 | value12 = 0.05 | color12 = #F0DC82 | label13 = [[Nijemci]] 296 | value13 = 0.04 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Italijani]] 261 | value14 = 0.03 | color14 = #007FFF | label15 = [[Ukrajinci]] 249 | value15 = 0.03 | color15 = #7FFF00 | label16 = [[Rusi]] 214 | value16 = 0.03 | color16 = #F400A1 | label17 = [[Slovaci]] 203 | value17 = 0.02 | color17 = #9966CC | label18 = [[Bugari]] 144 | value18 = 0.02 | color18 = #FF9966 | label19 = [[Poljaci]] 127 | value19 = 0.01 | color19 = #800020 | label20 = [[Rusini]] 117 | value20 = 0.01 | color20 = #00416A | label21 = [[Rumuni]] 105 | value21 = 0.01 | color21 = #08E8DE | label22 = [[Turci]] 77 | value22 = 0.01 | color22 = #006A4E | label23 = [[Grci]] 68 | value23 = 0.00 | color23 = #0087BD | label24 = [[Austrijanci]] 56 | value24 = 0.00 | color24 = #9F8170 | label25 = [[Vlasi]] 7 | value25 = 0.00 | color25 = #96C8A2 | label26 = ostali 621 | value26 = 0.08 | color26 = #FFBF00 | label27 = neopredijeljeni 14,498 | value27 = 2.05 | color27 = #C154C1 | label28 = region. opr. 1,297 | value28 = 0.18 | color28 = #66424D | label29 = nepoznato 8,094 | value29 = 1.14 | color29 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis 1910. === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zagreb |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595 | value1 = 81.25 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469 | value2 = 5.01 | color2 = #FF55A3 | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512 | value3 = 4.13 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104 | value4 = 3.76 | color4 = #665D1E | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024 | value5 = 3.69 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234 | value6 = 1.13 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338 | value7 = 0.31 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134 | value8 = 0.12 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value9 = 0.04 | color9 = #00416A | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 551 | value11 = 0.50 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998 | value1 = 90.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275 | value2 = 3.92 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201 | value3 = 3.85 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598 | value4 = 0.54 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552 | value5 = 0.50 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330 | value6 = 0.30 | color6 = #592720 | label7 = ostali 75 | value7 = 0.06 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} === Univerzitet === {{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}} Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000. Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. === Naučne institucije === U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. === Srednje škole i gimnazije === U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]] Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]] Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]] Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]] Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]] Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876. Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]] Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]] Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]] Datoteka:Crkva sv. Marka, ZG.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]] Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]] Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave |"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]] Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]] Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]] Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]] Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]] Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]] Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]] Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]] Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]] Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Plavi tramvaj Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] </gallery> {{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}} == Također pogledajte == * [[Eurotower]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] * [[Medveščak]] * [[Zagrepčanka]] * [[Cibonin toranj]] * [[Tehnički muzej Nikola Tesla]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službeni sajt] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zagreb}} {{Zagreb-gradske četvrti}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi_u_Hrvatskoj}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Sava}} [[Kategorija:Zagreb|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] 4lu27y43b3yrjubs46g2662dg33br1i 0 1785 3899087 3895043 2026-06-19T09:51:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Muhamed Hevaija Uskufija | izvorno_ime = محمد هوایی اسکوفی بوسنوی | pseudonim = Hevai | datum_rođenja = 1601. | mjesto_rođenja = [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornički sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = poslije 1651. | zanimanje = [[pjesnik]], [[leksikograf]] | jezik = [[bosanski jezik]], [[turski jezik]] | period =[17. stoljeće | žanr = [[alhamijado književnost]], vjersko-didaktička poezija, rječnik u stihu | značajna_djela = ''[[Makbul-i arif]]'', "Poziv na viru", "Pouka oštroumnima" | mjesto_smrti = nepoznato | slika = Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg }} '''Muhamed Hevaija Uskufija''' ({{jez-tr|Muhammed Hevāī Üskūfī}}; [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], 1601 – poslije 1651) bio je bosanski [[alhamijado književnost|alhamijado]] [[pjesnik]] i [[leksikograf]]. Pisao je na [[turski jezik|turskom]] i na maternjem jeziku, koji je u svojim djelima nazivao bosanskim.<ref name="HBL">{{cite web |last=Ćošković |first=Pejo |title=Hevaji Uskufi, Muhamed |website=Hrvatski biografski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/hevaji-uskufi-muhamed |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Najpoznatiji je kao autor ''[[Makbul-i arif]]a'' ({{jez-ar|مقبول عارف|Maqbūl-i ʿĀrif}}), poznatog i kao ''Potur-Šahidija'', stihovanog tursko-bosanskog rječnika završenog 1041. po [[Islamski kalendar|hidžretskom kalendaru]], odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}}</ref> == Biografija == O njegovom životu sačuvano je malo pouzdanih podataka. Rođen je u Dobrnji kod Donje Tuzle 1601, u tadašnjem [[Zvornički sandžak|Zvorničkom sandžaku]]. Potjecao je iz begovske porodice iz tuzlanske okolice i rano je ostao bez roditelja. Mjesto njegovog školovanja nije poznato, ali se iz djela vidi da je poznavao turski, [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]].<ref name="HBL"/> Njegovo lično ime u literaturi nije uvijek jednako čitano, jer arapski zapis nije vokaliziran, pa se javljaju oblici Muhamed i Mehmed. Prezime mu nije zabilježeno. Hevaija je njegovo pjesničko ime, dok se Uskufija tumači kao nadimak povezan s nazivom visoke kape koju su nosili janjičarski oficiri i dvorski službenici.<ref name="HBL"/> Uz ime je upotrebljavao i odrednicu Bosnevi, a u svojim tekstovima izričito je isticao bosansku pripadnost i naziv bosanskog jezika.<ref name="Filan2018"/> Prema jednoj pretpostavci, neko vrijeme boravio je u [[Carigrad]]u i bio u dvorskoj službi sultana [[Murat IV|Murata IV]], kojeg spominje u svom djelu. Druga mišljenja vezuju ga za Zvornički sandžak, bilo kao penzioniranog dvorskog službenika, bilo kao [[kadija|kadiju]]. Posljednji sigurni podatak o njemu jeste da je bio živ 1651.<ref name="HBL"/> Dana 16. septembra 2016. u Dobrnji je otkrivena spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{cite web |title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju |website=Anadolu Ajansı |url=https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-plo%C4%8Da-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647781 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Književni rad == Pisao je u okviru alhamijado tradicije, odnosno književnosti bosanskih muslimana na narodnom jeziku i [[arebica|arapskom pismu]]. Njegov pjesnički rad obuhvata vjersko-didaktičke i moralističke pjesme, u kojima se javljaju motivi pobožnosti, nepravde, podmitljivosti, nemorala činovništva, progona, samoće i sukoba istine i laži.<ref name="Nametak1989">{{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}}</ref> Među njegovim poznatijim pjesmama navode se "Molimo se tebi Bože", "Bože jedini, ti nas ne kinji", "Višnjem Bogu koji sve sazda", "Poziv na viru" i "Savjet ženama". Pjesma "Poziv na viru" različito je tumačena: kao poziv kršćanima da pređu na islam, kao poziv inovjercima na saradnju i suživot, ali i kao opća vjerska pouka o zajedničkom ljudskom porijeklu.<ref>{{cite book |last=Handžić |first=Mehmed |title=Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih Muslimana |location=Sarajevo |publisher=Islamska dionička štamparija |year=1940}}</ref> Uskufiji se pripisuje i moralno-religijski spis "Pouka oštroumnima" ({{jez-ar|تبصرة العارفين|Tebṣiret el-ʿārifīn}}), pisan dijelom na turskom, a dijelom na bosanskom jeziku.<ref name="Nametak1989"/> == ''Makbul-i arif'' == ''Makbul-i arif'', poznat i pod nazivom ''Potur-Šahidija'', najpoznatije je Uskufijino djelo. Riječ je o stihovanom tursko-bosanskom rječniku, koji je autor završio 1041. po hidžretskom kalendaru, odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018"/> Popularni naziv ''Potur-Šahidija'' nije autorov; djelo je sastavljeno po uzoru na Šahidijin perzijsko-turski stihovani rječnik ''Tuhfe-i Şâhidî''.<ref name="HBL"/><ref name="Filan2018"/> Rječnik ima predgovor i trinaest poglavlja.<ref name="Nametak1978">{{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}}</ref> U njemu su protumačene riječi i izrazi iz svakodnevnog, vjerskog i društvenog života, raspoređeni po širim tematskim cjelinama, među kojima su Bog i čovjek, boje, priroda, srodstvo, tijelo i duša, putovanje, smrt, bilje, kuća i brojevi.<ref name="Filan2005">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}}</ref> Sam rječnički dio pisan je u stihu i sadrži više od 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. U uvodu rječnika Uskufija obrazlaže razlog zbog kojeg piše djelo na bosanskom jeziku: {{Citat|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br> Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br> Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br> Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.}} Rječnik pripada tipu rječnika u stihu, u kojem leksikografska građa nije uređena kao u modernim abecednim rječnicima, nego je uklopljena u metrički i rimovani tekst. Takav oblik imao je didaktičku funkciju: stih je olakšavao pamćenje riječi, a djelo je istovremeno pripadalo književnoj i praktičnoj jezičkoj tradiciji. Kerima Filan ističe da je ''Makbul-i arif'' prvo tursko-bosansko djelo te vrste u osmanskom periodu na Balkanu i da je važno za proučavanje osmanskoturske i bosanske leksike.<ref name="Filan2005"/> == Rukopisi i izdanja == Autograf rječnika nije poznat. Djelo je sačuvano u više prijepisa, a u rukopisnoj tradiciji često je prenošen samo rječnički dio, bez predgovora.<ref name="Nametak1978"/> Pojedini prijepisi čuvaju se u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]], a jedan primjerak nalazi se u Univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]], gdje je dospio iz [[Kairo|Kaira]] 1924.<ref name="Nametak1978"/> U naučnu javnost uveo ga je [[Otto Blau]], koji ga je objavio u knjizi ''Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler'' 1868.<ref>{{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}}</ref> [[Derviš Korkut]] priredio je novo izdanje rječnika u ''Glasniku Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' 1942, a kasnija proučavanja ukazala su na razlike među prijepisima i izdanjima.<ref>{{cite journal |last=Korkut |first=Derviš M. |title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije |journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu |year=1943}}</ref><ref name="Dzanko2020">{{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf }}{{Mrtav link}}</ref> Alija Nametak posebno je obradio tri rukopisna primjerka ''Makbul-i arifa'', a u novijim istraživanjima rječnik je proučavan s leksikološkog i književnohistorijskog stanovišta.<ref name="Nametak1978"/><ref name="Kalajdzija">{{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}}</ref> == Jezik i mjesto u književnosti == Uskufijin jezik opisuje se kao pretežno [[Ikavski govor|ikavski]]. Rijetki [[Ijekavski govor|jekavski]] i [[Ekavski govor|ekavski]] oblici u njegovim tekstovima obično se dovode u vezu s prepisivačkom tradicijom, a ne sa sigurnom slikom govora tuzlanske okolice u 17. stoljeću.<ref>{{cite journal |last=Smailović |first=Ismet |title=Nova leksikografska studija |journal=Jezik |year=1969 |url=https://hrcak.srce.hr/file/253511 }}{{Mrtav link}}</ref> Alen Kalajdžija, analizirajući bosanske lekseme u ''Makbul-i arifu'', ističe da rječnik obuhvata opću leksiku, arhaizme, dijalekatski ili regionalno obilježene riječi, idiolekatske neologizme, ali i stare posuđenice iz evropskih jezika.<ref name="Kalajdzija"/> U pregledima književnosti bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Uskufija se posmatra kao autor koji je osmansku književnu i učenu tradiciju povezao s lokalnom pismenošću na narodnom jeziku.<ref name="Nametak1989"/><ref>{{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}}</ref> == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Literatura == * {{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}} * {{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}} * {{cite book |last1=Huković |first1=Muhamed |last2=Kasumović |first2=Ahmet |last3=Smailović |first3=Ismet |title=Muhamed Hevai Uskufi |location=Tuzla |publisher=Univerzal |year=1990 |url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ}} * {{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici |journal=Građa za povijest književnosti hrvatske |year=1968}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}} * {{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}} * {{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf }}{{Mrtav link}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.youtube.com/watch?v=pg2jqlN1sOM Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine] – Al Jazeera Balkans {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] 2a1m833cq8l4y1ufrdzt7o3dl00v8m6 0 3979 3899084 3891621 2026-06-19T09:46:15Z TheWikipedian1250 115741 /* */ 3899084 wikitext text/x-wiki {{Ateizam bočna traka}} [[Datoteka:Atheismsymbol endorsed by AAI.svg|alt=|mini|Simbol ateizma koji je podržao [[Međunarodni Ateistički Savez]]]] '''Ateizam''' je, u širem smislu, odbacivanje vjerovanja u postojanje jednog ili više [[Bog|božanstava]].<ref name="eb2011-atheism"/><ref name="encyc-philosophy"/> U užem smislu, to je stav da ne postoje božanstva.<ref name="RoweRoutledge"/><ref name="encyc-unbelief-def-issues"/><ref name="oxdicphil"/><ref name="religioustolerance"/><ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |encyclopedia=Oxford Dictionaries |title=Atheism |publisher=Oxford University Press |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=11. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160911080901/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |url-status=dead }}</ref> Suprotan je [[Teizam|teizmu]],<ref name="reldef"/><ref name="OED-theism"/> koji u svom najširem obliku, zastupa uvjerenje u postojanje bar jednog božanstva.<ref name="OED-theism">{{cite book |title=Oxford English Dictionary |edition=2nd |year=1989 |quote=Belief in a deity, or deities, as opposed to atheism}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |title=Merriam-Webster Online Dictionary |quote=...belief in the existence of a god or gods... |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514194441/http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |archive-date=14. 5. 2011 <!--DASHBot-->|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/archives/spr2013/entries/atheism-agnosticism/|title=Atheism and Agnosticism|publisher=The Stanford Encyclopedia of Philosophy (proljećno izdanje 2013)|first=J. J. C.|last=Smart|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Termin "ateizam" potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi θεος (odnosno "atheos"), koja u prijevodu znači "bezbožništvo". Prvobitno se koristio kao pežorativan termin za osobe koje su odbacivale vjerovanje u božanstva u odnosu na tadašnje opće vjerovanje u njihova postojanja.<ref name="drachmann"/> Uže značenje termina javilo se pojavom [[Slobodoumlje|slobodoumlja]], naučnog skepticizma i sve veće kritike religije. Prve osobe koje su se izjasnile riječju "ateist", živjele su u [[Renesansa|renesansnom]] periodu [[18. vijek|18. stoljeća]]. [[Francuska revolucija]] poznata je po svom "nezabilježenom ateizmu",{{sfn|Armstrong|1999}} te je ovo bio prvi veći politički pokret u historiji koji je zagovarao vrhovnu vlast ljudskog razuma.<ref name="HancockLambert">{{cite book |last=Hancock|first=Ralph|title=The Legacy of the French Revolution |year=1996 |publisher=Rowman and Littlefield Publishers|location=Lanham, United States|isbn=978-0847678426 |page=22|url=https://books.google.com/books?id=uPgQy3VJ3iIC |access-date=17. 8. 2015}}</ref> Razlozi za nevjerovanje su mnogobrojni i zavise od toga je li kritika religije filozofske, društvene ili historijske prirode. Među njima su [[Postojanje Boga|nedostatak materijalnih dokaza]],<ref name="logical"/><ref>{{cite web |url=http://shook.pragmatism.org/skepticismaboutthesupernatural.pdf |title=Skepticism about the Supernatural |last=Shook |first=John R. |access-date=17. 5. 2015}}</ref> [[problem zla]], [[argument nedosljednih otkrivenja]], odbijanje pojmova koji se ne mogu [[Falsificiranje|falsificirati]] i [[argument nevjerovanja]].<ref name="logical"/><ref name="Drange-1996"/> Iako pojedini ateisti koriste [[Sekularizam|sekularnu]] filozofiju,<ref name="honderich"/><ref>{{cite book |last=Fales |first=Evan |title=Naturalism and Physicalism |postscript=,}} u {{harvnb|Martin|2006|pp=122–131}}.</ref> ne postoji jedna ideologija ili princip ponašanja koji svi ateisti (treba da) slijede.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=3–4}}.</ref> Za pogled na svijet, mnogi se ateisti oslanjaju na teoriju [[Ockhamova britva|Ockhamove oštrice]] prema kojoj [[filozoški teret dokazivanja]] ne pripada ateistima i oni ne trebaju opovrgnuti božanstva, već je do [[Teizam|teističara]] da pruže racionalne činjenice i argumente za vjerovanje.<ref>{{harvnb|Stenger|2007|pp=17–18}}, citing {{cite book |last=Parsons |first=Keith M. |title=God and the Burden of Proof: Plantinga, Swinburne, and the Analytical Defense of Theism |url=https://archive.org/details/godandtheburdeno0000pars |year=1989 |location=Amherst, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=978-0-87975-551-5}}</ref> Budući da postoje poprilično različite vrste ateizma, teško je definirati koliko je tačno ljudi ateistično.<ref name="Martin2007">{{cite book |last=Zuckerman |first=Phil |editor=Martin, Michael T |title=The Cambridge Companion to Atheism |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=978-0-521-60367-6 |ol=22379448M |page=56 |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA56 |access-date=17. 5. 2015}}</ref> Organizacija [[Gallup International]] sprovela je nekoliko međunarodnih istraživanja po ovom pitanju. Njihova anketa iz 2015. ispitala je 64.000 osoba od kojih je 11% njih naglasilo da su "uvjereni ateisti", dok je anketa iz 2012. ukazala na znatno veći postotak od 13% osoba koji su bili "uvjereni ateisti", tj. osobe koje nemaju sumnje o nepostojanju božanstava.<ref name="wingia">{{cite web |url=http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |title=Religiosity and Atheism Index |author=<!--nije navedeno--> |publisher=[[WIN/GIA]] |date=27. 7. 2012 |location=[[Zurich]] |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021065544/http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="wingia2">{{cite web |url=http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2015/04/13/399338834/new-survey-shows-the-worlds-most-and-least-religious-places |title=New Survey Shows the World's Most and Least Religious Places |author=<!--nije navedeno--> |publisher=[[NPR]] |date=13. 4. 2015|access-date=17. 5. 2015}}</ref> Starija [[BBC]]-jeva anketa iz 2004. navela je da je 8% svjetskog stanovništva ateistično.<ref name="BBC-2004-demographics"/> Drugi prosjeci pokazali su da ateisti čine 2% svjetskog stanovništva, dok se taj broj povećava na 12% ako se uvrste i [[Ireligija|ireligiozne]] osobe.<ref name="eb2007-demographics"/> Sudeći po drugim anketama, stopa ateizma najveća je u zapadnom svijetu, mada i tu cifre mogu znatno varirati. Naprimjer, stopa ateizma u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u je 4%,<ref name="Harris">{{cite web |url=http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |title=Religious Views and Beliefs Vary Greatly by Country, According to the Latest Financial Times/Harris Poll |publisher=Financial Times/Harris Interactive |date=20. 12. 2006 |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130723125147/http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |archive-date=23. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> dok je u [[Kanada|Kanadi]] 28%.<ref>{{cite web|url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions|publisher=Blackwell Publishing Ltd|archive-url=https://web.archive.org/web/20140806125950/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|archive-date=6. 8. 2014|first=Phil|last=Zuckerman|location=Pitzer College, Claremont, [[Kalifornija]]}}</ref> Prema nizu istraživanja [[Eurobarometar|Eurobarometra]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], ustanovljeno je da 20% stanovnika Evropske unije ne vjeruje u "bilo kakvu duhovnu silu ili Boga".<ref name="EU">{{cite book |author=<!--nije navedeno--> |title=Social values, Science and Technology |publisher=Directorate General Research, European Union |year=2010 |pages=207 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf |format=PDF |access-date=17. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}</ref> == Definicije i razlike == [[Datoteka:AteizamImplicitniEksplicitni.svg|mini|Dijagram prikazuje odnose između [[Slabi i jaki ateizam|slabog/jakog]] i [[Implicitni i eksplicitni ateizam|implicitnog/eksplicitnog]] ateizma. <br /> Eksplicitno jaki/pozitivni/tvrdi ateisti ('''{{color|purple|ljubičasta boja}}''' '''desno''') tvrde da je izjava da ''"postoji bar jedan Bog"'' netačna. <br /> Eksplicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''desno''') odbijaju ili izbjegavaju tvrdnju da bilo kakva božanstva postoje bez izričitog upotrebljavanja da je izjava ''"postoji bar jedno božanstvo"'' netačna. <br /> Implicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''lijevo''') sadrži osobe (najčešće malu djecu i neke agnostike) koji ne vjeruju u božanstvo, ali nisu izričito potvrdili takav način razmišljanja. <br /> (Veličina dijagrama ne prikazuje relativan broj osoba unutar određene grupe.)]] Pisci se ne mogu složiti oko ispravnog načina definiranja i svrstavanja ateizma,<ref name=eb1911-atheism/> govoreći da se ne može tačno znati na koja se natprirodna lica odnosi i je li sama tvrdnja dovoljna za klasifikaciju ateizma ili se zahtijeva svjesno i izričito odbacivanje božanstava. Za ateizam se smatra da je dijelom kompatibilan s [[Agnosticizam|agnosticizmom]],<ref name=agnosticism-compatible/><ref name=flint-agnostic-atheism/><ref name=encyc-unbelief-compatible/><ref name=martin-agnosticism-entails/><ref name=barker-agnostic-atheism/><ref name=besant-open-to-new-truth/><ref name=holyoake-question-of-probability/> mada se po nekim klasifikacijama djelomično suprotstavlja s njim.<ref name=eb2011-atheism-critique/><ref name=eb2011concise-atheism/><ref name=eb1911-atheism-sceptical/> Za razlikovanje vrsta ateizma, koristi se nekoliko kategorija. === Spektar === Dobar dio dvosmislenosti i kontroverze oko definiranja ''ateizma'' leži u činjenici da se ne može doći do konsenzusa oko toga na šta se tačno odnose riječi ''božanstvo'' i ''bog''. Mnoštvo drastično različitih definicija i zamisli božanstava dovodi do različitih ideja o tome na šta se ateizam tačno može odnositi. Stari Rimljani su, naprimjer, optuživali [[Kršćani|kršćane]] da su ateisti zato što nisu vjerovali u [[Paganizam|paganska]] božanstva. Ovaj termin se s vremenom prestao koristiti nakon što je utvrđeno da se definicija ''teizma'' odnosi na vjerovanje u bilo koje božanstvo. Kad se govori o opsegu odbacivanja božanstava, ateizam je moguće definirati kao odbacivanje svih mogućih božanstava: [[Duhovnost|duhovnih]], natprirodnih, pa i prevazilazećih ideja koje se javljaju u [[Budizam|budizmu]], [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]] i [[Taoizam|taoizmu]].<ref name=eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs/> === Implicitni i eksplicitni === {{Glavni|Implicitni i eksplicitni ateizam}} Definicija ateizam također varira od stepena razmišljanja koje neka osoba mora posvetiti o konceptu bogova da bi se smatrala ateistom. Ponekad se definira kao jednostavni nedostatak vjerovanja u bilo koja božanstva. Ova definicija sadržala bi novorođenčad i ostale osobe koje nisu bile izložene bilo kakvim teističkim idejama. [[Baron d'Holbach]] je, 1772, izjavio da su "sva djeca rođena kao ateisti; nemaju ideju [[Bog]]a".<ref>{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=Good Sense |url=http://www.gutenberg.org/ebooks/7319 |year=1772 |access-date=7. 4. 2011}}</ref> Slično ovome, [[George H. Smith]] predložio je da je "ateist onaj čovjek koji nije upućen u religiju jer ne vjeruje u Boga. Ova kategorija sadrži djecu koja imaju mentalni kapacitet da razumiju sve probleme, ali su i dalje nesvjesna tih problema. Činjenica da to dijete ne vjeruje u Boga čini ga ateistom."<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=14}}</ref> Smith je upotrijebio termine "implicitnog ateizma" za označavanje "nedostatka [[Teizam|teističkog]] vjerovanja bez svjesnog odbacivanja istog" i "eksplicitnog ateizma" za češću definiciju svjesnog odbacivanja božanstava. [[Ernest Nagel]] proturiječi Smithovoj definiciji ateizma kao "nedostatka teizma" i jedino priznaje eksplicitni ateizam kao "istiniti" ateizam.<ref name= Nagel1959> {{Cite book|title= Basic Beliefs: The Religious Philosophies of Mankind |chapter=Philosophical Concepts of Atheism |first=Ernest |last=Nagel |year=1959 |publisher=Sheridan House|quote=I shall understand by "atheism" a critique and a denial of the major claims of all varieties of theism&nbsp;... atheism is not to be identified with sheer unbelief&nbsp;... Thus, a child who has received no religious instruction and has never heard about God, is not an atheist – for he is not denying any theistic claims. Similarly in the case of an adult who, if he has withdrawn from the faith of his father without reflection or because of frank indifference to any theological issue, is also not an atheist – for such an adult is not challenging theism and not professing any views on the subject.}}<br />ponovo oštampano u djelu ''Critiques of God'', koga je uredio Peter A. Angeles za Prometheus Books, 1997. godine.</ref> === Pozitivni i negativni === {{Glavni|Negativni i pozitivni ateizam}} Filozofi poput [[Antony Flew|Antonyja Flewa]]<ref name="presumption">{{harvnb|Flew|1976|pp=14ff}}: "In this interpretation an atheist becomes: not someone who positively asserts the non-existence of God; but someone who is simply not a theist. Let us, for future ready reference, introduce the labels 'positive atheist' for the former and 'negative atheist' for the latter."</ref> i [[Michael Martin|Michaela Martina]]{{sfn|Martin|2006}} suprostavili su pozitivni (jaki) ateizam i negativni (slabi) ateizam. Pozitivni ateizam isključivo tvrdi da nijedno božanstvo ne postoji. Negativni ateizam uključuje sve ostale vrste ne-teizma. Prema ovom svrstavanju, bilo koja osoba koja nije teist negativan je ili pozitivan ateist. Termini "slabi" i "jaki ateizam" relativno su novi, dok su se termini "negativni" i "pozitivni ateizam" koristili već duže vrijeme (mada uz drugačije konotacije) u [[Filozofija|filozofskoj]] literaturi<ref name="presumption"/> i [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Apologetika|apologetici]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/jm3303.htm |title=On the Meaning of Contemporary Atheism |journal=The Review of Politics |first=Jacques |last=Maritain |date=1. 7. 1949 |volume=11 |issue=3 |pages=267–280 |doi=10.1017/S0034670500044168 |ref=harv}}</ref> Prema ovakvom razgraničavanju ateizma, većina [[Agnosticizam|agnostika]] spada u negativne ateiste. Dok [[Michael Martin|Martin]], naprimjer, smatra da agnosticizam podrazumijeva negativni ateizam,<ref name=martin-agnosticism-entails/> mnoštvo agnostičara smatra da je njihov pogled različit od ateizma<ref name=Kenny2006 /><ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/omar-baddar/why-im-not-an-atheist-the-case-for-agnosticism_b_3345544.html | title=Why I'm Not an Atheist: The Case for Agnosticism |date=28. 5. 2013 |publisher=Huffington Post |access-date=6. 3. 2015}}</ref> i da nije ništa više opravdan od teizma ili zahtijevanja jednakog ubjeđenja.<ref name=Kenny2006>{{cite book |first=Anthony |last=Kenny |title=What I believe |url=https://archive.org/details/whatibelieve0000kenn |chapter=Why I Am Not an Atheist |publisher=Continuum |isbn=0-8264-8971-0 |quote=The true default position is neither theism nor atheism, but agnosticism&nbsp;... a claim to knowledge needs to be substantiated; ignorance need only be confessed. |year=2006}}</ref> Tvrdnja nedostižnosti znanja za ili protiv postojanja božanstva ponekad se smatra naznakom da ateizam ipak zahtijeva [[skok vjere]] (vjerovanje u nešto bez empirijskih dokaza).<ref>{{cite news |title=Many atheists I know would be certain of a high place in heaven |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html|last=O'Brien|first=Breda |publisher=Irish Times| access-date=6. 3. 2015 |date=7. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110520132651/http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html | archive-date=20. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.ncregister.com/blog/matthew-warner/more-faith-to-be-an-atheist-than-a-christian | title=More faith to be an atheist than a Christian | author=Matthew Warner | date=8. 6. 2012 | access-date=6. 3. 2015}}</ref> Česti ateistički protuargumenti su da nedokazane ''religijske'' prijedloge treba razmotriti s jednakim nivoom skepticizma i nevjerovanja poput ''bilo kojeg drugog'' prijedloga<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=30–34}}. "Who seriously claims we should say 'I neither believe nor disbelieve that the Pope is a robot', or 'As to whether or not eating this piece of chocolate will turn me into an elephant I am completely agnostic'. In the absence of any good reasons to believe these outlandish claims, we rightly disbelieve them, we don't just suspend judgement."</ref> i da nemogućnost dokazivanja postojanja Boga ne znači da je jednaka vjerovatnoća da Bog postoji ili ne postoji.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=22}}. "A lack of proof is no grounds for the suspension of belief. This is because when we have a lack of absolute proof we can still have overwhelming evidence or one explanation which is far superior to the alternatives." </ref> Škotski filozof J. J. C. Smart čak govori da će se "osoba koja je zapravo ateist, ponekad, čak strasno, izjasniti da je agnostik jer ga nerazumni [[filozofski skepticizam]] dovodi do toga da se zapita da li išta zapravo zna, osim možda općih činjenica matematičke i formalne logike."<ref name="stanford">{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ |title=Atheism and Agnosticism |first=J.C.C. |last=Smart |date=9. 3. 2004 |publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy | access-date=8. 6. 2015}} </ref> Stoga neki ateistički autori poput [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]] više vole razlikovati [[teizam]], [[agnosticizam]] i ateizam koristeći spektar teističke mogućnosti, prema kojem se ove tri vrste razlikuju po tumačenju izjave "[[Bog]] postoji".{{sfn|Dawkins|2006|p=50}} === Definicija nemogućeg i nepostojanog === Prije 18. stoljeća, postojanje Boga bilo je toliko općeprihvaćeno u zapadnom svijetu da je bila upitna čak i ''mogućnost'' postojanja istinitog ateizma. Ovo se nazivalo ''teistički [[inatizam]]'', tj. smatranje da sve osobe vjeruju u [[Bog]]a od svog rođenja; ono je također navodilo da su ateisti zapravo vjernici u samoporicanju.<ref>{{cite book |last=Cudworth |first=Ralph |title=The True Intellectual System of the Universe: the first part, wherein all the reason and philosophy of atheism is confuted and its impossibility demonstrated |url=https://archive.org/details/trueintellectual00cudw |year=1678}}</ref> Također postoji stav da će ateisti veoma brzo vjerovati u Boga u kriznim vremenima, odnosno da se ateisti pretvaraju u vjernike na samrti i da nema [[Nema ateista u rovovima|ateista u rovovima]].<ref>Vidjeti: {{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/features/ohair090896.htm|title=Atheist Group Moves Ahead Without O'Hair|first=Sue Anne|last=Pressley|newspaper=The Washington Post|date=8. 9. 1996|access-date=3. 6. 2015}}</ref> Međutim, postoji nekolicina primjera koji govore baš suprotno, a među njima se nalaze i doslovni slučajevi "ateista u rovovima".<ref>{{cite web |last=Lowder |first=Jeffery Jay |year=1997 |title=Atheism and Society |url=http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html | access-date=3. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110522025011/http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html| archive-date=22. 5. 2011}}</ref> Neki ateisti iskazali su sumnje same potrebe termina ''ateizma''. [[Sam Harris]], u svojoj knjizi ''Letter to a Christian Nation'' ({{bs|Pismo kršćanskoj naciji}}) piše: <blockquote>"Ateizam" je, zapravo, termin koji uopće ne bi trebao postojati. Niko za sebe ne treba navoditi da "nije [[Astrologija|astrolog]]" ili da "nije [[Alhemija|alhemičar]]". Nemamo termina za osobe koje vjeruju da je Elvis i dalje živ ili koji vjeruju da su vanzemaljci putovali širom galaksije samo da bi zlostavljali rančere i njihovu stoku. Ateizam nije ništa više nego zvukovi koje razumne osobe prave u prisustvu neopravdanih religijskih vjerovanja."{{sfn|Harris|2006|p=[http://books.google.com/?id=ypyMZlkgHGIC&pg=PA51&dq=No+one+ever+needs+to+identify+himself+as+a+%22non-astrologer%22+or+a+%22non-alchemist&f=false 51]}}</blockquote> == Koncepti == [[Datoteka:D'Holbach.jpg|mini|[[Baron d'Holbach]], pristalica ateizma 18. stoljeća. "Izvor nesreće čovjeka je njegova nepoznanost prirode. Istrajnost kojom je vezan za slijepa mišljenja kojima je zadojen u svom djetinjstvu, koja su isprepletana sa njegovim postojanjem, posljednična predrasuda koja izopačava njegov um, koga spriječava njegovo razvijanje, koja ga čini robom izmišljotine, čini se da ga osuđuje na trajnu grešku."<ref>Paul Henri Thiry, Baron d'Holbach, ''System of Nature; or, the Laws of the Moral and Physical World'' (London, 1797), Vol. 1, p. 25</ref>]] Najšira podjela ateističkih argumenata jest na praktični i teoretski ateizam. === Praktički ateizam === {{Glavni|Apateizam}} U praktičnom ili pragmatičnom ateizmu (koji se još naziva [[apateizam]]), osobe žive kao da nema bogova i objašnjavaju prirodne fenomene bez ikakvih pripisivanja tih događaja nekim božanstvima. Postojanje božanstava se ne odbacuje, mada se može smatrati nepotrebnim ili beskorisnim; prema ovom pogledu, bogovi ne pružaju svrhu životu niti utječu na svakodnevnicu.<ref name="Zdybicka-p20">{{harvnb|Zdybicka|2005|p=20}}</ref> Vrsta praktičnog ateizma koji se oslanja na naučnu zajednicu naziva se [[Metodologija|metodološki]] [[naturalizam]] – "šutljivo usvajanje ili pretpostavka filozofskog naturalizma unutar naučnih metoda bez ili sa potpunim prihvaćanjem ili vjerovanjem u iste".<ref name="neps">{{cite web |last=Schafersman |first=Steven D. |url=http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NSuw6hjn_w0J:www.tcnj.edu/~scholars/111%2520Evolution%2520FSP/NATURALISM%2520IS%2520AN%2520ESSENTIAL%2520PART%2520OF%2520SCIENCE%2520AND%2520CRITICAL%2520INQUIRY.doc+Naturalism+is+an+Essential+Part+of+Science+and+Critical+Inquiry&hl=en&gl=ca&pid=bl&srcid=ADGEESiOoQ0c8zeA-NUM5qRN7EZqXoJs8b3hGUyuOedNRD9OheY2WLJHpdgNCsxwDJ0iJVdxIhSyytGXR-RXodM3cV8JYd6mEmBRuSQhAsvgFyIDPrw2HT3KXZTEoujo4lXsMckPLn-U&sig=AHIEtbS7vrl9TTdgC7ZY94opxblINuXYMw&pli=1 |title=Naturalism is an Essential Part of Science and Critical Inquiry |date=1. 2. 1997|publisher=Conference on Naturalism, Theism and the Scientific Enterprise. Department of Philosophy, The University of Texas |access-date=6. 3. 2015}}</ref> Praktični ateizam može imati nekoliko oblika: * Nedostajanje religijske motivacije – vjerovanje u bogove ne motivira moralne, religijske ili bilo kakve druge radnje; * Aktivno isključivanje problema bogova i religije iz intelektualnih težnji i praktičkih radnji; * Ravnodušnost – nedostatak interesa za probleme bogova i religije; ili * Nesvjesnost mogućnosti samog koncepta božanstava.<ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=21}}</ref> === Teoretski ateizam === ==== Ontološki argumenti ==== {{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}} Teoretski ateizam eksplicitno postavlja argumente protiv postojanja bogova, odgovarajući na česte teističke argumente postojanja boga poput argumenta o dizajnu ili [[Pascalova opklada|Pascalove opklade]]. Teoretski ateizam uglavnom je [[ontologija]], i to [[filozofska ontologija]]. ==== Epistemološki argumenti ==== {{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}} [[Epistemologija|Epistemološki]] ateizam je stav da osobe ne mogu znati Boga ili odrediti postojanje Boga. Osnova epistemološkog ateizma je [[agnosticizam]] koji se može pojaviti u nekoliko oblika. U filozofiji [[imanencija|imanencije]], božanstvo je nerazdvojivo od svijeta, tako i u ljudskom umu, i da je [[svijest]] svake osobe zaključana u subjektu. Prema ovom obliku [[Agnosticizam|agnosticizma]], ovo ograničenje perspektive sprječava bilo kakvo objektivno zaključivanje – sve od vjere u Boga, pa do tvrdnji u postojanje istog. Racionalistički agnosticizam [[Immanuel Kant|Kanta]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskog doba]], jedino prihvata znanje koje je izvedeno iz ljudske racionalnosti; ova vrsta ateizma smatra da bogovi principijalno nisu primjetni i da se baš zbog toga ne može znati postoje li. [[Skepticizam]], koji se zasniva na idejama [[David Hume|Davida Humea]], smatra da je potpuna sigurnost u postojanje nečeg nemoguće, tako da nikada ne možemo zasigurno znati postoje li božanstva ili ne. Međutim, Hume je također smatrao da ovakve neprimjetne [[Metafizika|metafizičke]] koncepte treba odbaciti po principu "[[sofistika|sofistike]] i [[Iluzija|iluzije]]".<ref name=hume-metaphysics/> Sporno je određivanje podjele agnosticizma prema ateizmu; također se može smatrati kao nezavisan osnovni pogled na svijet.<ref name="Zdybicka-p20"/> Drugi argumenti ateizma koji se mogu svrstati u epistemološke ili ontološke, sadrže logički pozitivizam i ignosticizam, ističu beznačajnost osnovnih termina poput "Bog" i izjava kao što su "Bog je svemoguć". [[Teološki nonkognitivizam]] smatra da izjava "Bog postoji" ne iskazuje nikakav prijedlog, već je besmislena ili kognitivno beznačajna. Obje strane raspravljale su o tome je li moguće svrstati ove osobe u neku vrstu ateizma ili agnosticizma. Filozofi poput [[A. J. Ayer]]a i [[Theodore M. Drange|Theodorea M. Drangea]] odbacuju obje kategorije i smatraju da obje prihvataju izjavu "Bog postoji" kao prijedlog; umjesto da ih svrstaju u jednu od ove dvije kategorije, svrstavaju ih u novu kategoriju nonkognitivizma.<ref>[[Theodore Drange|Drange, Theodore M.]] (1998). "[http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/definition.html Atheism, Agnosticism, Noncognitivism]". [[Internet Infidels]], ''Secular Web Library''. Pristupljeno 6. 3. 2015</ref><ref>[[Alfred Ayer|Ayer, A. J.]] (1946). ''Language, Truth and Logic''. Dover. str. 115–116. U fusnoti, Ayer pripisuje ovaj pogled "Profesoru H. H. Priceu".</ref> ==== Metafizički argumenti ==== {{Također pogledajte|Monizam|Fizikalizam}} Jedan autor piše: <blockquote>"Metafizički ateizam... obuhvata sve doktrine koje vjeruju u metafizički [[monizam]] (homogenost stvarnosti). Metafizički ateizam može se svrstati u dvije kategorije: a) apsolutni – izričito odbijanje postojanja Boga u pogledu materijalističkog monizma (svih materijalističkih trendova, kako drevnog, tako i modernog vremena); b) relativni – implicitno odbijanje Boga u svim filozofijama koje smatraju da, iako je prihvaćeno postojanje apsolutnog bića, to apsolutno biće ne može posjedovati bilo kakve atribute koji se mogu pripisati Bogu, bilo da je to transcendentnost, lični karakter ili jedinstvo. Relativni ateizam povezuje se sa idealističkim [[Monizam|monizmom]] ([[panteizam|panteizmom]], [[Panenteizam|panenteizmom]] ili [[Deizam|deizmom]])."<ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=19}}</ref></blockquote> [[Datoteka:Epikouros BM 1843.jpg|mini|lijevo|[[Epikur]]u se pripisuje prvo tumačenje [[Problem zla|problema zla]]. [[David Hume]] citira Epikuru kako postavlja argument u svom djelu iz 1779. ''Dijalozi o prirodnoj religiji'':{{sfn|Hume|1779}} "Želi li Bog zaustaviti zlo, ali ne može? Onda je nemoćan. Može li, a neće? Onda je zlonamjeran. Može li i hoće? Onda, otkud zlo u svijetu? Da li niti može niti hoće? Zašto ga onda zvati Bogom?"]] ==== Logički argumenti ==== {{Također pogledajte|Argumenti protiv postojanja Boga|Problem zla|Argument nevjerovanja}} Logički ateizam smatra da se raznim [[Zamisli Bogova|zamislima bogova]], poput ličnog boga [[Kršćanstvo|kršćanstva]], pripisuju logično nedosljedne osobine. Ovi ateisti predstavljaju [[Postojanje Boga|deduktivne argumente]] protiv postojanja Boga koji smatraju da postoji nedosljednost raznih osobina kao što su savršenost, položaj stvaraoca, nepromjenjivost, [[sveznanje]], [[sveprisutnost]], [[svemoć]], [[sveblagonaklonost]], [[transcendentnost]], ličnost (kao osoba), [[nefizikalnost]], [[pravednost]] i [[milost]].<ref name=logical>{{cite web | url=http://www.infidels.org/library/modern/nontheism/atheism/logical.html | author=Razni autori | title=Logical Arguments for Atheism | publisher=Internet Infidels | work=The Secular Web Library | access-date=2. 10. 2012}}</ref> [[Teodiceja|Teodecijski]] ateisti vjeruju da svijet koji se doživljava ne može postojati pripisivanjem ovih osobina Bogu ili bogovima. Argumenti su im da ne može postojati sveznajuće, svemoguće i sveblagonaklono biće u svijetu u kojem postoji [[Problem zla|zlo]] i patnja i u kojem je mnogim ljudima božija ljubav skrivena.<ref name=Drange-1996>{{cite web | first=Theodore M. | last=Drange | year=1996 | url=http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/aeanb.html | title=The Arguments From Evil and Nonbelief | publisher=[[Internet Infidels]] |work=Secular Web Library | access-date=6. 4. 2015}}</ref> Sličan argument pripisuje se i [[Buda|Budi]], osnivaču [[Budizam|budizma]].<ref>V.A. Gunasekara, {{cite web |url=http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |title=The Buddhist Attitude to God |archive-url=https://web.archive.org/web/20080102053643/http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |archive-date=2. 1. 2008}} In the Bhuridatta Jataka, "The Buddha argues that the three most commonly given attributes of God, viz. omnipotence, omniscience and benevolence towards humanity cannot all be mutually compatible with the existential fact of dukkha."</ref> === Redukcioni prikazi religije === {{Također pogledajte|Evolucionarno porijeklo religija|Evolucionarna psihologija religije|Psihologija religije}} Filozofi poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]]<ref>Feuerbach, Ludwig (1841) ''[[The Essence of Christianity]]''</ref> i psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] smatraju da su Bog i druga religijska vjerovanja ljudska tvorevina napravljena u svrhu zadovoljavanja raznih psiholoških i emocionalnih želja ili potreba. Mnogi budisti dijele ovaj stav razmišljanja.<ref>Walpola Rahula, ''What the Buddha Taught.'' Grove Press, 1974. str. 51–52.</ref> [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] su, pod utjecajem djela [[Feuerbach]]a, smatrali da su [[Bog]] i religija društvene funkcije koje moćni ljudi koriste da bi ugnjetavali radničku klasu. [[Mihail Bakunjin]] tvrdi da "ideja Boga implicira odricanje ljudskog razuma i pravednosti; najuvjerljivija je negacija ljudskih sloboda i moguće je da završi porobljavanjem čovječanstva, kako u teoriji, tako i u praksi". Preokrenuo je [[Voltaire]]ov poznati aforizam koji glasi "da Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti" na "da Bog zaista postoji, trebalo bi ga ukinuti".<ref>{{cite web |url=http://dwardmac.pitzer.edu/anarchist_archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html |title=God and the State |last=Bakunin |first=Michael |year=1916 |work= |publisher=New York: Mother Earth Publishing Association | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110521195435/http://dwardmac.pitzer.edu/Anarchist_Archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html| archive-date=21. 5. 2011}}</ref> === Ateizam u religijama === {{Također pogledajte|Neteističke religije}} Ateizam je prihvaćen u nekim religijskim i spiritualnim vjerskim sistemima poput u [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]], [[Budizam|budizmu]], [[Sinteizam|sinteizmu]], [[Raëlizam|raëlizmu]]<ref>{{cite book|title=Intelligent Design|url=http://www.rael.org/request.php?1|year=2005|author=The Raelian Foundation|page=312|access-date=4. 6. 2015|archive-date=7. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140707122732/http://www.rael.org/request.php?1|url-status=dead}}</ref> i [[Novopaganski pokreti|novopaganskim pokretima]]<ref name="Neopaganism">{{cite book |editor1-last=Claydon |editor1-first=David |editor2-last=Harper |editor2-first=Anne C. |editor3-last=Morehead |editor3-first=John W. |display-editors=1 |last1=Johnson |first1=Philip |last2=Clifford |first2=Ross |last3=Lewis |first3=Mark |last4=Madsen |first4=Ole Skjerbaek |last5=Morehead |first5=John W. |last6=Mulholland |first6=Ken |last7=Payne |first7=Simeon |last8=Riecke |first8=Christina |last9=Smulo |first9=John |display-authors=1 |date=2005 |title=Religious and Non-Religious Spirituality in the Western World ("New Age") |work=A New Vision, A New Heart, A Renewed Call |volume=2 |publisher=William Carey Library |isbn=978-0-87808-364-0 |page=194 |url=http://books.google.com/?id=RfGhUW8RdUIC&pg=PA194&dq=neopaganism+atheism#v=onepage&q&f=false |quote=Although Neo-Pagans share common commitments to nature and spirit there is a diversity of beliefs and practices&nbsp;... Some are atheists, others are polytheists (several gods exist), some are pantheists (all is God) and others are panentheists (all is in God).}}</ref> poput [[Wicca|Wicce]].<ref name="Wicca">{{cite book|last=Matthews|first=Carol S. |url=http://books.google.com/?id=stQQJlV9FT8C&pg=PA115&dq=neopaganism+atheism#v=onepage&q&f=false |title=New Religions|publisher=Chelsea House Publishers|quote=There is no universal worldview that all Neo-Pagans/Wiccans hold. One online information source indicates that depending on how the term ''God'' is defined, Neo-Pagans might be classified as monotheists, duotheists (two gods), polytheists, pantheists, or atheists.|year=2009|isbn=978-0-7910-8096-2}} </ref> Astičke škole hinduizma vjeruju da je ateizam ispravan put ka [[Moksha|mokši]] (oslobođenje iz vječnog toka) ali je znatno težak jer ateist na svom putovanju ne može očekivati nikakvu božansku pomoć.<ref>{{Cite book | last = Chakravarti| first = Sitansu| title = Hinduism, a way of life| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1991| page = 65| url = http://books.google.com/books?id=J_-rASTgw8wC&pg=PA71&hl=en#v=onepage&q=atheist&f=false| isbn = 978-81-208-0899-7|quote = For the thoroughgoing atheist, the path is extremely difficult, if not lonely, for he can not develop any relationship of love with God, nor can he expect any divine help on the long and arduous journey. |access-date=6. 4. 2015}} </ref> [[džainizam]] vjeruje da je svemir beskrajan i da nema potrebe za stvaraoca. Međutim, smatra se da [[Tirthankar]]i mogu prekoračiti prostor i vrijeme<ref name=devdutt>{{cite web | last =Pattanaik | first =Devdutt | title =63 worthy beings | publisher =Mid-day | date =18. 8. 2009 | url =http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm | access-date =6. 4. 2015 | archive-date =27. 9. 2012 | archive-url =https://web.archive.org/web/20120927173952/http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm | url-status =bot: unknown }}</ref> i biti moćniji od boga [[Indra|Indre]].<ref>{{cite book | last =Muni Nagraj | first = | editor = | title =Āgama and Tripiṭaka: A Comparative Study : a Critical Study of the Jaina and the Buddhist Canonical Literature, Volume 1| publisher =Today & Tomorrow's Printers and Publishers| location = | isbn =978-81-7022-730-4 | oclc = |page=203}} </ref> [[Sekularni budizam]] ne podržava vjeru u bogove. Raniji budizam imao je ateističke elemente jer se na [[Buda|Budinom]] putu nisu spominjali bogovi. Kasnije varijante budizma smatraju da je [[Buda]] zapravo [[Bog]] i da pristalice mogu dobiti slične osobine bogova; također duboko poštuju [[Bodisatva|Bodisatve]]<ref>{{cite book |url=http://books.google.com.vc/books?id=Jb0rCQD9NcoC&printsec=frontcover#v=onepage&q=atheism&f=false |last=Kedar |first=Nath Tiwari |year=1997 |title=Comparative Religion |publisher=[[Motilal Banarsidass]] |isbn=81-208-0293-4 |page=50}} </ref> i koncept [[Vječni Buda|vječnog Bude.]] == Ateističke filozofije == {{Također pogledajte|Ateistički egzistencijalizam|Sekularni humanizam}} [[Aksiologija|Aksiološki]] ili konstruktivni ateizam odbacije postojanje bogova i zamijenjuje ga sa "samovoljnošću" poput [[Ljudska priroda|ljudske prirode.]] Ova vrsta ateizma više voli ljudsku prirodu kao najveći izvor morala i vrijednosti, te dozvoljava da se moralni problemi riješe bez prizivanja Boga. [[Karl Marx|Marx]] i [[Sigmund Freud|Freud]] su koristili ovaj argument kako bi prenijeli poruke oslobođenja, potpunog razvoja i nesputane sreće.<ref name="Zdybicka-p20"/> Jedna od najčešćih kritika ateizma baš je suprotna od ove i glasi da će odbacivanje postojanja božanstava dovesti do moralnog relativizma, što će dalje dovesti da osobe nemaju [[moral]]ne ili [[etika|etičke]] osnove za svoje radnje<ref name="misconceptions">{{cite web |url=http://articles.exchristian.net/2006/12/common-misconceptions-about-atheists.html |title=Common Misconceptions About Atheists and Atheism |last=Gleeson |first=David |date=10. 8. 2006 | access-date=6. 4. 2015}}</ref> ili će dovesti do spoznanja da je život beznačajan i jadan.<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. "Perhaps the most common criticism of atheism is the claim that it leads inevitably to moral bankruptcy."</ref> [[Blaise Pascal]] je ovaj pogled opisivao u svojoj kolekciji dijela [[Pensées]] (doslovno "Misli").<ref>[[Blaise Pascal|Pascal, Blaise]] (1669). ''[[Pensées]]'', II: "The Misery of Man Without God".</ref> [[Francuzi|Francuski]] filozof [[Jean-Paul Sartre]] izjašnjavao se kao predstavnik "ateističkog [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]]"{{sfn|Sartre|2004|p=127}} te je bio manje zabrinut o odbijanju postojanja Boga već se više usredočavao na izjavu da "čovjek treba ... da nađe sam sebe i da razumije da ga ništa ne može spasiti od samog sebe, čak ni važeći dokazi postojanja Boga."{{sfn|Sartre|2001|p=45}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je rekao da je posljedica njegovog ateizma to što "ako Bog ne postoji, postoji bar jedno biće kog kojega postojanje prethodi suštini - biće koje postoji prije nego što ga može definirati bilo kakav koncept i da je ovo biće [[čovjek]]."{{sfn|Sartre|2004|p=127}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je opisao praktične posljedice ovog ateizma u tome da ovo znači da nema ''a priori'' pravila, odnosno apsolutnih vrijednosti koje se mogu koristiti za određivanje ljudskog ponašanja i da su svi ljudi "prokleti" na izmišljanje vlastitih pravila, što bi značilo da je "čovjek" na kraju "odgovoran za sve što uradi."{{sfn|Sartre|2001|p=32}} == Ateizam, religija i moral == {{Također pogledajte|Ateizam i religija|Kritike ateizma|Sekularna etika|Sekularni moral}} === Povezanost sa pogledima na svijet i društvenim ponašanjem === [[Sociologija|Sociolog]] [[Phil Zuckerman]] analizirao je prethodna istraživanja društvenih nauka o [[Sekularizam|sekularizmu]] i nevjerovanju, te je zaključio da je društveno blagostanje u pozitivnoj korelaciji sa [[Ireligija|ireligijom]]. Ustanovio je da je znatno manje ateizma i sekularizma u siromašnijim nacijama (pogotovu u [[Afrika|Africi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]) u odnosu na bogatije industrijalizovane [[Demokratija|demokratije]].<ref>{{cite book |author=Norris, Pippa and Ronald Inglehart |year=2004 |title=Sacred and Secular: Religion and Politics Worldwide |url=https://archive.org/details/sacredsecularrel0000norr |publisher=Cambridge University Press}} </ref><ref> {{cite book |author=Bruce, Steve |year=2003 |title=Religion and Politics |location=[[Cambridge|Cambridge, UK]]}} </ref> Njegova otkrića su se specifično odnosila na ateizam u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i uspoređivanje religijoznih osoba u SAD-u sa "ateističkim i sekularnim osobama". Ustanovio je da su ateističke i sekularne osobe manje [[Nacionalizam|nacionalističke]], [[Predrasuđe|predrasudne]], [[Antisemitizam|antisemitske]], [[Rasizam|rasističke]], [[Dogmatizam|dogmatične]], [[Etnocentričnost|etnocentrične]], zatvorena uma i manje [[Autoritativnost|autoritatorne]], odnosno manje [[Diktatura|diktatorske]], te da je u saveznim državama sa najvećim postotkom ateizma stepen [[kriminal]]a niži od prosjeka. U najviše religioznim saveznim državama, stepen kriminala viši je od prosječnog.<ref name="Zuckerman">{{cite journal | first1=Phil | last1=Zuckerman | year=2009 | title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions | url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | journal=Sociology Compass | volume=3 | issue=6 | pages=949–971 | doi=10.1111/j.1751-9020.2009.00247.x | ref=harv | date= | access-date=17. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141228104545/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | archive-date=28. 12. 2014 | url-status=dead }}</ref><ref name=Guardian> {{cite web |url=http://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2010/sep/12/pope-benedict-atheism-secularism |title=Societies without God are more benevolent |publisher=[[The Guardian]] |date=2. 9. 2010 |access-date=6. 4. 2015}}</ref> === Ateizam i ireligija === [[Datoteka:Lightmatter buddha3.jpg|mini|lijevo|upright|[[Budizam]] se ponekad opisuje kao neteistička religija zbog nedostatka stvaraoca u budizmu, ali takav pogled može biti prejednostavan.<ref>{{cite web|url=http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|author=Wallace, B. Alan Ph.D.|title=Is Buddhism Really Non-Theistic?|series=National Conference of the American Academy of Religion lectures|location=[[Boston]], [[Massachusetts|MA]]|date=1. 11. 1999|access-date=8. 6. 2015|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060920/http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}"Thus, in light of the theoretical progression from the bhavaºga to the tath›gatagarbha to the primordial wisdom of the absolute space of reality, Buddhism is not so simply non-theistic as it may appear at first glance."</ref>]] Za osobe koje se izjasne kao ateistima, pretpostavlja se da su [[Ireligija|ireligiozne]], mada neke sekte unutar većih religija odbacuju postojanje ličnog stvaraoca.<ref name="winston2">{{cite book |last=Winston |first=Robert (Ed.) |title=Human |url=https://archive.org/details/human0000unse_n1j1 |publisher=New York: DK Publishing, Inc |year=2004 |isbn=0-7566-1901-7 |page=[https://archive.org/details/human0000unse_n1j1/page/299 299] |quote=Nonbelief has existed for centuries. For example, Buddhism and Jainism have been called atheistic religions because they do not advocate belief in gods.}} </ref> U posljednje vrijeme, pojedine religijske denominacije primijetile su sve veći broj ateističkih sljedbenika kao, naprimjer, u ateističkom ili humanističkom [[Judaizam|judaizmu]]<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml |title=Humanistic Judaism |date=20. 7. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110416143510/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml| archive-date=16. 4. 2011}} </ref><ref> {{cite journal |last=Levin |first=S. |date=1. 5. 1995 |title=Jewish Atheism |url=https://archive.org/details/sim_new-humanist_1995-05_110_2/page/13 |journal=New Humanist |volume=110 |issue=2 |pages=13–15 |ref=harv}} </ref> ili kod [[Kršćanski ateisti|kršćanskih ateista]].<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/types/christianatheism.shtml |title=Christian Atheism |date=17. 5. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015}} </ref><ref>{{cite book |last=Altizer |first=Thomas J. J. |title=The Gospel of Christian Atheism |url=http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |year=1967 |publisher=London: Collins |pages=102–103 |access-date=6. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929171840/http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |archive-date=29. 9. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref> {{cite journal |last=Lyas |first=Colin |date=1. 1. 1970 |title=On the Coherence of Christian Atheism |journal=Philosophy: the Journal of the Royal Institute of Philosophy |volume=45 |issue=171 |pages=1–19 |ref=harv | doi=10.1017/S0031819100009578}} </ref> Najstrožiji opis pozitivnog ateizma ne govori o bilo kakvim drugim vjerovanja osim nevjerovanja u bilo koja božanstva tako da u tom pogledu, ateisti bi mogli imati bilo kakva druga duhovna vjerovanja. Zbog istog razloga, ateisti mogu imati različite interpretacije [[Etika|etičkih]] vjerovanja koje se protežu od moralnog [[Univerzalizam|univerzalizma]] [[Humanizam|humanizma]], koji govori da bi se moralni kodeks ponašanja trebao odnositi na sve osobe, do moralnog [[Nihilizam|nihilizma]], koji smatra da je moral besmislen.<ref>{{harvnb|Smith|1979|pp=21–22}} </ref> Filozofi poput [[Slavoj Žižek|Slavoja Žižeka]],<ref>Slavoj Žižek: Less Than Nothing (2012)</ref> [[Alain de Botton|Alaina de Bottona]],<ref>Alain de Botton: [[Religion for Atheists]] (2012)</ref> [[Alexander Bard|Alexandra Barda]] i [[Jan Söderqvist|Jana Söderqvista]]<ref>Alexander Bard and Jan Söderqvist: The Global Empire (2012)</ref> svi drže pogled da ateisti trebaju povratiti religiju kao vrstu prkosa protiv [[Teizam|teizma]], odnosno da ne bi ostavili religiju kao neželjeni monopol teista. === Božanska zapovijed protiv etike === Prema [[Platon]]ovoj Eutifronovoj dilemi, uloga bogova u određivanju šta je dobro a šta je loše bespotrebna je ili u potpunosti proizvoljna. Argument da moral mora poticati od Boga i ne može postojati bez mudrog tvorca česta je pojava i to više u političkim nego u filozofskim debatama.<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. "Among the many myths associated with religion, none is more widespread -{{sic}}or more disastrous in its effects—than the myth that moral values cannot be divorced from the belief in a god." </ref><ref> U djelu [[Braća Karamazovi]] (11. knjiga: ''Brat Ivan Fjodorovič, 4. poglavlje) [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]] postoji poznati argument koji glasi: "Ako nema Boga, sve je dozvoljeno.'': "'Ali šta će biti sa ljudima onda' pitah ga, 'bez Boga i vječnog života? Ako je sve dozvoljeno, mogu čini što im je volja?'" </ref><ref name="Kant CPR A811">"Morality, by itself, constitutes a system, but happiness does not, unless it is distributed in exact proportion to morality. This, however, is possible in an intelligible world only under a wise author and ruler. Reason compels us to admit such a ruler, together with life in such a world, which we must consider as future life, or else all moral laws are to be considered as idle dreams&nbsp;..." (''Critique of Pure Reason'', A811). </ref> Moralna shvatanja poput "ubijanje je loša stvar" smatraju se božijim zakonima te zahtijevaju da ih odluči božanski sudija ili božanski advokat. Međutim, mnogi ateisti tvrde da tretiranje morala kroz legalni sistem proizvodi nevažeću analogiju i da moral ne zavisi od advokata u istom smislu u kojem zakoni zavise od advokata i sudija.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=38}} </ref> [[Friedrich Nietzsche]] je vjerovao u moral koji nije bio povezan sa teističkim vjerovanjem, te je izjavio da moral koji se bazira na Boga "ima istinitu vrijednost samo na osnovu Boga, odnosno može biti aktivan ili poništen samo na osnovu vjere u Boga."<ref name="Fortin & Benestad">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=19ccmx1W58IC&pg=PA16|title =Human Rights, Virtue, and the Common Good|publisher = [[Rowman & Littlefield]]|quote=That problem was brought home to us with dazzling clarity by Nietzsche, who had reflected more deeply than any of his contemporaries on the implications of godlessness and come to the conclusion that a fatal contradiction lay at the heart of modern theological enterprise: it thought that Christian morality, which it wished to preserve, was independent of Christian dogma, which it rejected. This, in Nietzsche's mind, was an absurdity. It amounted to nothing less than dismissing the architect while trying to keep the building or getting rid of the lawgiver while claiming the protection of the law. | access-date=8. 6. 2015|isbn = 978-0-8476-8279-9|year = 1996}} </ref><ref name="Craig & Moreland"> {{cite book|url = http://books.google.com/?id=g8bHRrVu3SsC&pg=PA392|title =The Blackwell Companion to Natural Theology|publisher = [[Wiley-Blackwell]]|quote=Morality "has truth only if God is truth–it stands or falls with faith in God" (Nietzche 1968, str. 70). The moral argument for the existence of God essentially takes Nietzche's assertion as one of its premises: if there is no God, then "there are altogether no moral facts". | access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-1-4051-7657-6|date=11. 5. 2009}} </ref><ref name="Miller"> {{cite book|url = http://books.google.com/?id=VgMB9-tMSMoC&pg=PA85|title =Victorian Subjects|publisher = [[Duke University Press]]|quote=Like other mid-nineteenth-century writers, George Eliot was not fully aware of the implications of her humanism, and, as Nietzsche saw, attempted the difficult task of upholding the Christian morality of altruism without faith in the Christian God.| access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-0-8223-1110-2|year = 1991}}</ref> Postoje normativni etički sistemi koji ne zahtijevaju da im principe i zakone uruči neko božanstvo. Neki od ovih sistema mogu biti sistemi etike vrline, društvene komunikacije, [[Immanuel Kant|Kantove]] etike, utilitarizma i objektivizma. [[Sam Harris]] je predložio da moralno pravljenje pravila nije problem koji se može samo istraživati u [[Filozofija|filozofiji]], nego ga možemo prakticirati i u nauci morala. Međutim, bilo kakav sličan naučni sistem morao bi odgovoriti na kritike koje nalaže [[naturalistička logička greška]].<ref>{{cite book |title=Principia Ethica |url=http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13 |year=1903 |first=G. E. |last=Moore | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110514054112/http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13| archive-date=14. 5. 2011}} </ref> Filozofi poput [[Susana Neiman|Susane Neiman]]<ref>{{cite video |people=[[Susan Neiman]] |title=Beyond Belief Session 6 |medium=Conference |publisher=The Science Network |location=[[Salk Institute]], La Jolla, CA |date=6. 11. 2006}} </ref> i [[Julian Baggini|Juliana Bagginija]]<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=40}} </ref> (između ostalim) smatraju da etičko ponašanje na osnovu komande božanskog bića nije istinito etičko ponašanje već samo slijepa poslušnost. Baggini govori da ateizam ima superiornu osnovu etike pošto smatra da je potrebna moralna osnova koja se proširuje van religijskih zapovjednih riječi kako bi se proučio moral samih zapovijedi—da bi se moglo odrediti da li je, naprimjer, moralno dati zapovijed "nećeš krasti" ako nega religija uči suprotno a jedna upravo ovo i da ateisti, upravo zato, imaju prednost oko određivanja šta je ispravnije.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=43}} </ref> Savremeni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] filozof [[Martin Cohen]] naveo je historijske primjere kada su se koristili dijelovi [[Biblija|Biblije]] za zaustavljanje mučenja i ropstva kao dokaz da religiozne zapovijedi prate političke i društvene normale, a ne obrnuto, ali je također spomenuo da se slična tendencija može pripisati navodno nepristranim i objektivnim filozofima.<ref>101 Ethical Dilemmas, 2. izdanje, Cohen, M, Routledge 2007, str&nbsp;184–5. (Cohen dodatno navodi da su Platon i Aristotel navodili argumente u korist robstva.) </ref> Cohen proširuje svoj argument u svom djelu ''Political Philosophy from Plato to Mao'' ({{bs|politička filozofija od Platona do Maa}}) u kojem govori da je [[Kur'an]] igrao ulogu u ovjekovječenju društvenih kodeksa iz ranog 7. stoljeća uprkos promjenama sekularnog društva.<ref>Political Philosophy from Plato to Mao, Cohen, M, drugo izdanje iz 2008. godine</ref> === Opasnosti religije === {{Također pogledajte|Kritike religije}} Pojedini istaknuti ateisti—u novije vrijeme [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]], [[Sam Harris]] i [[Richard Dawkins]] sljedivši slične mislioce poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]], [[Robert G. Ingersoll|Roberta G. Ingersolla]], [[Voltaire]]a i književnika [[José Saramago|Joséa Saramaga]]—kritikovali su religije, navodivši razne štetne aspekte religijskih praksi i doktrina.<ref>{{harvnb|Harris|2005}}, {{harvnb|Harris|2006}}, {{harvnb|Dawkins|2006}}, {{harvnb|Hitchens|2007}}, {{harvnb|Russell|1957}}</ref> [[Datoteka:Karl Marx.jpg|mini|upright|[[Karl Marx]]]] [[Njemci|Njemački]] politički teoretičar i sociolog iz 19. stoljeća [[Karl Marx]] kritikuje religiju kao "izdah potlačenog bića, srcem svijeta bez srca i dušom bezdušnog svijeta. To je opijum ljudi." Nastavlja "Uklanjanje [[Religija|religije]] kao iluzije sreće je zapravo želja ljudi za istinitu sreću. Da ih zamolio da odbace svoje iluzije o svom stanju bi značilo da ih moramo zamoliti da odbace stanje koje zahtjeva iluziju. Kritika religije je, upravo zato, u embironu, kritika vala suza u kojima je religija oreol.<ref>Marx, K. 1976. Introduction to A Contribution to the Critique of Hegel's Philosophy of Right. Collected Works, v. 3. New York.</ref> [[Lenjin]] je rekao da je "svaka religijska ideja i svaka ideja Boga "neizrječivo podla ... u najgorem pogledu, 'zaraza' najodvratnije vrste. Milioni grijehova, prljavih dijela, nasilja i fizičkih zaraza ... opet su manje opasniji od suptilne, duhovne ideje [[Bog]]a odjevene u najpametnije ideološke kostime ..."<ref name="MartinAmis">Martin Amis; Koba the Dread; Vintage Books; London; 2003; {{ISBN|978-0-09-943802-1}}; str.&nbsp;30–31</ref> [[Sam Harris]] kritikuje oslanjanje zapadnih religija na božanstveni autoritet kao kreditiranje autoritarnosti i dogmatizma. Postoji korelacija između religijskog fundamentalizma i spoljašnjih religija (u kojima se religija upražnjava kako bi se dobili skriveni interesi)<ref name=Moreira-almeida2006>{{cite journal |doi=10.1590/S1516-44462006005000006 |last1=Moreira-almeida |first1=A. |last2=Neto |first2=F. |last3=Koenig |first3=H. G. |year=2006 |title=Religiousness and mental health: a review |journal=Revista Brasileira de Psiquiatria |volume=28 |pages=242–250 |pmid=16924349 |issue=3 |ref=harv}} </ref> i autoritarnosti, dogmatizma i predrasuda.<ref>Vidjeti na primjer: {{cite journal | last1=Kahoe |first1= R.D.|date=1. 6. 1977 |title=Intrinsic Religion and Authoritarianism: A Differentiated Relationship| url=https://archive.org/details/sim_journal-for-the-scientific-study-of-religion_1977-06_16_2/page/179 |journal=Journal for the Scientific Study of Religion|volume=16|issue=2 |pages= 179–182 |jstor=1385749 | doi=10.2307/1385749 | ref=harv}} Također pogledajte: {{cite journal | last1=Altemeyer |first1= Bob |first2= Bruce|last2= Hunsberger |year=1992 |title=Authoritarianism, Religious Fundamentalism, Quest, and Prejudice| journal = International Journal for the Psychology of Religion| volume=2|issue=2| pages= 113–133 | doi = 10.1207/s15327582ijpr0202_5 | ref=harv}} </ref> Ovi argumenti—zajedno sa historijskim događajima koji se koriste za demonstraciju opasnosti religije poput [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]], [[Inkvizicija|inkvizicije]], suđenja vještica i terorističkih napada—koriste se kao odgovor na tvrdnje da je vjerovanje u religiji ima blagotvorne efekte.<ref>{{cite web |last=Harris |first=Sam |authorlink=Sam Harris |title=An Atheist Manifesto |url=http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto | access-date=6. 4. 2015 |publisher=[[Truthdig]] |year=2005 |quote=In a world riven by ignorance, only the atheist refuses to deny the obvious: Religious faith promotes human violence to an astonishing degree.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110516191405/http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto| archive-date=16. 5. 2011}} </ref> Vjernici pružaju protuargumente koji tvrde da režimi koji su koristili ateizam, poput [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]], također doprinose masovnim ubistvima.<ref name="John S. Feinberg, Paul D. Feinberg">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=Nl-f5SKq9mgC&pg=PA697 |last1=Feinberg |first1=John S. |last2=Feinberg |first2=Paul D. |title =Ethics for a Brave New World|publisher =[[Greg Koukl|Stand To Reason]]|quote=Over a half century ago, while I was still a child, I recall hearing a number of old people offer the following explanation for the great disasters that had befallen Russia: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.' Since then I have spent well-nigh 50 years working on the history of our revolution; in the process I have read hundreds of books, collected hundreds of personal testimonies, and have already contributed eight volumes of my own toward the effort of clearing away the rubble left by that upheaval. But if I were asked today to formulate as concisely as possible the main cause of the ruinous revolution that swallowed up some 60 million of our people, I could not put it more accurately than to repeat: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.'|access-date=4. 6. 2015|isbn = 978-1-58134-712-8|date=4. 11. 2010}} </ref><ref name="Totalitarianism and Atheism">{{cite web |url=http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |title=Answering Atheist's Arguments |publisher=Catholic Education Resource Center |last=D'Souza |first=Dinesh |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=14. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014184253/http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |url-status=dead }}</ref> Kao odgovor na ovu tvrdnju, ateisti poput Sama Harrisa i Richarda Dawkinsa govore da užasne prizore koje je počinio [[Josif Staljin|Staljin]] nije proizveo ateizam već dogmatički [[marksizam]] i da, mada je tačno da su [[Staljin]] i [[Mao Zedong|Mao]] bili ateisti, svoja djela nisu učinili u ime ateizma.{{sfn|Dawkins|2006|p=291}}<ref>[http://www.edge.org/3rd_culture/harris06/harris06_index.html 10 myths and 10 truths about Atheism] Sam Harris</ref> == Etimologija == [[Datoteka:Ephesians 2,12 - Greek atheos.jpg|mini|lijevo|Prikazana je grčka riječ αθεοι (''atheoi''), baš kako se pojavljuje na [[Poslanica Efežanima|Poslanici Efežanima]] (u stihu [[Biblija|Biblije]] 2:12) u ranom 3. stoljeću na [[papirus]]u 46. Najčešće se prevodi kao "[oni koji su] bez Boga."<ref>The word αθεοι—in any of its forms—appears nowhere else in the Septuagint or the New Testament. {{cite book |last=Robertson |first=A.T. |title=Word Pictures in the New Testament |origyear=1932 |year=1960 |publisher=Broadman Press |chapter=Ephesians: Chapter 2 |chapterurl=http://www.ccel.org/r/robertson_at/wordpictures/htm/EPH2.RWP.html |quote=Old Greek word, not in LXX, only here in N.T. Atheists in the original sense of being without God and also in the sense of hostility to God from failure to worship him. See Paul's words in Ro 1:18–32. | access-date=8. 6. 2015}} </ref>]] U ranom [[Starogrčki jezik|starogrčkom]], pridjev ''atheos'' (ἄθεος, od prefiksa ἀ- + θεός "Bog") značio je "bezbožan". Prvobitno se koristio kao termin osude te je značio "grešan" ili "sraman" odnosno, označavao je nekoga bez poštovanja. U 5. stoljeću prije n. e, riječ se počela koristiti za aktivno stanje bezbožništva u smislu "ukidanja odnosa sa bogovima" ili "odbijanje bogova". Nakon toga se pojavio termin ἀσεβής (''asebēs'') koji je označao osobe koje su bez poštovanja odbijale bogove ili nepoštovale lokalne bogove, čak i ako su vjerovali u druge bogove. Moderne verzije klasičnih tekstova ponekad prevode ''átheos'' kao "ateistički". Kao apstraktna imenica, postojala je također i ἀθεότης (''atheotēs'') ili "ateizam". [[Ciceron]] je transkribovao grčku riječ u [[Latinski jezik|latinsku]] ''átheos''. Termin se počeo često koristiti u debatama između ranijih [[Kršćani|kršćana]] i [[heleni]]sta te su je obe strane koristile u pogrdnom smislu.<ref name=drachmann>{{cite book |last=Drachmann |first=A. B. |title=Atheism in Pagan Antiquity |url=http://books.google.com/?id=cguq-yNii_QC&dq=Atheism+in+Pagan+Antiquity&printsec=frontcover&q= |publisher=Chicago: Ares Publishers |year=1977 |origyear=1922 |isbn=0-89005-201-8 |quote=Atheism and atheist are words formed from Greek roots and with Greek derivative endings. Nevertheless they are not Greek; their formation is not consonant with Greek usage. In Greek they said ''átheos'' and ''atheotēs''; to these the English words ungodly and ungodliness correspond rather closely. In exactly the same way as ungodly, ''átheos'' was used as an expression of severe censure and moral condemnation; this use is an old one, and the oldest that can be traced. Not till later do we find it employed to denote a certain philosophical creed.}} </ref> Termin ''ateist'' (od [[Francuski jezik|francuskog]] ''athée'') u smislu "onaj koji ... odbacije postojanje Boga ili bogova"<ref>{{cite web |url=http://www.thefreedictionary.com/atheist |title=atheist |publisher=American Heritage Dictionary of the English Language |year=2009 |access-date=6. 4. 2015}} </ref> predatira riječ ''atheism'' u [[Engleski jezik|engleskom]] koja je prvi put pronađena 1566.<ref>{{cite book |series=English recusant literature, 1558–1640 |volume=203 |title=A Replie to Mr Calfhills Blasphemous Answer Made Against the Treatise of the Cross |page=51 |first=John |last=Martiall |location=Louvain |year=1566 |url=http://books.google.com/books?id=20snAQAAIAAJ&q=%22to%20entre#v=snippet&q=atheist&f=false | access-date=6. 4. 2015}} </ref> i ponovo 1571.<ref>Korišten termin ''Atheistes'': {{cite book |last=Golding |first=Arthur |title=The Psalmes of David and others, with [[John Calvin|J. Calvin]]'s commentaries |year=1571 |pages=Ep. Ded. 3 |quote=The Atheistes which say..there is no God.}} Prevedeno sa latinskog na engleski. </ref> Termin ''ateist'' kao oznaka za praktično bezbožništvo najranije se počela koristiti u tom smislu 1577.<ref>{{cite book |last=Hanmer |first=Meredith |title=The auncient ecclesiasticall histories of the first six hundred years after Christ, written by Eusebius, Socrates, and Evagrius |publisher=London |year=1577 |page=63 |oclc=55193813 |quote=The opinion which they conceaue of you, to be Atheists, or godlesse men.}} </ref> Termin ateizam je izveden od francuskog ''athéisme''<ref name=mw-online/> i pojavljuje se u engleskom jeziku od 1587.<ref name=Golding>Prikazuje se u formatu ''Athisme'': {{cite book |others=Preveli sa francuskog na engleski: [[Arthur Golding]] i [[Philip Sidney]] i objavili u Londonu, 1587. godine |first=Philippe |last=de Mornay |title=A Woorke Concerning the Trewnesse of the Christian Religion: Against Atheists, Epicures, Paynims, Iewes, Mahumetists, and other infidels | year=1581 | trans-title=De la vérite de la religion chréstienne (1581, Paris) |quote=Athisme, that is to say, vtter godlesnes.}} </ref> Ranije dijelo iz 1534. koristilo je termin ''atheonism''.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=gW-gAAAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=vergil+english+history#v=onepage&q=Godd%20would%20not&f=false |year=c. 1534 |first=Polydore |last=Vergil |title=English history |quote=Godd would not longe suffer this impietie, or rather atheonisme. | access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref> ''Oxford engleski rječnik'' također prikazuje raniju formaciju ''atheonism'', koja se prvi put upotrebljava 1534. godine. Kasnije, a današnje zastarjele riječi ''athean'' i ''atheal'' su datirale sve do 1611. i 1612. godine. {{cite book |title=The Oxford English Dictionary |edition=Second |year=1989 |publisher=Oxford University Press, SAD |isbn=0-19-861186-2 |author=prep. by J. A. Simpson&nbsp;...}} </ref> Slične riječi su se pojavile kasnije: deist 1621,<ref name=1621Deist> {{Cite book |last=Burton |first=Robert |work=[[The Anatomy of Melancholy]] |year=1621 |at=Part III, section IV. II. i |quote=Cousin-germans to these men are many of our great Philosophers and Deists |url=http://books.google.com/?id=cPgveWnCdRcC&printsec=frontcover&dq=anatomy+of+melancholy#v=onepage&q=deists&f=false |title=deist | access-date=4. 6. 2015 |ref=harv}} </ref> teist 1662,<ref> {{cite book |last=Martin |first=Edward |title=His opinion concerning the difference between the Church of England and Geneva [etc.] |publisher=London |year=1662 |chapter=Five Letters |page=45 |quote=To have said my office..twice a day..among Rebels, Theists, Atheists, Philologers, Wits, Masters of Reason, Puritanes [etc.].}} </ref> [[deizam]] 1675.<ref name=1675Deism>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=CFBGAAAAYAAJ&pg=PT255&dq=deism#v=onepage&q=deism&f=false |title=An universal etymological English dictionary |first=Nathan |last=Bailey |year=1675 | access-date=4. 6. 2015}} </ref> i [[teizam]] 1678.<ref>"Secondly, that nothing out of nothing, in the sense of the atheistic objectors, viz. that nothing, which once was not, could by any power whatsoever be brought into being, is absolutely false; and that, if it were true, it would make no more against theism than it does against atheism&nbsp;..." Cudworth, Ralph. The true intellectual system of the universe. 1678. Poglavlje V Odjeljak II str.73 </ref> "Deist" i "deizam" su, u to vrijeme, već nosili moderno značenje riječi. Termin ''teizam'' se pojavio da bi se suprostavio sa riječju ''deizam''. [[Karen Armstrong]] piše da "za vrijeme šesnaestog i sedamnaestog stoljeća, riječ 'ateist' i dalje se isključivo odnosila na polemike ... Termin 'ateist' je bila uvreda. Niko nije ni pomišljao da se ''sam'' izjasni kao ateista." ''Ateizam'' se prvi put koristi za opis vlastitog javno priznatog nevjerovanja u Boga pri kraju 18. stoljeća u [[Evropa|Evropi]]. Pogotovo se koristio za opis nevjerovanja u Boga [[Abrahamske religije|Abrahamaskih religija]].<ref name="adevism">Djelimično zbog svoje široke upotrebe u monoteističkom zapadnom svijetu, ''ateizam'' se uobičajeno koristi za opisavanje "nevjerovanja u Boga", umjesto "nevjerovanja u božanstva." Čista razlika između dvije definicije se rijetko kada prikazuje u modernim zapisima mada su se ranija korištenja termina ''ateizam'' odnosila na nevjerovanje u samo jednog boga, a ne u politeistička božanstva. Baš se zbog ovog, u 19. vijeku počeo koristiti zastarjeli termin ''adevizma'' kako bi se opisao nedostatak vjerovanja u politeistička božanstva.</ref> Globalizacija je, za vrijeme 20. stoljeća, prirodala proširenju termina da znači "nevjerovanje u sva božanstva" mada je i dalje česta pojava u zapadnom svijetu da se riječ ateizma jednostavno samo odnosi na "nevjerovanje u Boga."{{sfn|Martin|2006}} == Historija == Iako se pojava termina ateizam prvi put javlja u [[Francuska|Francuskoj]] u 16. stoljeću,<ref name=mw-online>{{citation | url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/atheism | title=Merriam-Webster Online:Atheism | quote=First Known Use: 1546 | access-date=8. 6. 2015}}</ref><ref name=Golding/> ideje koje bi se danas prepoznale kao ateističke su zapisane sve iz [[Vedski period|vedskog perioda]] i [[Antika|antike]]. === Rane indijske religije === {{Glavni|Ateizam u hinduizmu}} Ateističke ideje su pronađene u ranim [[Indija|indijskim]] školama i postojale su za vrijeme [[Vedizam|vedizma]].<ref>{{Cite book | last = Pandian| title = India, that is, sidd| publisher = Allied Publishers| year = 1996| page = 64| url = http://books.google.com/?id=B90uj14NHjMC&pg=PA64| isbn = 978-81-7023-561-3| access-date=8. 6. 2015}} </ref> Od šest pravovjernih škola indijske [[Filozofija|filozofije]], najstarija škola Samkhya ne prihvata Boga, te ranija Mimamsa također nije prihvaćala ideje o Bogu.<ref>{{Cite book | last = Dasgupta| first = Surendranath| title = A history of Indian philosophy, Volume 1| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1992| page = 258| url = http://books.google.com/?id=PoaMFmS1_lEC&pg=PA258| isbn = 978-81-208-0412-8| access-date=8. 6. 2015}} </ref> Najizričitja ateistička filozofska škola Indije u 6. stoljeću prije n. e. je bila izričito materijalistička i anti-teistička Cārvāka škola (koja se još naziva ''Nastika'' ili ''Lokaiata''). Slična je grčkoj [[Kirenska škola|kirenskoj školi]]. Ova grana indijske filozofije se klasificira kao heterodoksna zbog svog odbijanja autoriteta [[Vede]] i upravo zato ne se smatra dio šest pravovjernih škola hinduizma, ali ju je važno spomenuti kao dokaz materijalističkog pokreta unutar hinduizma.<ref>Sarvepalli Radhakrishnan and Charles A. Moore. ''A Sourcebook in Indian Philosophy''. (Princeton University Press: 1957, Twelfth Princeton Paperback printing 1989) str. 227–249. {{ISBN|0-691-01958-4}}. </ref> Chatterjee i Datta objašnjavaju kako je naše razumijevanje Cārvākvske filozofije fragmentovano i uglavnom se osniva na kritici ideja drugih škola, te da nije bila tradicija življenja: <blockquote>"Iako je materijalizam u određenoj formi uvijek bio prisutan u Indiji, i reference za njegovo prisustvo se mogu pronaći u [[Vede|Vedama]], budističkoj literaturi, epovima kao i u kasnijim filozofskim djelima, ne pronalazimo nikakav sistematski rad na materijalizmu niti bilo kakvu drugu organiziranu školu pratioca kao što ih posjeduju druge filozofske škole. Međutim, gotovo svako djelo ostalih škola dotiče se materijalističkih stavova u smislu njihovog opovrgavanja. Naše znanje indijskog materijalizma se prvenstveno oslanja na ova djela."<ref>Satischandra Chatterjee and Dhirendramohan Datta. ''An Introduction to Indian Philosophy''. Eighth Reprint Edition. (University of Calcutta: 1984). str. 55. </ref></blockquote> Ostale indijske filozofije koje se uopćeno smatraju ateističkim su klasična [[Samkhya]] i [[Mīmāṃsā]]. Odbijanje ličnog boga kao stvoritelja u Indiji se također može pronaći u [[džainizam|džainizmu]] i [[Budizam|budizmu]].<ref name="Joshi">{{cite journal |last=Joshi |first=L.R. |year=1966 |title=A New Interpretation of Indian Atheism |journal=Philosophy East and West |volume=16 |issue=3/4 |pages=189–206|doi=10.2307/1397540 |ref=harv |jstor=1397540}} </ref> ===Antika=== [[Datoteka:Socrates Louvre.jpg|mini|upright|U [[Platon]]ovom djelu ''[[Odbrana Sokratova]]'', Melet optužuje [[Sokrat]]a (na slici) za bezbožništvo.]] Korijeni zapadnog ateizma se javljaju u pre-[[Sokrat]]ovoj grčkoj filozofiji, mada se nisu pojavili na šire vidjelo sve do poznog [[Prosvjetiteljstvo|Prosvjetiteljstva]].<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=73–74}}. "Atheism had its origins in Ancient Greece but did not emerge as an overt and avowed belief system until late in the Enlightenment." </ref> Grčki filozof Diagora iz 5. stoljeća prije n. e. poznat je kao "prvi ateist"<ref>[[Friedrich Solmsen|Solmsen, Friedrich]] (1942). ''[http://books.google.com/books?vid=0blEqYn0npw5h4r_qPHc_fk&id=rLASAAAAIAAJ&pgis=1 Plato's Theology]''. Cornell University Press. str. 25. </ref> i citiran je u raznim djelima, poput u [[Ciceron]]ovom djelu De Natura Deorum ({{bs|O prirodi bogova}}).<ref name="CIC">''...&nbsp;nullos esse omnino Diagoras et Theodorus Cyrenaicus&nbsp;...'' Cicero, Marcus Tullius: ''De natura deorum.'' Comments and English text by Richard D. McKirahan. Thomas Library, Bryn Mawr College, 1997, str 3. {{ISBN|0-929524-89-6}} </ref> Anatomisti poput [[Demokrit]]a pokušali su objasniti svijet u čisto materijalističkom pogledu bez ikakvog nadovezivanja na duhovni ili mistični svijet. Kritija je imao smatrao da je religija ljudska tvorevina napravljena samo kako bi preplašila ljude da slijede moralni kodeks,<ref name=eb2007-study-of-religion/> te [[Prodiko]] također iznosi jasne ateističke poglede u svojim djelima. [[Filodem]] govori da je Prodiko vjerovao da su "bogovi popularnog mišljenja ne postoje, niti znaju išta više od primitivnog čovjeka, plodove zemlje ili doslovno bilo šta drugo što je dovelo do postojanja čovjeka." [[Protagora]] je ponekad pokazivao i jasne agnostičke poglede umjesto ateistički govoreći da "Što se tiče bogova, ne mogu ih okriti, bilo da li postoje ili ne ili u kakvom su obliku; postoji mnogo prepreka znanju, nejasnoća predmeta i sama kratkotrajnost ljudskog života."<ref>{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=12–13}}</ref> Grčki filozofi iz 3. stoljeća prije n. e. [[Teodor Bezbožnik]]<ref name=CIC/><ref>Diogenes Laërtius, The Lives and Opinions of Eminent Philosophers, ii </ref> i [[Straton]]<ref>Cicero, ''Lucullus'', 121. in Reale, G, ''A History of Ancient Philosophy''. SUNY Press. (1985). </ref> također nisu vjerovali u bogove. [[Sokrat]] ([[Circa|c]]. 470–399 prije n. e.) nadovezivao se na [[Atina|Atinski]] javni način razmišljanja u vidu pre-Sokratske filozofije prema naturalističkom ispitivanju i odbacivanju božanskih objašnjenja za razna dešavanja. Njegova misao je bila pogrešno protumačena u [[Aristofan]]ovom djelu ''Oblaci''. Kasnije mu je suđeno, te je pogubljen na osnovu bezbožnosti i korupcije mladih. Na svom suđenju, Sokrat izričito odbacije da je bio ateist i savremena literatura nema razloga da sumnja u ovu tvrdnju.<ref>{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=14–19}}</ref><ref> {{cite book |first1=Thomas C. |last1=Brickhouse |last2=Smith |first2=Nicholas D. |title=Routledge Philosophy Guidebook to Plato and the Trial of Socrates |url=https://archive.org/details/routledgephiloso0000bric |year=2004 |publisher=Routledge |isbn=0-415-15681-5 |page=[https://archive.org/details/routledgephiloso0000bric/page/112 112]}} In particular, he argues that the claim he is a complete atheist contradicts the other part of the indictment, that he introduced "new divinities".</ref> [[Euhemer]] (c. 300 prije n. e.) objavio je svoj pogled na bogove koji je glasio da su bogovi samo jedini obožavani vladari, osvajači i osnivači prošlosti i da njihovi kultovi i religije samo nastavljaju put nestalih kraljevstva i ranijih političkih struktura.<ref>Fragmenti Euhemerovih djela u Latinskim prevodima su sačuvani u patrističkim spisama (npr. Lactantius i Eusebius Caesarea), koji se osnivaju na ranije fragmente u Didorusu 5,41–46 & 6.1. Svjedočenja, pogotovo u pogledu polemtičkog kriticizma, se mogu naći u Callimachusu, ''Himna Zeusu'' 8.</ref> Iako izričito nije bio ateist, Euhemer je kritikovan zbog "širenja ateizma širom cijele zemlje uništavanjem bogova."<ref>[[Plutarch]], ''Moralia—Isis and Osiris'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Moralia/Isis_and_Osiris*/B.html#23 23] </ref> Još jedna važna osoba za historiju ateizma bio je [[Epikur]] (c. 300 prije n. e). Koristeći se idejama [[Demokrit]]a i [[Atomisti|atomista]], zalagao se za [[Materijalizam|materijalističku]] filozofiju u kojoj svemirom upravljaju zakoni šanse bez potrebe božanske intervencije (pogledati [[naučni determinizam]]). Iako je izjavio da božanstva postoje, smatrao je da nisu zainteresovana u ljudsko postojanje. Gol Epikurevaca bio je da dostignu mir uma i ovo su mogli da urade na jedan važan način – prikazujući strah gnjeva božanstava kao iracionalan. Epikurevci su također odbacivali postojanje života nakon smrti i potrebe plašenja božanske kazne nakon smrti.<ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/entries/epicurus/ |title=Epicurus (Stanford Encyclopedia of Philosophy) |work=Plato.stanford.edu |date= |access-date=10. 11. 2013}}</ref> Rimski filozof [[Sekst Empirik]] smatrao je da bi trebalo obustaviti presude o skoro svim vjerovanjima—ovo je vrsta [[Skepticizam|skepticizma]] koja je poznata kao [[pironizam]] ili pironski skepticizam—da ništa nije svojstveno zlo i da je mir uma (ataraksija) moguć uskraćivanjem presuda pojedinca. Njegova (relativno velika) kolekcija djela imala je značajan uticaj na kasnije filozofe.<ref name="gordonstein">Stein, Gordon (Ed.) (1980). "[http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm The History of Freethought and Atheism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930024429/http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm |date=30. 9. 2007 }}". ''An Anthology of Atheism and Rationalism''. New York: Prometheus.</ref> Značenje termina "ateist" značajno se promijenilo tokom perioda [[Antika|antike]]. Osobe koje nisu bili [[kršćani]] su označili rane kršćane kao ateiste zbog svog nevjerovanja u paganska božanstva.<ref name="cathencyc-atheism">[https://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_(1913)/Atheism Ateizam] na Katoličkoj enciklopediji iz 1913. godine.</ref> Kršćani su pogubljeni zbog odbijanja vjerovanja u Rimske bogove i vladarskog kulta tokom perioda [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Kad je kršćanstvo postala službena religija [[Rim]]a pod vladavinom [[Teodozije I Veliki|Teodizija I]] 381, [[hereza]] je postala kažnjivo djelo.<ref>Maycock, A. L. and Ronald Knox (2003). ''[http://books.google.com/books?id=DmL8CljbqDwC Inquisition from Its Establishment to the Great Schism: An Introductory Study]{{Mrtav link}}''. {{ISBN|0-7661-7290-2}}</ref> ===Rani srednji vijek do renesanse=== [[Islamski svijet]] je prošao kroz period [[Zlatno doba islama|zlatnog doba]] tokom [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. Otvoreni racionalisti i ateisti su se počeli javljati u arapskim i perzijskim zemljama nakon povezanih napredaka u nauci i filozofiji. Neki od važniji ateista i racionalista bili su [[Muhammad al Warraq]] (u 7. stoljeću), [[Ibn al-Rawandi]] (827–911), [[Al-Razi]] (854–925) i [[Al-Maʿarri]] (973–1058). Al-Ma'arri je zapisivao, kao i učio, da je religija sama po sebi "bajka koju su izmislili drevni ljudi"<ref name="Nicholson318">Reynold Alleyne Nicholson, 1962, ''A Literary History of the Arabs'', str. 318. Routledge</ref> i da postoje "dvije vrste ljudi: oni sa mozgom i bez religije i oni sa religijom a bez mozga."<ref>[http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html Freethought Traditions in the Islamic World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214102422/http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html |date=14. 2. 2012 }} by Fred Whitehead; also quoted in Cyril Glasse, (2001), ''The New Encyclopedia of Islam'', str. 278. Rowman Altamira.</ref> Iako su bili značajni pisci, nijedno njihovo djelo se ne može naći u modernim vremenima. Muslimanski branitelji su osobe od kojih dolazi većina sačuvanih citata i isječaka, pošto su ih pokušavali osporavati.<ref>''Al-Zandaqa Wal Zanadiqa'', by Mohammad Abd-El Hamid Al-Hamad, first edition 1999, Dar Al-Taliaa Al-Jadida, Syria (Arabic)</ref> Razni drugi učenjaci [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba]] su se nadovezivali racionalom mišlju i ateizmom, mada gledajući na današnje poglede prema ovom predmetu od strane islamskog svijeta i oskudan broj dokaza iz tog doba, tema zna biti sporna u današnje vrijeme. Usvojenje ateističkih pogleda u [[Evropa|Evropi]] bilo je znatno rijetko tokom ranog srednjeg kao i samog srednjeg vijeka (pogledati [[Drevna inkvizicija]]). [[Metafizika]] i [[teologija]] bila su dva interesa koja su se djelimično odnosila na religiju.<ref name="Zdybicka 2005 4">{{harvnb|Zdybicka|2005|p=4}}</ref> Međutim, bilo je pokreta unutar ovog perioda koji su doprinijeli heretičkim shvatanjima kršćanskog boga kao što su bili drugačiji pogledi na prirodu, transedentnost i mogućnost spoznaje kao i samog božijeg znanja. Osobe i grupe poput [[Ivan Skot Eurigena|Ivana Skota Eurigena]], [[David Dinant|Davida Dinanta]], [[Almarico Bene|Almarica Bene]] i [[Bratstvo slobodnog duha|Bratstva slobodnog duha]] zadržavali su kršćanske tačke gledišta s [[Panteizam|panteističkim]] tendencijama. Nikola Kuzanski se držao forme fideizma koju je nazivao ''docta ignorantia'' ("naučeno neznanje") tvrdeći da je Bog iznad ljudskog razvrstavanja, tako da je naše znanje o njemu ograničeno samo na pretpostavke. [[William Ockham]] je inspirirao protumetafizičke tendencije svojim nominalističkim ograničenjima ljudskog znanja o pojedinim objektima te je navodio da ljudski intelekt ne može razumiti božansku suštinu. Ovaj pogled su proširili Ockhamovi sljedbenici poput [[Jovan Mirecourt|Jovana Mirecourta]] i [[Nicola Autrecourt|Nicole Autrecourta]]. Posljedična podjela između vjere i razuma kasnije je utjecala na radikalne i reformističke teologe poput [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]], [[Jan Hus|Jana Husa]] i [[Martin Luther|Martina Luthera]].<ref name="Zdybicka 2005 4"/> [[Renesansa]] je znatno puno toga uradila kako bi proširila obim slobodne misli i skeptičkog ispitivanja. Osobe poput [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] počele su se baviti eksperimentima kako bi dobili razna objašnjenja i odbijati argumente osnovane na religijskom autoritetu. Drugi kritičari religije i crkve ovog doba bili su [[Niccolò Machiavelli]], [[Bonaventure des Périers]], [[Michel de Montaigne]] i [[François Rabelais]].<ref name="gordonstein"/> ===Rano moderno doba=== Historičar [[Geoffrey Blainey]] piše da je [[Reformacija]] otvorila put mnogim ateistima da napadaju autoritet katoličke crkve koja je zauvrat "tiho inspirirala druge smislioce da napadaju autoritet novih [[Protestantizam|protestantskih]] crkava."<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 388</ref> [[Deizam]] je dobio influentnost u [[Francuska|Francuskoj]], [[Prusija|Prusiji]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Filozoj [[Baruch Spinoza]] je "najvjerovatnije bio prvi poznati 'polu-ateist' koji se tako nazvao u kršćanskom svijetu modernog doba", prema Blaineyu. Spinoza je vjerovao da zakoni prirode objašnjavaju radnje svemira. Godine [[1661]]. objavio je svoje djelo ''Rasprava o Bogu, čovjeku i o čovjekovoj sreći''.<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 343</ref> [[Kritika kršćanstva]] je postajala sve češća tokom 17. i 18. stoljeća, pogotovo u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Prema savremenim izvorima, smatra se da je tamo postojala nelagodnost prema religiji. Neki protestantski mislioci poput [[Thomas Hobbes|Thomasa Hobbesa]] predlažu materijalističku filozofiju i skepticizam prema nadprirodnim događajima, dok je Spinoza odbacivao božansku pomisao, te ju je zamijenio panentističkim naturalizmom. Pred kraj 17. stoljeća, intelektualci poput [[John Toland|Johna Tolanda]] počeli su javno prikazivati deizam, te je John ujedno prvi koristio termin "panteist".<ref>{{cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=pantheism |title=Online Etymology Dictionary |access-date=8. 6. 2015}}</ref> Prvi eksplicitni ateist bio je njemački religijski kritičar [[Matthias Knutzen]], prema svojim djelima iz [[1674]].<ref>Winfried Schröder u djelu Matthias Knutzen: Schriften und Materialien (2010), str. 8. Također vidjeti Rececca Moore, ''The Heritage of Western Humanism, Scepticism and Freethought'' (2011), naziva Knutzena izvorno "the first open advocate of a modern atheist perspective" [http://reason.sdsu.edu/germany.html online here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330182416/http://reason.sdsu.edu/germany.html |date=30. 3. 2012 }}</ref> Nasljedila su ga još dva eksplicitna ateistička pisca: poljski filozof [[Kazimierz Łyszczyński]] i francuski sveštenik [[Jean Meslier]] 1720-ih.<ref>{{cite web |url=http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |title=Michel Onfray on Jean Meslier |publisher=William Paterson University |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112154508/http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |archive-date=12. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Drugi mislioci otvorenih ateističkih pogleda su se počeli javljati tokom 18. stoljeća poput [[Baron d'Holbach]]a, [[Jacques-André Naigeon|Jacquesa-Andréa Naigeona]] kao i drugi francuski materijalisti.<ref name=Holbach-SoN>{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=The System of Nature |url=http://fulltextarchive.com/page/The-System-of-Nature-Vol-21/ |access-date=8. 6. 2015 |year=1770 |volume=2}}</ref> [[John Locke]] je suprotno ovome, mada je bio pristalica tolerancije, naglasio vlastima da ne toleriraju ateizam, vjerujući da će odbacivanje Božijeg postojanja dovesti do podrivanja društvenog poretka i da će dovesti do haosa.<ref>[[Jeremy Waldron]]; ''God, Locke, and Equality: Christian Foundations in Locke's Political Thought''; Cambridge, UK; 2002; str. 217</ref> Filozof [[David Hume]] razvio je skeptičku [[Epistemologija|epistemologiju]] koja se osnivala na empirizmu i filozofiji [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] koja je strogo preispitivala čak i samu pomisao mogućnosti metafizičkog znanja. Oba filozofa su podrivala metafizičku osnovu naturalističke teologije i kritikovala klasične argumente postojanja Boga. [[Datoteka:Ludwig Andreas Feuerbach.jpg|mini|lijevo|upright|[[Ludwig Andreas Feuerbach|Ludwig Feuerbachovo]] djelo ''[[Temelj kršćanstva]]'' (iz 1841) značajno će značajno utjecati na filozofe poput [[Friedrich Engels|Engelsa]], [[Karl Marx|Marxa]], [[David Strauss|Straussa]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]] i [[Max Stirner|Stirnera]]. Smatrao je da je Bog ljudska tvorevina i da su religiozne aktivnosti način ispunjenja želja. Zbog ovoga se smatra osnivačem moderne [[Antropologija religija|antropologije religije]].]] Blainey također navodi da, iako je [[Voltaire]] opširno bio smatran kao jak prinosnik ateističkog mišljenja tokom [[Revolucija|Revolucije]], također je smatrao da će plašenje Boga dovesti do daljnjeg rasula te je rekao da "Ako Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti."<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str.&nbsp;390–391</ref> U svom djelu iz 1790. 'Reflections on the Revolution in France' ({{bs|Pogled na Revoluciju u Francuskoj}}), [[Edmund Burke]] osuđuje ateizam pisajući o "književnoj spleci" koja je "prije nekoliko godina osnovala redovan plan za uništenje kršćanske religije. Ovo su pokušali sprovesti sa značajnom revnošću koja se dosada samo pokazala kod propagatora nekog sistema pobožnosti ... Ovi ateistički očevi također imaju vlastitu netrpeljivost ..." Međutim, Burke također navodi "čovjek je po svom ustavu religijska životinja" i da je "ateizam ne samo protiv našeg razuma, već naših instikta; i da ... ne može dugo trajati."<ref>[http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ Reflections on the Revolution in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033011/http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ |date=3. 12. 2013 }}; (1790) by [[Edmund Burke]]</ref> [[Baron d'Holbach]] je bio značajna osoba tokom [[Prosvjetiteljstvo u Francuskoj|Prosvjetiteljstva u Francuskoj]] te je najpoznatiji po svom ateizmu i svojim mnogim djelima protiv religije, te je najpoznatije od njih ''Sistem prirode'' iz [[1770]], mada se tu nalazi i ''Otkrivanje kršćanstva''. Jedan od ciljeva [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] bila je rekonstrukcija i podređenost svećenstva u odnosu na državu kroz Civilni ustav svećenika. Pokušaj ustanovljenja ovog ustava doveo je do nasilja protiv svećenika i protjerivanja mnogih svećenika iz Francuske, što je sveukupno trajalo do [[Termidorska reakcije|Termidorske reakcije]]. Radikalni [[Jakobinci]] su preuzeli vlast 1793, što je dovelo do [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]]. Jakobinci su bili deisti i uveli su [[Kult vrhovnog bića]] kao novu državnu religiju Francuske. Neki ateisti poput [[Jacques Hébert|Jacquesa Héberta]] planirali su osnivanje [[Kulta razuma]], koji je trebao biti oblik ateističke pseudoreligije sa oličavajućim bezbožničkim razumom. Doba [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] je dodatno institucionalizovala [[sekularizam]] Francuskog društva i izvela revoluciju u sjevernoj Italije u nadi da će dobiti povodljive republike. Ateizam se istaknuo pod uticajem racionalističkih i slobodarskih filozofa u drugoj polovini 19. stoljeća. Mnogi [[Nijemci|njemački]] filozofi ovog razdoblja su odbacivali postojanje božanstava te su bili kritičari religije poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]], [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]], [[Max Stirner|Maxa Stirnera]], [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=BKz2FcDrFy0C&pg=PA1 |title=Subjectivity and Irreligion: Atheism and Agnosticism in Kant, Schopenhauer, and Nietzsche |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |last=Ray |first=Matthew Alun |year=2003 |isbn=978-0-7546-3456-0 | access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[G. J. Holyoake]] je bio posljednja osoba ([[1842]]) koja je zarobljena zbog svojih ateističkih vjerovanja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref>{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}} Bilješke prikazuju da je možda i prva osoba koja je zarobljena na osnovu ove optužbe.</ref> [[Stephen Law]] navodi da je Holyoake "bio prva osoba koja je upotrijebila termin '[[sekularizam]]'".<ref>{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}}</ref> ===1900–danas=== {{Glavni|Marksizam i religija}} Ateizam, pogotovo u obliku praktičnog ateizma, je uznapredovao u mnogim društvima u [[20. vijek|20. stoljeću]]. Ateistička misao počela se priznavati u dugim, širim filozofijama poput [[Ekzistencionalizam|ekzistencionalizma]], [[Objektivizam|objektivizma]], [[Sekularni humanizam|sekularnog humanizma]], [[Nihilizam|nihilizma]], [[Anarhizam|anahrizma]], [[Logički pozitivizam|logičkog pozitivizma]], [[Marksizam|Marksizma]], [[Feminizam|feminizma]]<ref name=feminism>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA233&lpg=PA233&dq=%22Feminism+and+Atheism%22&q=%22Feminism%20and%20Atheism%22 |last=Overall |first=Christine |chapter=Feminism and Atheism |year=2006 |access-date=8. 6. 2015 |title=The Cambridge Companion to Atheism |isbn=978-1-139-82739-3}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=233–246}} </ref> i u opširnom naučnom i racionalističkom pokretu. Državni ateizam se počeo pojavljivati u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i [[Azija|Aziji]] tokom ovog doba, pogotovo u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]] pod vladavinom [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], te u komunističkoj Kini pod vladavinom [[Mao Zedong|Maa Zedonga]]. Ateistička i protureligiozna politika Sovjetskog saveza sadržavala je brojne zakonodavne akte kao što je zabrana religijskih institucija u školama i pojava [[Liga militantnih ateista|Lige militantnih ateista]].<ref>[[Richard Pipes]]; ''Russia under the Bolshevik Regime''; The Harvill Press; 1994; str. 339–340</ref><ref name="Viking str.494">[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str. 494</ref> Nakon Maa, [[kineska komunistička partija]] ostaje ateistička organizacija te regulira, mada ne zabranjuje u potpunosti, prakticiranje religije u današnjoj Kini.<ref>Rowan Callick; Party Time - Who Runs China and How; Black Inc; 2013; str.112</ref><ref>{{cite web|url=http://www.china-embassy.org/eng/zt/zjxy/t36492.htm|title= White Paper—Freedom of Religious Belief in China|publisher=Embassy of the People's Republic of China in the United States of America|date=1. 10. 1997|access-date=8. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm|title=International Religious Freedom Report 2007 — China (includes Tibet, Hong Kong, and Macau)|year=2007|publisher=U.S.Department of State|access-date=8. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:Bezbozhnik u stanka 22-1929.jpg|mini|lijevo|upright|Naslovna strana [[SSSR]]-ovog časopisa lige militantnih ateista "Bezbožnik" iz [[1929]]. Prikazuje uništenje bogova [[Abrahamske religije|Abrahamskih religija]] kroz petogodišnji [[Komunizam|komunistički]] plan]] [[Geoffrey Blainey]] piše da su "najopakiji svjetski lideri [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili ateisti i sekularisti koji su bili izričito neprijateljski prema [[Judaizam|judaizmu]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvu]]."<ref>[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str.543</ref> Međutim, Richard Madsen navodi da su [[Hitler]] i [[Staljin]] oba otvarali i zatvarali crkve kao vid političke probitačnosti te da je Staljin smanjio svoje protivljenje kršćanstvu kako bi poboljšao javno prihvatanje svog režima tokom rata.<ref>{{cite book | editor-last = Smith | editor-first = S. A. | title = The Oxford Handbook of the History of Communism | publisher = Oxford University Press | year = 2014 | isbn = 9780199602056 | chapter = Religion Under Communism | last = Madsen | first = Richard | page = 588 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&lpg=PA172&pg=PA586 | url = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&printsec=frontcover}}</ref> Blackford i Schüklenk pišu da je "nesumnjivo je da je Sovjetski savez bio ateistička država i slično se može reći i za Maovu Kinu i Pol Potov fanatički režim [[Crvena Kmer|Crvene Kmeri]] u [[Kambodža|Kambodži]] 1970-ih godina. Međutim, ovo ne prikazuje da su strahote koje su počinile ove [[Totalitarizam|totalitarističke]] [[Diktatura|diktature]] to učinile kao rezultat ateističkih vjerovanja, obavljene u ime ateizma ili su primarno uzrokovane ateističkim principima u formi [[Komunizam|komunizma]]."<ref>{{cite book | last1 = Blackford | first1 = R. | last2 = Schüklenk | first2 = U. | title = 50 great myths about atheism | publisher = John Wiley & Sons | year = 2013 | isbn = 9780470674048 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&lpg=PA79&pg=PA85 | url = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&printsec=frontcover | chapter = Myth 27 Many Atrocities Have Been Committed in the Name of Atheism | page = 88}}</ref> [[Logički pozitivizam]] i [[scijentizam]] omogućili su pojavu [[Neopozitivizam|neopozitivizma]], [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]], [[Strukturalizam|strukturalizma]] i [[Naturalizam|naturalizma]]. Neopozitivizam i analitička filozofija odbaciju klasični racionalizam i [[Metafizika|metafiziku]] te uvode izričiti empirizam i epistemološki nominalizam. Zagovornici poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russela]] izričito su odbacivali vjerovanja u Boga. [[Ludwig Wittgenstein]] je, u svom ranom djelu, pokušao odvojiti metafizički i natprirodni jezik iz racionalnog govora. A. J. Ayer je navodio neprovjerljivost i beznačajnost religijskih izjava, citirajući svoje prianjanje empirijskim naukama. Srodno primijenjenom skrukturalizmu [[Lévi-Strauss|Lévija-Straussa]], religijski jezik se navodio kao izvor ljudske podsvjesti u odbacivanju svog transcedentalanog značenja. [[J. N. Findlay]] i [[J. J. C. Smart]] tvrdili su da je postojanje Boga [[Logika|logički]] nepotrebno. Naturalisti i materijalistički monisti poput [[John Dewey|Johna Deweya]] smatrali su prirodni svijet kao osnovu za sve stvari, time odbacujući postojanje Boga ili mogućnost besmrtnosti.<ref name="stanford"/><ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=16}}</ref> ===Drugi razvoji=== [[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|mini|upright|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] filozof [[Bertrand Russell]]]] Drugi lideri poput [[E. V. Ramasami Naicker]]a (Periyara), poznatog ateističkog lidera [[Indija|Indije]], borili su se protiv [[Hinduizam|hinduizma]] i brahmina zbog [[Diskriminacija|diskriminacije]] i podjele osoba u ime [[Kasta|kaste]] i religije.<ref>{{cite book |last=Michael |first=S. M. |year=1999 |chapter=Dalit Visions of a Just Society |editor=S. M. Michael (ed.) |publisher=Lynne Rienner Publishers |title=Untouchable: Dalits in Modern India |url=https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse |isbn=1-55587-697-8 |pages=[https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse/page/n46 31]–33}} </ref> Ovo je prikazano 1956. kad je dogovorio podizanje statuta hinduskog boga u skromnog predstavljanju te je dao protuteističke izjave.<ref>"He who created god was a fool, he who spreads his name is a scoundrel, and he who worships him is a barbarian." Hiorth, Finngeir (1996). "[http://iheu.org/content/atheism-south-india-2 Atheism in South India]". [[International Humanist and Ethical Union]], ''International Humanist News''. Pristupljeno 21. 11. 2013</ref> Ateist [[Vashti McCollum]] je bio tužitelj u predmetu [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] 1948. čija odluka je zaustavila religijsko obrazovanje u javnim školama u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref>{{cite web|last=Martin |first=Douglas |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9805E1DB103EF935A1575BC0A9609C8B63 |title=Vashti McCollum, 93, Plaintiff In a Landmark Religion Suit - Obituary (Obit); Biography |publisher=New York Times |date=26. 8. 2006 |access-date=8. 6. 2015}}</ref> Za [[Madalyn Murray O'Hair]] smatra se da je jedna od najuticajnih američkih ateista; izvela je predmet Murray v. Curlett Vrhovnom sudu 1963. koji je zabranio obaveznu [[Molitva|molitvu]] u javnim školama.<ref>{{Cite book|title=Religion on Trial|last=Jurinski|first=James|year=2004|publisher=AltraMira Press|location=Walnut Creek, California|isbn=0-7591-0601-0|page=48|url=http://books.google.com/?id=0Yq_z5LaCjsC&pg=PA48&lpg=PA48|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Kao odgovor na teologički pokret ''Smrt Bogu'', časopis ''Time'' je pitao "Je li Bog mrtav?",<ref>[http://content.time.com/time/covers/0,16641,19660408,00.html ''TIME Magazine'' cover] online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015. </ref> citirajući da skoro pola svih osoba na svijetu živi pod antireligioznom silom te da milioni osoba u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nemaju spoznaju o kršćanskom pogledu teologije.<ref>"[http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html Toward a Hidden God] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127023510/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html |date=27. 11. 2013 }}". ''Time Magazine'' online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015.</ref> [[Anne Nicol Gaylor]] i njena kćerka [[Annie Laurie Gaylor]] su, 1976. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, osnovale The Freedom From Religion Foundation ({{bs|Fondacija slobode od religije}}) koja se savezno proširila već 1978. Promovira razdvajanje crkve i države.<ref name="aboutCalling">{{cite news |title= The atheists' calling the Madison-based Freedom From Religion Foundation is taking its latest battle to the U.S. Supreme court. It's a milestone for the often-vilified but financially strong group, which has seen its membership grow to an all-time high |url= http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html |date=25. 2. 2010 |last= Erickson |first= Doug |newspaper= [[Wisconsin State Journal]] |access-date=8. 6. 2015 }} </ref><ref> {{cite web|url=http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html|title=The Atheists' Calling|publisher=[[Wisconsin State Journal]]|first=Doug|last=Erickson|date=25. 2. 2007|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Nakon pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], broj aktivnih antireligijskih režima drastično se smanjio. [[Timothy Shah]] sa Pew Foruma je, 2006, dao izjavu da "raste povjerenje svjetskog trenda većih religija koje su zasnovane na Bogu i pokretima na osnovi vjere kao i uticaj [[vis-à-vis]] sekularnih pokreta i ideologija."<ref>"[http://www.pewforum.org/2006/07/18/timothy-samuel-shah-explains-why-god-is-winning/ Timothy Samuel Shah Explains 'Why God is Winning']." 18. 7. 2006. The Pew Forum on Religion and Public Life. Pristupljeno 8. 6. 2015. </ref> Međutim, [[Gregory S. Paul]] i [[Phil Zuckerman]] ovo smatraju mitom te navode da je stvarna situacija više komplikovana i nijansirana.<ref>{{cite journal |last1=Paul |first1=Gregory |last2=Zuckerman |first2=Phil |title=Why the Gods Are Not Winning |journal=Edge |volume=209 |year=2007 |url=http://www.edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |ref=harv |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=13. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070513205846/http://edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |url-status=dead }}</ref> Anketa iz 2010. zaključila je da osobe koje se izjašnjavaju kao ateisti ili [[Agnosticizam|agnostici]], u prosjeku znaju više o religiji nego sljedbenici ostalih većih religija. Nevjernici su imali bolje rezultate na pitanjima o načelima religije pa sve do [[Protestantizam|protestantskih]] i [[Katoličanstvo|katoličkih]] vjera. Jedino su sljedbenici [[Mormonizam|mormonizma]] i [[Judaizam|judaizma]] imali slične rezultati kao ateisti i agnostici.<ref name="religion knowledge">{{harvnb|Landsberg|2010}}</ref> Prva konferencija pod nazivom "Žene u sekularizmu" održana je 2012. u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]].<ref>{{cite web |url=http://www.womeninsecularism.org/2012/ |title=Women in Secularism |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730235818/http://www.womeninsecularism.org/2012/ |archive-date=30. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Sekularna žena je organizirana 2012. kao nacionalna organizacija čiji su fokus nereligiozne žene.<ref>{{cite web |url=http://www.secularwoman.org/about |title=Secular Woman:About |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20131121223333/http://www.secularwoman.org/about |archive-date=21. 11. 2013 |url-status=dead }}</ref> Ateistički pokret se također sve više počeo fokusirati na borbi protiv seksizma i seksulanog uznemiravanja unutar pokreta.<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/greta/2013/08/13/a-timeline-of-the-sexual-harassment-accusations/ |title=A Timeline of the Sexual Harassment Accusations |access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[Jennifer McCreight]] (organizatorica Boobquakea) je, u augustu 2012, osnovala pokret unutar ateizma koji se naziva Ateizam Plus, ili A+ koji "pripisuje skepticizam svemu, uključujući društvenim problemima poput [[Seksizam|seksizma]], [[Rasizam|rasizma]], [[Politika|politike]], [[Siromaštvo|siromaštva]] i [[kriminal]]a."<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/atheism/ |title=Blaghag: Atheism+ |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref> {{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/how-i-unwittingly-infiltrated-the-boys-club-why-its-time-for-a-new-wave-of-atheism/ |title=How I unwittingly infiltrated the boys club, why it's time for a new wave of atheism |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref>{{cite web |url=http://atheismplus.com/faq.php |title=About Atheism+ |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130822080733/http://atheismplus.com/faq.php |archive-date=22. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prvi ateistički spomenik na imovini vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a predstavljen je u sudnici okruga Bradford u [[Florida|Floridi]] 2013. Prikazana je granitna klupa od 680 [[Kilogram|kg]] i stubna ploča na kojoj su urezani citati [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i [[Madalyn Murray O'Hair]]e.<ref>{{cite web |url=http://www.alligator.org/news/local/article_f9a8713c-e2cf-11e2-b9d8-001a4bcf887a.html |title=Alligator News |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref>{{cite web |url=http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more |title=Atheists unveil monument in Florida and promise to build 50 more |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=27. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927150810/http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more/ |url-status=dead }}</ref> == Novi ateizam == [[Datoteka:Four Horsemen.jpg|mini|right|"Četiri konjanika protiv-apokalipse" (u smjeru kazaljke na satu od gornjeg lijevog ugla): [[Richard Dawkins]], [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]] i [[Sam Harris (author)|Sam Harris]].]] {{Glavni|Novi ateizam}} Novi ateizam je ime dodijeljeno pokretu ranog [[21. vijek|21. stoljeća]] ateističkih pisaca koji su zagovarali pogled da "religija ne bi trebala biti tolerirana, već se treba uzvratiti, kritizirati i razotkriti razumnim argumentima kad god njen utjecaj raste."<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html|title=The rise of the New Atheists|publisher=CNN|first=Simon|last=Hooper|access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20100408094135/http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html| archive-date=8. 4. 2010}} </ref> Pokret se najčešće pripisuje [[Sam Harris|Samu Harrisu]], [[Daniel C. Dennett|Danielu C. Dennettu]], [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], [[Victor J. Stenger|Victoru J. Stengeru]] i [[Christopher Hitchens|Christopheru Hitchensu]].<ref>{{cite journal |title=Preview: The Four Horsemen of New Atheism reunited |first=Alice |last=Gribbin |url=http://www.newstatesman.com/blogs/the-staggers/2011/12/richard-dawkins-issue-hitchens |journal=[[New Statesman]] |date=22. 12. 2011 |access-date=8. 6. 2015}}</ref>{{sfn|Stenger|2009}} Nekoliko najprodavanijih knjiga ovih autora (objavljenih od 2004. pa do 2007) koriste se kao osnova većeg dijela rasprave o novom ateizmu.{{sfn|Stenger|2009}} Ovi ateisti se uopćeno žele odvojiti od masivnog političkog ateizma koji se javio i dobio nadmoć u određenim državama 20-og stoljeća. Razni autori, poput [[Sam Harris|Harrisa]], Denneta, [[Richard Dawkins|Dawkinsa]], Stengera i Hitchens govore da društvo treba krenuti prema ateizmu i navode primjere [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada motiviranog religijom]] na [[World Trade Center]] u [[New York]]u 11. septembra 2001, djelimično uspješne pokušaje instituta Discovery da se promijeni nastavni plan za [[Biologija|biologiju]] i druge nauke kako bi se uključile ideje [[Kreacionizam|kreacionizma]] kao i podrška ovih ideja od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a, [[George W. Bush]]a 2005.<ref name="sharedvalues">{{cite journal |url=http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |journal=Vermont Law Review |volume=33 Book 2 |author=Alan E Garfield |title=Finding Shared Values in a Diverse Society: Lessons From the Intelligent Design Controversy |publisher=Vermont Law Review |access-date=8. 6. 2015 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20131207172239/http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |archive-date=7. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Demografija == {{Glavni|Demografija ateizma}} {{Također pogledajte|Religioznost i obrazovanje}} [[Datoteka:Europe No Belief enhanced.svg|mini|Postotak osoba u [[Evropa|Evropskim državama]] koje su potvrdile izjavu "Nevjerujem da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog." [[2005]])<ref>{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |title=Social values, Science and Technology |format=PDF | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf| archive-date=30. 4. 2011}}</ref>]] Teško je tačno odrediti broj ateista u svijetu. Ispitanici raznih religijskih anketa mogu definirati "ateizam" na različite načine, praviti razlike između ateizma, [[Ireligija|ireligije]] i neteističkih religijskih ili duhovnih vjerovanja.<ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html#Nonreligious |title=Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents, Section on accuracy of non-Religious Demographic Data | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110422093857/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html| archive-date=22. 4. 2011}} </ref> [[Hinduizam|Hindu]] ateist može za sebe reći da je Hindu, mada je u isto vrijeme i ateist.<ref>{{Cite book | last = Huxley| first = Andrew| title = Religion, Law and Tradition: Comparative Studies in Religious Law | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 120 | url = http://books.google.com/books?id=YsUMTA4MebwC&pg=PA120 | isbn = 978-0-7007-1689-0 | ol = 7763963M | access-date=8. 6. 2015}}</ref> Anketa ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiae Britannicae]]'' iz 2010. objavljuje postotak nereligioznih osoba svijeta kao 9,6%, te ateista oko 2,0%, te se većina ovih ateista nalazi u [[Azija|Aziji]]. Ova brojka nije brojila sljedbenike ateističkih religija poput [[Budizam|budista]].<ref name=eb-2010>{{cite web|title=Religion: Year in Review 2010: Worldwide Adherents of All Religions|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1731588/Religion-Year-In-Review-2010/298437/Worldwide-Adherents-of-All-Religions|work=Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica Inc.|access-date=8. 6. 2015}} </ref> Godišnja promjena ateizma od 2000. pa do 2010. bila je −0.17%.<ref name=eb-2010 /> Opširna brojka procjenjuje da postoji oko 1,1 milijardi ateista i agnostika.<ref>{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=rQTdki1xyK0C&pg=PA122 | title = Secularization and the World Religions | year = 2010 | editor1-first = Hans | editor1-last = Joas | editor2-first = Klaus | editor2-last = Wiegandt | publisher = Liverpool University Press | isbn = 978-1-84631-187-1 | ol = 25285702M | page = 122 (footnote 1) | access-date=8. 6. 2015}}</ref> [[Gallup International|Gallupa]] anketa iz 2012. pod nazivom ''Global Index of Religiosity and Atheism'' ({{bs|Globalni indeks religioznosti i ateizma}}) izmjerila je postotke osoba koje se izjašnjavaju da su ili "religiozna osoba, nereligiozna osoba ili uvjeren ateist". Brojka "uvjerenih ateista" bila je 13%.<ref name="Gallup2012">{{cite web|url=http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14/|title=WIN-Gallup International "Religiosity and Atheism Index" reveals atheists are a small minority in the early years of 21st century|date=6. 8. 2012|access-date=8. 6. 2015|archive-date=25. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825005955/http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14|url-status=dead}}</ref> Prvih deset država u kojima je bilo najviše osoba koje su se izjašnjavale kao "uvjereni ateisti" bile su sljedeće (sa postocima u zagradama): [[Kina]] (47%), [[Japan]] (31%), [[Češka]] (30%), [[Francuska]] (29%), [[Južna Koreja]] (15%), [[Njemačka]] (15%), [[Holandija]] (14%), [[Austrija]] (10%), [[Island]] (10%), [[Australija]] (10%) i [[Irska]] (10%). Sljedećih deset zemalja i njihovi postoci prikazuju osobe koje su se izjasnile kao "religozne osobe": [[Gana]] (96%), [[Nigerija]] (93%), [[Armenija]] (92%), [[Fidži]] (92%), [[Makedonija]] (90%), [[Rumunija]] (89%), [[Irak]] (88%), [[Kenija]] (88%), [[Peru]] (86%) i [[Brazil]] (85%).<ref>{{cite web|title=GLOBAL INDEX OF RELIGION AND ATHEISM - Press Release|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|publisher=Gallup - Red C|ref=REDC|access-date=8. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|archive-date=16. 10. 2012|url-status=dead}}</ref> '''[[Evropa]]'''. Prema istraživanju [[Eurobarometar|Eurobarometra]] 2010, postotak osoba svake države koji se složio sa izjavom "ne vjerujete da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog" varirao je na sljedeći način (postotak osoba koje se slažu sa ovom izjavom naveden je u zagradama): [[Francuska]] (40%), [[Češka]] (37%), [[Švedska]] (34%), [[Holandija]] (30%), [[Estonija]] (29%) pa sve do najnižih postotaka u [[Poljska|Poljskoj]] (5%), [[Grčka|Grčkoj]] (4%), [[Kipar|Kipru]] (3%), [[Malta|Malti]] (2%) i [[Rumunija|Rumuniji]] (1%), dok je prosječna vrijednost za [[Evropska unija|Evropsku uniju]] bila 20%.<ref name=EU /> U još jednom [[Eurobarometar|Eurobarometrovom]] istraživanju iz 2012. o diskriminaciji u Evropskoj uniji, 16% ih se izjasnilo kao nevjernici/agnostici, dok se 7% osoba izjasnilo da su ateisti.<ref>{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |access-date=8. 6. 2015 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was "Do you consider yourself to be...?", with a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and non-believer/agnostic. Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.</ref> Prema [[Australijski zavod za statistiku|Australijskom zavodu za statistiku]], 22% [[Australijanaci|Australijanaca]] "nije religiozno" što obuhvata ateiste.<ref name="abs"> {{cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/2071.0main+features902012-2013 |title=Cultural Diversity In Australia |publisher=Australian Bureau of Statistics |year=2012 | access-date=8. 6. 2015}} </ref> Prema istraživanju [[Pew Research Center]]-a 2012, 18,2% evropljana se smatra neučlanjeno u bilo kakvu religiju (što uključuje agnostike i ateiste).<ref name="Religiously Unaffiliated">{{Cite web |url=http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |title=Religiously Unaffiliated |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=30. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730043126/http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |url-status=dead }}</ref> U istom istraživanju se navodi da ove osobe sastavljaju većinu samo u dvije evropske države: [[Češka|Češkoj]] (75%) i [[Estonija|Estoniji]] (60%).<ref name="Religiously Unaffiliated"/> Postoje još četiri države izvan [[Evropa|Evrope]] koje imaju većinski dio ateističkih stanovnika, a to su: [[Sjeverna Koreja]] (71%), [[Japan]] (57%), [[Hong Kong]] (56%) i [[Kina]] (52%).<ref name="Religiously Unaffiliated"/> U '''[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u''', javilo se povećanje od 1% pa do 5% u samostalno proglašenom ateizmu u periodu od 2005. pa do 2012. i veći pad od 13% (što je od 73% pa do 60%) kod osoba koje se izjašnjavaju kao "religiozne."<ref name="BBCViewpoints">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19262884|title=BBC News – Viewpoints: Why is faith falling in the US?|date=22. 8. 2012|work=[[BBC Online]]|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Prema izvještaju [[Pew Research Center]]-a 2015, 3,1% odraslih stanovnika [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a smatraju se ateistama, što je porast u odnosu na 2007. i vrijednost od 1,6%. Zajedno sa osobama koje nisu učlanjene u bilo kakvu religiju, ateisti čine 13,6% stanovništva.<ref>[http://www.pewforum.org/2015/05/12/americas-changing-religious-landscape/ America’s Changing Religious Landscape], Pew Research Center, 12. 5. 2015.</ref> [[Datoteka:Irreligion map.png|mini|400px|lijevo|Postotak ateista i [[Agnosticizam|agnostika]] širom svijeta.]] '''Društvena ekonomija'''. Istraživanje je prikazalo pozitivnu vezu između nivoa [[Obrazovanje|obrazovanja]] i [[Sekularizam|sekularizma]] uključujući ateizam u [[Sjeverna Amerika|Americi]].<ref name="Zuckerman"/> Prema izjavama evolucionog psihologa [[Nigel Barber|Nigela Barbera]], ateizam se javlja u mjestima gdje se osobe osjećaju ekonomski sigurne, pogotovo u socijalnim demokratijama [[Evropa|Evrope]], pošto je manje nesigurnosti o budućnosti sa brojnim socijalnim sigurnosnim mrežama i boljem zdravstvu što dovodi do većeg kvaliteta života i dužeg životnog vijeka. U usporedbi sa ovim, u slabo razvijenim zemljama, gotovo da nema ateista.<ref>Nigel Barber (2010). [http://www.psychologytoday.com/blog/the-human-beast/201005/why-atheism-will-replace-religion Why Atheism Will Replace Religion]. [[Psychology Today]]. Pristupljeno 8. 6. 2015.</ref> '''Ateizam i obrazovanje.''' Pismo objavljeno u časopisu ''[[Nature]]'' 1998. izvještava o anketi koja govori da je vjerovanje u ličnog boga ili u svijet nakon smrti dostiglo novi najniži nivo u Nacionalnoj akademiji nauka SAD-a sa 7,0% osoba koji u to vjeruju u poređenju na ukupno SAD stanovništvo od kojih 85% osoba vjeruje u spomenute stvari.<ref>{{cite journal |title=Correspondence: Leading scientists still reject God |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-07-23_394_6691/page/312 |last1=Larson |first1=Edward J. |last2=Zheng |first2=Larry |year=1998 |journal=Nature |volume=394 |issue=6691 |pages=313–4 |doi=10.1038/28478 |pmid=9690462 |ref=harv |last3=Li |first3=CC}} Available at [http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html StephenJayGould.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301051125/http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html |date=1. 3. 2014 }}, Stephen Jay Gould archive. Pristupljeno 8. 6. 2015</ref> Ovo istraživanje su kritikovali [[Rodney Stark]] i [[Roger Finke]] zbog definicije vjerovanja u [[Bog]]a. Definicija je glasila "Vjerujem u Boga kome se osoba može moliti u isčekivanju da će dobiti odgovor."<ref name="Standard1">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=2P_RJqdUYBAC&pg=PA57|title = The Secularization Debate (chapter by Rodney Stark)|publisher = [[Rowman & Littlefield]]|editor = William H. Swatos; Daniel V. A. Olson|quote = Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of "mainline" clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious.|access-date = 8. 6. 2015|isbn = 978-0-7425-0761-6|year = 2000}} * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=N4p9eiXV6dMC&pg=PA73 |last1=Stark |first1=Rodney |last2=Finke |first2=Roger |title=Acts of Faith: Explaining the Human Side of Religion |publisher=[[University of California Press]] |quote=Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of "mainline" clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious. |access-date=8. 6. 2015 }}{{Mrtav link}}</ref> Članak koji je objavio privatni istraživački univerzitet ''[[The University of Chicago Chronicle]]'' navodi da 76% [[ljekar]]a u SAD-u vjeruje u Boga, što je više nego 7% naučnika gore prikazanih, mada je i dalje manje od 85% ukupnog stanovništva.<ref name="Physicians">{{cite web|url = http://chronicle.uchicago.edu/050714/doctorsfaith.shtml|title =Survey on physicians' religious beliefs shows majority faithful|publisher = [[The University of Chicago]]|quote=The first study of physician religious beliefs has found that 76 percent of doctors believe in God and 59 percent believe in some sort of afterlife. The survey, performed by researchers at the University and published in the July issue of the Journal of General Internal Medicine, found that 90 percent of doctors in the United States attend religious services at least occasionally compared to 81 percent of all adults.|access-date=8. 6. 2015}} </ref> Još jedno istraživanje koje ocjenjuje religioznost kod naučnika koji su članovi Američke asocijacije za napredak nauke, pronašlo je da "malo više od pola [[Nauka|naučnika]] (51%) vjeruje u neku vrstu božanstva ili više sile; specifično rečeno, 33% naučnika kažu da vjeruju u Boga, dok 18% naučnika kaže da vjeruju u kosmičkog duha ili višu silu."<ref name="American Academy">{{cite web|url = http://www.pewforum.org/2009/11/05/scientists-and-belief/|title =Scientists and Belief|publisher = [[Pew Research Center]]|quote=A survey of scientists who are members of the American Association for the Advancement of Science, conducted by the Pew Research Center for the People & the Press in May and June 2009, finds that members of this group are, on the whole, much less religious than the general public.1 Indeed, the survey shows that scientists are roughly half as likely as the general public to believe in God or a higher power. According to the poll, just over half of scientists (51%) believe in some form of deity or higher power; specifically, 33% of scientists say they believe in God, while 18% believe in a universal spirit or higher power.| access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[Frank Sulloway]] iz [[MIT]]-a i [[Michael Shermer]] iz [[Univerzitet Kalifornije|Univerziteta Kalifornije]] sproveli su istraživanje te su utvrdili da od svih ispitanika (12% ih je imalo doktorate dok su 62% osoba bile osobe diplomirale sa [[fakultet]]a), 64% je vjerovalo u Boga te se javila korelacija koja govori da vjerske osude nestaju sa nivoom obrazovanja.{{sfn|Shermer|1999|pp=76–79}} Profesor [[Michael Argyle]] sa [[Oxford]]a je, 1958, analizirao sedam istraživanja koja su se bavila korelacijom između stava prema [[Religija|religiji]] i izmjerili inteligentnost srednjoškolaca i studenata u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Iako je pronađena negativna korelacija, analiza nije indentificirala uzrok mada je naglasila faktore koji su mogli učestvovati u korelaciji kao što su diktatorska porodična prošlost i društvena ekonomska klasa.<ref>{{cite book |last=Argyle |first=Michael |title=Religious Behaviour |url=https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy |publisher=Routledge and Kegan Paul |year=1958 |location=London |pages=[https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy/page/93 93]–96 |isbn=0-415-17589-5}} </ref> [[Sociologija|Sociolog]] [[Philip Schwadel]] utvrdio je da sa rastom nivoa obrazovanja, također raste i nivo učestvovanja u religijama u svakodnevnici, mada se također javlja korelacija za veću toleranciju ateističkog javnog protivljenja religiji i za veći nivo skepticizma "ekskluzivističkih religijskih pogleda i doslovnosti [[Biblija|Biblije]]."<ref>{{cite journal |title=The Effects of Education on Americans' Religious Practices, Beliefs, and Affiliations|last=Schwadel|first=Philip|year=2011|journal=Review of Religious Research|volume=53|issue=2|doi=10.1007/s13644-011-0007-4 |page=161}}</ref> Druga istraživanja također su se bavila analiziranjem veze religioznosti sa inteligencijom; u meta analizi, 53 od 63 istraživanja pokazalo je negativnu korelaciju sa [[Religioznost|religioznošću]], dok je 35 od 53 došlo do statističkog značaja, te je 10 istraživanja pokazalo pozitivnu korelaciju, od čega su dva istraživanja došla do statističkog značaja.<ref>{{Cite web|url=http://arstechnica.com/science/2013/08/new-meta-analysis-checks-the-correlation-between-intelligence-and-faith/|title=New meta-analysis checks the correlation between intelligence and faith|first=Akshat|last=Rathi|publisher=Ars Technica|date=11. 8. 2013|access-date=8. 6. 2015}}</ref> ==Galerija== <center><gallery> Image:Descent of the Modernists, E. J. Pace, Christian Cartoons, 1922.jpg </gallery></center> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=18em}} * [[Kratka historija nevjerovanja]] * [[Adevizam]] * [[Antiteizam]] * [[Apostasija]] * [[Ateistički egzistencijalizam]] * [[Ateistički feminizam]] * [[Pokret Brights]] * [[Kršćanski ateizam]] * [[Kritike ateizma]] * [[Diskriminacija ateista]] * [[Distelologija]] * [[Empirizam]] * [[Ireligija po državama]] * [[Jevrejski ateizam]] * [[Spisak ateista]] * [[Spisak sekularnih organizacija]] * [[Kampanja Out]] * [[Sekularna religija]] * [[Tabula rasa]] * [[Bogatstvo i religija]] * Wikiverzitetski kurs "[[v:Beyond Theism|Beyond Theism]]" {{Div col end}} == Bilješke == {{Refspisak|kolona-širina=30em |refs= <ref name=eb2011-atheism>{{harvnb|Nielsen|2013}}: "Instead of saying that an atheist is someone who believes that it is false or probably false that there is a God, a more adequate characterization of atheism consists in the more complex claim that to be an atheist is to be someone who rejects belief in God for the following reasons&nbsp;... : for an anthropomorphic God, the atheist rejects belief in God because it is false or probably false that there is a God; for a nonanthropomorphic God&nbsp;... because the concept of such a God is either meaningless, unintelligible, contradictory, incomprehensible, or incoherent; for the God portrayed by some modern or contemporary theologians or philosophers&nbsp;... because the concept of God in question is such that it merely masks an atheistic substance—e.g, "God" is just another name for love, or&nbsp;... a symbolic term for moral ideals."</ref> <ref name=encyc-philosophy>{{harvnb|Edwards|2005}}: "On our definition, an 'atheist' is a person who rejects belief in God, regardless of whether or not his reason for the rejection is the claim that 'God exists' expresses a false proposition. People frequently adopt an attitude of rejection toward a position for reasons other than that it is a false proposition. It is common among contemporary philosophers, and indeed it was not uncommon in earlier centuries, to reject positions on the ground that they are meaningless. Sometimes, too, a theory is rejected on such grounds as that it is sterile or redundant or capricious, and there are many other considerations which in certain contexts are generally agreed to constitute good grounds for rejecting an assertion."</ref> <ref name=RoweRoutledge>{{harvnb|Rowe|1998}}: "As commonly understood, atheism is the position that affirms the nonexistence of God. So an atheist is someone who disbelieves in God, whereas a theist is someone who believes in God. Another meaning of 'atheism' is simply nonbelief in the existence of God, rather than positive belief in the nonexistence of God.&nbsp;... an atheist, in the broader sense of the term, is someone who disbelieves in every form of deity, not just the God of traditional Western theology."</ref> <ref name=encyc-unbelief-def-issues>{{cite book|last=Harvey|first=Van A.|title=Agnosticism and Atheism|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=35}}: "The terms ''ATHEISM'' and ''AGNOSTICISM'' lend themselves to two different definitions. The first takes the privative ''a'' both before the Greek ''theos'' (divinity) and ''gnosis'' (to know) to mean that atheism is simply the absence of belief in the gods and agnosticism is simply lack of knowledge of some specified subject matter. The second definition takes atheism to mean the explicit denial of the existence of gods and agnosticism as the position of someone who, because the existence of gods is unknowable, suspends judgment regarding them&nbsp;... The first is the more inclusive and recognizes only two alternatives: Either one believes in the gods or one does not. Consequently, there is no third alternative, as those who call themselves agnostics sometimes claim. Insofar as they lack belief, they are really atheists. Moreover, since absence of belief is the cognitive position in which everyone is born, the burden of proof falls on those who advocate religious belief. The proponents of the second definition, by contrast, regard the first definition as too broad because it includes uninformed children along with aggressive and explicit atheists. Consequently, it is unlikely that the public will adopt it."</ref> <ref name=eb2007-demographics>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1360391/Religion-Year-In-Review-2007 |title=Worldwide Adherents of All Religions by Six Continental Areas, Mid-2007 |publisher=Encyclopædia Britannica |year=2007 |access-date=8. 6. 2015}} * 2.3% Atheists: Persons professing atheism, skepticism, disbelief, or irreligion, including the militantly antireligious (opposed to all religion). * 11.9% Nonreligious: Persons professing no religion, nonbelievers, agnostics, freethinkers, uninterested, or dereligionized secularists indifferent to all religion but not militantly so.</ref> <ref name=eb1911-atheism>{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = The term as generally used, however, is highly ambiguous. Its meaning varies (a) according to the various definitions of deity, and especially (b) according as it is (I) deliberately adopted by a thinker as a description of his own theological standpoint, or (II) applied by one set of thinkers to their opponents. As to (a), it is obvious that atheism from the standpoint of the Christian is a very different conception as compared with atheism as understood by a Deist, a Positivist, a follower of Euhemerus or Herbert Spencer, or a Buddhist.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name=encyc-unbelief-compatible>{{cite book|last=Holland|first=Aaron|title=Agnosticism|date=1. 4. 1882|url=https://archive.org/details/jstor-25667906|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=[http://books.google.com/books?ei=xvzhT-_WFIaQ8wSivd2GCA&id=YR4RAQAAIAAJ&dq=agnosticism+compatible+with+atheism&q=%22It+is+important+to+note+that+this+interpretation+of+agnosticism%22 34]}}: "It is important to note that this interpretation of agnosticism is compatible with theism or atheism, since it is only asserted that ''knowledge'' of God's existence is unattainable."</ref> <ref name=eb2011-atheism-critique>{{harvnb|Nielsen|2013}}: "atheism, in general, the critique and denial of metaphysical beliefs in God or spiritual beings. As such, it is usually distinguished from theism, which affirms the reality of the divine and often seeks to demonstrate its existence. Atheism is also distinguished from agnosticism, which leaves open the question whether there is a god or not, professing to find the questions unanswered or unanswerable."</ref> <ref name=eb2011concise-atheism>{{cite encyclopedia|title = Atheism | url=http://www.merriam-webster.com/concise/atheism?show=0&t=1323944845 |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Concise |publisher=Merriam Webster |access-date=8. 6. 2015 | quote = Critique and denial of metaphysical beliefs in God or divine beings. Unlike agnosticism, which leaves open the question of whether there is a God, atheism is a positive denial. It is rooted in an array of philosophical systems.}}</ref> <ref name=eb1911-atheism-sceptical>{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = But dogmatic atheism is rare compared with the sceptical type, which is identical with agnosticism in so far as it denies the capacity of the mind of man to form any conception of God, but is different from it in so far as the agnostic merely holds his judgment in suspense, though, in practice, agnosticism is apt to result in an attitude towards religion which is hardly distinguishable from a passive and unaggressive atheism.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name="eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs"> {{cite encyclopedia |title=Atheism as rejection of religious beliefs |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |edition=15th |volume=1 |page=666 |year=2011 |id=0852294735 |ref=harv | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name=eb2007-study-of-religion>{{cite encyclopedia | title = religion, study of |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] | year = 2007 | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/497151/study-of-religion | access-date=8. 6. 2015 }}</ref> <!--ref name=extreme-secularism>{{harvnb|Zuckerman|2010}}: "A major source of these biases is the lack of clear definitions. Atheism and secularity are defined in opposition to religion, with atheism (the rejection of theism) often perceived as an extreme form of secularism (the decline of religious influence over society). But atheism is a narrow term referring to a specific belief (that there is no god), whereas secularism has various meanings, including a range of attitudes (such as religious indifference, doubt, agnosticism, and atheism) as as behaviors (such as lack of regular church attendance or disregard for traditional religious morality)."</ref--> <ref name=oxdicphil>Simon Blackburn, izd. (2008). [http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780199541430.001.0001/acref-9780199541430-e-278?rskey=GC0Coc&result=279 "atheism"]. The Oxford Dictionary of Philosophy (izd. 2008). Oxford: Oxford University Press. Pristupljeno 8. 6. 2015. "Either the lack of belief that there exists a god, or the belief that there exists none. Sometimes thought itself to be more dogmatic than mere agnosticism, although atheists retort that everyone is an atheist about most gods, so they merely advance one step further".</ref> <ref name=religioustolerance>Većina rječnika (pogledati OneLook pretragu za [http://www.onelook.com/?w=atheism&ls=a "ateizam"]) prvo navode jednu od užih definicija. * {{Cite book |url=https://archive.org/details/dictionaryofphil00ange |title=Dictionary of Philosophy |first=Dagobert D.(editor) |last=Runes |year=1942 |publisher=Littlefield, Adams & Co. Philosophical Library |location=New Jersey |isbn=0-06-463461-2 |quote=(a) the belief that there is no God; (b) Some philosophers have been called "atheistic" because they have not held to a belief in a personal God. Atheism in this sense means "not theistic". The former meaning of the term is a literal rendering. The latter meaning is a less rigorous use of the term though widely current in the history of thought |access-date=8. 6. 2015 |url-access=registration }} – entry by [[Vergilius Ferm]] </ref> <ref name=reldef> {{cite web |url=http://www.as.ua.edu/rel/aboutreldefinitions.html |title=Definitions: Atheism|publisher=Department of Religious Studies, University of Alabama |access-date=8. 6. 2015}} </ref> <ref name=honderich> Honderich, Ted (Ed.) (1995). "Humanism". ''The Oxford Companion to Philosophy''. Oxford University Press. str. 376. {{ISBN|0-19-866132-0}}. </ref> <ref name=BBC-2004-demographics>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/wtwtgod/3518375.stm |title=UK among most secular nations |publisher=BBC News |access-date=8. 6. 2015 | date=26. 2. 2004}}</ref> <ref name=agnosticism-compatible>{{harvnb|Martin|1990|pp=[http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&pg=PA466&dq=%22compatible+with+negative+atheism%22 467–468]}}: "In the popular sense an agnostic neither believes nor disbelieves that God exists, while an atheist disbelieves that God exists. However, this common contrast of agnosticism with atheism will hold only if one assumes that atheism means positive atheism. In the popular sense, agnosticism is compatible with negative atheism. Since negative atheism by definition simply means not holding any concept of God, it is compatible with neither believing nor disbelieving in God."</ref> <ref name=flint-agnostic-atheism>{{harvnb|Flint|1903|pp=[http://books.google.com/books?id=DWMtAAAAYAAJ&pg=PA49&dq=%22The+atheist+may+however+be%22 49–51]}}: "The atheist may however be, and not unfrequently is, an agnostic. There is an agnostic atheism or atheistic agnosticism, and the combination of atheism with agnosticism which may be so named is not an uncommon one."</ref> <ref name=martin-agnosticism-entails>{{harvnb|Martin|2006|p=2}}: "But agnosticism is compatible with negative atheism in that agnosticism ''entails'' negative atheism. Since agnostics do not believe in God, they are by definition negative atheists. This is not to say that negative atheism entails agnosticism. A negative atheist ''might'' disbelieve in God but need not."</ref> <ref name=barker-agnostic-atheism>{{harvnb|Barker|2008|p=[http://books.google.com/books?id=fAjPWYgIfCoC&pg=PA96&dq=%22both+an+atheist+and+an+agnostic%22 96]}}: "People are invariably surprised to hear me say I am both an atheist and an agnostic, as if this somehow weakens my certainty. I usually reply with a question like, "Well, are you a Republican or an American?" The two words serve different concepts and are not mutually exclusive. Agnosticism addresses knowledge; atheism addresses belief. The agnostic says, "I don't have a knowledge that God exists." The atheist says, "I don't have a belief that God exists." You can say both things at the same time. Some agnostics are atheistic and some are theistic."</ref><ref name=besant-open-to-new-truth>{{cite book | title = Why Should Atheists Be Persecuted? | first = Annie | last = Besant }} in {{harvnb|Bradlaugh|Besant|Bradlaugh|Moss|1884|pp =[http://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&pg=PA185&dq=%22The+Atheist+waits+for+proof+of+God%22 185–186]}}: "The Atheist waits for proof of God. Till that proof comes he remains, as his name implies, without God. His mind is open to every new truth, after it has passed the warder Reason at the gate."</ref><ref name=holyoake-question-of-probability>{{cite journal | title = Mr. Mackintosh's New God | first = George Jacob | last = Holyoake | magazine = [[w:The Oracle of Reason|The Oracle of Reason, Or, Philosophy Vindicated]] | volume = 1 | issue = 23 | year = 1842 | page = 186 | url = http://books.google.com/books?id=BFY9AAAAYAAJ&pg=PA186 | quote = On the contrary, I, as an Atheist, simply profess that I do not see sufficient reason to ''believe'' that there is a god. I do not pretend to ''know'' that there is no god. The whole question of god's existence, ''belief'' or ''disbelief'', a question of probability or of improbability, not knowledge.}}</ref> <ref name=hume-metaphysics>{{harvnb|Hume|1748|loc=Part III}}: "If we take in our hand any volume; of divinity or school metaphysics, for instance; let us ask, Does it contain any abstract reasoning concerning quantity or number? No. Does it contain any experimental reasoning concerning matter of fact and existence? No. Commit it then to the flames: for it can contain nothing but sophistry and illusion."</ref> }} == Reference == {{refbegin|2}} * {{cite book |last=Armstrong |first=Karen |title=A History of God |url=https://archive.org/details/historyofgod00unse |year=1999 |location=London |publisher=Vintage |isbn=0-09-927367-5 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Baggini |first=Julian |title=Atheism: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/atheismveryshort0000bagg |year=2003 |publisher=Oxford: Oxford University Press |isbn=0-19-280424-3 |ref=harv }} * {{cite book |last=Barker |first=Dan |title=Godless: How an Evangelical Preacher Became One of America's Leading Atheists |year=2008 |location=New York |publisher=Ulysses Press |isbn=978-1-56975-677-5 |ol=24313839M |ref=harv }} * {{cite book |last1 = Bradlaugh |first1 = Charles |last2=Besant |first2=Annie |last3=Bradlaugh |first3=Alice |last4=Moss |first4=A. B. |last5=Cattell |first5=C. C. |last6=Standring |first6=G. |last7=Aveling |first7=E. |title = The Atheistic Platform |year = 1884 |location = London |publisher = Freethought Publishing |ref=harv}} * {{Cite book |last=Dawkins |first=Richard |authorlink=Richard Dawkins |title=The God Delusion |url=http://books.google.com/books?id=yq1xDpicghkC&lpg=PP1&dq=The%20God%20Delusion&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |year=2006 |publisher=Bantam Press |isbn=0-593-05548-9 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |last=Edwards |first=Paul |title=Atheism |publisher=MacMillan Reference USA (Gale) |editor=Donald M. Borchert |origyear=1967 |year=2005 |edition=2nd |encyclopedia=The Encyclopedia of Philosophy |volume=Vol. 1 |page=359 |isbn=978-0-02-865780-6 |ref=harv}}<!-- (page 175 in 1967 edition) --> * {{cite book |last=Flew |first=Antony |title=The Presumption of Atheism, and other Philosophical Essays on God, Freedom, and Immortality |url=https://archive.org/details/presumptionofath0000flew_e4d9 |location=New York |publisher=Barnes and Noble |year=1976 |ref=harv }} * {{cite book |last=Flint |first=Robert |title=Agnosticism: The Croall Lecture for 1887–88 |year=1903 |publisher=William Blackwood and Sons |ol=7193167M |ref=harv}} * {{cite encyclopedia |encyclopedia=The New Encyclopedia of Unbelief |editor-last=Flynn |editor-first=Tom |publisher=Prometheus Books |date=25. 10. 2007 |isbn=978-1-59102-391-3 |ol=8851140M |url=http://books.google.com/books?id=YR4RAQAAIAAJ |ref=harv |title=The new encyclopedia of unbelief }} * {{cite book |last=Harris |first=Sam |title=The End of Faith: Religion, Terror, and the Future of Reason |url=https://archive.org/details/endoffaithreligi00harr |publisher=W. W. Norton & Company |year=2005 |ref=harv }} * {{cite book |last=Harris |first=Sam |title=Letter to a Christian Nation |date=19. 9. 2006 |publisher=Knopf |isbn=978-0-307-27877-7 |ol=25353925M |url=http://books.google.com/books?id=RlZATs3xD0gC&lpg=PP1&pg=PP1 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Harris |first=Sam |title=The Myth of Secular Moral Chaos |journal=Free Inquiry |issn=0272-0701 |date=1. 4. 2006 |volume=26 |issue=3 |url=https://www.secularhumanism.org/index.php/articles/2863 <!--- requires subscription --> |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} [http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos alternate URL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224084447/http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos/ |date=24. 2. 2015 }} * {{cite book |last=Hitchens |first=Christopher |title=god Is Not Great: How Religion Poisons Everything |publisher=Random House |year=2007 |url=http://books.google.com/books?id=sGgoYfGyqSMC&lpg=PP1&pg=PP1 |ref=harv |isbn=978-0-7710-4143-3 }} * {{cite book |last=Hume |first=David |title=[[s:Dialogues Concerning Natural Religion|Dialogues Concerning Natural Religion]] |year=1779 |ol=7145748M |location=London |ref=harv}} * {{cite book |last=Hume |first=David |authorlink=David Hume |title=[[s:An Enquiry Concerning Human Understanding|An Enquiry Concerning Human Understanding]] |year=1748 |location=London |ref=harv}} * {{cite news |last = Landsberg |first = Mitchell |title = Atheists, agnostics most knowledgeable about religion, survey says |url = http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928 |newspaper = Los Angeles Times |date = 28. 9. 2010 |access-date = 8. 6. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110511180716/http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928 |archive-date = 11. 5. 2011 |ref = harv }} * {{Cite book |last = Martin |first = Michael |title = Atheism: A Philosophical Justification |url = http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |location = Philadelphia |publisher = Temple University Press |year = 1990 |isbn = 978-0-87722-642-0 |ol = 8110936M |access-date = 8. 6. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1 |archive-date = 19. 5. 2011 |ref = harv }} * {{Cite book |editor-last=Martin |editor-first=Michael |title=The Cambridge Companion to Atheism |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA8#v=onepage&q&f=true |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=0-521-84270-0 |ol=22379448M |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |last=Nielsen |first=Kai |title=Atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |year=2013 |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |url=http://books.google.com/?id=lnuwFH_M5o0C&pg=PA530 |first=William L. |last=Rowe |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |title=Atheism |year=1998 |editor=Edward Craig |isbn=978-0-415-07310-3 |publisher=Taylor & Francis |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite book |last=Russell |first=Bertrand |authorlink=Bertrand Russell |title=Why I am not a Christian, and other essays on religion and related subjects |url=https://archive.org/details/whyiamnotchristi1649russ |publisher=Simon and Schuster |year=1957 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Sartre |first=Jean-Paul |author-link=Jean-Paul Sartre |origyear=1946 |contribution=Existentialism and Humanism |editor-last=Priest |editor-first=Stephen |title=Jean-Paul Sartre: Basic Writings |year=2001 |publisher=Routledge |location=London |page=45 |isbn=0-415-21367-3 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Sartre |first=Jean-Paul |author-link=Jean-Paul Sartre |origyear=1946 |contribution=An existentialist ethics |year=2004 |editor-last=Gensler |editor-first=Harry J. |editor2-last=Spurgin |editor2-first=Earl W. |editor3-last=Swindal |editor3-first=James C. |title=Ethics: Contemporary Readings |place=London |publisher=Routledge |page=127 |isbn=0-415-25680-1 |ref=harv }} * {{cite book |last=Shermer |first=Michael |title=How We Believe: Science, Skepticism, and the Search for God |url=https://archive.org/details/isbn_9780716741619 |publisher=William H Freeman |year=1999 |location=New York |isbn=0-7167-3561-X |ref=harv }} * {{Cite book |last=Smith |first=George H. |title=Atheism: The Case Against God |year=1979 |location=Buffalo, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=0-87975-124-X |lccn=79002726 |ol=4401616M |ref=harv |url-access=registration |url=https://archive.org/details/atheismcaseagain00smit_0 }} * {{cite book |last=Stenger |first=Victor J. |title=God: The Failed Hypothesis—How Science Shows That God Does Not Exist |url=https://archive.org/details/godfailedhypothe0000sten |year=2007 |publisher=Prometheus Books |location=Amherst, New York |isbn=978-1-59102-652-5 |ref=harv }} * {{cite book |last=Stenger |first=Victor J. |title=The New Atheism: Taking a Stand for Science and Reason |date=22. 9. 2009 |publisher=Prometheus |isbn=1-59102-751-9 |url=http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv |archive-date=11. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121011014538/http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Zdybicka |first=Zofia J. |year=2005 |contribution=Atheism |url=http://ptta.pl/pef |contribution-url=http://ptta.pl/pef/haslaen/a/atheism.pdf |editor-first=Andrzej |editor-last=Maryniarczyk |title=Universal Encyclopedia of Philosophy |volume=1 |publisher=Polish Thomas Aquinas Association |ref=harv |postscript=<!--None--> |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312032653/http://ptta.pl/pef/ |url-status=dead }} {{refend}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |last=Berman |first=David |title=A History of Atheism in Britain: From Hobbes to Russell |year=1990 |url=http://books.google.com/books?id=Li4OAAAAQAAJ&lpg=PP1&dq=A%20History%20of%20Atheism%20in%20Britain%3A%20From%20Hobbes%20to%20Russell&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |publisher=London: Routledge |isbn=0-415-04727-7}} * Bradlaugh, Charles, Annie Besant i drugi. (1884) ''The Atheistic Platform: 12 Lectures''. London: Freethought Publishing. [https://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false] * {{Cite book |last=Buckley |first=M. J. |title=At the Origins of Modern Atheism |year=1990 |isbn=0-300-04897-1 |publisher=New Haven, CT: Yale University Press |url-access=registration |url=https://archive.org/details/atoriginsofmoder00buck }} * {{Cite book |last=Flew |first=Antony |title=God and Philosophy |publisher=Prometheus Books |isbn=1-59102-330-0 |year=2005}} * {{Cite book|editor=Tom Flynn|title=The New Encyclopedia of Unbelief|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023913|year=2007|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-391-2}} * {{Cite book |editor=Gaskin, J.C.A. |title=Varieties of Unbelief: From Epicurus to Sartre |url=https://archive.org/details/isbn_9780023406812 |publisher=•New York: Macmillan |year=1989 |isbn=0-02-340681-X}} * {{Cite journal |last=Germani |first=Alan |title=The Mystical Ethics of the New Atheists |journal=The Objective Standard |volume=3 |issue=3 |publisher=Glen Allen Press |date=15. 9. 2008 |url=http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110428193621/http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp| archive-date=28. 4. 2011}} * {{Cite book |last=Harbour |first=Daniel |title=An Intelligent Person's Guide to Atheism |publisher=London: Duckworth |isbn=0-7156-3229-9 |year=2003}} * {{Cite news|url=http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html|title=The Problem with Atheism|last=Harris|first=Sam|date=2. 10. 2007|work=The Washington Post| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110524071308/http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html| archive-date=24. 5. 2011}} * Howson, Colin (2011). ''Objecting to God.'' Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-18665-0}} * {{Cite book |last=Jacoby |first=Susan |title=Freethinkers: A History of American Secularism |url=https://archive.org/details/freethinkershist0000jaco |year=2004 |publisher=Metropolitan Books |isbn=978-0-8050-7442-0}} * {{Cite book |last=Krueger |first=D. E. |title=What is Atheism?: A Short Introduction |url=https://archive.org/details/whatisatheismsho0000krue |publisher=New York: Prometheus |year=1998 |isbn=1-57392-214-5}} * {{Cite journal|doi=10.1177/0952695112441301|title=The evolution of atheism: Scientific and humanistic approaches|year=2012|last1=Ledrew|first1=S.|journal=History of the Human Sciences|volume=25|issue=3|page=70}} * {{Cite book |last=Le Poidevin |first=R. |title=Arguing for Atheism: An Introduction to the Philosophy of Religion |publisher=London: Routledge |url=http://books.google.com/books?id=M4YlYZi_cMUC&lpg=PP1&dq=Arguing%20for%20Atheism%3A%20An%20Introduction%20to%20the%20Philosophy%20of%20Religion&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |year=1996 |isbn=0-415-09338-4}} * {{Cite book|last=Mackie|first=J. L.|title=The Miracle of Theism: Arguments For and Against the Existence of God|url=https://archive.org/details/miracleoftheisma0000mack|year=1982|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-824682-X}} * {{Cite book |last=Maritain |first=Jacques |title=The Range of Reason |publisher=London: Geoffrey Bles |year=1952 |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/etext/range.htm |access-date=8. 6. 2015}} * {{Cite book |last=Martin |first=Michael |title=Atheism: A Philosophical Justification |url=http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |location=Philadelphia |publisher=Temple University Press |year=1990 |isbn=0-87722-943-0 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{Cite book|editor=Michael Martin & Ricki Monnier|title=The Impossibility of God|url=https://archive.org/details/impossibilityofg0000unse|year=2003|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-120-0}} * {{Cite book|editor=Michael Martin & Ricki Monnier|title=The Improbability of God|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023814|year=2006|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-381-5}} * {{Cite book|last1=McTaggart|first1=John|last2=McTaggart|first2=Ellis|title=Some Dogmas of Religion|edition =New|year=1930|publisher=Edward Arnold & Co.|location=London|isbn=0-548-14955-0|origyear=1906}} * {{Cite book|last=Nielsen|first=Kai|title=Philosophy and Atheism|year=1985|publisher=New York: Prometheus|isbn=0-87975-289-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/philosophyatheis0000niel}} * {{Cite book |last=Nielsen |first=Kai |title=Naturalism and Religion |url=https://archive.org/details/naturalismreligi0000niel |year=2001 |isbn=1-57392-853-4 |publisher=New York: Prometheus}} * {{cite book | last=Onfray |first= Michel |year=2007 |title=Atheist Manifesto|url=http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&lpg=PP1&dq=Atheist%20Manifesto&pg=PP1#v=onepage&q&f=true| publisher= Arcade Publishing |location= New York | isbn = 978-1-55970-820-3 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174449/http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&lpg=PP1&dq=Atheist%20Manifesto&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{Cite book |last=Oppy |first=Graham |year=2006 |title=Arguing about Gods |url=http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&lpg=PP1&dq=Arguing%20about%20Gods&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-86386-4 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174846/http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&lpg=PP1&dq=Arguing%20about%20Gods&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{cite journal |last=Rafford |first=R. L. |year=1987 |title=Atheophobia—an introduction |url=https://archive.org/details/sim_religious-humanism_winter-1987_21_1/page/32 |journal=Religious Humanism |volume=21 |issue=1 |pages=32–37 }} * {{Cite book |last=Robinson |first=Richard |title=An Atheist's Values |url=http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm |isbn=0-19-824191-7 |publisher=Oxford: Clarendon Press |year=1964 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110425091126/http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm| archive-date=25. 4. 2011}} * Rosenberg, Alex (2011). ''The Atheist's Guide to Reality: Enjoying Life Without Illusions.'' New York: W. W. Norton & Co. {{ISBN|978-0-393-08023-0}} * {{Cite encyclopedia |last=Russell |first=Paul |editor=Edward N. Zalta |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |title=Hume on Religion |url=http://plato.stanford.edu/entries/hume-religion/ |edition=2013 |date=11. 2. 2013 |publisher=Metaphysics Research Lab | access-date=8. 6. 2015 }} * {{Cite book |last=Sharpe |first=R.A. |title=The Moral Case Against Religious Belief |url=https://archive.org/details/moralcaseagainst0000shar |publisher=London: SCM Press |year=1997 |isbn=0-334-02680-6}} * {{Cite book |last=Thrower |first=James |title=A Short History of Western Atheism |url=https://archive.org/details/ashorthistoryofw0000unse |publisher=London: Pemberton |year=1971 |isbn=0-301-71101-1}} * Walters, Kerry (2010). ''Atheism: A Guide for the Perplexed.'' New York: Continuum. {{ISBN|978-0-8264-2493-8}} * {{Cite book |last=Zuckerman |first=Phil |title=Society without God: What the Least Religious Nations Can Tell Us About Contentment |publisher=NYU Press |year=2010 |isbn=0-8147-9723-7}} * {{cite book |editor-last=Zuckerman |editor-first=Phil |title=Atheism and secularity |year=2010 |publisher=Praeger |location=Santa Barbara, Calif. [u.a.] |isbn=978-0-313-35183-9 }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Atheism}} * [http://philpapers.org/browse/atheism Ateizam] na stranici PhilPapers * [https://web.archive.org/web/20110823030429/https://inpho.cogs.indiana.edu/idea/1006 Ateizam] na stranici Filozofsko-ontološkog projekta Indiane * Unos o [http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ ateizmu] u ''Standfordovoj enciklopediji filozofije'' * Unos o [http://www.iep.utm.edu/atheism ateizmu] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije'' * Unos o [http://www.iep.utm.edu/n-atheis novim ateistima] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije'' * [https://web.archive.org/web/20150421220907/http://www.dmoz.org/Society/Religion_and_Spirituality/Atheism Ateizam] na [[DMOZ]]-u. Sadrži linkove za razne organizacije i web-stranice. * [https://web.archive.org/web/20061129151309/http://www.positiveatheism.org//tochist.htm "Positive atheism: Great Historical Writings"] Historijski spis o ateizmu raspoređeni po piscima. * [http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/ "Religion & Ethics—Atheism"] na [[BBC]]-ju. * [http://www.infidels.org/library/ "Secular Web library"] – Biblioteka historijskih i modernih spisa te služi kao obiman resurs o slobodnom materijalu o ateizmu. * [http://www.agreeley.com/articles/hardcore.html "The Demand for Religion"] – Wolfgang Jagodzinskijevo i Andrew Greeleyjevo proučavanje demografije ateizma za Univerzitet [[Köln]]a i Univerzitet [[Arizona|Arizone]]. {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Religija]] [[Kategorija:Kritike religije]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofski pokreti]] [[Kategorija:Filozofija religije]] [[Kategorija:Sekularizam]] [[Kategorija:Skepticizam]] mm2m5lfcrxltpa9qj139fchalu2i5wq 3899085 3899084 2026-06-19T09:49:23Z TheWikipedian1250 115741 /* */ 3899085 wikitext text/x-wiki {{Ateizam bočna traka}} [[Datoteka:Atheismsymbol endorsed by AAI.svg|alt=|mini|Simbol ateizma koji je podržao [[Međunarodna ateistička alijansa]]]] '''Ateizam''' je, u širem smislu, odbacivanje vjerovanja u postojanje jednog ili više [[Bog|božanstava]].<ref name="eb2011-atheism"/><ref name="encyc-philosophy"/> U užem smislu, to je stav da ne postoje božanstva.<ref name="RoweRoutledge"/><ref name="encyc-unbelief-def-issues"/><ref name="oxdicphil"/><ref name="religioustolerance"/><ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |encyclopedia=Oxford Dictionaries |title=Atheism |publisher=Oxford University Press |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=11. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160911080901/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |url-status=dead }}</ref> Suprotan je [[Teizam|teizmu]],<ref name="reldef"/><ref name="OED-theism"/> koji u svom najširem obliku, zastupa uvjerenje u postojanje bar jednog božanstva.<ref name="OED-theism">{{cite book |title=Oxford English Dictionary |edition=2nd |year=1989 |quote=Belief in a deity, or deities, as opposed to atheism}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |title=Merriam-Webster Online Dictionary |quote=...belief in the existence of a god or gods... |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514194441/http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |archive-date=14. 5. 2011 <!--DASHBot-->|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/archives/spr2013/entries/atheism-agnosticism/|title=Atheism and Agnosticism|publisher=The Stanford Encyclopedia of Philosophy (proljećno izdanje 2013)|first=J. J. C.|last=Smart|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Termin "ateizam" potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi θεος (odnosno "atheos"), koja u prijevodu znači "bezbožništvo". Prvobitno se koristio kao pežorativan termin za osobe koje su odbacivale vjerovanje u božanstva u odnosu na tadašnje opće vjerovanje u njihova postojanja.<ref name="drachmann"/> Uže značenje termina javilo se pojavom [[Slobodoumlje|slobodoumlja]], naučnog skepticizma i sve veće kritike religije. Prve osobe koje su se izjasnile riječju "ateist", živjele su u [[Renesansa|renesansnom]] periodu [[18. vijek|18. stoljeća]]. [[Francuska revolucija]] poznata je po svom "nezabilježenom ateizmu",{{sfn|Armstrong|1999}} te je ovo bio prvi veći politički pokret u historiji koji je zagovarao vrhovnu vlast ljudskog razuma.<ref name="HancockLambert">{{cite book |last=Hancock|first=Ralph|title=The Legacy of the French Revolution |year=1996 |publisher=Rowman and Littlefield Publishers|location=Lanham, United States|isbn=978-0847678426 |page=22|url=https://books.google.com/books?id=uPgQy3VJ3iIC |access-date=17. 8. 2015}}</ref> Razlozi za nevjerovanje su mnogobrojni i zavise od toga je li kritika religije filozofske, društvene ili historijske prirode. Među njima su [[Postojanje Boga|nedostatak materijalnih dokaza]],<ref name="logical"/><ref>{{cite web |url=http://shook.pragmatism.org/skepticismaboutthesupernatural.pdf |title=Skepticism about the Supernatural |last=Shook |first=John R. |access-date=17. 5. 2015}}</ref> [[problem zla]], [[argument nedosljednih otkrivenja]], odbijanje pojmova koji se ne mogu [[Falsificiranje|falsificirati]] i [[argument nevjerovanja]].<ref name="logical"/><ref name="Drange-1996"/> Iako pojedini ateisti koriste [[Sekularizam|sekularnu]] filozofiju,<ref name="honderich"/><ref>{{cite book |last=Fales |first=Evan |title=Naturalism and Physicalism |postscript=,}} u {{harvnb|Martin|2006|pp=122–131}}.</ref> ne postoji jedna ideologija ili princip ponašanja koji svi ateisti (treba da) slijede.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=3–4}}.</ref> Za pogled na svijet, mnogi se ateisti oslanjaju na teoriju [[Ockhamova britva|Ockhamove oštrice]] prema kojoj [[filozoški teret dokazivanja]] ne pripada ateistima i oni ne trebaju opovrgnuti božanstva, već je do [[Teizam|teističara]] da pruže racionalne činjenice i argumente za vjerovanje.<ref>{{harvnb|Stenger|2007|pp=17–18}}, citing {{cite book |last=Parsons |first=Keith M. |title=God and the Burden of Proof: Plantinga, Swinburne, and the Analytical Defense of Theism |url=https://archive.org/details/godandtheburdeno0000pars |year=1989 |location=Amherst, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=978-0-87975-551-5}}</ref> Budući da postoje poprilično različite vrste ateizma, teško je definirati koliko je tačno ljudi ateistično.<ref name="Martin2007">{{cite book |last=Zuckerman |first=Phil |editor=Martin, Michael T |title=The Cambridge Companion to Atheism |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=978-0-521-60367-6 |ol=22379448M |page=56 |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA56 |access-date=17. 5. 2015}}</ref> Organizacija [[Gallup International]] sprovela je nekoliko međunarodnih istraživanja po ovom pitanju. Njihova anketa iz 2015. ispitala je 64.000 osoba od kojih je 11% njih naglasilo da su "uvjereni ateisti", dok je anketa iz 2012. ukazala na znatno veći postotak od 13% osoba koji su bili "uvjereni ateisti", tj. osobe koje nemaju sumnje o nepostojanju božanstava.<ref name="wingia">{{cite web |url=http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |title=Religiosity and Atheism Index |author=<!--nije navedeno--> |publisher=[[WIN/GIA]] |date=27. 7. 2012 |location=[[Zurich]] |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021065544/http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="wingia2">{{cite web |url=http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2015/04/13/399338834/new-survey-shows-the-worlds-most-and-least-religious-places |title=New Survey Shows the World's Most and Least Religious Places |author=<!--nije navedeno--> |publisher=[[NPR]] |date=13. 4. 2015|access-date=17. 5. 2015}}</ref> Starija [[BBC]]-jeva anketa iz 2004. navela je da je 8% svjetskog stanovništva ateistično.<ref name="BBC-2004-demographics"/> Drugi prosjeci pokazali su da ateisti čine 2% svjetskog stanovništva, dok se taj broj povećava na 12% ako se uvrste i [[Ireligija|ireligiozne]] osobe.<ref name="eb2007-demographics"/> Sudeći po drugim anketama, stopa ateizma najveća je u zapadnom svijetu, mada i tu cifre mogu znatno varirati. Naprimjer, stopa ateizma u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u je 4%,<ref name="Harris">{{cite web |url=http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |title=Religious Views and Beliefs Vary Greatly by Country, According to the Latest Financial Times/Harris Poll |publisher=Financial Times/Harris Interactive |date=20. 12. 2006 |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130723125147/http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |archive-date=23. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> dok je u [[Kanada|Kanadi]] 28%.<ref>{{cite web|url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions|publisher=Blackwell Publishing Ltd|archive-url=https://web.archive.org/web/20140806125950/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|archive-date=6. 8. 2014|first=Phil|last=Zuckerman|location=Pitzer College, Claremont, [[Kalifornija]]}}</ref> Prema nizu istraživanja [[Eurobarometar|Eurobarometra]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], ustanovljeno je da 20% stanovnika Evropske unije ne vjeruje u "bilo kakvu duhovnu silu ili Boga".<ref name="EU">{{cite book |author=<!--nije navedeno--> |title=Social values, Science and Technology |publisher=Directorate General Research, European Union |year=2010 |pages=207 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf |format=PDF |access-date=17. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}</ref> == Definicije i razlike == [[Datoteka:AteizamImplicitniEksplicitni.svg|mini|Dijagram prikazuje odnose između [[Slabi i jaki ateizam|slabog/jakog]] i [[Implicitni i eksplicitni ateizam|implicitnog/eksplicitnog]] ateizma. <br /> Eksplicitno jaki/pozitivni/tvrdi ateisti ('''{{color|purple|ljubičasta boja}}''' '''desno''') tvrde da je izjava da ''"postoji bar jedan Bog"'' netačna. <br /> Eksplicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''desno''') odbijaju ili izbjegavaju tvrdnju da bilo kakva božanstva postoje bez izričitog upotrebljavanja da je izjava ''"postoji bar jedno božanstvo"'' netačna. <br /> Implicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''lijevo''') sadrži osobe (najčešće malu djecu i neke agnostike) koji ne vjeruju u božanstvo, ali nisu izričito potvrdili takav način razmišljanja. <br /> (Veličina dijagrama ne prikazuje relativan broj osoba unutar određene grupe.)]] Pisci se ne mogu složiti oko ispravnog načina definiranja i svrstavanja ateizma,<ref name=eb1911-atheism/> govoreći da se ne može tačno znati na koja se natprirodna lica odnosi i je li sama tvrdnja dovoljna za klasifikaciju ateizma ili se zahtijeva svjesno i izričito odbacivanje božanstava. Za ateizam se smatra da je dijelom kompatibilan s [[Agnosticizam|agnosticizmom]],<ref name=agnosticism-compatible/><ref name=flint-agnostic-atheism/><ref name=encyc-unbelief-compatible/><ref name=martin-agnosticism-entails/><ref name=barker-agnostic-atheism/><ref name=besant-open-to-new-truth/><ref name=holyoake-question-of-probability/> mada se po nekim klasifikacijama djelomično suprotstavlja s njim.<ref name=eb2011-atheism-critique/><ref name=eb2011concise-atheism/><ref name=eb1911-atheism-sceptical/> Za razlikovanje vrsta ateizma, koristi se nekoliko kategorija. === Spektar === Dobar dio dvosmislenosti i kontroverze oko definiranja ''ateizma'' leži u činjenici da se ne može doći do konsenzusa oko toga na šta se tačno odnose riječi ''božanstvo'' i ''bog''. Mnoštvo drastično različitih definicija i zamisli božanstava dovodi do različitih ideja o tome na šta se ateizam tačno može odnositi. Stari Rimljani su, naprimjer, optuživali [[Kršćani|kršćane]] da su ateisti zato što nisu vjerovali u [[Paganizam|paganska]] božanstva. Ovaj termin se s vremenom prestao koristiti nakon što je utvrđeno da se definicija ''teizma'' odnosi na vjerovanje u bilo koje božanstvo. Kad se govori o opsegu odbacivanja božanstava, ateizam je moguće definirati kao odbacivanje svih mogućih božanstava: [[Duhovnost|duhovnih]], natprirodnih, pa i prevazilazećih ideja koje se javljaju u [[Budizam|budizmu]], [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]] i [[Taoizam|taoizmu]].<ref name=eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs/> === Implicitni i eksplicitni === {{Glavni|Implicitni i eksplicitni ateizam}} Definicija ateizam također varira od stepena razmišljanja koje neka osoba mora posvetiti o konceptu bogova da bi se smatrala ateistom. Ponekad se definira kao jednostavni nedostatak vjerovanja u bilo koja božanstva. Ova definicija sadržala bi novorođenčad i ostale osobe koje nisu bile izložene bilo kakvim teističkim idejama. [[Baron d'Holbach]] je, 1772, izjavio da su "sva djeca rođena kao ateisti; nemaju ideju [[Bog]]a".<ref>{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=Good Sense |url=http://www.gutenberg.org/ebooks/7319 |year=1772 |access-date=7. 4. 2011}}</ref> Slično ovome, [[George H. Smith]] predložio je da je "ateist onaj čovjek koji nije upućen u religiju jer ne vjeruje u Boga. Ova kategorija sadrži djecu koja imaju mentalni kapacitet da razumiju sve probleme, ali su i dalje nesvjesna tih problema. Činjenica da to dijete ne vjeruje u Boga čini ga ateistom."<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=14}}</ref> Smith je upotrijebio termine "implicitnog ateizma" za označavanje "nedostatka [[Teizam|teističkog]] vjerovanja bez svjesnog odbacivanja istog" i "eksplicitnog ateizma" za češću definiciju svjesnog odbacivanja božanstava. [[Ernest Nagel]] proturiječi Smithovoj definiciji ateizma kao "nedostatka teizma" i jedino priznaje eksplicitni ateizam kao "istiniti" ateizam.<ref name= Nagel1959> {{Cite book|title= Basic Beliefs: The Religious Philosophies of Mankind |chapter=Philosophical Concepts of Atheism |first=Ernest |last=Nagel |year=1959 |publisher=Sheridan House|quote=I shall understand by "atheism" a critique and a denial of the major claims of all varieties of theism&nbsp;... atheism is not to be identified with sheer unbelief&nbsp;... Thus, a child who has received no religious instruction and has never heard about God, is not an atheist – for he is not denying any theistic claims. Similarly in the case of an adult who, if he has withdrawn from the faith of his father without reflection or because of frank indifference to any theological issue, is also not an atheist – for such an adult is not challenging theism and not professing any views on the subject.}}<br />ponovo oštampano u djelu ''Critiques of God'', koga je uredio Peter A. Angeles za Prometheus Books, 1997. godine.</ref> === Pozitivni i negativni === {{Glavni|Negativni i pozitivni ateizam}} Filozofi poput [[Antony Flew|Antonyja Flewa]]<ref name="presumption">{{harvnb|Flew|1976|pp=14ff}}: "In this interpretation an atheist becomes: not someone who positively asserts the non-existence of God; but someone who is simply not a theist. Let us, for future ready reference, introduce the labels 'positive atheist' for the former and 'negative atheist' for the latter."</ref> i [[Michael Martin|Michaela Martina]]{{sfn|Martin|2006}} suprostavili su pozitivni (jaki) ateizam i negativni (slabi) ateizam. Pozitivni ateizam isključivo tvrdi da nijedno božanstvo ne postoji. Negativni ateizam uključuje sve ostale vrste ne-teizma. Prema ovom svrstavanju, bilo koja osoba koja nije teist negativan je ili pozitivan ateist. Termini "slabi" i "jaki ateizam" relativno su novi, dok su se termini "negativni" i "pozitivni ateizam" koristili već duže vrijeme (mada uz drugačije konotacije) u [[Filozofija|filozofskoj]] literaturi<ref name="presumption"/> i [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Apologetika|apologetici]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/jm3303.htm |title=On the Meaning of Contemporary Atheism |journal=The Review of Politics |first=Jacques |last=Maritain |date=1. 7. 1949 |volume=11 |issue=3 |pages=267–280 |doi=10.1017/S0034670500044168 |ref=harv}}</ref> Prema ovakvom razgraničavanju ateizma, većina [[Agnosticizam|agnostika]] spada u negativne ateiste. Dok [[Michael Martin|Martin]], naprimjer, smatra da agnosticizam podrazumijeva negativni ateizam,<ref name=martin-agnosticism-entails/> mnoštvo agnostičara smatra da je njihov pogled različit od ateizma<ref name=Kenny2006 /><ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/omar-baddar/why-im-not-an-atheist-the-case-for-agnosticism_b_3345544.html | title=Why I'm Not an Atheist: The Case for Agnosticism |date=28. 5. 2013 |publisher=Huffington Post |access-date=6. 3. 2015}}</ref> i da nije ništa više opravdan od teizma ili zahtijevanja jednakog ubjeđenja.<ref name=Kenny2006>{{cite book |first=Anthony |last=Kenny |title=What I believe |url=https://archive.org/details/whatibelieve0000kenn |chapter=Why I Am Not an Atheist |publisher=Continuum |isbn=0-8264-8971-0 |quote=The true default position is neither theism nor atheism, but agnosticism&nbsp;... a claim to knowledge needs to be substantiated; ignorance need only be confessed. |year=2006}}</ref> Tvrdnja nedostižnosti znanja za ili protiv postojanja božanstva ponekad se smatra naznakom da ateizam ipak zahtijeva [[skok vjere]] (vjerovanje u nešto bez empirijskih dokaza).<ref>{{cite news |title=Many atheists I know would be certain of a high place in heaven |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html|last=O'Brien|first=Breda |publisher=Irish Times| access-date=6. 3. 2015 |date=7. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110520132651/http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html | archive-date=20. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.ncregister.com/blog/matthew-warner/more-faith-to-be-an-atheist-than-a-christian | title=More faith to be an atheist than a Christian | author=Matthew Warner | date=8. 6. 2012 | access-date=6. 3. 2015}}</ref> Česti ateistički protuargumenti su da nedokazane ''religijske'' prijedloge treba razmotriti s jednakim nivoom skepticizma i nevjerovanja poput ''bilo kojeg drugog'' prijedloga<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=30–34}}. "Who seriously claims we should say 'I neither believe nor disbelieve that the Pope is a robot', or 'As to whether or not eating this piece of chocolate will turn me into an elephant I am completely agnostic'. In the absence of any good reasons to believe these outlandish claims, we rightly disbelieve them, we don't just suspend judgement."</ref> i da nemogućnost dokazivanja postojanja Boga ne znači da je jednaka vjerovatnoća da Bog postoji ili ne postoji.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=22}}. "A lack of proof is no grounds for the suspension of belief. This is because when we have a lack of absolute proof we can still have overwhelming evidence or one explanation which is far superior to the alternatives." </ref> Škotski filozof J. J. C. Smart čak govori da će se "osoba koja je zapravo ateist, ponekad, čak strasno, izjasniti da je agnostik jer ga nerazumni [[filozofski skepticizam]] dovodi do toga da se zapita da li išta zapravo zna, osim možda općih činjenica matematičke i formalne logike."<ref name="stanford">{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ |title=Atheism and Agnosticism |first=J.C.C. |last=Smart |date=9. 3. 2004 |publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy | access-date=8. 6. 2015}} </ref> Stoga neki ateistički autori poput [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]] više vole razlikovati [[teizam]], [[agnosticizam]] i ateizam koristeći spektar teističke mogućnosti, prema kojem se ove tri vrste razlikuju po tumačenju izjave "[[Bog]] postoji".{{sfn|Dawkins|2006|p=50}} === Definicija nemogućeg i nepostojanog === Prije 18. stoljeća, postojanje Boga bilo je toliko općeprihvaćeno u zapadnom svijetu da je bila upitna čak i ''mogućnost'' postojanja istinitog ateizma. Ovo se nazivalo ''teistički [[inatizam]]'', tj. smatranje da sve osobe vjeruju u [[Bog]]a od svog rođenja; ono je također navodilo da su ateisti zapravo vjernici u samoporicanju.<ref>{{cite book |last=Cudworth |first=Ralph |title=The True Intellectual System of the Universe: the first part, wherein all the reason and philosophy of atheism is confuted and its impossibility demonstrated |url=https://archive.org/details/trueintellectual00cudw |year=1678}}</ref> Također postoji stav da će ateisti veoma brzo vjerovati u Boga u kriznim vremenima, odnosno da se ateisti pretvaraju u vjernike na samrti i da nema [[Nema ateista u rovovima|ateista u rovovima]].<ref>Vidjeti: {{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/features/ohair090896.htm|title=Atheist Group Moves Ahead Without O'Hair|first=Sue Anne|last=Pressley|newspaper=The Washington Post|date=8. 9. 1996|access-date=3. 6. 2015}}</ref> Međutim, postoji nekolicina primjera koji govore baš suprotno, a među njima se nalaze i doslovni slučajevi "ateista u rovovima".<ref>{{cite web |last=Lowder |first=Jeffery Jay |year=1997 |title=Atheism and Society |url=http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html | access-date=3. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110522025011/http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html| archive-date=22. 5. 2011}}</ref> Neki ateisti iskazali su sumnje same potrebe termina ''ateizma''. [[Sam Harris]], u svojoj knjizi ''Letter to a Christian Nation'' ({{bs|Pismo kršćanskoj naciji}}) piše: <blockquote>"Ateizam" je, zapravo, termin koji uopće ne bi trebao postojati. Niko za sebe ne treba navoditi da "nije [[Astrologija|astrolog]]" ili da "nije [[Alhemija|alhemičar]]". Nemamo termina za osobe koje vjeruju da je Elvis i dalje živ ili koji vjeruju da su vanzemaljci putovali širom galaksije samo da bi zlostavljali rančere i njihovu stoku. Ateizam nije ništa više nego zvukovi koje razumne osobe prave u prisustvu neopravdanih religijskih vjerovanja."{{sfn|Harris|2006|p=[http://books.google.com/?id=ypyMZlkgHGIC&pg=PA51&dq=No+one+ever+needs+to+identify+himself+as+a+%22non-astrologer%22+or+a+%22non-alchemist&f=false 51]}}</blockquote> == Koncepti == [[Datoteka:D'Holbach.jpg|mini|[[Baron d'Holbach]], pristalica ateizma 18. stoljeća. "Izvor nesreće čovjeka je njegova nepoznanost prirode. Istrajnost kojom je vezan za slijepa mišljenja kojima je zadojen u svom djetinjstvu, koja su isprepletana sa njegovim postojanjem, posljednična predrasuda koja izopačava njegov um, koga spriječava njegovo razvijanje, koja ga čini robom izmišljotine, čini se da ga osuđuje na trajnu grešku."<ref>Paul Henri Thiry, Baron d'Holbach, ''System of Nature; or, the Laws of the Moral and Physical World'' (London, 1797), Vol. 1, p. 25</ref>]] Najšira podjela ateističkih argumenata jest na praktični i teoretski ateizam. === Praktički ateizam === {{Glavni|Apateizam}} U praktičnom ili pragmatičnom ateizmu (koji se još naziva [[apateizam]]), osobe žive kao da nema bogova i objašnjavaju prirodne fenomene bez ikakvih pripisivanja tih događaja nekim božanstvima. Postojanje božanstava se ne odbacuje, mada se može smatrati nepotrebnim ili beskorisnim; prema ovom pogledu, bogovi ne pružaju svrhu životu niti utječu na svakodnevnicu.<ref name="Zdybicka-p20">{{harvnb|Zdybicka|2005|p=20}}</ref> Vrsta praktičnog ateizma koji se oslanja na naučnu zajednicu naziva se [[Metodologija|metodološki]] [[naturalizam]] – "šutljivo usvajanje ili pretpostavka filozofskog naturalizma unutar naučnih metoda bez ili sa potpunim prihvaćanjem ili vjerovanjem u iste".<ref name="neps">{{cite web |last=Schafersman |first=Steven D. |url=http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NSuw6hjn_w0J:www.tcnj.edu/~scholars/111%2520Evolution%2520FSP/NATURALISM%2520IS%2520AN%2520ESSENTIAL%2520PART%2520OF%2520SCIENCE%2520AND%2520CRITICAL%2520INQUIRY.doc+Naturalism+is+an+Essential+Part+of+Science+and+Critical+Inquiry&hl=en&gl=ca&pid=bl&srcid=ADGEESiOoQ0c8zeA-NUM5qRN7EZqXoJs8b3hGUyuOedNRD9OheY2WLJHpdgNCsxwDJ0iJVdxIhSyytGXR-RXodM3cV8JYd6mEmBRuSQhAsvgFyIDPrw2HT3KXZTEoujo4lXsMckPLn-U&sig=AHIEtbS7vrl9TTdgC7ZY94opxblINuXYMw&pli=1 |title=Naturalism is an Essential Part of Science and Critical Inquiry |date=1. 2. 1997|publisher=Conference on Naturalism, Theism and the Scientific Enterprise. Department of Philosophy, The University of Texas |access-date=6. 3. 2015}}</ref> Praktični ateizam može imati nekoliko oblika: * Nedostajanje religijske motivacije – vjerovanje u bogove ne motivira moralne, religijske ili bilo kakve druge radnje; * Aktivno isključivanje problema bogova i religije iz intelektualnih težnji i praktičkih radnji; * Ravnodušnost – nedostatak interesa za probleme bogova i religije; ili * Nesvjesnost mogućnosti samog koncepta božanstava.<ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=21}}</ref> === Teoretski ateizam === ==== Ontološki argumenti ==== {{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}} Teoretski ateizam eksplicitno postavlja argumente protiv postojanja bogova, odgovarajući na česte teističke argumente postojanja boga poput argumenta o dizajnu ili [[Pascalova opklada|Pascalove opklade]]. Teoretski ateizam uglavnom je [[ontologija]], i to [[filozofska ontologija]]. ==== Epistemološki argumenti ==== {{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}} [[Epistemologija|Epistemološki]] ateizam je stav da osobe ne mogu znati Boga ili odrediti postojanje Boga. Osnova epistemološkog ateizma je [[agnosticizam]] koji se može pojaviti u nekoliko oblika. U filozofiji [[imanencija|imanencije]], božanstvo je nerazdvojivo od svijeta, tako i u ljudskom umu, i da je [[svijest]] svake osobe zaključana u subjektu. Prema ovom obliku [[Agnosticizam|agnosticizma]], ovo ograničenje perspektive sprječava bilo kakvo objektivno zaključivanje – sve od vjere u Boga, pa do tvrdnji u postojanje istog. Racionalistički agnosticizam [[Immanuel Kant|Kanta]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskog doba]], jedino prihvata znanje koje je izvedeno iz ljudske racionalnosti; ova vrsta ateizma smatra da bogovi principijalno nisu primjetni i da se baš zbog toga ne može znati postoje li. [[Skepticizam]], koji se zasniva na idejama [[David Hume|Davida Humea]], smatra da je potpuna sigurnost u postojanje nečeg nemoguće, tako da nikada ne možemo zasigurno znati postoje li božanstva ili ne. Međutim, Hume je također smatrao da ovakve neprimjetne [[Metafizika|metafizičke]] koncepte treba odbaciti po principu "[[sofistika|sofistike]] i [[Iluzija|iluzije]]".<ref name=hume-metaphysics/> Sporno je određivanje podjele agnosticizma prema ateizmu; također se može smatrati kao nezavisan osnovni pogled na svijet.<ref name="Zdybicka-p20"/> Drugi argumenti ateizma koji se mogu svrstati u epistemološke ili ontološke, sadrže logički pozitivizam i ignosticizam, ističu beznačajnost osnovnih termina poput "Bog" i izjava kao što su "Bog je svemoguć". [[Teološki nonkognitivizam]] smatra da izjava "Bog postoji" ne iskazuje nikakav prijedlog, već je besmislena ili kognitivno beznačajna. Obje strane raspravljale su o tome je li moguće svrstati ove osobe u neku vrstu ateizma ili agnosticizma. Filozofi poput [[A. J. Ayer]]a i [[Theodore M. Drange|Theodorea M. Drangea]] odbacuju obje kategorije i smatraju da obje prihvataju izjavu "Bog postoji" kao prijedlog; umjesto da ih svrstaju u jednu od ove dvije kategorije, svrstavaju ih u novu kategoriju nonkognitivizma.<ref>[[Theodore Drange|Drange, Theodore M.]] (1998). "[http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/definition.html Atheism, Agnosticism, Noncognitivism]". [[Internet Infidels]], ''Secular Web Library''. Pristupljeno 6. 3. 2015</ref><ref>[[Alfred Ayer|Ayer, A. J.]] (1946). ''Language, Truth and Logic''. Dover. str. 115–116. U fusnoti, Ayer pripisuje ovaj pogled "Profesoru H. H. Priceu".</ref> ==== Metafizički argumenti ==== {{Također pogledajte|Monizam|Fizikalizam}} Jedan autor piše: <blockquote>"Metafizički ateizam... obuhvata sve doktrine koje vjeruju u metafizički [[monizam]] (homogenost stvarnosti). Metafizički ateizam može se svrstati u dvije kategorije: a) apsolutni – izričito odbijanje postojanja Boga u pogledu materijalističkog monizma (svih materijalističkih trendova, kako drevnog, tako i modernog vremena); b) relativni – implicitno odbijanje Boga u svim filozofijama koje smatraju da, iako je prihvaćeno postojanje apsolutnog bića, to apsolutno biće ne može posjedovati bilo kakve atribute koji se mogu pripisati Bogu, bilo da je to transcendentnost, lični karakter ili jedinstvo. Relativni ateizam povezuje se sa idealističkim [[Monizam|monizmom]] ([[panteizam|panteizmom]], [[Panenteizam|panenteizmom]] ili [[Deizam|deizmom]])."<ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=19}}</ref></blockquote> [[Datoteka:Epikouros BM 1843.jpg|mini|lijevo|[[Epikur]]u se pripisuje prvo tumačenje [[Problem zla|problema zla]]. [[David Hume]] citira Epikuru kako postavlja argument u svom djelu iz 1779. ''Dijalozi o prirodnoj religiji'':{{sfn|Hume|1779}} "Želi li Bog zaustaviti zlo, ali ne može? Onda je nemoćan. Može li, a neće? Onda je zlonamjeran. Može li i hoće? Onda, otkud zlo u svijetu? Da li niti može niti hoće? Zašto ga onda zvati Bogom?"]] ==== Logički argumenti ==== {{Također pogledajte|Argumenti protiv postojanja Boga|Problem zla|Argument nevjerovanja}} Logički ateizam smatra da se raznim [[Zamisli Bogova|zamislima bogova]], poput ličnog boga [[Kršćanstvo|kršćanstva]], pripisuju logično nedosljedne osobine. Ovi ateisti predstavljaju [[Postojanje Boga|deduktivne argumente]] protiv postojanja Boga koji smatraju da postoji nedosljednost raznih osobina kao što su savršenost, položaj stvaraoca, nepromjenjivost, [[sveznanje]], [[sveprisutnost]], [[svemoć]], [[sveblagonaklonost]], [[transcendentnost]], ličnost (kao osoba), [[nefizikalnost]], [[pravednost]] i [[milost]].<ref name=logical>{{cite web | url=http://www.infidels.org/library/modern/nontheism/atheism/logical.html | author=Razni autori | title=Logical Arguments for Atheism | publisher=Internet Infidels | work=The Secular Web Library | access-date=2. 10. 2012}}</ref> [[Teodiceja|Teodecijski]] ateisti vjeruju da svijet koji se doživljava ne može postojati pripisivanjem ovih osobina Bogu ili bogovima. Argumenti su im da ne može postojati sveznajuće, svemoguće i sveblagonaklono biće u svijetu u kojem postoji [[Problem zla|zlo]] i patnja i u kojem je mnogim ljudima božija ljubav skrivena.<ref name=Drange-1996>{{cite web | first=Theodore M. | last=Drange | year=1996 | url=http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/aeanb.html | title=The Arguments From Evil and Nonbelief | publisher=[[Internet Infidels]] |work=Secular Web Library | access-date=6. 4. 2015}}</ref> Sličan argument pripisuje se i [[Buda|Budi]], osnivaču [[Budizam|budizma]].<ref>V.A. Gunasekara, {{cite web |url=http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |title=The Buddhist Attitude to God |archive-url=https://web.archive.org/web/20080102053643/http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |archive-date=2. 1. 2008}} In the Bhuridatta Jataka, "The Buddha argues that the three most commonly given attributes of God, viz. omnipotence, omniscience and benevolence towards humanity cannot all be mutually compatible with the existential fact of dukkha."</ref> === Redukcioni prikazi religije === {{Također pogledajte|Evolucionarno porijeklo religija|Evolucionarna psihologija religije|Psihologija religije}} Filozofi poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]]<ref>Feuerbach, Ludwig (1841) ''[[The Essence of Christianity]]''</ref> i psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] smatraju da su Bog i druga religijska vjerovanja ljudska tvorevina napravljena u svrhu zadovoljavanja raznih psiholoških i emocionalnih želja ili potreba. Mnogi budisti dijele ovaj stav razmišljanja.<ref>Walpola Rahula, ''What the Buddha Taught.'' Grove Press, 1974. str. 51–52.</ref> [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] su, pod utjecajem djela [[Feuerbach]]a, smatrali da su [[Bog]] i religija društvene funkcije koje moćni ljudi koriste da bi ugnjetavali radničku klasu. [[Mihail Bakunjin]] tvrdi da "ideja Boga implicira odricanje ljudskog razuma i pravednosti; najuvjerljivija je negacija ljudskih sloboda i moguće je da završi porobljavanjem čovječanstva, kako u teoriji, tako i u praksi". Preokrenuo je [[Voltaire]]ov poznati aforizam koji glasi "da Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti" na "da Bog zaista postoji, trebalo bi ga ukinuti".<ref>{{cite web |url=http://dwardmac.pitzer.edu/anarchist_archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html |title=God and the State |last=Bakunin |first=Michael |year=1916 |work= |publisher=New York: Mother Earth Publishing Association | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110521195435/http://dwardmac.pitzer.edu/Anarchist_Archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html| archive-date=21. 5. 2011}}</ref> === Ateizam u religijama === {{Također pogledajte|Neteističke religije}} Ateizam je prihvaćen u nekim religijskim i spiritualnim vjerskim sistemima poput u [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]], [[Budizam|budizmu]], [[Sinteizam|sinteizmu]], [[Raëlizam|raëlizmu]]<ref>{{cite book|title=Intelligent Design|url=http://www.rael.org/request.php?1|year=2005|author=The Raelian Foundation|page=312|access-date=4. 6. 2015|archive-date=7. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140707122732/http://www.rael.org/request.php?1|url-status=dead}}</ref> i [[Novopaganski pokreti|novopaganskim pokretima]]<ref name="Neopaganism">{{cite book |editor1-last=Claydon |editor1-first=David |editor2-last=Harper |editor2-first=Anne C. |editor3-last=Morehead |editor3-first=John W. |display-editors=1 |last1=Johnson |first1=Philip |last2=Clifford |first2=Ross |last3=Lewis |first3=Mark |last4=Madsen |first4=Ole Skjerbaek |last5=Morehead |first5=John W. |last6=Mulholland |first6=Ken |last7=Payne |first7=Simeon |last8=Riecke |first8=Christina |last9=Smulo |first9=John |display-authors=1 |date=2005 |title=Religious and Non-Religious Spirituality in the Western World ("New Age") |work=A New Vision, A New Heart, A Renewed Call |volume=2 |publisher=William Carey Library |isbn=978-0-87808-364-0 |page=194 |url=http://books.google.com/?id=RfGhUW8RdUIC&pg=PA194&dq=neopaganism+atheism#v=onepage&q&f=false |quote=Although Neo-Pagans share common commitments to nature and spirit there is a diversity of beliefs and practices&nbsp;... Some are atheists, others are polytheists (several gods exist), some are pantheists (all is God) and others are panentheists (all is in God).}}</ref> poput [[Wicca|Wicce]].<ref name="Wicca">{{cite book|last=Matthews|first=Carol S. |url=http://books.google.com/?id=stQQJlV9FT8C&pg=PA115&dq=neopaganism+atheism#v=onepage&q&f=false |title=New Religions|publisher=Chelsea House Publishers|quote=There is no universal worldview that all Neo-Pagans/Wiccans hold. One online information source indicates that depending on how the term ''God'' is defined, Neo-Pagans might be classified as monotheists, duotheists (two gods), polytheists, pantheists, or atheists.|year=2009|isbn=978-0-7910-8096-2}} </ref> Astičke škole hinduizma vjeruju da je ateizam ispravan put ka [[Moksha|mokši]] (oslobođenje iz vječnog toka) ali je znatno težak jer ateist na svom putovanju ne može očekivati nikakvu božansku pomoć.<ref>{{Cite book | last = Chakravarti| first = Sitansu| title = Hinduism, a way of life| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1991| page = 65| url = http://books.google.com/books?id=J_-rASTgw8wC&pg=PA71&hl=en#v=onepage&q=atheist&f=false| isbn = 978-81-208-0899-7|quote = For the thoroughgoing atheist, the path is extremely difficult, if not lonely, for he can not develop any relationship of love with God, nor can he expect any divine help on the long and arduous journey. |access-date=6. 4. 2015}} </ref> [[džainizam]] vjeruje da je svemir beskrajan i da nema potrebe za stvaraoca. Međutim, smatra se da [[Tirthankar]]i mogu prekoračiti prostor i vrijeme<ref name=devdutt>{{cite web | last =Pattanaik | first =Devdutt | title =63 worthy beings | publisher =Mid-day | date =18. 8. 2009 | url =http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm | access-date =6. 4. 2015 | archive-date =27. 9. 2012 | archive-url =https://web.archive.org/web/20120927173952/http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm | url-status =bot: unknown }}</ref> i biti moćniji od boga [[Indra|Indre]].<ref>{{cite book | last =Muni Nagraj | first = | editor = | title =Āgama and Tripiṭaka: A Comparative Study : a Critical Study of the Jaina and the Buddhist Canonical Literature, Volume 1| publisher =Today & Tomorrow's Printers and Publishers| location = | isbn =978-81-7022-730-4 | oclc = |page=203}} </ref> [[Sekularni budizam]] ne podržava vjeru u bogove. Raniji budizam imao je ateističke elemente jer se na [[Buda|Budinom]] putu nisu spominjali bogovi. Kasnije varijante budizma smatraju da je [[Buda]] zapravo [[Bog]] i da pristalice mogu dobiti slične osobine bogova; također duboko poštuju [[Bodisatva|Bodisatve]]<ref>{{cite book |url=http://books.google.com.vc/books?id=Jb0rCQD9NcoC&printsec=frontcover#v=onepage&q=atheism&f=false |last=Kedar |first=Nath Tiwari |year=1997 |title=Comparative Religion |publisher=[[Motilal Banarsidass]] |isbn=81-208-0293-4 |page=50}} </ref> i koncept [[Vječni Buda|vječnog Bude.]] == Ateističke filozofije == {{Također pogledajte|Ateistički egzistencijalizam|Sekularni humanizam}} [[Aksiologija|Aksiološki]] ili konstruktivni ateizam odbacije postojanje bogova i zamijenjuje ga sa "samovoljnošću" poput [[Ljudska priroda|ljudske prirode.]] Ova vrsta ateizma više voli ljudsku prirodu kao najveći izvor morala i vrijednosti, te dozvoljava da se moralni problemi riješe bez prizivanja Boga. [[Karl Marx|Marx]] i [[Sigmund Freud|Freud]] su koristili ovaj argument kako bi prenijeli poruke oslobođenja, potpunog razvoja i nesputane sreće.<ref name="Zdybicka-p20"/> Jedna od najčešćih kritika ateizma baš je suprotna od ove i glasi da će odbacivanje postojanja božanstava dovesti do moralnog relativizma, što će dalje dovesti da osobe nemaju [[moral]]ne ili [[etika|etičke]] osnove za svoje radnje<ref name="misconceptions">{{cite web |url=http://articles.exchristian.net/2006/12/common-misconceptions-about-atheists.html |title=Common Misconceptions About Atheists and Atheism |last=Gleeson |first=David |date=10. 8. 2006 | access-date=6. 4. 2015}}</ref> ili će dovesti do spoznanja da je život beznačajan i jadan.<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. "Perhaps the most common criticism of atheism is the claim that it leads inevitably to moral bankruptcy."</ref> [[Blaise Pascal]] je ovaj pogled opisivao u svojoj kolekciji dijela [[Pensées]] (doslovno "Misli").<ref>[[Blaise Pascal|Pascal, Blaise]] (1669). ''[[Pensées]]'', II: "The Misery of Man Without God".</ref> [[Francuzi|Francuski]] filozof [[Jean-Paul Sartre]] izjašnjavao se kao predstavnik "ateističkog [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]]"{{sfn|Sartre|2004|p=127}} te je bio manje zabrinut o odbijanju postojanja Boga već se više usredočavao na izjavu da "čovjek treba ... da nađe sam sebe i da razumije da ga ništa ne može spasiti od samog sebe, čak ni važeći dokazi postojanja Boga."{{sfn|Sartre|2001|p=45}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je rekao da je posljedica njegovog ateizma to što "ako Bog ne postoji, postoji bar jedno biće kog kojega postojanje prethodi suštini - biće koje postoji prije nego što ga može definirati bilo kakav koncept i da je ovo biće [[čovjek]]."{{sfn|Sartre|2004|p=127}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je opisao praktične posljedice ovog ateizma u tome da ovo znači da nema ''a priori'' pravila, odnosno apsolutnih vrijednosti koje se mogu koristiti za određivanje ljudskog ponašanja i da su svi ljudi "prokleti" na izmišljanje vlastitih pravila, što bi značilo da je "čovjek" na kraju "odgovoran za sve što uradi."{{sfn|Sartre|2001|p=32}} == Ateizam, religija i moral == {{Također pogledajte|Ateizam i religija|Kritike ateizma|Sekularna etika|Sekularni moral}} === Povezanost sa pogledima na svijet i društvenim ponašanjem === [[Sociologija|Sociolog]] [[Phil Zuckerman]] analizirao je prethodna istraživanja društvenih nauka o [[Sekularizam|sekularizmu]] i nevjerovanju, te je zaključio da je društveno blagostanje u pozitivnoj korelaciji sa [[Ireligija|ireligijom]]. Ustanovio je da je znatno manje ateizma i sekularizma u siromašnijim nacijama (pogotovu u [[Afrika|Africi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]) u odnosu na bogatije industrijalizovane [[Demokratija|demokratije]].<ref>{{cite book |author=Norris, Pippa and Ronald Inglehart |year=2004 |title=Sacred and Secular: Religion and Politics Worldwide |url=https://archive.org/details/sacredsecularrel0000norr |publisher=Cambridge University Press}} </ref><ref> {{cite book |author=Bruce, Steve |year=2003 |title=Religion and Politics |location=[[Cambridge|Cambridge, UK]]}} </ref> Njegova otkrića su se specifično odnosila na ateizam u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i uspoređivanje religijoznih osoba u SAD-u sa "ateističkim i sekularnim osobama". Ustanovio je da su ateističke i sekularne osobe manje [[Nacionalizam|nacionalističke]], [[Predrasuđe|predrasudne]], [[Antisemitizam|antisemitske]], [[Rasizam|rasističke]], [[Dogmatizam|dogmatične]], [[Etnocentričnost|etnocentrične]], zatvorena uma i manje [[Autoritativnost|autoritatorne]], odnosno manje [[Diktatura|diktatorske]], te da je u saveznim državama sa najvećim postotkom ateizma stepen [[kriminal]]a niži od prosjeka. U najviše religioznim saveznim državama, stepen kriminala viši je od prosječnog.<ref name="Zuckerman">{{cite journal | first1=Phil | last1=Zuckerman | year=2009 | title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions | url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | journal=Sociology Compass | volume=3 | issue=6 | pages=949–971 | doi=10.1111/j.1751-9020.2009.00247.x | ref=harv | date= | access-date=17. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141228104545/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | archive-date=28. 12. 2014 | url-status=dead }}</ref><ref name=Guardian> {{cite web |url=http://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2010/sep/12/pope-benedict-atheism-secularism |title=Societies without God are more benevolent |publisher=[[The Guardian]] |date=2. 9. 2010 |access-date=6. 4. 2015}}</ref> === Ateizam i ireligija === [[Datoteka:Lightmatter buddha3.jpg|mini|lijevo|upright|[[Budizam]] se ponekad opisuje kao neteistička religija zbog nedostatka stvaraoca u budizmu, ali takav pogled može biti prejednostavan.<ref>{{cite web|url=http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|author=Wallace, B. Alan Ph.D.|title=Is Buddhism Really Non-Theistic?|series=National Conference of the American Academy of Religion lectures|location=[[Boston]], [[Massachusetts|MA]]|date=1. 11. 1999|access-date=8. 6. 2015|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060920/http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}"Thus, in light of the theoretical progression from the bhavaºga to the tath›gatagarbha to the primordial wisdom of the absolute space of reality, Buddhism is not so simply non-theistic as it may appear at first glance."</ref>]] Za osobe koje se izjasne kao ateistima, pretpostavlja se da su [[Ireligija|ireligiozne]], mada neke sekte unutar većih religija odbacuju postojanje ličnog stvaraoca.<ref name="winston2">{{cite book |last=Winston |first=Robert (Ed.) |title=Human |url=https://archive.org/details/human0000unse_n1j1 |publisher=New York: DK Publishing, Inc |year=2004 |isbn=0-7566-1901-7 |page=[https://archive.org/details/human0000unse_n1j1/page/299 299] |quote=Nonbelief has existed for centuries. For example, Buddhism and Jainism have been called atheistic religions because they do not advocate belief in gods.}} </ref> U posljednje vrijeme, pojedine religijske denominacije primijetile su sve veći broj ateističkih sljedbenika kao, naprimjer, u ateističkom ili humanističkom [[Judaizam|judaizmu]]<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml |title=Humanistic Judaism |date=20. 7. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110416143510/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml| archive-date=16. 4. 2011}} </ref><ref> {{cite journal |last=Levin |first=S. |date=1. 5. 1995 |title=Jewish Atheism |url=https://archive.org/details/sim_new-humanist_1995-05_110_2/page/13 |journal=New Humanist |volume=110 |issue=2 |pages=13–15 |ref=harv}} </ref> ili kod [[Kršćanski ateisti|kršćanskih ateista]].<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/types/christianatheism.shtml |title=Christian Atheism |date=17. 5. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015}} </ref><ref>{{cite book |last=Altizer |first=Thomas J. J. |title=The Gospel of Christian Atheism |url=http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |year=1967 |publisher=London: Collins |pages=102–103 |access-date=6. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929171840/http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |archive-date=29. 9. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref> {{cite journal |last=Lyas |first=Colin |date=1. 1. 1970 |title=On the Coherence of Christian Atheism |journal=Philosophy: the Journal of the Royal Institute of Philosophy |volume=45 |issue=171 |pages=1–19 |ref=harv | doi=10.1017/S0031819100009578}} </ref> Najstrožiji opis pozitivnog ateizma ne govori o bilo kakvim drugim vjerovanja osim nevjerovanja u bilo koja božanstva tako da u tom pogledu, ateisti bi mogli imati bilo kakva druga duhovna vjerovanja. Zbog istog razloga, ateisti mogu imati različite interpretacije [[Etika|etičkih]] vjerovanja koje se protežu od moralnog [[Univerzalizam|univerzalizma]] [[Humanizam|humanizma]], koji govori da bi se moralni kodeks ponašanja trebao odnositi na sve osobe, do moralnog [[Nihilizam|nihilizma]], koji smatra da je moral besmislen.<ref>{{harvnb|Smith|1979|pp=21–22}} </ref> Filozofi poput [[Slavoj Žižek|Slavoja Žižeka]],<ref>Slavoj Žižek: Less Than Nothing (2012)</ref> [[Alain de Botton|Alaina de Bottona]],<ref>Alain de Botton: [[Religion for Atheists]] (2012)</ref> [[Alexander Bard|Alexandra Barda]] i [[Jan Söderqvist|Jana Söderqvista]]<ref>Alexander Bard and Jan Söderqvist: The Global Empire (2012)</ref> svi drže pogled da ateisti trebaju povratiti religiju kao vrstu prkosa protiv [[Teizam|teizma]], odnosno da ne bi ostavili religiju kao neželjeni monopol teista. === Božanska zapovijed protiv etike === Prema [[Platon]]ovoj Eutifronovoj dilemi, uloga bogova u određivanju šta je dobro a šta je loše bespotrebna je ili u potpunosti proizvoljna. Argument da moral mora poticati od Boga i ne može postojati bez mudrog tvorca česta je pojava i to više u političkim nego u filozofskim debatama.<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. "Among the many myths associated with religion, none is more widespread -{{sic}}or more disastrous in its effects—than the myth that moral values cannot be divorced from the belief in a god." </ref><ref> U djelu [[Braća Karamazovi]] (11. knjiga: ''Brat Ivan Fjodorovič, 4. poglavlje) [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]] postoji poznati argument koji glasi: "Ako nema Boga, sve je dozvoljeno.'': "'Ali šta će biti sa ljudima onda' pitah ga, 'bez Boga i vječnog života? Ako je sve dozvoljeno, mogu čini što im je volja?'" </ref><ref name="Kant CPR A811">"Morality, by itself, constitutes a system, but happiness does not, unless it is distributed in exact proportion to morality. This, however, is possible in an intelligible world only under a wise author and ruler. Reason compels us to admit such a ruler, together with life in such a world, which we must consider as future life, or else all moral laws are to be considered as idle dreams&nbsp;..." (''Critique of Pure Reason'', A811). </ref> Moralna shvatanja poput "ubijanje je loša stvar" smatraju se božijim zakonima te zahtijevaju da ih odluči božanski sudija ili božanski advokat. Međutim, mnogi ateisti tvrde da tretiranje morala kroz legalni sistem proizvodi nevažeću analogiju i da moral ne zavisi od advokata u istom smislu u kojem zakoni zavise od advokata i sudija.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=38}} </ref> [[Friedrich Nietzsche]] je vjerovao u moral koji nije bio povezan sa teističkim vjerovanjem, te je izjavio da moral koji se bazira na Boga "ima istinitu vrijednost samo na osnovu Boga, odnosno može biti aktivan ili poništen samo na osnovu vjere u Boga."<ref name="Fortin & Benestad">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=19ccmx1W58IC&pg=PA16|title =Human Rights, Virtue, and the Common Good|publisher = [[Rowman & Littlefield]]|quote=That problem was brought home to us with dazzling clarity by Nietzsche, who had reflected more deeply than any of his contemporaries on the implications of godlessness and come to the conclusion that a fatal contradiction lay at the heart of modern theological enterprise: it thought that Christian morality, which it wished to preserve, was independent of Christian dogma, which it rejected. This, in Nietzsche's mind, was an absurdity. It amounted to nothing less than dismissing the architect while trying to keep the building or getting rid of the lawgiver while claiming the protection of the law. | access-date=8. 6. 2015|isbn = 978-0-8476-8279-9|year = 1996}} </ref><ref name="Craig & Moreland"> {{cite book|url = http://books.google.com/?id=g8bHRrVu3SsC&pg=PA392|title =The Blackwell Companion to Natural Theology|publisher = [[Wiley-Blackwell]]|quote=Morality "has truth only if God is truth–it stands or falls with faith in God" (Nietzche 1968, str. 70). The moral argument for the existence of God essentially takes Nietzche's assertion as one of its premises: if there is no God, then "there are altogether no moral facts". | access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-1-4051-7657-6|date=11. 5. 2009}} </ref><ref name="Miller"> {{cite book|url = http://books.google.com/?id=VgMB9-tMSMoC&pg=PA85|title =Victorian Subjects|publisher = [[Duke University Press]]|quote=Like other mid-nineteenth-century writers, George Eliot was not fully aware of the implications of her humanism, and, as Nietzsche saw, attempted the difficult task of upholding the Christian morality of altruism without faith in the Christian God.| access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-0-8223-1110-2|year = 1991}}</ref> Postoje normativni etički sistemi koji ne zahtijevaju da im principe i zakone uruči neko božanstvo. Neki od ovih sistema mogu biti sistemi etike vrline, društvene komunikacije, [[Immanuel Kant|Kantove]] etike, utilitarizma i objektivizma. [[Sam Harris]] je predložio da moralno pravljenje pravila nije problem koji se može samo istraživati u [[Filozofija|filozofiji]], nego ga možemo prakticirati i u nauci morala. Međutim, bilo kakav sličan naučni sistem morao bi odgovoriti na kritike koje nalaže [[naturalistička logička greška]].<ref>{{cite book |title=Principia Ethica |url=http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13 |year=1903 |first=G. E. |last=Moore | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110514054112/http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13| archive-date=14. 5. 2011}} </ref> Filozofi poput [[Susana Neiman|Susane Neiman]]<ref>{{cite video |people=[[Susan Neiman]] |title=Beyond Belief Session 6 |medium=Conference |publisher=The Science Network |location=[[Salk Institute]], La Jolla, CA |date=6. 11. 2006}} </ref> i [[Julian Baggini|Juliana Bagginija]]<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=40}} </ref> (između ostalim) smatraju da etičko ponašanje na osnovu komande božanskog bića nije istinito etičko ponašanje već samo slijepa poslušnost. Baggini govori da ateizam ima superiornu osnovu etike pošto smatra da je potrebna moralna osnova koja se proširuje van religijskih zapovjednih riječi kako bi se proučio moral samih zapovijedi—da bi se moglo odrediti da li je, naprimjer, moralno dati zapovijed "nećeš krasti" ako nega religija uči suprotno a jedna upravo ovo i da ateisti, upravo zato, imaju prednost oko određivanja šta je ispravnije.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=43}} </ref> Savremeni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] filozof [[Martin Cohen]] naveo je historijske primjere kada su se koristili dijelovi [[Biblija|Biblije]] za zaustavljanje mučenja i ropstva kao dokaz da religiozne zapovijedi prate političke i društvene normale, a ne obrnuto, ali je također spomenuo da se slična tendencija može pripisati navodno nepristranim i objektivnim filozofima.<ref>101 Ethical Dilemmas, 2. izdanje, Cohen, M, Routledge 2007, str&nbsp;184–5. (Cohen dodatno navodi da su Platon i Aristotel navodili argumente u korist robstva.) </ref> Cohen proširuje svoj argument u svom djelu ''Political Philosophy from Plato to Mao'' ({{bs|politička filozofija od Platona do Maa}}) u kojem govori da je [[Kur'an]] igrao ulogu u ovjekovječenju društvenih kodeksa iz ranog 7. stoljeća uprkos promjenama sekularnog društva.<ref>Political Philosophy from Plato to Mao, Cohen, M, drugo izdanje iz 2008. godine</ref> === Opasnosti religije === {{Također pogledajte|Kritike religije}} Pojedini istaknuti ateisti—u novije vrijeme [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]], [[Sam Harris]] i [[Richard Dawkins]] sljedivši slične mislioce poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]], [[Robert G. Ingersoll|Roberta G. Ingersolla]], [[Voltaire]]a i književnika [[José Saramago|Joséa Saramaga]]—kritikovali su religije, navodivši razne štetne aspekte religijskih praksi i doktrina.<ref>{{harvnb|Harris|2005}}, {{harvnb|Harris|2006}}, {{harvnb|Dawkins|2006}}, {{harvnb|Hitchens|2007}}, {{harvnb|Russell|1957}}</ref> [[Datoteka:Karl Marx.jpg|mini|upright|[[Karl Marx]]]] [[Njemci|Njemački]] politički teoretičar i sociolog iz 19. stoljeća [[Karl Marx]] kritikuje religiju kao "izdah potlačenog bića, srcem svijeta bez srca i dušom bezdušnog svijeta. To je opijum ljudi." Nastavlja "Uklanjanje [[Religija|religije]] kao iluzije sreće je zapravo želja ljudi za istinitu sreću. Da ih zamolio da odbace svoje iluzije o svom stanju bi značilo da ih moramo zamoliti da odbace stanje koje zahtjeva iluziju. Kritika religije je, upravo zato, u embironu, kritika vala suza u kojima je religija oreol.<ref>Marx, K. 1976. Introduction to A Contribution to the Critique of Hegel's Philosophy of Right. Collected Works, v. 3. New York.</ref> [[Lenjin]] je rekao da je "svaka religijska ideja i svaka ideja Boga "neizrječivo podla ... u najgorem pogledu, 'zaraza' najodvratnije vrste. Milioni grijehova, prljavih dijela, nasilja i fizičkih zaraza ... opet su manje opasniji od suptilne, duhovne ideje [[Bog]]a odjevene u najpametnije ideološke kostime ..."<ref name="MartinAmis">Martin Amis; Koba the Dread; Vintage Books; London; 2003; {{ISBN|978-0-09-943802-1}}; str.&nbsp;30–31</ref> [[Sam Harris]] kritikuje oslanjanje zapadnih religija na božanstveni autoritet kao kreditiranje autoritarnosti i dogmatizma. Postoji korelacija između religijskog fundamentalizma i spoljašnjih religija (u kojima se religija upražnjava kako bi se dobili skriveni interesi)<ref name=Moreira-almeida2006>{{cite journal |doi=10.1590/S1516-44462006005000006 |last1=Moreira-almeida |first1=A. |last2=Neto |first2=F. |last3=Koenig |first3=H. G. |year=2006 |title=Religiousness and mental health: a review |journal=Revista Brasileira de Psiquiatria |volume=28 |pages=242–250 |pmid=16924349 |issue=3 |ref=harv}} </ref> i autoritarnosti, dogmatizma i predrasuda.<ref>Vidjeti na primjer: {{cite journal | last1=Kahoe |first1= R.D.|date=1. 6. 1977 |title=Intrinsic Religion and Authoritarianism: A Differentiated Relationship| url=https://archive.org/details/sim_journal-for-the-scientific-study-of-religion_1977-06_16_2/page/179 |journal=Journal for the Scientific Study of Religion|volume=16|issue=2 |pages= 179–182 |jstor=1385749 | doi=10.2307/1385749 | ref=harv}} Također pogledajte: {{cite journal | last1=Altemeyer |first1= Bob |first2= Bruce|last2= Hunsberger |year=1992 |title=Authoritarianism, Religious Fundamentalism, Quest, and Prejudice| journal = International Journal for the Psychology of Religion| volume=2|issue=2| pages= 113–133 | doi = 10.1207/s15327582ijpr0202_5 | ref=harv}} </ref> Ovi argumenti—zajedno sa historijskim događajima koji se koriste za demonstraciju opasnosti religije poput [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]], [[Inkvizicija|inkvizicije]], suđenja vještica i terorističkih napada—koriste se kao odgovor na tvrdnje da je vjerovanje u religiji ima blagotvorne efekte.<ref>{{cite web |last=Harris |first=Sam |authorlink=Sam Harris |title=An Atheist Manifesto |url=http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto | access-date=6. 4. 2015 |publisher=[[Truthdig]] |year=2005 |quote=In a world riven by ignorance, only the atheist refuses to deny the obvious: Religious faith promotes human violence to an astonishing degree.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110516191405/http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto| archive-date=16. 5. 2011}} </ref> Vjernici pružaju protuargumente koji tvrde da režimi koji su koristili ateizam, poput [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]], također doprinose masovnim ubistvima.<ref name="John S. Feinberg, Paul D. Feinberg">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=Nl-f5SKq9mgC&pg=PA697 |last1=Feinberg |first1=John S. |last2=Feinberg |first2=Paul D. |title =Ethics for a Brave New World|publisher =[[Greg Koukl|Stand To Reason]]|quote=Over a half century ago, while I was still a child, I recall hearing a number of old people offer the following explanation for the great disasters that had befallen Russia: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.' Since then I have spent well-nigh 50 years working on the history of our revolution; in the process I have read hundreds of books, collected hundreds of personal testimonies, and have already contributed eight volumes of my own toward the effort of clearing away the rubble left by that upheaval. But if I were asked today to formulate as concisely as possible the main cause of the ruinous revolution that swallowed up some 60 million of our people, I could not put it more accurately than to repeat: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.'|access-date=4. 6. 2015|isbn = 978-1-58134-712-8|date=4. 11. 2010}} </ref><ref name="Totalitarianism and Atheism">{{cite web |url=http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |title=Answering Atheist's Arguments |publisher=Catholic Education Resource Center |last=D'Souza |first=Dinesh |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=14. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014184253/http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |url-status=dead }}</ref> Kao odgovor na ovu tvrdnju, ateisti poput Sama Harrisa i Richarda Dawkinsa govore da užasne prizore koje je počinio [[Josif Staljin|Staljin]] nije proizveo ateizam već dogmatički [[marksizam]] i da, mada je tačno da su [[Staljin]] i [[Mao Zedong|Mao]] bili ateisti, svoja djela nisu učinili u ime ateizma.{{sfn|Dawkins|2006|p=291}}<ref>[http://www.edge.org/3rd_culture/harris06/harris06_index.html 10 myths and 10 truths about Atheism] Sam Harris</ref> == Etimologija == [[Datoteka:Ephesians 2,12 - Greek atheos.jpg|mini|lijevo|Prikazana je grčka riječ αθεοι (''atheoi''), baš kako se pojavljuje na [[Poslanica Efežanima|Poslanici Efežanima]] (u stihu [[Biblija|Biblije]] 2:12) u ranom 3. stoljeću na [[papirus]]u 46. Najčešće se prevodi kao "[oni koji su] bez Boga."<ref>The word αθεοι—in any of its forms—appears nowhere else in the Septuagint or the New Testament. {{cite book |last=Robertson |first=A.T. |title=Word Pictures in the New Testament |origyear=1932 |year=1960 |publisher=Broadman Press |chapter=Ephesians: Chapter 2 |chapterurl=http://www.ccel.org/r/robertson_at/wordpictures/htm/EPH2.RWP.html |quote=Old Greek word, not in LXX, only here in N.T. Atheists in the original sense of being without God and also in the sense of hostility to God from failure to worship him. See Paul's words in Ro 1:18–32. | access-date=8. 6. 2015}} </ref>]] U ranom [[Starogrčki jezik|starogrčkom]], pridjev ''atheos'' (ἄθεος, od prefiksa ἀ- + θεός "Bog") značio je "bezbožan". Prvobitno se koristio kao termin osude te je značio "grešan" ili "sraman" odnosno, označavao je nekoga bez poštovanja. U 5. stoljeću prije n. e, riječ se počela koristiti za aktivno stanje bezbožništva u smislu "ukidanja odnosa sa bogovima" ili "odbijanje bogova". Nakon toga se pojavio termin ἀσεβής (''asebēs'') koji je označao osobe koje su bez poštovanja odbijale bogove ili nepoštovale lokalne bogove, čak i ako su vjerovali u druge bogove. Moderne verzije klasičnih tekstova ponekad prevode ''átheos'' kao "ateistički". Kao apstraktna imenica, postojala je također i ἀθεότης (''atheotēs'') ili "ateizam". [[Ciceron]] je transkribovao grčku riječ u [[Latinski jezik|latinsku]] ''átheos''. Termin se počeo često koristiti u debatama između ranijih [[Kršćani|kršćana]] i [[heleni]]sta te su je obe strane koristile u pogrdnom smislu.<ref name=drachmann>{{cite book |last=Drachmann |first=A. B. |title=Atheism in Pagan Antiquity |url=http://books.google.com/?id=cguq-yNii_QC&dq=Atheism+in+Pagan+Antiquity&printsec=frontcover&q= |publisher=Chicago: Ares Publishers |year=1977 |origyear=1922 |isbn=0-89005-201-8 |quote=Atheism and atheist are words formed from Greek roots and with Greek derivative endings. Nevertheless they are not Greek; their formation is not consonant with Greek usage. In Greek they said ''átheos'' and ''atheotēs''; to these the English words ungodly and ungodliness correspond rather closely. In exactly the same way as ungodly, ''átheos'' was used as an expression of severe censure and moral condemnation; this use is an old one, and the oldest that can be traced. Not till later do we find it employed to denote a certain philosophical creed.}} </ref> Termin ''ateist'' (od [[Francuski jezik|francuskog]] ''athée'') u smislu "onaj koji ... odbacije postojanje Boga ili bogova"<ref>{{cite web |url=http://www.thefreedictionary.com/atheist |title=atheist |publisher=American Heritage Dictionary of the English Language |year=2009 |access-date=6. 4. 2015}} </ref> predatira riječ ''atheism'' u [[Engleski jezik|engleskom]] koja je prvi put pronađena 1566.<ref>{{cite book |series=English recusant literature, 1558–1640 |volume=203 |title=A Replie to Mr Calfhills Blasphemous Answer Made Against the Treatise of the Cross |page=51 |first=John |last=Martiall |location=Louvain |year=1566 |url=http://books.google.com/books?id=20snAQAAIAAJ&q=%22to%20entre#v=snippet&q=atheist&f=false | access-date=6. 4. 2015}} </ref> i ponovo 1571.<ref>Korišten termin ''Atheistes'': {{cite book |last=Golding |first=Arthur |title=The Psalmes of David and others, with [[John Calvin|J. Calvin]]'s commentaries |year=1571 |pages=Ep. Ded. 3 |quote=The Atheistes which say..there is no God.}} Prevedeno sa latinskog na engleski. </ref> Termin ''ateist'' kao oznaka za praktično bezbožništvo najranije se počela koristiti u tom smislu 1577.<ref>{{cite book |last=Hanmer |first=Meredith |title=The auncient ecclesiasticall histories of the first six hundred years after Christ, written by Eusebius, Socrates, and Evagrius |publisher=London |year=1577 |page=63 |oclc=55193813 |quote=The opinion which they conceaue of you, to be Atheists, or godlesse men.}} </ref> Termin ateizam je izveden od francuskog ''athéisme''<ref name=mw-online/> i pojavljuje se u engleskom jeziku od 1587.<ref name=Golding>Prikazuje se u formatu ''Athisme'': {{cite book |others=Preveli sa francuskog na engleski: [[Arthur Golding]] i [[Philip Sidney]] i objavili u Londonu, 1587. godine |first=Philippe |last=de Mornay |title=A Woorke Concerning the Trewnesse of the Christian Religion: Against Atheists, Epicures, Paynims, Iewes, Mahumetists, and other infidels | year=1581 | trans-title=De la vérite de la religion chréstienne (1581, Paris) |quote=Athisme, that is to say, vtter godlesnes.}} </ref> Ranije dijelo iz 1534. koristilo je termin ''atheonism''.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=gW-gAAAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=vergil+english+history#v=onepage&q=Godd%20would%20not&f=false |year=c. 1534 |first=Polydore |last=Vergil |title=English history |quote=Godd would not longe suffer this impietie, or rather atheonisme. | access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref> ''Oxford engleski rječnik'' također prikazuje raniju formaciju ''atheonism'', koja se prvi put upotrebljava 1534. godine. Kasnije, a današnje zastarjele riječi ''athean'' i ''atheal'' su datirale sve do 1611. i 1612. godine. {{cite book |title=The Oxford English Dictionary |edition=Second |year=1989 |publisher=Oxford University Press, SAD |isbn=0-19-861186-2 |author=prep. by J. A. Simpson&nbsp;...}} </ref> Slične riječi su se pojavile kasnije: deist 1621,<ref name=1621Deist> {{Cite book |last=Burton |first=Robert |work=[[The Anatomy of Melancholy]] |year=1621 |at=Part III, section IV. II. i |quote=Cousin-germans to these men are many of our great Philosophers and Deists |url=http://books.google.com/?id=cPgveWnCdRcC&printsec=frontcover&dq=anatomy+of+melancholy#v=onepage&q=deists&f=false |title=deist | access-date=4. 6. 2015 |ref=harv}} </ref> teist 1662,<ref> {{cite book |last=Martin |first=Edward |title=His opinion concerning the difference between the Church of England and Geneva [etc.] |publisher=London |year=1662 |chapter=Five Letters |page=45 |quote=To have said my office..twice a day..among Rebels, Theists, Atheists, Philologers, Wits, Masters of Reason, Puritanes [etc.].}} </ref> [[deizam]] 1675.<ref name=1675Deism>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=CFBGAAAAYAAJ&pg=PT255&dq=deism#v=onepage&q=deism&f=false |title=An universal etymological English dictionary |first=Nathan |last=Bailey |year=1675 | access-date=4. 6. 2015}} </ref> i [[teizam]] 1678.<ref>"Secondly, that nothing out of nothing, in the sense of the atheistic objectors, viz. that nothing, which once was not, could by any power whatsoever be brought into being, is absolutely false; and that, if it were true, it would make no more against theism than it does against atheism&nbsp;..." Cudworth, Ralph. The true intellectual system of the universe. 1678. Poglavlje V Odjeljak II str.73 </ref> "Deist" i "deizam" su, u to vrijeme, već nosili moderno značenje riječi. Termin ''teizam'' se pojavio da bi se suprostavio sa riječju ''deizam''. [[Karen Armstrong]] piše da "za vrijeme šesnaestog i sedamnaestog stoljeća, riječ 'ateist' i dalje se isključivo odnosila na polemike ... Termin 'ateist' je bila uvreda. Niko nije ni pomišljao da se ''sam'' izjasni kao ateista." ''Ateizam'' se prvi put koristi za opis vlastitog javno priznatog nevjerovanja u Boga pri kraju 18. stoljeća u [[Evropa|Evropi]]. Pogotovo se koristio za opis nevjerovanja u Boga [[Abrahamske religije|Abrahamaskih religija]].<ref name="adevism">Djelimično zbog svoje široke upotrebe u monoteističkom zapadnom svijetu, ''ateizam'' se uobičajeno koristi za opisavanje "nevjerovanja u Boga", umjesto "nevjerovanja u božanstva." Čista razlika između dvije definicije se rijetko kada prikazuje u modernim zapisima mada su se ranija korištenja termina ''ateizam'' odnosila na nevjerovanje u samo jednog boga, a ne u politeistička božanstva. Baš se zbog ovog, u 19. vijeku počeo koristiti zastarjeli termin ''adevizma'' kako bi se opisao nedostatak vjerovanja u politeistička božanstva.</ref> Globalizacija je, za vrijeme 20. stoljeća, prirodala proširenju termina da znači "nevjerovanje u sva božanstva" mada je i dalje česta pojava u zapadnom svijetu da se riječ ateizma jednostavno samo odnosi na "nevjerovanje u Boga."{{sfn|Martin|2006}} == Historija == Iako se pojava termina ateizam prvi put javlja u [[Francuska|Francuskoj]] u 16. stoljeću,<ref name=mw-online>{{citation | url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/atheism | title=Merriam-Webster Online:Atheism | quote=First Known Use: 1546 | access-date=8. 6. 2015}}</ref><ref name=Golding/> ideje koje bi se danas prepoznale kao ateističke su zapisane sve iz [[Vedski period|vedskog perioda]] i [[Antika|antike]]. === Rane indijske religije === {{Glavni|Ateizam u hinduizmu}} Ateističke ideje su pronađene u ranim [[Indija|indijskim]] školama i postojale su za vrijeme [[Vedizam|vedizma]].<ref>{{Cite book | last = Pandian| title = India, that is, sidd| publisher = Allied Publishers| year = 1996| page = 64| url = http://books.google.com/?id=B90uj14NHjMC&pg=PA64| isbn = 978-81-7023-561-3| access-date=8. 6. 2015}} </ref> Od šest pravovjernih škola indijske [[Filozofija|filozofije]], najstarija škola Samkhya ne prihvata Boga, te ranija Mimamsa također nije prihvaćala ideje o Bogu.<ref>{{Cite book | last = Dasgupta| first = Surendranath| title = A history of Indian philosophy, Volume 1| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1992| page = 258| url = http://books.google.com/?id=PoaMFmS1_lEC&pg=PA258| isbn = 978-81-208-0412-8| access-date=8. 6. 2015}} </ref> Najizričitja ateistička filozofska škola Indije u 6. stoljeću prije n. e. je bila izričito materijalistička i anti-teistička Cārvāka škola (koja se još naziva ''Nastika'' ili ''Lokaiata''). Slična je grčkoj [[Kirenska škola|kirenskoj školi]]. Ova grana indijske filozofije se klasificira kao heterodoksna zbog svog odbijanja autoriteta [[Vede]] i upravo zato ne se smatra dio šest pravovjernih škola hinduizma, ali ju je važno spomenuti kao dokaz materijalističkog pokreta unutar hinduizma.<ref>Sarvepalli Radhakrishnan and Charles A. Moore. ''A Sourcebook in Indian Philosophy''. (Princeton University Press: 1957, Twelfth Princeton Paperback printing 1989) str. 227–249. {{ISBN|0-691-01958-4}}. </ref> Chatterjee i Datta objašnjavaju kako je naše razumijevanje Cārvākvske filozofije fragmentovano i uglavnom se osniva na kritici ideja drugih škola, te da nije bila tradicija življenja: <blockquote>"Iako je materijalizam u određenoj formi uvijek bio prisutan u Indiji, i reference za njegovo prisustvo se mogu pronaći u [[Vede|Vedama]], budističkoj literaturi, epovima kao i u kasnijim filozofskim djelima, ne pronalazimo nikakav sistematski rad na materijalizmu niti bilo kakvu drugu organiziranu školu pratioca kao što ih posjeduju druge filozofske škole. Međutim, gotovo svako djelo ostalih škola dotiče se materijalističkih stavova u smislu njihovog opovrgavanja. Naše znanje indijskog materijalizma se prvenstveno oslanja na ova djela."<ref>Satischandra Chatterjee and Dhirendramohan Datta. ''An Introduction to Indian Philosophy''. Eighth Reprint Edition. (University of Calcutta: 1984). str. 55. </ref></blockquote> Ostale indijske filozofije koje se uopćeno smatraju ateističkim su klasična [[Samkhya]] i [[Mīmāṃsā]]. Odbijanje ličnog boga kao stvoritelja u Indiji se također može pronaći u [[džainizam|džainizmu]] i [[Budizam|budizmu]].<ref name="Joshi">{{cite journal |last=Joshi |first=L.R. |year=1966 |title=A New Interpretation of Indian Atheism |journal=Philosophy East and West |volume=16 |issue=3/4 |pages=189–206|doi=10.2307/1397540 |ref=harv |jstor=1397540}} </ref> ===Antika=== [[Datoteka:Socrates Louvre.jpg|mini|upright|U [[Platon]]ovom djelu ''[[Odbrana Sokratova]]'', Melet optužuje [[Sokrat]]a (na slici) za bezbožništvo.]] Korijeni zapadnog ateizma se javljaju u pre-[[Sokrat]]ovoj grčkoj filozofiji, mada se nisu pojavili na šire vidjelo sve do poznog [[Prosvjetiteljstvo|Prosvjetiteljstva]].<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=73–74}}. "Atheism had its origins in Ancient Greece but did not emerge as an overt and avowed belief system until late in the Enlightenment." </ref> Grčki filozof Diagora iz 5. stoljeća prije n. e. poznat je kao "prvi ateist"<ref>[[Friedrich Solmsen|Solmsen, Friedrich]] (1942). ''[http://books.google.com/books?vid=0blEqYn0npw5h4r_qPHc_fk&id=rLASAAAAIAAJ&pgis=1 Plato's Theology]''. Cornell University Press. str. 25. </ref> i citiran je u raznim djelima, poput u [[Ciceron]]ovom djelu De Natura Deorum ({{bs|O prirodi bogova}}).<ref name="CIC">''...&nbsp;nullos esse omnino Diagoras et Theodorus Cyrenaicus&nbsp;...'' Cicero, Marcus Tullius: ''De natura deorum.'' Comments and English text by Richard D. McKirahan. Thomas Library, Bryn Mawr College, 1997, str 3. {{ISBN|0-929524-89-6}} </ref> Anatomisti poput [[Demokrit]]a pokušali su objasniti svijet u čisto materijalističkom pogledu bez ikakvog nadovezivanja na duhovni ili mistični svijet. Kritija je imao smatrao da je religija ljudska tvorevina napravljena samo kako bi preplašila ljude da slijede moralni kodeks,<ref name=eb2007-study-of-religion/> te [[Prodiko]] također iznosi jasne ateističke poglede u svojim djelima. [[Filodem]] govori da je Prodiko vjerovao da su "bogovi popularnog mišljenja ne postoje, niti znaju išta više od primitivnog čovjeka, plodove zemlje ili doslovno bilo šta drugo što je dovelo do postojanja čovjeka." [[Protagora]] je ponekad pokazivao i jasne agnostičke poglede umjesto ateistički govoreći da "Što se tiče bogova, ne mogu ih okriti, bilo da li postoje ili ne ili u kakvom su obliku; postoji mnogo prepreka znanju, nejasnoća predmeta i sama kratkotrajnost ljudskog života."<ref>{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=12–13}}</ref> Grčki filozofi iz 3. stoljeća prije n. e. [[Teodor Bezbožnik]]<ref name=CIC/><ref>Diogenes Laërtius, The Lives and Opinions of Eminent Philosophers, ii </ref> i [[Straton]]<ref>Cicero, ''Lucullus'', 121. in Reale, G, ''A History of Ancient Philosophy''. SUNY Press. (1985). </ref> također nisu vjerovali u bogove. [[Sokrat]] ([[Circa|c]]. 470–399 prije n. e.) nadovezivao se na [[Atina|Atinski]] javni način razmišljanja u vidu pre-Sokratske filozofije prema naturalističkom ispitivanju i odbacivanju božanskih objašnjenja za razna dešavanja. Njegova misao je bila pogrešno protumačena u [[Aristofan]]ovom djelu ''Oblaci''. Kasnije mu je suđeno, te je pogubljen na osnovu bezbožnosti i korupcije mladih. Na svom suđenju, Sokrat izričito odbacije da je bio ateist i savremena literatura nema razloga da sumnja u ovu tvrdnju.<ref>{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=14–19}}</ref><ref> {{cite book |first1=Thomas C. |last1=Brickhouse |last2=Smith |first2=Nicholas D. |title=Routledge Philosophy Guidebook to Plato and the Trial of Socrates |url=https://archive.org/details/routledgephiloso0000bric |year=2004 |publisher=Routledge |isbn=0-415-15681-5 |page=[https://archive.org/details/routledgephiloso0000bric/page/112 112]}} In particular, he argues that the claim he is a complete atheist contradicts the other part of the indictment, that he introduced "new divinities".</ref> [[Euhemer]] (c. 300 prije n. e.) objavio je svoj pogled na bogove koji je glasio da su bogovi samo jedini obožavani vladari, osvajači i osnivači prošlosti i da njihovi kultovi i religije samo nastavljaju put nestalih kraljevstva i ranijih političkih struktura.<ref>Fragmenti Euhemerovih djela u Latinskim prevodima su sačuvani u patrističkim spisama (npr. Lactantius i Eusebius Caesarea), koji se osnivaju na ranije fragmente u Didorusu 5,41–46 & 6.1. Svjedočenja, pogotovo u pogledu polemtičkog kriticizma, se mogu naći u Callimachusu, ''Himna Zeusu'' 8.</ref> Iako izričito nije bio ateist, Euhemer je kritikovan zbog "širenja ateizma širom cijele zemlje uništavanjem bogova."<ref>[[Plutarch]], ''Moralia—Isis and Osiris'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Moralia/Isis_and_Osiris*/B.html#23 23] </ref> Još jedna važna osoba za historiju ateizma bio je [[Epikur]] (c. 300 prije n. e). Koristeći se idejama [[Demokrit]]a i [[Atomisti|atomista]], zalagao se za [[Materijalizam|materijalističku]] filozofiju u kojoj svemirom upravljaju zakoni šanse bez potrebe božanske intervencije (pogledati [[naučni determinizam]]). Iako je izjavio da božanstva postoje, smatrao je da nisu zainteresovana u ljudsko postojanje. Gol Epikurevaca bio je da dostignu mir uma i ovo su mogli da urade na jedan važan način – prikazujući strah gnjeva božanstava kao iracionalan. Epikurevci su također odbacivali postojanje života nakon smrti i potrebe plašenja božanske kazne nakon smrti.<ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/entries/epicurus/ |title=Epicurus (Stanford Encyclopedia of Philosophy) |work=Plato.stanford.edu |date= |access-date=10. 11. 2013}}</ref> Rimski filozof [[Sekst Empirik]] smatrao je da bi trebalo obustaviti presude o skoro svim vjerovanjima—ovo je vrsta [[Skepticizam|skepticizma]] koja je poznata kao [[pironizam]] ili pironski skepticizam—da ništa nije svojstveno zlo i da je mir uma (ataraksija) moguć uskraćivanjem presuda pojedinca. Njegova (relativno velika) kolekcija djela imala je značajan uticaj na kasnije filozofe.<ref name="gordonstein">Stein, Gordon (Ed.) (1980). "[http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm The History of Freethought and Atheism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930024429/http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm |date=30. 9. 2007 }}". ''An Anthology of Atheism and Rationalism''. New York: Prometheus.</ref> Značenje termina "ateist" značajno se promijenilo tokom perioda [[Antika|antike]]. Osobe koje nisu bili [[kršćani]] su označili rane kršćane kao ateiste zbog svog nevjerovanja u paganska božanstva.<ref name="cathencyc-atheism">[https://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_(1913)/Atheism Ateizam] na Katoličkoj enciklopediji iz 1913. godine.</ref> Kršćani su pogubljeni zbog odbijanja vjerovanja u Rimske bogove i vladarskog kulta tokom perioda [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Kad je kršćanstvo postala službena religija [[Rim]]a pod vladavinom [[Teodozije I Veliki|Teodizija I]] 381, [[hereza]] je postala kažnjivo djelo.<ref>Maycock, A. L. and Ronald Knox (2003). ''[http://books.google.com/books?id=DmL8CljbqDwC Inquisition from Its Establishment to the Great Schism: An Introductory Study]{{Mrtav link}}''. {{ISBN|0-7661-7290-2}}</ref> ===Rani srednji vijek do renesanse=== [[Islamski svijet]] je prošao kroz period [[Zlatno doba islama|zlatnog doba]] tokom [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. Otvoreni racionalisti i ateisti su se počeli javljati u arapskim i perzijskim zemljama nakon povezanih napredaka u nauci i filozofiji. Neki od važniji ateista i racionalista bili su [[Muhammad al Warraq]] (u 7. stoljeću), [[Ibn al-Rawandi]] (827–911), [[Al-Razi]] (854–925) i [[Al-Maʿarri]] (973–1058). Al-Ma'arri je zapisivao, kao i učio, da je religija sama po sebi "bajka koju su izmislili drevni ljudi"<ref name="Nicholson318">Reynold Alleyne Nicholson, 1962, ''A Literary History of the Arabs'', str. 318. Routledge</ref> i da postoje "dvije vrste ljudi: oni sa mozgom i bez religije i oni sa religijom a bez mozga."<ref>[http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html Freethought Traditions in the Islamic World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214102422/http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html |date=14. 2. 2012 }} by Fred Whitehead; also quoted in Cyril Glasse, (2001), ''The New Encyclopedia of Islam'', str. 278. Rowman Altamira.</ref> Iako su bili značajni pisci, nijedno njihovo djelo se ne može naći u modernim vremenima. Muslimanski branitelji su osobe od kojih dolazi većina sačuvanih citata i isječaka, pošto su ih pokušavali osporavati.<ref>''Al-Zandaqa Wal Zanadiqa'', by Mohammad Abd-El Hamid Al-Hamad, first edition 1999, Dar Al-Taliaa Al-Jadida, Syria (Arabic)</ref> Razni drugi učenjaci [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba]] su se nadovezivali racionalom mišlju i ateizmom, mada gledajući na današnje poglede prema ovom predmetu od strane islamskog svijeta i oskudan broj dokaza iz tog doba, tema zna biti sporna u današnje vrijeme. Usvojenje ateističkih pogleda u [[Evropa|Evropi]] bilo je znatno rijetko tokom ranog srednjeg kao i samog srednjeg vijeka (pogledati [[Drevna inkvizicija]]). [[Metafizika]] i [[teologija]] bila su dva interesa koja su se djelimično odnosila na religiju.<ref name="Zdybicka 2005 4">{{harvnb|Zdybicka|2005|p=4}}</ref> Međutim, bilo je pokreta unutar ovog perioda koji su doprinijeli heretičkim shvatanjima kršćanskog boga kao što su bili drugačiji pogledi na prirodu, transedentnost i mogućnost spoznaje kao i samog božijeg znanja. Osobe i grupe poput [[Ivan Skot Eurigena|Ivana Skota Eurigena]], [[David Dinant|Davida Dinanta]], [[Almarico Bene|Almarica Bene]] i [[Bratstvo slobodnog duha|Bratstva slobodnog duha]] zadržavali su kršćanske tačke gledišta s [[Panteizam|panteističkim]] tendencijama. Nikola Kuzanski se držao forme fideizma koju je nazivao ''docta ignorantia'' ("naučeno neznanje") tvrdeći da je Bog iznad ljudskog razvrstavanja, tako da je naše znanje o njemu ograničeno samo na pretpostavke. [[William Ockham]] je inspirirao protumetafizičke tendencije svojim nominalističkim ograničenjima ljudskog znanja o pojedinim objektima te je navodio da ljudski intelekt ne može razumiti božansku suštinu. Ovaj pogled su proširili Ockhamovi sljedbenici poput [[Jovan Mirecourt|Jovana Mirecourta]] i [[Nicola Autrecourt|Nicole Autrecourta]]. Posljedična podjela između vjere i razuma kasnije je utjecala na radikalne i reformističke teologe poput [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]], [[Jan Hus|Jana Husa]] i [[Martin Luther|Martina Luthera]].<ref name="Zdybicka 2005 4"/> [[Renesansa]] je znatno puno toga uradila kako bi proširila obim slobodne misli i skeptičkog ispitivanja. Osobe poput [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] počele su se baviti eksperimentima kako bi dobili razna objašnjenja i odbijati argumente osnovane na religijskom autoritetu. Drugi kritičari religije i crkve ovog doba bili su [[Niccolò Machiavelli]], [[Bonaventure des Périers]], [[Michel de Montaigne]] i [[François Rabelais]].<ref name="gordonstein"/> ===Rano moderno doba=== Historičar [[Geoffrey Blainey]] piše da je [[Reformacija]] otvorila put mnogim ateistima da napadaju autoritet katoličke crkve koja je zauvrat "tiho inspirirala druge smislioce da napadaju autoritet novih [[Protestantizam|protestantskih]] crkava."<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 388</ref> [[Deizam]] je dobio influentnost u [[Francuska|Francuskoj]], [[Prusija|Prusiji]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Filozoj [[Baruch Spinoza]] je "najvjerovatnije bio prvi poznati 'polu-ateist' koji se tako nazvao u kršćanskom svijetu modernog doba", prema Blaineyu. Spinoza je vjerovao da zakoni prirode objašnjavaju radnje svemira. Godine [[1661]]. objavio je svoje djelo ''Rasprava o Bogu, čovjeku i o čovjekovoj sreći''.<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 343</ref> [[Kritika kršćanstva]] je postajala sve češća tokom 17. i 18. stoljeća, pogotovo u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Prema savremenim izvorima, smatra se da je tamo postojala nelagodnost prema religiji. Neki protestantski mislioci poput [[Thomas Hobbes|Thomasa Hobbesa]] predlažu materijalističku filozofiju i skepticizam prema nadprirodnim događajima, dok je Spinoza odbacivao božansku pomisao, te ju je zamijenio panentističkim naturalizmom. Pred kraj 17. stoljeća, intelektualci poput [[John Toland|Johna Tolanda]] počeli su javno prikazivati deizam, te je John ujedno prvi koristio termin "panteist".<ref>{{cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=pantheism |title=Online Etymology Dictionary |access-date=8. 6. 2015}}</ref> Prvi eksplicitni ateist bio je njemački religijski kritičar [[Matthias Knutzen]], prema svojim djelima iz [[1674]].<ref>Winfried Schröder u djelu Matthias Knutzen: Schriften und Materialien (2010), str. 8. Također vidjeti Rececca Moore, ''The Heritage of Western Humanism, Scepticism and Freethought'' (2011), naziva Knutzena izvorno "the first open advocate of a modern atheist perspective" [http://reason.sdsu.edu/germany.html online here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330182416/http://reason.sdsu.edu/germany.html |date=30. 3. 2012 }}</ref> Nasljedila su ga još dva eksplicitna ateistička pisca: poljski filozof [[Kazimierz Łyszczyński]] i francuski sveštenik [[Jean Meslier]] 1720-ih.<ref>{{cite web |url=http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |title=Michel Onfray on Jean Meslier |publisher=William Paterson University |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112154508/http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |archive-date=12. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Drugi mislioci otvorenih ateističkih pogleda su se počeli javljati tokom 18. stoljeća poput [[Baron d'Holbach]]a, [[Jacques-André Naigeon|Jacquesa-Andréa Naigeona]] kao i drugi francuski materijalisti.<ref name=Holbach-SoN>{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=The System of Nature |url=http://fulltextarchive.com/page/The-System-of-Nature-Vol-21/ |access-date=8. 6. 2015 |year=1770 |volume=2}}</ref> [[John Locke]] je suprotno ovome, mada je bio pristalica tolerancije, naglasio vlastima da ne toleriraju ateizam, vjerujući da će odbacivanje Božijeg postojanja dovesti do podrivanja društvenog poretka i da će dovesti do haosa.<ref>[[Jeremy Waldron]]; ''God, Locke, and Equality: Christian Foundations in Locke's Political Thought''; Cambridge, UK; 2002; str. 217</ref> Filozof [[David Hume]] razvio je skeptičku [[Epistemologija|epistemologiju]] koja se osnivala na empirizmu i filozofiji [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] koja je strogo preispitivala čak i samu pomisao mogućnosti metafizičkog znanja. Oba filozofa su podrivala metafizičku osnovu naturalističke teologije i kritikovala klasične argumente postojanja Boga. [[Datoteka:Ludwig Andreas Feuerbach.jpg|mini|lijevo|upright|[[Ludwig Andreas Feuerbach|Ludwig Feuerbachovo]] djelo ''[[Temelj kršćanstva]]'' (iz 1841) značajno će značajno utjecati na filozofe poput [[Friedrich Engels|Engelsa]], [[Karl Marx|Marxa]], [[David Strauss|Straussa]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]] i [[Max Stirner|Stirnera]]. Smatrao je da je Bog ljudska tvorevina i da su religiozne aktivnosti način ispunjenja želja. Zbog ovoga se smatra osnivačem moderne [[Antropologija religija|antropologije religije]].]] Blainey također navodi da, iako je [[Voltaire]] opširno bio smatran kao jak prinosnik ateističkog mišljenja tokom [[Revolucija|Revolucije]], također je smatrao da će plašenje Boga dovesti do daljnjeg rasula te je rekao da "Ako Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti."<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str.&nbsp;390–391</ref> U svom djelu iz 1790. 'Reflections on the Revolution in France' ({{bs|Pogled na Revoluciju u Francuskoj}}), [[Edmund Burke]] osuđuje ateizam pisajući o "književnoj spleci" koja je "prije nekoliko godina osnovala redovan plan za uništenje kršćanske religije. Ovo su pokušali sprovesti sa značajnom revnošću koja se dosada samo pokazala kod propagatora nekog sistema pobožnosti ... Ovi ateistički očevi također imaju vlastitu netrpeljivost ..." Međutim, Burke također navodi "čovjek je po svom ustavu religijska životinja" i da je "ateizam ne samo protiv našeg razuma, već naših instikta; i da ... ne može dugo trajati."<ref>[http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ Reflections on the Revolution in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033011/http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ |date=3. 12. 2013 }}; (1790) by [[Edmund Burke]]</ref> [[Baron d'Holbach]] je bio značajna osoba tokom [[Prosvjetiteljstvo u Francuskoj|Prosvjetiteljstva u Francuskoj]] te je najpoznatiji po svom ateizmu i svojim mnogim djelima protiv religije, te je najpoznatije od njih ''Sistem prirode'' iz [[1770]], mada se tu nalazi i ''Otkrivanje kršćanstva''. Jedan od ciljeva [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] bila je rekonstrukcija i podređenost svećenstva u odnosu na državu kroz Civilni ustav svećenika. Pokušaj ustanovljenja ovog ustava doveo je do nasilja protiv svećenika i protjerivanja mnogih svećenika iz Francuske, što je sveukupno trajalo do [[Termidorska reakcije|Termidorske reakcije]]. Radikalni [[Jakobinci]] su preuzeli vlast 1793, što je dovelo do [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]]. Jakobinci su bili deisti i uveli su [[Kult vrhovnog bića]] kao novu državnu religiju Francuske. Neki ateisti poput [[Jacques Hébert|Jacquesa Héberta]] planirali su osnivanje [[Kulta razuma]], koji je trebao biti oblik ateističke pseudoreligije sa oličavajućim bezbožničkim razumom. Doba [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] je dodatno institucionalizovala [[sekularizam]] Francuskog društva i izvela revoluciju u sjevernoj Italije u nadi da će dobiti povodljive republike. Ateizam se istaknuo pod uticajem racionalističkih i slobodarskih filozofa u drugoj polovini 19. stoljeća. Mnogi [[Nijemci|njemački]] filozofi ovog razdoblja su odbacivali postojanje božanstava te su bili kritičari religije poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]], [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]], [[Max Stirner|Maxa Stirnera]], [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=BKz2FcDrFy0C&pg=PA1 |title=Subjectivity and Irreligion: Atheism and Agnosticism in Kant, Schopenhauer, and Nietzsche |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |last=Ray |first=Matthew Alun |year=2003 |isbn=978-0-7546-3456-0 | access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[G. J. Holyoake]] je bio posljednja osoba ([[1842]]) koja je zarobljena zbog svojih ateističkih vjerovanja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref>{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}} Bilješke prikazuju da je možda i prva osoba koja je zarobljena na osnovu ove optužbe.</ref> [[Stephen Law]] navodi da je Holyoake "bio prva osoba koja je upotrijebila termin '[[sekularizam]]'".<ref>{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}}</ref> ===1900–danas=== {{Glavni|Marksizam i religija}} Ateizam, pogotovo u obliku praktičnog ateizma, je uznapredovao u mnogim društvima u [[20. vijek|20. stoljeću]]. Ateistička misao počela se priznavati u dugim, širim filozofijama poput [[Ekzistencionalizam|ekzistencionalizma]], [[Objektivizam|objektivizma]], [[Sekularni humanizam|sekularnog humanizma]], [[Nihilizam|nihilizma]], [[Anarhizam|anahrizma]], [[Logički pozitivizam|logičkog pozitivizma]], [[Marksizam|Marksizma]], [[Feminizam|feminizma]]<ref name=feminism>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA233&lpg=PA233&dq=%22Feminism+and+Atheism%22&q=%22Feminism%20and%20Atheism%22 |last=Overall |first=Christine |chapter=Feminism and Atheism |year=2006 |access-date=8. 6. 2015 |title=The Cambridge Companion to Atheism |isbn=978-1-139-82739-3}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=233–246}} </ref> i u opširnom naučnom i racionalističkom pokretu. Državni ateizam se počeo pojavljivati u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i [[Azija|Aziji]] tokom ovog doba, pogotovo u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]] pod vladavinom [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], te u komunističkoj Kini pod vladavinom [[Mao Zedong|Maa Zedonga]]. Ateistička i protureligiozna politika Sovjetskog saveza sadržavala je brojne zakonodavne akte kao što je zabrana religijskih institucija u školama i pojava [[Liga militantnih ateista|Lige militantnih ateista]].<ref>[[Richard Pipes]]; ''Russia under the Bolshevik Regime''; The Harvill Press; 1994; str. 339–340</ref><ref name="Viking str.494">[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str. 494</ref> Nakon Maa, [[kineska komunistička partija]] ostaje ateistička organizacija te regulira, mada ne zabranjuje u potpunosti, prakticiranje religije u današnjoj Kini.<ref>Rowan Callick; Party Time - Who Runs China and How; Black Inc; 2013; str.112</ref><ref>{{cite web|url=http://www.china-embassy.org/eng/zt/zjxy/t36492.htm|title= White Paper—Freedom of Religious Belief in China|publisher=Embassy of the People's Republic of China in the United States of America|date=1. 10. 1997|access-date=8. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm|title=International Religious Freedom Report 2007 — China (includes Tibet, Hong Kong, and Macau)|year=2007|publisher=U.S.Department of State|access-date=8. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:Bezbozhnik u stanka 22-1929.jpg|mini|lijevo|upright|Naslovna strana [[SSSR]]-ovog časopisa lige militantnih ateista "Bezbožnik" iz [[1929]]. Prikazuje uništenje bogova [[Abrahamske religije|Abrahamskih religija]] kroz petogodišnji [[Komunizam|komunistički]] plan]] [[Geoffrey Blainey]] piše da su "najopakiji svjetski lideri [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili ateisti i sekularisti koji su bili izričito neprijateljski prema [[Judaizam|judaizmu]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvu]]."<ref>[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str.543</ref> Međutim, Richard Madsen navodi da su [[Hitler]] i [[Staljin]] oba otvarali i zatvarali crkve kao vid političke probitačnosti te da je Staljin smanjio svoje protivljenje kršćanstvu kako bi poboljšao javno prihvatanje svog režima tokom rata.<ref>{{cite book | editor-last = Smith | editor-first = S. A. | title = The Oxford Handbook of the History of Communism | publisher = Oxford University Press | year = 2014 | isbn = 9780199602056 | chapter = Religion Under Communism | last = Madsen | first = Richard | page = 588 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&lpg=PA172&pg=PA586 | url = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&printsec=frontcover}}</ref> Blackford i Schüklenk pišu da je "nesumnjivo je da je Sovjetski savez bio ateistička država i slično se može reći i za Maovu Kinu i Pol Potov fanatički režim [[Crvena Kmer|Crvene Kmeri]] u [[Kambodža|Kambodži]] 1970-ih godina. Međutim, ovo ne prikazuje da su strahote koje su počinile ove [[Totalitarizam|totalitarističke]] [[Diktatura|diktature]] to učinile kao rezultat ateističkih vjerovanja, obavljene u ime ateizma ili su primarno uzrokovane ateističkim principima u formi [[Komunizam|komunizma]]."<ref>{{cite book | last1 = Blackford | first1 = R. | last2 = Schüklenk | first2 = U. | title = 50 great myths about atheism | publisher = John Wiley & Sons | year = 2013 | isbn = 9780470674048 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&lpg=PA79&pg=PA85 | url = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&printsec=frontcover | chapter = Myth 27 Many Atrocities Have Been Committed in the Name of Atheism | page = 88}}</ref> [[Logički pozitivizam]] i [[scijentizam]] omogućili su pojavu [[Neopozitivizam|neopozitivizma]], [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]], [[Strukturalizam|strukturalizma]] i [[Naturalizam|naturalizma]]. Neopozitivizam i analitička filozofija odbaciju klasični racionalizam i [[Metafizika|metafiziku]] te uvode izričiti empirizam i epistemološki nominalizam. Zagovornici poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russela]] izričito su odbacivali vjerovanja u Boga. [[Ludwig Wittgenstein]] je, u svom ranom djelu, pokušao odvojiti metafizički i natprirodni jezik iz racionalnog govora. A. J. Ayer je navodio neprovjerljivost i beznačajnost religijskih izjava, citirajući svoje prianjanje empirijskim naukama. Srodno primijenjenom skrukturalizmu [[Lévi-Strauss|Lévija-Straussa]], religijski jezik se navodio kao izvor ljudske podsvjesti u odbacivanju svog transcedentalanog značenja. [[J. N. Findlay]] i [[J. J. C. Smart]] tvrdili su da je postojanje Boga [[Logika|logički]] nepotrebno. Naturalisti i materijalistički monisti poput [[John Dewey|Johna Deweya]] smatrali su prirodni svijet kao osnovu za sve stvari, time odbacujući postojanje Boga ili mogućnost besmrtnosti.<ref name="stanford"/><ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=16}}</ref> ===Drugi razvoji=== [[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|mini|upright|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] filozof [[Bertrand Russell]]]] Drugi lideri poput [[E. V. Ramasami Naicker]]a (Periyara), poznatog ateističkog lidera [[Indija|Indije]], borili su se protiv [[Hinduizam|hinduizma]] i brahmina zbog [[Diskriminacija|diskriminacije]] i podjele osoba u ime [[Kasta|kaste]] i religije.<ref>{{cite book |last=Michael |first=S. M. |year=1999 |chapter=Dalit Visions of a Just Society |editor=S. M. Michael (ed.) |publisher=Lynne Rienner Publishers |title=Untouchable: Dalits in Modern India |url=https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse |isbn=1-55587-697-8 |pages=[https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse/page/n46 31]–33}} </ref> Ovo je prikazano 1956. kad je dogovorio podizanje statuta hinduskog boga u skromnog predstavljanju te je dao protuteističke izjave.<ref>"He who created god was a fool, he who spreads his name is a scoundrel, and he who worships him is a barbarian." Hiorth, Finngeir (1996). "[http://iheu.org/content/atheism-south-india-2 Atheism in South India]". [[International Humanist and Ethical Union]], ''International Humanist News''. Pristupljeno 21. 11. 2013</ref> Ateist [[Vashti McCollum]] je bio tužitelj u predmetu [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] 1948. čija odluka je zaustavila religijsko obrazovanje u javnim školama u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref>{{cite web|last=Martin |first=Douglas |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9805E1DB103EF935A1575BC0A9609C8B63 |title=Vashti McCollum, 93, Plaintiff In a Landmark Religion Suit - Obituary (Obit); Biography |publisher=New York Times |date=26. 8. 2006 |access-date=8. 6. 2015}}</ref> Za [[Madalyn Murray O'Hair]] smatra se da je jedna od najuticajnih američkih ateista; izvela je predmet Murray v. Curlett Vrhovnom sudu 1963. koji je zabranio obaveznu [[Molitva|molitvu]] u javnim školama.<ref>{{Cite book|title=Religion on Trial|last=Jurinski|first=James|year=2004|publisher=AltraMira Press|location=Walnut Creek, California|isbn=0-7591-0601-0|page=48|url=http://books.google.com/?id=0Yq_z5LaCjsC&pg=PA48&lpg=PA48|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Kao odgovor na teologički pokret ''Smrt Bogu'', časopis ''Time'' je pitao "Je li Bog mrtav?",<ref>[http://content.time.com/time/covers/0,16641,19660408,00.html ''TIME Magazine'' cover] online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015. </ref> citirajući da skoro pola svih osoba na svijetu živi pod antireligioznom silom te da milioni osoba u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nemaju spoznaju o kršćanskom pogledu teologije.<ref>"[http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html Toward a Hidden God] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127023510/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html |date=27. 11. 2013 }}". ''Time Magazine'' online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015.</ref> [[Anne Nicol Gaylor]] i njena kćerka [[Annie Laurie Gaylor]] su, 1976. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, osnovale The Freedom From Religion Foundation ({{bs|Fondacija slobode od religije}}) koja se savezno proširila već 1978. Promovira razdvajanje crkve i države.<ref name="aboutCalling">{{cite news |title= The atheists' calling the Madison-based Freedom From Religion Foundation is taking its latest battle to the U.S. Supreme court. It's a milestone for the often-vilified but financially strong group, which has seen its membership grow to an all-time high |url= http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html |date=25. 2. 2010 |last= Erickson |first= Doug |newspaper= [[Wisconsin State Journal]] |access-date=8. 6. 2015 }} </ref><ref> {{cite web|url=http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html|title=The Atheists' Calling|publisher=[[Wisconsin State Journal]]|first=Doug|last=Erickson|date=25. 2. 2007|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Nakon pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], broj aktivnih antireligijskih režima drastično se smanjio. [[Timothy Shah]] sa Pew Foruma je, 2006, dao izjavu da "raste povjerenje svjetskog trenda većih religija koje su zasnovane na Bogu i pokretima na osnovi vjere kao i uticaj [[vis-à-vis]] sekularnih pokreta i ideologija."<ref>"[http://www.pewforum.org/2006/07/18/timothy-samuel-shah-explains-why-god-is-winning/ Timothy Samuel Shah Explains 'Why God is Winning']." 18. 7. 2006. The Pew Forum on Religion and Public Life. Pristupljeno 8. 6. 2015. </ref> Međutim, [[Gregory S. Paul]] i [[Phil Zuckerman]] ovo smatraju mitom te navode da je stvarna situacija više komplikovana i nijansirana.<ref>{{cite journal |last1=Paul |first1=Gregory |last2=Zuckerman |first2=Phil |title=Why the Gods Are Not Winning |journal=Edge |volume=209 |year=2007 |url=http://www.edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |ref=harv |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=13. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070513205846/http://edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |url-status=dead }}</ref> Anketa iz 2010. zaključila je da osobe koje se izjašnjavaju kao ateisti ili [[Agnosticizam|agnostici]], u prosjeku znaju više o religiji nego sljedbenici ostalih većih religija. Nevjernici su imali bolje rezultate na pitanjima o načelima religije pa sve do [[Protestantizam|protestantskih]] i [[Katoličanstvo|katoličkih]] vjera. Jedino su sljedbenici [[Mormonizam|mormonizma]] i [[Judaizam|judaizma]] imali slične rezultati kao ateisti i agnostici.<ref name="religion knowledge">{{harvnb|Landsberg|2010}}</ref> Prva konferencija pod nazivom "Žene u sekularizmu" održana je 2012. u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]].<ref>{{cite web |url=http://www.womeninsecularism.org/2012/ |title=Women in Secularism |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730235818/http://www.womeninsecularism.org/2012/ |archive-date=30. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Sekularna žena je organizirana 2012. kao nacionalna organizacija čiji su fokus nereligiozne žene.<ref>{{cite web |url=http://www.secularwoman.org/about |title=Secular Woman:About |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20131121223333/http://www.secularwoman.org/about |archive-date=21. 11. 2013 |url-status=dead }}</ref> Ateistički pokret se također sve više počeo fokusirati na borbi protiv seksizma i seksulanog uznemiravanja unutar pokreta.<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/greta/2013/08/13/a-timeline-of-the-sexual-harassment-accusations/ |title=A Timeline of the Sexual Harassment Accusations |access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[Jennifer McCreight]] (organizatorica Boobquakea) je, u augustu 2012, osnovala pokret unutar ateizma koji se naziva Ateizam Plus, ili A+ koji "pripisuje skepticizam svemu, uključujući društvenim problemima poput [[Seksizam|seksizma]], [[Rasizam|rasizma]], [[Politika|politike]], [[Siromaštvo|siromaštva]] i [[kriminal]]a."<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/atheism/ |title=Blaghag: Atheism+ |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref> {{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/how-i-unwittingly-infiltrated-the-boys-club-why-its-time-for-a-new-wave-of-atheism/ |title=How I unwittingly infiltrated the boys club, why it's time for a new wave of atheism |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref>{{cite web |url=http://atheismplus.com/faq.php |title=About Atheism+ |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130822080733/http://atheismplus.com/faq.php |archive-date=22. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prvi ateistički spomenik na imovini vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a predstavljen je u sudnici okruga Bradford u [[Florida|Floridi]] 2013. Prikazana je granitna klupa od 680 [[Kilogram|kg]] i stubna ploča na kojoj su urezani citati [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i [[Madalyn Murray O'Hair]]e.<ref>{{cite web |url=http://www.alligator.org/news/local/article_f9a8713c-e2cf-11e2-b9d8-001a4bcf887a.html |title=Alligator News |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref>{{cite web |url=http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more |title=Atheists unveil monument in Florida and promise to build 50 more |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=27. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927150810/http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more/ |url-status=dead }}</ref> == Novi ateizam == [[Datoteka:Four Horsemen.jpg|mini|right|"Četiri konjanika protiv-apokalipse" (u smjeru kazaljke na satu od gornjeg lijevog ugla): [[Richard Dawkins]], [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]] i [[Sam Harris (author)|Sam Harris]].]] {{Glavni|Novi ateizam}} Novi ateizam je ime dodijeljeno pokretu ranog [[21. vijek|21. stoljeća]] ateističkih pisaca koji su zagovarali pogled da "religija ne bi trebala biti tolerirana, već se treba uzvratiti, kritizirati i razotkriti razumnim argumentima kad god njen utjecaj raste."<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html|title=The rise of the New Atheists|publisher=CNN|first=Simon|last=Hooper|access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20100408094135/http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html| archive-date=8. 4. 2010}} </ref> Pokret se najčešće pripisuje [[Sam Harris|Samu Harrisu]], [[Daniel C. Dennett|Danielu C. Dennettu]], [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], [[Victor J. Stenger|Victoru J. Stengeru]] i [[Christopher Hitchens|Christopheru Hitchensu]].<ref>{{cite journal |title=Preview: The Four Horsemen of New Atheism reunited |first=Alice |last=Gribbin |url=http://www.newstatesman.com/blogs/the-staggers/2011/12/richard-dawkins-issue-hitchens |journal=[[New Statesman]] |date=22. 12. 2011 |access-date=8. 6. 2015}}</ref>{{sfn|Stenger|2009}} Nekoliko najprodavanijih knjiga ovih autora (objavljenih od 2004. pa do 2007) koriste se kao osnova većeg dijela rasprave o novom ateizmu.{{sfn|Stenger|2009}} Ovi ateisti se uopćeno žele odvojiti od masivnog političkog ateizma koji se javio i dobio nadmoć u određenim državama 20-og stoljeća. Razni autori, poput [[Sam Harris|Harrisa]], Denneta, [[Richard Dawkins|Dawkinsa]], Stengera i Hitchens govore da društvo treba krenuti prema ateizmu i navode primjere [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada motiviranog religijom]] na [[World Trade Center]] u [[New York]]u 11. septembra 2001, djelimično uspješne pokušaje instituta Discovery da se promijeni nastavni plan za [[Biologija|biologiju]] i druge nauke kako bi se uključile ideje [[Kreacionizam|kreacionizma]] kao i podrška ovih ideja od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a, [[George W. Bush]]a 2005.<ref name="sharedvalues">{{cite journal |url=http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |journal=Vermont Law Review |volume=33 Book 2 |author=Alan E Garfield |title=Finding Shared Values in a Diverse Society: Lessons From the Intelligent Design Controversy |publisher=Vermont Law Review |access-date=8. 6. 2015 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20131207172239/http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |archive-date=7. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Demografija == {{Glavni|Demografija ateizma}} {{Također pogledajte|Religioznost i obrazovanje}} [[Datoteka:Europe No Belief enhanced.svg|mini|Postotak osoba u [[Evropa|Evropskim državama]] koje su potvrdile izjavu "Nevjerujem da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog." [[2005]])<ref>{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |title=Social values, Science and Technology |format=PDF | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf| archive-date=30. 4. 2011}}</ref>]] Teško je tačno odrediti broj ateista u svijetu. Ispitanici raznih religijskih anketa mogu definirati "ateizam" na različite načine, praviti razlike između ateizma, [[Ireligija|ireligije]] i neteističkih religijskih ili duhovnih vjerovanja.<ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html#Nonreligious |title=Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents, Section on accuracy of non-Religious Demographic Data | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110422093857/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html| archive-date=22. 4. 2011}} </ref> [[Hinduizam|Hindu]] ateist može za sebe reći da je Hindu, mada je u isto vrijeme i ateist.<ref>{{Cite book | last = Huxley| first = Andrew| title = Religion, Law and Tradition: Comparative Studies in Religious Law | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 120 | url = http://books.google.com/books?id=YsUMTA4MebwC&pg=PA120 | isbn = 978-0-7007-1689-0 | ol = 7763963M | access-date=8. 6. 2015}}</ref> Anketa ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiae Britannicae]]'' iz 2010. objavljuje postotak nereligioznih osoba svijeta kao 9,6%, te ateista oko 2,0%, te se većina ovih ateista nalazi u [[Azija|Aziji]]. Ova brojka nije brojila sljedbenike ateističkih religija poput [[Budizam|budista]].<ref name=eb-2010>{{cite web|title=Religion: Year in Review 2010: Worldwide Adherents of All Religions|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1731588/Religion-Year-In-Review-2010/298437/Worldwide-Adherents-of-All-Religions|work=Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica Inc.|access-date=8. 6. 2015}} </ref> Godišnja promjena ateizma od 2000. pa do 2010. bila je −0.17%.<ref name=eb-2010 /> Opširna brojka procjenjuje da postoji oko 1,1 milijardi ateista i agnostika.<ref>{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=rQTdki1xyK0C&pg=PA122 | title = Secularization and the World Religions | year = 2010 | editor1-first = Hans | editor1-last = Joas | editor2-first = Klaus | editor2-last = Wiegandt | publisher = Liverpool University Press | isbn = 978-1-84631-187-1 | ol = 25285702M | page = 122 (footnote 1) | access-date=8. 6. 2015}}</ref> [[Gallup International|Gallupa]] anketa iz 2012. pod nazivom ''Global Index of Religiosity and Atheism'' ({{bs|Globalni indeks religioznosti i ateizma}}) izmjerila je postotke osoba koje se izjašnjavaju da su ili "religiozna osoba, nereligiozna osoba ili uvjeren ateist". Brojka "uvjerenih ateista" bila je 13%.<ref name="Gallup2012">{{cite web|url=http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14/|title=WIN-Gallup International "Religiosity and Atheism Index" reveals atheists are a small minority in the early years of 21st century|date=6. 8. 2012|access-date=8. 6. 2015|archive-date=25. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825005955/http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14|url-status=dead}}</ref> Prvih deset država u kojima je bilo najviše osoba koje su se izjašnjavale kao "uvjereni ateisti" bile su sljedeće (sa postocima u zagradama): [[Kina]] (47%), [[Japan]] (31%), [[Češka]] (30%), [[Francuska]] (29%), [[Južna Koreja]] (15%), [[Njemačka]] (15%), [[Holandija]] (14%), [[Austrija]] (10%), [[Island]] (10%), [[Australija]] (10%) i [[Irska]] (10%). Sljedećih deset zemalja i njihovi postoci prikazuju osobe koje su se izjasnile kao "religozne osobe": [[Gana]] (96%), [[Nigerija]] (93%), [[Armenija]] (92%), [[Fidži]] (92%), [[Makedonija]] (90%), [[Rumunija]] (89%), [[Irak]] (88%), [[Kenija]] (88%), [[Peru]] (86%) i [[Brazil]] (85%).<ref>{{cite web|title=GLOBAL INDEX OF RELIGION AND ATHEISM - Press Release|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|publisher=Gallup - Red C|ref=REDC|access-date=8. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|archive-date=16. 10. 2012|url-status=dead}}</ref> '''[[Evropa]]'''. Prema istraživanju [[Eurobarometar|Eurobarometra]] 2010, postotak osoba svake države koji se složio sa izjavom "ne vjerujete da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog" varirao je na sljedeći način (postotak osoba koje se slažu sa ovom izjavom naveden je u zagradama): [[Francuska]] (40%), [[Češka]] (37%), [[Švedska]] (34%), [[Holandija]] (30%), [[Estonija]] (29%) pa sve do najnižih postotaka u [[Poljska|Poljskoj]] (5%), [[Grčka|Grčkoj]] (4%), [[Kipar|Kipru]] (3%), [[Malta|Malti]] (2%) i [[Rumunija|Rumuniji]] (1%), dok je prosječna vrijednost za [[Evropska unija|Evropsku uniju]] bila 20%.<ref name=EU /> U još jednom [[Eurobarometar|Eurobarometrovom]] istraživanju iz 2012. o diskriminaciji u Evropskoj uniji, 16% ih se izjasnilo kao nevjernici/agnostici, dok se 7% osoba izjasnilo da su ateisti.<ref>{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |access-date=8. 6. 2015 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was "Do you consider yourself to be...?", with a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and non-believer/agnostic. Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.</ref> Prema [[Australijski zavod za statistiku|Australijskom zavodu za statistiku]], 22% [[Australijanaci|Australijanaca]] "nije religiozno" što obuhvata ateiste.<ref name="abs"> {{cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/2071.0main+features902012-2013 |title=Cultural Diversity In Australia |publisher=Australian Bureau of Statistics |year=2012 | access-date=8. 6. 2015}} </ref> Prema istraživanju [[Pew Research Center]]-a 2012, 18,2% evropljana se smatra neučlanjeno u bilo kakvu religiju (što uključuje agnostike i ateiste).<ref name="Religiously Unaffiliated">{{Cite web |url=http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |title=Religiously Unaffiliated |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=30. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730043126/http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |url-status=dead }}</ref> U istom istraživanju se navodi da ove osobe sastavljaju većinu samo u dvije evropske države: [[Češka|Češkoj]] (75%) i [[Estonija|Estoniji]] (60%).<ref name="Religiously Unaffiliated"/> Postoje još četiri države izvan [[Evropa|Evrope]] koje imaju većinski dio ateističkih stanovnika, a to su: [[Sjeverna Koreja]] (71%), [[Japan]] (57%), [[Hong Kong]] (56%) i [[Kina]] (52%).<ref name="Religiously Unaffiliated"/> U '''[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u''', javilo se povećanje od 1% pa do 5% u samostalno proglašenom ateizmu u periodu od 2005. pa do 2012. i veći pad od 13% (što je od 73% pa do 60%) kod osoba koje se izjašnjavaju kao "religiozne."<ref name="BBCViewpoints">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19262884|title=BBC News – Viewpoints: Why is faith falling in the US?|date=22. 8. 2012|work=[[BBC Online]]|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Prema izvještaju [[Pew Research Center]]-a 2015, 3,1% odraslih stanovnika [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a smatraju se ateistama, što je porast u odnosu na 2007. i vrijednost od 1,6%. Zajedno sa osobama koje nisu učlanjene u bilo kakvu religiju, ateisti čine 13,6% stanovništva.<ref>[http://www.pewforum.org/2015/05/12/americas-changing-religious-landscape/ America’s Changing Religious Landscape], Pew Research Center, 12. 5. 2015.</ref> [[Datoteka:Irreligion map.png|mini|400px|lijevo|Postotak ateista i [[Agnosticizam|agnostika]] širom svijeta.]] '''Društvena ekonomija'''. Istraživanje je prikazalo pozitivnu vezu između nivoa [[Obrazovanje|obrazovanja]] i [[Sekularizam|sekularizma]] uključujući ateizam u [[Sjeverna Amerika|Americi]].<ref name="Zuckerman"/> Prema izjavama evolucionog psihologa [[Nigel Barber|Nigela Barbera]], ateizam se javlja u mjestima gdje se osobe osjećaju ekonomski sigurne, pogotovo u socijalnim demokratijama [[Evropa|Evrope]], pošto je manje nesigurnosti o budućnosti sa brojnim socijalnim sigurnosnim mrežama i boljem zdravstvu što dovodi do većeg kvaliteta života i dužeg životnog vijeka. U usporedbi sa ovim, u slabo razvijenim zemljama, gotovo da nema ateista.<ref>Nigel Barber (2010). [http://www.psychologytoday.com/blog/the-human-beast/201005/why-atheism-will-replace-religion Why Atheism Will Replace Religion]. [[Psychology Today]]. Pristupljeno 8. 6. 2015.</ref> '''Ateizam i obrazovanje.''' Pismo objavljeno u časopisu ''[[Nature]]'' 1998. izvještava o anketi koja govori da je vjerovanje u ličnog boga ili u svijet nakon smrti dostiglo novi najniži nivo u Nacionalnoj akademiji nauka SAD-a sa 7,0% osoba koji u to vjeruju u poređenju na ukupno SAD stanovništvo od kojih 85% osoba vjeruje u spomenute stvari.<ref>{{cite journal |title=Correspondence: Leading scientists still reject God |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-07-23_394_6691/page/312 |last1=Larson |first1=Edward J. |last2=Zheng |first2=Larry |year=1998 |journal=Nature |volume=394 |issue=6691 |pages=313–4 |doi=10.1038/28478 |pmid=9690462 |ref=harv |last3=Li |first3=CC}} Available at [http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html StephenJayGould.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301051125/http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html |date=1. 3. 2014 }}, Stephen Jay Gould archive. Pristupljeno 8. 6. 2015</ref> Ovo istraživanje su kritikovali [[Rodney Stark]] i [[Roger Finke]] zbog definicije vjerovanja u [[Bog]]a. Definicija je glasila "Vjerujem u Boga kome se osoba može moliti u isčekivanju da će dobiti odgovor."<ref name="Standard1">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=2P_RJqdUYBAC&pg=PA57|title = The Secularization Debate (chapter by Rodney Stark)|publisher = [[Rowman & Littlefield]]|editor = William H. Swatos; Daniel V. A. Olson|quote = Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of "mainline" clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious.|access-date = 8. 6. 2015|isbn = 978-0-7425-0761-6|year = 2000}} * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=N4p9eiXV6dMC&pg=PA73 |last1=Stark |first1=Rodney |last2=Finke |first2=Roger |title=Acts of Faith: Explaining the Human Side of Religion |publisher=[[University of California Press]] |quote=Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of "mainline" clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious. |access-date=8. 6. 2015 }}{{Mrtav link}}</ref> Članak koji je objavio privatni istraživački univerzitet ''[[The University of Chicago Chronicle]]'' navodi da 76% [[ljekar]]a u SAD-u vjeruje u Boga, što je više nego 7% naučnika gore prikazanih, mada je i dalje manje od 85% ukupnog stanovništva.<ref name="Physicians">{{cite web|url = http://chronicle.uchicago.edu/050714/doctorsfaith.shtml|title =Survey on physicians' religious beliefs shows majority faithful|publisher = [[The University of Chicago]]|quote=The first study of physician religious beliefs has found that 76 percent of doctors believe in God and 59 percent believe in some sort of afterlife. The survey, performed by researchers at the University and published in the July issue of the Journal of General Internal Medicine, found that 90 percent of doctors in the United States attend religious services at least occasionally compared to 81 percent of all adults.|access-date=8. 6. 2015}} </ref> Još jedno istraživanje koje ocjenjuje religioznost kod naučnika koji su članovi Američke asocijacije za napredak nauke, pronašlo je da "malo više od pola [[Nauka|naučnika]] (51%) vjeruje u neku vrstu božanstva ili više sile; specifično rečeno, 33% naučnika kažu da vjeruju u Boga, dok 18% naučnika kaže da vjeruju u kosmičkog duha ili višu silu."<ref name="American Academy">{{cite web|url = http://www.pewforum.org/2009/11/05/scientists-and-belief/|title =Scientists and Belief|publisher = [[Pew Research Center]]|quote=A survey of scientists who are members of the American Association for the Advancement of Science, conducted by the Pew Research Center for the People & the Press in May and June 2009, finds that members of this group are, on the whole, much less religious than the general public.1 Indeed, the survey shows that scientists are roughly half as likely as the general public to believe in God or a higher power. According to the poll, just over half of scientists (51%) believe in some form of deity or higher power; specifically, 33% of scientists say they believe in God, while 18% believe in a universal spirit or higher power.| access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[Frank Sulloway]] iz [[MIT]]-a i [[Michael Shermer]] iz [[Univerzitet Kalifornije|Univerziteta Kalifornije]] sproveli su istraživanje te su utvrdili da od svih ispitanika (12% ih je imalo doktorate dok su 62% osoba bile osobe diplomirale sa [[fakultet]]a), 64% je vjerovalo u Boga te se javila korelacija koja govori da vjerske osude nestaju sa nivoom obrazovanja.{{sfn|Shermer|1999|pp=76–79}} Profesor [[Michael Argyle]] sa [[Oxford]]a je, 1958, analizirao sedam istraživanja koja su se bavila korelacijom između stava prema [[Religija|religiji]] i izmjerili inteligentnost srednjoškolaca i studenata u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Iako je pronađena negativna korelacija, analiza nije indentificirala uzrok mada je naglasila faktore koji su mogli učestvovati u korelaciji kao što su diktatorska porodična prošlost i društvena ekonomska klasa.<ref>{{cite book |last=Argyle |first=Michael |title=Religious Behaviour |url=https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy |publisher=Routledge and Kegan Paul |year=1958 |location=London |pages=[https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy/page/93 93]–96 |isbn=0-415-17589-5}} </ref> [[Sociologija|Sociolog]] [[Philip Schwadel]] utvrdio je da sa rastom nivoa obrazovanja, također raste i nivo učestvovanja u religijama u svakodnevnici, mada se također javlja korelacija za veću toleranciju ateističkog javnog protivljenja religiji i za veći nivo skepticizma "ekskluzivističkih religijskih pogleda i doslovnosti [[Biblija|Biblije]]."<ref>{{cite journal |title=The Effects of Education on Americans' Religious Practices, Beliefs, and Affiliations|last=Schwadel|first=Philip|year=2011|journal=Review of Religious Research|volume=53|issue=2|doi=10.1007/s13644-011-0007-4 |page=161}}</ref> Druga istraživanja također su se bavila analiziranjem veze religioznosti sa inteligencijom; u meta analizi, 53 od 63 istraživanja pokazalo je negativnu korelaciju sa [[Religioznost|religioznošću]], dok je 35 od 53 došlo do statističkog značaja, te je 10 istraživanja pokazalo pozitivnu korelaciju, od čega su dva istraživanja došla do statističkog značaja.<ref>{{Cite web|url=http://arstechnica.com/science/2013/08/new-meta-analysis-checks-the-correlation-between-intelligence-and-faith/|title=New meta-analysis checks the correlation between intelligence and faith|first=Akshat|last=Rathi|publisher=Ars Technica|date=11. 8. 2013|access-date=8. 6. 2015}}</ref> ==Galerija== <center><gallery> Image:Descent of the Modernists, E. J. Pace, Christian Cartoons, 1922.jpg </gallery></center> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=18em}} * [[Kratka historija nevjerovanja]] * [[Adevizam]] * [[Antiteizam]] * [[Apostasija]] * [[Ateistički egzistencijalizam]] * [[Ateistički feminizam]] * [[Pokret Brights]] * [[Kršćanski ateizam]] * [[Kritike ateizma]] * [[Diskriminacija ateista]] * [[Distelologija]] * [[Empirizam]] * [[Ireligija po državama]] * [[Jevrejski ateizam]] * [[Spisak ateista]] * [[Spisak sekularnih organizacija]] * [[Kampanja Out]] * [[Sekularna religija]] * [[Tabula rasa]] * [[Bogatstvo i religija]] * Wikiverzitetski kurs "[[v:Beyond Theism|Beyond Theism]]" {{Div col end}} == Bilješke == {{Refspisak|kolona-širina=30em |refs= <ref name=eb2011-atheism>{{harvnb|Nielsen|2013}}: "Instead of saying that an atheist is someone who believes that it is false or probably false that there is a God, a more adequate characterization of atheism consists in the more complex claim that to be an atheist is to be someone who rejects belief in God for the following reasons&nbsp;... : for an anthropomorphic God, the atheist rejects belief in God because it is false or probably false that there is a God; for a nonanthropomorphic God&nbsp;... because the concept of such a God is either meaningless, unintelligible, contradictory, incomprehensible, or incoherent; for the God portrayed by some modern or contemporary theologians or philosophers&nbsp;... because the concept of God in question is such that it merely masks an atheistic substance—e.g, "God" is just another name for love, or&nbsp;... a symbolic term for moral ideals."</ref> <ref name=encyc-philosophy>{{harvnb|Edwards|2005}}: "On our definition, an 'atheist' is a person who rejects belief in God, regardless of whether or not his reason for the rejection is the claim that 'God exists' expresses a false proposition. People frequently adopt an attitude of rejection toward a position for reasons other than that it is a false proposition. It is common among contemporary philosophers, and indeed it was not uncommon in earlier centuries, to reject positions on the ground that they are meaningless. Sometimes, too, a theory is rejected on such grounds as that it is sterile or redundant or capricious, and there are many other considerations which in certain contexts are generally agreed to constitute good grounds for rejecting an assertion."</ref> <ref name=RoweRoutledge>{{harvnb|Rowe|1998}}: "As commonly understood, atheism is the position that affirms the nonexistence of God. So an atheist is someone who disbelieves in God, whereas a theist is someone who believes in God. Another meaning of 'atheism' is simply nonbelief in the existence of God, rather than positive belief in the nonexistence of God.&nbsp;... an atheist, in the broader sense of the term, is someone who disbelieves in every form of deity, not just the God of traditional Western theology."</ref> <ref name=encyc-unbelief-def-issues>{{cite book|last=Harvey|first=Van A.|title=Agnosticism and Atheism|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=35}}: "The terms ''ATHEISM'' and ''AGNOSTICISM'' lend themselves to two different definitions. The first takes the privative ''a'' both before the Greek ''theos'' (divinity) and ''gnosis'' (to know) to mean that atheism is simply the absence of belief in the gods and agnosticism is simply lack of knowledge of some specified subject matter. The second definition takes atheism to mean the explicit denial of the existence of gods and agnosticism as the position of someone who, because the existence of gods is unknowable, suspends judgment regarding them&nbsp;... The first is the more inclusive and recognizes only two alternatives: Either one believes in the gods or one does not. Consequently, there is no third alternative, as those who call themselves agnostics sometimes claim. Insofar as they lack belief, they are really atheists. Moreover, since absence of belief is the cognitive position in which everyone is born, the burden of proof falls on those who advocate religious belief. The proponents of the second definition, by contrast, regard the first definition as too broad because it includes uninformed children along with aggressive and explicit atheists. Consequently, it is unlikely that the public will adopt it."</ref> <ref name=eb2007-demographics>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1360391/Religion-Year-In-Review-2007 |title=Worldwide Adherents of All Religions by Six Continental Areas, Mid-2007 |publisher=Encyclopædia Britannica |year=2007 |access-date=8. 6. 2015}} * 2.3% Atheists: Persons professing atheism, skepticism, disbelief, or irreligion, including the militantly antireligious (opposed to all religion). * 11.9% Nonreligious: Persons professing no religion, nonbelievers, agnostics, freethinkers, uninterested, or dereligionized secularists indifferent to all religion but not militantly so.</ref> <ref name=eb1911-atheism>{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = The term as generally used, however, is highly ambiguous. Its meaning varies (a) according to the various definitions of deity, and especially (b) according as it is (I) deliberately adopted by a thinker as a description of his own theological standpoint, or (II) applied by one set of thinkers to their opponents. As to (a), it is obvious that atheism from the standpoint of the Christian is a very different conception as compared with atheism as understood by a Deist, a Positivist, a follower of Euhemerus or Herbert Spencer, or a Buddhist.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name=encyc-unbelief-compatible>{{cite book|last=Holland|first=Aaron|title=Agnosticism|date=1. 4. 1882|url=https://archive.org/details/jstor-25667906|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=[http://books.google.com/books?ei=xvzhT-_WFIaQ8wSivd2GCA&id=YR4RAQAAIAAJ&dq=agnosticism+compatible+with+atheism&q=%22It+is+important+to+note+that+this+interpretation+of+agnosticism%22 34]}}: "It is important to note that this interpretation of agnosticism is compatible with theism or atheism, since it is only asserted that ''knowledge'' of God's existence is unattainable."</ref> <ref name=eb2011-atheism-critique>{{harvnb|Nielsen|2013}}: "atheism, in general, the critique and denial of metaphysical beliefs in God or spiritual beings. As such, it is usually distinguished from theism, which affirms the reality of the divine and often seeks to demonstrate its existence. Atheism is also distinguished from agnosticism, which leaves open the question whether there is a god or not, professing to find the questions unanswered or unanswerable."</ref> <ref name=eb2011concise-atheism>{{cite encyclopedia|title = Atheism | url=http://www.merriam-webster.com/concise/atheism?show=0&t=1323944845 |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Concise |publisher=Merriam Webster |access-date=8. 6. 2015 | quote = Critique and denial of metaphysical beliefs in God or divine beings. Unlike agnosticism, which leaves open the question of whether there is a God, atheism is a positive denial. It is rooted in an array of philosophical systems.}}</ref> <ref name=eb1911-atheism-sceptical>{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = But dogmatic atheism is rare compared with the sceptical type, which is identical with agnosticism in so far as it denies the capacity of the mind of man to form any conception of God, but is different from it in so far as the agnostic merely holds his judgment in suspense, though, in practice, agnosticism is apt to result in an attitude towards religion which is hardly distinguishable from a passive and unaggressive atheism.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name="eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs"> {{cite encyclopedia |title=Atheism as rejection of religious beliefs |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |edition=15th |volume=1 |page=666 |year=2011 |id=0852294735 |ref=harv | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name=eb2007-study-of-religion>{{cite encyclopedia | title = religion, study of |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] | year = 2007 | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/497151/study-of-religion | access-date=8. 6. 2015 }}</ref> <!--ref name=extreme-secularism>{{harvnb|Zuckerman|2010}}: "A major source of these biases is the lack of clear definitions. Atheism and secularity are defined in opposition to religion, with atheism (the rejection of theism) often perceived as an extreme form of secularism (the decline of religious influence over society). But atheism is a narrow term referring to a specific belief (that there is no god), whereas secularism has various meanings, including a range of attitudes (such as religious indifference, doubt, agnosticism, and atheism) as as behaviors (such as lack of regular church attendance or disregard for traditional religious morality)."</ref--> <ref name=oxdicphil>Simon Blackburn, izd. (2008). [http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780199541430.001.0001/acref-9780199541430-e-278?rskey=GC0Coc&result=279 "atheism"]. The Oxford Dictionary of Philosophy (izd. 2008). Oxford: Oxford University Press. Pristupljeno 8. 6. 2015. "Either the lack of belief that there exists a god, or the belief that there exists none. Sometimes thought itself to be more dogmatic than mere agnosticism, although atheists retort that everyone is an atheist about most gods, so they merely advance one step further".</ref> <ref name=religioustolerance>Većina rječnika (pogledati OneLook pretragu za [http://www.onelook.com/?w=atheism&ls=a "ateizam"]) prvo navode jednu od užih definicija. * {{Cite book |url=https://archive.org/details/dictionaryofphil00ange |title=Dictionary of Philosophy |first=Dagobert D.(editor) |last=Runes |year=1942 |publisher=Littlefield, Adams & Co. Philosophical Library |location=New Jersey |isbn=0-06-463461-2 |quote=(a) the belief that there is no God; (b) Some philosophers have been called "atheistic" because they have not held to a belief in a personal God. Atheism in this sense means "not theistic". The former meaning of the term is a literal rendering. The latter meaning is a less rigorous use of the term though widely current in the history of thought |access-date=8. 6. 2015 |url-access=registration }} – entry by [[Vergilius Ferm]] </ref> <ref name=reldef> {{cite web |url=http://www.as.ua.edu/rel/aboutreldefinitions.html |title=Definitions: Atheism|publisher=Department of Religious Studies, University of Alabama |access-date=8. 6. 2015}} </ref> <ref name=honderich> Honderich, Ted (Ed.) (1995). "Humanism". ''The Oxford Companion to Philosophy''. Oxford University Press. str. 376. {{ISBN|0-19-866132-0}}. </ref> <ref name=BBC-2004-demographics>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/wtwtgod/3518375.stm |title=UK among most secular nations |publisher=BBC News |access-date=8. 6. 2015 | date=26. 2. 2004}}</ref> <ref name=agnosticism-compatible>{{harvnb|Martin|1990|pp=[http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&pg=PA466&dq=%22compatible+with+negative+atheism%22 467–468]}}: "In the popular sense an agnostic neither believes nor disbelieves that God exists, while an atheist disbelieves that God exists. However, this common contrast of agnosticism with atheism will hold only if one assumes that atheism means positive atheism. In the popular sense, agnosticism is compatible with negative atheism. Since negative atheism by definition simply means not holding any concept of God, it is compatible with neither believing nor disbelieving in God."</ref> <ref name=flint-agnostic-atheism>{{harvnb|Flint|1903|pp=[http://books.google.com/books?id=DWMtAAAAYAAJ&pg=PA49&dq=%22The+atheist+may+however+be%22 49–51]}}: "The atheist may however be, and not unfrequently is, an agnostic. There is an agnostic atheism or atheistic agnosticism, and the combination of atheism with agnosticism which may be so named is not an uncommon one."</ref> <ref name=martin-agnosticism-entails>{{harvnb|Martin|2006|p=2}}: "But agnosticism is compatible with negative atheism in that agnosticism ''entails'' negative atheism. Since agnostics do not believe in God, they are by definition negative atheists. This is not to say that negative atheism entails agnosticism. A negative atheist ''might'' disbelieve in God but need not."</ref> <ref name=barker-agnostic-atheism>{{harvnb|Barker|2008|p=[http://books.google.com/books?id=fAjPWYgIfCoC&pg=PA96&dq=%22both+an+atheist+and+an+agnostic%22 96]}}: "People are invariably surprised to hear me say I am both an atheist and an agnostic, as if this somehow weakens my certainty. I usually reply with a question like, "Well, are you a Republican or an American?" The two words serve different concepts and are not mutually exclusive. Agnosticism addresses knowledge; atheism addresses belief. The agnostic says, "I don't have a knowledge that God exists." The atheist says, "I don't have a belief that God exists." You can say both things at the same time. Some agnostics are atheistic and some are theistic."</ref><ref name=besant-open-to-new-truth>{{cite book | title = Why Should Atheists Be Persecuted? | first = Annie | last = Besant }} in {{harvnb|Bradlaugh|Besant|Bradlaugh|Moss|1884|pp =[http://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&pg=PA185&dq=%22The+Atheist+waits+for+proof+of+God%22 185–186]}}: "The Atheist waits for proof of God. Till that proof comes he remains, as his name implies, without God. His mind is open to every new truth, after it has passed the warder Reason at the gate."</ref><ref name=holyoake-question-of-probability>{{cite journal | title = Mr. Mackintosh's New God | first = George Jacob | last = Holyoake | magazine = [[w:The Oracle of Reason|The Oracle of Reason, Or, Philosophy Vindicated]] | volume = 1 | issue = 23 | year = 1842 | page = 186 | url = http://books.google.com/books?id=BFY9AAAAYAAJ&pg=PA186 | quote = On the contrary, I, as an Atheist, simply profess that I do not see sufficient reason to ''believe'' that there is a god. I do not pretend to ''know'' that there is no god. The whole question of god's existence, ''belief'' or ''disbelief'', a question of probability or of improbability, not knowledge.}}</ref> <ref name=hume-metaphysics>{{harvnb|Hume|1748|loc=Part III}}: "If we take in our hand any volume; of divinity or school metaphysics, for instance; let us ask, Does it contain any abstract reasoning concerning quantity or number? No. Does it contain any experimental reasoning concerning matter of fact and existence? No. Commit it then to the flames: for it can contain nothing but sophistry and illusion."</ref> }} == Reference == {{refbegin|2}} * {{cite book |last=Armstrong |first=Karen |title=A History of God |url=https://archive.org/details/historyofgod00unse |year=1999 |location=London |publisher=Vintage |isbn=0-09-927367-5 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Baggini |first=Julian |title=Atheism: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/atheismveryshort0000bagg |year=2003 |publisher=Oxford: Oxford University Press |isbn=0-19-280424-3 |ref=harv }} * {{cite book |last=Barker |first=Dan |title=Godless: How an Evangelical Preacher Became One of America's Leading Atheists |year=2008 |location=New York |publisher=Ulysses Press |isbn=978-1-56975-677-5 |ol=24313839M |ref=harv }} * {{cite book |last1 = Bradlaugh |first1 = Charles |last2=Besant |first2=Annie |last3=Bradlaugh |first3=Alice |last4=Moss |first4=A. B. |last5=Cattell |first5=C. C. |last6=Standring |first6=G. |last7=Aveling |first7=E. |title = The Atheistic Platform |year = 1884 |location = London |publisher = Freethought Publishing |ref=harv}} * {{Cite book |last=Dawkins |first=Richard |authorlink=Richard Dawkins |title=The God Delusion |url=http://books.google.com/books?id=yq1xDpicghkC&lpg=PP1&dq=The%20God%20Delusion&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |year=2006 |publisher=Bantam Press |isbn=0-593-05548-9 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |last=Edwards |first=Paul |title=Atheism |publisher=MacMillan Reference USA (Gale) |editor=Donald M. Borchert |origyear=1967 |year=2005 |edition=2nd |encyclopedia=The Encyclopedia of Philosophy |volume=Vol. 1 |page=359 |isbn=978-0-02-865780-6 |ref=harv}}<!-- (page 175 in 1967 edition) --> * {{cite book |last=Flew |first=Antony |title=The Presumption of Atheism, and other Philosophical Essays on God, Freedom, and Immortality |url=https://archive.org/details/presumptionofath0000flew_e4d9 |location=New York |publisher=Barnes and Noble |year=1976 |ref=harv }} * {{cite book |last=Flint |first=Robert |title=Agnosticism: The Croall Lecture for 1887–88 |year=1903 |publisher=William Blackwood and Sons |ol=7193167M |ref=harv}} * {{cite encyclopedia |encyclopedia=The New Encyclopedia of Unbelief |editor-last=Flynn |editor-first=Tom |publisher=Prometheus Books |date=25. 10. 2007 |isbn=978-1-59102-391-3 |ol=8851140M |url=http://books.google.com/books?id=YR4RAQAAIAAJ |ref=harv |title=The new encyclopedia of unbelief }} * {{cite book |last=Harris |first=Sam |title=The End of Faith: Religion, Terror, and the Future of Reason |url=https://archive.org/details/endoffaithreligi00harr |publisher=W. W. Norton & Company |year=2005 |ref=harv }} * {{cite book |last=Harris |first=Sam |title=Letter to a Christian Nation |date=19. 9. 2006 |publisher=Knopf |isbn=978-0-307-27877-7 |ol=25353925M |url=http://books.google.com/books?id=RlZATs3xD0gC&lpg=PP1&pg=PP1 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Harris |first=Sam |title=The Myth of Secular Moral Chaos |journal=Free Inquiry |issn=0272-0701 |date=1. 4. 2006 |volume=26 |issue=3 |url=https://www.secularhumanism.org/index.php/articles/2863 <!--- requires subscription --> |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} [http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos alternate URL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224084447/http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos/ |date=24. 2. 2015 }} * {{cite book |last=Hitchens |first=Christopher |title=god Is Not Great: How Religion Poisons Everything |publisher=Random House |year=2007 |url=http://books.google.com/books?id=sGgoYfGyqSMC&lpg=PP1&pg=PP1 |ref=harv |isbn=978-0-7710-4143-3 }} * {{cite book |last=Hume |first=David |title=[[s:Dialogues Concerning Natural Religion|Dialogues Concerning Natural Religion]] |year=1779 |ol=7145748M |location=London |ref=harv}} * {{cite book |last=Hume |first=David |authorlink=David Hume |title=[[s:An Enquiry Concerning Human Understanding|An Enquiry Concerning Human Understanding]] |year=1748 |location=London |ref=harv}} * {{cite news |last = Landsberg |first = Mitchell |title = Atheists, agnostics most knowledgeable about religion, survey says |url = http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928 |newspaper = Los Angeles Times |date = 28. 9. 2010 |access-date = 8. 6. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110511180716/http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928 |archive-date = 11. 5. 2011 |ref = harv }} * {{Cite book |last = Martin |first = Michael |title = Atheism: A Philosophical Justification |url = http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |location = Philadelphia |publisher = Temple University Press |year = 1990 |isbn = 978-0-87722-642-0 |ol = 8110936M |access-date = 8. 6. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1 |archive-date = 19. 5. 2011 |ref = harv }} * {{Cite book |editor-last=Martin |editor-first=Michael |title=The Cambridge Companion to Atheism |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA8#v=onepage&q&f=true |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=0-521-84270-0 |ol=22379448M |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |last=Nielsen |first=Kai |title=Atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |year=2013 |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |url=http://books.google.com/?id=lnuwFH_M5o0C&pg=PA530 |first=William L. |last=Rowe |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |title=Atheism |year=1998 |editor=Edward Craig |isbn=978-0-415-07310-3 |publisher=Taylor & Francis |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite book |last=Russell |first=Bertrand |authorlink=Bertrand Russell |title=Why I am not a Christian, and other essays on religion and related subjects |url=https://archive.org/details/whyiamnotchristi1649russ |publisher=Simon and Schuster |year=1957 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Sartre |first=Jean-Paul |author-link=Jean-Paul Sartre |origyear=1946 |contribution=Existentialism and Humanism |editor-last=Priest |editor-first=Stephen |title=Jean-Paul Sartre: Basic Writings |year=2001 |publisher=Routledge |location=London |page=45 |isbn=0-415-21367-3 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Sartre |first=Jean-Paul |author-link=Jean-Paul Sartre |origyear=1946 |contribution=An existentialist ethics |year=2004 |editor-last=Gensler |editor-first=Harry J. |editor2-last=Spurgin |editor2-first=Earl W. |editor3-last=Swindal |editor3-first=James C. |title=Ethics: Contemporary Readings |place=London |publisher=Routledge |page=127 |isbn=0-415-25680-1 |ref=harv }} * {{cite book |last=Shermer |first=Michael |title=How We Believe: Science, Skepticism, and the Search for God |url=https://archive.org/details/isbn_9780716741619 |publisher=William H Freeman |year=1999 |location=New York |isbn=0-7167-3561-X |ref=harv }} * {{Cite book |last=Smith |first=George H. |title=Atheism: The Case Against God |year=1979 |location=Buffalo, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=0-87975-124-X |lccn=79002726 |ol=4401616M |ref=harv |url-access=registration |url=https://archive.org/details/atheismcaseagain00smit_0 }} * {{cite book |last=Stenger |first=Victor J. |title=God: The Failed Hypothesis—How Science Shows That God Does Not Exist |url=https://archive.org/details/godfailedhypothe0000sten |year=2007 |publisher=Prometheus Books |location=Amherst, New York |isbn=978-1-59102-652-5 |ref=harv }} * {{cite book |last=Stenger |first=Victor J. |title=The New Atheism: Taking a Stand for Science and Reason |date=22. 9. 2009 |publisher=Prometheus |isbn=1-59102-751-9 |url=http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv |archive-date=11. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121011014538/http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Zdybicka |first=Zofia J. |year=2005 |contribution=Atheism |url=http://ptta.pl/pef |contribution-url=http://ptta.pl/pef/haslaen/a/atheism.pdf |editor-first=Andrzej |editor-last=Maryniarczyk |title=Universal Encyclopedia of Philosophy |volume=1 |publisher=Polish Thomas Aquinas Association |ref=harv |postscript=<!--None--> |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312032653/http://ptta.pl/pef/ |url-status=dead }} {{refend}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |last=Berman |first=David |title=A History of Atheism in Britain: From Hobbes to Russell |year=1990 |url=http://books.google.com/books?id=Li4OAAAAQAAJ&lpg=PP1&dq=A%20History%20of%20Atheism%20in%20Britain%3A%20From%20Hobbes%20to%20Russell&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |publisher=London: Routledge |isbn=0-415-04727-7}} * Bradlaugh, Charles, Annie Besant i drugi. (1884) ''The Atheistic Platform: 12 Lectures''. London: Freethought Publishing. [https://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false] * {{Cite book |last=Buckley |first=M. J. |title=At the Origins of Modern Atheism |year=1990 |isbn=0-300-04897-1 |publisher=New Haven, CT: Yale University Press |url-access=registration |url=https://archive.org/details/atoriginsofmoder00buck }} * {{Cite book |last=Flew |first=Antony |title=God and Philosophy |publisher=Prometheus Books |isbn=1-59102-330-0 |year=2005}} * {{Cite book|editor=Tom Flynn|title=The New Encyclopedia of Unbelief|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023913|year=2007|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-391-2}} * {{Cite book |editor=Gaskin, J.C.A. |title=Varieties of Unbelief: From Epicurus to Sartre |url=https://archive.org/details/isbn_9780023406812 |publisher=•New York: Macmillan |year=1989 |isbn=0-02-340681-X}} * {{Cite journal |last=Germani |first=Alan |title=The Mystical Ethics of the New Atheists |journal=The Objective Standard |volume=3 |issue=3 |publisher=Glen Allen Press |date=15. 9. 2008 |url=http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110428193621/http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp| archive-date=28. 4. 2011}} * {{Cite book |last=Harbour |first=Daniel |title=An Intelligent Person's Guide to Atheism |publisher=London: Duckworth |isbn=0-7156-3229-9 |year=2003}} * {{Cite news|url=http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html|title=The Problem with Atheism|last=Harris|first=Sam|date=2. 10. 2007|work=The Washington Post| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110524071308/http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html| archive-date=24. 5. 2011}} * Howson, Colin (2011). ''Objecting to God.'' Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-18665-0}} * {{Cite book |last=Jacoby |first=Susan |title=Freethinkers: A History of American Secularism |url=https://archive.org/details/freethinkershist0000jaco |year=2004 |publisher=Metropolitan Books |isbn=978-0-8050-7442-0}} * {{Cite book |last=Krueger |first=D. E. |title=What is Atheism?: A Short Introduction |url=https://archive.org/details/whatisatheismsho0000krue |publisher=New York: Prometheus |year=1998 |isbn=1-57392-214-5}} * {{Cite journal|doi=10.1177/0952695112441301|title=The evolution of atheism: Scientific and humanistic approaches|year=2012|last1=Ledrew|first1=S.|journal=History of the Human Sciences|volume=25|issue=3|page=70}} * {{Cite book |last=Le Poidevin |first=R. |title=Arguing for Atheism: An Introduction to the Philosophy of Religion |publisher=London: Routledge |url=http://books.google.com/books?id=M4YlYZi_cMUC&lpg=PP1&dq=Arguing%20for%20Atheism%3A%20An%20Introduction%20to%20the%20Philosophy%20of%20Religion&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |year=1996 |isbn=0-415-09338-4}} * {{Cite book|last=Mackie|first=J. L.|title=The Miracle of Theism: Arguments For and Against the Existence of God|url=https://archive.org/details/miracleoftheisma0000mack|year=1982|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-824682-X}} * {{Cite book |last=Maritain |first=Jacques |title=The Range of Reason |publisher=London: Geoffrey Bles |year=1952 |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/etext/range.htm |access-date=8. 6. 2015}} * {{Cite book |last=Martin |first=Michael |title=Atheism: A Philosophical Justification |url=http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |location=Philadelphia |publisher=Temple University Press |year=1990 |isbn=0-87722-943-0 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{Cite book|editor=Michael Martin & Ricki Monnier|title=The Impossibility of God|url=https://archive.org/details/impossibilityofg0000unse|year=2003|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-120-0}} * {{Cite book|editor=Michael Martin & Ricki Monnier|title=The Improbability of God|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023814|year=2006|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-381-5}} * {{Cite book|last1=McTaggart|first1=John|last2=McTaggart|first2=Ellis|title=Some Dogmas of Religion|edition =New|year=1930|publisher=Edward Arnold & Co.|location=London|isbn=0-548-14955-0|origyear=1906}} * {{Cite book|last=Nielsen|first=Kai|title=Philosophy and Atheism|year=1985|publisher=New York: Prometheus|isbn=0-87975-289-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/philosophyatheis0000niel}} * {{Cite book |last=Nielsen |first=Kai |title=Naturalism and Religion |url=https://archive.org/details/naturalismreligi0000niel |year=2001 |isbn=1-57392-853-4 |publisher=New York: Prometheus}} * {{cite book | last=Onfray |first= Michel |year=2007 |title=Atheist Manifesto|url=http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&lpg=PP1&dq=Atheist%20Manifesto&pg=PP1#v=onepage&q&f=true| publisher= Arcade Publishing |location= New York | isbn = 978-1-55970-820-3 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174449/http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&lpg=PP1&dq=Atheist%20Manifesto&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{Cite book |last=Oppy |first=Graham |year=2006 |title=Arguing about Gods |url=http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&lpg=PP1&dq=Arguing%20about%20Gods&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-86386-4 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174846/http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&lpg=PP1&dq=Arguing%20about%20Gods&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{cite journal |last=Rafford |first=R. L. |year=1987 |title=Atheophobia—an introduction |url=https://archive.org/details/sim_religious-humanism_winter-1987_21_1/page/32 |journal=Religious Humanism |volume=21 |issue=1 |pages=32–37 }} * {{Cite book |last=Robinson |first=Richard |title=An Atheist's Values |url=http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm |isbn=0-19-824191-7 |publisher=Oxford: Clarendon Press |year=1964 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110425091126/http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm| archive-date=25. 4. 2011}} * Rosenberg, Alex (2011). ''The Atheist's Guide to Reality: Enjoying Life Without Illusions.'' New York: W. W. Norton & Co. {{ISBN|978-0-393-08023-0}} * {{Cite encyclopedia |last=Russell |first=Paul |editor=Edward N. Zalta |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |title=Hume on Religion |url=http://plato.stanford.edu/entries/hume-religion/ |edition=2013 |date=11. 2. 2013 |publisher=Metaphysics Research Lab | access-date=8. 6. 2015 }} * {{Cite book |last=Sharpe |first=R.A. |title=The Moral Case Against Religious Belief |url=https://archive.org/details/moralcaseagainst0000shar |publisher=London: SCM Press |year=1997 |isbn=0-334-02680-6}} * {{Cite book |last=Thrower |first=James |title=A Short History of Western Atheism |url=https://archive.org/details/ashorthistoryofw0000unse |publisher=London: Pemberton |year=1971 |isbn=0-301-71101-1}} * Walters, Kerry (2010). ''Atheism: A Guide for the Perplexed.'' New York: Continuum. {{ISBN|978-0-8264-2493-8}} * {{Cite book |last=Zuckerman |first=Phil |title=Society without God: What the Least Religious Nations Can Tell Us About Contentment |publisher=NYU Press |year=2010 |isbn=0-8147-9723-7}} * {{cite book |editor-last=Zuckerman |editor-first=Phil |title=Atheism and secularity |year=2010 |publisher=Praeger |location=Santa Barbara, Calif. [u.a.] |isbn=978-0-313-35183-9 }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Atheism}} * [http://philpapers.org/browse/atheism Ateizam] na stranici PhilPapers * [https://web.archive.org/web/20110823030429/https://inpho.cogs.indiana.edu/idea/1006 Ateizam] na stranici Filozofsko-ontološkog projekta Indiane * Unos o [http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ ateizmu] u ''Standfordovoj enciklopediji filozofije'' * Unos o [http://www.iep.utm.edu/atheism ateizmu] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije'' * Unos o [http://www.iep.utm.edu/n-atheis novim ateistima] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije'' * [https://web.archive.org/web/20150421220907/http://www.dmoz.org/Society/Religion_and_Spirituality/Atheism Ateizam] na [[DMOZ]]-u. Sadrži linkove za razne organizacije i web-stranice. * [https://web.archive.org/web/20061129151309/http://www.positiveatheism.org//tochist.htm "Positive atheism: Great Historical Writings"] Historijski spis o ateizmu raspoređeni po piscima. * [http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/ "Religion & Ethics—Atheism"] na [[BBC]]-ju. * [http://www.infidels.org/library/ "Secular Web library"] – Biblioteka historijskih i modernih spisa te služi kao obiman resurs o slobodnom materijalu o ateizmu. * [http://www.agreeley.com/articles/hardcore.html "The Demand for Religion"] – Wolfgang Jagodzinskijevo i Andrew Greeleyjevo proučavanje demografije ateizma za Univerzitet [[Köln]]a i Univerzitet [[Arizona|Arizone]]. {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Religija]] [[Kategorija:Kritike religije]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofski pokreti]] [[Kategorija:Filozofija religije]] [[Kategorija:Sekularizam]] [[Kategorija:Skepticizam]] cckx2cxsm5wxk68duj05jo2d4hwh4j9 3899086 3899085 2026-06-19T09:50:38Z TheWikipedian1250 115741 /* */ 3899086 wikitext text/x-wiki {{Ateizam bočna traka}} [[Datoteka:Atheismsymbol endorsed by AAI.svg|alt=|mini|Simbol ateizma koji podržava [[Međunarodna ateistička alijansa]]]] '''Ateizam''' je, u širem smislu, odbacivanje vjerovanja u postojanje jednog ili više [[Bog|božanstava]].<ref name="eb2011-atheism"/><ref name="encyc-philosophy"/> U užem smislu, to je stav da ne postoje božanstva.<ref name="RoweRoutledge"/><ref name="encyc-unbelief-def-issues"/><ref name="oxdicphil"/><ref name="religioustolerance"/><ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |encyclopedia=Oxford Dictionaries |title=Atheism |publisher=Oxford University Press |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=11. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160911080901/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |url-status=dead }}</ref> Suprotan je [[Teizam|teizmu]],<ref name="reldef"/><ref name="OED-theism"/> koji u svom najširem obliku, zastupa uvjerenje u postojanje bar jednog božanstva.<ref name="OED-theism">{{cite book |title=Oxford English Dictionary |edition=2nd |year=1989 |quote=Belief in a deity, or deities, as opposed to atheism}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |title=Merriam-Webster Online Dictionary |quote=...belief in the existence of a god or gods... |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514194441/http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |archive-date=14. 5. 2011 <!--DASHBot-->|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/archives/spr2013/entries/atheism-agnosticism/|title=Atheism and Agnosticism|publisher=The Stanford Encyclopedia of Philosophy (proljećno izdanje 2013)|first=J. J. C.|last=Smart|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Termin "ateizam" potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi θεος (odnosno "atheos"), koja u prijevodu znači "bezbožništvo". Prvobitno se koristio kao pežorativan termin za osobe koje su odbacivale vjerovanje u božanstva u odnosu na tadašnje opće vjerovanje u njihova postojanja.<ref name="drachmann"/> Uže značenje termina javilo se pojavom [[Slobodoumlje|slobodoumlja]], naučnog skepticizma i sve veće kritike religije. Prve osobe koje su se izjasnile riječju "ateist", živjele su u [[Renesansa|renesansnom]] periodu [[18. vijek|18. stoljeća]]. [[Francuska revolucija]] poznata je po svom "nezabilježenom ateizmu",{{sfn|Armstrong|1999}} te je ovo bio prvi veći politički pokret u historiji koji je zagovarao vrhovnu vlast ljudskog razuma.<ref name="HancockLambert">{{cite book |last=Hancock|first=Ralph|title=The Legacy of the French Revolution |year=1996 |publisher=Rowman and Littlefield Publishers|location=Lanham, United States|isbn=978-0847678426 |page=22|url=https://books.google.com/books?id=uPgQy3VJ3iIC |access-date=17. 8. 2015}}</ref> Razlozi za nevjerovanje su mnogobrojni i zavise od toga je li kritika religije filozofske, društvene ili historijske prirode. Među njima su [[Postojanje Boga|nedostatak materijalnih dokaza]],<ref name="logical"/><ref>{{cite web |url=http://shook.pragmatism.org/skepticismaboutthesupernatural.pdf |title=Skepticism about the Supernatural |last=Shook |first=John R. |access-date=17. 5. 2015}}</ref> [[problem zla]], [[argument nedosljednih otkrivenja]], odbijanje pojmova koji se ne mogu [[Falsificiranje|falsificirati]] i [[argument nevjerovanja]].<ref name="logical"/><ref name="Drange-1996"/> Iako pojedini ateisti koriste [[Sekularizam|sekularnu]] filozofiju,<ref name="honderich"/><ref>{{cite book |last=Fales |first=Evan |title=Naturalism and Physicalism |postscript=,}} u {{harvnb|Martin|2006|pp=122–131}}.</ref> ne postoji jedna ideologija ili princip ponašanja koji svi ateisti (treba da) slijede.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=3–4}}.</ref> Za pogled na svijet, mnogi se ateisti oslanjaju na teoriju [[Ockhamova britva|Ockhamove oštrice]] prema kojoj [[filozoški teret dokazivanja]] ne pripada ateistima i oni ne trebaju opovrgnuti božanstva, već je do [[Teizam|teističara]] da pruže racionalne činjenice i argumente za vjerovanje.<ref>{{harvnb|Stenger|2007|pp=17–18}}, citing {{cite book |last=Parsons |first=Keith M. |title=God and the Burden of Proof: Plantinga, Swinburne, and the Analytical Defense of Theism |url=https://archive.org/details/godandtheburdeno0000pars |year=1989 |location=Amherst, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=978-0-87975-551-5}}</ref> Budući da postoje poprilično različite vrste ateizma, teško je definirati koliko je tačno ljudi ateistično.<ref name="Martin2007">{{cite book |last=Zuckerman |first=Phil |editor=Martin, Michael T |title=The Cambridge Companion to Atheism |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=978-0-521-60367-6 |ol=22379448M |page=56 |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA56 |access-date=17. 5. 2015}}</ref> Organizacija [[Gallup International]] sprovela je nekoliko međunarodnih istraživanja po ovom pitanju. Njihova anketa iz 2015. ispitala je 64.000 osoba od kojih je 11% njih naglasilo da su "uvjereni ateisti", dok je anketa iz 2012. ukazala na znatno veći postotak od 13% osoba koji su bili "uvjereni ateisti", tj. osobe koje nemaju sumnje o nepostojanju božanstava.<ref name="wingia">{{cite web |url=http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |title=Religiosity and Atheism Index |author=<!--nije navedeno--> |publisher=[[WIN/GIA]] |date=27. 7. 2012 |location=[[Zurich]] |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021065544/http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="wingia2">{{cite web |url=http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2015/04/13/399338834/new-survey-shows-the-worlds-most-and-least-religious-places |title=New Survey Shows the World's Most and Least Religious Places |author=<!--nije navedeno--> |publisher=[[NPR]] |date=13. 4. 2015|access-date=17. 5. 2015}}</ref> Starija [[BBC]]-jeva anketa iz 2004. navela je da je 8% svjetskog stanovništva ateistično.<ref name="BBC-2004-demographics"/> Drugi prosjeci pokazali su da ateisti čine 2% svjetskog stanovništva, dok se taj broj povećava na 12% ako se uvrste i [[Ireligija|ireligiozne]] osobe.<ref name="eb2007-demographics"/> Sudeći po drugim anketama, stopa ateizma najveća je u zapadnom svijetu, mada i tu cifre mogu znatno varirati. Naprimjer, stopa ateizma u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u je 4%,<ref name="Harris">{{cite web |url=http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |title=Religious Views and Beliefs Vary Greatly by Country, According to the Latest Financial Times/Harris Poll |publisher=Financial Times/Harris Interactive |date=20. 12. 2006 |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130723125147/http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |archive-date=23. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> dok je u [[Kanada|Kanadi]] 28%.<ref>{{cite web|url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions|publisher=Blackwell Publishing Ltd|archive-url=https://web.archive.org/web/20140806125950/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|archive-date=6. 8. 2014|first=Phil|last=Zuckerman|location=Pitzer College, Claremont, [[Kalifornija]]}}</ref> Prema nizu istraživanja [[Eurobarometar|Eurobarometra]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], ustanovljeno je da 20% stanovnika Evropske unije ne vjeruje u "bilo kakvu duhovnu silu ili Boga".<ref name="EU">{{cite book |author=<!--nije navedeno--> |title=Social values, Science and Technology |publisher=Directorate General Research, European Union |year=2010 |pages=207 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf |format=PDF |access-date=17. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}</ref> == Definicije i razlike == [[Datoteka:AteizamImplicitniEksplicitni.svg|mini|Dijagram prikazuje odnose između [[Slabi i jaki ateizam|slabog/jakog]] i [[Implicitni i eksplicitni ateizam|implicitnog/eksplicitnog]] ateizma. <br /> Eksplicitno jaki/pozitivni/tvrdi ateisti ('''{{color|purple|ljubičasta boja}}''' '''desno''') tvrde da je izjava da ''"postoji bar jedan Bog"'' netačna. <br /> Eksplicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''desno''') odbijaju ili izbjegavaju tvrdnju da bilo kakva božanstva postoje bez izričitog upotrebljavanja da je izjava ''"postoji bar jedno božanstvo"'' netačna. <br /> Implicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''lijevo''') sadrži osobe (najčešće malu djecu i neke agnostike) koji ne vjeruju u božanstvo, ali nisu izričito potvrdili takav način razmišljanja. <br /> (Veličina dijagrama ne prikazuje relativan broj osoba unutar određene grupe.)]] Pisci se ne mogu složiti oko ispravnog načina definiranja i svrstavanja ateizma,<ref name=eb1911-atheism/> govoreći da se ne može tačno znati na koja se natprirodna lica odnosi i je li sama tvrdnja dovoljna za klasifikaciju ateizma ili se zahtijeva svjesno i izričito odbacivanje božanstava. Za ateizam se smatra da je dijelom kompatibilan s [[Agnosticizam|agnosticizmom]],<ref name=agnosticism-compatible/><ref name=flint-agnostic-atheism/><ref name=encyc-unbelief-compatible/><ref name=martin-agnosticism-entails/><ref name=barker-agnostic-atheism/><ref name=besant-open-to-new-truth/><ref name=holyoake-question-of-probability/> mada se po nekim klasifikacijama djelomično suprotstavlja s njim.<ref name=eb2011-atheism-critique/><ref name=eb2011concise-atheism/><ref name=eb1911-atheism-sceptical/> Za razlikovanje vrsta ateizma, koristi se nekoliko kategorija. === Spektar === Dobar dio dvosmislenosti i kontroverze oko definiranja ''ateizma'' leži u činjenici da se ne može doći do konsenzusa oko toga na šta se tačno odnose riječi ''božanstvo'' i ''bog''. Mnoštvo drastično različitih definicija i zamisli božanstava dovodi do različitih ideja o tome na šta se ateizam tačno može odnositi. Stari Rimljani su, naprimjer, optuživali [[Kršćani|kršćane]] da su ateisti zato što nisu vjerovali u [[Paganizam|paganska]] božanstva. Ovaj termin se s vremenom prestao koristiti nakon što je utvrđeno da se definicija ''teizma'' odnosi na vjerovanje u bilo koje božanstvo. Kad se govori o opsegu odbacivanja božanstava, ateizam je moguće definirati kao odbacivanje svih mogućih božanstava: [[Duhovnost|duhovnih]], natprirodnih, pa i prevazilazećih ideja koje se javljaju u [[Budizam|budizmu]], [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]] i [[Taoizam|taoizmu]].<ref name=eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs/> === Implicitni i eksplicitni === {{Glavni|Implicitni i eksplicitni ateizam}} Definicija ateizam također varira od stepena razmišljanja koje neka osoba mora posvetiti o konceptu bogova da bi se smatrala ateistom. Ponekad se definira kao jednostavni nedostatak vjerovanja u bilo koja božanstva. Ova definicija sadržala bi novorođenčad i ostale osobe koje nisu bile izložene bilo kakvim teističkim idejama. [[Baron d'Holbach]] je, 1772, izjavio da su "sva djeca rođena kao ateisti; nemaju ideju [[Bog]]a".<ref>{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=Good Sense |url=http://www.gutenberg.org/ebooks/7319 |year=1772 |access-date=7. 4. 2011}}</ref> Slično ovome, [[George H. Smith]] predložio je da je "ateist onaj čovjek koji nije upućen u religiju jer ne vjeruje u Boga. Ova kategorija sadrži djecu koja imaju mentalni kapacitet da razumiju sve probleme, ali su i dalje nesvjesna tih problema. Činjenica da to dijete ne vjeruje u Boga čini ga ateistom."<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=14}}</ref> Smith je upotrijebio termine "implicitnog ateizma" za označavanje "nedostatka [[Teizam|teističkog]] vjerovanja bez svjesnog odbacivanja istog" i "eksplicitnog ateizma" za češću definiciju svjesnog odbacivanja božanstava. [[Ernest Nagel]] proturiječi Smithovoj definiciji ateizma kao "nedostatka teizma" i jedino priznaje eksplicitni ateizam kao "istiniti" ateizam.<ref name= Nagel1959> {{Cite book|title= Basic Beliefs: The Religious Philosophies of Mankind |chapter=Philosophical Concepts of Atheism |first=Ernest |last=Nagel |year=1959 |publisher=Sheridan House|quote=I shall understand by "atheism" a critique and a denial of the major claims of all varieties of theism&nbsp;... atheism is not to be identified with sheer unbelief&nbsp;... Thus, a child who has received no religious instruction and has never heard about God, is not an atheist – for he is not denying any theistic claims. Similarly in the case of an adult who, if he has withdrawn from the faith of his father without reflection or because of frank indifference to any theological issue, is also not an atheist – for such an adult is not challenging theism and not professing any views on the subject.}}<br />ponovo oštampano u djelu ''Critiques of God'', koga je uredio Peter A. Angeles za Prometheus Books, 1997. godine.</ref> === Pozitivni i negativni === {{Glavni|Negativni i pozitivni ateizam}} Filozofi poput [[Antony Flew|Antonyja Flewa]]<ref name="presumption">{{harvnb|Flew|1976|pp=14ff}}: "In this interpretation an atheist becomes: not someone who positively asserts the non-existence of God; but someone who is simply not a theist. Let us, for future ready reference, introduce the labels 'positive atheist' for the former and 'negative atheist' for the latter."</ref> i [[Michael Martin|Michaela Martina]]{{sfn|Martin|2006}} suprostavili su pozitivni (jaki) ateizam i negativni (slabi) ateizam. Pozitivni ateizam isključivo tvrdi da nijedno božanstvo ne postoji. Negativni ateizam uključuje sve ostale vrste ne-teizma. Prema ovom svrstavanju, bilo koja osoba koja nije teist negativan je ili pozitivan ateist. Termini "slabi" i "jaki ateizam" relativno su novi, dok su se termini "negativni" i "pozitivni ateizam" koristili već duže vrijeme (mada uz drugačije konotacije) u [[Filozofija|filozofskoj]] literaturi<ref name="presumption"/> i [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Apologetika|apologetici]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/jm3303.htm |title=On the Meaning of Contemporary Atheism |journal=The Review of Politics |first=Jacques |last=Maritain |date=1. 7. 1949 |volume=11 |issue=3 |pages=267–280 |doi=10.1017/S0034670500044168 |ref=harv}}</ref> Prema ovakvom razgraničavanju ateizma, većina [[Agnosticizam|agnostika]] spada u negativne ateiste. Dok [[Michael Martin|Martin]], naprimjer, smatra da agnosticizam podrazumijeva negativni ateizam,<ref name=martin-agnosticism-entails/> mnoštvo agnostičara smatra da je njihov pogled različit od ateizma<ref name=Kenny2006 /><ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/omar-baddar/why-im-not-an-atheist-the-case-for-agnosticism_b_3345544.html | title=Why I'm Not an Atheist: The Case for Agnosticism |date=28. 5. 2013 |publisher=Huffington Post |access-date=6. 3. 2015}}</ref> i da nije ništa više opravdan od teizma ili zahtijevanja jednakog ubjeđenja.<ref name=Kenny2006>{{cite book |first=Anthony |last=Kenny |title=What I believe |url=https://archive.org/details/whatibelieve0000kenn |chapter=Why I Am Not an Atheist |publisher=Continuum |isbn=0-8264-8971-0 |quote=The true default position is neither theism nor atheism, but agnosticism&nbsp;... a claim to knowledge needs to be substantiated; ignorance need only be confessed. |year=2006}}</ref> Tvrdnja nedostižnosti znanja za ili protiv postojanja božanstva ponekad se smatra naznakom da ateizam ipak zahtijeva [[skok vjere]] (vjerovanje u nešto bez empirijskih dokaza).<ref>{{cite news |title=Many atheists I know would be certain of a high place in heaven |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html|last=O'Brien|first=Breda |publisher=Irish Times| access-date=6. 3. 2015 |date=7. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110520132651/http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html | archive-date=20. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.ncregister.com/blog/matthew-warner/more-faith-to-be-an-atheist-than-a-christian | title=More faith to be an atheist than a Christian | author=Matthew Warner | date=8. 6. 2012 | access-date=6. 3. 2015}}</ref> Česti ateistički protuargumenti su da nedokazane ''religijske'' prijedloge treba razmotriti s jednakim nivoom skepticizma i nevjerovanja poput ''bilo kojeg drugog'' prijedloga<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=30–34}}. "Who seriously claims we should say 'I neither believe nor disbelieve that the Pope is a robot', or 'As to whether or not eating this piece of chocolate will turn me into an elephant I am completely agnostic'. In the absence of any good reasons to believe these outlandish claims, we rightly disbelieve them, we don't just suspend judgement."</ref> i da nemogućnost dokazivanja postojanja Boga ne znači da je jednaka vjerovatnoća da Bog postoji ili ne postoji.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=22}}. "A lack of proof is no grounds for the suspension of belief. This is because when we have a lack of absolute proof we can still have overwhelming evidence or one explanation which is far superior to the alternatives." </ref> Škotski filozof J. J. C. Smart čak govori da će se "osoba koja je zapravo ateist, ponekad, čak strasno, izjasniti da je agnostik jer ga nerazumni [[filozofski skepticizam]] dovodi do toga da se zapita da li išta zapravo zna, osim možda općih činjenica matematičke i formalne logike."<ref name="stanford">{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ |title=Atheism and Agnosticism |first=J.C.C. |last=Smart |date=9. 3. 2004 |publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy | access-date=8. 6. 2015}} </ref> Stoga neki ateistički autori poput [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]] više vole razlikovati [[teizam]], [[agnosticizam]] i ateizam koristeći spektar teističke mogućnosti, prema kojem se ove tri vrste razlikuju po tumačenju izjave "[[Bog]] postoji".{{sfn|Dawkins|2006|p=50}} === Definicija nemogućeg i nepostojanog === Prije 18. stoljeća, postojanje Boga bilo je toliko općeprihvaćeno u zapadnom svijetu da je bila upitna čak i ''mogućnost'' postojanja istinitog ateizma. Ovo se nazivalo ''teistički [[inatizam]]'', tj. smatranje da sve osobe vjeruju u [[Bog]]a od svog rođenja; ono je također navodilo da su ateisti zapravo vjernici u samoporicanju.<ref>{{cite book |last=Cudworth |first=Ralph |title=The True Intellectual System of the Universe: the first part, wherein all the reason and philosophy of atheism is confuted and its impossibility demonstrated |url=https://archive.org/details/trueintellectual00cudw |year=1678}}</ref> Također postoji stav da će ateisti veoma brzo vjerovati u Boga u kriznim vremenima, odnosno da se ateisti pretvaraju u vjernike na samrti i da nema [[Nema ateista u rovovima|ateista u rovovima]].<ref>Vidjeti: {{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/features/ohair090896.htm|title=Atheist Group Moves Ahead Without O'Hair|first=Sue Anne|last=Pressley|newspaper=The Washington Post|date=8. 9. 1996|access-date=3. 6. 2015}}</ref> Međutim, postoji nekolicina primjera koji govore baš suprotno, a među njima se nalaze i doslovni slučajevi "ateista u rovovima".<ref>{{cite web |last=Lowder |first=Jeffery Jay |year=1997 |title=Atheism and Society |url=http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html | access-date=3. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110522025011/http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html| archive-date=22. 5. 2011}}</ref> Neki ateisti iskazali su sumnje same potrebe termina ''ateizma''. [[Sam Harris]], u svojoj knjizi ''Letter to a Christian Nation'' ({{bs|Pismo kršćanskoj naciji}}) piše: <blockquote>"Ateizam" je, zapravo, termin koji uopće ne bi trebao postojati. Niko za sebe ne treba navoditi da "nije [[Astrologija|astrolog]]" ili da "nije [[Alhemija|alhemičar]]". Nemamo termina za osobe koje vjeruju da je Elvis i dalje živ ili koji vjeruju da su vanzemaljci putovali širom galaksije samo da bi zlostavljali rančere i njihovu stoku. Ateizam nije ništa više nego zvukovi koje razumne osobe prave u prisustvu neopravdanih religijskih vjerovanja."{{sfn|Harris|2006|p=[http://books.google.com/?id=ypyMZlkgHGIC&pg=PA51&dq=No+one+ever+needs+to+identify+himself+as+a+%22non-astrologer%22+or+a+%22non-alchemist&f=false 51]}}</blockquote> == Koncepti == [[Datoteka:D'Holbach.jpg|mini|[[Baron d'Holbach]], pristalica ateizma 18. stoljeća. "Izvor nesreće čovjeka je njegova nepoznanost prirode. Istrajnost kojom je vezan za slijepa mišljenja kojima je zadojen u svom djetinjstvu, koja su isprepletana sa njegovim postojanjem, posljednična predrasuda koja izopačava njegov um, koga spriječava njegovo razvijanje, koja ga čini robom izmišljotine, čini se da ga osuđuje na trajnu grešku."<ref>Paul Henri Thiry, Baron d'Holbach, ''System of Nature; or, the Laws of the Moral and Physical World'' (London, 1797), Vol. 1, p. 25</ref>]] Najšira podjela ateističkih argumenata jest na praktični i teoretski ateizam. === Praktički ateizam === {{Glavni|Apateizam}} U praktičnom ili pragmatičnom ateizmu (koji se još naziva [[apateizam]]), osobe žive kao da nema bogova i objašnjavaju prirodne fenomene bez ikakvih pripisivanja tih događaja nekim božanstvima. Postojanje božanstava se ne odbacuje, mada se može smatrati nepotrebnim ili beskorisnim; prema ovom pogledu, bogovi ne pružaju svrhu životu niti utječu na svakodnevnicu.<ref name="Zdybicka-p20">{{harvnb|Zdybicka|2005|p=20}}</ref> Vrsta praktičnog ateizma koji se oslanja na naučnu zajednicu naziva se [[Metodologija|metodološki]] [[naturalizam]] – "šutljivo usvajanje ili pretpostavka filozofskog naturalizma unutar naučnih metoda bez ili sa potpunim prihvaćanjem ili vjerovanjem u iste".<ref name="neps">{{cite web |last=Schafersman |first=Steven D. |url=http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NSuw6hjn_w0J:www.tcnj.edu/~scholars/111%2520Evolution%2520FSP/NATURALISM%2520IS%2520AN%2520ESSENTIAL%2520PART%2520OF%2520SCIENCE%2520AND%2520CRITICAL%2520INQUIRY.doc+Naturalism+is+an+Essential+Part+of+Science+and+Critical+Inquiry&hl=en&gl=ca&pid=bl&srcid=ADGEESiOoQ0c8zeA-NUM5qRN7EZqXoJs8b3hGUyuOedNRD9OheY2WLJHpdgNCsxwDJ0iJVdxIhSyytGXR-RXodM3cV8JYd6mEmBRuSQhAsvgFyIDPrw2HT3KXZTEoujo4lXsMckPLn-U&sig=AHIEtbS7vrl9TTdgC7ZY94opxblINuXYMw&pli=1 |title=Naturalism is an Essential Part of Science and Critical Inquiry |date=1. 2. 1997|publisher=Conference on Naturalism, Theism and the Scientific Enterprise. Department of Philosophy, The University of Texas |access-date=6. 3. 2015}}</ref> Praktični ateizam može imati nekoliko oblika: * Nedostajanje religijske motivacije – vjerovanje u bogove ne motivira moralne, religijske ili bilo kakve druge radnje; * Aktivno isključivanje problema bogova i religije iz intelektualnih težnji i praktičkih radnji; * Ravnodušnost – nedostatak interesa za probleme bogova i religije; ili * Nesvjesnost mogućnosti samog koncepta božanstava.<ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=21}}</ref> === Teoretski ateizam === ==== Ontološki argumenti ==== {{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}} Teoretski ateizam eksplicitno postavlja argumente protiv postojanja bogova, odgovarajući na česte teističke argumente postojanja boga poput argumenta o dizajnu ili [[Pascalova opklada|Pascalove opklade]]. Teoretski ateizam uglavnom je [[ontologija]], i to [[filozofska ontologija]]. ==== Epistemološki argumenti ==== {{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}} [[Epistemologija|Epistemološki]] ateizam je stav da osobe ne mogu znati Boga ili odrediti postojanje Boga. Osnova epistemološkog ateizma je [[agnosticizam]] koji se može pojaviti u nekoliko oblika. U filozofiji [[imanencija|imanencije]], božanstvo je nerazdvojivo od svijeta, tako i u ljudskom umu, i da je [[svijest]] svake osobe zaključana u subjektu. Prema ovom obliku [[Agnosticizam|agnosticizma]], ovo ograničenje perspektive sprječava bilo kakvo objektivno zaključivanje – sve od vjere u Boga, pa do tvrdnji u postojanje istog. Racionalistički agnosticizam [[Immanuel Kant|Kanta]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskog doba]], jedino prihvata znanje koje je izvedeno iz ljudske racionalnosti; ova vrsta ateizma smatra da bogovi principijalno nisu primjetni i da se baš zbog toga ne može znati postoje li. [[Skepticizam]], koji se zasniva na idejama [[David Hume|Davida Humea]], smatra da je potpuna sigurnost u postojanje nečeg nemoguće, tako da nikada ne možemo zasigurno znati postoje li božanstva ili ne. Međutim, Hume je također smatrao da ovakve neprimjetne [[Metafizika|metafizičke]] koncepte treba odbaciti po principu "[[sofistika|sofistike]] i [[Iluzija|iluzije]]".<ref name=hume-metaphysics/> Sporno je određivanje podjele agnosticizma prema ateizmu; također se može smatrati kao nezavisan osnovni pogled na svijet.<ref name="Zdybicka-p20"/> Drugi argumenti ateizma koji se mogu svrstati u epistemološke ili ontološke, sadrže logički pozitivizam i ignosticizam, ističu beznačajnost osnovnih termina poput "Bog" i izjava kao što su "Bog je svemoguć". [[Teološki nonkognitivizam]] smatra da izjava "Bog postoji" ne iskazuje nikakav prijedlog, već je besmislena ili kognitivno beznačajna. Obje strane raspravljale su o tome je li moguće svrstati ove osobe u neku vrstu ateizma ili agnosticizma. Filozofi poput [[A. J. Ayer]]a i [[Theodore M. Drange|Theodorea M. Drangea]] odbacuju obje kategorije i smatraju da obje prihvataju izjavu "Bog postoji" kao prijedlog; umjesto da ih svrstaju u jednu od ove dvije kategorije, svrstavaju ih u novu kategoriju nonkognitivizma.<ref>[[Theodore Drange|Drange, Theodore M.]] (1998). "[http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/definition.html Atheism, Agnosticism, Noncognitivism]". [[Internet Infidels]], ''Secular Web Library''. Pristupljeno 6. 3. 2015</ref><ref>[[Alfred Ayer|Ayer, A. J.]] (1946). ''Language, Truth and Logic''. Dover. str. 115–116. U fusnoti, Ayer pripisuje ovaj pogled "Profesoru H. H. Priceu".</ref> ==== Metafizički argumenti ==== {{Također pogledajte|Monizam|Fizikalizam}} Jedan autor piše: <blockquote>"Metafizički ateizam... obuhvata sve doktrine koje vjeruju u metafizički [[monizam]] (homogenost stvarnosti). Metafizički ateizam može se svrstati u dvije kategorije: a) apsolutni – izričito odbijanje postojanja Boga u pogledu materijalističkog monizma (svih materijalističkih trendova, kako drevnog, tako i modernog vremena); b) relativni – implicitno odbijanje Boga u svim filozofijama koje smatraju da, iako je prihvaćeno postojanje apsolutnog bića, to apsolutno biće ne može posjedovati bilo kakve atribute koji se mogu pripisati Bogu, bilo da je to transcendentnost, lični karakter ili jedinstvo. Relativni ateizam povezuje se sa idealističkim [[Monizam|monizmom]] ([[panteizam|panteizmom]], [[Panenteizam|panenteizmom]] ili [[Deizam|deizmom]])."<ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=19}}</ref></blockquote> [[Datoteka:Epikouros BM 1843.jpg|mini|lijevo|[[Epikur]]u se pripisuje prvo tumačenje [[Problem zla|problema zla]]. [[David Hume]] citira Epikuru kako postavlja argument u svom djelu iz 1779. ''Dijalozi o prirodnoj religiji'':{{sfn|Hume|1779}} "Želi li Bog zaustaviti zlo, ali ne može? Onda je nemoćan. Može li, a neće? Onda je zlonamjeran. Može li i hoće? Onda, otkud zlo u svijetu? Da li niti može niti hoće? Zašto ga onda zvati Bogom?"]] ==== Logički argumenti ==== {{Također pogledajte|Argumenti protiv postojanja Boga|Problem zla|Argument nevjerovanja}} Logički ateizam smatra da se raznim [[Zamisli Bogova|zamislima bogova]], poput ličnog boga [[Kršćanstvo|kršćanstva]], pripisuju logično nedosljedne osobine. Ovi ateisti predstavljaju [[Postojanje Boga|deduktivne argumente]] protiv postojanja Boga koji smatraju da postoji nedosljednost raznih osobina kao što su savršenost, položaj stvaraoca, nepromjenjivost, [[sveznanje]], [[sveprisutnost]], [[svemoć]], [[sveblagonaklonost]], [[transcendentnost]], ličnost (kao osoba), [[nefizikalnost]], [[pravednost]] i [[milost]].<ref name=logical>{{cite web | url=http://www.infidels.org/library/modern/nontheism/atheism/logical.html | author=Razni autori | title=Logical Arguments for Atheism | publisher=Internet Infidels | work=The Secular Web Library | access-date=2. 10. 2012}}</ref> [[Teodiceja|Teodecijski]] ateisti vjeruju da svijet koji se doživljava ne može postojati pripisivanjem ovih osobina Bogu ili bogovima. Argumenti su im da ne može postojati sveznajuće, svemoguće i sveblagonaklono biće u svijetu u kojem postoji [[Problem zla|zlo]] i patnja i u kojem je mnogim ljudima božija ljubav skrivena.<ref name=Drange-1996>{{cite web | first=Theodore M. | last=Drange | year=1996 | url=http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/aeanb.html | title=The Arguments From Evil and Nonbelief | publisher=[[Internet Infidels]] |work=Secular Web Library | access-date=6. 4. 2015}}</ref> Sličan argument pripisuje se i [[Buda|Budi]], osnivaču [[Budizam|budizma]].<ref>V.A. Gunasekara, {{cite web |url=http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |title=The Buddhist Attitude to God |archive-url=https://web.archive.org/web/20080102053643/http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |archive-date=2. 1. 2008}} In the Bhuridatta Jataka, "The Buddha argues that the three most commonly given attributes of God, viz. omnipotence, omniscience and benevolence towards humanity cannot all be mutually compatible with the existential fact of dukkha."</ref> === Redukcioni prikazi religije === {{Također pogledajte|Evolucionarno porijeklo religija|Evolucionarna psihologija religije|Psihologija religije}} Filozofi poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]]<ref>Feuerbach, Ludwig (1841) ''[[The Essence of Christianity]]''</ref> i psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] smatraju da su Bog i druga religijska vjerovanja ljudska tvorevina napravljena u svrhu zadovoljavanja raznih psiholoških i emocionalnih želja ili potreba. Mnogi budisti dijele ovaj stav razmišljanja.<ref>Walpola Rahula, ''What the Buddha Taught.'' Grove Press, 1974. str. 51–52.</ref> [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] su, pod utjecajem djela [[Feuerbach]]a, smatrali da su [[Bog]] i religija društvene funkcije koje moćni ljudi koriste da bi ugnjetavali radničku klasu. [[Mihail Bakunjin]] tvrdi da "ideja Boga implicira odricanje ljudskog razuma i pravednosti; najuvjerljivija je negacija ljudskih sloboda i moguće je da završi porobljavanjem čovječanstva, kako u teoriji, tako i u praksi". Preokrenuo je [[Voltaire]]ov poznati aforizam koji glasi "da Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti" na "da Bog zaista postoji, trebalo bi ga ukinuti".<ref>{{cite web |url=http://dwardmac.pitzer.edu/anarchist_archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html |title=God and the State |last=Bakunin |first=Michael |year=1916 |work= |publisher=New York: Mother Earth Publishing Association | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110521195435/http://dwardmac.pitzer.edu/Anarchist_Archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html| archive-date=21. 5. 2011}}</ref> === Ateizam u religijama === {{Također pogledajte|Neteističke religije}} Ateizam je prihvaćen u nekim religijskim i spiritualnim vjerskim sistemima poput u [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]], [[Budizam|budizmu]], [[Sinteizam|sinteizmu]], [[Raëlizam|raëlizmu]]<ref>{{cite book|title=Intelligent Design|url=http://www.rael.org/request.php?1|year=2005|author=The Raelian Foundation|page=312|access-date=4. 6. 2015|archive-date=7. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140707122732/http://www.rael.org/request.php?1|url-status=dead}}</ref> i [[Novopaganski pokreti|novopaganskim pokretima]]<ref name="Neopaganism">{{cite book |editor1-last=Claydon |editor1-first=David |editor2-last=Harper |editor2-first=Anne C. |editor3-last=Morehead |editor3-first=John W. |display-editors=1 |last1=Johnson |first1=Philip |last2=Clifford |first2=Ross |last3=Lewis |first3=Mark |last4=Madsen |first4=Ole Skjerbaek |last5=Morehead |first5=John W. |last6=Mulholland |first6=Ken |last7=Payne |first7=Simeon |last8=Riecke |first8=Christina |last9=Smulo |first9=John |display-authors=1 |date=2005 |title=Religious and Non-Religious Spirituality in the Western World ("New Age") |work=A New Vision, A New Heart, A Renewed Call |volume=2 |publisher=William Carey Library |isbn=978-0-87808-364-0 |page=194 |url=http://books.google.com/?id=RfGhUW8RdUIC&pg=PA194&dq=neopaganism+atheism#v=onepage&q&f=false |quote=Although Neo-Pagans share common commitments to nature and spirit there is a diversity of beliefs and practices&nbsp;... Some are atheists, others are polytheists (several gods exist), some are pantheists (all is God) and others are panentheists (all is in God).}}</ref> poput [[Wicca|Wicce]].<ref name="Wicca">{{cite book|last=Matthews|first=Carol S. |url=http://books.google.com/?id=stQQJlV9FT8C&pg=PA115&dq=neopaganism+atheism#v=onepage&q&f=false |title=New Religions|publisher=Chelsea House Publishers|quote=There is no universal worldview that all Neo-Pagans/Wiccans hold. One online information source indicates that depending on how the term ''God'' is defined, Neo-Pagans might be classified as monotheists, duotheists (two gods), polytheists, pantheists, or atheists.|year=2009|isbn=978-0-7910-8096-2}} </ref> Astičke škole hinduizma vjeruju da je ateizam ispravan put ka [[Moksha|mokši]] (oslobođenje iz vječnog toka) ali je znatno težak jer ateist na svom putovanju ne može očekivati nikakvu božansku pomoć.<ref>{{Cite book | last = Chakravarti| first = Sitansu| title = Hinduism, a way of life| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1991| page = 65| url = http://books.google.com/books?id=J_-rASTgw8wC&pg=PA71&hl=en#v=onepage&q=atheist&f=false| isbn = 978-81-208-0899-7|quote = For the thoroughgoing atheist, the path is extremely difficult, if not lonely, for he can not develop any relationship of love with God, nor can he expect any divine help on the long and arduous journey. |access-date=6. 4. 2015}} </ref> [[džainizam]] vjeruje da je svemir beskrajan i da nema potrebe za stvaraoca. Međutim, smatra se da [[Tirthankar]]i mogu prekoračiti prostor i vrijeme<ref name=devdutt>{{cite web | last =Pattanaik | first =Devdutt | title =63 worthy beings | publisher =Mid-day | date =18. 8. 2009 | url =http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm | access-date =6. 4. 2015 | archive-date =27. 9. 2012 | archive-url =https://web.archive.org/web/20120927173952/http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm | url-status =bot: unknown }}</ref> i biti moćniji od boga [[Indra|Indre]].<ref>{{cite book | last =Muni Nagraj | first = | editor = | title =Āgama and Tripiṭaka: A Comparative Study : a Critical Study of the Jaina and the Buddhist Canonical Literature, Volume 1| publisher =Today & Tomorrow's Printers and Publishers| location = | isbn =978-81-7022-730-4 | oclc = |page=203}} </ref> [[Sekularni budizam]] ne podržava vjeru u bogove. Raniji budizam imao je ateističke elemente jer se na [[Buda|Budinom]] putu nisu spominjali bogovi. Kasnije varijante budizma smatraju da je [[Buda]] zapravo [[Bog]] i da pristalice mogu dobiti slične osobine bogova; također duboko poštuju [[Bodisatva|Bodisatve]]<ref>{{cite book |url=http://books.google.com.vc/books?id=Jb0rCQD9NcoC&printsec=frontcover#v=onepage&q=atheism&f=false |last=Kedar |first=Nath Tiwari |year=1997 |title=Comparative Religion |publisher=[[Motilal Banarsidass]] |isbn=81-208-0293-4 |page=50}} </ref> i koncept [[Vječni Buda|vječnog Bude.]] == Ateističke filozofije == {{Također pogledajte|Ateistički egzistencijalizam|Sekularni humanizam}} [[Aksiologija|Aksiološki]] ili konstruktivni ateizam odbacije postojanje bogova i zamijenjuje ga sa "samovoljnošću" poput [[Ljudska priroda|ljudske prirode.]] Ova vrsta ateizma više voli ljudsku prirodu kao najveći izvor morala i vrijednosti, te dozvoljava da se moralni problemi riješe bez prizivanja Boga. [[Karl Marx|Marx]] i [[Sigmund Freud|Freud]] su koristili ovaj argument kako bi prenijeli poruke oslobođenja, potpunog razvoja i nesputane sreće.<ref name="Zdybicka-p20"/> Jedna od najčešćih kritika ateizma baš je suprotna od ove i glasi da će odbacivanje postojanja božanstava dovesti do moralnog relativizma, što će dalje dovesti da osobe nemaju [[moral]]ne ili [[etika|etičke]] osnove za svoje radnje<ref name="misconceptions">{{cite web |url=http://articles.exchristian.net/2006/12/common-misconceptions-about-atheists.html |title=Common Misconceptions About Atheists and Atheism |last=Gleeson |first=David |date=10. 8. 2006 | access-date=6. 4. 2015}}</ref> ili će dovesti do spoznanja da je život beznačajan i jadan.<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. "Perhaps the most common criticism of atheism is the claim that it leads inevitably to moral bankruptcy."</ref> [[Blaise Pascal]] je ovaj pogled opisivao u svojoj kolekciji dijela [[Pensées]] (doslovno "Misli").<ref>[[Blaise Pascal|Pascal, Blaise]] (1669). ''[[Pensées]]'', II: "The Misery of Man Without God".</ref> [[Francuzi|Francuski]] filozof [[Jean-Paul Sartre]] izjašnjavao se kao predstavnik "ateističkog [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]]"{{sfn|Sartre|2004|p=127}} te je bio manje zabrinut o odbijanju postojanja Boga već se više usredočavao na izjavu da "čovjek treba ... da nađe sam sebe i da razumije da ga ništa ne može spasiti od samog sebe, čak ni važeći dokazi postojanja Boga."{{sfn|Sartre|2001|p=45}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je rekao da je posljedica njegovog ateizma to što "ako Bog ne postoji, postoji bar jedno biće kog kojega postojanje prethodi suštini - biće koje postoji prije nego što ga može definirati bilo kakav koncept i da je ovo biće [[čovjek]]."{{sfn|Sartre|2004|p=127}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je opisao praktične posljedice ovog ateizma u tome da ovo znači da nema ''a priori'' pravila, odnosno apsolutnih vrijednosti koje se mogu koristiti za određivanje ljudskog ponašanja i da su svi ljudi "prokleti" na izmišljanje vlastitih pravila, što bi značilo da je "čovjek" na kraju "odgovoran za sve što uradi."{{sfn|Sartre|2001|p=32}} == Ateizam, religija i moral == {{Također pogledajte|Ateizam i religija|Kritike ateizma|Sekularna etika|Sekularni moral}} === Povezanost sa pogledima na svijet i društvenim ponašanjem === [[Sociologija|Sociolog]] [[Phil Zuckerman]] analizirao je prethodna istraživanja društvenih nauka o [[Sekularizam|sekularizmu]] i nevjerovanju, te je zaključio da je društveno blagostanje u pozitivnoj korelaciji sa [[Ireligija|ireligijom]]. Ustanovio je da je znatno manje ateizma i sekularizma u siromašnijim nacijama (pogotovu u [[Afrika|Africi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]) u odnosu na bogatije industrijalizovane [[Demokratija|demokratije]].<ref>{{cite book |author=Norris, Pippa and Ronald Inglehart |year=2004 |title=Sacred and Secular: Religion and Politics Worldwide |url=https://archive.org/details/sacredsecularrel0000norr |publisher=Cambridge University Press}} </ref><ref> {{cite book |author=Bruce, Steve |year=2003 |title=Religion and Politics |location=[[Cambridge|Cambridge, UK]]}} </ref> Njegova otkrića su se specifično odnosila na ateizam u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i uspoređivanje religijoznih osoba u SAD-u sa "ateističkim i sekularnim osobama". Ustanovio je da su ateističke i sekularne osobe manje [[Nacionalizam|nacionalističke]], [[Predrasuđe|predrasudne]], [[Antisemitizam|antisemitske]], [[Rasizam|rasističke]], [[Dogmatizam|dogmatične]], [[Etnocentričnost|etnocentrične]], zatvorena uma i manje [[Autoritativnost|autoritatorne]], odnosno manje [[Diktatura|diktatorske]], te da je u saveznim državama sa najvećim postotkom ateizma stepen [[kriminal]]a niži od prosjeka. U najviše religioznim saveznim državama, stepen kriminala viši je od prosječnog.<ref name="Zuckerman">{{cite journal | first1=Phil | last1=Zuckerman | year=2009 | title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions | url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | journal=Sociology Compass | volume=3 | issue=6 | pages=949–971 | doi=10.1111/j.1751-9020.2009.00247.x | ref=harv | date= | access-date=17. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141228104545/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | archive-date=28. 12. 2014 | url-status=dead }}</ref><ref name=Guardian> {{cite web |url=http://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2010/sep/12/pope-benedict-atheism-secularism |title=Societies without God are more benevolent |publisher=[[The Guardian]] |date=2. 9. 2010 |access-date=6. 4. 2015}}</ref> === Ateizam i ireligija === [[Datoteka:Lightmatter buddha3.jpg|mini|lijevo|upright|[[Budizam]] se ponekad opisuje kao neteistička religija zbog nedostatka stvaraoca u budizmu, ali takav pogled može biti prejednostavan.<ref>{{cite web|url=http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|author=Wallace, B. Alan Ph.D.|title=Is Buddhism Really Non-Theistic?|series=National Conference of the American Academy of Religion lectures|location=[[Boston]], [[Massachusetts|MA]]|date=1. 11. 1999|access-date=8. 6. 2015|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060920/http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}"Thus, in light of the theoretical progression from the bhavaºga to the tath›gatagarbha to the primordial wisdom of the absolute space of reality, Buddhism is not so simply non-theistic as it may appear at first glance."</ref>]] Za osobe koje se izjasne kao ateistima, pretpostavlja se da su [[Ireligija|ireligiozne]], mada neke sekte unutar većih religija odbacuju postojanje ličnog stvaraoca.<ref name="winston2">{{cite book |last=Winston |first=Robert (Ed.) |title=Human |url=https://archive.org/details/human0000unse_n1j1 |publisher=New York: DK Publishing, Inc |year=2004 |isbn=0-7566-1901-7 |page=[https://archive.org/details/human0000unse_n1j1/page/299 299] |quote=Nonbelief has existed for centuries. For example, Buddhism and Jainism have been called atheistic religions because they do not advocate belief in gods.}} </ref> U posljednje vrijeme, pojedine religijske denominacije primijetile su sve veći broj ateističkih sljedbenika kao, naprimjer, u ateističkom ili humanističkom [[Judaizam|judaizmu]]<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml |title=Humanistic Judaism |date=20. 7. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110416143510/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml| archive-date=16. 4. 2011}} </ref><ref> {{cite journal |last=Levin |first=S. |date=1. 5. 1995 |title=Jewish Atheism |url=https://archive.org/details/sim_new-humanist_1995-05_110_2/page/13 |journal=New Humanist |volume=110 |issue=2 |pages=13–15 |ref=harv}} </ref> ili kod [[Kršćanski ateisti|kršćanskih ateista]].<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/types/christianatheism.shtml |title=Christian Atheism |date=17. 5. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015}} </ref><ref>{{cite book |last=Altizer |first=Thomas J. J. |title=The Gospel of Christian Atheism |url=http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |year=1967 |publisher=London: Collins |pages=102–103 |access-date=6. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929171840/http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |archive-date=29. 9. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref> {{cite journal |last=Lyas |first=Colin |date=1. 1. 1970 |title=On the Coherence of Christian Atheism |journal=Philosophy: the Journal of the Royal Institute of Philosophy |volume=45 |issue=171 |pages=1–19 |ref=harv | doi=10.1017/S0031819100009578}} </ref> Najstrožiji opis pozitivnog ateizma ne govori o bilo kakvim drugim vjerovanja osim nevjerovanja u bilo koja božanstva tako da u tom pogledu, ateisti bi mogli imati bilo kakva druga duhovna vjerovanja. Zbog istog razloga, ateisti mogu imati različite interpretacije [[Etika|etičkih]] vjerovanja koje se protežu od moralnog [[Univerzalizam|univerzalizma]] [[Humanizam|humanizma]], koji govori da bi se moralni kodeks ponašanja trebao odnositi na sve osobe, do moralnog [[Nihilizam|nihilizma]], koji smatra da je moral besmislen.<ref>{{harvnb|Smith|1979|pp=21–22}} </ref> Filozofi poput [[Slavoj Žižek|Slavoja Žižeka]],<ref>Slavoj Žižek: Less Than Nothing (2012)</ref> [[Alain de Botton|Alaina de Bottona]],<ref>Alain de Botton: [[Religion for Atheists]] (2012)</ref> [[Alexander Bard|Alexandra Barda]] i [[Jan Söderqvist|Jana Söderqvista]]<ref>Alexander Bard and Jan Söderqvist: The Global Empire (2012)</ref> svi drže pogled da ateisti trebaju povratiti religiju kao vrstu prkosa protiv [[Teizam|teizma]], odnosno da ne bi ostavili religiju kao neželjeni monopol teista. === Božanska zapovijed protiv etike === Prema [[Platon]]ovoj Eutifronovoj dilemi, uloga bogova u određivanju šta je dobro a šta je loše bespotrebna je ili u potpunosti proizvoljna. Argument da moral mora poticati od Boga i ne može postojati bez mudrog tvorca česta je pojava i to više u političkim nego u filozofskim debatama.<ref>{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. "Among the many myths associated with religion, none is more widespread -{{sic}}or more disastrous in its effects—than the myth that moral values cannot be divorced from the belief in a god." </ref><ref> U djelu [[Braća Karamazovi]] (11. knjiga: ''Brat Ivan Fjodorovič, 4. poglavlje) [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]] postoji poznati argument koji glasi: "Ako nema Boga, sve je dozvoljeno.'': "'Ali šta će biti sa ljudima onda' pitah ga, 'bez Boga i vječnog života? Ako je sve dozvoljeno, mogu čini što im je volja?'" </ref><ref name="Kant CPR A811">"Morality, by itself, constitutes a system, but happiness does not, unless it is distributed in exact proportion to morality. This, however, is possible in an intelligible world only under a wise author and ruler. Reason compels us to admit such a ruler, together with life in such a world, which we must consider as future life, or else all moral laws are to be considered as idle dreams&nbsp;..." (''Critique of Pure Reason'', A811). </ref> Moralna shvatanja poput "ubijanje je loša stvar" smatraju se božijim zakonima te zahtijevaju da ih odluči božanski sudija ili božanski advokat. Međutim, mnogi ateisti tvrde da tretiranje morala kroz legalni sistem proizvodi nevažeću analogiju i da moral ne zavisi od advokata u istom smislu u kojem zakoni zavise od advokata i sudija.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=38}} </ref> [[Friedrich Nietzsche]] je vjerovao u moral koji nije bio povezan sa teističkim vjerovanjem, te je izjavio da moral koji se bazira na Boga "ima istinitu vrijednost samo na osnovu Boga, odnosno može biti aktivan ili poništen samo na osnovu vjere u Boga."<ref name="Fortin & Benestad">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=19ccmx1W58IC&pg=PA16|title =Human Rights, Virtue, and the Common Good|publisher = [[Rowman & Littlefield]]|quote=That problem was brought home to us with dazzling clarity by Nietzsche, who had reflected more deeply than any of his contemporaries on the implications of godlessness and come to the conclusion that a fatal contradiction lay at the heart of modern theological enterprise: it thought that Christian morality, which it wished to preserve, was independent of Christian dogma, which it rejected. This, in Nietzsche's mind, was an absurdity. It amounted to nothing less than dismissing the architect while trying to keep the building or getting rid of the lawgiver while claiming the protection of the law. | access-date=8. 6. 2015|isbn = 978-0-8476-8279-9|year = 1996}} </ref><ref name="Craig & Moreland"> {{cite book|url = http://books.google.com/?id=g8bHRrVu3SsC&pg=PA392|title =The Blackwell Companion to Natural Theology|publisher = [[Wiley-Blackwell]]|quote=Morality "has truth only if God is truth–it stands or falls with faith in God" (Nietzche 1968, str. 70). The moral argument for the existence of God essentially takes Nietzche's assertion as one of its premises: if there is no God, then "there are altogether no moral facts". | access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-1-4051-7657-6|date=11. 5. 2009}} </ref><ref name="Miller"> {{cite book|url = http://books.google.com/?id=VgMB9-tMSMoC&pg=PA85|title =Victorian Subjects|publisher = [[Duke University Press]]|quote=Like other mid-nineteenth-century writers, George Eliot was not fully aware of the implications of her humanism, and, as Nietzsche saw, attempted the difficult task of upholding the Christian morality of altruism without faith in the Christian God.| access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-0-8223-1110-2|year = 1991}}</ref> Postoje normativni etički sistemi koji ne zahtijevaju da im principe i zakone uruči neko božanstvo. Neki od ovih sistema mogu biti sistemi etike vrline, društvene komunikacije, [[Immanuel Kant|Kantove]] etike, utilitarizma i objektivizma. [[Sam Harris]] je predložio da moralno pravljenje pravila nije problem koji se može samo istraživati u [[Filozofija|filozofiji]], nego ga možemo prakticirati i u nauci morala. Međutim, bilo kakav sličan naučni sistem morao bi odgovoriti na kritike koje nalaže [[naturalistička logička greška]].<ref>{{cite book |title=Principia Ethica |url=http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13 |year=1903 |first=G. E. |last=Moore | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110514054112/http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13| archive-date=14. 5. 2011}} </ref> Filozofi poput [[Susana Neiman|Susane Neiman]]<ref>{{cite video |people=[[Susan Neiman]] |title=Beyond Belief Session 6 |medium=Conference |publisher=The Science Network |location=[[Salk Institute]], La Jolla, CA |date=6. 11. 2006}} </ref> i [[Julian Baggini|Juliana Bagginija]]<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=40}} </ref> (između ostalim) smatraju da etičko ponašanje na osnovu komande božanskog bića nije istinito etičko ponašanje već samo slijepa poslušnost. Baggini govori da ateizam ima superiornu osnovu etike pošto smatra da je potrebna moralna osnova koja se proširuje van religijskih zapovjednih riječi kako bi se proučio moral samih zapovijedi—da bi se moglo odrediti da li je, naprimjer, moralno dati zapovijed "nećeš krasti" ako nega religija uči suprotno a jedna upravo ovo i da ateisti, upravo zato, imaju prednost oko određivanja šta je ispravnije.<ref>{{harvnb|Baggini|2003|p=43}} </ref> Savremeni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] filozof [[Martin Cohen]] naveo je historijske primjere kada su se koristili dijelovi [[Biblija|Biblije]] za zaustavljanje mučenja i ropstva kao dokaz da religiozne zapovijedi prate političke i društvene normale, a ne obrnuto, ali je također spomenuo da se slična tendencija može pripisati navodno nepristranim i objektivnim filozofima.<ref>101 Ethical Dilemmas, 2. izdanje, Cohen, M, Routledge 2007, str&nbsp;184–5. (Cohen dodatno navodi da su Platon i Aristotel navodili argumente u korist robstva.) </ref> Cohen proširuje svoj argument u svom djelu ''Political Philosophy from Plato to Mao'' ({{bs|politička filozofija od Platona do Maa}}) u kojem govori da je [[Kur'an]] igrao ulogu u ovjekovječenju društvenih kodeksa iz ranog 7. stoljeća uprkos promjenama sekularnog društva.<ref>Political Philosophy from Plato to Mao, Cohen, M, drugo izdanje iz 2008. godine</ref> === Opasnosti religije === {{Također pogledajte|Kritike religije}} Pojedini istaknuti ateisti—u novije vrijeme [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]], [[Sam Harris]] i [[Richard Dawkins]] sljedivši slične mislioce poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]], [[Robert G. Ingersoll|Roberta G. Ingersolla]], [[Voltaire]]a i književnika [[José Saramago|Joséa Saramaga]]—kritikovali su religije, navodivši razne štetne aspekte religijskih praksi i doktrina.<ref>{{harvnb|Harris|2005}}, {{harvnb|Harris|2006}}, {{harvnb|Dawkins|2006}}, {{harvnb|Hitchens|2007}}, {{harvnb|Russell|1957}}</ref> [[Datoteka:Karl Marx.jpg|mini|upright|[[Karl Marx]]]] [[Njemci|Njemački]] politički teoretičar i sociolog iz 19. stoljeća [[Karl Marx]] kritikuje religiju kao "izdah potlačenog bića, srcem svijeta bez srca i dušom bezdušnog svijeta. To je opijum ljudi." Nastavlja "Uklanjanje [[Religija|religije]] kao iluzije sreće je zapravo želja ljudi za istinitu sreću. Da ih zamolio da odbace svoje iluzije o svom stanju bi značilo da ih moramo zamoliti da odbace stanje koje zahtjeva iluziju. Kritika religije je, upravo zato, u embironu, kritika vala suza u kojima je religija oreol.<ref>Marx, K. 1976. Introduction to A Contribution to the Critique of Hegel's Philosophy of Right. Collected Works, v. 3. New York.</ref> [[Lenjin]] je rekao da je "svaka religijska ideja i svaka ideja Boga "neizrječivo podla ... u najgorem pogledu, 'zaraza' najodvratnije vrste. Milioni grijehova, prljavih dijela, nasilja i fizičkih zaraza ... opet su manje opasniji od suptilne, duhovne ideje [[Bog]]a odjevene u najpametnije ideološke kostime ..."<ref name="MartinAmis">Martin Amis; Koba the Dread; Vintage Books; London; 2003; {{ISBN|978-0-09-943802-1}}; str.&nbsp;30–31</ref> [[Sam Harris]] kritikuje oslanjanje zapadnih religija na božanstveni autoritet kao kreditiranje autoritarnosti i dogmatizma. Postoji korelacija između religijskog fundamentalizma i spoljašnjih religija (u kojima se religija upražnjava kako bi se dobili skriveni interesi)<ref name=Moreira-almeida2006>{{cite journal |doi=10.1590/S1516-44462006005000006 |last1=Moreira-almeida |first1=A. |last2=Neto |first2=F. |last3=Koenig |first3=H. G. |year=2006 |title=Religiousness and mental health: a review |journal=Revista Brasileira de Psiquiatria |volume=28 |pages=242–250 |pmid=16924349 |issue=3 |ref=harv}} </ref> i autoritarnosti, dogmatizma i predrasuda.<ref>Vidjeti na primjer: {{cite journal | last1=Kahoe |first1= R.D.|date=1. 6. 1977 |title=Intrinsic Religion and Authoritarianism: A Differentiated Relationship| url=https://archive.org/details/sim_journal-for-the-scientific-study-of-religion_1977-06_16_2/page/179 |journal=Journal for the Scientific Study of Religion|volume=16|issue=2 |pages= 179–182 |jstor=1385749 | doi=10.2307/1385749 | ref=harv}} Također pogledajte: {{cite journal | last1=Altemeyer |first1= Bob |first2= Bruce|last2= Hunsberger |year=1992 |title=Authoritarianism, Religious Fundamentalism, Quest, and Prejudice| journal = International Journal for the Psychology of Religion| volume=2|issue=2| pages= 113–133 | doi = 10.1207/s15327582ijpr0202_5 | ref=harv}} </ref> Ovi argumenti—zajedno sa historijskim događajima koji se koriste za demonstraciju opasnosti religije poput [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]], [[Inkvizicija|inkvizicije]], suđenja vještica i terorističkih napada—koriste se kao odgovor na tvrdnje da je vjerovanje u religiji ima blagotvorne efekte.<ref>{{cite web |last=Harris |first=Sam |authorlink=Sam Harris |title=An Atheist Manifesto |url=http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto | access-date=6. 4. 2015 |publisher=[[Truthdig]] |year=2005 |quote=In a world riven by ignorance, only the atheist refuses to deny the obvious: Religious faith promotes human violence to an astonishing degree.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110516191405/http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto| archive-date=16. 5. 2011}} </ref> Vjernici pružaju protuargumente koji tvrde da režimi koji su koristili ateizam, poput [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]], također doprinose masovnim ubistvima.<ref name="John S. Feinberg, Paul D. Feinberg">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=Nl-f5SKq9mgC&pg=PA697 |last1=Feinberg |first1=John S. |last2=Feinberg |first2=Paul D. |title =Ethics for a Brave New World|publisher =[[Greg Koukl|Stand To Reason]]|quote=Over a half century ago, while I was still a child, I recall hearing a number of old people offer the following explanation for the great disasters that had befallen Russia: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.' Since then I have spent well-nigh 50 years working on the history of our revolution; in the process I have read hundreds of books, collected hundreds of personal testimonies, and have already contributed eight volumes of my own toward the effort of clearing away the rubble left by that upheaval. But if I were asked today to formulate as concisely as possible the main cause of the ruinous revolution that swallowed up some 60 million of our people, I could not put it more accurately than to repeat: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.'|access-date=4. 6. 2015|isbn = 978-1-58134-712-8|date=4. 11. 2010}} </ref><ref name="Totalitarianism and Atheism">{{cite web |url=http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |title=Answering Atheist's Arguments |publisher=Catholic Education Resource Center |last=D'Souza |first=Dinesh |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=14. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014184253/http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |url-status=dead }}</ref> Kao odgovor na ovu tvrdnju, ateisti poput Sama Harrisa i Richarda Dawkinsa govore da užasne prizore koje je počinio [[Josif Staljin|Staljin]] nije proizveo ateizam već dogmatički [[marksizam]] i da, mada je tačno da su [[Staljin]] i [[Mao Zedong|Mao]] bili ateisti, svoja djela nisu učinili u ime ateizma.{{sfn|Dawkins|2006|p=291}}<ref>[http://www.edge.org/3rd_culture/harris06/harris06_index.html 10 myths and 10 truths about Atheism] Sam Harris</ref> == Etimologija == [[Datoteka:Ephesians 2,12 - Greek atheos.jpg|mini|lijevo|Prikazana je grčka riječ αθεοι (''atheoi''), baš kako se pojavljuje na [[Poslanica Efežanima|Poslanici Efežanima]] (u stihu [[Biblija|Biblije]] 2:12) u ranom 3. stoljeću na [[papirus]]u 46. Najčešće se prevodi kao "[oni koji su] bez Boga."<ref>The word αθεοι—in any of its forms—appears nowhere else in the Septuagint or the New Testament. {{cite book |last=Robertson |first=A.T. |title=Word Pictures in the New Testament |origyear=1932 |year=1960 |publisher=Broadman Press |chapter=Ephesians: Chapter 2 |chapterurl=http://www.ccel.org/r/robertson_at/wordpictures/htm/EPH2.RWP.html |quote=Old Greek word, not in LXX, only here in N.T. Atheists in the original sense of being without God and also in the sense of hostility to God from failure to worship him. See Paul's words in Ro 1:18–32. | access-date=8. 6. 2015}} </ref>]] U ranom [[Starogrčki jezik|starogrčkom]], pridjev ''atheos'' (ἄθεος, od prefiksa ἀ- + θεός "Bog") značio je "bezbožan". Prvobitno se koristio kao termin osude te je značio "grešan" ili "sraman" odnosno, označavao je nekoga bez poštovanja. U 5. stoljeću prije n. e, riječ se počela koristiti za aktivno stanje bezbožništva u smislu "ukidanja odnosa sa bogovima" ili "odbijanje bogova". Nakon toga se pojavio termin ἀσεβής (''asebēs'') koji je označao osobe koje su bez poštovanja odbijale bogove ili nepoštovale lokalne bogove, čak i ako su vjerovali u druge bogove. Moderne verzije klasičnih tekstova ponekad prevode ''átheos'' kao "ateistički". Kao apstraktna imenica, postojala je također i ἀθεότης (''atheotēs'') ili "ateizam". [[Ciceron]] je transkribovao grčku riječ u [[Latinski jezik|latinsku]] ''átheos''. Termin se počeo često koristiti u debatama između ranijih [[Kršćani|kršćana]] i [[heleni]]sta te su je obe strane koristile u pogrdnom smislu.<ref name=drachmann>{{cite book |last=Drachmann |first=A. B. |title=Atheism in Pagan Antiquity |url=http://books.google.com/?id=cguq-yNii_QC&dq=Atheism+in+Pagan+Antiquity&printsec=frontcover&q= |publisher=Chicago: Ares Publishers |year=1977 |origyear=1922 |isbn=0-89005-201-8 |quote=Atheism and atheist are words formed from Greek roots and with Greek derivative endings. Nevertheless they are not Greek; their formation is not consonant with Greek usage. In Greek they said ''átheos'' and ''atheotēs''; to these the English words ungodly and ungodliness correspond rather closely. In exactly the same way as ungodly, ''átheos'' was used as an expression of severe censure and moral condemnation; this use is an old one, and the oldest that can be traced. Not till later do we find it employed to denote a certain philosophical creed.}} </ref> Termin ''ateist'' (od [[Francuski jezik|francuskog]] ''athée'') u smislu "onaj koji ... odbacije postojanje Boga ili bogova"<ref>{{cite web |url=http://www.thefreedictionary.com/atheist |title=atheist |publisher=American Heritage Dictionary of the English Language |year=2009 |access-date=6. 4. 2015}} </ref> predatira riječ ''atheism'' u [[Engleski jezik|engleskom]] koja je prvi put pronađena 1566.<ref>{{cite book |series=English recusant literature, 1558–1640 |volume=203 |title=A Replie to Mr Calfhills Blasphemous Answer Made Against the Treatise of the Cross |page=51 |first=John |last=Martiall |location=Louvain |year=1566 |url=http://books.google.com/books?id=20snAQAAIAAJ&q=%22to%20entre#v=snippet&q=atheist&f=false | access-date=6. 4. 2015}} </ref> i ponovo 1571.<ref>Korišten termin ''Atheistes'': {{cite book |last=Golding |first=Arthur |title=The Psalmes of David and others, with [[John Calvin|J. Calvin]]'s commentaries |year=1571 |pages=Ep. Ded. 3 |quote=The Atheistes which say..there is no God.}} Prevedeno sa latinskog na engleski. </ref> Termin ''ateist'' kao oznaka za praktično bezbožništvo najranije se počela koristiti u tom smislu 1577.<ref>{{cite book |last=Hanmer |first=Meredith |title=The auncient ecclesiasticall histories of the first six hundred years after Christ, written by Eusebius, Socrates, and Evagrius |publisher=London |year=1577 |page=63 |oclc=55193813 |quote=The opinion which they conceaue of you, to be Atheists, or godlesse men.}} </ref> Termin ateizam je izveden od francuskog ''athéisme''<ref name=mw-online/> i pojavljuje se u engleskom jeziku od 1587.<ref name=Golding>Prikazuje se u formatu ''Athisme'': {{cite book |others=Preveli sa francuskog na engleski: [[Arthur Golding]] i [[Philip Sidney]] i objavili u Londonu, 1587. godine |first=Philippe |last=de Mornay |title=A Woorke Concerning the Trewnesse of the Christian Religion: Against Atheists, Epicures, Paynims, Iewes, Mahumetists, and other infidels | year=1581 | trans-title=De la vérite de la religion chréstienne (1581, Paris) |quote=Athisme, that is to say, vtter godlesnes.}} </ref> Ranije dijelo iz 1534. koristilo je termin ''atheonism''.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=gW-gAAAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=vergil+english+history#v=onepage&q=Godd%20would%20not&f=false |year=c. 1534 |first=Polydore |last=Vergil |title=English history |quote=Godd would not longe suffer this impietie, or rather atheonisme. | access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref> ''Oxford engleski rječnik'' također prikazuje raniju formaciju ''atheonism'', koja se prvi put upotrebljava 1534. godine. Kasnije, a današnje zastarjele riječi ''athean'' i ''atheal'' su datirale sve do 1611. i 1612. godine. {{cite book |title=The Oxford English Dictionary |edition=Second |year=1989 |publisher=Oxford University Press, SAD |isbn=0-19-861186-2 |author=prep. by J. A. Simpson&nbsp;...}} </ref> Slične riječi su se pojavile kasnije: deist 1621,<ref name=1621Deist> {{Cite book |last=Burton |first=Robert |work=[[The Anatomy of Melancholy]] |year=1621 |at=Part III, section IV. II. i |quote=Cousin-germans to these men are many of our great Philosophers and Deists |url=http://books.google.com/?id=cPgveWnCdRcC&printsec=frontcover&dq=anatomy+of+melancholy#v=onepage&q=deists&f=false |title=deist | access-date=4. 6. 2015 |ref=harv}} </ref> teist 1662,<ref> {{cite book |last=Martin |first=Edward |title=His opinion concerning the difference between the Church of England and Geneva [etc.] |publisher=London |year=1662 |chapter=Five Letters |page=45 |quote=To have said my office..twice a day..among Rebels, Theists, Atheists, Philologers, Wits, Masters of Reason, Puritanes [etc.].}} </ref> [[deizam]] 1675.<ref name=1675Deism>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=CFBGAAAAYAAJ&pg=PT255&dq=deism#v=onepage&q=deism&f=false |title=An universal etymological English dictionary |first=Nathan |last=Bailey |year=1675 | access-date=4. 6. 2015}} </ref> i [[teizam]] 1678.<ref>"Secondly, that nothing out of nothing, in the sense of the atheistic objectors, viz. that nothing, which once was not, could by any power whatsoever be brought into being, is absolutely false; and that, if it were true, it would make no more against theism than it does against atheism&nbsp;..." Cudworth, Ralph. The true intellectual system of the universe. 1678. Poglavlje V Odjeljak II str.73 </ref> "Deist" i "deizam" su, u to vrijeme, već nosili moderno značenje riječi. Termin ''teizam'' se pojavio da bi se suprostavio sa riječju ''deizam''. [[Karen Armstrong]] piše da "za vrijeme šesnaestog i sedamnaestog stoljeća, riječ 'ateist' i dalje se isključivo odnosila na polemike ... Termin 'ateist' je bila uvreda. Niko nije ni pomišljao da se ''sam'' izjasni kao ateista." ''Ateizam'' se prvi put koristi za opis vlastitog javno priznatog nevjerovanja u Boga pri kraju 18. stoljeća u [[Evropa|Evropi]]. Pogotovo se koristio za opis nevjerovanja u Boga [[Abrahamske religije|Abrahamaskih religija]].<ref name="adevism">Djelimično zbog svoje široke upotrebe u monoteističkom zapadnom svijetu, ''ateizam'' se uobičajeno koristi za opisavanje "nevjerovanja u Boga", umjesto "nevjerovanja u božanstva." Čista razlika između dvije definicije se rijetko kada prikazuje u modernim zapisima mada su se ranija korištenja termina ''ateizam'' odnosila na nevjerovanje u samo jednog boga, a ne u politeistička božanstva. Baš se zbog ovog, u 19. vijeku počeo koristiti zastarjeli termin ''adevizma'' kako bi se opisao nedostatak vjerovanja u politeistička božanstva.</ref> Globalizacija je, za vrijeme 20. stoljeća, prirodala proširenju termina da znači "nevjerovanje u sva božanstva" mada je i dalje česta pojava u zapadnom svijetu da se riječ ateizma jednostavno samo odnosi na "nevjerovanje u Boga."{{sfn|Martin|2006}} == Historija == Iako se pojava termina ateizam prvi put javlja u [[Francuska|Francuskoj]] u 16. stoljeću,<ref name=mw-online>{{citation | url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/atheism | title=Merriam-Webster Online:Atheism | quote=First Known Use: 1546 | access-date=8. 6. 2015}}</ref><ref name=Golding/> ideje koje bi se danas prepoznale kao ateističke su zapisane sve iz [[Vedski period|vedskog perioda]] i [[Antika|antike]]. === Rane indijske religije === {{Glavni|Ateizam u hinduizmu}} Ateističke ideje su pronađene u ranim [[Indija|indijskim]] školama i postojale su za vrijeme [[Vedizam|vedizma]].<ref>{{Cite book | last = Pandian| title = India, that is, sidd| publisher = Allied Publishers| year = 1996| page = 64| url = http://books.google.com/?id=B90uj14NHjMC&pg=PA64| isbn = 978-81-7023-561-3| access-date=8. 6. 2015}} </ref> Od šest pravovjernih škola indijske [[Filozofija|filozofije]], najstarija škola Samkhya ne prihvata Boga, te ranija Mimamsa također nije prihvaćala ideje o Bogu.<ref>{{Cite book | last = Dasgupta| first = Surendranath| title = A history of Indian philosophy, Volume 1| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1992| page = 258| url = http://books.google.com/?id=PoaMFmS1_lEC&pg=PA258| isbn = 978-81-208-0412-8| access-date=8. 6. 2015}} </ref> Najizričitja ateistička filozofska škola Indije u 6. stoljeću prije n. e. je bila izričito materijalistička i anti-teistička Cārvāka škola (koja se još naziva ''Nastika'' ili ''Lokaiata''). Slična je grčkoj [[Kirenska škola|kirenskoj školi]]. Ova grana indijske filozofije se klasificira kao heterodoksna zbog svog odbijanja autoriteta [[Vede]] i upravo zato ne se smatra dio šest pravovjernih škola hinduizma, ali ju je važno spomenuti kao dokaz materijalističkog pokreta unutar hinduizma.<ref>Sarvepalli Radhakrishnan and Charles A. Moore. ''A Sourcebook in Indian Philosophy''. (Princeton University Press: 1957, Twelfth Princeton Paperback printing 1989) str. 227–249. {{ISBN|0-691-01958-4}}. </ref> Chatterjee i Datta objašnjavaju kako je naše razumijevanje Cārvākvske filozofije fragmentovano i uglavnom se osniva na kritici ideja drugih škola, te da nije bila tradicija življenja: <blockquote>"Iako je materijalizam u određenoj formi uvijek bio prisutan u Indiji, i reference za njegovo prisustvo se mogu pronaći u [[Vede|Vedama]], budističkoj literaturi, epovima kao i u kasnijim filozofskim djelima, ne pronalazimo nikakav sistematski rad na materijalizmu niti bilo kakvu drugu organiziranu školu pratioca kao što ih posjeduju druge filozofske škole. Međutim, gotovo svako djelo ostalih škola dotiče se materijalističkih stavova u smislu njihovog opovrgavanja. Naše znanje indijskog materijalizma se prvenstveno oslanja na ova djela."<ref>Satischandra Chatterjee and Dhirendramohan Datta. ''An Introduction to Indian Philosophy''. Eighth Reprint Edition. (University of Calcutta: 1984). str. 55. </ref></blockquote> Ostale indijske filozofije koje se uopćeno smatraju ateističkim su klasična [[Samkhya]] i [[Mīmāṃsā]]. Odbijanje ličnog boga kao stvoritelja u Indiji se također može pronaći u [[džainizam|džainizmu]] i [[Budizam|budizmu]].<ref name="Joshi">{{cite journal |last=Joshi |first=L.R. |year=1966 |title=A New Interpretation of Indian Atheism |journal=Philosophy East and West |volume=16 |issue=3/4 |pages=189–206|doi=10.2307/1397540 |ref=harv |jstor=1397540}} </ref> ===Antika=== [[Datoteka:Socrates Louvre.jpg|mini|upright|U [[Platon]]ovom djelu ''[[Odbrana Sokratova]]'', Melet optužuje [[Sokrat]]a (na slici) za bezbožništvo.]] Korijeni zapadnog ateizma se javljaju u pre-[[Sokrat]]ovoj grčkoj filozofiji, mada se nisu pojavili na šire vidjelo sve do poznog [[Prosvjetiteljstvo|Prosvjetiteljstva]].<ref>{{harvnb|Baggini|2003|pp=73–74}}. "Atheism had its origins in Ancient Greece but did not emerge as an overt and avowed belief system until late in the Enlightenment." </ref> Grčki filozof Diagora iz 5. stoljeća prije n. e. poznat je kao "prvi ateist"<ref>[[Friedrich Solmsen|Solmsen, Friedrich]] (1942). ''[http://books.google.com/books?vid=0blEqYn0npw5h4r_qPHc_fk&id=rLASAAAAIAAJ&pgis=1 Plato's Theology]''. Cornell University Press. str. 25. </ref> i citiran je u raznim djelima, poput u [[Ciceron]]ovom djelu De Natura Deorum ({{bs|O prirodi bogova}}).<ref name="CIC">''...&nbsp;nullos esse omnino Diagoras et Theodorus Cyrenaicus&nbsp;...'' Cicero, Marcus Tullius: ''De natura deorum.'' Comments and English text by Richard D. McKirahan. Thomas Library, Bryn Mawr College, 1997, str 3. {{ISBN|0-929524-89-6}} </ref> Anatomisti poput [[Demokrit]]a pokušali su objasniti svijet u čisto materijalističkom pogledu bez ikakvog nadovezivanja na duhovni ili mistični svijet. Kritija je imao smatrao da je religija ljudska tvorevina napravljena samo kako bi preplašila ljude da slijede moralni kodeks,<ref name=eb2007-study-of-religion/> te [[Prodiko]] također iznosi jasne ateističke poglede u svojim djelima. [[Filodem]] govori da je Prodiko vjerovao da su "bogovi popularnog mišljenja ne postoje, niti znaju išta više od primitivnog čovjeka, plodove zemlje ili doslovno bilo šta drugo što je dovelo do postojanja čovjeka." [[Protagora]] je ponekad pokazivao i jasne agnostičke poglede umjesto ateistički govoreći da "Što se tiče bogova, ne mogu ih okriti, bilo da li postoje ili ne ili u kakvom su obliku; postoji mnogo prepreka znanju, nejasnoća predmeta i sama kratkotrajnost ljudskog života."<ref>{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=12–13}}</ref> Grčki filozofi iz 3. stoljeća prije n. e. [[Teodor Bezbožnik]]<ref name=CIC/><ref>Diogenes Laërtius, The Lives and Opinions of Eminent Philosophers, ii </ref> i [[Straton]]<ref>Cicero, ''Lucullus'', 121. in Reale, G, ''A History of Ancient Philosophy''. SUNY Press. (1985). </ref> također nisu vjerovali u bogove. [[Sokrat]] ([[Circa|c]]. 470–399 prije n. e.) nadovezivao se na [[Atina|Atinski]] javni način razmišljanja u vidu pre-Sokratske filozofije prema naturalističkom ispitivanju i odbacivanju božanskih objašnjenja za razna dešavanja. Njegova misao je bila pogrešno protumačena u [[Aristofan]]ovom djelu ''Oblaci''. Kasnije mu je suđeno, te je pogubljen na osnovu bezbožnosti i korupcije mladih. Na svom suđenju, Sokrat izričito odbacije da je bio ateist i savremena literatura nema razloga da sumnja u ovu tvrdnju.<ref>{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=14–19}}</ref><ref> {{cite book |first1=Thomas C. |last1=Brickhouse |last2=Smith |first2=Nicholas D. |title=Routledge Philosophy Guidebook to Plato and the Trial of Socrates |url=https://archive.org/details/routledgephiloso0000bric |year=2004 |publisher=Routledge |isbn=0-415-15681-5 |page=[https://archive.org/details/routledgephiloso0000bric/page/112 112]}} In particular, he argues that the claim he is a complete atheist contradicts the other part of the indictment, that he introduced "new divinities".</ref> [[Euhemer]] (c. 300 prije n. e.) objavio je svoj pogled na bogove koji je glasio da su bogovi samo jedini obožavani vladari, osvajači i osnivači prošlosti i da njihovi kultovi i religije samo nastavljaju put nestalih kraljevstva i ranijih političkih struktura.<ref>Fragmenti Euhemerovih djela u Latinskim prevodima su sačuvani u patrističkim spisama (npr. Lactantius i Eusebius Caesarea), koji se osnivaju na ranije fragmente u Didorusu 5,41–46 & 6.1. Svjedočenja, pogotovo u pogledu polemtičkog kriticizma, se mogu naći u Callimachusu, ''Himna Zeusu'' 8.</ref> Iako izričito nije bio ateist, Euhemer je kritikovan zbog "širenja ateizma širom cijele zemlje uništavanjem bogova."<ref>[[Plutarch]], ''Moralia—Isis and Osiris'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Moralia/Isis_and_Osiris*/B.html#23 23] </ref> Još jedna važna osoba za historiju ateizma bio je [[Epikur]] (c. 300 prije n. e). Koristeći se idejama [[Demokrit]]a i [[Atomisti|atomista]], zalagao se za [[Materijalizam|materijalističku]] filozofiju u kojoj svemirom upravljaju zakoni šanse bez potrebe božanske intervencije (pogledati [[naučni determinizam]]). Iako je izjavio da božanstva postoje, smatrao je da nisu zainteresovana u ljudsko postojanje. Gol Epikurevaca bio je da dostignu mir uma i ovo su mogli da urade na jedan važan način – prikazujući strah gnjeva božanstava kao iracionalan. Epikurevci su također odbacivali postojanje života nakon smrti i potrebe plašenja božanske kazne nakon smrti.<ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/entries/epicurus/ |title=Epicurus (Stanford Encyclopedia of Philosophy) |work=Plato.stanford.edu |date= |access-date=10. 11. 2013}}</ref> Rimski filozof [[Sekst Empirik]] smatrao je da bi trebalo obustaviti presude o skoro svim vjerovanjima—ovo je vrsta [[Skepticizam|skepticizma]] koja je poznata kao [[pironizam]] ili pironski skepticizam—da ništa nije svojstveno zlo i da je mir uma (ataraksija) moguć uskraćivanjem presuda pojedinca. Njegova (relativno velika) kolekcija djela imala je značajan uticaj na kasnije filozofe.<ref name="gordonstein">Stein, Gordon (Ed.) (1980). "[http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm The History of Freethought and Atheism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930024429/http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm |date=30. 9. 2007 }}". ''An Anthology of Atheism and Rationalism''. New York: Prometheus.</ref> Značenje termina "ateist" značajno se promijenilo tokom perioda [[Antika|antike]]. Osobe koje nisu bili [[kršćani]] su označili rane kršćane kao ateiste zbog svog nevjerovanja u paganska božanstva.<ref name="cathencyc-atheism">[https://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_(1913)/Atheism Ateizam] na Katoličkoj enciklopediji iz 1913. godine.</ref> Kršćani su pogubljeni zbog odbijanja vjerovanja u Rimske bogove i vladarskog kulta tokom perioda [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Kad je kršćanstvo postala službena religija [[Rim]]a pod vladavinom [[Teodozije I Veliki|Teodizija I]] 381, [[hereza]] je postala kažnjivo djelo.<ref>Maycock, A. L. and Ronald Knox (2003). ''[http://books.google.com/books?id=DmL8CljbqDwC Inquisition from Its Establishment to the Great Schism: An Introductory Study]{{Mrtav link}}''. {{ISBN|0-7661-7290-2}}</ref> ===Rani srednji vijek do renesanse=== [[Islamski svijet]] je prošao kroz period [[Zlatno doba islama|zlatnog doba]] tokom [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. Otvoreni racionalisti i ateisti su se počeli javljati u arapskim i perzijskim zemljama nakon povezanih napredaka u nauci i filozofiji. Neki od važniji ateista i racionalista bili su [[Muhammad al Warraq]] (u 7. stoljeću), [[Ibn al-Rawandi]] (827–911), [[Al-Razi]] (854–925) i [[Al-Maʿarri]] (973–1058). Al-Ma'arri je zapisivao, kao i učio, da je religija sama po sebi "bajka koju su izmislili drevni ljudi"<ref name="Nicholson318">Reynold Alleyne Nicholson, 1962, ''A Literary History of the Arabs'', str. 318. Routledge</ref> i da postoje "dvije vrste ljudi: oni sa mozgom i bez religije i oni sa religijom a bez mozga."<ref>[http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html Freethought Traditions in the Islamic World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214102422/http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html |date=14. 2. 2012 }} by Fred Whitehead; also quoted in Cyril Glasse, (2001), ''The New Encyclopedia of Islam'', str. 278. Rowman Altamira.</ref> Iako su bili značajni pisci, nijedno njihovo djelo se ne može naći u modernim vremenima. Muslimanski branitelji su osobe od kojih dolazi većina sačuvanih citata i isječaka, pošto su ih pokušavali osporavati.<ref>''Al-Zandaqa Wal Zanadiqa'', by Mohammad Abd-El Hamid Al-Hamad, first edition 1999, Dar Al-Taliaa Al-Jadida, Syria (Arabic)</ref> Razni drugi učenjaci [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba]] su se nadovezivali racionalom mišlju i ateizmom, mada gledajući na današnje poglede prema ovom predmetu od strane islamskog svijeta i oskudan broj dokaza iz tog doba, tema zna biti sporna u današnje vrijeme. Usvojenje ateističkih pogleda u [[Evropa|Evropi]] bilo je znatno rijetko tokom ranog srednjeg kao i samog srednjeg vijeka (pogledati [[Drevna inkvizicija]]). [[Metafizika]] i [[teologija]] bila su dva interesa koja su se djelimično odnosila na religiju.<ref name="Zdybicka 2005 4">{{harvnb|Zdybicka|2005|p=4}}</ref> Međutim, bilo je pokreta unutar ovog perioda koji su doprinijeli heretičkim shvatanjima kršćanskog boga kao što su bili drugačiji pogledi na prirodu, transedentnost i mogućnost spoznaje kao i samog božijeg znanja. Osobe i grupe poput [[Ivan Skot Eurigena|Ivana Skota Eurigena]], [[David Dinant|Davida Dinanta]], [[Almarico Bene|Almarica Bene]] i [[Bratstvo slobodnog duha|Bratstva slobodnog duha]] zadržavali su kršćanske tačke gledišta s [[Panteizam|panteističkim]] tendencijama. Nikola Kuzanski se držao forme fideizma koju je nazivao ''docta ignorantia'' ("naučeno neznanje") tvrdeći da je Bog iznad ljudskog razvrstavanja, tako da je naše znanje o njemu ograničeno samo na pretpostavke. [[William Ockham]] je inspirirao protumetafizičke tendencije svojim nominalističkim ograničenjima ljudskog znanja o pojedinim objektima te je navodio da ljudski intelekt ne može razumiti božansku suštinu. Ovaj pogled su proširili Ockhamovi sljedbenici poput [[Jovan Mirecourt|Jovana Mirecourta]] i [[Nicola Autrecourt|Nicole Autrecourta]]. Posljedična podjela između vjere i razuma kasnije je utjecala na radikalne i reformističke teologe poput [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]], [[Jan Hus|Jana Husa]] i [[Martin Luther|Martina Luthera]].<ref name="Zdybicka 2005 4"/> [[Renesansa]] je znatno puno toga uradila kako bi proširila obim slobodne misli i skeptičkog ispitivanja. Osobe poput [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] počele su se baviti eksperimentima kako bi dobili razna objašnjenja i odbijati argumente osnovane na religijskom autoritetu. Drugi kritičari religije i crkve ovog doba bili su [[Niccolò Machiavelli]], [[Bonaventure des Périers]], [[Michel de Montaigne]] i [[François Rabelais]].<ref name="gordonstein"/> ===Rano moderno doba=== Historičar [[Geoffrey Blainey]] piše da je [[Reformacija]] otvorila put mnogim ateistima da napadaju autoritet katoličke crkve koja je zauvrat "tiho inspirirala druge smislioce da napadaju autoritet novih [[Protestantizam|protestantskih]] crkava."<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 388</ref> [[Deizam]] je dobio influentnost u [[Francuska|Francuskoj]], [[Prusija|Prusiji]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Filozoj [[Baruch Spinoza]] je "najvjerovatnije bio prvi poznati 'polu-ateist' koji se tako nazvao u kršćanskom svijetu modernog doba", prema Blaineyu. Spinoza je vjerovao da zakoni prirode objašnjavaju radnje svemira. Godine [[1661]]. objavio je svoje djelo ''Rasprava o Bogu, čovjeku i o čovjekovoj sreći''.<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 343</ref> [[Kritika kršćanstva]] je postajala sve češća tokom 17. i 18. stoljeća, pogotovo u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Prema savremenim izvorima, smatra se da je tamo postojala nelagodnost prema religiji. Neki protestantski mislioci poput [[Thomas Hobbes|Thomasa Hobbesa]] predlažu materijalističku filozofiju i skepticizam prema nadprirodnim događajima, dok je Spinoza odbacivao božansku pomisao, te ju je zamijenio panentističkim naturalizmom. Pred kraj 17. stoljeća, intelektualci poput [[John Toland|Johna Tolanda]] počeli su javno prikazivati deizam, te je John ujedno prvi koristio termin "panteist".<ref>{{cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=pantheism |title=Online Etymology Dictionary |access-date=8. 6. 2015}}</ref> Prvi eksplicitni ateist bio je njemački religijski kritičar [[Matthias Knutzen]], prema svojim djelima iz [[1674]].<ref>Winfried Schröder u djelu Matthias Knutzen: Schriften und Materialien (2010), str. 8. Također vidjeti Rececca Moore, ''The Heritage of Western Humanism, Scepticism and Freethought'' (2011), naziva Knutzena izvorno "the first open advocate of a modern atheist perspective" [http://reason.sdsu.edu/germany.html online here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330182416/http://reason.sdsu.edu/germany.html |date=30. 3. 2012 }}</ref> Nasljedila su ga još dva eksplicitna ateistička pisca: poljski filozof [[Kazimierz Łyszczyński]] i francuski sveštenik [[Jean Meslier]] 1720-ih.<ref>{{cite web |url=http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |title=Michel Onfray on Jean Meslier |publisher=William Paterson University |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112154508/http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |archive-date=12. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Drugi mislioci otvorenih ateističkih pogleda su se počeli javljati tokom 18. stoljeća poput [[Baron d'Holbach]]a, [[Jacques-André Naigeon|Jacquesa-Andréa Naigeona]] kao i drugi francuski materijalisti.<ref name=Holbach-SoN>{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=The System of Nature |url=http://fulltextarchive.com/page/The-System-of-Nature-Vol-21/ |access-date=8. 6. 2015 |year=1770 |volume=2}}</ref> [[John Locke]] je suprotno ovome, mada je bio pristalica tolerancije, naglasio vlastima da ne toleriraju ateizam, vjerujući da će odbacivanje Božijeg postojanja dovesti do podrivanja društvenog poretka i da će dovesti do haosa.<ref>[[Jeremy Waldron]]; ''God, Locke, and Equality: Christian Foundations in Locke's Political Thought''; Cambridge, UK; 2002; str. 217</ref> Filozof [[David Hume]] razvio je skeptičku [[Epistemologija|epistemologiju]] koja se osnivala na empirizmu i filozofiji [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] koja je strogo preispitivala čak i samu pomisao mogućnosti metafizičkog znanja. Oba filozofa su podrivala metafizičku osnovu naturalističke teologije i kritikovala klasične argumente postojanja Boga. [[Datoteka:Ludwig Andreas Feuerbach.jpg|mini|lijevo|upright|[[Ludwig Andreas Feuerbach|Ludwig Feuerbachovo]] djelo ''[[Temelj kršćanstva]]'' (iz 1841) značajno će značajno utjecati na filozofe poput [[Friedrich Engels|Engelsa]], [[Karl Marx|Marxa]], [[David Strauss|Straussa]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]] i [[Max Stirner|Stirnera]]. Smatrao je da je Bog ljudska tvorevina i da su religiozne aktivnosti način ispunjenja želja. Zbog ovoga se smatra osnivačem moderne [[Antropologija religija|antropologije religije]].]] Blainey također navodi da, iako je [[Voltaire]] opširno bio smatran kao jak prinosnik ateističkog mišljenja tokom [[Revolucija|Revolucije]], također je smatrao da će plašenje Boga dovesti do daljnjeg rasula te je rekao da "Ako Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti."<ref>Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str.&nbsp;390–391</ref> U svom djelu iz 1790. 'Reflections on the Revolution in France' ({{bs|Pogled na Revoluciju u Francuskoj}}), [[Edmund Burke]] osuđuje ateizam pisajući o "književnoj spleci" koja je "prije nekoliko godina osnovala redovan plan za uništenje kršćanske religije. Ovo su pokušali sprovesti sa značajnom revnošću koja se dosada samo pokazala kod propagatora nekog sistema pobožnosti ... Ovi ateistički očevi također imaju vlastitu netrpeljivost ..." Međutim, Burke također navodi "čovjek je po svom ustavu religijska životinja" i da je "ateizam ne samo protiv našeg razuma, već naših instikta; i da ... ne može dugo trajati."<ref>[http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ Reflections on the Revolution in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033011/http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ |date=3. 12. 2013 }}; (1790) by [[Edmund Burke]]</ref> [[Baron d'Holbach]] je bio značajna osoba tokom [[Prosvjetiteljstvo u Francuskoj|Prosvjetiteljstva u Francuskoj]] te je najpoznatiji po svom ateizmu i svojim mnogim djelima protiv religije, te je najpoznatije od njih ''Sistem prirode'' iz [[1770]], mada se tu nalazi i ''Otkrivanje kršćanstva''. Jedan od ciljeva [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] bila je rekonstrukcija i podređenost svećenstva u odnosu na državu kroz Civilni ustav svećenika. Pokušaj ustanovljenja ovog ustava doveo je do nasilja protiv svećenika i protjerivanja mnogih svećenika iz Francuske, što je sveukupno trajalo do [[Termidorska reakcije|Termidorske reakcije]]. Radikalni [[Jakobinci]] su preuzeli vlast 1793, što je dovelo do [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]]. Jakobinci su bili deisti i uveli su [[Kult vrhovnog bića]] kao novu državnu religiju Francuske. Neki ateisti poput [[Jacques Hébert|Jacquesa Héberta]] planirali su osnivanje [[Kulta razuma]], koji je trebao biti oblik ateističke pseudoreligije sa oličavajućim bezbožničkim razumom. Doba [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] je dodatno institucionalizovala [[sekularizam]] Francuskog društva i izvela revoluciju u sjevernoj Italije u nadi da će dobiti povodljive republike. Ateizam se istaknuo pod uticajem racionalističkih i slobodarskih filozofa u drugoj polovini 19. stoljeća. Mnogi [[Nijemci|njemački]] filozofi ovog razdoblja su odbacivali postojanje božanstava te su bili kritičari religije poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]], [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]], [[Max Stirner|Maxa Stirnera]], [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=BKz2FcDrFy0C&pg=PA1 |title=Subjectivity and Irreligion: Atheism and Agnosticism in Kant, Schopenhauer, and Nietzsche |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |last=Ray |first=Matthew Alun |year=2003 |isbn=978-0-7546-3456-0 | access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[G. J. Holyoake]] je bio posljednja osoba ([[1842]]) koja je zarobljena zbog svojih ateističkih vjerovanja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref>{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}} Bilješke prikazuju da je možda i prva osoba koja je zarobljena na osnovu ove optužbe.</ref> [[Stephen Law]] navodi da je Holyoake "bio prva osoba koja je upotrijebila termin '[[sekularizam]]'".<ref>{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}}</ref> ===1900–danas=== {{Glavni|Marksizam i religija}} Ateizam, pogotovo u obliku praktičnog ateizma, je uznapredovao u mnogim društvima u [[20. vijek|20. stoljeću]]. Ateistička misao počela se priznavati u dugim, širim filozofijama poput [[Ekzistencionalizam|ekzistencionalizma]], [[Objektivizam|objektivizma]], [[Sekularni humanizam|sekularnog humanizma]], [[Nihilizam|nihilizma]], [[Anarhizam|anahrizma]], [[Logički pozitivizam|logičkog pozitivizma]], [[Marksizam|Marksizma]], [[Feminizam|feminizma]]<ref name=feminism>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA233&lpg=PA233&dq=%22Feminism+and+Atheism%22&q=%22Feminism%20and%20Atheism%22 |last=Overall |first=Christine |chapter=Feminism and Atheism |year=2006 |access-date=8. 6. 2015 |title=The Cambridge Companion to Atheism |isbn=978-1-139-82739-3}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=233–246}} </ref> i u opširnom naučnom i racionalističkom pokretu. Državni ateizam se počeo pojavljivati u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i [[Azija|Aziji]] tokom ovog doba, pogotovo u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]] pod vladavinom [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], te u komunističkoj Kini pod vladavinom [[Mao Zedong|Maa Zedonga]]. Ateistička i protureligiozna politika Sovjetskog saveza sadržavala je brojne zakonodavne akte kao što je zabrana religijskih institucija u školama i pojava [[Liga militantnih ateista|Lige militantnih ateista]].<ref>[[Richard Pipes]]; ''Russia under the Bolshevik Regime''; The Harvill Press; 1994; str. 339–340</ref><ref name="Viking str.494">[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str. 494</ref> Nakon Maa, [[kineska komunistička partija]] ostaje ateistička organizacija te regulira, mada ne zabranjuje u potpunosti, prakticiranje religije u današnjoj Kini.<ref>Rowan Callick; Party Time - Who Runs China and How; Black Inc; 2013; str.112</ref><ref>{{cite web|url=http://www.china-embassy.org/eng/zt/zjxy/t36492.htm|title= White Paper—Freedom of Religious Belief in China|publisher=Embassy of the People's Republic of China in the United States of America|date=1. 10. 1997|access-date=8. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm|title=International Religious Freedom Report 2007 — China (includes Tibet, Hong Kong, and Macau)|year=2007|publisher=U.S.Department of State|access-date=8. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:Bezbozhnik u stanka 22-1929.jpg|mini|lijevo|upright|Naslovna strana [[SSSR]]-ovog časopisa lige militantnih ateista "Bezbožnik" iz [[1929]]. Prikazuje uništenje bogova [[Abrahamske religije|Abrahamskih religija]] kroz petogodišnji [[Komunizam|komunistički]] plan]] [[Geoffrey Blainey]] piše da su "najopakiji svjetski lideri [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili ateisti i sekularisti koji su bili izričito neprijateljski prema [[Judaizam|judaizmu]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvu]]."<ref>[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str.543</ref> Međutim, Richard Madsen navodi da su [[Hitler]] i [[Staljin]] oba otvarali i zatvarali crkve kao vid političke probitačnosti te da je Staljin smanjio svoje protivljenje kršćanstvu kako bi poboljšao javno prihvatanje svog režima tokom rata.<ref>{{cite book | editor-last = Smith | editor-first = S. A. | title = The Oxford Handbook of the History of Communism | publisher = Oxford University Press | year = 2014 | isbn = 9780199602056 | chapter = Religion Under Communism | last = Madsen | first = Richard | page = 588 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&lpg=PA172&pg=PA586 | url = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&printsec=frontcover}}</ref> Blackford i Schüklenk pišu da je "nesumnjivo je da je Sovjetski savez bio ateistička država i slično se može reći i za Maovu Kinu i Pol Potov fanatički režim [[Crvena Kmer|Crvene Kmeri]] u [[Kambodža|Kambodži]] 1970-ih godina. Međutim, ovo ne prikazuje da su strahote koje su počinile ove [[Totalitarizam|totalitarističke]] [[Diktatura|diktature]] to učinile kao rezultat ateističkih vjerovanja, obavljene u ime ateizma ili su primarno uzrokovane ateističkim principima u formi [[Komunizam|komunizma]]."<ref>{{cite book | last1 = Blackford | first1 = R. | last2 = Schüklenk | first2 = U. | title = 50 great myths about atheism | publisher = John Wiley & Sons | year = 2013 | isbn = 9780470674048 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&lpg=PA79&pg=PA85 | url = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&printsec=frontcover | chapter = Myth 27 Many Atrocities Have Been Committed in the Name of Atheism | page = 88}}</ref> [[Logički pozitivizam]] i [[scijentizam]] omogućili su pojavu [[Neopozitivizam|neopozitivizma]], [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]], [[Strukturalizam|strukturalizma]] i [[Naturalizam|naturalizma]]. Neopozitivizam i analitička filozofija odbaciju klasični racionalizam i [[Metafizika|metafiziku]] te uvode izričiti empirizam i epistemološki nominalizam. Zagovornici poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russela]] izričito su odbacivali vjerovanja u Boga. [[Ludwig Wittgenstein]] je, u svom ranom djelu, pokušao odvojiti metafizički i natprirodni jezik iz racionalnog govora. A. J. Ayer je navodio neprovjerljivost i beznačajnost religijskih izjava, citirajući svoje prianjanje empirijskim naukama. Srodno primijenjenom skrukturalizmu [[Lévi-Strauss|Lévija-Straussa]], religijski jezik se navodio kao izvor ljudske podsvjesti u odbacivanju svog transcedentalanog značenja. [[J. N. Findlay]] i [[J. J. C. Smart]] tvrdili su da je postojanje Boga [[Logika|logički]] nepotrebno. Naturalisti i materijalistički monisti poput [[John Dewey|Johna Deweya]] smatrali su prirodni svijet kao osnovu za sve stvari, time odbacujući postojanje Boga ili mogućnost besmrtnosti.<ref name="stanford"/><ref>{{harvnb|Zdybicka|2005|p=16}}</ref> ===Drugi razvoji=== [[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|mini|upright|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] filozof [[Bertrand Russell]]]] Drugi lideri poput [[E. V. Ramasami Naicker]]a (Periyara), poznatog ateističkog lidera [[Indija|Indije]], borili su se protiv [[Hinduizam|hinduizma]] i brahmina zbog [[Diskriminacija|diskriminacije]] i podjele osoba u ime [[Kasta|kaste]] i religije.<ref>{{cite book |last=Michael |first=S. M. |year=1999 |chapter=Dalit Visions of a Just Society |editor=S. M. Michael (ed.) |publisher=Lynne Rienner Publishers |title=Untouchable: Dalits in Modern India |url=https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse |isbn=1-55587-697-8 |pages=[https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse/page/n46 31]–33}} </ref> Ovo je prikazano 1956. kad je dogovorio podizanje statuta hinduskog boga u skromnog predstavljanju te je dao protuteističke izjave.<ref>"He who created god was a fool, he who spreads his name is a scoundrel, and he who worships him is a barbarian." Hiorth, Finngeir (1996). "[http://iheu.org/content/atheism-south-india-2 Atheism in South India]". [[International Humanist and Ethical Union]], ''International Humanist News''. Pristupljeno 21. 11. 2013</ref> Ateist [[Vashti McCollum]] je bio tužitelj u predmetu [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] 1948. čija odluka je zaustavila religijsko obrazovanje u javnim školama u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref>{{cite web|last=Martin |first=Douglas |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9805E1DB103EF935A1575BC0A9609C8B63 |title=Vashti McCollum, 93, Plaintiff In a Landmark Religion Suit - Obituary (Obit); Biography |publisher=New York Times |date=26. 8. 2006 |access-date=8. 6. 2015}}</ref> Za [[Madalyn Murray O'Hair]] smatra se da je jedna od najuticajnih američkih ateista; izvela je predmet Murray v. Curlett Vrhovnom sudu 1963. koji je zabranio obaveznu [[Molitva|molitvu]] u javnim školama.<ref>{{Cite book|title=Religion on Trial|last=Jurinski|first=James|year=2004|publisher=AltraMira Press|location=Walnut Creek, California|isbn=0-7591-0601-0|page=48|url=http://books.google.com/?id=0Yq_z5LaCjsC&pg=PA48&lpg=PA48|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Kao odgovor na teologički pokret ''Smrt Bogu'', časopis ''Time'' je pitao "Je li Bog mrtav?",<ref>[http://content.time.com/time/covers/0,16641,19660408,00.html ''TIME Magazine'' cover] online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015. </ref> citirajući da skoro pola svih osoba na svijetu živi pod antireligioznom silom te da milioni osoba u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nemaju spoznaju o kršćanskom pogledu teologije.<ref>"[http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html Toward a Hidden God] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127023510/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html |date=27. 11. 2013 }}". ''Time Magazine'' online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015.</ref> [[Anne Nicol Gaylor]] i njena kćerka [[Annie Laurie Gaylor]] su, 1976. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, osnovale The Freedom From Religion Foundation ({{bs|Fondacija slobode od religije}}) koja se savezno proširila već 1978. Promovira razdvajanje crkve i države.<ref name="aboutCalling">{{cite news |title= The atheists' calling the Madison-based Freedom From Religion Foundation is taking its latest battle to the U.S. Supreme court. It's a milestone for the often-vilified but financially strong group, which has seen its membership grow to an all-time high |url= http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html |date=25. 2. 2010 |last= Erickson |first= Doug |newspaper= [[Wisconsin State Journal]] |access-date=8. 6. 2015 }} </ref><ref> {{cite web|url=http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html|title=The Atheists' Calling|publisher=[[Wisconsin State Journal]]|first=Doug|last=Erickson|date=25. 2. 2007|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Nakon pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], broj aktivnih antireligijskih režima drastično se smanjio. [[Timothy Shah]] sa Pew Foruma je, 2006, dao izjavu da "raste povjerenje svjetskog trenda većih religija koje su zasnovane na Bogu i pokretima na osnovi vjere kao i uticaj [[vis-à-vis]] sekularnih pokreta i ideologija."<ref>"[http://www.pewforum.org/2006/07/18/timothy-samuel-shah-explains-why-god-is-winning/ Timothy Samuel Shah Explains 'Why God is Winning']." 18. 7. 2006. The Pew Forum on Religion and Public Life. Pristupljeno 8. 6. 2015. </ref> Međutim, [[Gregory S. Paul]] i [[Phil Zuckerman]] ovo smatraju mitom te navode da je stvarna situacija više komplikovana i nijansirana.<ref>{{cite journal |last1=Paul |first1=Gregory |last2=Zuckerman |first2=Phil |title=Why the Gods Are Not Winning |journal=Edge |volume=209 |year=2007 |url=http://www.edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |ref=harv |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=13. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070513205846/http://edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |url-status=dead }}</ref> Anketa iz 2010. zaključila je da osobe koje se izjašnjavaju kao ateisti ili [[Agnosticizam|agnostici]], u prosjeku znaju više o religiji nego sljedbenici ostalih većih religija. Nevjernici su imali bolje rezultate na pitanjima o načelima religije pa sve do [[Protestantizam|protestantskih]] i [[Katoličanstvo|katoličkih]] vjera. Jedino su sljedbenici [[Mormonizam|mormonizma]] i [[Judaizam|judaizma]] imali slične rezultati kao ateisti i agnostici.<ref name="religion knowledge">{{harvnb|Landsberg|2010}}</ref> Prva konferencija pod nazivom "Žene u sekularizmu" održana je 2012. u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]].<ref>{{cite web |url=http://www.womeninsecularism.org/2012/ |title=Women in Secularism |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730235818/http://www.womeninsecularism.org/2012/ |archive-date=30. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Sekularna žena je organizirana 2012. kao nacionalna organizacija čiji su fokus nereligiozne žene.<ref>{{cite web |url=http://www.secularwoman.org/about |title=Secular Woman:About |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20131121223333/http://www.secularwoman.org/about |archive-date=21. 11. 2013 |url-status=dead }}</ref> Ateistički pokret se također sve više počeo fokusirati na borbi protiv seksizma i seksulanog uznemiravanja unutar pokreta.<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/greta/2013/08/13/a-timeline-of-the-sexual-harassment-accusations/ |title=A Timeline of the Sexual Harassment Accusations |access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[Jennifer McCreight]] (organizatorica Boobquakea) je, u augustu 2012, osnovala pokret unutar ateizma koji se naziva Ateizam Plus, ili A+ koji "pripisuje skepticizam svemu, uključujući društvenim problemima poput [[Seksizam|seksizma]], [[Rasizam|rasizma]], [[Politika|politike]], [[Siromaštvo|siromaštva]] i [[kriminal]]a."<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/atheism/ |title=Blaghag: Atheism+ |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref> {{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/how-i-unwittingly-infiltrated-the-boys-club-why-its-time-for-a-new-wave-of-atheism/ |title=How I unwittingly infiltrated the boys club, why it's time for a new wave of atheism |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref>{{cite web |url=http://atheismplus.com/faq.php |title=About Atheism+ |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130822080733/http://atheismplus.com/faq.php |archive-date=22. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prvi ateistički spomenik na imovini vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a predstavljen je u sudnici okruga Bradford u [[Florida|Floridi]] 2013. Prikazana je granitna klupa od 680 [[Kilogram|kg]] i stubna ploča na kojoj su urezani citati [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i [[Madalyn Murray O'Hair]]e.<ref>{{cite web |url=http://www.alligator.org/news/local/article_f9a8713c-e2cf-11e2-b9d8-001a4bcf887a.html |title=Alligator News |access-date=8. 6. 2015}} </ref><ref>{{cite web |url=http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more |title=Atheists unveil monument in Florida and promise to build 50 more |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=27. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927150810/http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more/ |url-status=dead }}</ref> == Novi ateizam == [[Datoteka:Four Horsemen.jpg|mini|right|"Četiri konjanika protiv-apokalipse" (u smjeru kazaljke na satu od gornjeg lijevog ugla): [[Richard Dawkins]], [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]] i [[Sam Harris (author)|Sam Harris]].]] {{Glavni|Novi ateizam}} Novi ateizam je ime dodijeljeno pokretu ranog [[21. vijek|21. stoljeća]] ateističkih pisaca koji su zagovarali pogled da "religija ne bi trebala biti tolerirana, već se treba uzvratiti, kritizirati i razotkriti razumnim argumentima kad god njen utjecaj raste."<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html|title=The rise of the New Atheists|publisher=CNN|first=Simon|last=Hooper|access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20100408094135/http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html| archive-date=8. 4. 2010}} </ref> Pokret se najčešće pripisuje [[Sam Harris|Samu Harrisu]], [[Daniel C. Dennett|Danielu C. Dennettu]], [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], [[Victor J. Stenger|Victoru J. Stengeru]] i [[Christopher Hitchens|Christopheru Hitchensu]].<ref>{{cite journal |title=Preview: The Four Horsemen of New Atheism reunited |first=Alice |last=Gribbin |url=http://www.newstatesman.com/blogs/the-staggers/2011/12/richard-dawkins-issue-hitchens |journal=[[New Statesman]] |date=22. 12. 2011 |access-date=8. 6. 2015}}</ref>{{sfn|Stenger|2009}} Nekoliko najprodavanijih knjiga ovih autora (objavljenih od 2004. pa do 2007) koriste se kao osnova većeg dijela rasprave o novom ateizmu.{{sfn|Stenger|2009}} Ovi ateisti se uopćeno žele odvojiti od masivnog političkog ateizma koji se javio i dobio nadmoć u određenim državama 20-og stoljeća. Razni autori, poput [[Sam Harris|Harrisa]], Denneta, [[Richard Dawkins|Dawkinsa]], Stengera i Hitchens govore da društvo treba krenuti prema ateizmu i navode primjere [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada motiviranog religijom]] na [[World Trade Center]] u [[New York]]u 11. septembra 2001, djelimično uspješne pokušaje instituta Discovery da se promijeni nastavni plan za [[Biologija|biologiju]] i druge nauke kako bi se uključile ideje [[Kreacionizam|kreacionizma]] kao i podrška ovih ideja od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a, [[George W. Bush]]a 2005.<ref name="sharedvalues">{{cite journal |url=http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |journal=Vermont Law Review |volume=33 Book 2 |author=Alan E Garfield |title=Finding Shared Values in a Diverse Society: Lessons From the Intelligent Design Controversy |publisher=Vermont Law Review |access-date=8. 6. 2015 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20131207172239/http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |archive-date=7. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Demografija == {{Glavni|Demografija ateizma}} {{Također pogledajte|Religioznost i obrazovanje}} [[Datoteka:Europe No Belief enhanced.svg|mini|Postotak osoba u [[Evropa|Evropskim državama]] koje su potvrdile izjavu "Nevjerujem da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog." [[2005]])<ref>{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |title=Social values, Science and Technology |format=PDF | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf| archive-date=30. 4. 2011}}</ref>]] Teško je tačno odrediti broj ateista u svijetu. Ispitanici raznih religijskih anketa mogu definirati "ateizam" na različite načine, praviti razlike između ateizma, [[Ireligija|ireligije]] i neteističkih religijskih ili duhovnih vjerovanja.<ref>{{cite web |url=http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html#Nonreligious |title=Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents, Section on accuracy of non-Religious Demographic Data | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110422093857/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html| archive-date=22. 4. 2011}} </ref> [[Hinduizam|Hindu]] ateist može za sebe reći da je Hindu, mada je u isto vrijeme i ateist.<ref>{{Cite book | last = Huxley| first = Andrew| title = Religion, Law and Tradition: Comparative Studies in Religious Law | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 120 | url = http://books.google.com/books?id=YsUMTA4MebwC&pg=PA120 | isbn = 978-0-7007-1689-0 | ol = 7763963M | access-date=8. 6. 2015}}</ref> Anketa ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiae Britannicae]]'' iz 2010. objavljuje postotak nereligioznih osoba svijeta kao 9,6%, te ateista oko 2,0%, te se većina ovih ateista nalazi u [[Azija|Aziji]]. Ova brojka nije brojila sljedbenike ateističkih religija poput [[Budizam|budista]].<ref name=eb-2010>{{cite web|title=Religion: Year in Review 2010: Worldwide Adherents of All Religions|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1731588/Religion-Year-In-Review-2010/298437/Worldwide-Adherents-of-All-Religions|work=Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica Inc.|access-date=8. 6. 2015}} </ref> Godišnja promjena ateizma od 2000. pa do 2010. bila je −0.17%.<ref name=eb-2010 /> Opširna brojka procjenjuje da postoji oko 1,1 milijardi ateista i agnostika.<ref>{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=rQTdki1xyK0C&pg=PA122 | title = Secularization and the World Religions | year = 2010 | editor1-first = Hans | editor1-last = Joas | editor2-first = Klaus | editor2-last = Wiegandt | publisher = Liverpool University Press | isbn = 978-1-84631-187-1 | ol = 25285702M | page = 122 (footnote 1) | access-date=8. 6. 2015}}</ref> [[Gallup International|Gallupa]] anketa iz 2012. pod nazivom ''Global Index of Religiosity and Atheism'' ({{bs|Globalni indeks religioznosti i ateizma}}) izmjerila je postotke osoba koje se izjašnjavaju da su ili "religiozna osoba, nereligiozna osoba ili uvjeren ateist". Brojka "uvjerenih ateista" bila je 13%.<ref name="Gallup2012">{{cite web|url=http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14/|title=WIN-Gallup International "Religiosity and Atheism Index" reveals atheists are a small minority in the early years of 21st century|date=6. 8. 2012|access-date=8. 6. 2015|archive-date=25. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825005955/http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14|url-status=dead}}</ref> Prvih deset država u kojima je bilo najviše osoba koje su se izjašnjavale kao "uvjereni ateisti" bile su sljedeće (sa postocima u zagradama): [[Kina]] (47%), [[Japan]] (31%), [[Češka]] (30%), [[Francuska]] (29%), [[Južna Koreja]] (15%), [[Njemačka]] (15%), [[Holandija]] (14%), [[Austrija]] (10%), [[Island]] (10%), [[Australija]] (10%) i [[Irska]] (10%). Sljedećih deset zemalja i njihovi postoci prikazuju osobe koje su se izjasnile kao "religozne osobe": [[Gana]] (96%), [[Nigerija]] (93%), [[Armenija]] (92%), [[Fidži]] (92%), [[Makedonija]] (90%), [[Rumunija]] (89%), [[Irak]] (88%), [[Kenija]] (88%), [[Peru]] (86%) i [[Brazil]] (85%).<ref>{{cite web|title=GLOBAL INDEX OF RELIGION AND ATHEISM - Press Release|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|publisher=Gallup - Red C|ref=REDC|access-date=8. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|archive-date=16. 10. 2012|url-status=dead}}</ref> '''[[Evropa]]'''. Prema istraživanju [[Eurobarometar|Eurobarometra]] 2010, postotak osoba svake države koji se složio sa izjavom "ne vjerujete da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog" varirao je na sljedeći način (postotak osoba koje se slažu sa ovom izjavom naveden je u zagradama): [[Francuska]] (40%), [[Češka]] (37%), [[Švedska]] (34%), [[Holandija]] (30%), [[Estonija]] (29%) pa sve do najnižih postotaka u [[Poljska|Poljskoj]] (5%), [[Grčka|Grčkoj]] (4%), [[Kipar|Kipru]] (3%), [[Malta|Malti]] (2%) i [[Rumunija|Rumuniji]] (1%), dok je prosječna vrijednost za [[Evropska unija|Evropsku uniju]] bila 20%.<ref name=EU /> U još jednom [[Eurobarometar|Eurobarometrovom]] istraživanju iz 2012. o diskriminaciji u Evropskoj uniji, 16% ih se izjasnilo kao nevjernici/agnostici, dok se 7% osoba izjasnilo da su ateisti.<ref>{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |access-date=8. 6. 2015 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was "Do you consider yourself to be...?", with a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and non-believer/agnostic. Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.</ref> Prema [[Australijski zavod za statistiku|Australijskom zavodu za statistiku]], 22% [[Australijanaci|Australijanaca]] "nije religiozno" što obuhvata ateiste.<ref name="abs"> {{cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/2071.0main+features902012-2013 |title=Cultural Diversity In Australia |publisher=Australian Bureau of Statistics |year=2012 | access-date=8. 6. 2015}} </ref> Prema istraživanju [[Pew Research Center]]-a 2012, 18,2% evropljana se smatra neučlanjeno u bilo kakvu religiju (što uključuje agnostike i ateiste).<ref name="Religiously Unaffiliated">{{Cite web |url=http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |title=Religiously Unaffiliated |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=30. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730043126/http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |url-status=dead }}</ref> U istom istraživanju se navodi da ove osobe sastavljaju većinu samo u dvije evropske države: [[Češka|Češkoj]] (75%) i [[Estonija|Estoniji]] (60%).<ref name="Religiously Unaffiliated"/> Postoje još četiri države izvan [[Evropa|Evrope]] koje imaju većinski dio ateističkih stanovnika, a to su: [[Sjeverna Koreja]] (71%), [[Japan]] (57%), [[Hong Kong]] (56%) i [[Kina]] (52%).<ref name="Religiously Unaffiliated"/> U '''[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u''', javilo se povećanje od 1% pa do 5% u samostalno proglašenom ateizmu u periodu od 2005. pa do 2012. i veći pad od 13% (što je od 73% pa do 60%) kod osoba koje se izjašnjavaju kao "religiozne."<ref name="BBCViewpoints">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19262884|title=BBC News – Viewpoints: Why is faith falling in the US?|date=22. 8. 2012|work=[[BBC Online]]|access-date=8. 6. 2015}}</ref> Prema izvještaju [[Pew Research Center]]-a 2015, 3,1% odraslih stanovnika [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a smatraju se ateistama, što je porast u odnosu na 2007. i vrijednost od 1,6%. Zajedno sa osobama koje nisu učlanjene u bilo kakvu religiju, ateisti čine 13,6% stanovništva.<ref>[http://www.pewforum.org/2015/05/12/americas-changing-religious-landscape/ America’s Changing Religious Landscape], Pew Research Center, 12. 5. 2015.</ref> [[Datoteka:Irreligion map.png|mini|400px|lijevo|Postotak ateista i [[Agnosticizam|agnostika]] širom svijeta.]] '''Društvena ekonomija'''. Istraživanje je prikazalo pozitivnu vezu između nivoa [[Obrazovanje|obrazovanja]] i [[Sekularizam|sekularizma]] uključujući ateizam u [[Sjeverna Amerika|Americi]].<ref name="Zuckerman"/> Prema izjavama evolucionog psihologa [[Nigel Barber|Nigela Barbera]], ateizam se javlja u mjestima gdje se osobe osjećaju ekonomski sigurne, pogotovo u socijalnim demokratijama [[Evropa|Evrope]], pošto je manje nesigurnosti o budućnosti sa brojnim socijalnim sigurnosnim mrežama i boljem zdravstvu što dovodi do većeg kvaliteta života i dužeg životnog vijeka. U usporedbi sa ovim, u slabo razvijenim zemljama, gotovo da nema ateista.<ref>Nigel Barber (2010). [http://www.psychologytoday.com/blog/the-human-beast/201005/why-atheism-will-replace-religion Why Atheism Will Replace Religion]. [[Psychology Today]]. Pristupljeno 8. 6. 2015.</ref> '''Ateizam i obrazovanje.''' Pismo objavljeno u časopisu ''[[Nature]]'' 1998. izvještava o anketi koja govori da je vjerovanje u ličnog boga ili u svijet nakon smrti dostiglo novi najniži nivo u Nacionalnoj akademiji nauka SAD-a sa 7,0% osoba koji u to vjeruju u poređenju na ukupno SAD stanovništvo od kojih 85% osoba vjeruje u spomenute stvari.<ref>{{cite journal |title=Correspondence: Leading scientists still reject God |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-07-23_394_6691/page/312 |last1=Larson |first1=Edward J. |last2=Zheng |first2=Larry |year=1998 |journal=Nature |volume=394 |issue=6691 |pages=313–4 |doi=10.1038/28478 |pmid=9690462 |ref=harv |last3=Li |first3=CC}} Available at [http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html StephenJayGould.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301051125/http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html |date=1. 3. 2014 }}, Stephen Jay Gould archive. Pristupljeno 8. 6. 2015</ref> Ovo istraživanje su kritikovali [[Rodney Stark]] i [[Roger Finke]] zbog definicije vjerovanja u [[Bog]]a. Definicija je glasila "Vjerujem u Boga kome se osoba može moliti u isčekivanju da će dobiti odgovor."<ref name="Standard1">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=2P_RJqdUYBAC&pg=PA57|title = The Secularization Debate (chapter by Rodney Stark)|publisher = [[Rowman & Littlefield]]|editor = William H. Swatos; Daniel V. A. Olson|quote = Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of "mainline" clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious.|access-date = 8. 6. 2015|isbn = 978-0-7425-0761-6|year = 2000}} * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=N4p9eiXV6dMC&pg=PA73 |last1=Stark |first1=Rodney |last2=Finke |first2=Roger |title=Acts of Faith: Explaining the Human Side of Religion |publisher=[[University of California Press]] |quote=Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of "mainline" clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious. |access-date=8. 6. 2015 }}{{Mrtav link}}</ref> Članak koji je objavio privatni istraživački univerzitet ''[[The University of Chicago Chronicle]]'' navodi da 76% [[ljekar]]a u SAD-u vjeruje u Boga, što je više nego 7% naučnika gore prikazanih, mada je i dalje manje od 85% ukupnog stanovništva.<ref name="Physicians">{{cite web|url = http://chronicle.uchicago.edu/050714/doctorsfaith.shtml|title =Survey on physicians' religious beliefs shows majority faithful|publisher = [[The University of Chicago]]|quote=The first study of physician religious beliefs has found that 76 percent of doctors believe in God and 59 percent believe in some sort of afterlife. The survey, performed by researchers at the University and published in the July issue of the Journal of General Internal Medicine, found that 90 percent of doctors in the United States attend religious services at least occasionally compared to 81 percent of all adults.|access-date=8. 6. 2015}} </ref> Još jedno istraživanje koje ocjenjuje religioznost kod naučnika koji su članovi Američke asocijacije za napredak nauke, pronašlo je da "malo više od pola [[Nauka|naučnika]] (51%) vjeruje u neku vrstu božanstva ili više sile; specifično rečeno, 33% naučnika kažu da vjeruju u Boga, dok 18% naučnika kaže da vjeruju u kosmičkog duha ili višu silu."<ref name="American Academy">{{cite web|url = http://www.pewforum.org/2009/11/05/scientists-and-belief/|title =Scientists and Belief|publisher = [[Pew Research Center]]|quote=A survey of scientists who are members of the American Association for the Advancement of Science, conducted by the Pew Research Center for the People & the Press in May and June 2009, finds that members of this group are, on the whole, much less religious than the general public.1 Indeed, the survey shows that scientists are roughly half as likely as the general public to believe in God or a higher power. According to the poll, just over half of scientists (51%) believe in some form of deity or higher power; specifically, 33% of scientists say they believe in God, while 18% believe in a universal spirit or higher power.| access-date=8. 6. 2015}} </ref> [[Frank Sulloway]] iz [[MIT]]-a i [[Michael Shermer]] iz [[Univerzitet Kalifornije|Univerziteta Kalifornije]] sproveli su istraživanje te su utvrdili da od svih ispitanika (12% ih je imalo doktorate dok su 62% osoba bile osobe diplomirale sa [[fakultet]]a), 64% je vjerovalo u Boga te se javila korelacija koja govori da vjerske osude nestaju sa nivoom obrazovanja.{{sfn|Shermer|1999|pp=76–79}} Profesor [[Michael Argyle]] sa [[Oxford]]a je, 1958, analizirao sedam istraživanja koja su se bavila korelacijom između stava prema [[Religija|religiji]] i izmjerili inteligentnost srednjoškolaca i studenata u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Iako je pronađena negativna korelacija, analiza nije indentificirala uzrok mada je naglasila faktore koji su mogli učestvovati u korelaciji kao što su diktatorska porodična prošlost i društvena ekonomska klasa.<ref>{{cite book |last=Argyle |first=Michael |title=Religious Behaviour |url=https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy |publisher=Routledge and Kegan Paul |year=1958 |location=London |pages=[https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy/page/93 93]–96 |isbn=0-415-17589-5}} </ref> [[Sociologija|Sociolog]] [[Philip Schwadel]] utvrdio je da sa rastom nivoa obrazovanja, također raste i nivo učestvovanja u religijama u svakodnevnici, mada se također javlja korelacija za veću toleranciju ateističkog javnog protivljenja religiji i za veći nivo skepticizma "ekskluzivističkih religijskih pogleda i doslovnosti [[Biblija|Biblije]]."<ref>{{cite journal |title=The Effects of Education on Americans' Religious Practices, Beliefs, and Affiliations|last=Schwadel|first=Philip|year=2011|journal=Review of Religious Research|volume=53|issue=2|doi=10.1007/s13644-011-0007-4 |page=161}}</ref> Druga istraživanja također su se bavila analiziranjem veze religioznosti sa inteligencijom; u meta analizi, 53 od 63 istraživanja pokazalo je negativnu korelaciju sa [[Religioznost|religioznošću]], dok je 35 od 53 došlo do statističkog značaja, te je 10 istraživanja pokazalo pozitivnu korelaciju, od čega su dva istraživanja došla do statističkog značaja.<ref>{{Cite web|url=http://arstechnica.com/science/2013/08/new-meta-analysis-checks-the-correlation-between-intelligence-and-faith/|title=New meta-analysis checks the correlation between intelligence and faith|first=Akshat|last=Rathi|publisher=Ars Technica|date=11. 8. 2013|access-date=8. 6. 2015}}</ref> ==Galerija== <center><gallery> Image:Descent of the Modernists, E. J. Pace, Christian Cartoons, 1922.jpg </gallery></center> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=18em}} * [[Kratka historija nevjerovanja]] * [[Adevizam]] * [[Antiteizam]] * [[Apostasija]] * [[Ateistički egzistencijalizam]] * [[Ateistički feminizam]] * [[Pokret Brights]] * [[Kršćanski ateizam]] * [[Kritike ateizma]] * [[Diskriminacija ateista]] * [[Distelologija]] * [[Empirizam]] * [[Ireligija po državama]] * [[Jevrejski ateizam]] * [[Spisak ateista]] * [[Spisak sekularnih organizacija]] * [[Kampanja Out]] * [[Sekularna religija]] * [[Tabula rasa]] * [[Bogatstvo i religija]] * Wikiverzitetski kurs "[[v:Beyond Theism|Beyond Theism]]" {{Div col end}} == Bilješke == {{Refspisak|kolona-širina=30em |refs= <ref name=eb2011-atheism>{{harvnb|Nielsen|2013}}: "Instead of saying that an atheist is someone who believes that it is false or probably false that there is a God, a more adequate characterization of atheism consists in the more complex claim that to be an atheist is to be someone who rejects belief in God for the following reasons&nbsp;... : for an anthropomorphic God, the atheist rejects belief in God because it is false or probably false that there is a God; for a nonanthropomorphic God&nbsp;... because the concept of such a God is either meaningless, unintelligible, contradictory, incomprehensible, or incoherent; for the God portrayed by some modern or contemporary theologians or philosophers&nbsp;... because the concept of God in question is such that it merely masks an atheistic substance—e.g, "God" is just another name for love, or&nbsp;... a symbolic term for moral ideals."</ref> <ref name=encyc-philosophy>{{harvnb|Edwards|2005}}: "On our definition, an 'atheist' is a person who rejects belief in God, regardless of whether or not his reason for the rejection is the claim that 'God exists' expresses a false proposition. People frequently adopt an attitude of rejection toward a position for reasons other than that it is a false proposition. It is common among contemporary philosophers, and indeed it was not uncommon in earlier centuries, to reject positions on the ground that they are meaningless. Sometimes, too, a theory is rejected on such grounds as that it is sterile or redundant or capricious, and there are many other considerations which in certain contexts are generally agreed to constitute good grounds for rejecting an assertion."</ref> <ref name=RoweRoutledge>{{harvnb|Rowe|1998}}: "As commonly understood, atheism is the position that affirms the nonexistence of God. So an atheist is someone who disbelieves in God, whereas a theist is someone who believes in God. Another meaning of 'atheism' is simply nonbelief in the existence of God, rather than positive belief in the nonexistence of God.&nbsp;... an atheist, in the broader sense of the term, is someone who disbelieves in every form of deity, not just the God of traditional Western theology."</ref> <ref name=encyc-unbelief-def-issues>{{cite book|last=Harvey|first=Van A.|title=Agnosticism and Atheism|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=35}}: "The terms ''ATHEISM'' and ''AGNOSTICISM'' lend themselves to two different definitions. The first takes the privative ''a'' both before the Greek ''theos'' (divinity) and ''gnosis'' (to know) to mean that atheism is simply the absence of belief in the gods and agnosticism is simply lack of knowledge of some specified subject matter. The second definition takes atheism to mean the explicit denial of the existence of gods and agnosticism as the position of someone who, because the existence of gods is unknowable, suspends judgment regarding them&nbsp;... The first is the more inclusive and recognizes only two alternatives: Either one believes in the gods or one does not. Consequently, there is no third alternative, as those who call themselves agnostics sometimes claim. Insofar as they lack belief, they are really atheists. Moreover, since absence of belief is the cognitive position in which everyone is born, the burden of proof falls on those who advocate religious belief. The proponents of the second definition, by contrast, regard the first definition as too broad because it includes uninformed children along with aggressive and explicit atheists. Consequently, it is unlikely that the public will adopt it."</ref> <ref name=eb2007-demographics>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1360391/Religion-Year-In-Review-2007 |title=Worldwide Adherents of All Religions by Six Continental Areas, Mid-2007 |publisher=Encyclopædia Britannica |year=2007 |access-date=8. 6. 2015}} * 2.3% Atheists: Persons professing atheism, skepticism, disbelief, or irreligion, including the militantly antireligious (opposed to all religion). * 11.9% Nonreligious: Persons professing no religion, nonbelievers, agnostics, freethinkers, uninterested, or dereligionized secularists indifferent to all religion but not militantly so.</ref> <ref name=eb1911-atheism>{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = The term as generally used, however, is highly ambiguous. Its meaning varies (a) according to the various definitions of deity, and especially (b) according as it is (I) deliberately adopted by a thinker as a description of his own theological standpoint, or (II) applied by one set of thinkers to their opponents. As to (a), it is obvious that atheism from the standpoint of the Christian is a very different conception as compared with atheism as understood by a Deist, a Positivist, a follower of Euhemerus or Herbert Spencer, or a Buddhist.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name=encyc-unbelief-compatible>{{cite book|last=Holland|first=Aaron|title=Agnosticism|date=1. 4. 1882|url=https://archive.org/details/jstor-25667906|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=[http://books.google.com/books?ei=xvzhT-_WFIaQ8wSivd2GCA&id=YR4RAQAAIAAJ&dq=agnosticism+compatible+with+atheism&q=%22It+is+important+to+note+that+this+interpretation+of+agnosticism%22 34]}}: "It is important to note that this interpretation of agnosticism is compatible with theism or atheism, since it is only asserted that ''knowledge'' of God's existence is unattainable."</ref> <ref name=eb2011-atheism-critique>{{harvnb|Nielsen|2013}}: "atheism, in general, the critique and denial of metaphysical beliefs in God or spiritual beings. As such, it is usually distinguished from theism, which affirms the reality of the divine and often seeks to demonstrate its existence. Atheism is also distinguished from agnosticism, which leaves open the question whether there is a god or not, professing to find the questions unanswered or unanswerable."</ref> <ref name=eb2011concise-atheism>{{cite encyclopedia|title = Atheism | url=http://www.merriam-webster.com/concise/atheism?show=0&t=1323944845 |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Concise |publisher=Merriam Webster |access-date=8. 6. 2015 | quote = Critique and denial of metaphysical beliefs in God or divine beings. Unlike agnosticism, which leaves open the question of whether there is a God, atheism is a positive denial. It is rooted in an array of philosophical systems.}}</ref> <ref name=eb1911-atheism-sceptical>{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = But dogmatic atheism is rare compared with the sceptical type, which is identical with agnosticism in so far as it denies the capacity of the mind of man to form any conception of God, but is different from it in so far as the agnostic merely holds his judgment in suspense, though, in practice, agnosticism is apt to result in an attitude towards religion which is hardly distinguishable from a passive and unaggressive atheism.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name="eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs"> {{cite encyclopedia |title=Atheism as rejection of religious beliefs |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |edition=15th |volume=1 |page=666 |year=2011 |id=0852294735 |ref=harv | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism| archive-date=12. 5. 2011}}</ref> <ref name=eb2007-study-of-religion>{{cite encyclopedia | title = religion, study of |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] | year = 2007 | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/497151/study-of-religion | access-date=8. 6. 2015 }}</ref> <!--ref name=extreme-secularism>{{harvnb|Zuckerman|2010}}: "A major source of these biases is the lack of clear definitions. Atheism and secularity are defined in opposition to religion, with atheism (the rejection of theism) often perceived as an extreme form of secularism (the decline of religious influence over society). But atheism is a narrow term referring to a specific belief (that there is no god), whereas secularism has various meanings, including a range of attitudes (such as religious indifference, doubt, agnosticism, and atheism) as as behaviors (such as lack of regular church attendance or disregard for traditional religious morality)."</ref--> <ref name=oxdicphil>Simon Blackburn, izd. (2008). [http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780199541430.001.0001/acref-9780199541430-e-278?rskey=GC0Coc&result=279 "atheism"]. The Oxford Dictionary of Philosophy (izd. 2008). Oxford: Oxford University Press. Pristupljeno 8. 6. 2015. "Either the lack of belief that there exists a god, or the belief that there exists none. Sometimes thought itself to be more dogmatic than mere agnosticism, although atheists retort that everyone is an atheist about most gods, so they merely advance one step further".</ref> <ref name=religioustolerance>Većina rječnika (pogledati OneLook pretragu za [http://www.onelook.com/?w=atheism&ls=a "ateizam"]) prvo navode jednu od užih definicija. * {{Cite book |url=https://archive.org/details/dictionaryofphil00ange |title=Dictionary of Philosophy |first=Dagobert D.(editor) |last=Runes |year=1942 |publisher=Littlefield, Adams & Co. Philosophical Library |location=New Jersey |isbn=0-06-463461-2 |quote=(a) the belief that there is no God; (b) Some philosophers have been called "atheistic" because they have not held to a belief in a personal God. Atheism in this sense means "not theistic". The former meaning of the term is a literal rendering. The latter meaning is a less rigorous use of the term though widely current in the history of thought |access-date=8. 6. 2015 |url-access=registration }} – entry by [[Vergilius Ferm]] </ref> <ref name=reldef> {{cite web |url=http://www.as.ua.edu/rel/aboutreldefinitions.html |title=Definitions: Atheism|publisher=Department of Religious Studies, University of Alabama |access-date=8. 6. 2015}} </ref> <ref name=honderich> Honderich, Ted (Ed.) (1995). "Humanism". ''The Oxford Companion to Philosophy''. Oxford University Press. str. 376. {{ISBN|0-19-866132-0}}. </ref> <ref name=BBC-2004-demographics>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/wtwtgod/3518375.stm |title=UK among most secular nations |publisher=BBC News |access-date=8. 6. 2015 | date=26. 2. 2004}}</ref> <ref name=agnosticism-compatible>{{harvnb|Martin|1990|pp=[http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&pg=PA466&dq=%22compatible+with+negative+atheism%22 467–468]}}: "In the popular sense an agnostic neither believes nor disbelieves that God exists, while an atheist disbelieves that God exists. However, this common contrast of agnosticism with atheism will hold only if one assumes that atheism means positive atheism. In the popular sense, agnosticism is compatible with negative atheism. Since negative atheism by definition simply means not holding any concept of God, it is compatible with neither believing nor disbelieving in God."</ref> <ref name=flint-agnostic-atheism>{{harvnb|Flint|1903|pp=[http://books.google.com/books?id=DWMtAAAAYAAJ&pg=PA49&dq=%22The+atheist+may+however+be%22 49–51]}}: "The atheist may however be, and not unfrequently is, an agnostic. There is an agnostic atheism or atheistic agnosticism, and the combination of atheism with agnosticism which may be so named is not an uncommon one."</ref> <ref name=martin-agnosticism-entails>{{harvnb|Martin|2006|p=2}}: "But agnosticism is compatible with negative atheism in that agnosticism ''entails'' negative atheism. Since agnostics do not believe in God, they are by definition negative atheists. This is not to say that negative atheism entails agnosticism. A negative atheist ''might'' disbelieve in God but need not."</ref> <ref name=barker-agnostic-atheism>{{harvnb|Barker|2008|p=[http://books.google.com/books?id=fAjPWYgIfCoC&pg=PA96&dq=%22both+an+atheist+and+an+agnostic%22 96]}}: "People are invariably surprised to hear me say I am both an atheist and an agnostic, as if this somehow weakens my certainty. I usually reply with a question like, "Well, are you a Republican or an American?" The two words serve different concepts and are not mutually exclusive. Agnosticism addresses knowledge; atheism addresses belief. The agnostic says, "I don't have a knowledge that God exists." The atheist says, "I don't have a belief that God exists." You can say both things at the same time. Some agnostics are atheistic and some are theistic."</ref><ref name=besant-open-to-new-truth>{{cite book | title = Why Should Atheists Be Persecuted? | first = Annie | last = Besant }} in {{harvnb|Bradlaugh|Besant|Bradlaugh|Moss|1884|pp =[http://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&pg=PA185&dq=%22The+Atheist+waits+for+proof+of+God%22 185–186]}}: "The Atheist waits for proof of God. Till that proof comes he remains, as his name implies, without God. His mind is open to every new truth, after it has passed the warder Reason at the gate."</ref><ref name=holyoake-question-of-probability>{{cite journal | title = Mr. Mackintosh's New God | first = George Jacob | last = Holyoake | magazine = [[w:The Oracle of Reason|The Oracle of Reason, Or, Philosophy Vindicated]] | volume = 1 | issue = 23 | year = 1842 | page = 186 | url = http://books.google.com/books?id=BFY9AAAAYAAJ&pg=PA186 | quote = On the contrary, I, as an Atheist, simply profess that I do not see sufficient reason to ''believe'' that there is a god. I do not pretend to ''know'' that there is no god. The whole question of god's existence, ''belief'' or ''disbelief'', a question of probability or of improbability, not knowledge.}}</ref> <ref name=hume-metaphysics>{{harvnb|Hume|1748|loc=Part III}}: "If we take in our hand any volume; of divinity or school metaphysics, for instance; let us ask, Does it contain any abstract reasoning concerning quantity or number? No. Does it contain any experimental reasoning concerning matter of fact and existence? No. Commit it then to the flames: for it can contain nothing but sophistry and illusion."</ref> }} == Reference == {{refbegin|2}} * {{cite book |last=Armstrong |first=Karen |title=A History of God |url=https://archive.org/details/historyofgod00unse |year=1999 |location=London |publisher=Vintage |isbn=0-09-927367-5 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Baggini |first=Julian |title=Atheism: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/atheismveryshort0000bagg |year=2003 |publisher=Oxford: Oxford University Press |isbn=0-19-280424-3 |ref=harv }} * {{cite book |last=Barker |first=Dan |title=Godless: How an Evangelical Preacher Became One of America's Leading Atheists |year=2008 |location=New York |publisher=Ulysses Press |isbn=978-1-56975-677-5 |ol=24313839M |ref=harv }} * {{cite book |last1 = Bradlaugh |first1 = Charles |last2=Besant |first2=Annie |last3=Bradlaugh |first3=Alice |last4=Moss |first4=A. B. |last5=Cattell |first5=C. C. |last6=Standring |first6=G. |last7=Aveling |first7=E. |title = The Atheistic Platform |year = 1884 |location = London |publisher = Freethought Publishing |ref=harv}} * {{Cite book |last=Dawkins |first=Richard |authorlink=Richard Dawkins |title=The God Delusion |url=http://books.google.com/books?id=yq1xDpicghkC&lpg=PP1&dq=The%20God%20Delusion&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |year=2006 |publisher=Bantam Press |isbn=0-593-05548-9 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |last=Edwards |first=Paul |title=Atheism |publisher=MacMillan Reference USA (Gale) |editor=Donald M. Borchert |origyear=1967 |year=2005 |edition=2nd |encyclopedia=The Encyclopedia of Philosophy |volume=Vol. 1 |page=359 |isbn=978-0-02-865780-6 |ref=harv}}<!-- (page 175 in 1967 edition) --> * {{cite book |last=Flew |first=Antony |title=The Presumption of Atheism, and other Philosophical Essays on God, Freedom, and Immortality |url=https://archive.org/details/presumptionofath0000flew_e4d9 |location=New York |publisher=Barnes and Noble |year=1976 |ref=harv }} * {{cite book |last=Flint |first=Robert |title=Agnosticism: The Croall Lecture for 1887–88 |year=1903 |publisher=William Blackwood and Sons |ol=7193167M |ref=harv}} * {{cite encyclopedia |encyclopedia=The New Encyclopedia of Unbelief |editor-last=Flynn |editor-first=Tom |publisher=Prometheus Books |date=25. 10. 2007 |isbn=978-1-59102-391-3 |ol=8851140M |url=http://books.google.com/books?id=YR4RAQAAIAAJ |ref=harv |title=The new encyclopedia of unbelief }} * {{cite book |last=Harris |first=Sam |title=The End of Faith: Religion, Terror, and the Future of Reason |url=https://archive.org/details/endoffaithreligi00harr |publisher=W. W. Norton & Company |year=2005 |ref=harv }} * {{cite book |last=Harris |first=Sam |title=Letter to a Christian Nation |date=19. 9. 2006 |publisher=Knopf |isbn=978-0-307-27877-7 |ol=25353925M |url=http://books.google.com/books?id=RlZATs3xD0gC&lpg=PP1&pg=PP1 |ref=harv }} * {{cite journal |last=Harris |first=Sam |title=The Myth of Secular Moral Chaos |journal=Free Inquiry |issn=0272-0701 |date=1. 4. 2006 |volume=26 |issue=3 |url=https://www.secularhumanism.org/index.php/articles/2863 <!--- requires subscription --> |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} [http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos alternate URL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224084447/http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos/ |date=24. 2. 2015 }} * {{cite book |last=Hitchens |first=Christopher |title=god Is Not Great: How Religion Poisons Everything |publisher=Random House |year=2007 |url=http://books.google.com/books?id=sGgoYfGyqSMC&lpg=PP1&pg=PP1 |ref=harv |isbn=978-0-7710-4143-3 }} * {{cite book |last=Hume |first=David |title=[[s:Dialogues Concerning Natural Religion|Dialogues Concerning Natural Religion]] |year=1779 |ol=7145748M |location=London |ref=harv}} * {{cite book |last=Hume |first=David |authorlink=David Hume |title=[[s:An Enquiry Concerning Human Understanding|An Enquiry Concerning Human Understanding]] |year=1748 |location=London |ref=harv}} * {{cite news |last = Landsberg |first = Mitchell |title = Atheists, agnostics most knowledgeable about religion, survey says |url = http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928 |newspaper = Los Angeles Times |date = 28. 9. 2010 |access-date = 8. 6. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110511180716/http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928 |archive-date = 11. 5. 2011 |ref = harv }} * {{Cite book |last = Martin |first = Michael |title = Atheism: A Philosophical Justification |url = http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |location = Philadelphia |publisher = Temple University Press |year = 1990 |isbn = 978-0-87722-642-0 |ol = 8110936M |access-date = 8. 6. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1 |archive-date = 19. 5. 2011 |ref = harv }} * {{Cite book |editor-last=Martin |editor-first=Michael |title=The Cambridge Companion to Atheism |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&pg=PA8#v=onepage&q&f=true |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=0-521-84270-0 |ol=22379448M |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |last=Nielsen |first=Kai |title=Atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |year=2013 |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite encyclopedia |url=http://books.google.com/?id=lnuwFH_M5o0C&pg=PA530 |first=William L. |last=Rowe |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |title=Atheism |year=1998 |editor=Edward Craig |isbn=978-0-415-07310-3 |publisher=Taylor & Francis |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }} * {{cite book |last=Russell |first=Bertrand |authorlink=Bertrand Russell |title=Why I am not a Christian, and other essays on religion and related subjects |url=https://archive.org/details/whyiamnotchristi1649russ |publisher=Simon and Schuster |year=1957 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Sartre |first=Jean-Paul |author-link=Jean-Paul Sartre |origyear=1946 |contribution=Existentialism and Humanism |editor-last=Priest |editor-first=Stephen |title=Jean-Paul Sartre: Basic Writings |year=2001 |publisher=Routledge |location=London |page=45 |isbn=0-415-21367-3 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Sartre |first=Jean-Paul |author-link=Jean-Paul Sartre |origyear=1946 |contribution=An existentialist ethics |year=2004 |editor-last=Gensler |editor-first=Harry J. |editor2-last=Spurgin |editor2-first=Earl W. |editor3-last=Swindal |editor3-first=James C. |title=Ethics: Contemporary Readings |place=London |publisher=Routledge |page=127 |isbn=0-415-25680-1 |ref=harv }} * {{cite book |last=Shermer |first=Michael |title=How We Believe: Science, Skepticism, and the Search for God |url=https://archive.org/details/isbn_9780716741619 |publisher=William H Freeman |year=1999 |location=New York |isbn=0-7167-3561-X |ref=harv }} * {{Cite book |last=Smith |first=George H. |title=Atheism: The Case Against God |year=1979 |location=Buffalo, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=0-87975-124-X |lccn=79002726 |ol=4401616M |ref=harv |url-access=registration |url=https://archive.org/details/atheismcaseagain00smit_0 }} * {{cite book |last=Stenger |first=Victor J. |title=God: The Failed Hypothesis—How Science Shows That God Does Not Exist |url=https://archive.org/details/godfailedhypothe0000sten |year=2007 |publisher=Prometheus Books |location=Amherst, New York |isbn=978-1-59102-652-5 |ref=harv }} * {{cite book |last=Stenger |first=Victor J. |title=The New Atheism: Taking a Stand for Science and Reason |date=22. 9. 2009 |publisher=Prometheus |isbn=1-59102-751-9 |url=http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv |archive-date=11. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121011014538/http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Zdybicka |first=Zofia J. |year=2005 |contribution=Atheism |url=http://ptta.pl/pef |contribution-url=http://ptta.pl/pef/haslaen/a/atheism.pdf |editor-first=Andrzej |editor-last=Maryniarczyk |title=Universal Encyclopedia of Philosophy |volume=1 |publisher=Polish Thomas Aquinas Association |ref=harv |postscript=<!--None--> |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312032653/http://ptta.pl/pef/ |url-status=dead }} {{refend}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |last=Berman |first=David |title=A History of Atheism in Britain: From Hobbes to Russell |year=1990 |url=http://books.google.com/books?id=Li4OAAAAQAAJ&lpg=PP1&dq=A%20History%20of%20Atheism%20in%20Britain%3A%20From%20Hobbes%20to%20Russell&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |publisher=London: Routledge |isbn=0-415-04727-7}} * Bradlaugh, Charles, Annie Besant i drugi. (1884) ''The Atheistic Platform: 12 Lectures''. London: Freethought Publishing. [https://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false] * {{Cite book |last=Buckley |first=M. J. |title=At the Origins of Modern Atheism |year=1990 |isbn=0-300-04897-1 |publisher=New Haven, CT: Yale University Press |url-access=registration |url=https://archive.org/details/atoriginsofmoder00buck }} * {{Cite book |last=Flew |first=Antony |title=God and Philosophy |publisher=Prometheus Books |isbn=1-59102-330-0 |year=2005}} * {{Cite book|editor=Tom Flynn|title=The New Encyclopedia of Unbelief|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023913|year=2007|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-391-2}} * {{Cite book |editor=Gaskin, J.C.A. |title=Varieties of Unbelief: From Epicurus to Sartre |url=https://archive.org/details/isbn_9780023406812 |publisher=•New York: Macmillan |year=1989 |isbn=0-02-340681-X}} * {{Cite journal |last=Germani |first=Alan |title=The Mystical Ethics of the New Atheists |journal=The Objective Standard |volume=3 |issue=3 |publisher=Glen Allen Press |date=15. 9. 2008 |url=http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110428193621/http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp| archive-date=28. 4. 2011}} * {{Cite book |last=Harbour |first=Daniel |title=An Intelligent Person's Guide to Atheism |publisher=London: Duckworth |isbn=0-7156-3229-9 |year=2003}} * {{Cite news|url=http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html|title=The Problem with Atheism|last=Harris|first=Sam|date=2. 10. 2007|work=The Washington Post| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110524071308/http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html| archive-date=24. 5. 2011}} * Howson, Colin (2011). ''Objecting to God.'' Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-18665-0}} * {{Cite book |last=Jacoby |first=Susan |title=Freethinkers: A History of American Secularism |url=https://archive.org/details/freethinkershist0000jaco |year=2004 |publisher=Metropolitan Books |isbn=978-0-8050-7442-0}} * {{Cite book |last=Krueger |first=D. E. |title=What is Atheism?: A Short Introduction |url=https://archive.org/details/whatisatheismsho0000krue |publisher=New York: Prometheus |year=1998 |isbn=1-57392-214-5}} * {{Cite journal|doi=10.1177/0952695112441301|title=The evolution of atheism: Scientific and humanistic approaches|year=2012|last1=Ledrew|first1=S.|journal=History of the Human Sciences|volume=25|issue=3|page=70}} * {{Cite book |last=Le Poidevin |first=R. |title=Arguing for Atheism: An Introduction to the Philosophy of Religion |publisher=London: Routledge |url=http://books.google.com/books?id=M4YlYZi_cMUC&lpg=PP1&dq=Arguing%20for%20Atheism%3A%20An%20Introduction%20to%20the%20Philosophy%20of%20Religion&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |year=1996 |isbn=0-415-09338-4}} * {{Cite book|last=Mackie|first=J. L.|title=The Miracle of Theism: Arguments For and Against the Existence of God|url=https://archive.org/details/miracleoftheisma0000mack|year=1982|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-824682-X}} * {{Cite book |last=Maritain |first=Jacques |title=The Range of Reason |publisher=London: Geoffrey Bles |year=1952 |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/etext/range.htm |access-date=8. 6. 2015}} * {{Cite book |last=Martin |first=Michael |title=Atheism: A Philosophical Justification |url=http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |location=Philadelphia |publisher=Temple University Press |year=1990 |isbn=0-87722-943-0 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&lpg=PP1&dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{Cite book|editor=Michael Martin & Ricki Monnier|title=The Impossibility of God|url=https://archive.org/details/impossibilityofg0000unse|year=2003|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-120-0}} * {{Cite book|editor=Michael Martin & Ricki Monnier|title=The Improbability of God|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023814|year=2006|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-381-5}} * {{Cite book|last1=McTaggart|first1=John|last2=McTaggart|first2=Ellis|title=Some Dogmas of Religion|edition =New|year=1930|publisher=Edward Arnold & Co.|location=London|isbn=0-548-14955-0|origyear=1906}} * {{Cite book|last=Nielsen|first=Kai|title=Philosophy and Atheism|year=1985|publisher=New York: Prometheus|isbn=0-87975-289-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/philosophyatheis0000niel}} * {{Cite book |last=Nielsen |first=Kai |title=Naturalism and Religion |url=https://archive.org/details/naturalismreligi0000niel |year=2001 |isbn=1-57392-853-4 |publisher=New York: Prometheus}} * {{cite book | last=Onfray |first= Michel |year=2007 |title=Atheist Manifesto|url=http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&lpg=PP1&dq=Atheist%20Manifesto&pg=PP1#v=onepage&q&f=true| publisher= Arcade Publishing |location= New York | isbn = 978-1-55970-820-3 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174449/http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&lpg=PP1&dq=Atheist%20Manifesto&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{Cite book |last=Oppy |first=Graham |year=2006 |title=Arguing about Gods |url=http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&lpg=PP1&dq=Arguing%20about%20Gods&pg=PP1#v=onepage&q&f=true |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-86386-4 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174846/http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&lpg=PP1&dq=Arguing%20about%20Gods&pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}} * {{cite journal |last=Rafford |first=R. L. |year=1987 |title=Atheophobia—an introduction |url=https://archive.org/details/sim_religious-humanism_winter-1987_21_1/page/32 |journal=Religious Humanism |volume=21 |issue=1 |pages=32–37 }} * {{Cite book |last=Robinson |first=Richard |title=An Atheist's Values |url=http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm |isbn=0-19-824191-7 |publisher=Oxford: Clarendon Press |year=1964 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110425091126/http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm| archive-date=25. 4. 2011}} * Rosenberg, Alex (2011). ''The Atheist's Guide to Reality: Enjoying Life Without Illusions.'' New York: W. W. Norton & Co. {{ISBN|978-0-393-08023-0}} * {{Cite encyclopedia |last=Russell |first=Paul |editor=Edward N. Zalta |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |title=Hume on Religion |url=http://plato.stanford.edu/entries/hume-religion/ |edition=2013 |date=11. 2. 2013 |publisher=Metaphysics Research Lab | access-date=8. 6. 2015 }} * {{Cite book |last=Sharpe |first=R.A. |title=The Moral Case Against Religious Belief |url=https://archive.org/details/moralcaseagainst0000shar |publisher=London: SCM Press |year=1997 |isbn=0-334-02680-6}} * {{Cite book |last=Thrower |first=James |title=A Short History of Western Atheism |url=https://archive.org/details/ashorthistoryofw0000unse |publisher=London: Pemberton |year=1971 |isbn=0-301-71101-1}} * Walters, Kerry (2010). ''Atheism: A Guide for the Perplexed.'' New York: Continuum. {{ISBN|978-0-8264-2493-8}} * {{Cite book |last=Zuckerman |first=Phil |title=Society without God: What the Least Religious Nations Can Tell Us About Contentment |publisher=NYU Press |year=2010 |isbn=0-8147-9723-7}} * {{cite book |editor-last=Zuckerman |editor-first=Phil |title=Atheism and secularity |year=2010 |publisher=Praeger |location=Santa Barbara, Calif. [u.a.] |isbn=978-0-313-35183-9 }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Atheism}} * [http://philpapers.org/browse/atheism Ateizam] na stranici PhilPapers * [https://web.archive.org/web/20110823030429/https://inpho.cogs.indiana.edu/idea/1006 Ateizam] na stranici Filozofsko-ontološkog projekta Indiane * Unos o [http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ ateizmu] u ''Standfordovoj enciklopediji filozofije'' * Unos o [http://www.iep.utm.edu/atheism ateizmu] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije'' * Unos o [http://www.iep.utm.edu/n-atheis novim ateistima] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije'' * [https://web.archive.org/web/20150421220907/http://www.dmoz.org/Society/Religion_and_Spirituality/Atheism Ateizam] na [[DMOZ]]-u. Sadrži linkove za razne organizacije i web-stranice. * [https://web.archive.org/web/20061129151309/http://www.positiveatheism.org//tochist.htm "Positive atheism: Great Historical Writings"] Historijski spis o ateizmu raspoređeni po piscima. * [http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/ "Religion & Ethics—Atheism"] na [[BBC]]-ju. * [http://www.infidels.org/library/ "Secular Web library"] – Biblioteka historijskih i modernih spisa te služi kao obiman resurs o slobodnom materijalu o ateizmu. * [http://www.agreeley.com/articles/hardcore.html "The Demand for Religion"] – Wolfgang Jagodzinskijevo i Andrew Greeleyjevo proučavanje demografije ateizma za Univerzitet [[Köln]]a i Univerzitet [[Arizona|Arizone]]. {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Religija]] [[Kategorija:Kritike religije]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofski pokreti]] [[Kategorija:Filozofija religije]] [[Kategorija:Sekularizam]] [[Kategorija:Skepticizam]] 6zgxv4revry7qzhzu53o8dhiqxekxbs 0 5422 3899028 3798293 2026-06-19T01:46:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899028 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Meteor_burst.jpg|mini|175p|desno|Kiša meteora]] '''Meteor''' je vidljiva putanja [[meteoroid]]a<ref>{{Cite web|url=https://www.imo.net/resources/glossary/|title=Glossary {{!}} IMO|access-date=2025-12-17}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/meteor|title=Definition of METEOR|date=2025-12-17|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=2025-12-17}}</ref> koji ulazi u [[atmosfera|atmosferu]] [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] ili nekog drugog nebeskog tijela. Vidljivost je uzrokovana toplotom koju proizvodi [[atmosferski ulazak]]. Vrlo svijetli meteor, svjetliji i od prividne veličine [[Venera|Venere]] se zove ''vatrena lopta'' ili [[bolid]]. Ako meteor preživi svoj prolazak kroz atmosferu i stigne na površinu nekog nebeskog tijela, tijelo koje nastaje se zove [[meteorit]]. Meteor koji padne na Zemlju ili drugo nebesko tijelo može napraviti impaktni [[krater]]. Istopljeni Zemljin materijal koji je prsnuo iz takvog jednog kratera se može ohladiti i očvrsnuti, te tako oformiti tijelo poznato kao [[tektit]]. == Također pogledajte == * [[Krater]] * [[Kiša meteora]] * [[Meteoridi]] * [[Meteorit]] * [[Tektit]] {{Commonscat|Meteors}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://books.google.com/books?id=snL8CAAAQBAJ&q=meteor+adiabatic+heating&pg=PA5 * https://www.amsmeteors.org/meteor-showers/meteor-faq/#2 * https://doi.org/10.3847%2F1538-3881%2Faaa3e0 * https://web.archive.org/web/20090122211008/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_111/ai_87854873/pg_1 {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meteoridi]] [[Kategorija:Astronomski objekti]] 2qjy0li7jn2aok02q60hqhz1w5zioc7 0 6984 3899009 3898569 2026-06-18T21:13:06Z Bakir123 110053 3899009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Sergej Barbarez | slika = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg | opis_slike = Barbarez 2024. | punoime = | nadimak = ''Barba'' | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | visina = 188&nbsp;cm | trenutniklub = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor) | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = 1984–1991. | omladinskipogoni = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | godine1 = 1989–1991. | klubovi1 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1991–1993. | klubovi2 = [[Hannover 96]] | nastupi(golovi)2 = 18 (2) | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] | nastupi(golovi)3 = 88 (46) | godine4 = 1996–1998. | klubovi4 = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]] | nastupi(golovi)4 = 59 (13) | godine5 = 1998–2000. | klubovi5 = [[Borussia Dortmund|Dortmund]] | nastupi(golovi)5 = 36 (6) | godine6 = 2000–2006. | klubovi6 = [[Hamburger SV]] | nastupi(golovi)6 = 174 (65) | godine7 = 2006–2008. | klubovi7 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | nastupi(golovi)7 = 61 (11) | reprezentacija = | nacionalnegodine = 1998–2006. | nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)<ref name="Sergej Barbarez, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.</ref> | trenergodine = 2024– | trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] }} '''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}</ref> Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]]. ==Klupska karijera== Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996. prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona. ==Reprezentacija== Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova. ==Trenerska karijera== Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]]. ==Privatni život== Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru. ==Trenerska statistika== ''Ažurirano: 18. juna 2026.''<ref>{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=18. 6. 2026|language=en|website=Sofascore}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Statistika treniranja po klubu ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Od ! rowspan="2" |Do ! colspan="5" |Rekord |- !{{abbr|U|Utakmica odigrano}} !{{abbr|P|Pobjede}} !{{abbr|N|Nerješeno}} !{{abbr|I|Izgubljeno}} !{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}} |- |align="left"|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align="left"|19. april 2024. |align="left"|''Trenutno'' {{WDL|24|8|7|9|decimals=1}} |- ! colspan="3" |Ukupno {{WDLtot|24|8|7|9|decimals=1}} |} ==Uspjesi, nagrade i priznanja== *Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka *Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003. *Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003. *Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005. *Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005. *Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005. *Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de] {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Idol Nacije}} {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]] [[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]] [[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]] [[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] i24v8uwk99k7mmz2m4dstqv6aoi66c4 0 8114 3899010 3798941 2026-06-18T21:21:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899010 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Heidegger 4 (1960) cropped.jpg|mini|Martin Heidegger]] '''Martin Heidegger''' ([[Meßkirch]], 26. septembar 1889 – [[Freiburg im Breisgau]], 26. maj 1976) jedan je od najutjecajnijih njemačkih filozofa<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Martin-Heidegger-German-philosopher|title = Martin Heidegger {{!}} German philosopher|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 15. 3. 2016}}</ref> 20. vijeka, koji je najpoznatiji po doprinosima fenomenologiji, hermeneutici i [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmu]]. Bio je naširoko kritikovan zbog podrške Nacističkoj stranci nakon njegovog izbora za rektora Univerziteta u Frajburgu 1933. godine, a bilo je i kontroverzi o odnosu između njegove filozofije i nacizma.<ref name="auto1">{{Cite journal|last=Sharpe|first=Matthew|date=2. 10. 2018|title=On Reading Heidegger—After the "Heidegger Case"?|journal=Critical Horizons|volume=19|issue=4|pages=334–360|doi=10.1080/14409917.2018.1520514|s2cid=149832726|issn=1440-9917}}</ref><ref>{{cite book |editor-last1=Fried |editor-first1=Gregory |title=Confronting Heidegger: a Critical Dialogue on Politics and Philosophy |date=2020 |publisher=Rowman and Littlefield |isbn=9781786611918 |url=https://ndpr.nd.edu/news/confronting-heidegger-a-critical-dialogue-on-politics-and-philosophy/#_ednref2}}</ref> == Biografija == [[Datoteka:Geburtshaus Heidegger Sonne.JPG|mini|Rodna kuća u [[Meßkirch]]u, gdje je Heidegger odrastao]] [[Datoteka:Grab Heidegger.JPG|mini|Grob Martina Heideggera u Meßkirchu]] Rođen je 26. septembra [[1889]] u Meßkirchu u Njemačkoj. Studira prvo [[teologija|teologiju]], a zatim [[filozofija|filozofiju]] u [[Freiburg]]u. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] 1915. godine radi kao asistent [[Edmund Husserl|Husserla]]. U to vrijeme se približava i [[fenomenologija|fenomenologiji]] Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u [[Marburg]]u. 1927. godine objavljuje svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (''Sein und Zeit''), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla. 1933. Heidegger postaje član [[NSDAP]]-a i iste godine [[rektor]] univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno [[nacizam|nacističkom]] pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrijeme identificira sa [[ideologija|ideologijom]] nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog [[angažman]]a radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam. Poslije [[Drugog svjetski rat|rata]] Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije [[emeritus|emeritacije]] 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. maja 1976. == Fundamentalna [[ontologija]] == === Pitanje bića === Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao apstraktna [[nominalizacija]] glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga čini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti razlike između bića (''Seiendes''), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (''Sein''). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi spriječio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (''Seyn''). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time ne može biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlika", tj. odnosa između bića. === Da-sein i smisao bića === ''Da-sein'' je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovoj filozofiji. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (''Seiendes'') i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek [[kategorija]] čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu ''[[Bitak i vrijeme]]'' ([[1927]]. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. ''Biće i vrijeme'' sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (''Sorge'') kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. ''Bitak i vrijeme'' je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka. === Aletheia === Aletheia je [[grčka]] riječ i prevodi se kao "istina", "stvarnost" i "nesakrivenost". Heidegger pomoću ovog pojma tumači istinu kao nesakrivenost i razotkrivanje bitka. Taj, kroz historiju zaboravljeni horizont istine Heidegger želi ponovo otkriti... === Djelo === Interpretacija [[Umjetnost|umjetničkog]] djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umjetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje. == Kritika modernizma == === Tehnika === == Utjecaj == Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na [[egzistencijalizam]] i [[hermenetika|hermenetiku]], nego i na širokim poljima teorije [[umjetnost]]i, [[historija|historije]], [[antropologija|antropologije]], [[teologija|teologije]] i [[metafizika|metafizike]]. ==Heidegger i Nacistička partija== ===Rektorat=== [[Adolf Hitler]] je položio zakletvu kao kancelar Njemačke 30. januara 1933. Heidegger je izabran za rektora Univerziteta u Frajburgu 21. aprila 1933., a tu funkciju je preuzeo sljedećeg dana. 1. maja se pridružio [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacističkoj partiji]]. Dana 27. maja 1933., Heidegger je održao svoju inauguraciju Rektoratsrede ("Samopotvrđivanje njemačkog univerziteta"), u sali ukrašenoj svastikama, uz prisustvo članova Sturmabteilunga i istaknutih funkcionera [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacističke partije]].<ref name="Sharpe2018">Sharpe, Matthew. "Rhetorical Action in Rektoratsrede: Calling Heidegger's Gefolgschaft." Philosophy & Rhetoric 51, no. 2 (2018): 176–201. doi:10.5325/philrhet.51.2.0176 url:doi.org/10.5325/philrhet.51.2.0176</ref> Njegov rektorski mandat je od samog početka bio pun poteškoća. Neki nacistički zvaničnici za obrazovanje su ga smatrali rivalom, dok su drugi smatrali njegove napore komičnim. Neki od Heideggerovih kolega nacista također su ismijavali njegove filozofske spise kao besmislice. Konačno je ponudio ostavku na mjesto rektora 23. aprila 1934. i ona je prihvaćena 27. aprila. Heidegger je ostao član fakulteta i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacističke partije]] do kraja rata.<ref name="Thomas Sheehan">[[Thomas Sheehan (academic)|Thomas Sheehan]], [https://religiousstudies.stanford.edu/wp-content/uploads/34-1988-HEIDEGGER-AND-THE-NAZIS-Best.pdf "Heidegger and the Nazis"] ({{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107062318/http://www.stanford.edu/dept/relstud/faculty/sheehan/pdf/88-nazi.PDF|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.stanford.edu/dept/relstud/faculty/sheehan/pdf/88-nazi.PDF|archive-date=9. 10. 2022|url-status=live|date=7. 11. 2011}}), a review of Victor Farias' ''Heidegger et le nazisme''. Original article: {{cite news|title=Heidegger and the Nazis|url=http://www.nybooks.com/articles/1988/06/16/heidegger-and-the-nazis|work=[[The New York Review of Books]]|date=16. 6. 1988|volume=35|issue=10|pages=38–47|access-date=27. 4. 2017}}</ref> Historičar filozofije Hans Sluga napisao je: {{Citat|Iako je kao rektor spriječio studente da ističu antisemitski plakat na ulazu u univerzitet i drže zapaljenu knjigu, održavao je bliske kontakte sa nacističkim studentskim vođama i jasno im dao signal da saosjeća sa njihovim aktivizmom.<ref name="ReferenceA"/>}} Heidegger je 1945. pisao o svom rektorskom mandatu, dajući tekst svom sinu Hermannu; objavljeno je 1983: {{Citat|Rektorat je bio pokušaj da se u pokretu koji je došao na vlast, pored svih njegovih nedostataka i grubosti, vidi nešto što je mnogo dalekosežnije i što bi možda jednog dana moglo dovesti do koncentracije na zapadnjačku historijsku suštinu Njemaca. Ni na koji način se ne može poreći da sam u to vrijeme vjerovao u takve mogućnosti i iz tog razloga se odrekao stvarnog poziva razmišljanja u korist djelotvornosti u službenom svojstvu. Ni na koji način se neće umanjiti ono što je uzrokovano mojom vlastitom neadekvatnošću na funkciji. Ali ovi pogledi ne obuhvataju ono što je bitno i što me je potaknulo da prihvatim rektorat.<ref>Heidegger, "The Rectorate 1933/34: Facts and Thoughts", in Günther Neske & Emil Kettering (eds.), ''Martin Heidegger and National Socialism: Questions and Answers'' (New York: Paragon House, 1990), str. 29.</ref>}} ===Husserlov tretman=== Od 1917. godine, njemačko-jevrejski filozof [[Edmund Husserl]] zagovarao je Heideggerov rad i pomogao Heideggeru da ga naslijedi na katedri za filozofiju na Univerzitetu u [[Fribourg (kanton)|Frajburgu]] 1928. godine.<ref>[https://books.google.com/books?id=f3l7S-ZTK4YC&pg=PA120 Seyla Benhabib, ''The Reluctant Modernism Of Hannah Arendt''] (Rowman and Littlefield, 2003, str. 120.)</ref> 6. aprila 1933., gaulajter [[Baden (okrug)|pokrajine Baden]], [[Robert Wagner]], suspendovao je sve jevrejske javne službenike, uključujući aktivne i penzionisane službwnika na fakultetima Univerziteta u [[Fribourg (kanton)|Frajburgu]]. Heideggerov prethodnik kao rektor službeno je obavijestio Husserla o svom "prisilnom odsustvu" 14. aprila 1933. Heidegger je postao rektor Univerziteta u Frajburgu 22. aprila 1933. Sljedeće sedmice nacionalni zakon Rajha od 28. aprila 1933. zamijenio je dekret Rajhskomesara Wagnera. Zakon Rajha zahtijevao je otpuštanje jevrejskih profesora s njemačkih univerziteta, uključujući i one, poput Huserla, koji su prešli na kršćanstvo. Ukidanje akademskih privilegija penzionisanog profesora Husserla, nije izazvalo nikakvu konkretnu reakciju s Heideggerove strane.[160]<ref>[http://www.bostonreview.net/BR24.5/benhabib.html#5 Seyla Benhabib, ''The Personal is not the Political''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104213438/http://www.bostonreview.net/BR24.5/benhabib.html#5 |date=4. 11. 2012 }} (October/November 1999 issue of Boston Review.)</ref> Heidegger je do tada prekinuo kontakt sa Husserlom, osim preko posrednika. Heidegger je kasnije tvrdio da je njegov odnos sa Husserlom već postao zategnut nakon što se Husserl javno "obračunao" sa Heideggerom i [[Max Niemeyer]]om početkom 1930-ih.<ref>Martin Heidegger, "Der Spiegel Interview", in Günther Neske & Emil Kettering (eds.), ''Martin Heidegger and National Socialism: Questions and Answers'' (New York: Paragon House, 1990), str. 48.</ref> Heidegger nije prisustvovao kremaciji svog bivšeg mentora 1938. Potom 1941., pod pritiskom izdavača [[Max Niemeyer|Maxa Niemeyera]], Heidegger je uklonio posvetu Husserlu iz ''Bića i vremena'' (vraćena u poslijeratnim izdanjima).<ref>Rüdiger Safranski, ''Martin Heidegger: Between Good and Evil'' (Cambridge, Mass., & London: Harvard University Press, 1998), str. 253–8.</ref> Heidegger ponašanje prema Husserlu izazvalo je kontroverzu. [[Hannah Arendt]] je u početku sugerisala da je Heideggerovo ponašanje ubrzalo Husserlovu smrt. Nazvala je Heideggera "potencijalnim ubicom". Međutim, kasnije je odbacila svoju opasku.<ref>[[Elzbieta Ettinger]],''Hannah Arendt – Martin Heidegger'', (New Haven, Conn., & London: Yale University Press, 1995), str. 37.</ref> Godine 1939., samo godinu dana nakon Husserlove smrti, Heidegger je u svojim ''Crnim bilježnicama'' napisao: „Što buduće odluke i pitanja budu originalniji i inceptivniji, to će ostati nedostupniji ovoj [jevrejskoj] 'rasi'. Tako je Husserlov korak ka fenomenološko mzapažanjelu, i njegovo odbacivanje psiholoških objašnjenja i historiološkog obračuna mišljenja, od trajne su važnosti – ali nikada ne dopiru do domene bitnih odluka“,<ref name="ReferenceA">GA 96: 46–47 (from Überlegungen XII, 24) (1939?)</ref> što implicira da je Husserlova filozofija bila ograničena isključivo zato što je bio [[Jevreji|Jevrej]]. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] == Bibliografija == Izdavanje Heideggerovih sabranih djela na njemačkom jeziku je još u toku kod izdavačke kuče [http://www.klostermann.de Vittorio Klostermann], a iznosiće oko 100 svezaka. === Sekundarna literatura === * Uvod u Heideggera (Zagreb 1972. Zbirka tekstova.) * Martin Heidegger (engl.)(Georg Steiner, Harmondsworth, Penguin Books, 1980) * Heidegger A Beginner's Guide (engl.)(Micheal Watts, London Hodder & Stoughton, 2001) === Engleski prijevodi === * Being and Time (Sein und Zeit [[1927]]). * Kant and the Problem of Metaphysics (Kant und das Problem der Metaphysik [[1929]]) * Elucidations of Hölderlin's Poetry (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung [[1936]]-[[1968]]) * Hölderlin and the Essence of Poetry (Hölderlin und das Wesen der Dichtung [[1936]]) * Off the Beaten Track (Holzwege [[1935]]-[[1946]]) * The Word of Nitzsche "God is Dead" (Nitzsches Wort "Gott ist tot" [[1943]]) * European Nihilism (Der europäische Nihilismus [[1940]] ) * What is Called Thinking (Was heißt Denken? [[1951]]-[[1952]]) i mnogi drugi. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20081013210452/http://www.webcom.com/%7Epaf/ereignis.html Ereignis] je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku. * [http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/being_and_time.html On Reading Beeing and Time ](engl.) {{wikicitat|Martin Heidegger}}{{Kontinentalna filozofija}}{{Commonscat}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Heidegger, Martin}} [[Kategorija:Rođeni 1889.]] [[Kategorija:Umrli 1976.]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Članovi NSDAP-a]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Johann Peter Hebel"]] [[Kategorija:Biografije, Meßkirch]] acumduz92l33cvdjhke61n3yxh1ewv2 0 14458 3899075 3701506 2026-06-19T08:35:53Z Terinjo 182730 Za Zlatana Fazlića, po njegovom nalogu, izmijenila sam puno toga jer stranica nije ažurirana jako dugo. 3899075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zlatan Fazlić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|3|6}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[ Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Kantautor i muzički autor | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Zlatan Fazlić Fazla''' (rođen 6. marta 1959 u Sarajevu) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kantautor i muzički autor. Jedan je od najprepoznatljivijih i najomiljenijih autora na regionalnoj muzičkoj sceni, poznat po emotivnim baladama i pjesmama koje slave Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Autor je muzike i teksta brojnih velikih hitova poznatih regionalnih izvođača. Njegove najpoznatije kantautorske pjesme su '''"Baščaršijska" "Ode Mujo u mornare" "Pleši sa mnom" "Ko je kriv" "Moj grad" "Anđeli" "Jazija" "Mahala" "Umoran sam" "Pssst, ššš" "Mliječni put" "Pjesma za Davora"''' koju je otpjevao s Dadom Topićem, Akijem Rahimovskim i Tifom, pjesma '''"Stari (most)"''' koju pjeva s Kemalom Montenom, Emirom Balićem, Tifom i grupom Mo Selection, pjesma '''"Mirza"''' otpjevana sa Žerom i Tifom. Njegove pjesme, gdje je autor i muzike i teksta, pjevaju najveća imena regionalne muzičke scene. Pjesmu '''"Pleši sa mnom"''' pjeva Danijela Martinović, '''"Ko je kriv"''' Severina i Boris Novković, '''"Šljive su rodile"''' pjeva Zdravko Čolić, za Kemala Montena napisao je '''"Vratio sam se živote" "Ni u tvome srcu" "Dinamo" "Šta je život" "Dalmacijo, moja kućo stara"''' a na Keminu muziku napisao je stihove za pjesme '''"Ovako ne mogu dalje" "Dunje i Kolači"''' i '''"Jesen"'''. Za Crvenu jabuku Fazla je napisao '''"Vjetar" "Svijet je lopta šarena" "Ne govori više" "Sad je srce stijena" "Vraćam se tebi, seko" "Niko nije lud da spava" "Ni zadnji, ni prvi"''' i brojne druge. Saša Matić je prepjevao pjesmu '''"Moj grad"''', a njegove pjesme pjevali su i Hanka Paldum i Halid Bešlić. Na početku opsade Sarajeva napisao je tekst za pjesmu '''"Pismo prijatelju"''' (Da ti roknu samo dvije), a s Đorđem Balaševićem tekst za pjesmu '''"Sarajevo će biti"''' (sve drugo će proći). Fazline pjesme '''"1425 dana"''' i '''"Teatarska"''' također su posvećene opsadi Sarajeva. Napisao je i tekst za pjesmu '''"Dvadeset i prvi vijek"''' koja je 1995. godine predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Za razne političke kampanje napravio je pjesme '''"Zgrabi svoju sreću" "Svi smo mi Hercegovci i Bosanci" "Naša domovina" "Mi smo lijepi, mladi i pametni".''' Zlatan Fazlić Fazla autor je muzike i teksta za naslovne numere filma '''"Mliječni put"''', serije '''"Familija d.o.o."''' i '''"Crna hronika"''', muzike pozorišnih predstava '''"Bomba od želea"''' i '''"Rodoljupci".''' Autor je libreta i dvadeset kompozicija prvog bosanskohercegovačkog mjuzikla '''"Sarajevo moje drago"''' koji je postavljen 2025. u "Narodnom pozorištu" u Sarajevu i postao jedna od najuspješnijih predstava u istoriji te kuće. Autor je knjige '''"T-Rex"''' izdate u opkoljenom Sarajevu 1994. godine. Njegove pjesme izvodili su i finski izvođači Janne hurme i Marilii. Uz muzičko stvaralaštvo, Zlatan Fazlić Fazla je godinama vrlo uspješno radio i kao radijski voditelj, a u marketingu kao scenarista i producent brojnih komercijalnih i političkih kampanja. Zlatan Fazlić Fazla živi i radi u Sarajevu. == Diskografija == {{Glavni|Spisak pjesama Zlatana Fazlića}} Autor muzike i teksta svih pjesama Zlatan Fazlić === Jalija (1994) === MC, Studio 99, 1994 # Jalija # Pa šta # Raskršće # Džuboks # Život # Svi smo negdje tu # U tvojoj zemlji # Umoran sam === Ode Mujo u mornare (1997) === CD/MC, Sarajevodisk, 1997 # Ode Mujo u mornare # Pa šta # Raskršće # Umoran sam # Svi smo negdje tu # U tvojoj zemlji # Džuboks # Život # Jalija # Ne postoji ljubav # Prošla je još jedna godina # Mozart # Mahala === Anđeli (1999) === CD/MC, Tutico/Menart, 1999 # Pleši # Opet sam sam # Poljubi me # Valovi # Gdje smo nas dvoje # Anđeli # 100 godina # Rudarska # Ko je kriv # Moj grad === Mliječni put (2001) === Originalna filmska muzika za dugometražni igrani film Mliječni put CD/MC, Naraton, 2001 === Made in BiH (2004) === CD/MC, City records/Song Zelex, 2004 # Vedro jutro # Prava # Psst, ššš # Blues # A najviše volim tebe # Hukni u prozor # Ja znam # Pero galeba # Zažmiri # Baščaršijska === Singl === * Pisma ljubavna (2022.) * 1425 dana (2023.)<ref>{{Cite web|url=https://nap.ba/post/807250/zlatan-fazlic-fazla-objavio-pjesmu-1425-dana-o-opsadi-sarajeva|title=Zlatan Fazlić Fazla objavio pjesmu '1425 dana' o opsadi Sarajeva|website=nap.ba|language=en|access-date=5. 12. 2023}}</ref> * Teatarska (2024) == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == *[[Spisak pjesama Zlatana Fazlića]] == Vanjski linkovi == *[http://www.zlatanfazlicfazla.com/ Zlatan Fazlić Fazla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214171009/http://www.zlatanfazlicfazla.com/ |date=14. 12. 2007 }} - oficijelna web stranica {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} {{DEFAULTSORT:Fazlić, Zlatan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3rb6ue7y7hrvhsh0lvg5q5v42ceysru 3899076 3899075 2026-06-19T08:39:08Z Terinjo 182730 3899076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zlatan Fazlić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|3|6}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[ Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Kantautor i muzički autor | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Zlatan Fazlić Fazla''' (rođen 6. marta 1959 u Sarajevu) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kantautor i muzički autor. Jedan je od najprepoznatljivijih i najomiljenijih autora na regionalnoj muzičkoj sceni, poznat po emotivnim baladama i pjesmama koje slave Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Autor je muzike i teksta brojnih velikih hitova poznatih regionalnih izvođača. Njegove najpoznatije kantautorske pjesme su '''"Baščaršijska" "Ode Mujo u mornare" "Pleši sa mnom" "Ko je kriv" "Moj grad" "Anđeli" "Jazija" "Mahala" "Umoran sam" "Pssst, ššš" "Mliječni put" "Pjesma za Davora"''' koju je otpjevao s Dadom Topićem, Akijem Rahimovskim i Tifom, pjesma '''"Stari (most)"''' koju pjeva s Kemalom Montenom, Emirom Balićem, Tifom i grupom Mo Selection, pjesma '''"Mirza"''' otpjevana sa Žerom i Tifom. Njegove pjesme, gdje je autor i muzike i teksta, pjevaju najveća imena regionalne muzičke scene. Pjesmu '''"Pleši sa mnom"''' pjeva Danijela Martinović, '''"Ko je kriv"''' Severina i Boris Novković, '''"Šljive su rodile"''' pjeva Zdravko Čolić, za Kemala Montena napisao je '''"Vratio sam se živote" "Ni u tvome srcu" "Dinamo" "Šta je život" "Dalmacijo, moja kućo stara"''' a na Keminu muziku napisao je stihove za pjesme '''"Ovako ne mogu dalje" "Dunje i Kolači"''' i '''"Jesen"'''. Za Crvenu jabuku Fazla je napisao '''"Vjetar" "Svijet je lopta šarena" "Ne govori više" "Sad je srce stijena" "Vraćam se tebi, seko" "Niko nije lud da spava" "Ni zadnji, ni prvi"''' i brojne druge. Saša Matić je prepjevao pjesmu '''"Moj grad"''', a njegove pjesme pjevali su i Hanka Paldum i Halid Bešlić. Na početku opsade Sarajeva napisao je tekst za pjesmu '''"Pismo prijatelju"''' (Da ti roknu samo dvije), a s Đorđem Balaševićem tekst za pjesmu '''"Sarajevo će biti"''' (sve drugo će proći). Fazline pjesme '''"1425 dana"''' i '''"Teatarska"''' također su posvećene opsadi Sarajeva. Napisao je i tekst za pjesmu '''"Dvadeset i prvi vijek"''' s kojom je Davorin Popović predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 1995. godine. Za razne političke kampanje napravio je pjesme '''"Zgrabi svoju sreću" "Svi smo mi Hercegovci i Bosanci" "Naša domovina" "Mi smo lijepi, mladi i pametni".''' Zlatan Fazlić Fazla autor je muzike i teksta za naslovne numere filma '''"Mliječni put"''', serije '''"Familija d.o.o."''' i '''"Crna hronika"''', muzike pozorišnih predstava '''"Bomba od želea"''' i '''"Rodoljupci".''' Autor je libreta i dvadeset kompozicija prvog bosanskohercegovačkog mjuzikla '''"Sarajevo moje drago"''' koji je postavljen 2025. u "Narodnom pozorištu" u Sarajevu i postao jedna od najuspješnijih predstava u istoriji te kuće. Autor je knjige '''"T-Rex"''' izdate u opkoljenom Sarajevu 1994. godine. Njegove pjesme izvodili su i finski izvođači Janne hurme i Marilii. Uz muzičko stvaralaštvo, Zlatan Fazlić Fazla je godinama vrlo uspješno radio i kao radijski voditelj, a u marketingu kao scenarista i producent brojnih komercijalnih i političkih kampanja. Zlatan Fazlić Fazla živi i radi u Sarajevu. == Diskografija == {{Glavni|Spisak pjesama Zlatana Fazlića}} Autor muzike i teksta svih pjesama Zlatan Fazlić === Jalija (1994) === MC, Studio 99, 1994 # Jalija # Pa šta # Raskršće # Džuboks # Život # Svi smo negdje tu # U tvojoj zemlji # Umoran sam === Ode Mujo u mornare (1997) === CD/MC, Sarajevodisk, 1997 # Ode Mujo u mornare # Pa šta # Raskršće # Umoran sam # Svi smo negdje tu # U tvojoj zemlji # Džuboks # Život # Jalija # Ne postoji ljubav # Prošla je još jedna godina # Mozart # Mahala === Anđeli (1999) === CD/MC, Tutico/Menart, 1999 # Pleši # Opet sam sam # Poljubi me # Valovi # Gdje smo nas dvoje # Anđeli # 100 godina # Rudarska # Ko je kriv # Moj grad === Mliječni put (2001) === Originalna filmska muzika za dugometražni igrani film Mliječni put CD/MC, Naraton, 2001 === Made in BiH (2004) === CD/MC, City records/Song Zelex, 2004 # Vedro jutro # Prava # Psst, ššš # Blues # A najviše volim tebe # Hukni u prozor # Ja znam # Pero galeba # Zažmiri # Baščaršijska === Singl === * Pisma ljubavna (2022.) * 1425 dana (2023.)<ref>{{Cite web|url=https://nap.ba/post/807250/zlatan-fazlic-fazla-objavio-pjesmu-1425-dana-o-opsadi-sarajeva|title=Zlatan Fazlić Fazla objavio pjesmu '1425 dana' o opsadi Sarajeva|website=nap.ba|language=en|access-date=5. 12. 2023}}</ref> * Teatarska (2024) == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == *[[Spisak pjesama Zlatana Fazlića]] == Vanjski linkovi == *[http://www.zlatanfazlicfazla.com/ Zlatan Fazlić Fazla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214171009/http://www.zlatanfazlicfazla.com/ |date=14. 12. 2007 }} - oficijelna web stranica {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} {{DEFAULTSORT:Fazlić, Zlatan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d7jwvbihlfkn066pz4d1a2siw1f5eq5 3899077 3899076 2026-06-19T08:42:35Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Terinjo|Terinjo]] ([[User talk:Terinjo|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]] 3701506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zlatan Fazlić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|3|6}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevač i tekstopisac | godine_aktivnosti = | poznat_po = "Ode Mujo u mornare", "Pleši sa mnom", "Dobra moja mahala", "Pismo prijatelju | značajna_djela = }} '''Zlatan Fazlić Fazla''' (rođen 6. marta 1959) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač i tekstopisac. == Biografija == Rođen je 6. marta 1959. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1012077-Zlatan-Fazli%C4%87|title=Zlatan Fazlić|website=Discogs|language=en|access-date=5. 12. 2023}}</ref> Osnivač je grupe ''Papiga'' s kojom je objavio prvu LP-ploču. Nakon raspada grupe nastavlja pisati tekstove za druge grupe i pjevače. Godine 1992. stupa u vezu s [[Đorđe Balašević|Đorđem Balaševićem]] i tako nastaje pjesma "[[Sarajevo će biti, sve drugo će proći]]", a mjesec dana kasnije za [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] piše "[[Pismo prijatelju]]". Pisao je pjesme za: "[[Crvena jabuka|Crvenu jabuku]]", [[Amila Glamočak|Amilu Glamočak]], [[Alen Vitasović|Alena Vitasovića]] i pokojnog [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], pjevača legendarnih "[[Indexi|Indexa]]", [[Boris Novković|Borisa Novkovića]], [[Severina|Severinu]], [[Danijela Martinović|Danijelu]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], [[Hanka Paldum|Hanku Paldum]]. Sredinom 1994. izdaje svoj prvi samostalni kantautorski album "[[Jalija]]", dok drugi kantautorski album "Anđeli" objavljen je pet godina kasnije, u proljeće 1999. Godine 1998. [[Finska|finski]] izvođač Janne Hurme izdaje album s obradama najpoznatijih Fazlinih pjesama, a već slijedeće godine obrade njegovih pjesama izvodi finska pjevačica Marilii. Krajem 2002. napisao je tekst i komponovao muziku za pjesmu "[[Pjesma za Davora]]", u kojem su učestvovali [[Mladen Vojičić Tifa]], [[Aki Rahimovski i Dado Topić]], u znak sjećanja na [[Davorin Popović|Davorina Popovića]]. Autor je i muzike za seriju "[[Crna hronika]]", filma "[[Mliječni put (film)|Mliječni put]]"pozorišnih predstava "Bomba od želea" i "Rodoljupci" kao i pjesme "[[Stari]]" posvećene [[Stari most|Starom mostu]] u [[Mostar]]u. == Diskografija == {{Glavni|Spisak pjesama Zlatana Fazlića}} Autor muzike i teksta svih pjesama Zlatan Fazlić === Jalija (1994) === MC, Studio 99, 1994 # Jalija # Pa šta # Raskršće # Džuboks # Život # Svi smo negdje tu # U tvojoj zemlji # Umoran sam === Ode Mujo u mornare (1997) === CD/MC, Sarajevodisk, 1997 # Ode Mujo u mornare # Pa šta # Raskršće # Umoran sam # Svi smo negdje tu # U tvojoj zemlji # Džuboks # Život # Jalija # Ne postoji ljubav # Prošla je još jedna godina # Mozart # Mahala === Anđeli (1999) === CD/MC, Tutico/Menart, 1999 # Pleši # Opet sam sam # Poljubi me # Valovi # Gdje smo nas dvoje # Anđeli # 100 godina # Rudarska # Ko je kriv # Moj grad === Mliječni put (2001) === Originalna filmska muzika za dugometražni igrani film Mliječni put CD/MC, Naraton, 2001 # Mliječni put i još 22 pjesme filmske muzike u trajanju od 46:24 minuta === Made in BiH (2004) === CD/MC, City records/Song Zelex, 2004 # Vedro jutro # Pprava # Psst, ššš # Blues # A najviše volim tebe # Hukni u prozor # Ja znam # Pero galeba # Zažmiri # Baščaršijska === Singl === * 1425 dana (2023.)<ref>{{Cite web|url=https://nap.ba/post/807250/zlatan-fazlic-fazla-objavio-pjesmu-1425-dana-o-opsadi-sarajeva|title=Zlatan Fazlić Fazla objavio pjesmu '1425 dana' o opsadi Sarajeva|website=nap.ba|language=en|access-date=5. 12. 2023}}</ref> == Nagrade == * Prva nagrada za najbolju pjesmu na međunarodnim muzičkim festivalima u Budvi i Ohridu 2003. za kompoziciju Moj grad * Prva nagrada za najbolju pjesmu ("[[Da tebe nema Bože]]”) na međunarodnom muzičkom festivalu "Forte '98" u Sarajevu == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == *[[Spisak pjesama Zlatana Fazlića]] == Vanjski linkovi == *[http://www.zlatanfazlicfazla.com/ Zlatan Fazlić Fazla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214171009/http://www.zlatanfazlicfazla.com/ |date=14. 12. 2007 }} - oficijelna web stranica {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} {{DEFAULTSORT:Fazlić, Zlatan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l5cbyx7tqm3wz90u2b3t5gs86c61alc 0 15568 3899065 3850236 2026-06-19T08:19:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Mont Blanc | drugo_ime = Monte Bianco | etimologija = [[francuski jezik|fra.]] ''Mont Blanc'' <br/> (''Bijela planina'') | slika = | slika_opis = Pogled na Mont Blanc | države = {{ZID|Francuska}} <br/> {{ZID|Italija}} | regija = [[Gornja Savoja]], Francuska <br/> [[Valle d'Aosta]], Italija | lanac = [[Grajske Alpe]] | visina = 4810 | relativna_visina = 4695 | koordinate = {{coord|45|50|01|N|6|51|54|E|display=inline,title}} | orogeneza = [[Alpska orogeneza|Alpska]] | prvi_uspon = [[Jacques Balmat]] <br/> [[Michel-Gabriel Paccard]] (8. august 1786) | karta = Francuska }} '''Mont Blanc''' ([[francuski jezik|francuski]] izgovor: {{Audio|LL-Q150 (fra)-LoquaxFR-mont-blanc.wav|[mɔ̃.blɑ̃]}}) ili '''Monte Bianco''' ([[italijanski jezik|italijanski]] izgovor: {{Audio|It-Monte Bianco.ogg|[ˈmonte ˈbjaŋko]}}) najviši je vrh [[Alpe|Alpa]] i u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].<ref>[[Kavkaz (planina)|Kavkaske planine]], u kojima ima vrhova viših od Mont Blanca, uključene su na mnoge političke karte Evrope, iako se može reći da su one geografski i kulturno više [[Azija|azijske]] nego evropske. Isključujući Kavkaz, Mont Blanc je najviši vrh u Evropi.</ref> Nalazi se na granici [[Francuska|Francuske]] i [[Italija|Italije]], a visok je 4810 [[metar|m]]<ref name="smh4810.45">[http://www.smh.com.au/environment/mont-blanc-shrinks-by-45cm-in-two-years-20091106-i0kk.html "Mont Blanc shrinks by 45cm in two years"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230214082228/https://www.smh.com.au/environment/mont-blanc-shrinks-by-45cm-in-two-years-20091106-i0kk.html |date=14. 2. 2023 }}, ''[[The Sydney Morning Herald]]'', 6. 11. 2009.</ref> i na 11. je mjestu spiska planina po najvećoj relativnoj visini. Također ga nazivaju '''''La Dame blanche''''' ("bijela dama" na francuskom) te '''''Il Bianco''''' ("bijeli" na italijanskom). Smješten je u dijelu Alpa poznatom pod nazivom [[Grajske Alpe]], između [[Regije Francuske|francuske regije]] [[Gornja Savoja]] i [[italijanske regije]] [[Valle d'Aosta]], na [[vododijelnica|vododijelnici]] između italijanskih [[dolina]] [[Ferret (dolina)|Ferret]] i [[Veny]] i francuskih dolina [[Montjoie (dolina)|Montjoie]] i [[Arve]]. [[Monblanski masiv]] popularan je zbog [[alpinizam|alpinizma]], [[pješačenje|pješačenja]], [[skijanje|skijanja]] i [[snoubording]]a. U okruženju Mont Blanca smještena su tri [[grad]]a sa svojim [[općina]]ma: [[Courmayeur]] u Valle d'Aosti i [[Saint-Gervais-les-Bains]] i [[Chamonix]] u Haute-Savoieu (potonji je 1924. bio domaćin [[ZOI 1924.|prvih Zimskih olimpijskih igara]]). Ovim planinskim lancem prolazi [[žičara]] na liniji od Courmayeura do Chamonixa kroz [[Col du Géant]]. Ispod Mont Blanca probijen je [[Mont Blanc (tunel)|istoimeni]] [[tunel]], na kojem su radovi počeli 1957, a završeni 1964. Tunel koji povezuje dvije države dug je 11,6&nbsp;km i jedna je od glavnih saobraćajnica koje idu kroz Alpe. == Geografija == Vlasništvo nad vrhom je dugo vremena predmet spora između Italije i Francuske. Masiv se proteže na 46 kilometara i leži u pravcu jugozapada ka sjeveroistoku preko granica Francuske, Italije i [[Švicarska|Švicarske]]. Alpe su nastale prije 770 miliona godina kada su se usljed sudara [[Afrička ploča|afričke]] i evropske tektonske ploče, pri izdizanju [[Zemljina kora|Zemljine kore]], škriljci, [[gnajs]] i [[Krečnjak|krečnjaci]] podigli. Mont Blanc i Aiguilles Rouges su pretežno sačinjeni od [[granit]]nih i [[Metamorfne stijene|metamorfnih]] stijena koje su prvobitno bile odgovorne za formiranje podnožja planina i probile su se kroz starije stijene prije otprilike 300 miliona godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/mountains/mont-blanc.html|title=Mont Blanc|last=Landforms|first=Adel Bou Alia September 14 2021 in|date=14. 9. 2021|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=13. 10. 2025}}</ref> === Klima === Vrh se nalazi između dva različita klimatska područja sjevernih, zapadnih i južnih Alpa. Na klimu uveliko utiče nadmorska visina, te je stoga hladna i [[Umjerena klima|umjerena]]. Značajan dio klime je trajno prekriven [[Lednik|lednicima]] ili snijegom. Dnevne temperature u dolinama u julu i augustu mogu dostići i do 25° Celzijusa, a nekad čak i 30&nbsp;°C. Najveća količina snijega pada između novembra i aprila.<ref name=":0" /> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-geog}} {{7 vrhova}} {{Najviši vrhovi država Evrope}} [[Kategorija:Alpe]] [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Planine u Italiji]] [[Kategorija:Planine u Francuskoj]] [[Kategorija:Planinski vrhovi]] sefmaxcuvfo6z64mu7tphp8fa6z5mlf 0 16038 3899106 3837814 2026-06-19T11:17:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = München | slika = Minhen.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = Munich | režija = [[Steven Spielberg]] | producent = {{plainlist| * [[Kathleen Kennedy]] * [[Barry Mendel]] * Steven Spielberg * [[Colin Wilson]] }} | scenarist = {{plainlist| * [[Tony Kushner]] * [[Eric Roth]] }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Eric Bana]] * [[Daniel Craig]] * [[Ciarán Hinds]] * [[Mathieu Kassovitz]] }} | muzika = [[John Williams]] | kinematografija = | žanr = {{plainlist| * [[Drama]] * [[Triler]] }} | montaža = | studio = | distributer = {{plainlist| * [[Universal Pictures]] * [[Dreamworks Pictures]] }} | datum = 2005. | trajanje = 164 minute | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''Minhen''' je historijski dramski film snimljen 2005. godine, koji je producirao i režirao [[Steven Spielberg]] a scenarij su napisali [[Tony Kushner]] i [[Eric Roth]]. Film se zasniva na romanu ''[[Osveta (roman)|Osveta]]'', koji prati [[Operacija Božiji gnjev|Operaciju Božiji gnjev]], tajnu odmazdu izraelske vlade protiv [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] nakon [[Minhenski masakr|Minhenskog masakra]] na [[Olimpijske igre 1972.|Ljetnim olimpijskim igrama 1972]]. ''Minhen'' je dobio pet nominacija na [[78. dodjela "Oscara"|78. dodjeli "Oscara"]]: [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najbolju režiju|najboljeg režisera]], [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|adaptirani scenarij]], [[Oscar za najbolju montažu|montažu]] i [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]]. Film je zaradio 130 miliona dolara širom svijeta, ali samo 47 miliona dolara u Sjedinjenim Američkim Državama, što ga je učinilo jednim od Spielbergovih filmova sa najnižom zaradom u zemlji.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?id=stevenspielberg.htm|title=Steven Spielberg|publisher=[[Box Office Mojo]]}}</ref> Film je 2017. godine proglašen šesnaestim "najboljim filmom 21. vijeka do sada" od strane ''[[The New York Times]]a''.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/interactive/2017/06/09/movies/the-25-best-films-of-the-21st-century.html|title=The 25 Best Films of the 21st Century...So Far|last1=Dargis|first1=Manohla|access-date=8. 7. 2017|last2=Scott|first2=A.O.|website=[[The New York Times]]}}</ref> == Radnja == [[Palestina|Palestinska]] teroristička grupa [[Crni septembar]] ubija jedanaest članova Izraelskog tima na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. godine. Avner Kaufman, agent [[Mossad]]a [[Njemački Jevreji|Njemačko-jevrejskog porijekla]], izabran je da vodi misiju izvršenja atentata na 11 Palestinaca koji su navodno bili uključeni u masakr. Po uputstvu njegovog rukovodioca Efraima, da bi zaštitio izraelsku vladu od mogućeg skandala, Avner daje ostavku u Mosadu i radi bez ikakvih zvaničnih veza sa Izraelom. Njegov tim uključuje četvoricu jevrejskih dobrovoljaca iz cijelog svijeta: južnoafrički vozač Steve, Belgijanac Karl stručnjak za pravljenje igračaka-eksploziva, vojnik po nadimku "čistač", danski jevrej falsifikator dokumenata Hans. Glavna osoba koja im daje informacije je francuz, Louis. U [[Rim]]u, ekipa iz vatrenog oružja ubija [[Wael Zwaiter|Waela Zwaitera]], koji živi kao pjesnik. U Parizu, oni detoniraju bombu u kući Mahmouda Hamsharija; na [[Kipar|Kipru]], oni detoniraju bombu u hotelskoj sobi Huseina Abd Al Chira. Sa komandosima Izraelskih snaga, oni proganjaju tri Palestinca - Muhammada Youssefa al-Najjara, Kamala Adwana i Kamala Nassera u [[Bejrut]]u, i ubijaju svu trojicu. U pauzi između ubistava, ubice se prepiru o moralnosti i logistici svoje misije, izražavajući strah o njihovom individualnom nedostatku iskustva, kao i ambivalentnosti oko slučajnog ubijanja nevinih prolaznika. Avner nakratko posjećuje svoju ženu koja je rodila prvu bebu. U [[Atina|Atini]], kada su uspjeli da pronađu Zaiada Muchasija, tim saznaje da je Louis uredio da budu smješteni u sigurnu kuću zajedno sa njihovim ljutim neprijateljima članovima PLO-a, a Mossadovi agenti izbjegavaju nevolje pretvarajući se da su članovi strane militantne grupe kao [[ETA (separatistička grupa)|ETA]], [[Irska republikanska armija|IRA]], [[Afrički nacionalni kongres|ANC]] i [[frakcija Crvene armije]]. Avner vodi iskren razgovor sa jednim članom PLO-a Alijem u vezi sa njihovim domovinama i ko zaslužuje da vlada zemljom; Alija je kasnije upucao Carl ali tim je primoran da pobjegne ne uspjevši da eliminiše Muchasija. Ekipa se seli u London kako bi pronašla Alija Hassana Salameha, koji je orkestrirao minhenski masakr, ali pokušaj atentata prekida nekoliko pijanih Amerikanaca. Oni saznaju da su to agenti CIA-e, koji, prema Louisu, štite i finansiraju Salameha u zamjenu za njegovo obećanje da neće napadati američke diplomate. U međuvremenu, sami atentatori su bili izloženi atentatima. Carl je ubijen od strane nezavisnog holandskog plaćenog ubice. U znak osvete, tim je prati i ubija na brodu u gradiću [[Hoorn]] u [[Holandija|Holandiji]]. Hans je pronađen ubijen na klupi u parku, dok je Robert ubijen eksplozijom u njegovoj radionici. Avner i Steve konačno pronalaze Salameha u Španiji, ali opet je njihov pokušaj atentata osujećen, ovaj put od strane Salamehovih naoružanih čuvara. Pretpostavlja se da je Louis prodao informacije o timu PLO-u. Razočaran, Avner leti u Izrael, gdje ga dva mlada vojnika pozdravljaju kao heroja što on prihvata sa rezignacijom, a potom se seli u svoj novi dom u [[Brooklyn]]u, gdje pati od [[Posttraumatski stres|posttraumatskog stresa]] i [[Paranoja|paranoje]]. Zatim biva izbačen iz izraelskog konzulata nakon što je uletio tražeći da Mossad ostavi njegovu ženu i dijete na miru. Efraim dolazi da zamoli Avnera da se vrati u Izrael i u Mossad, ali Avner odbija. == Uloge == {{Div col}} * [[Eric Bana]] - Avner Kaufman * [[Daniel Craig]] - Steve * [[Ciarán Hinds]] - Carl * [[Omar Metwally]] - Ali * [[Mathieu Kassovitz]] - Robert * [[Hanns Zischler]] - Hans * [[Ayelet Zurer]] - Daphna Kaufman * [[Geoffrey Rush]] - Ephraim * [[Mehdi Nebbou]] - [[Ali Hassan Salameh]] * [[Gila Almagor]] - Avnerova majka * Karim Saleh - [[Luttif Afif|Issa]] * [[Michael Lonsdale]] - Papa * [[Mathieu Amalric]] - Louis * Ziad Adwan - Kamal Adwan * [[Moritz Bleibtreu]] - Andreas * [[Yvan Attal]] - Tony * [[Valeria Bruni Tedeschi]] - Sylvie * [[Meret Becker]] - Yvonne * Roy Avigdori - [[Gad Tsobari]] * [[Marie-Josée Croze]] - Jeanette, holandski plaćeni ubica * [[Lynn Cohen]] - [[Golda Meir]] {{Div col end}} == Historijska vjerodostojnost == Iako je ''München'' fikcija, on opisuje mnoge aktuelne događaje iz ranih 1970-ih. Sa izraelske strane, u filmu je prikazana premijerka [[Golda Meir]], kao i drugi vojni i politički lideri kao što su državni tužilac [[Meir Shamgar]], šef Mosada [[Zvi Zamir]] i načelnik Amana [[Aharon Yariv]]. Spielberg je pokušao da prikaže uzimanje talaca i ubijanje izraelskih sportista kao historijski autentično.<ref>Napomena: Izraelski glumac Gur Weinberg, star mjesec dana u septembru 1972. godine, korišten je za prikaz svog oca [[Moshe Weinberg|Moshe]]-a trenera hrvanja i prvi talac koji je bio ubijen.</ref> Za razliku od ranijeg filma, ''[[21 sat u Minhenu]]'', Spielbergov film prikazuje ubistvo vatrenim oružjem svih izraelskih sportista, što je prema nalazima autopsije bilo tačno. Osim toga, film koristi stvarne snimke vijesti snimljene tokom situacije sa taocima. Imenovani članovi grupe [[Crni septembar (grupa)|Crni septembar]], i njihova smrt, također su uglavnom zasnovani na činjenicama. [[Abdel Wael Zwaiter]], prevodilac u [[Libija|libijskoj]] ambasadi u Rimu, upucan je 11 puta, po jedan metak za svaku od žrtava münchenskog masakra, u predvorju njegovog stana 41 dan nakon Münchena. 8. decembra te godine [[Mahmoud Hamshari]], stariji pripadnik PLO-a, ubijen je u [[Pariz]]u bombom skrivenom u stolu ispod telefona. Iako film prikazuje da se bomba skriva u samom telefonu, drugi detalji atentata (kao što je potvrda ciljane osobe putem telefonskog poziva) su tačni. Ostali ubijeni u tom periodu su [[Mohammed Boudia]], [[Basil al-Kubasi]], [[Hussein al-Bashir]], i [[Zaiad Muchasi]], od kojih su neki prikazani u filmu. [[Ali Hassan Salameh]] je također bio prava osoba i istaknuti član Crnog septembra. Godine 1979. ubijen je u [[Bejrut]] automobilskom bombom.<ref>[http://www.copi.com/articles/guyatt/harari.html Harari Evidence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119021011/http://www.copi.com/articles/guyatt/harari.html |date=19. 1. 2012 }} Copi</ref> kojom prilikom je također ubijeno četvoro nevinih prolaznika a ranjeno 18.<ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,946209-1,00.html|title=MIDDLE EAST: Death of a Terrorist|date=5. 2. 1979|work=TIME.com|access-date=1. 4. 2019|archive-date=1. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120501095043/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,946209-1,00.html|url-status=dead}}</ref> Napad komandosa u Bejrutu, poznat kao [[Operacija proljeća mladih]], uključio je budućeg izraelskog premijera [[Ehud Barak|Ehuda Baraka]] i [[Yonatan Netanyahu|Yonatana Netanyahua]] heroja iz [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] i [[Operacija Entebbe|Operacije Entebbe]], koji su u filmu prikazani pravim imenima. Metode koje su korišćene za pronalaženje i ubistva pripadnika Crnog Septembra bile su mnogo komplikovanije od metoda prikazanih u filmu; na primjer, praćenje pripadnika ćelija Crnog Septembra je postignuto mrežom Mossadovih agenata, a ne doušnikom kako je prikazano u filmu.<ref>{{cite web|last=Klein|first=Aaron J.|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5066445 |title='Striking Back' Look at Munich Killings, Aftermath|work=NPR|date=22. 12. 2005|access-date=8. 7. 2012}}</ref> [[Atlantic Productions]], producentska kuća koja je producirala [[Britanske akademije filmskih i televizijskih umjetnosti|BAFTA]]-om - nominirani dokumentarac ''[[München: Mossadova osveta]]'', naveli su nekoliko neslaganja između Spielbergovog filma i informacija koje su dobivene u intervjuima s agentima Mosada uključenim u operaciju. Istaknuto je da film ukazuje na to da je jedna grupa izvršila skoro sve atentate, dok je u stvarnosti to bio mnogo veći tim. Mosad nije radio sa misterioznom osobom iz francuskog podzemlja kako je prikazano u knjizi i na filmu. Kampanja atentata nije prekinuta jer su agenti izgubili živce, nego zbog [[Afera Lillehammer|Afere Lillehammer]] u kojoj je ubijen nevini [[Maroko|Marokanski]] konobar. To se ne spominje u filmu. Mete nisu bili svi koji su direktno uključeni u minhenski masakr, što Spielberg priznaje samo u posljednjih pet minuta.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/media/2006/jan/26/bbc.israel |date=26. 1. 2006|title=Munich: Mossad breaks cover |work=The Guardian|location=London|first=Ewen|last=MacAskill|access-date=13. 5. 2010}}</ref> Kao što je već spomenuto, film je zanemario Lillehammer aferu, gdje su izraelski ubice ubili marokanskog konobara [[Ahmeda Bouchikija]], jer su ga zamijenili za Ali Hassana Salameha. Profesor historije Stephen Howe kaže: "Jedna velika zagonetka je ostala gotovo neprimijećena. Ako je ... ključni (i sam po sebi hvale vrijedan) podsticaj za stvaranje filma bio moralno pitanje koje je potaknuto izraelskim "antiterorističkim" akcijama, zašto se fokusirati na ove određene epizode? Film ne uključuje čak ni najuočljiviji ni najozloglašeniji neuspjeh, koji je ujedno bio i najgnusniji čin ... a to je bilo ubistvo u [[Norveška|Norveškoj]]). Nesretni i bezopasni marokanski konobar, pogrešno identifikovan kao navodni šef Crnog septembra Ali Hassan Salameh."<ref>{{cite web|url=http://www.opendemocracy.net/arts-Film/munich_3216.jsp|title=Munich: Spielberg's Failure|work=[[openDemocracy]]|date=26. 1. 2006|access-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20080917191048/http://www.opendemocracy.net/arts-Film/munich_3216.jsp|archive-date=17. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> Agenti koji su bili odgovorni za ubistvo suđeni su i osuđeni u Norveškoj zbog ubistva.<ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/stories/2001/11/20/60II/main318655.shtml|date=20. 11. 2001|title=An Eye For An Eye|work=[[CBS]]|access-date=4. 4. 2019|archive-date=13. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113190952/http://www.cbsnews.com/stories/2001/11/20/60ii/main318655.shtml|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last=Calahan|first=Alexander B|url=https://fas.org/irp/eprint/calahan.htm|date=1. 3. 1995|title=Countering Terrorism: The Israeli Response to the 1972 Munich Olympic Massacre and the Development Of Independent Covert Action Teams|publisher=fas.org|access-date=19. 11. 2012|archive-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210317090810/https://fas.org/irp/eprint/calahan.htm|url-status=dead}}</ref> Izrael je platio odštetu porodici žrtve, ali nikada nije preuzeo odgovornost za atentat.<ref>[https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B02E6DA1639F93BA15752C0A960958260 World News Briefs;Israelis to Compensate Family of Slain Waiter - New York Times<!-- Bot generated title -->] (January 28, 1996)</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/israel/Story/0,2763,193475,00.html|date=2. 3. 2000|title=Norway solves riddle of Mossad killing|work=[[The Guardian]]|location=London|first=Doug|last=Mellgren}}</ref> == Reakcije == Neki kritičari ocijenili su ''München'' kao film koji izjednačava izraelske ubice s "teroristima".<ref>{{cite web|url=http://www.thejewishweek.com/news/newscontent.php3?artid=11809|title='Munich' Refuels Debate Over Moral Equivalency|access-date=6. 1. 2007|last=Ain|first=Stewart|date=16. 12. 2005|work=The Jewish Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009000948/http://www.thejewishweek.com/news/newscontent.php3?artid=11809|archive-date=9. 10. 2007|df=}}</ref>[[Leon Wieseltier]] je napisao u magazinu ''[[Nova Republika]]'', ... još gore, ''München'' više voli diskusiju o borbi protiv terorizma nego raspravu o terorizmu, ili misli da je to ista diskusija".<ref>{{Cite journal|last=Wieseltier|first=Leon|date=19. 12. 2005|title=Hits|journal=The New Republic |volume=233|issue=4,744|page=38}}</ref> Melman i drugi kritičari knjige i filma su rekli da premisa priče - da su se izraelski agenti predomišljali o svojim akcijama - nije podržana intervjuima niti javnim izjavama. U intervjuu za [[Rojters]], penzionisani šef izraelske obavještajne službe Shin Bet i bivši ministar unutrašnje bezbjednosti, [[Avi Dichter]], uporedili su ''Minhen'' sa dječjom avanturističkom pričom: "ne može se porediti ono što vidite u filmu sa onim što se dešava u stvarnosti".<ref>{{Cite news|title=Sharon's aide helps Spielberg promote controversial film|url=https://www.theguardian.com/israel/Story/0,2763,1670523,00.html|work=The Guardian|date=19. 12. 2005|location=London|first=Conal|last=Urquhart|access-date=13. 5. 2010}}</ref> U naslovnoj priči o filmu magazina [[Time (magazin)|Time-a]] 4. decembra 2005, Spielberg je rekao da se glavni lik filma predumišljao o svojim postupcima. "Postoji nešto u vezi sa ubijanjem ljudi izbliza, što je jako mučno", rekao je Spielberg. "To će sigurno ostaviti traga na čovjekovoj duši." Za pravog Avnera, Spielberg kaže: "Mislim da on nikada neće naći mir."<ref>{{Cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1137620,00.html|title=Spielberg Takes on Terror|date=4. 12. 2005|work=TIME|author=Richard Schickel|access-date=14. 4. 2019|archive-date=7. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121107011312/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1137620,00.html|url-status=dead}}</ref> [[Američka cionistička organizacija]] (ZOA) - opisujući se kao "najstarija i jedna od najvećih, pro-izraelskih i cionističkih organizacija u Sjedinjenim Državama" - pozvala je na bojkotiranje filma 27. decembra 2005.<ref name="zoa05">{{cite press release|url=http://www.zoa.org/2005/12/zoa_dont_see_sp.htm|title=ZOA: Don't See Spielberg's 'Munich' Unless You Like Humanizing Terrorists & Dehumanizing Israelis|publisher=Zionist Organization of America|date=27. 12. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928044216/http://www.zoa.org/2005/12/zoa_dont_see_sp.htm|archive-date=28. 9. 2007|df=}}</ref> ZOA je kritikovala činjeničnu osnovu filma i izrekla je kritike na račun jednog od scenarista, [[Tony Kushner|Tonya Kushnera]], kojeg je ZOA opisala kao "mrzitelja Izraela".<ref name="zoa06">{{cite press release|url=http://www.zoa.org/2006/05/playwright_tony.htm|title=Playwright Tony Kushner Supports Boycotting And Divesting From Israel – Yet Brandeis U. Is Honoring Him|date=5. 5. 2006|publisher=Zionist Organization of America|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928043957/http://www.zoa.org/2006/05/playwright_tony.htm|archive-date=28. 9. 2007|df=}}</ref> Kritika je upućena i nacionalnom direktoru [[Anti-Defamation League]] (Liga protiv klevete), [[Abraham Foxman|Abrahamu Foxmanu]], zbog njegove podrške filmu.<ref name="zoa05"/>[[David Edelstein]] iz magazina ''[[Slate (magazin)|Slate]]'' je tvrdio "da su izraelska vlada i mnogi konzervativni i pro-izraelski komentatori osudili film zbog njegove naivnosti, jer impliciraju da vlade nikada ne bi trebale uzvratiti odmazdama. Ali izraz neizvjesnosti i gađenja nije isto što i otvorene osude. Ono što ''München'' poručuje je da ova kratkovidna "oko za oko" taktika može proizvesti neku vrstu ludila, kako individualnog tako i kolektivnog."<ref>{{Cite news|url=http://www.slate.com/id/2133050|title=Death of a Hit Man|work=Slate|author=David Edelstein|date=22. 12. 2005}}</ref> == Kritike == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] film je dobio 78% pozitivnih ocjena, zasnovano na 206 recenzija, sa prosječnom ocjenom 7.44/10. Konsenzus sajta glasi: "''Minhen'' nije u mogućnosti sasvim da postigne svoje visoke ciljeve, ali ovaj uzbudljiv, politički nepristrasan pogled na posljedice neukrotivog političkog sukoba još uvijek vrijedi gledati."<ref>{{citeweb|title=Munich (2005)|url=https://www.rottentomatoes.com/m/munich|website=[[Rotten Tomatoes]]|publisher=[[Fandango (company)|Fandango]]|access-date=17. 3. 2019}}</ref> Slijedi izabrana kritika: Nisam znao šta da očekujem od dramatizacije režisera Stevena Spielberga o zloglasnom masakru “Crnog septembra” 11 israelskih sportista tokom Olimpijade u Minhenu 1972. godine. Kako se ispostavilo, film se manje bavi stvarnom krizom talaca, nego se tu radi o događajima koji su uslijedili, s tim da je Mossadov tim dobio upute kako bi pronašao 11 planera minhenskog napada i zbrisao ih na način koji će se pokazati neprikladnim za bilo kakve daljnje napade. Ono što slijedi je Spielbergova rasprava o inherentnoj iracionalnosti eskalacije taktike oko-za-oko, koja je sva umotana u sjajnu odjeću političkog trilera. Spielbergove prilične vještine iza kamere ovdje su u punoj snazi, jer je u stanju da napravi priču koja je krajnje opčinjavajuća. Na drugi način, to su nastojanja režisera da film iz 2005. godine posluži kao dvostruka reakcija na događaje 11. septembra 2001. godine. Dok je ''[[Rat svjetova (2005)|Rat svjetova]]'' težio da obuhvati (u svom sopstvenom uljudnom stilu) naš kolektivni osjećaj neizvjesnosti i predstojećeg straha odmah nakon napada, München služi kao komentar o ratu protiv terora koji je bio na samom začetku. Eric Bana glumi Avnera, glavnog agenta specijalne grupe Mossada (koja uključuje i novog agenta 007 Daniela Craiga), i pratimo njegovu sve veću krizu savjesti dok obilaze razne kontinente prateći navodne počinitelje, jedan za drugim. Film je u jednakoj mjeri kritikovan s obje strane političke podjele Izreal-Palestina, ne samo zbog historijskih netačnosti, nego zbog njegovog navodnog pristrasnog stava, i oba argumenta su u najboljem slučaju lažna. Dok je većina prikazanih događaja očigledna pretpostavka, dužnost filmaša nije da prikazuje činjenice koje su se desile, već da prenese istinitost priče - a Spielberg postiže ovaj cilj na zadivljujući način. Osim toga, ostaje činjenica da to jednostavno nije pristrasan film. Iako očigledno slijedi izraelske aktere, pitanja koja postavlja daleko prevazilaze etničke, vjerske ili geografske crte. "Jevreji ne griješe jer naši neprijatelji griješe", kaže jedan član iz Avenrovog tima, "Trebalo bi da budemo pravedni." Izjave poput ove dovele su do toga da je Spielberg bio napadnut zbog impliciranja moralne jednakosti između agenata Mosada i minhenskih terorista, kada se zapravo ta pitanja mogu primijeniti i na kršćane, muslimane, budiste ili bilo koja druga ljudska bića koja imaju savjesti. Kako neko može spojiti pravednost sa strašnim djelima, čak i ako su za hipotetičko "veće dobro"? Kada ciklus eskalacije počne, može li se ikada završiti? Ovo posljednje pitanje je eksplicitno izrečeno u oprezno proročkom završnom snimku. Prošlo je trideset i pet godina od Minhena, i nema kraja na vidiku. Takvi komentari su često neugodni, ne samo zbog pitanja koja oni postavljaju, već i zbog onih na koje oni impliciraju. Upravo iz tog razloga München je film koji nije samo trebalo napraviti, već i onaj koji je mogao napraviti samo Steven Spielberg. [[Zaki Hasan]], ''zakiscorner.com''<ref>{{citeweb|title=Munich (2005)|url=http://www.zakiscorner.com/2005/12/cinema-year-that-was.html|website=[[Zaki's Corner]]|access-date=27. 3. 2019}}</ref> == Nagrade i nominacije (Američke filmske akademije) == * [[Oskar za najbolji film]] – nominacija * [[Oskar za najboljeg režisera]] – nominacija * [[Oskar za najbolje adaptirani scenarij]] – nominacija * [[Oskar za najbolju montažu]] – nominacija * [[Oskar za najbolju muziku]] – nominacija == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|München (film)}} * {{Imdb title|id=0408306|title=München}} * [http://www.munichmovie.com/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060130102657/http://www.munichmovie.com/ |date=30. 1. 2006 }} * {{Mojo title|munich}} * {{Metacritic film|munich}} * {{Rotten Tomatoes|munich}} {{Steven Spielberg}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 2005.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi Amblin Entertainmenta]] [[Kategorija:Filmovi DreamWorks Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi o terorizmu]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Njemačkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Münchenu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Grčkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Londonu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u New York Cityju]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Parizu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Rimu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Budimpešti]] [[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Williamsa]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Brooklynu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Libanu]] to2bo7mclk82p53tjyd9624woqojc3r 0 16129 3899098 3730137 2026-06-19T10:42:27Z ~2026-35612-86 182736 3899098 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = POL Lublin COA 1.svg |Karta = POL Lublin map.svg |Država = {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Vojvodstvo |SrednjiNivoVlasti = [[Lublinsko vojvodstvo]] |Općina = |Stanovništvo = 343598 |StanovništvoGodina = 2014 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 147 |Nadmorska visina = 163-238 |Pozivni broj = +48 81 |Poštanski broj = |Registarska oznaka = LU |VrstaNaselja = |Načelnik = Krzysztof Żuk |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = https://lublin.eu |Slika = {{Photomontage |color=#ffffff | photo1a = Carnaval Sztukmistrzow 2015 - fot. Piotr Jaruga.jpg | photo2a = Carnaval Sztukmistrzow 2017 - fot. Jacek Scherer.jpg | photo2b = Walka postu z karnawałem.jpg | photo3a = Widok z Dworca Metropolitalnego w Lublinie.jpg | photo3b = Noc Kultury fot. Marcin Butryn.jpg | photo4a = Maszt Niepodległości.jpg | spacing = 2 | border = 0 | size = 275.5 | position = center | text = }} |SlikaInfo = Lublin }} '''Lublin''' je glavni grad [[Lublinsko vojvodstvo|istoimenog vojvodstva]] u istočnoj [[Poljska|Poljskoj]]. Lublin je oko 150&nbsp;km udaljen od glavnog grada [[Varšava|Varšave]]. Prema podacima iz 2006. godine grad broji 343.598 stanovnika što ga čini najvećim poljskim gradom istočno od [[Rijeka|rijeke]] Vistula, i [[Spisak gradova u Poljskoj|devetim gradom]] po veličini u državi. Grad krase brojne znamenitosti iz perioda XVI-XVIII vijeka. Poznat je Univerzitet Marija Kiri. Razvijene su mašinska, tekstilna i prehrambena [[industrija]]. == Historija == Prvi podaci o Lublinu potiču iz X vijeka, mada [[arheologija|arheološki]] nalazi pokazuju da su tu postojala ljudska staništa davno prije. Grad je bio u sastavu Austrije u periodu 1795-1807. godine, u sastavu Varšavskog velikog vojvodstva u periodu 1807-1818. godine, te u sastavu carske [[Rusija|Rusije]] u periodu 1815-1918. godine. U Lublinu je 1918. godine osnovana vlada nezavisne Poljske i od tada je grad u njenom sastavu. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u sadašnjem jugoistočnom predgrađu Majdaneku bio je smešten [[Njemačka|njemački]] [[koncentracioni logor]] u kojem je živote izgubilo oko 300.000 ljudi. Danas je na tom mjestu spomen-muzej. Za vrijeme njemačke okupacije sjedište Komiteta narodnog oslobođenja i privremene poljske vlade (1944. godine) je bilo u Lublinu. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lublin}} * [https://lublin.eu/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210517093459/https://lublin.eu/ |date=17. 5. 2021 }} {{pl simbol}} {{en simbol}} {{uk simbol}} {{Poljski gradovi}} {{Evropske prijestonice mladih}} {{Normativna kontrola}} {{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Lublin| ]] 722u0ce3f9qtftlr328ps3a6jpu6258 0 17230 3899105 3898836 2026-06-19T11:13:27Z ~2026-35682-40 182740 /* Muzičko stvaralaštvo */ Popravljena gramatička greška 3899105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Hari Mata Hari | pozadina = skupina | slika = harimatahari-cover.jpg | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | karijera = 1985– | trenutni_članovi = [[Hajrudin Varešanović]]<br />[[Izudin Kolečić]]<br />[[Karlo Martinović]]<br />[[Nihad Voloder]] | bivši_članovi = | izdavač = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] | godina3 = | album2 = | godina2 = | album1 = | godina1 = }} '''Hari Mata Hari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa, a ujedno je i scensko ime za pjevača [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]]. Grupa ima korijene u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]] i značajni su pripadnici [[Sarajevska škola pop roka|tamošnje škole pop roka]]. Izveli su preko 1.000 koncerata i prodali 5.000.000 albuma do sada. Njihove pjesme su među najpoznatijim baladama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Grupa Hari Mata Hari predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] održanom u [[Atina|Atini]], u [[Grčka|Grčkoj]], gdje je osvojila treće mjesto. Kao i njihove starije kolege iz [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], u svojoj muzici koriste motive iz bosanskohercegovačke narodne muzike s posebnim akcentom na pjevanje Varešanovića. Istovremeno, pored preovladavajućih plesnih pop pjesama i balada, prave izlete i u druge vrste etničke muzike <ref>{{Cite web|url= https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest|title= ''Hari Mata Hari - Lejla (Bosnia and Herzegovina) 2006 Eurovision Song Contest''|work= eurovision.tv|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Muzičko stvaralaštvo == === Počeci === Grupa Hari Mata Hari je neprekidno mijenjala članove. Danas, grupu čine Hajrudin Varešanović (pjevač), Izudin Izo Kolečić (bubnjevi), Karlo Martinović (solo gitara, prateće pjevanje), i Željko Zuber (bas-gitara, prateće pjevanje). Većinu njihovih pjesama komponirao je i aranžirao [[Hajrudin Varešanović]], dok je tekstove uglavnom pisao [[Fahrudin Pecikoza]]. Hari je odrastao na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Stari Grad (Sarajevo)|starogradskom naselju]]. Njegov dedo je bio jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]]. Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati gitaru. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina je pjevao sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za [[fotografija|fotografiju]]. Godine 1979. priključio se grupi [[Zov (grupa)|Zov]] sa kojima je snimio hit "[[Golubica / Život|Poletjela golubica sa Baščaršije]]". Nakon odlaska iz ove grupe, Varešanović je pjevao s "[[Ambasadori]]ma", s kojima je, smatra se, odrastao u profesionalnog pjevača. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[srbija]]nskom gradu [[Niš]]u, pojavio se na muzičkoj sceni kao solista objavljujući (1984) album ''[[Zlatne kočije]]''. U septembru 1985. Hari Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] – [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] – pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage", i osnovao muzičku grupu "Hari Mata Hari". Iste te godine, nova grupa je izdala album ''[[U tvojoj kosi]]''. Godine 1986, Pjer Žalica - "Badžo" i Zoran Kesić napustili su grupu. Zamijenili su ih pijanist [[Adi Mulahalilović]] i bas-gitarist [[Nedžib Jeleč]], kojeg će kasnije zamijeniti [[Željko Zuber]]. === Uspjeh === Prvi značajan uspjeh ovog sastava bio je album iz 1986.''"[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'', dobio je glasove kao najbolji album godine. Tadašnja [[Jugovizija]] (nacionalno takmičenje za [[Eurosong]]), objavila ih je kao kandidate za predstavljanje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Grupa Hari Mata Hari je 1986. osvojila 5. mjesto sa pjesmom "U tvojoj kosi", a naredne godine 14. mjesto sa pjesmom "Nebeska kraljica" na muzičkom takmičenju u [[Beograd]]u. Grupa Hari Mata Hari napravila je uspješan poslovni zaokret i od 1988. počela snimati za producentsku kuću [[Jugoton]] iz [[Zagreb]]a. Tadašnju, možda najpoznatiju postavu grupe Hari Mata Hari, koja je djelovala u periodu 1987.–1991., činili su: Hari Varešanović (vokal), Izo Kolečić (bubnjevi i udaraljke), braća Edo (gitara) i Adi Mulahalilović (klavijature), te Željko Zuber (bas-gitara). Album ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' prodat je u više od 300.000 primjeraka, a donio je hitove: "Javi se", "Ja te volim najviše na svijetu", "Kad prođe oktobar", "Ruža bez trna", te prvi duet sa [[Tajči]], "Sedamnaest ti je godina". Za "Javi se" i "Ja te volim najviše na svijetu" snimljeni su i spotovi. Naredni album ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' iz 1989. godine prodat je u 500.000 primjeraka. Za sve pjesme snimljeni su spotovi: "Volio bi' da te ne volim", "Ti znaš sve", "Spavaj mi, spavaj", "Pazi šta radiš" (drugi duet sa Tajči), "Što je bilo, bilo je", "Svi moji drumovi", "Godina za godinom", "Na more dođite", "Reci, srećo" i "Sve ljubavi su tužne". [[Raspad Jugoslavije]] i ratovi koji su uslijedili ostavili su trag u karijeri grupe. Godine 1991. Edo Mulahalilović napustio grupu sa namjerom da započne vlastitu karijeru. Krajem 1991. grupa je objavila album ''[[Rođena si samo za mene]]'' u suradnji sa producentskom kućom [[Diskoton]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Neke od pjesama sa albuma su: "Ja ne pijem" (duet sa [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]), "Nije za te bekrija", "Nije zima što je zima", koje su imale solidne prodaje i uspjeh. Sa tim albumom, većina muzičkih aktivnosti je stala, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U martu 1994. grupa je objavila naredni album tokom izbjegličkog boravka u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nazvan je ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'', a autori za većinu pjesama bili su Hajrudin Varešanović i [[Izudin Kolečić]] na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na tom albumu nalazi se obnovljena verzija pjesme "Poletjela golubica" iz vremena grupe Zov, tačnije, iz 1979. godine, ovaj put u duetu s [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Osim ove, na albumu se nalaze i pjesme: "Poslije nas", "Ja sam kriv što te moram voljeti", "Bilo je lijepo dok je trajalo" (za koju je snimljen i spot), "Sam pao, sam se ubio" i druge. Do ponovnog ujedinjenja grupe Hari Mata Hari dolazi 1997–1998, a sačinjavaju je (osim Harija i Ize): [[Karlo Martinović]] (gitara), Adi i Emir Mehić (obojica klavijature), te Miki Bodlović (bas-gitara). Uslijedio je povratak na muzičku scenu s albumom ''Ja nemam snage da te ne volim'' (1997.), koji je donio hitove poput: "Ja nemam snage da te ne volim", "Ne lomi me", "Emina", "Ja nemam snage da te ne volim", "Gdje li si sada ljubavi" i "Upomoć". Godine 1999. Hari Varešanović odabran je da predstavlja [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu]]. Ipak, bio je diskfalificiran zbog problema sa statusom pjesme; naime, Hari je prodao pjesmu "Starac i more" [[Finska|Finskoj]] 1997. i finski izvođač [[Janne Hurme]] snimio je tu pjesmu na [[Finski jezik|finskom jeziku]] pod nazivom "Sydänveri" ("Krv srca"). [[Dino Merlin]] i Beatrice Poulot, koji su s pjesmom "Putnici" ("Les Voyageurs") osvojili drugo mjesto na takmičenju za bosanskohercegovačkog predstavnika, poslani su na [[Eurosong]] umjesto Harija, gdje su ostvarili 7. mjesto. Hari je 2001. s [[Hanka Paldum|Hankom Paldum]], snimio pjesmu "Crni snijeg". Iste te godine album ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' objavljen je sa par hit pjesama ("Kao domine", "Zjenico oka moga", "Baš ti lijepo stoje suze" i drugima). Godine 2002. pjesma "Ruzmarin" postala je instant hit. Hari Mata Hari bio je jedan od šest finalista na Hrvatskom radijskom festivalu i predstavljao je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] muzičkom amaterskom takmičenju za odlazak na Eurosong ([[OGAE]]) u [[Francuska|Francuskoj]]. Također, 2002. Hari Mata Hari osvojio je [[Indexi (nagrada)|nagradu Davorin]] za pjesmu godine "Kao domine". Naredne godine Harijeva pjesma "Idi", dovela ga je do sedmog Hrvatskog radijskog festivala sa pjesmom "Navodno" s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]. Na osmom Hrvatskom radijskom festivalu grupa se takmičila s pjesmom "Nema čega nema", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] takmičili su se s pjesmom "Zakon jačega" koja je snimljena s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]. Kasnije te godine grupa je objavila album ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' po istoimenoj pjesmi, za sarajevski [[Diskoton]], zagrebačku [[Croatia Records]] i beogradski HI-FI Centar.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> === Eurosong 2006. === [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je kroz javni internetski glasački sistem izabrala grupu Hari Mata Hari kao bosanskohercegovačkog predstavnika za [[Eurosong]]. Eurosong za Bosnu i Hercegovinu dao je ime "Vrijeme je za Bosnu i Hercegovinu" i pjesma je opisana kao bosanski [[Romeo i Julija]]. Prvi put pjesma je puštena javnosti 5. marta 2006. na posebnoj prigodi u Sarajevskom teatru koji je držao "BH Eurosong 06". Hari je pjevao pjesmu prvi put javno i dobio veliki aplauz. Šest dana kasnije, Hari je pjevao pjesmu na prvom pojavljivanju na sceni u [[Beograd]]u na finalnoj večeri "Evropesme 2006". Pjesma "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" za koju je muziku komponovao [[Željko Joksimović]], na tekst [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoza]] i [[Dejan Ivanović|Dejana Ivanovića]], ljubavna je balada o udaljenoj ljubavi. Nadahnuta je bosanskohercegovačkom [[Sevdalinka|sevdalinkom]], a pri njenoj izvedbi koriste se lokalni tradicionalni muzički instrumenti. Žensko ime Lejla tradicionalno je [[Arapi|arapsko]] ime, a neki od svjetskih muzičkih zvijezda poput [[Eric Clapton|Erica Claptona]] i [[ZZ Top]]-a koristili su to ime u svojim pjesmama. Naziv pjesme jednak je onoj od [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]] iz 1981. kada je "Lejla" bila jugoslavenska pjesma predstavnica na [[Eurosong 1981.|Eurosongu u Dublinu]], gdje je osvojila 15. mjesto. Muzički spot pjesme "Lejla" režirao je [[Pjer Žalica]], zajedno sa Hajrudinom Varešanovićem i muzičarima iz grupe Hari Mata Hari. Na njemu su prikazani neke od znamenitosti iz bosanskohrcegovačke tradicije. Snimljen je na nekoliko lokacija [[Hercegovina|Hercegovine]]: na planini [[Park prirode Blidinje|Blidinja]] i u nacionalnom parku [[Hutovo blato]], na [[Ruište|Ruištu]], i u [[Mostar]]u. Video završava sa [[Stari most|Starim mostom]] i starijim dijelom grada Mostara u pozadini. Pjesma je dobila ime glasanjem (s 3501 glasom, ostala imena su bila "Zar bi mogla ti drugog voljeti?" sa 660, i "Sakrivena" sa 462 glasa). Hari Mata Hari je ostvario 3. mjesto na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] sa 229 bodova. === Završni dio karijere === Godine 2007. objavljen je njihova [[Muzički singl|singl ploča]] s pjesmom "[[Zar je to još od nas ostalo]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}</ref> Završni dio muzičke karijere ovog sastava zaokružen je s dva studijska albuma. Prvi je ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'', snimljen pet godina nakon njihovog [[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|prethodnog]]. U njegovoj pripremi, angažovani su [[Ljubljanska filharmonija|Ljubljanska]] i [[Zagrebačka filharmonija]], zagrebački "[[Big bend (Zagreb)|Big bend]]", a kao gostujući muzičari tu su: [[Edin Karamazov]] na [[Lutnja|lutnji]] u narodnoj pjesmi "Jutros mi je ruža procvjetala", dueti u pjesmama "Ne mogu ti reći što je tuga" sa [[Nina Badrić|Ninom Badrić]], "Tvoje je samo to što daš" sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]. Od gostujućih muzičara, pojavljuje se i [[Arsen Dedić]] u pjesmi "Sve smo podijelili", koju je otpjevao u duetu sa Varešanovićem i za koju je ujedno napisao tekst. Albumu su aranžmanima doprinijeli [[Ranko Rihtman]] i [[Branimir Mihaljević]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5817930-Hari-Mata-Hari-Sre%C4%87a?srsltid=AfmBOooI5_H7qVu3_QyIBADiQCvlZ6TY03oEkaKCuX3PLB9x-pH44a_b|title= ''Hari Mata Hari - Sreća''|work= discogs.com|access-date= 6. 7. 2022}}</ref> Nakon snimanja ovog albuma [[Nihad Voloder]] napustio je grupu, a zamijenio ga je [[Željko Zuber]]. Drugi album pod nazivom [[Ćilim (Hari Mata Hari)|''Ćilim'']] objavljen je sedam godina kasnije, za koji je većinu pjesama komponirao pjevač Varešanović. S albuma se ističu pjesme "Lastavica", koju je komponirao [[Alen Lemešević]] na tekst [[Alma Abdagić|Alme Abdagić]], balada "Ne traži riječ", plesna "Još me plašiš" i "Sarajevo", koju je Varešanović posvetio svom rodnom gradu.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/9667907-Hari-Mata-Hari-%C4%86ilim?srsltid=AfmBOopZedjek4Bgx8cBHIoBT38VplLTBifwH3q8ABDCmAulX3p20kkx|title= ''Hari Mata Hari - Ćilim''|work= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> Simbolični završetak karijere grupe Hari Mata Hari predstavlja poklon balada za njihovu publiku "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" snimljena 2020. i u kojoj su pjevanje Varešanovića pratili manji ženski [[hor]], te izvođači na [[klavir]]u i [[Flauta|flauti]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/27700242-Hari-Mata-Hari-Ja-Sam-Sam-%C5%A0to-Nemam-Tebe|title= ''Hari Mata Hari - Ja sam sâm što nemam tebe''|website=discogs.com|access-date= 28. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://fama.com.hr/hari-mata-hari-ja-sam-sam-sto-nemam-tebe-video/|title= ''Hari Mata Hari: Ja sam sâm što nemam tebe''|website= fama.com.hr|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> == Članovi grupe == === Sadašnji članovi === * [[Hajrudin Varešanović]] – pjevanje * [[Izudin Kolečić]] – bubnjevi * [[Karlo Martinović]] – solo gitara * [[Nihad Voloder]] – ritam gitara === Bivši članovi === * [[Željko Zuber]] * [[Nedžib Jeleč]] * [[Adi Mulahalilović]] * [[Edo Mulahalilović]] * [[Pjer Žalica]] * [[Zoran Kesić]] * [[Miki Bodlović]] * [[Emir Mehić]] == Festivali == * 1986 – [[Jugovizija 1986.]] * 2002 – Hrvatski Radijski Festival 2002 * 2003 – Hrvatski Radijski Festival 2003 * 2003 – [[Splitski festival|Split]] 2003 * 2004 – Hrvatski Radijski Festival 2004 * 2006 – [[Eurosong 2006.|Eurosong 2006]] – ''treće mjesto'' == Diskografija == === Studijski albumi === # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' === Singlovi === * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Zar je to još od nas ostalo]]" (Hi-Fi Centar, 2007) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI Centar, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) === Kompilacije === # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' === Uživo === # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090615060657/http://www.hari-mata-hari.ba/ Zvanični sajt] (arhiva) * [https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest Hari Mata Hari izvodi pjesmu "Lejla" na Eurosongu 2006.] {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2006.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] a33avs3rlki5gmsvitne5e1745r2rno 3899107 3899105 2026-06-19T11:17:41Z ~2026-35682-40 182740 /* Muzičko stvaralaštvo */ Dva puta bilo napisano "Ja nemam snage da te ne volim", pa sam malo prepravio" 3899107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Hari Mata Hari | pozadina = skupina | slika = harimatahari-cover.jpg | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | karijera = 1985– | trenutni_članovi = [[Hajrudin Varešanović]]<br />[[Izudin Kolečić]]<br />[[Karlo Martinović]]<br />[[Nihad Voloder]] | bivši_članovi = | izdavač = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] | godina3 = | album2 = | godina2 = | album1 = | godina1 = }} '''Hari Mata Hari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa, a ujedno je i scensko ime za pjevača [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]]. Grupa ima korijene u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]] i značajni su pripadnici [[Sarajevska škola pop roka|tamošnje škole pop roka]]. Izveli su preko 1.000 koncerata i prodali 5.000.000 albuma do sada. Njihove pjesme su među najpoznatijim baladama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Grupa Hari Mata Hari predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] održanom u [[Atina|Atini]], u [[Grčka|Grčkoj]], gdje je osvojila treće mjesto. Kao i njihove starije kolege iz [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], u svojoj muzici koriste motive iz bosanskohercegovačke narodne muzike s posebnim akcentom na pjevanje Varešanovića. Istovremeno, pored preovladavajućih plesnih pop pjesama i balada, prave izlete i u druge vrste etničke muzike <ref>{{Cite web|url= https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest|title= ''Hari Mata Hari - Lejla (Bosnia and Herzegovina) 2006 Eurovision Song Contest''|work= eurovision.tv|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Muzičko stvaralaštvo == === Počeci === Grupa Hari Mata Hari je neprekidno mijenjala članove. Danas, grupu čine Hajrudin Varešanović (pjevač), Izudin Izo Kolečić (bubnjevi), Karlo Martinović (solo gitara, prateće pjevanje), i Željko Zuber (bas-gitara, prateće pjevanje). Većinu njihovih pjesama komponirao je i aranžirao [[Hajrudin Varešanović]], dok je tekstove uglavnom pisao [[Fahrudin Pecikoza]]. Hari je odrastao na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Stari Grad (Sarajevo)|starogradskom naselju]]. Njegov dedo je bio jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]]. Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati gitaru. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina je pjevao sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za [[fotografija|fotografiju]]. Godine 1979. priključio se grupi [[Zov (grupa)|Zov]] sa kojima je snimio hit "[[Golubica / Život|Poletjela golubica sa Baščaršije]]". Nakon odlaska iz ove grupe, Varešanović je pjevao s "[[Ambasadori]]ma", s kojima je, smatra se, odrastao u profesionalnog pjevača. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[srbija]]nskom gradu [[Niš]]u, pojavio se na muzičkoj sceni kao solista objavljujući (1984) album ''[[Zlatne kočije]]''. U septembru 1985. Hari Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] – [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] – pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage", i osnovao muzičku grupu "Hari Mata Hari". Iste te godine, nova grupa je izdala album ''[[U tvojoj kosi]]''. Godine 1986, Pjer Žalica - "Badžo" i Zoran Kesić napustili su grupu. Zamijenili su ih pijanist [[Adi Mulahalilović]] i bas-gitarist [[Nedžib Jeleč]], kojeg će kasnije zamijeniti [[Željko Zuber]]. === Uspjeh === Prvi značajan uspjeh ovog sastava bio je album iz 1986.''"[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'', dobio je glasove kao najbolji album godine. Tadašnja [[Jugovizija]] (nacionalno takmičenje za [[Eurosong]]), objavila ih je kao kandidate za predstavljanje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Grupa Hari Mata Hari je 1986. osvojila 5. mjesto sa pjesmom "U tvojoj kosi", a naredne godine 14. mjesto sa pjesmom "Nebeska kraljica" na muzičkom takmičenju u [[Beograd]]u. Grupa Hari Mata Hari napravila je uspješan poslovni zaokret i od 1988. počela snimati za producentsku kuću [[Jugoton]] iz [[Zagreb]]a. Tadašnju, možda najpoznatiju postavu grupe Hari Mata Hari, koja je djelovala u periodu 1987.–1991., činili su: Hari Varešanović (vokal), Izo Kolečić (bubnjevi i udaraljke), braća Edo (gitara) i Adi Mulahalilović (klavijature), te Željko Zuber (bas-gitara). Album ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' prodat je u više od 300.000 primjeraka, a donio je hitove: "Javi se", "Ja te volim najviše na svijetu", "Kad prođe oktobar", "Ruža bez trna", te prvi duet sa [[Tajči]], "Sedamnaest ti je godina". Za "Javi se" i "Ja te volim najviše na svijetu" snimljeni su i spotovi. Naredni album ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' iz 1989. godine prodat je u 500.000 primjeraka. Za sve pjesme snimljeni su spotovi: "Volio bi' da te ne volim", "Ti znaš sve", "Spavaj mi, spavaj", "Pazi šta radiš" (drugi duet sa Tajči), "Što je bilo, bilo je", "Svi moji drumovi", "Godina za godinom", "Na more dođite", "Reci, srećo" i "Sve ljubavi su tužne". [[Raspad Jugoslavije]] i ratovi koji su uslijedili ostavili su trag u karijeri grupe. Godine 1991. Edo Mulahalilović napustio grupu sa namjerom da započne vlastitu karijeru. Krajem 1991. grupa je objavila album ''[[Rođena si samo za mene]]'' u suradnji sa producentskom kućom [[Diskoton]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Neke od pjesama sa albuma su: "Ja ne pijem" (duet sa [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]), "Nije za te bekrija", "Nije zima što je zima", koje su imale solidne prodaje i uspjeh. Sa tim albumom, većina muzičkih aktivnosti je stala, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U martu 1994. grupa je objavila naredni album tokom izbjegličkog boravka u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nazvan je ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'', a autori za većinu pjesama bili su Hajrudin Varešanović i [[Izudin Kolečić]] na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na tom albumu nalazi se obnovljena verzija pjesme "Poletjela golubica" iz vremena grupe Zov, tačnije, iz 1979. godine, ovaj put u duetu s [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Osim ove, na albumu se nalaze i pjesme: "Poslije nas", "Ja sam kriv što te moram voljeti", "Bilo je lijepo dok je trajalo" (za koju je snimljen i spot), "Sam pao, sam se ubio" i druge. Do ponovnog ujedinjenja grupe Hari Mata Hari dolazi 1997–1998, a sačinjavaju je (osim Harija i Ize): [[Karlo Martinović]] (gitara), Adi i Emir Mehić (obojica klavijature), te Miki Bodlović (bas-gitara). Uslijedio je povratak na muzičku scenu s albumom ''Ja nemam snage da te ne volim'' (1997.), koji je donio hitove poput: "Ja nemam snage da te ne volim", "Ne lomi me", "Pusti me", "Emina", "Gdje li si sada ljubavi" i "Upomoć". Godine 1999. Hari Varešanović odabran je da predstavlja [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu]]. Ipak, bio je diskfalificiran zbog problema sa statusom pjesme; naime, Hari je prodao pjesmu "Starac i more" [[Finska|Finskoj]] 1997. i finski izvođač [[Janne Hurme]] snimio je tu pjesmu na [[Finski jezik|finskom jeziku]] pod nazivom "Sydänveri" ("Krv srca"). [[Dino Merlin]] i Beatrice Poulot, koji su s pjesmom "Putnici" ("Les Voyageurs") osvojili drugo mjesto na takmičenju za bosanskohercegovačkog predstavnika, poslani su na [[Eurosong]] umjesto Harija, gdje su ostvarili 7. mjesto. Hari je 2001. s [[Hanka Paldum|Hankom Paldum]], snimio pjesmu "Crni snijeg". Iste te godine album ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' objavljen je sa par hit pjesama ("Kao domine", "Zjenico oka moga", "Baš ti lijepo stoje suze" i drugima). Godine 2002. pjesma "Ruzmarin" postala je instant hit. Hari Mata Hari bio je jedan od šest finalista na Hrvatskom radijskom festivalu i predstavljao je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] muzičkom amaterskom takmičenju za odlazak na Eurosong ([[OGAE]]) u [[Francuska|Francuskoj]]. Također, 2002. Hari Mata Hari osvojio je [[Indexi (nagrada)|nagradu Davorin]] za pjesmu godine "Kao domine". Naredne godine Harijeva pjesma "Idi", dovela ga je do sedmog Hrvatskog radijskog festivala sa pjesmom "Navodno" s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]. Na osmom Hrvatskom radijskom festivalu grupa se takmičila s pjesmom "Nema čega nema", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] takmičili su se s pjesmom "Zakon jačega" koja je snimljena s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]. Kasnije te godine grupa je objavila album ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' po istoimenoj pjesmi, za sarajevski [[Diskoton]], zagrebačku [[Croatia Records]] i beogradski HI-FI Centar.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> === Eurosong 2006. === [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je kroz javni internetski glasački sistem izabrala grupu Hari Mata Hari kao bosanskohercegovačkog predstavnika za [[Eurosong]]. Eurosong za Bosnu i Hercegovinu dao je ime "Vrijeme je za Bosnu i Hercegovinu" i pjesma je opisana kao bosanski [[Romeo i Julija]]. Prvi put pjesma je puštena javnosti 5. marta 2006. na posebnoj prigodi u Sarajevskom teatru koji je držao "BH Eurosong 06". Hari je pjevao pjesmu prvi put javno i dobio veliki aplauz. Šest dana kasnije, Hari je pjevao pjesmu na prvom pojavljivanju na sceni u [[Beograd]]u na finalnoj večeri "Evropesme 2006". Pjesma "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" za koju je muziku komponovao [[Željko Joksimović]], na tekst [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoza]] i [[Dejan Ivanović|Dejana Ivanovića]], ljubavna je balada o udaljenoj ljubavi. Nadahnuta je bosanskohercegovačkom [[Sevdalinka|sevdalinkom]], a pri njenoj izvedbi koriste se lokalni tradicionalni muzički instrumenti. Žensko ime Lejla tradicionalno je [[Arapi|arapsko]] ime, a neki od svjetskih muzičkih zvijezda poput [[Eric Clapton|Erica Claptona]] i [[ZZ Top]]-a koristili su to ime u svojim pjesmama. Naziv pjesme jednak je onoj od [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]] iz 1981. kada je "Lejla" bila jugoslavenska pjesma predstavnica na [[Eurosong 1981.|Eurosongu u Dublinu]], gdje je osvojila 15. mjesto. Muzički spot pjesme "Lejla" režirao je [[Pjer Žalica]], zajedno sa Hajrudinom Varešanovićem i muzičarima iz grupe Hari Mata Hari. Na njemu su prikazani neke od znamenitosti iz bosanskohrcegovačke tradicije. Snimljen je na nekoliko lokacija [[Hercegovina|Hercegovine]]: na planini [[Park prirode Blidinje|Blidinja]] i u nacionalnom parku [[Hutovo blato]], na [[Ruište|Ruištu]], i u [[Mostar]]u. Video završava sa [[Stari most|Starim mostom]] i starijim dijelom grada Mostara u pozadini. Pjesma je dobila ime glasanjem (s 3501 glasom, ostala imena su bila "Zar bi mogla ti drugog voljeti?" sa 660, i "Sakrivena" sa 462 glasa). Hari Mata Hari je ostvario 3. mjesto na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] sa 229 bodova. === Završni dio karijere === Godine 2007. objavljen je njihova [[Muzički singl|singl ploča]] s pjesmom "[[Zar je to još od nas ostalo]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}</ref> Završni dio muzičke karijere ovog sastava zaokružen je s dva studijska albuma. Prvi je ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'', snimljen pet godina nakon njihovog [[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|prethodnog]]. U njegovoj pripremi, angažovani su [[Ljubljanska filharmonija|Ljubljanska]] i [[Zagrebačka filharmonija]], zagrebački "[[Big bend (Zagreb)|Big bend]]", a kao gostujući muzičari tu su: [[Edin Karamazov]] na [[Lutnja|lutnji]] u narodnoj pjesmi "Jutros mi je ruža procvjetala", dueti u pjesmama "Ne mogu ti reći što je tuga" sa [[Nina Badrić|Ninom Badrić]], "Tvoje je samo to što daš" sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]. Od gostujućih muzičara, pojavljuje se i [[Arsen Dedić]] u pjesmi "Sve smo podijelili", koju je otpjevao u duetu sa Varešanovićem i za koju je ujedno napisao tekst. Albumu su aranžmanima doprinijeli [[Ranko Rihtman]] i [[Branimir Mihaljević]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5817930-Hari-Mata-Hari-Sre%C4%87a?srsltid=AfmBOooI5_H7qVu3_QyIBADiQCvlZ6TY03oEkaKCuX3PLB9x-pH44a_b|title= ''Hari Mata Hari - Sreća''|work= discogs.com|access-date= 6. 7. 2022}}</ref> Nakon snimanja ovog albuma [[Nihad Voloder]] napustio je grupu, a zamijenio ga je [[Željko Zuber]]. Drugi album pod nazivom [[Ćilim (Hari Mata Hari)|''Ćilim'']] objavljen je sedam godina kasnije, za koji je većinu pjesama komponirao pjevač Varešanović. S albuma se ističu pjesme "Lastavica", koju je komponirao [[Alen Lemešević]] na tekst [[Alma Abdagić|Alme Abdagić]], balada "Ne traži riječ", plesna "Još me plašiš" i "Sarajevo", koju je Varešanović posvetio svom rodnom gradu.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/9667907-Hari-Mata-Hari-%C4%86ilim?srsltid=AfmBOopZedjek4Bgx8cBHIoBT38VplLTBifwH3q8ABDCmAulX3p20kkx|title= ''Hari Mata Hari - Ćilim''|work= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> Simbolični završetak karijere grupe Hari Mata Hari predstavlja poklon balada za njihovu publiku "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" snimljena 2020. i u kojoj su pjevanje Varešanovića pratili manji ženski [[hor]], te izvođači na [[klavir]]u i [[Flauta|flauti]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/27700242-Hari-Mata-Hari-Ja-Sam-Sam-%C5%A0to-Nemam-Tebe|title= ''Hari Mata Hari - Ja sam sâm što nemam tebe''|website=discogs.com|access-date= 28. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://fama.com.hr/hari-mata-hari-ja-sam-sam-sto-nemam-tebe-video/|title= ''Hari Mata Hari: Ja sam sâm što nemam tebe''|website= fama.com.hr|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> == Članovi grupe == === Sadašnji članovi === * [[Hajrudin Varešanović]] – pjevanje * [[Izudin Kolečić]] – bubnjevi * [[Karlo Martinović]] – solo gitara * [[Nihad Voloder]] – ritam gitara === Bivši članovi === * [[Željko Zuber]] * [[Nedžib Jeleč]] * [[Adi Mulahalilović]] * [[Edo Mulahalilović]] * [[Pjer Žalica]] * [[Zoran Kesić]] * [[Miki Bodlović]] * [[Emir Mehić]] == Festivali == * 1986 – [[Jugovizija 1986.]] * 2002 – Hrvatski Radijski Festival 2002 * 2003 – Hrvatski Radijski Festival 2003 * 2003 – [[Splitski festival|Split]] 2003 * 2004 – Hrvatski Radijski Festival 2004 * 2006 – [[Eurosong 2006.|Eurosong 2006]] – ''treće mjesto'' == Diskografija == === Studijski albumi === # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' === Singlovi === * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Zar je to još od nas ostalo]]" (Hi-Fi Centar, 2007) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI Centar, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) === Kompilacije === # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' === Uživo === # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090615060657/http://www.hari-mata-hari.ba/ Zvanični sajt] (arhiva) * [https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest Hari Mata Hari izvodi pjesmu "Lejla" na Eurosongu 2006.] {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2006.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] m87s6brw81o6wf5i2zu60u2xywwzs0m 3899108 3899107 2026-06-19T11:23:45Z ~2026-35682-40 182740 /* Muzičko stvaralaštvo */ Zaboravili su album. 3899108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Hari Mata Hari | pozadina = skupina | slika = harimatahari-cover.jpg | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | karijera = 1985– | trenutni_članovi = [[Hajrudin Varešanović]]<br />[[Izudin Kolečić]]<br />[[Karlo Martinović]]<br />[[Nihad Voloder]] | bivši_članovi = | izdavač = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] | godina3 = | album2 = | godina2 = | album1 = | godina1 = }} '''Hari Mata Hari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa, a ujedno je i scensko ime za pjevača [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]]. Grupa ima korijene u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]] i značajni su pripadnici [[Sarajevska škola pop roka|tamošnje škole pop roka]]. Izveli su preko 1.000 koncerata i prodali 5.000.000 albuma do sada. Njihove pjesme su među najpoznatijim baladama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Grupa Hari Mata Hari predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] održanom u [[Atina|Atini]], u [[Grčka|Grčkoj]], gdje je osvojila treće mjesto. Kao i njihove starije kolege iz [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], u svojoj muzici koriste motive iz bosanskohercegovačke narodne muzike s posebnim akcentom na pjevanje Varešanovića. Istovremeno, pored preovladavajućih plesnih pop pjesama i balada, prave izlete i u druge vrste etničke muzike <ref>{{Cite web|url= https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest|title= ''Hari Mata Hari - Lejla (Bosnia and Herzegovina) 2006 Eurovision Song Contest''|work= eurovision.tv|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Muzičko stvaralaštvo == === Počeci === Grupa Hari Mata Hari je neprekidno mijenjala članove. Danas, grupu čine Hajrudin Varešanović (pjevač), Izudin Izo Kolečić (bubnjevi), Karlo Martinović (solo gitara, prateće pjevanje), i Željko Zuber (bas-gitara, prateće pjevanje). Većinu njihovih pjesama komponirao je i aranžirao [[Hajrudin Varešanović]], dok je tekstove uglavnom pisao [[Fahrudin Pecikoza]]. Hari je odrastao na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Stari Grad (Sarajevo)|starogradskom naselju]]. Njegov dedo je bio jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]]. Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati gitaru. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina je pjevao sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za [[fotografija|fotografiju]]. Godine 1979. priključio se grupi [[Zov (grupa)|Zov]] sa kojima je snimio hit "[[Golubica / Život|Poletjela golubica sa Baščaršije]]". Nakon odlaska iz ove grupe, Varešanović je pjevao s "[[Ambasadori]]ma", s kojima je, smatra se, odrastao u profesionalnog pjevača. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[srbija]]nskom gradu [[Niš]]u, pojavio se na muzičkoj sceni kao solista objavljujući (1984) album ''[[Zlatne kočije]]''. U septembru 1985. Hari Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] – [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] – pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage", i osnovao muzičku grupu "Hari Mata Hari". Iste te godine, nova grupa je izdala album ''[[U tvojoj kosi]]''. Godine 1986, Pjer Žalica - "Badžo" i Zoran Kesić napustili su grupu. Zamijenili su ih pijanist [[Adi Mulahalilović]] i bas-gitarist [[Nedžib Jeleč]], kojeg će kasnije zamijeniti [[Željko Zuber]]. === Uspjeh === Prvi značajan uspjeh ovog sastava bio je album iz 1986.''"[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'', dobio je glasove kao najbolji album godine. Tadašnja [[Jugovizija]] (nacionalno takmičenje za [[Eurosong]]), objavila ih je kao kandidate za predstavljanje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Grupa Hari Mata Hari je 1986. osvojila 5. mjesto sa pjesmom "U tvojoj kosi", a naredne godine 14. mjesto sa pjesmom "Nebeska kraljica" na muzičkom takmičenju u [[Beograd]]u. Grupa Hari Mata Hari napravila je uspješan poslovni zaokret i od 1988. počela snimati za producentsku kuću [[Jugoton]] iz [[Zagreb]]a. Tadašnju, možda najpoznatiju postavu grupe Hari Mata Hari, koja je djelovala u periodu 1987.–1991., činili su: Hari Varešanović (vokal), Izo Kolečić (bubnjevi i udaraljke), braća Edo (gitara) i Adi Mulahalilović (klavijature), te Željko Zuber (bas-gitara). Album ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' prodat je u više od 300.000 primjeraka, a donio je hitove: "Javi se", "Ja te volim najviše na svijetu", "Kad prođe oktobar", "Ruža bez trna", te prvi duet sa [[Tajči]], "Sedamnaest ti je godina". Za "Javi se" i "Ja te volim najviše na svijetu" snimljeni su i spotovi. Naredni album ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' iz 1989. godine prodat je u 500.000 primjeraka. Za sve pjesme snimljeni su spotovi: "Volio bi' da te ne volim", "Ti znaš sve", "Spavaj mi, spavaj", "Pazi šta radiš" (drugi duet sa Tajči), "Što je bilo, bilo je", "Svi moji drumovi", "Godina za godinom", "Na more dođite", "Reci, srećo" i "Sve ljubavi su tužne". Zatim je uslijedio album "Strah me da te volim" (1990.), treći i zadnji album grupe objavljen za Jugoton. Donio je pjesme: "Strah me da te volim", "Prsten i zlatni lanac", "Ostavi suze za kraj", "Sjeti se ljeta", "Nek' nebo nam sudi" i "Otkud ti k'o sudbina" [[Raspad Jugoslavije]] i ratovi koji su uslijedili ostavili su trag u karijeri grupe. Godine 1991. Edo Mulahalilović napustio grupu sa namjerom da započne vlastitu karijeru. Krajem 1991. grupa je objavila album ''[[Rođena si samo za mene]]'' u suradnji sa producentskom kućom [[Diskoton]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Neke od pjesama sa albuma su: "Ja ne pijem" (duet sa [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]), "Nije za te bekrija", "Nije zima što je zima", koje su imale solidne prodaje i uspjeh. Sa tim albumom, većina muzičkih aktivnosti je stala, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U martu 1994. grupa je objavila naredni album tokom izbjegličkog boravka u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nazvan je ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'', a autori za većinu pjesama bili su Hajrudin Varešanović i [[Izudin Kolečić]] na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na tom albumu nalazi se obnovljena verzija pjesme "Poletjela golubica" iz vremena grupe Zov, tačnije, iz 1979. godine, ovaj put u duetu s [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Osim ove, na albumu se nalaze i pjesme: "Poslije nas", "Ja sam kriv što te moram voljeti", "Bilo je lijepo dok je trajalo" (za koju je snimljen i spot), "Sam pao, sam se ubio" i druge. Do ponovnog ujedinjenja grupe Hari Mata Hari dolazi 1997–1998, a sačinjavaju je (osim Harija i Ize): [[Karlo Martinović]] (gitara), Adi i Emir Mehić (obojica klavijature), te Miki Bodlović (bas-gitara). Uslijedio je povratak na muzičku scenu s albumom ''Ja nemam snage da te ne volim'' (1997.), koji je donio hitove poput: "Ja nemam snage da te ne volim", "Ne lomi me", "Pusti me", "Emina", "Gdje li si sada ljubavi" i "Upomoć". Godine 1999. Hari Varešanović odabran je da predstavlja [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu]]. Ipak, bio je diskfalificiran zbog problema sa statusom pjesme; naime, Hari je prodao pjesmu "Starac i more" [[Finska|Finskoj]] 1997. i finski izvođač [[Janne Hurme]] snimio je tu pjesmu na [[Finski jezik|finskom jeziku]] pod nazivom "Sydänveri" ("Krv srca"). [[Dino Merlin]] i Beatrice Poulot, koji su s pjesmom "Putnici" ("Les Voyageurs") osvojili drugo mjesto na takmičenju za bosanskohercegovačkog predstavnika, poslani su na [[Eurosong]] umjesto Harija, gdje su ostvarili 7. mjesto. Hari je 2001. s [[Hanka Paldum|Hankom Paldum]], snimio pjesmu "Crni snijeg". Iste te godine album ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' objavljen je sa par hit pjesama ("Kao domine", "Zjenico oka moga", "Baš ti lijepo stoje suze" i drugima). Godine 2002. pjesma "Ruzmarin" postala je instant hit. Hari Mata Hari bio je jedan od šest finalista na Hrvatskom radijskom festivalu i predstavljao je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] muzičkom amaterskom takmičenju za odlazak na Eurosong ([[OGAE]]) u [[Francuska|Francuskoj]]. Također, 2002. Hari Mata Hari osvojio je [[Indexi (nagrada)|nagradu Davorin]] za pjesmu godine "Kao domine". Naredne godine Harijeva pjesma "Idi", dovela ga je do sedmog Hrvatskog radijskog festivala sa pjesmom "Navodno" s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]. Na osmom Hrvatskom radijskom festivalu grupa se takmičila s pjesmom "Nema čega nema", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] takmičili su se s pjesmom "Zakon jačega" koja je snimljena s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]. Kasnije te godine grupa je objavila album ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' po istoimenoj pjesmi, za sarajevski [[Diskoton]], zagrebačku [[Croatia Records]] i beogradski HI-FI Centar.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> === Eurosong 2006. === [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je kroz javni internetski glasački sistem izabrala grupu Hari Mata Hari kao bosanskohercegovačkog predstavnika za [[Eurosong]]. Eurosong za Bosnu i Hercegovinu dao je ime "Vrijeme je za Bosnu i Hercegovinu" i pjesma je opisana kao bosanski [[Romeo i Julija]]. Prvi put pjesma je puštena javnosti 5. marta 2006. na posebnoj prigodi u Sarajevskom teatru koji je držao "BH Eurosong 06". Hari je pjevao pjesmu prvi put javno i dobio veliki aplauz. Šest dana kasnije, Hari je pjevao pjesmu na prvom pojavljivanju na sceni u [[Beograd]]u na finalnoj večeri "Evropesme 2006". Pjesma "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" za koju je muziku komponovao [[Željko Joksimović]], na tekst [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoza]] i [[Dejan Ivanović|Dejana Ivanovića]], ljubavna je balada o udaljenoj ljubavi. Nadahnuta je bosanskohercegovačkom [[Sevdalinka|sevdalinkom]], a pri njenoj izvedbi koriste se lokalni tradicionalni muzički instrumenti. Žensko ime Lejla tradicionalno je [[Arapi|arapsko]] ime, a neki od svjetskih muzičkih zvijezda poput [[Eric Clapton|Erica Claptona]] i [[ZZ Top]]-a koristili su to ime u svojim pjesmama. Naziv pjesme jednak je onoj od [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]] iz 1981. kada je "Lejla" bila jugoslavenska pjesma predstavnica na [[Eurosong 1981.|Eurosongu u Dublinu]], gdje je osvojila 15. mjesto. Muzički spot pjesme "Lejla" režirao je [[Pjer Žalica]], zajedno sa Hajrudinom Varešanovićem i muzičarima iz grupe Hari Mata Hari. Na njemu su prikazani neke od znamenitosti iz bosanskohrcegovačke tradicije. Snimljen je na nekoliko lokacija [[Hercegovina|Hercegovine]]: na planini [[Park prirode Blidinje|Blidinja]] i u nacionalnom parku [[Hutovo blato]], na [[Ruište|Ruištu]], i u [[Mostar]]u. Video završava sa [[Stari most|Starim mostom]] i starijim dijelom grada Mostara u pozadini. Pjesma je dobila ime glasanjem (s 3501 glasom, ostala imena su bila "Zar bi mogla ti drugog voljeti?" sa 660, i "Sakrivena" sa 462 glasa). Hari Mata Hari je ostvario 3. mjesto na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] sa 229 bodova. === Završni dio karijere === Godine 2007. objavljen je njihova [[Muzički singl|singl ploča]] s pjesmom "[[Zar je to još od nas ostalo]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}</ref> Završni dio muzičke karijere ovog sastava zaokružen je s dva studijska albuma. Prvi je ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'', snimljen pet godina nakon njihovog [[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|prethodnog]]. U njegovoj pripremi, angažovani su [[Ljubljanska filharmonija|Ljubljanska]] i [[Zagrebačka filharmonija]], zagrebački "[[Big bend (Zagreb)|Big bend]]", a kao gostujući muzičari tu su: [[Edin Karamazov]] na [[Lutnja|lutnji]] u narodnoj pjesmi "Jutros mi je ruža procvjetala", dueti u pjesmama "Ne mogu ti reći što je tuga" sa [[Nina Badrić|Ninom Badrić]], "Tvoje je samo to što daš" sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]. Od gostujućih muzičara, pojavljuje se i [[Arsen Dedić]] u pjesmi "Sve smo podijelili", koju je otpjevao u duetu sa Varešanovićem i za koju je ujedno napisao tekst. Albumu su aranžmanima doprinijeli [[Ranko Rihtman]] i [[Branimir Mihaljević]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5817930-Hari-Mata-Hari-Sre%C4%87a?srsltid=AfmBOooI5_H7qVu3_QyIBADiQCvlZ6TY03oEkaKCuX3PLB9x-pH44a_b|title= ''Hari Mata Hari - Sreća''|work= discogs.com|access-date= 6. 7. 2022}}</ref> Nakon snimanja ovog albuma [[Nihad Voloder]] napustio je grupu, a zamijenio ga je [[Željko Zuber]]. Drugi album pod nazivom [[Ćilim (Hari Mata Hari)|''Ćilim'']] objavljen je sedam godina kasnije, za koji je većinu pjesama komponirao pjevač Varešanović. S albuma se ističu pjesme "Lastavica", koju je komponirao [[Alen Lemešević]] na tekst [[Alma Abdagić|Alme Abdagić]], balada "Ne traži riječ", plesna "Još me plašiš" i "Sarajevo", koju je Varešanović posvetio svom rodnom gradu.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/9667907-Hari-Mata-Hari-%C4%86ilim?srsltid=AfmBOopZedjek4Bgx8cBHIoBT38VplLTBifwH3q8ABDCmAulX3p20kkx|title= ''Hari Mata Hari - Ćilim''|work= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> Simbolični završetak karijere grupe Hari Mata Hari predstavlja poklon balada za njihovu publiku "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" snimljena 2020. i u kojoj su pjevanje Varešanovića pratili manji ženski [[hor]], te izvođači na [[klavir]]u i [[Flauta|flauti]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/27700242-Hari-Mata-Hari-Ja-Sam-Sam-%C5%A0to-Nemam-Tebe|title= ''Hari Mata Hari - Ja sam sâm što nemam tebe''|website=discogs.com|access-date= 28. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://fama.com.hr/hari-mata-hari-ja-sam-sam-sto-nemam-tebe-video/|title= ''Hari Mata Hari: Ja sam sâm što nemam tebe''|website= fama.com.hr|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> == Članovi grupe == === Sadašnji članovi === * [[Hajrudin Varešanović]] – pjevanje * [[Izudin Kolečić]] – bubnjevi * [[Karlo Martinović]] – solo gitara * [[Nihad Voloder]] – ritam gitara === Bivši članovi === * [[Željko Zuber]] * [[Nedžib Jeleč]] * [[Adi Mulahalilović]] * [[Edo Mulahalilović]] * [[Pjer Žalica]] * [[Zoran Kesić]] * [[Miki Bodlović]] * [[Emir Mehić]] == Festivali == * 1986 – [[Jugovizija 1986.]] * 2002 – Hrvatski Radijski Festival 2002 * 2003 – Hrvatski Radijski Festival 2003 * 2003 – [[Splitski festival|Split]] 2003 * 2004 – Hrvatski Radijski Festival 2004 * 2006 – [[Eurosong 2006.|Eurosong 2006]] – ''treće mjesto'' == Diskografija == === Studijski albumi === # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' === Singlovi === * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Zar je to još od nas ostalo]]" (Hi-Fi Centar, 2007) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI Centar, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) === Kompilacije === # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' === Uživo === # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090615060657/http://www.hari-mata-hari.ba/ Zvanični sajt] (arhiva) * [https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest Hari Mata Hari izvodi pjesmu "Lejla" na Eurosongu 2006.] {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2006.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] fz8bdobxanwxc6yl5vfv1g4ovcvejmd 3899109 3899108 2026-06-19T11:28:03Z ~2026-35682-40 182740 Male popravke. 3899109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Hari Mata Hari | pozadina = skupina | slika = harimatahari-cover.jpg | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | karijera = 1985– | trenutni_članovi = [[Hajrudin Varešanović]]<br />[[Izudin Kolečić]]<br />[[Karlo Martinović]]<br />[[Nihad Voloder]] | bivši_članovi = | izdavač = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] | godina3 = | album2 = | godina2 = | album1 = | godina1 = }} '''Hari Mata Hari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa, a ujedno je i scensko ime za pjevača [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]]. Grupa ima korijene u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]] i značajni su pripadnici [[Sarajevska škola pop roka|tamošnje škole pop roka]]. Izveli su preko 1.000 koncerata i prodali 5.000.000 albuma do sada. Njihove pjesme su među najpoznatijim baladama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Grupa Hari Mata Hari predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] održanom u [[Atina|Atini]], u [[Grčka|Grčkoj]], gdje je osvojila treće mjesto. Kao i njihove starije kolege iz [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], u svojoj muzici koriste motive iz bosanskohercegovačke narodne muzike s posebnim akcentom na pjevanje Varešanovića. Istovremeno, pored preovladavajućih plesnih pop pjesama i balada, prave izlete i u druge vrste etničke muzike <ref>{{Cite web|url= https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest|title= ''Hari Mata Hari - Lejla (Bosnia and Herzegovina) 2006 Eurovision Song Contest''|work= eurovision.tv|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Muzičko stvaralaštvo == === Počeci === Grupa Hari Mata Hari je neprekidno mijenjala članove. Danas, grupu čine Hajrudin Varešanović (pjevač), Izudin Izo Kolečić (bubnjevi), Karlo Martinović (solo gitara, prateće pjevanje), i Željko Zuber (bas-gitara, prateće pjevanje). Većinu njihovih pjesama komponirao je i aranžirao [[Hajrudin Varešanović]], dok je tekstove uglavnom pisao [[Fahrudin Pecikoza]]. Hari je odrastao na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Stari Grad (Sarajevo)|starogradskom naselju]]. Njegov dedo je bio jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]]. Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati gitaru. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina je pjevao sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za [[fotografija|fotografiju]]. Godine 1979. priključio se grupi [[Zov (grupa)|Zov]] sa kojima je snimio hit "[[Golubica / Život|Poletjela golubica sa Baščaršije]]". Nakon odlaska iz ove grupe, Varešanović je pjevao s "[[Ambasadori]]ma", s kojima je, smatra se, odrastao u profesionalnog pjevača. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[srbija]]nskom gradu [[Niš]]u, pojavio se na muzičkoj sceni kao solista objavljujući (1984) album ''[[Zlatne kočije]]''. U septembru 1985. Hari Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] – [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] – pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage", i osnovao muzičku grupu "Hari Mata Hari". Iste te godine, nova grupa je izdala album ''[[U tvojoj kosi]]''. Godine 1986, Pjer Žalica - "Badžo" i Zoran Kesić napustili su grupu. Zamijenili su ih pijanist [[Adi Mulahalilović]] i bas-gitarist [[Nedžib Jeleč]], kojeg će kasnije zamijeniti [[Željko Zuber]]. === Uspjeh === Prvi značajan uspjeh ovog sastava bio je album iz 1986.''"[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'', dobio je glasove kao najbolji album godine. Tadašnja [[Jugovizija]] (nacionalno takmičenje za [[Eurosong]]), objavila ih je kao kandidate za predstavljanje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Grupa Hari Mata Hari je 1986. osvojila 5. mjesto sa pjesmom "U tvojoj kosi", a naredne godine 14. mjesto sa pjesmom "Nebeska kraljica" na muzičkom takmičenju u [[Beograd]]u. Grupa Hari Mata Hari napravila je uspješan poslovni zaokret i od 1988. počela snimati za producentsku kuću [[Jugoton]] iz [[Zagreb]]a. Tadašnju, možda najpoznatiju postavu grupe Hari Mata Hari, koja je djelovala u periodu 1987.–1991., činili su: Hari Varešanović (vokal), Izo Kolečić (bubnjevi i udaraljke), braća Edo (gitara) i Adi Mulahalilović (klavijature), te Željko Zuber (bas-gitara). Album ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' prodat je u više od 300.000 primjeraka, a donio je hitove: "Javi se", "Ja te volim najviše na svijetu", "Kad prođe oktobar", "Ruža bez trna", te prvi duet sa [[Tajči]], "Sedamnaest ti je godina". Za "Javi se" i "Ja te volim najviše na svijetu" snimljeni su i spotovi. Naredni album ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' iz 1989. godine prodat je u 500.000 primjeraka. Za sve pjesme snimljeni su spotovi: "Volio bi' da te ne volim", "Ti znaš sve", "Spavaj mi, spavaj", "Pazi šta radiš" (drugi duet sa Tajči), "Što je bilo, bilo je", "Svi moji drumovi", "Godina za godinom", "Na more dođite", "Reci, srećo" i "Sve ljubavi su tužne". Zatim je uslijedio album ''[[Strah me da te volim]]'' (1990.), treći i zadnji album grupe objavljen za Jugoton. Donio je pjesme: "Strah me da te volim", "Prsten i zlatni lanac", "Ostavi suze za kraj", "Sjeti se ljeta", "Nek' nebo nam sudi" i "Otkud ti k'o sudbina" [[Raspad Jugoslavije]] i ratovi koji su uslijedili ostavili su trag u karijeri grupe. Godine 1991. Edo Mulahalilović napustio grupu sa namjerom da započne vlastitu karijeru. Krajem 1991. grupa je objavila album ''[[Rođena si samo za mene]]'' u suradnji sa producentskom kućom [[Diskoton]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Neke od pjesama sa albuma su: "Ja ne pijem" (duet sa [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]), "Nije za te bekrija", "Nije zima što je zima", koje su imale solidne prodaje i uspjeh. Sa tim albumom, većina muzičkih aktivnosti je stala, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U martu 1994. grupa je objavila naredni album tokom izbjegličkog boravka u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nazvan je ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'', a autori za većinu pjesama bili su Hajrudin Varešanović i [[Izudin Kolečić]] na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na tom albumu nalazi se obnovljena verzija pjesme "Poletjela golubica" iz vremena grupe Zov, tačnije, iz 1979. godine, ovaj put u duetu s [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Osim ove, na albumu se nalaze i pjesme: "Poslije nas", "Ja sam kriv što te moram voljeti", "Bilo je lijepo dok je trajalo" (za koju je snimljen i spot), "Sam pao, sam se ubio" i druge. Do ponovnog ujedinjenja grupe Hari Mata Hari dolazi 1997–1998, a sačinjavaju je (osim Harija i Ize): [[Karlo Martinović]] (gitara), Adi i Emir Mehić (obojica klavijature), te Miki Bodlović (bas-gitara). Uslijedio je povratak na muzičku scenu s albumom ''Ja nemam snage da te ne volim'' (1997.), koji je donio hitove poput: "Ja nemam snage da te ne volim", "Ne lomi me", "Pusti me", "Emina", "Gdje li si sada ljubavi" i "Upomoć". Godine 1999. Hari Varešanović odabran je da predstavlja [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu]]. Ipak, bio je diskfalificiran zbog problema sa statusom pjesme; naime, Hari je prodao pjesmu "Starac i more" [[Finska|Finskoj]] 1997. i finski izvođač [[Janne Hurme]] snimio je tu pjesmu na [[Finski jezik|finskom jeziku]] pod nazivom "Sydänveri" ("Krv srca"). [[Dino Merlin]] i Beatrice Poulot, koji su s pjesmom "Putnici" ("Les Voyageurs") osvojili drugo mjesto na takmičenju za bosanskohercegovačkog predstavnika, poslani su na [[Eurosong]] umjesto Harija, gdje su ostvarili 7. mjesto. Hari je 2001. s [[Hanka Paldum|Hankom Paldum]], snimio pjesmu "Crni snijeg". Iste te godine album ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' objavljen je sa par hit pjesama ("Kao domine", "Zjenico oka moga", "Baš ti lijepo stoje suze" i drugima). Godine 2002. pjesma "Ruzmarin" postala je instant hit. Hari Mata Hari bio je jedan od šest finalista na Hrvatskom radijskom festivalu i predstavljao je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] muzičkom amaterskom takmičenju za odlazak na Eurosong ([[OGAE]]) u [[Francuska|Francuskoj]]. Također, 2002. Hari Mata Hari osvojio je [[Indexi (nagrada)|nagradu Davorin]] za pjesmu godine "Kao domine". Naredne godine Harijeva pjesma "Idi", dovela ga je do sedmog Hrvatskog radijskog festivala sa pjesmom "Navodno" s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]. Na osmom Hrvatskom radijskom festivalu grupa se takmičila s pjesmom "Nema čega nema", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] takmičili su se s pjesmom "Zakon jačega" koja je snimljena s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]. Kasnije te godine grupa je objavila album ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' po istoimenoj pjesmi, za sarajevski [[Diskoton]], zagrebačku [[Croatia Records]] i beogradski HI-FI Centar.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> === Eurosong 2006. === [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je kroz javni internetski glasački sistem izabrala grupu Hari Mata Hari kao bosanskohercegovačkog predstavnika za [[Eurosong]]. Eurosong za Bosnu i Hercegovinu dao je ime "Vrijeme je za Bosnu i Hercegovinu" i pjesma je opisana kao bosanski [[Romeo i Julija]]. Prvi put pjesma je puštena javnosti 5. marta 2006. na posebnoj prigodi u Sarajevskom teatru koji je držao "BH Eurosong 06". Hari je pjevao pjesmu prvi put javno i dobio veliki aplauz. Šest dana kasnije, Hari je pjevao pjesmu na prvom pojavljivanju na sceni u [[Beograd]]u na finalnoj večeri "Evropesme 2006". Pjesma "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" za koju je muziku komponovao [[Željko Joksimović]], na tekst [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoza]] i [[Dejan Ivanović|Dejana Ivanovića]], ljubavna je balada o udaljenoj ljubavi. Nadahnuta je bosanskohercegovačkom [[Sevdalinka|sevdalinkom]], a pri njenoj izvedbi koriste se lokalni tradicionalni muzički instrumenti. Žensko ime Lejla tradicionalno je [[Arapi|arapsko]] ime, a neki od svjetskih muzičkih zvijezda poput [[Eric Clapton|Erica Claptona]] i [[ZZ Top]]-a koristili su to ime u svojim pjesmama. Naziv pjesme jednak je onoj od [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]] iz 1981. kada je "Lejla" bila jugoslavenska pjesma predstavnica na [[Eurosong 1981.|Eurosongu u Dublinu]], gdje je osvojila 15. mjesto. Muzički spot pjesme "Lejla" režirao je [[Pjer Žalica]], zajedno sa Hajrudinom Varešanovićem i muzičarima iz grupe Hari Mata Hari. Na njemu su prikazani neke od znamenitosti iz bosanskohrcegovačke tradicije. Snimljen je na nekoliko lokacija [[Hercegovina|Hercegovine]]: na planini [[Park prirode Blidinje|Blidinja]] i u nacionalnom parku [[Hutovo blato]], na [[Ruište|Ruištu]], i u [[Mostar]]u. Video završava sa [[Stari most|Starim mostom]] i starijim dijelom grada Mostara u pozadini. Pjesma je dobila ime glasanjem (s 3501 glasom, ostala imena su bila "Zar bi mogla ti drugog voljeti?" sa 660, i "Sakrivena" sa 462 glasa). Hari Mata Hari je ostvario 3. mjesto na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] sa 229 bodova. === Završni dio karijere === Godine 2007. objavljen je njihova [[Muzički singl|singl ploča]] s pjesmom "[[Zar je to još od nas ostalo]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}</ref> Završni dio muzičke karijere ovog sastava zaokružen je s dva studijska albuma. Prvi je ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'', snimljen pet godina nakon njihovog [[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|prethodnog]]. U njegovoj pripremi, angažovani su [[Ljubljanska filharmonija|Ljubljanska]] i [[Zagrebačka filharmonija]], zagrebački "[[Big bend (Zagreb)|Big bend]]", a kao gostujući muzičari tu su: [[Edin Karamazov]] na [[Lutnja|lutnji]] u narodnoj pjesmi "Jutros mi je ruža procvjetala", dueti u pjesmama "Ne mogu ti reći što je tuga" sa [[Nina Badrić|Ninom Badrić]], "Tvoje je samo to što daš" sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]. Od gostujućih muzičara, pojavljuje se i [[Arsen Dedić]] u pjesmi "Sve smo podijelili", koju je otpjevao u duetu sa Varešanovićem i za koju je ujedno napisao tekst. Albumu su aranžmanima doprinijeli [[Ranko Rihtman]] i [[Branimir Mihaljević]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5817930-Hari-Mata-Hari-Sre%C4%87a?srsltid=AfmBOooI5_H7qVu3_QyIBADiQCvlZ6TY03oEkaKCuX3PLB9x-pH44a_b|title= ''Hari Mata Hari - Sreća''|work= discogs.com|access-date= 6. 7. 2022}}</ref> Nakon snimanja ovog albuma [[Nihad Voloder]] napustio je grupu, a zamijenio ga je [[Željko Zuber]]. Drugi album pod nazivom [[Ćilim (Hari Mata Hari)|''Ćilim'']] objavljen je sedam godina kasnije, za koji je većinu pjesama komponirao pjevač Varešanović. S albuma se ističu pjesme "Lastavica", koju je komponirao [[Alen Lemešević]] na tekst [[Alma Abdagić|Alme Abdagić]], balada "Ne traži riječ", plesna "Još me plašiš" i "Sarajevo", koju je Varešanović posvetio svom rodnom gradu.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/9667907-Hari-Mata-Hari-%C4%86ilim?srsltid=AfmBOopZedjek4Bgx8cBHIoBT38VplLTBifwH3q8ABDCmAulX3p20kkx|title= ''Hari Mata Hari - Ćilim''|work= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> Simbolični završetak karijere grupe Hari Mata Hari predstavlja poklon balada za njihovu publiku "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" snimljena 2020. i u kojoj su pjevanje Varešanovića pratili manji ženski [[hor]], te izvođači na [[klavir]]u i [[Flauta|flauti]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/27700242-Hari-Mata-Hari-Ja-Sam-Sam-%C5%A0to-Nemam-Tebe|title= ''Hari Mata Hari - Ja sam sâm što nemam tebe''|website=discogs.com|access-date= 28. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://fama.com.hr/hari-mata-hari-ja-sam-sam-sto-nemam-tebe-video/|title= ''Hari Mata Hari: Ja sam sâm što nemam tebe''|website= fama.com.hr|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> == Članovi grupe == === Sadašnji članovi === * [[Hajrudin Varešanović]] – pjevanje * [[Izudin Kolečić]] – bubnjevi * [[Karlo Martinović]] – solo gitara * [[Nihad Voloder]] – ritam gitara === Bivši članovi === * [[Željko Zuber]] * [[Nedžib Jeleč]] * [[Adi Mulahalilović]] * [[Edo Mulahalilović]] * [[Pjer Žalica]] * [[Zoran Kesić]] * [[Miki Bodlović]] * [[Emir Mehić]] == Festivali == * 1986 – [[Jugovizija 1986.]] * 2002 – Hrvatski Radijski Festival 2002 * 2003 – Hrvatski Radijski Festival 2003 * 2003 – [[Splitski festival|Split]] 2003 * 2004 – Hrvatski Radijski Festival 2004 * 2006 – [[Eurosong 2006.|Eurosong 2006]] – ''treće mjesto'' == Diskografija == === Studijski albumi === # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' === Singlovi === * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Zar je to još od nas ostalo]]" (Hi-Fi Centar, 2007) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI Centar, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) === Kompilacije === # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' === Uživo === # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090615060657/http://www.hari-mata-hari.ba/ Zvanični sajt] (arhiva) * [https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest Hari Mata Hari izvodi pjesmu "Lejla" na Eurosongu 2006.] {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2006.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] qmvepipdhzwf608z7yvpk6jluwrt1wb 3899110 3899109 2026-06-19T11:30:05Z ~2026-35682-40 182740 /* Muzičko stvaralaštvo */ Zaboravio sam pjesmu. 3899110 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Hari Mata Hari | pozadina = skupina | slika = harimatahari-cover.jpg | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | karijera = 1985– | trenutni_članovi = [[Hajrudin Varešanović]]<br />[[Izudin Kolečić]]<br />[[Karlo Martinović]]<br />[[Nihad Voloder]] | bivši_članovi = | izdavač = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] | godina3 = | album2 = | godina2 = | album1 = | godina1 = }} '''Hari Mata Hari''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] muzička grupa, a ujedno je i scensko ime za pjevača [[Hajrudin Varešanović|Hajrudina Varešanovića]]. Grupa ima korijene u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]] i značajni su pripadnici [[Sarajevska škola pop roka|tamošnje škole pop roka]]. Izveli su preko 1.000 koncerata i prodali 5.000.000 albuma do sada. Njihove pjesme su među najpoznatijim baladama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Grupa Hari Mata Hari predstavljala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] održanom u [[Atina|Atini]], u [[Grčka|Grčkoj]], gdje je osvojila treće mjesto. Kao i njihove starije kolege iz [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], u svojoj muzici koriste motive iz bosanskohercegovačke narodne muzike s posebnim akcentom na pjevanje Varešanovića. Istovremeno, pored preovladavajućih plesnih pop pjesama i balada, prave izlete i u druge vrste etničke muzike <ref>{{Cite web|url= https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest|title= ''Hari Mata Hari - Lejla (Bosnia and Herzegovina) 2006 Eurovision Song Contest''|work= eurovision.tv|access-date= 15. 7. 2022}}</ref><ref name="janjatović">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.67|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=75}}</ref> == Muzičko stvaralaštvo == === Počeci === Grupa Hari Mata Hari je neprekidno mijenjala članove. Danas, grupu čine Hajrudin Varešanović (pjevač), Izudin Izo Kolečić (bubnjevi), Karlo Martinović (solo gitara, prateće pjevanje), i Željko Zuber (bas-gitara, prateće pjevanje). Većinu njihovih pjesama komponirao je i aranžirao [[Hajrudin Varešanović]], dok je tekstove uglavnom pisao [[Fahrudin Pecikoza]]. Hari je odrastao na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Stari Grad (Sarajevo)|starogradskom naselju]]. Njegov dedo je bio jedan od poznatijih pjevača tradicionalne bosanske [[sevdalinka|sevdalinke]]. Sa šest godina, Hajrudin je počeo pjevati i naučio je svirati gitaru. Prvi put je javno pjevao u lokalnom kulturnom centru, a sa deset godina je pjevao sa grupom "Omi", i kasnije za grupu "Sedam šuma". Na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], Hari je snimio svoju prvu pjesmu "Zašto da ne uzmem nju". Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Sarajevu, Varešanović je počeo studirati [[filozofija|filozofiju]] i pohađao je časove prirodne politike, ali nije završio kurseve. Muzika je uzela njegov veći dio vremena, kao i njegova ljubav za [[fotografija|fotografiju]]. Godine 1979. priključio se grupi [[Zov (grupa)|Zov]] sa kojima je snimio hit "[[Golubica / Život|Poletjela golubica sa Baščaršije]]". Nakon odlaska iz ove grupe, Varešanović je pjevao s "[[Ambasadori]]ma", s kojima je, smatra se, odrastao u profesionalnog pjevača. Nakon služenja obaveznog vojnog roka u [[srbija]]nskom gradu [[Niš]]u, pojavio se na muzičkoj sceni kao solista objavljujući (1984) album ''[[Zlatne kočije]]''. U septembru 1985. Hari Varešanović je zajedno sa članovima grupe [[Baobab (grupa)|Baobab]] – [[Izudin Kolečić|Izudinom Kolečićem]], [[Edo Mulahalilović|Edom Mulahalilovićem]], [[Pjer Žalica|Pjerom Žalicom]] i [[Zoran Kesić|Zoranom Kesićem]] – pobijedio na festivalu "Nove nade, nove snage", i osnovao muzičku grupu "Hari Mata Hari". Iste te godine, nova grupa je izdala album ''[[U tvojoj kosi]]''. Godine 1986, Pjer Žalica - "Badžo" i Zoran Kesić napustili su grupu. Zamijenili su ih pijanist [[Adi Mulahalilović]] i bas-gitarist [[Nedžib Jeleč]], kojeg će kasnije zamijeniti [[Željko Zuber]]. === Uspjeh === Prvi značajan uspjeh ovog sastava bio je album iz 1986.''"[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'', dobio je glasove kao najbolji album godine. Tadašnja [[Jugovizija]] (nacionalno takmičenje za [[Eurosong]]), objavila ih je kao kandidate za predstavljanje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Grupa Hari Mata Hari je 1986. osvojila 5. mjesto sa pjesmom "U tvojoj kosi", a naredne godine 14. mjesto sa pjesmom "Nebeska kraljica" na muzičkom takmičenju u [[Beograd]]u. Grupa Hari Mata Hari napravila je uspješan poslovni zaokret i od 1988. počela snimati za producentsku kuću [[Jugoton]] iz [[Zagreb]]a. Tadašnju, možda najpoznatiju postavu grupe Hari Mata Hari, koja je djelovala u periodu 1987.–1991., činili su: Hari Varešanović (vokal), Izo Kolečić (bubnjevi i udaraljke), braća Edo (gitara) i Adi Mulahalilović (klavijature), te Željko Zuber (bas-gitara). Album ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' prodat je u više od 300.000 primjeraka, a donio je hitove: "Javi se", "Ja te volim najviše na svijetu", "Kad prođe oktobar", "Ruža bez trna", te prvi duet sa [[Tajči]], "Sedamnaest ti je godina". Za "Javi se" i "Ja te volim najviše na svijetu" snimljeni su i spotovi. Naredni album ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' iz 1989. godine prodat je u 500.000 primjeraka. Za sve pjesme snimljeni su spotovi: "Volio bi' da te ne volim", "Ti znaš sve", "Spavaj mi, spavaj", "Pazi šta radiš" (drugi duet sa Tajči), "Što je bilo, bilo je", "Svi moji drumovi", "Godina za godinom", "Na more dođite", "Reci, srećo" i "Sve ljubavi su tužne". Zatim je uslijedio album ''[[Strah me da te volim]]'' (1990.), treći i zadnji album grupe objavljen za Jugoton. Donio je pjesme: "Strah me da te volim", "Prsten i zlatni lanac", "Ostavi suze za kraj", "Sjeti se ljeta", "Nek' nebo nam sudi", "Otkud ti k'o sudbina" i "Lud sam za tobom". [[Raspad Jugoslavije]] i ratovi koji su uslijedili ostavili su trag u karijeri grupe. Godine 1991. Edo Mulahalilović napustio grupu sa namjerom da započne vlastitu karijeru. Krajem 1991. grupa je objavila album ''[[Rođena si samo za mene]]'' u suradnji sa producentskom kućom [[Diskoton]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Neke od pjesama sa albuma su: "Ja ne pijem" (duet sa [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]]), "Nije za te bekrija", "Nije zima što je zima", koje su imale solidne prodaje i uspjeh. Sa tim albumom, većina muzičkih aktivnosti je stala, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U martu 1994. grupa je objavila naredni album tokom izbjegličkog boravka u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nazvan je ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'', a autori za većinu pjesama bili su Hajrudin Varešanović i [[Izudin Kolečić]] na tekstove [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoze]]. Na tom albumu nalazi se obnovljena verzija pjesme "Poletjela golubica" iz vremena grupe Zov, tačnije, iz 1979. godine, ovaj put u duetu s [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Osim ove, na albumu se nalaze i pjesme: "Poslije nas", "Ja sam kriv što te moram voljeti", "Bilo je lijepo dok je trajalo" (za koju je snimljen i spot), "Sam pao, sam se ubio" i druge. Do ponovnog ujedinjenja grupe Hari Mata Hari dolazi 1997–1998, a sačinjavaju je (osim Harija i Ize): [[Karlo Martinović]] (gitara), Adi i Emir Mehić (obojica klavijature), te Miki Bodlović (bas-gitara). Uslijedio je povratak na muzičku scenu s albumom ''Ja nemam snage da te ne volim'' (1997.), koji je donio hitove poput: "Ja nemam snage da te ne volim", "Ne lomi me", "Pusti me", "Emina", "Gdje li si sada ljubavi" i "Upomoć". Godine 1999. Hari Varešanović odabran je da predstavlja [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu]]. Ipak, bio je diskfalificiran zbog problema sa statusom pjesme; naime, Hari je prodao pjesmu "Starac i more" [[Finska|Finskoj]] 1997. i finski izvođač [[Janne Hurme]] snimio je tu pjesmu na [[Finski jezik|finskom jeziku]] pod nazivom "Sydänveri" ("Krv srca"). [[Dino Merlin]] i Beatrice Poulot, koji su s pjesmom "Putnici" ("Les Voyageurs") osvojili drugo mjesto na takmičenju za bosanskohercegovačkog predstavnika, poslani su na [[Eurosong]] umjesto Harija, gdje su ostvarili 7. mjesto. Hari je 2001. s [[Hanka Paldum|Hankom Paldum]], snimio pjesmu "Crni snijeg". Iste te godine album ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' objavljen je sa par hit pjesama ("Kao domine", "Zjenico oka moga", "Baš ti lijepo stoje suze" i drugima). Godine 2002. pjesma "Ruzmarin" postala je instant hit. Hari Mata Hari bio je jedan od šest finalista na Hrvatskom radijskom festivalu i predstavljao je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] muzičkom amaterskom takmičenju za odlazak na Eurosong ([[OGAE]]) u [[Francuska|Francuskoj]]. Također, 2002. Hari Mata Hari osvojio je [[Indexi (nagrada)|nagradu Davorin]] za pjesmu godine "Kao domine". Naredne godine Harijeva pjesma "Idi", dovela ga je do sedmog Hrvatskog radijskog festivala sa pjesmom "Navodno" s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]. Na osmom Hrvatskom radijskom festivalu grupa se takmičila s pjesmom "Nema čega nema", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] takmičili su se s pjesmom "Zakon jačega" koja je snimljena s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]. Kasnije te godine grupa je objavila album ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' po istoimenoj pjesmi, za sarajevski [[Diskoton]], zagrebačku [[Croatia Records]] i beogradski HI-FI Centar.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/717716-Hari-Mata-Hari|title= ''Hari Mata Hari''|website= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> === Eurosong 2006. === [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je kroz javni internetski glasački sistem izabrala grupu Hari Mata Hari kao bosanskohercegovačkog predstavnika za [[Eurosong]]. Eurosong za Bosnu i Hercegovinu dao je ime "Vrijeme je za Bosnu i Hercegovinu" i pjesma je opisana kao bosanski [[Romeo i Julija]]. Prvi put pjesma je puštena javnosti 5. marta 2006. na posebnoj prigodi u Sarajevskom teatru koji je držao "BH Eurosong 06". Hari je pjevao pjesmu prvi put javno i dobio veliki aplauz. Šest dana kasnije, Hari je pjevao pjesmu na prvom pojavljivanju na sceni u [[Beograd]]u na finalnoj večeri "Evropesme 2006". Pjesma "[[Lejla (Hari Mata Hari)|Lejla]]" za koju je muziku komponovao [[Željko Joksimović]], na tekst [[Fahrudin Pecikoza|Fahrudina Pecikoza]] i [[Dejan Ivanović|Dejana Ivanovića]], ljubavna je balada o udaljenoj ljubavi. Nadahnuta je bosanskohercegovačkom [[Sevdalinka|sevdalinkom]], a pri njenoj izvedbi koriste se lokalni tradicionalni muzički instrumenti. Žensko ime Lejla tradicionalno je [[Arapi|arapsko]] ime, a neki od svjetskih muzičkih zvijezda poput [[Eric Clapton|Erica Claptona]] i [[ZZ Top]]-a koristili su to ime u svojim pjesmama. Naziv pjesme jednak je onoj od [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]] iz 1981. kada je "Lejla" bila jugoslavenska pjesma predstavnica na [[Eurosong 1981.|Eurosongu u Dublinu]], gdje je osvojila 15. mjesto. Muzički spot pjesme "Lejla" režirao je [[Pjer Žalica]], zajedno sa Hajrudinom Varešanovićem i muzičarima iz grupe Hari Mata Hari. Na njemu su prikazani neke od znamenitosti iz bosanskohrcegovačke tradicije. Snimljen je na nekoliko lokacija [[Hercegovina|Hercegovine]]: na planini [[Park prirode Blidinje|Blidinja]] i u nacionalnom parku [[Hutovo blato]], na [[Ruište|Ruištu]], i u [[Mostar]]u. Video završava sa [[Stari most|Starim mostom]] i starijim dijelom grada Mostara u pozadini. Pjesma je dobila ime glasanjem (s 3501 glasom, ostala imena su bila "Zar bi mogla ti drugog voljeti?" sa 660, i "Sakrivena" sa 462 glasa). Hari Mata Hari je ostvario 3. mjesto na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006.]] sa 229 bodova. === Završni dio karijere === Godine 2007. objavljen je njihova [[Muzički singl|singl ploča]] s pjesmom "[[Zar je to još od nas ostalo]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.eurovisionuniverse.com/encyclopedia/hari-mata-hari/|title= ''Hari Mata Hari''|website= eurovisionuniverse.com|access-date= 20. 1. 2025}}</ref> Završni dio muzičke karijere ovog sastava zaokružen je s dva studijska albuma. Prvi je ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'', snimljen pet godina nakon njihovog [[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|prethodnog]]. U njegovoj pripremi, angažovani su [[Ljubljanska filharmonija|Ljubljanska]] i [[Zagrebačka filharmonija]], zagrebački "[[Big bend (Zagreb)|Big bend]]", a kao gostujući muzičari tu su: [[Edin Karamazov]] na [[Lutnja|lutnji]] u narodnoj pjesmi "Jutros mi je ruža procvjetala", dueti u pjesmama "Ne mogu ti reći što je tuga" sa [[Nina Badrić|Ninom Badrić]], "Tvoje je samo to što daš" sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]. Od gostujućih muzičara, pojavljuje se i [[Arsen Dedić]] u pjesmi "Sve smo podijelili", koju je otpjevao u duetu sa Varešanovićem i za koju je ujedno napisao tekst. Albumu su aranžmanima doprinijeli [[Ranko Rihtman]] i [[Branimir Mihaljević]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5817930-Hari-Mata-Hari-Sre%C4%87a?srsltid=AfmBOooI5_H7qVu3_QyIBADiQCvlZ6TY03oEkaKCuX3PLB9x-pH44a_b|title= ''Hari Mata Hari - Sreća''|work= discogs.com|access-date= 6. 7. 2022}}</ref> Nakon snimanja ovog albuma [[Nihad Voloder]] napustio je grupu, a zamijenio ga je [[Željko Zuber]]. Drugi album pod nazivom [[Ćilim (Hari Mata Hari)|''Ćilim'']] objavljen je sedam godina kasnije, za koji je većinu pjesama komponirao pjevač Varešanović. S albuma se ističu pjesme "Lastavica", koju je komponirao [[Alen Lemešević]] na tekst [[Alma Abdagić|Alme Abdagić]], balada "Ne traži riječ", plesna "Još me plašiš" i "Sarajevo", koju je Varešanović posvetio svom rodnom gradu.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/9667907-Hari-Mata-Hari-%C4%86ilim?srsltid=AfmBOopZedjek4Bgx8cBHIoBT38VplLTBifwH3q8ABDCmAulX3p20kkx|title= ''Hari Mata Hari - Ćilim''|work= discogs.com|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> Simbolični završetak karijere grupe Hari Mata Hari predstavlja poklon balada za njihovu publiku "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" snimljena 2020. i u kojoj su pjevanje Varešanovića pratili manji ženski [[hor]], te izvođači na [[klavir]]u i [[Flauta|flauti]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/27700242-Hari-Mata-Hari-Ja-Sam-Sam-%C5%A0to-Nemam-Tebe|title= ''Hari Mata Hari - Ja sam sâm što nemam tebe''|website=discogs.com|access-date= 28. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://fama.com.hr/hari-mata-hari-ja-sam-sam-sto-nemam-tebe-video/|title= ''Hari Mata Hari: Ja sam sâm što nemam tebe''|website= fama.com.hr|access-date= 2. 3. 2025}}</ref> == Članovi grupe == === Sadašnji članovi === * [[Hajrudin Varešanović]] – pjevanje * [[Izudin Kolečić]] – bubnjevi * [[Karlo Martinović]] – solo gitara * [[Nihad Voloder]] – ritam gitara === Bivši članovi === * [[Željko Zuber]] * [[Nedžib Jeleč]] * [[Adi Mulahalilović]] * [[Edo Mulahalilović]] * [[Pjer Žalica]] * [[Zoran Kesić]] * [[Miki Bodlović]] * [[Emir Mehić]] == Festivali == * 1986 – [[Jugovizija 1986.]] * 2002 – Hrvatski Radijski Festival 2002 * 2003 – Hrvatski Radijski Festival 2003 * 2003 – [[Splitski festival|Split]] 2003 * 2004 – Hrvatski Radijski Festival 2004 * 2006 – [[Eurosong 2006.|Eurosong 2006]] – ''treće mjesto'' == Diskografija == === Studijski albumi === # 1985 – ''[[U tvojoj kosi]]'' # 1986 – ''[[Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija]]'' # 1988 – ''[[Ja te volim najviše na svijetu]]'' # 1989 – ''[[Volio bi' da te ne volim]]'' # 1990 – ''[[Strah me da te volim]]'' # 1992 – ''[[Rođena si samo za mene]]'' # 1994 – ''[[Ostaj mi zbogom, ljubavi]]'' # 1998 – ''[[Ja nemam snage da te ne volim]]'' # 2001 – ''[[Baš ti lijepo stoje suze]]'' # 2004 – ''[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]'' # 2009 – ''[[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]]'' # 2016 – ''[[Ćilim (Hari Mata Hari)|Ćilim]]'' === Singlovi === * "[[Kad dođe oktobar / Posljednji valcer s Dunava]]" (Jugoton, 1988) * "[[Javi se / Sedamnaest ti je godina]]" (Jugoton, 1988) * "[[Ruža bez trna / Ja te volim najviše na svijetu]]" (Jugoton, 1989) * "[[Šta je bilo, bilo je / Godina za godinom]]" (Jugoton, 1989) * "[[Na more dođite / Ti znaš sve]]" (Jugoton, 1989) * "[[Spavaj mi, spavaj / Pazi šta radiš]]" (Jugoton, 1989) * "[[Strah me da te volim / Nek' nebo nam sudi]]" (Jugoton, 1990) * "[[Sjeti se ljeta / Daj još jednom da čujem ti glas]]" (Jugoton, 1990) * "[[Lejla (radijska verzija) / Lejla (instrumental)]]" ([[Muzička produkcija Javnog servisa Bosne i Hercegovine]], 2006) * "[[Zar je to još od nas ostalo]]" (Hi-Fi Centar, 2007) * "[[Da ti k'o čovjek oprostim]]" (City Records, 2014) * "[[Stara ljubavi]]" (HI-FI Centar, 2015) * "[[Ja sam sâm što nemam tebe]]" (2020) === Kompilacije === # 1997 – ''[[Balade (Hari Mata Hari)|Balade]]'' # 1998 – ''[[Hitovi 1 (Hari Mata Hari)|Hitovi 1]]'' # 1999 – ''[[Hitovi 2]]'' # 2001 – ''[[Sve najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2002 – ''[[Ružmarin i najljepše neobjavljene pjesme]]'' # 2002 – ''[[Balade 1992–2002 (Hari Mata Hari)|Balade 1992–2002]]'' # 2006 – ''[[Najljepše od Hari Mata Hari]]'' # 2006 – ''[[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)|Zlatna kolekcija]]'' # 2006 – ''[[Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)|Dueti 1988–2005]]'' === Uživo === # 1999 – ''[[Live 1 i 2]]'' # 2002 – ''[[Live (Hari Mata Hari)|Live]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090615060657/http://www.hari-mata-hari.ba/ Zvanični sajt] (arhiva) * [https://eurovision.tv/video/hari-mata-hari-lejla-bosnia-and-herzegovina-2006-eurovision-song-contest Hari Mata Hari izvodi pjesmu "Lejla" na Eurosongu 2006.] {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2006.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] b48r3aaiy6rrga7ahrh2z0xmcm7zzz3 0 21120 3899088 3520911 2026-06-19T09:52:41Z EUPBR 172755 /* */ 3899088 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Riga | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = {{Photomontage| |color=#ffffff |photo1a = Riga House of the Blackheads (47763013861).jpg |photo1b = Riga Elizabetes ielā 10b,.JPG |photo2a = Old Riga Vecrīga Town Hall.jpg |photo2b = Opera house with pond.jpg |photo3a = Freedom Monument Latvia 03.jpg |photo3b = Riga the Cat house (cropped).JPG |photo5a = Riga_downtown.jpg | position = center | spacing = 2 | border = 0 | size = 275 }} | opis_slike =Riga, glavni grad Latvije <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = | zastava_države = | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = | općina = | općina_vrsta = <!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --> | dio = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ = | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ = | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = | lider = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | autooznaka = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Riga''' ({{jez-lv|Rīga}}) glavni je grad [[Letonija|Letonije]], nalazi se na [[Baltičko more|Baltičkom moru]] na obali rijeke [[Zapadna Dvina|Daugave]]. Riga je najveći grad u Baltičkim zemljama s oko 750.000 stanovnika i služi kao glavni kulturni, obrazovni, politički, finansijski, komercijalni i industrijski centar [[Baltik]]a. Stari grad Rige nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine jer ima najveću kolekciju <!-- kolekcija...? --> građevina u stilu [[Secesija|secesije]] (''jugendstila'') u [[Evropa|Evropi]]. Službeno je postala grad [[1201]]. Podijeljena je na 6 administrativnih jedinica: ''Centar'', ''Kurzeme'', ''Ziemelju'', ''Latgale'', ''Vidzeme'' i ''Zemgale''. Nalazi se na obali Baltičkog mora u južnom dijelu [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]] na obalskoj visoravni [[Rigava]]. Povijesno središte Rige nalazi se na desnoj obali Zapadne Dvine (Daugave) oko 10 [[km]] od njenog ušća u more. Klima je pod uticajem blizine mora. Samim tim ona je blaga i vlažna. Ljeta su prohladna i oblačna. Zime su tople i prosječna januarska temperatura je −4,7&nbsp;°C. U prosjeku godišnje oko 40% dana je oblačno. == Vanjski linkovi == {{commonscat|Riga}} * [http://www.riga.lv/ Službeni sajt grada Rige] * [https://web.archive.org/web/20050323083944/http://www.rigatourism.com/riga/ Turistička prezentacija Rige] * [http://www.lu.lv Sveučilište u Rigi] * [http://www.li.lv/ Letonski institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011204062729/http://www.li.lv/ |date=4. 12. 2001 }} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Stub-grad}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Gradovi u Latviji]] [[Kategorija:Riga|*]] 37oc49h0pik8t9dxkre3dmo90pn909q 0 26339 3898984 3790250 2026-06-18T15:50:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898984 wikitext text/x-wiki '''Lyonel Feininger'''<ref>{{Cite web|url=https://www.guggenheim.org/artwork/artist/Lyonel-Feininger|title=Lyonel Feininger|website=The Guggenheim Museums and Foundation|language=en-US|access-date=2025-12-17}}</ref> ([[New York]], [[17. juli]] [[1871]]. - New York, [[13. januar]] [[1956]].), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] slikar [[Njemačka|njemačkog]] porijekla. Bio je virtuoz na [[violina|violini]] te [[karikatura|karikaturist]] i ilustrator njemačkih, francuskih i američkih časopisa. Od [[1907]]. aktivno je učestvovao u njemačkim likovnim pokretima. Prema modificiranoj kubističkoj fakturi i koloritu blizak je grupi "[[Der Blaue Reiter]]", a bio je saradnik škole za primjenu umjetnosti u industiriji "[[Bauhaus]]". Nakon dolaska nacista na vlast, odlazi u SAD. == Također pogledajte == * [[Kubizam]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} * https://web.archive.org/web/20100511155351/http://www.lyonelfeiningerproject.com/ {{Commonscat}} [[Kategorija:Američki slikari|Feininger, Lyonel]] [[Kategorija:Njemački slikari|Feininger, Lyonel]] gjlcalljgy6402tom4q84e0khqh23gr 0 30712 3899056 3626449 2026-06-19T06:22:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Misteriozna afera u Stylesu | naziv_originala = The Mysterious Affair at Styles | prijevod = | slika =MysteruiousAffairStylles.jpg | opis_slike = | autor = [[Agatha Christie]] | ilustrator = | dizajn_korica = | država = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | jezik = [[engleski jezik]] ''(izvorno)'' | žanr = [[Kriminalistički]] | vrsta_djela = [[Roman]] | izdavač = | datum_izdanja = [[1920]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = 242 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = [[Styles]] | glavni_lik = [[Hercule Poirot]] | vrhunac = | teme = | isbn = {{ISBN|1-58734-006-2}} }} '''''Misteriozna afera u Stylesu''''' ({{Jez-en|The Mysterious Affair at Styles}}) jest prvi [[roman]] [[Agatha Christie|Agathe Christie]] objavljen 1920.<ref>{{Cite web|url=http://home.insightbb.com/~jsmarcum/agatha20.htm|title=American Tribute to Agatha Christie|website=home.insightbb.com|access-date=27. 7. 2021|archive-date=20. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920171256/http://home.insightbb.com/~jsmarcum/agatha20.htm|url-status=dead}}</ref> u kojem ona predstavlja [[Hercule Poirot|Herculea Poirota]], [[satnik Arthur Hastings|Arthura Hastingsa]] i [[Viši inspektor Japp|inspektora Jappa]]. Roman je pisan u prvom licu. Pripovjeda Hastings i neki segmenti iz ove knjige su označili početak Zlatnog doba detektivstva. == Radnja == Na polovini [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] građani ''Stylesa'' nalaze Emily Inglethorpe otrovanu. Hastings koji je tu bio sa obitelji poziva u pomoć starog prijatelja Herculea Poirota. Dokazi se nakupljaju na jednog člana obitelji, no Poirot koristi svoj um da bi otkrio ubojicu. == Trivia == Styles je bio i mjesto Poirotovog zadnjeg slučaja, a ujedno i mjesto smrti. To saznajemo u romanu ''[[Zavjesa]]'' iz [[1975]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Agatha Christie}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Djela Agathe Christie sa Herculeom Poirotom]] [[Kategorija:Knjige iz 1920.]] jhwoa8lc8vtcymak6kbdiqog90s61m1 0 38240 3898987 3850952 2026-06-18T16:59:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Made in Heaven | Tip izdanja = Album | Artist = Queen | Cover = Made in Heaven Omot albuma.jpg | Background = | Izdat = [[6. novembar]] [[1995]]. godine | Produciran = [[Queen]] | Žanr = [[Rock muzika|Rock]] | Dužina = 70:21 | Kuća = [[Parlophone]], [[Hollywood Records]] (US/Kanada) | Producent(i) = [[Brian May]] i [[Reinhold Mack|Mack]] | Ton majstor = | Snimljen = januar - juni [[1991]]. i kraj [[1993]]. - početak [[1995]]. | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Innuendo (Queen)|Innuendo]]<br/>(1991.) | Ovaj album = '''''Made in Heaven'''''<br/>(1995.) | Sljedeći album = [[The Cosmos Rocks]]<br/>(2008.) }} '''Made in Heaven''' je 15. i ujedno i zadnji studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] grupe [[Queen]], zadnji album [[Freddie Mercury|Freddia Mercurya]] i [[John Deacon|Johna Deacona.]] Objavljen je 6. novembra [[1995]]. godine u izdanju Parlophonea i Hollywood Recordsa.<ref>[https://web.archive.org/web/20121021103152/http://www.chartstats.com/release.php?release=45700 Chart Stats – Queen – Made in Heaven] Retrieved 18 January 2011</ref> Nakon Fredieve smrti u novembru [[1991]]. godine, John Deacon, [[Roger Taylor]] i [[Brian May]] su nastavili sa radom na vokalima i [[klavir]]skim dijelovima koje je Freddie snimio prije svoje smrti, zajedno s nedavno snimljene tekstovima preostalih članova grupe. Obe faze snimanja, prije i poslije smrti Freddia, završeni su u studiju Queena u Montreuxu u Švicarskoj. Album je dostigao 1. mjesto na top-listi albuma u Velikoj Britaniji, gdje je doživio 4 platinasta tiraža. Prema The Guardianu,<ref name=GUAR>Michaels, Sean (20 March 2008) [http://www.guardian.co.uk/music/2008/mar/20/news1 We will rock you – again] ''[[The Guardian]]'' Retrieved 16 January 2011</ref> album je prodat u 20 miliona primjeraka širom svijeta. Objavljen je u počast legendarnom i nezamjenjivom vokalu grupe, a postigao je veliki uspjeh širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta. Brian May je 2013. godine rekao ''da je album "Made in Heaven" možda najbolji album grupe Queen koji je ikada snimljen. Toliko ljepote ima u njemu. Bio je to dug, dug proces, pažljivo spojen. Istinsko djelo ljubavi''.<ref>Mojo, January 2014, str. 16</ref> == Pjesme na albumu == # It`s a Beautiful Day # Made In Heaven # [[Let Me Live]] # Mother Love # My Life Has Been Saved # [[I Was Born to Love You]] # [[Heaven For Everyone]] # [[Too Much Love Will Kill You]] # [[You Don't Fool Me]] # [[A Winter`s Tale]] # It`s a Beautiful Day (reprise) # Made in Heaven (instrumental) == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi== *[http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/made-heaven/ Službena web stranica grupe ''Made in Heaven'', sadrži tekstove svih pjesama izuzev pjesme "Yeah"] {{Commonscat|Queen}} {{Queen}} [[Kategorija:Albumi Queena]] [[Kategorija:Albumi iz 1995.]] rwyaz8v09qnp59od57uvxchoylez3zs 3 38243 3898965 3897738 2026-06-18T12:05:36Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for organising Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898965 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) == Poništavanje članka o Ivi Robiću == Pozdrav AnToni, Voljela bih imati informaciju zašto su dijelovi članka koje sam napravila o Ivi Robiću poništeni? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:16, 19 maj 2026 (CEST) :Greškom! Sorry! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:59, 19 maj 2026 (CEST) == Premještaj članka == Pozdrav Antoni, Mogu li te zamoliti da prihvatiš izmjene i premjestiš stranicu kako stoji? Hvala puno https://bs.wikipedia.org/wiki/Goran_Valka [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 11:21, 2 juni 2026 (CEST) == Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 == Dear Feminism and Folklore organiser, This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''. Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026. Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign. Best regards, '''Feminism and Folklore International Organizing Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:09, 3 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 --> == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]</div> [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> == Thank you for organising Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your dedication, coordination, and hard work played a vital role in making this year's [[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign successful. We truly appreciate the time and effort you invested in engaging your community and supporting participants. As we have completed the jury phase and begin planning for next year's campaign, we would like to learn from your experiences. Please complete the organisers' feedback form and share your insights, challenges, and suggestions on how we can improve the campaign. '''This feedback form is mandatory for all organisers''', as it helps us evaluate the campaign and make meaningful improvements for future editions. '''Form link [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf6IsGAsxkTEWTwueyLg-gBjRVlY3g2kTNj3xRhDiILiQnQwQ/viewform?usp=dialog here]''' Please submit your response by '''25 June 2026'''. Thank you once again for your invaluable contributions and for helping make Feminism and Folklore a global success. We look forward to working with you again in the future! Regards, '''Feminism and Folklore Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:05, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704175 --> eo7u4kz7qwg1k8v9d7tjjo7pvrjj206 3898975 3898965 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898975 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) == Poništavanje članka o Ivi Robiću == Pozdrav AnToni, Voljela bih imati informaciju zašto su dijelovi članka koje sam napravila o Ivi Robiću poništeni? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:16, 19 maj 2026 (CEST) :Greškom! Sorry! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:59, 19 maj 2026 (CEST) == Premještaj članka == Pozdrav Antoni, Mogu li te zamoliti da prihvatiš izmjene i premjestiš stranicu kako stoji? Hvala puno https://bs.wikipedia.org/wiki/Goran_Valka [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 11:21, 2 juni 2026 (CEST) == Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 == Dear Feminism and Folklore organiser, This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''. Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026. Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign. Best regards, '''Feminism and Folklore International Organizing Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:09, 3 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 --> == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]</div> [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> == Thank you for organising Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your dedication, coordination, and hard work played a vital role in making this year's [[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign successful. We truly appreciate the time and effort you invested in engaging your community and supporting participants. As we have completed the jury phase and begin planning for next year's campaign, we would like to learn from your experiences. Please complete the organisers' feedback form and share your insights, challenges, and suggestions on how we can improve the campaign. '''This feedback form is mandatory for all organisers''', as it helps us evaluate the campaign and make meaningful improvements for future editions. '''Form link [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf6IsGAsxkTEWTwueyLg-gBjRVlY3g2kTNj3xRhDiILiQnQwQ/viewform?usp=dialog here]''' Please submit your response by '''25 June 2026'''. Thank you once again for your invaluable contributions and for helping make Feminism and Folklore a global success. We look forward to working with you again in the future! Regards, '''Feminism and Folklore Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:05, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704175 --> == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> nlov5my4lnykeyg627ozsay1qpwglu0 0 46901 3898969 3898879 2026-06-18T12:53:10Z AdnanSa 226 /* Obrazovanje */ 3898969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Richard Feynman | slika = Richard Feynman 1988.png | opis_slike = Feynman u 1988. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|5|11}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | polje = [[Teorijska fizika]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Kalifornijski tehnološki institut]] | alma_mater = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])<br />[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]]) | doktorski_mentor = [[John Archibald Wheeler]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[James M. Bardeen]] * [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]] * [[Thomas Curtright]] * [[Albert Hibbs]] * [[Giovanni Rossi Lomanitz]] * [[George Zweig]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Projekt "Manhattan"]] * [[Nanotehnologija]] * [[Kvantno računarstvo]] * [[Kvantna elektrodinamika]]}} | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada Albert Einstein]] (1954) * [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962) * [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965) * [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965) * [[Ørstedova medalja]] (1972) * [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}} | fusnote = }} '''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}</ref><ref>{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}</ref> Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara<ref name="media.caltech.edu">{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ "The Nobel Prize in Physics 1965"]. Nobel Foundation.</ref> Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi. Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.<ref>[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ "Physics: past, present, future"]. Physics World.</ref> Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh. Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka. Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, "Feynmanova predavanja o fizici" (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985). [[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''. == Rani život == Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.<ref>O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). "Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics". University of St. Andrews.</ref> Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,<ref>Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.</ref> i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom<ref>Chown, Marcus (May 2, 1985). "Strangeness and Charm". New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.</ref> dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,<ref>Friedman, Jerome (2004). "A Student's View of Fermi". In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.</ref> toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao "klošar". Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.<ref>Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.</ref> Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].<ref>Hirshberg, Charles (April 18, 2002). "My Mother, the Scientist". Popular Science. </ref> === Religija === Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao "zakleti ateista". Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: "Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji", dodajući: "Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'".<ref>Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html "Physics, bongos and the art of the nude"]. The Daily Telegraph.</ref> Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda. == Obrazovanje == Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali "samo pristojan", prema biografu Jamesu Gleicku.<ref>Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850, p. 30.</ref> Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak. Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je "Imate li mapu mačke?" (odnoseći se na anatomsku tabelu). Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je "otišao predaleko", prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je "negdje između".<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). "Richard Feynman – Session II" (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov "Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije".<ref>Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). "The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy" (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.</ref> <blockquote>Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: "Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu". Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. "Da", odgovorio je. "Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima."</blockquote> Druga je bila njegova diplomska teza, na temu "Sile u molekulima",<ref>Feynman, R. P. (August 1939). "Forces in Molecules". Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.</ref> zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem. Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: "Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja." Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova "fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike". Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.<ref>Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). "A New Theory of Gravitation". Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.</ref> Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom "Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici", Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao: == Popularna kultura == [[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]] Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.<ref>Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html "A Man, a Woman and an Atomic Bomb"]. The New York Times.</ref> [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.<ref>[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people "The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play"]. Vanity Fair. July 20, 2023.</ref> ==Bibliografija== ===Odabrani naučni radovi=== *{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title "Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory")|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}} *{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel |url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }} *{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }} *{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }} *{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I. |publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D |volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}} *{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966 |title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics |url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }} *{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton |volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }} *{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u {{Richard Feynman}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{stub-nobel}} {{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Kvantni fizičari]] [[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]] [[Kategorija:Richard Feynman| ]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] kqmje81zuj7srq52wsus9dbure1fsrf 3899096 3898969 2026-06-19T10:35:05Z AdnanSa 226 3899096 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Richard Feynman | slika = Richard Feynman 1988.png | opis_slike = Feynman u 1988. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|5|11}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | polje = [[Teorijska fizika]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Kalifornijski tehnološki institut]] | alma_mater = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])<br />[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]]) | doktorski_mentor = [[John Archibald Wheeler]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[James M. Bardeen]] * [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]] * [[Thomas Curtright]] * [[Albert Hibbs]] * [[Giovanni Rossi Lomanitz]] * [[George Zweig]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Projekt "Manhattan"]] * [[Nanotehnologija]] * [[Kvantno računarstvo]] * [[Kvantna elektrodinamika]]}} | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada Albert Einstein]] (1954) * [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962) * [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965) * [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965) * [[Ørstedova medalja]] (1972) * [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}} | fusnote = }} '''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}</ref><ref>{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}</ref> Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara<ref name="media.caltech.edu">{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ "The Nobel Prize in Physics 1965"]. Nobel Foundation.</ref> Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi. Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.<ref>[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ "Physics: past, present, future"]. Physics World.</ref> Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh. Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka. Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, "Feynmanova predavanja o fizici" (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985). [[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''. == Rani život == Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.<ref>O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). "Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics". University of St. Andrews.</ref> Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,<ref>Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.</ref> i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom<ref>Chown, Marcus (May 2, 1985). "Strangeness and Charm". New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.</ref> dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,<ref>Friedman, Jerome (2004). "A Student's View of Fermi". In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.</ref> toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao "klošar". Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.<ref>Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.</ref> Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].<ref>Hirshberg, Charles (April 18, 2002). "My Mother, the Scientist". Popular Science. </ref> === Religija === Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao "zakleti ateista". Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: "Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji", dodajući: "Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'".<ref>Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html "Physics, bongos and the art of the nude"]. The Daily Telegraph.</ref> Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda. == Obrazovanje == Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali "samo pristojan", prema biografu Jamesu Gleicku.<ref>Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850, p. 30.</ref> Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak. Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je "Imate li mapu mačke?" (odnoseći se na anatomsku tabelu). [[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]] Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je "otišao predaleko", prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je "negdje između".<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). "Richard Feynman – Session II" (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov "Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije".<ref>Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). "The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy" (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.</ref> <blockquote>Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: "Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu". Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. "Da", odgovorio je. "Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima."</blockquote> Druga je bila njegova diplomska teza, na temu "Sile u molekulima",<ref>Feynman, R. P. (August 1939). "Forces in Molecules". Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.</ref> zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem. Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: "Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja." Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova "fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike". Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.<ref>Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). "A New Theory of Gravitation". Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.</ref> Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom "Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici", Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao: <blockquote>Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.</blockquote> Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom. == Projekt Manhattan == Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je napad na Pearl Harbor uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao Robert R. Wilson, koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u atomskoj bombi, kao dio onoga što će postati Manhattan Project. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio kalutron koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, Ernestom O. Lawrenceom, u Radijacijskoj laboratoriji Univerziteta u Kaliforniji.<ref>Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.</ref> Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten. == Popularna kultura == [[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]] Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.<ref>Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html "A Man, a Woman and an Atomic Bomb"]. The New York Times.</ref> [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.<ref>[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people "The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play"]. Vanity Fair. July 20, 2023.</ref> ==Bibliografija== ===Odabrani naučni radovi=== *{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title "Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory")|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}} *{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel |url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }} *{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }} *{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }} *{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I. |publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D |volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}} *{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966 |title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics |url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }} *{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton |volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }} *{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u {{Richard Feynman}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{stub-nobel}} {{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Kvantni fizičari]] [[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]] [[Kategorija:Richard Feynman| ]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] qg3tznxwjj18bzjz1ec8bs46rgla27d 0 63472 3899005 3628214 2026-06-18T20:07:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899005 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:MargaretBeaufort2.jpg|250px|mini|desno|Ledi Margaret Beaufort]] '''Margaret Beaufort'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Margaret-Beaufort|title=Margaret Beaufort {{!}} Matriarch, Heiress, Mother of Henry VII {{!}} Britannica|date=2024-05-27|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-06-22}}</ref> ([[31. maj]] [[1443]] – [[29. juni]] [[1509]]) bila je majka engleskog kralja [[Henrik VII Engleski|Henrika VII]] i nana [[Henrik VIII Engleski|Henrika VIII]]. Pripadala je kraljevskoj kući [[Dinastija Lancaster|Lancaster]] pa je bila ključna figura u [[Ratovi dviju ruža|Ratovima dviju ruža]]. Margaretin otac je umro kad je ona imala nepune dvije godine, pa ju je do devete godine odgajala majka. Tada skrbništvo nad Margaret preuzima [[Henrik VI Engleski|Henrik VI]], njen rođak u drugom koljenu, koji je u njoj vidio savršenu nevjestu za svog polubrata, [[Edmund Tudor|Edmunda Tudora]]. Margaret se udaje za Edmunda [[1. novembar|1. novembra]] [[1455]]. godine i tako postaje grofica od Richmonda, a već u novembru sljedeće godine ostaje udovica. U trenutku Edmundove smrti, Margaret je bila u sedmom mjesecu trudnoće, a u januaru [[1457]]. Margaret je rodila svoje jedino dijete, sina [[Henrik VII Engleski|Henrika]]. Margaret i njen sin sklonili su se u Pembroke dok je bjesnio rat između kraljevskih kuća Lancastera i [[dinastija York|Yorka]], i ostali su tu sve do pobjede Yorkista [[1461]]. godine. Margaret se udavala još dva puta nakon Edmundove smrti, ali težak porod kroz koji je prošla kao trinaestogodišnja djevojčica učinio ju je fizički nesposobnom za rađanje. Trećim brakom je postala grofica od Derbya. Nakon što je njen sin preuzeo krunu u bitki kod Boswortha i postao [[Henrik VII]], Margaret je na dvoru bila oslovljavana kao ''kraljeva majka''. Titula [[kraljica|kraljice majke]] nije bila primjerena jer Margaret nikada nije bila supruga kralja, ali to je nije spriječilo da se tako ponaša tokom sinove vladavine. Nosila je odjeću jednake kvalitete kao i [[Elizabeta od Yorka|njena nevjesta]], tadašnja kraljica, i hodala samo korak iza [[Elizabeth Woodville]], udovice svrgnutog kralja. Iako nije nikada osporavala Henrikovo pravo da vlada, Margaret je po srodstvu bila bliža svrgnutom kralju nego njen sin. Čak je nekada u potpisu svom imenu dodavala slovo ''R'', što je bila skraćenica za ''Regina'' ([[latinski|lat.]] [[kraljica]]), a koristile su ga samo vladajuće kraljice (poput njenih praunuka, [[Marija I Engleska|Marije I]] i [[Elizabeta I Engleska|Elizabete I]]). Ovim potpisom Margaret je isticala vlastito pravo na krunu koju nikada nije pokušala pridobiti za sebe. Da je to pokušala i uspjela, postala bi prvom vladajućom kraljicom Engleske, tojest prvom ženom na mjestu vladara. Margaret je umrla [[29. juni|29. juna]] [[1509]]. godine. Sahranjena je u crnom mramornom grobu, u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]], a kasnije će pored nje biti sahranjena njena prapraunuka, kraljica [[Marija I Škotska]]. Počevši od [[Henrik VII Engleski|Henrika VII]], [[Spisak engleskih i britanskih vladara|svi vladari Engleske, Velike Britanije, i Ujedinjenog Kraljevstva]] potomci su Margaret Beaufort. {{Commonscat|Lady Margaret Beaufort}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://tudorhistory.org/secondary/beaufort/contents.html E. M. G. Routh, ''Lady Margaret: A Memoir of Lady Margaret Beaufort, Countess of Richmond & Derby, Mother of Henry VII'', 1924:] e-text * [http://www.newadvent.org/cathen/02376a.htm Catholic Encyclopedia article] * [https://web.archive.org/web/20170529160807/http://link.library.utoronto.ca/reed/patron.cfm?PeopleListID=652 Margaret Beaufort's patronage of theatre and/or music] * {{Cite EB1911|wstitle=Richmond and Derby, Margaret, Countess of}} * {{Cite web|url=https://exhibitions.lib.cam.ac.uk/moving-word/case/lady-margaret-beaufort|title=Lady Margaret Beaufort and the Art of the Book|publisher=[[Cambridge University Library]]|access-date=24 June 2016}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Engleski plemići]] [[Kategorija:Tudori]] fjhflz2oxr3hahg8qxillc2afsi3ths 0 66771 3899099 3793950 2026-06-19T10:44:49Z ~2026-35612-86 182736 3899099 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} [[Datoteka:1109 Szczecin Panorama.jpg|mini|centar|800px|Szczecin]] {{Infokutija naselje |Grb = POL Szczecin COA.svg |Karta = POL Szczecin map.svg |Država = {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Vojvodstvo |SrednjiNivoVlasti = [[Zapadnopomeransko vojvodstvo]] |Općina = |Stanovništvo = 408105 |StanovništvoGodina = |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 301 |Nadmorska visina = 0-131 |Pozivni broj = +48 91 |Poštanski broj = 70-001 do 71-899 |Registarska oznaka = ZS |VrstaNaselja = |Načelnik = Piotr Krzystek |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = www.szczecin.pl |Slika = {{Photomontage |color=#ffffff | photo1a = Szczecin Waly Chrobrego dron (2).jpg | photo2a = Szczecin Philharmonic Hall 3304 (cropped).jpg | photo2b = Szczecin Hanza Tower dron (1).jpg | photo3a = Szczecin plac Grunwaldzki dron (1).jpg | photo3b = Szczecin Rynek Sienny dron (1).jpg | photo4a = Szczecin teren Stoczni Szczecinskiej dron (1).jpg | spacing = 2 | border = 0 | size = 275.5 | position = center | text = }} |SlikaInfo = Szczecin }} '''Szczecin''' (fon. ''Ščećin'') je grad u [[Poljska|Poljskoj]]. [[Spisak gradova u Poljskoj|Sedmi]] je najmnogoljudniji grad u zemlji i važan kulturni, privredni, komunikacijski i [[Turizam|turistički]] centar. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelju Poljske, na rijeci [[Odra]] i jezeru [[Dąbie]]. Glavni je grad [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeranskog vojvodstva]]. * Populacija: 408.105 stanovnika (2014) * Površina: 301&nbsp;km<sup>2</sup> == Historija == U 9. vijeku kneževi slavenskih plemena izgradili su dvorac okružen jarkom. Dobio je status grada 1243. Od 1278. je [[Hanza|hanzeatski grad]]. Od 1309. glavni je grad Pomorja. Od 1945. godine je u Poljskoj. Ime Szczecin službeno je od 1946. == Spomenici i znamenitosti == <gallery caption="Szczecin"> Datoteka:Szczecin 05-2017 img08 Castle.jpg Datoteka:PolandSzczecinLoitz.JPG Datoteka:Szczecin 05-2017 img11 Kings Gate.jpg Datoteka:PolandSzczecinRedCityHall.JPG Datoteka:0907 Pomnik Czynu Polaków Szczecin SZN.jpg Datoteka:1009 Rynek Sienny Szczecin SZN.jpg Datoteka:1109 Ratusz Staromiejski Szczecin.jpg Datoteka:0907 Plac Grunwaldzki Szczecin SZN.jpg Datoteka:0910 Bazylika archikatedralna św Jakuba Szczecin.jpg Datoteka:0908 PAZIM Szczecin SZN 1.jpg Datoteka:0907 Most Długi Szczecin SZN 7.jpg Datoteka:Stocznia.jpg </gallery> == Demografija == <timeline> ImageSize = width:680 height:320 PlotArea = left:50 right:20 top:25 bottom:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late Colors = id:linegrey2 value:gray(0.9) id:linegrey value:gray(0.7) id:cobar value:rgb(0.2,0.7,0.8) id:cobar2 value:rgb(0.6,0.9,0.6) DateFormat = yyyy Period = from:0 till:420000 ScaleMajor = unit:year increment:50000 start:0 gridcolor:linegrey ScaleMinor = unit:year increment:10000 start:0 gridcolor:linegrey2 PlotData = color:cobar width:20 align:center bar:XII from:0 till:5000 bar:1720 from:0 till:6000 bar:1740 from:0 till:12300 bar:1810 from:0 till:20700 bar:1840 from:0 till:35300 bar:1861 from:0 till:58500 bar:1872 from:0 till:76000 bar:1890 from:0 till:116200 bar:1910 from:0 till:236000 bar:1939 from:0 till:383000 bar:1945 from:0 till:26000 bar:1946 from:0 till:72948 bar:1950 from:0 till:178907 bar:1955 from:0 till:229462 bar:1960 from:0 till:269318 bar:1965 from:0 till:312013 bar:1978 from:0 till:384900 bar:1988 from:0 till:410296 bar:1994 color:cobar2 from:0 till:419608 bar:2002 from:0 till:415117 bar:2009 from:0 till:406307 PlotData= textcolor:black fontsize:S bar:XII at: 5000 text: 5,0 shift:(0) bar:1720 at: 6000 text: 6,0 shift:(0) bar:1740 at: 12300 text: 12,3 shift:(0) bar:1810 at: 20700 text: 20,7 shift:(0) bar:1840 at: 35300 text: 35,3 shift:(0) bar:1861 at: 58500 text: 58,5 shift:(0) bar:1872 at: 76000 text: 76,0 shift:(0) bar:1890 at: 116200 text: 116,2 shift:(0) bar:1910 at: 236000 text: 236,0 shift:(0) bar:1939 at: 383000 text: 383,0 shift:(0) bar:1945 at: 26000 text: 26,0 shift:(0) bar:1946 at: 72948 text: 72,9 shift:(0) bar:1950 at: 178907 text: 178,9 shift:(0) bar:1955 at: 229462 text: 229,4 shift:(0) bar:1960 at: 269318 text: 269,3 shift:(0) bar:1965 at: 312013 text: 312,0 shift:(0) bar:1978 at: 384900 text: 384,9 shift:(0) bar:1988 at: 410296 text: 410,3 shift:(0) bar:1994 at: 419608 text: 419,6 shift:(0) bar:2002 at: 415117 text: 415,1 shift:(0) bar:2009 at: 406307 text: 406,3 shift:(0) </timeline> == Sport == [[Datoteka:Szczecin stadion przy ul Twardowskiego.jpg|thumb|Gradski stadion|239x239piksel]] * MKS "Pogoń Szczecin" - Top lige - nogometna liga * Arkonia Szczecin * OŚ AZS Szczecin * AZS Szczecin * Pogoń 04 Szczecin * Morze Bałtyk Szczecin * Piast Szczecin * Jacht Klub AZS Szczecin * Yacht Klub Polski Szczecin * Aeroklub Szczeciński * Zachodniopomorska Husaria == Kultura == [[Datoteka:PolandSzczecinSeaMuseum.JPG|thumb|Nacionalni muzej|196x196piksel]] * Biblioteke - 37 * Muzeji - 10 * Pozorišta - 7 * Filharmonije - 1 * Opere - 1 * Kina - 6 == Klima == {{Vremenski okvir| <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 2 | vt_feb = 2 | vt_mar = 7 | vt_apr = 12 | vt_maj = 18 | vt_jun = 20 | vt_jul = 22 | vt_aug = 22 | vt_sep = 18 | vt_okt = 12 | vt_nov = 7 | vt_dec = 3 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -2 | nt_feb = -3 | nt_mar = 1 | nt_apr = 3 | nt_maj = 8 | nt_jun = 12 | nt_jul = 13 | nt_aug = 13 | nt_sep = 10 | nt_okt = 6 | nt_nov = 2 | nt_dec = 0 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 35,6 | p_feb = 27,9 | p_mar = 33 | p_apr = 38,1 | p_maj = 45,7 | p_jun = 55,9 | p_jul = 71,1 | p_aug = 63,5 | p_sep = 43,2 | p_okt = 43,2 | p_nov = 40,6 | p_dec = 40,6 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=50221&cityname=Szczecin-Zachodniopomorskie-Poland] }} == Partnerski gradovi == {{div col}} * {{ZD|NJE}} [[Rostock]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Bremerhaven]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Lübeck]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Friedrichshain-Kreuzberg]] ([[Berlin]]), [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Greifswald]], [[Njemačka]] * {{ZD|SAD}} [[Saint Louis]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{ZD|UKR}} [[Dnjipro]], [[Ukrajina]] * {{ZD|RUS}} [[Murmansk]], [[Rusija]] * {{ZD|ŠVE}} [[Malmö]], [[Švedska]] * {{ZD|LIT}} [[Klaipėda]], [[Litvanija]] * {{ZD|UK}} [[Kingston upon Hull]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{ZD|DAN}} [[Esbjerg]], [[Danska]] * {{ZD|ITA}} [[Bari]], [[Italija]] * {{ZD|FRA}} [[Bordeaux]], [[Francuska]] * {{ZD|FIN}} [[Helsinki]], [[Finska]] * {{ZD|KIN}} [[Dalian]] (大连市) [[Narodna Republika Kina|Kina]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Ščećinski tramvaji|Šćećinski tramvaji]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Szczecin}} * [http://www.szczecin.pl/umszczecinswiat/chapter_59000.asp Home Page] * [http://www.przewodnik.szczecin.pl Szczecin Tourist Guide] {{Poljski gradovi}}{{Normativna kontrola}}{{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Szczecin| ]] 2ascivoic73l0xe091qn6qrtghbrn0b 3899100 3899099 2026-06-19T10:45:06Z ~2026-35612-86 182736 3899100 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija naselje |Grb = POL Szczecin COA.svg |Karta = POL Szczecin map.svg |Država = {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Vojvodstvo |SrednjiNivoVlasti = [[Zapadnopomeransko vojvodstvo]] |Općina = |Stanovništvo = 408105 |StanovništvoGodina = |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 301 |Nadmorska visina = 0-131 |Pozivni broj = +48 91 |Poštanski broj = 70-001 do 71-899 |Registarska oznaka = ZS |VrstaNaselja = |Načelnik = Piotr Krzystek |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = www.szczecin.pl |Slika = {{Photomontage |color=#ffffff | photo1a = Szczecin Waly Chrobrego dron (2).jpg | photo2a = Szczecin Philharmonic Hall 3304 (cropped).jpg | photo2b = Szczecin Hanza Tower dron (1).jpg | photo3a = Szczecin plac Grunwaldzki dron (1).jpg | photo3b = Szczecin Rynek Sienny dron (1).jpg | photo4a = Szczecin teren Stoczni Szczecinskiej dron (1).jpg | spacing = 2 | border = 0 | size = 275.5 | position = center | text = }} |SlikaInfo = Szczecin }} '''Szczecin''' (fon. ''Ščećin'') je grad u [[Poljska|Poljskoj]]. [[Spisak gradova u Poljskoj|Sedmi]] je najmnogoljudniji grad u zemlji i važan kulturni, privredni, komunikacijski i [[Turizam|turistički]] centar. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelju Poljske, na rijeci [[Odra]] i jezeru [[Dąbie]]. Glavni je grad [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeranskog vojvodstva]]. * Populacija: 408.105 stanovnika (2014) * Površina: 301&nbsp;km<sup>2</sup> == Historija == U 9. vijeku kneževi slavenskih plemena izgradili su dvorac okružen jarkom. Dobio je status grada 1243. Od 1278. je [[Hanza|hanzeatski grad]]. Od 1309. glavni je grad Pomorja. Od 1945. godine je u Poljskoj. Ime Szczecin službeno je od 1946. == Spomenici i znamenitosti == <gallery caption="Szczecin"> Datoteka:Szczecin 05-2017 img08 Castle.jpg Datoteka:PolandSzczecinLoitz.JPG Datoteka:Szczecin 05-2017 img11 Kings Gate.jpg Datoteka:PolandSzczecinRedCityHall.JPG Datoteka:0907 Pomnik Czynu Polaków Szczecin SZN.jpg Datoteka:1009 Rynek Sienny Szczecin SZN.jpg Datoteka:1109 Ratusz Staromiejski Szczecin.jpg Datoteka:0907 Plac Grunwaldzki Szczecin SZN.jpg Datoteka:0910 Bazylika archikatedralna św Jakuba Szczecin.jpg Datoteka:0908 PAZIM Szczecin SZN 1.jpg Datoteka:0907 Most Długi Szczecin SZN 7.jpg Datoteka:Stocznia.jpg </gallery> == Demografija == <timeline> ImageSize = width:680 height:320 PlotArea = left:50 right:20 top:25 bottom:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late Colors = id:linegrey2 value:gray(0.9) id:linegrey value:gray(0.7) id:cobar value:rgb(0.2,0.7,0.8) id:cobar2 value:rgb(0.6,0.9,0.6) DateFormat = yyyy Period = from:0 till:420000 ScaleMajor = unit:year increment:50000 start:0 gridcolor:linegrey ScaleMinor = unit:year increment:10000 start:0 gridcolor:linegrey2 PlotData = color:cobar width:20 align:center bar:XII from:0 till:5000 bar:1720 from:0 till:6000 bar:1740 from:0 till:12300 bar:1810 from:0 till:20700 bar:1840 from:0 till:35300 bar:1861 from:0 till:58500 bar:1872 from:0 till:76000 bar:1890 from:0 till:116200 bar:1910 from:0 till:236000 bar:1939 from:0 till:383000 bar:1945 from:0 till:26000 bar:1946 from:0 till:72948 bar:1950 from:0 till:178907 bar:1955 from:0 till:229462 bar:1960 from:0 till:269318 bar:1965 from:0 till:312013 bar:1978 from:0 till:384900 bar:1988 from:0 till:410296 bar:1994 color:cobar2 from:0 till:419608 bar:2002 from:0 till:415117 bar:2009 from:0 till:406307 PlotData= textcolor:black fontsize:S bar:XII at: 5000 text: 5,0 shift:(0) bar:1720 at: 6000 text: 6,0 shift:(0) bar:1740 at: 12300 text: 12,3 shift:(0) bar:1810 at: 20700 text: 20,7 shift:(0) bar:1840 at: 35300 text: 35,3 shift:(0) bar:1861 at: 58500 text: 58,5 shift:(0) bar:1872 at: 76000 text: 76,0 shift:(0) bar:1890 at: 116200 text: 116,2 shift:(0) bar:1910 at: 236000 text: 236,0 shift:(0) bar:1939 at: 383000 text: 383,0 shift:(0) bar:1945 at: 26000 text: 26,0 shift:(0) bar:1946 at: 72948 text: 72,9 shift:(0) bar:1950 at: 178907 text: 178,9 shift:(0) bar:1955 at: 229462 text: 229,4 shift:(0) bar:1960 at: 269318 text: 269,3 shift:(0) bar:1965 at: 312013 text: 312,0 shift:(0) bar:1978 at: 384900 text: 384,9 shift:(0) bar:1988 at: 410296 text: 410,3 shift:(0) bar:1994 at: 419608 text: 419,6 shift:(0) bar:2002 at: 415117 text: 415,1 shift:(0) bar:2009 at: 406307 text: 406,3 shift:(0) </timeline> == Sport == [[Datoteka:Szczecin stadion przy ul Twardowskiego.jpg|thumb|Gradski stadion|239x239piksel]] * MKS "Pogoń Szczecin" - Top lige - nogometna liga * Arkonia Szczecin * OŚ AZS Szczecin * AZS Szczecin * Pogoń 04 Szczecin * Morze Bałtyk Szczecin * Piast Szczecin * Jacht Klub AZS Szczecin * Yacht Klub Polski Szczecin * Aeroklub Szczeciński * Zachodniopomorska Husaria == Kultura == [[Datoteka:PolandSzczecinSeaMuseum.JPG|thumb|Nacionalni muzej|196x196piksel]] * Biblioteke - 37 * Muzeji - 10 * Pozorišta - 7 * Filharmonije - 1 * Opere - 1 * Kina - 6 == Klima == {{Vremenski okvir| <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 2 | vt_feb = 2 | vt_mar = 7 | vt_apr = 12 | vt_maj = 18 | vt_jun = 20 | vt_jul = 22 | vt_aug = 22 | vt_sep = 18 | vt_okt = 12 | vt_nov = 7 | vt_dec = 3 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -2 | nt_feb = -3 | nt_mar = 1 | nt_apr = 3 | nt_maj = 8 | nt_jun = 12 | nt_jul = 13 | nt_aug = 13 | nt_sep = 10 | nt_okt = 6 | nt_nov = 2 | nt_dec = 0 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 35,6 | p_feb = 27,9 | p_mar = 33 | p_apr = 38,1 | p_maj = 45,7 | p_jun = 55,9 | p_jul = 71,1 | p_aug = 63,5 | p_sep = 43,2 | p_okt = 43,2 | p_nov = 40,6 | p_dec = 40,6 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=50221&cityname=Szczecin-Zachodniopomorskie-Poland] }} == Partnerski gradovi == {{div col}} * {{ZD|NJE}} [[Rostock]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Bremerhaven]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Lübeck]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Friedrichshain-Kreuzberg]] ([[Berlin]]), [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Greifswald]], [[Njemačka]] * {{ZD|SAD}} [[Saint Louis]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{ZD|UKR}} [[Dnjipro]], [[Ukrajina]] * {{ZD|RUS}} [[Murmansk]], [[Rusija]] * {{ZD|ŠVE}} [[Malmö]], [[Švedska]] * {{ZD|LIT}} [[Klaipėda]], [[Litvanija]] * {{ZD|UK}} [[Kingston upon Hull]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{ZD|DAN}} [[Esbjerg]], [[Danska]] * {{ZD|ITA}} [[Bari]], [[Italija]] * {{ZD|FRA}} [[Bordeaux]], [[Francuska]] * {{ZD|FIN}} [[Helsinki]], [[Finska]] * {{ZD|KIN}} [[Dalian]] (大连市) [[Narodna Republika Kina|Kina]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Ščećinski tramvaji|Šćećinski tramvaji]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Szczecin}} * [http://www.szczecin.pl/umszczecinswiat/chapter_59000.asp Home Page] * [http://www.przewodnik.szczecin.pl Szczecin Tourist Guide] {{Poljski gradovi}}{{Normativna kontrola}}{{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Szczecin| ]] 2ou8p1xb1m2b5cd8ye9zp7s6lougkx3 0 68793 3898974 3898936 2026-06-18T13:57:57Z Bosancica by MK 173186 Dodana infokutija 3898974 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = [[19. april]] [[1273.]]<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = [[16. maj]] [[2024.]] | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. Sabor prestaje postojati nakon 1. decembra 1918. godine, stvaranjem unitaristički uređene [[Prva Jugoslavija|Prva Jugoslavije]]. Hrvatski predstavnici u Narodnoj Skupštini tadašnje Jugoslavije okupljali su se kao [[Hrvatsko narodno zastupstvo]]. Nakon [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], bilo je predviđeno da se raspišu izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i političkih natezanja 1939-1941. to nije provedeno do [[Aprilski rat|Aprilskog rata]]. U [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zaknodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]]. Godine 1942. godine sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano [[Hrvatski državni sabor]]. Nasuprot postojanju NDH, [[Narodnooslobodilački pokret]] osniva 1943. godine [[ZAVNOH]], '''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske'''. ZAVNOH obnavlja državnost Hrvatske, ali ne samostalne: proglašava da je Hrvatska federalna država u sastavu [[Demokratska federativna Jugoslavija|Demokratske federativne Jugoslavije]]. 1945. godine ono mijenja ime u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja novog ustava [[FNRJ|Federativne narodne republike Jugoslavije]] godine 1946. Hrvatska se uspostavlja kao Narodna Republika Hrvatska (od 1963. godine Socijalistička Republika), a Sabor dobija ime Sabor NR Hrvatske (odnosno Sabor SR Hrvatske). Početkom 1990. godine, nakon odluke Kongresa [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], donesene su promjene zakona o izborima i zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, te još neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogućeni slobodni izbori. Na izborima, održanim 22. aprila i 6. maja 1990, većinu mandata osvaja [[HDZ]]. Novi sabor konstituira se 1990. godine. U decembru 1990. godine donosi novi ustav, mijenja ime države odbacivanjem pridjeva "socijalistička", te 25. juna 1991. godine donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i konačno stupa na snagu 8. oktobra. Tako postoji pravni i politički kontinuitet Sabora, pa i hrvatske države (koja nije "stvorena" 1991. godine, nego se te godine osamostalila). Preambula Ustava RH iz 1990. (koja je i danas na snazi), definira da se državnost Republike Hrvatske izvodi iz [[ZAVNOH]]-a. === Poslije 1990. godine === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|250px|lijevo|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su [[1990]]. godine. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do [[1992]]. godine zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a [[1993]]. godine ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: [[1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a [[2000]]. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | [[30. maj]] [[1990]]. - [[1992]]. | Žarko Domljan (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. godine |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | [[2. august]] [[1992]]. - [[1995]]. | Stjepan Mesić (HDZ),<br /> Nedjeljko Mihanović (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | [[29. oktobar]] [[1995]]. - [[novembar]] [[1999]]. | Vlatko Pavletić (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | [[2. februar]] [[2000]]. - [[17. oktobar]] [[2003]]. | Zlatko Tomčić (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | [[22. decembar]] [[2003]]. - [[12. oktobar]] [[2007]]. | Vladimir Šeks (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | [[11. januar]] [[2008]]. | Luka Bebić (HDZ) | aktuelni saziv |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor '''Sazivi Županijskog doma''' - ukinut ustavnim promjenama 2001. godine {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | [[22. mart]] [[1993]]. - [[1997]]. | Josip Manolić, Katica Ivanišević |- | Drugi saziv | [[12. maj]] [[1997]]. - [[2001]]. | Katica Ivanišević |} '''Predsjednici Hrvatskog sabora''' # [[Žarko Domljan]] ([[30. maj]] [[1990]]. - [[7. septembar]] [[1992]].) # [[Stjepan Mesić]] ([[7. septembar]] [[1992]]. - [[24. maj]] [[1994]].) # [[Nedjeljko Mihanović]] ([[24. maj]] [[1994]].) - [[28. novembar]] [[1995]].) # [[Vlatko Pavletić]] ([[28. novembar]] [[1995]]. - [[2. februar]] [[2000]].) # [[Zlatko Tomčić]] ([[2. februar]] [[2000]]. - [[22. decembar]] [[2003]].) # [[Vladimir Šeks]] ([[22. decembar]] [[2003]]. - [[11. januar]] [[2008]].) # [[Luka Bebić]] ([[11. januar]] [[2008]]. - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. ''Također pogledajte i članak:'' '''''[[Izbori zastupnika u Hrvatski sabor]]''''' == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od [[24. januar]]a [[2007]]. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] e4zdkjv9165i8vng912wfnhmanu4df1 3898983 3898974 2026-06-18T15:15:02Z Bosancica by MK 173186 Revidiran tekst do dijela: Poslije 1990. godine (izvor wikipedija hr - prilagođeno) 3898983 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = [[19. april]] [[1273.]]<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = [[16. maj]] [[2024.]] | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. Godine 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. godine === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su [[1990]]. godine. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do [[1992]]. godine zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a [[1993]]. godine ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: [[1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a [[2000]]. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | [[30. maj]] [[1990]]. - [[1992]]. | Žarko Domljan (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. godine |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | [[2. august]] [[1992]]. - [[1995]]. | Stjepan Mesić (HDZ),<br /> Nedjeljko Mihanović (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | [[29. oktobar]] [[1995]]. - [[novembar]] [[1999]]. | Vlatko Pavletić (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | [[2. februar]] [[2000]]. - [[17. oktobar]] [[2003]]. | Zlatko Tomčić (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | [[22. decembar]] [[2003]]. - [[12. oktobar]] [[2007]]. | Vladimir Šeks (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | [[11. januar]] [[2008]]. | Luka Bebić (HDZ) | aktuelni saziv |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor '''Sazivi Županijskog doma''' - ukinut ustavnim promjenama 2001. godine {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | [[22. mart]] [[1993]]. - [[1997]]. | Josip Manolić, Katica Ivanišević |- | Drugi saziv | [[12. maj]] [[1997]]. - [[2001]]. | Katica Ivanišević |} '''Predsjednici Hrvatskog sabora''' # [[Žarko Domljan]] ([[30. maj]] [[1990]]. - [[7. septembar]] [[1992]].) # [[Stjepan Mesić]] ([[7. septembar]] [[1992]]. - [[24. maj]] [[1994]].) # [[Nedjeljko Mihanović]] ([[24. maj]] [[1994]].) - [[28. novembar]] [[1995]].) # [[Vlatko Pavletić]] ([[28. novembar]] [[1995]]. - [[2. februar]] [[2000]].) # [[Zlatko Tomčić]] ([[2. februar]] [[2000]]. - [[22. decembar]] [[2003]].) # [[Vladimir Šeks]] ([[22. decembar]] [[2003]]. - [[11. januar]] [[2008]].) # [[Luka Bebić]] ([[11. januar]] [[2008]]. - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. ''Također pogledajte i članak:'' '''''[[Izbori zastupnika u Hrvatski sabor]]''''' == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od [[24. januar]]a [[2007]]. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] is9up9kbsnyh4uu851mhmplqff41p4n 3898989 3898983 2026-06-18T17:38:10Z AnToni 2325 Datumi se ne linkuju! 3898989 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990]].. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992]]. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993]]. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997.. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a 2000]]. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> Nedjeljko Mihanović (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor '''Sazivi Županijskog doma''' - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | [[22. mart]] 1993]]. - 1997]]. | Josip Manolić, Katica Ivanišević |- | Drugi saziv | [[12. maj]] 1997]]. - 2001]]. | Katica Ivanišević |} '''Predsjednici Hrvatskog sabora''' # [[Žarko Domljan]] ([[30. maj]] 1990]]. - [[7. septembar]] 1992]].) # [[Stjepan Mesić]] ([[7. septembar]] 1992]]. - [[24. maj]] 1994]].) # [[Nedjeljko Mihanović]] ([[24. maj]] 1994]].) - [[28. novembar]] 1995]].) # [[Vlatko Pavletić]] ([[28. novembar]] 1995]]. - [[2. februar]] 2000]].) # [[Zlatko Tomčić]] ([[2. februar]] 2000]]. - [[22. decembar]] 2003]].) # [[Vladimir Šeks]] ([[22. decembar]] 2003]]. - [[11. januar]] 2008]].) # [[Luka Bebić]] ([[11. januar]] 2008]]. - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] pzkajtkswwag3jt9dpddid9k60xqabf 3898990 3898989 2026-06-18T17:42:02Z AnToni 2325 /* Poslije 1990. */ 3898990 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990]].. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992]]. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993]]. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a 2000]]. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> Nedjeljko Mihanović (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor '''Sazivi Županijskog doma''' - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar]] 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - [[2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - [[11. januar]] 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] pyj9govr7ta4ozhf2kti9eh7azxozxj 3898991 3898990 2026-06-18T17:44:38Z AnToni 2325 /* Poslije 1990. */ 3898991 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997]]. postaje ''Hrvatski državni sabor'' (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme [[NDH]]), a 2000. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ;Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup> {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar]] 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - 2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - 11. januar 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] p5vxw60c2rd2zb4p0el03ab0oxlwtvn 3898992 3898991 2026-06-18T17:47:11Z AnToni 2325 /* Poslije 1990. */ 3898992 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje ''Hrvatski državni sabor'', a 2000. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ;Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup> {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - 2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - 11. januar 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 ) * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi '''odluke''' <u>većinom glasova</u> ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] ezt3p4imlb64ipxwoiotxeqebf7wjow 3898993 3898992 2026-06-18T17:49:10Z AnToni 2325 /* Donošenje odluka */ 3898993 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje ''Hrvatski državni sabor'', a 2000. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ;Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup> {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - 2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - 11. januar 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi <u>dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika</u>. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi <u>većinom glasova svih zastupnika</u>. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] qff7774p3ukb44qjomzf9ujhmui4ydd 3898994 3898993 2026-06-18T17:49:46Z AnToni 2325 /* Donošenje odluka */ 3898994 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje ''Hrvatski državni sabor'', a 2000. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ;Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup> {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - 2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - 11. januar 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] i54k6y90e9djkapywycdpnhtqljmw2i 3898995 3898994 2026-06-18T17:50:41Z AnToni 2325 {{Refspisak}}/* Vanjski linkovi */ 3898995 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje ''Hrvatski državni sabor'', a 2000. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ;Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup> {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - 2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - 11. januar 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] kz3wjpkwfjanknoc698h1eiun2s9vpt 3898996 3898995 2026-06-18T17:50:48Z AnToni 2325 [[Kategorija:Pravo]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3898996 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. Na osnovu Ustava iz iste godine [[Sabor Republike Hrvatske]] (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje ''Hrvatski državni sabor'', a 2000. ''Hrvatski sabor''. Ustavnim promjenama 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ;Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup> {| {{prettytable}} align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme vršenja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po Ustavu iz 1974. |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008. | [[Luka Bebić]] (HDZ) | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} ;Predsjednici Hrvatskog sabora # [[Žarko Domljan]] (30. maj 1990 - 7. septembar 1992.) # [[Stjepan Mesić]] (7. septembar 1992 - 24. maj 1994.) # [[Nedjeljko Mihanović]] (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.) # [[Vlatko Pavletić]] (28. novembar 1995 - 2. februar 2000.) # [[Zlatko Tomčić]] (2. februar 2000 - 22. decembar 2003.) # [[Vladimir Šeks]] (22. decembar 2003 - 11. januar 2008.) # [[Luka Bebić]] (11. januar 2008 - ) == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] pn5r0sea07ys0qa498fcb3iw4rnrlit 3899032 3898996 2026-06-19T02:06:28Z Bosancica by MK 173186 Revidirano do dijela Zastupnici 3899032 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Nakon političkih promjena u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]], 1990. održani su višestranački izbori. Prema ustavnim promjenama iz 1990, zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Hrvatske nosilo je naziv Sabor Republike Hrvatske, koji je uveden amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. U prijelaznom periodu zadržan je sistem od tri vijeća naslijeđen iz prethodnog ustavnog uređenja. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. predviđen je dvodomni parlamentarni sistem koji su činili Zastupnički dom i [[Županijski dom Hrvatskog sabora|Županijski dom]]. Županijski dom uspostavljen je 1993. kao dom regionalnog predstavništva. U njemu je svaka županija, kao i Grad Zagreb, bila zastupljena s po tri zastupnika, dok je predsjednik Republike imao pravo imenovati dodatne članove u skladu s ustavnim odredbama. Ukupan broj zastupnika kretao se do 68 članova. Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997. Naziv parlamenta mijenjan je u dva navrata. 1997. uveden je naziv "Hrvatski državni sabor", a ustavnim promjenama iz 2000. ponovno je usvojen naziv "Hrvatski sabor", koji je zadržan do danas. Ustavnim promjenama iz 2001. ukinut je Županijski dom, čime je uspostavljen jednodomni parlamentarni sistem. Od tada Hrvatski sabor djeluje kao jedino predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Hrvatske, preuzimajući nadležnosti dotadašnjeg Zastupničkog doma.<ref name="Sabor_Povijest">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| class="wikitable" align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme obnašanja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) (30. maj 1990 - 7. septembar 1992) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974.]] |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ) (7. septembar 1992 - 24. maj 1994),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) (24. maj 1994 - 28. novembar 1995) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) (28. novembar 1995 - 2. februar 2000) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) (2. februar 2000 - 22. decembar 2003) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) (22. decembar 2003 - 11. januar 2008) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008 - 28. oktobar 2011. | [[Luka Bebić]] (HDZ) (11. januar 2008 - 22. decembar 2011) | |- | [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|Sedmi saziv]] | 22. decembar 2011.<ref name="raspustanje2015_title">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora-0 |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2015) |website=sabor.hr |date=2015 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} ''Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj četverogodišnji rad. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podržali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. septembra.'', objavljeno 25. septembra 2015.</ref> - 28. septembar 2015.<ref name="raspustanje2015_title" /> | [[Boris Šprem]] (SDP) (22. decembar 2011 - 30. septembar 2012)<br />[[Josip Leko]] (SDP) (10. oktobar 2012 - 28. decembar 2015) | |- | [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|Osmi saziv]] | 28. decembar 2015 - 15. juli 2016.<ref name="raspustanje2016">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2016) |date=2016 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. juna 2016.</ref> | [[Željko Reiner]] (HDZ) (28. decembar 2015 - 14. oktobar 2016) | |- | [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|Deveti saziv]] | 14. oktobar 2016 - 21. juli 2020. | [[Božo Petrov]] (Most nezavisnih lista) (14. oktobar 2016 - 5. maj 2017)<br />[[Gordan Jandroković]] (HDZ) (5. maj 2017 - 21. juli 2020) | |- | [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|Deseti saziv]] | 22. juli 2020 - 14. mart 2024. | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (22. juli 2020 - 14. mart 2024) | |- | [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|Jedanaesti saziv]] | 16. maj 2024 - ''u toku'' | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (16. maj 2024 - ''u toku'') | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|zbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] d57c97ieu93wsr4bfthaia83glg0ubq 3899059 3899032 2026-06-19T08:05:53Z Bosancica by MK 173186 Unijete neke reference u dio Zastupnici 3899059 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Nakon političkih promjena u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]], 1990. održani su višestranački izbori. Prema ustavnim promjenama iz 1990, zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Hrvatske nosilo je naziv Sabor Republike Hrvatske, koji je uveden amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. U prijelaznom periodu zadržan je sistem od tri vijeća naslijeđen iz prethodnog ustavnog uređenja. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. predviđen je dvodomni parlamentarni sistem koji su činili Zastupnički dom i [[Županijski dom Hrvatskog sabora|Županijski dom]]. Županijski dom uspostavljen je 1993. kao dom regionalnog predstavništva. U njemu je svaka županija, kao i Grad Zagreb, bila zastupljena s po tri zastupnika, dok je predsjednik Republike imao pravo imenovati dodatne članove u skladu s ustavnim odredbama. Ukupan broj zastupnika kretao se do 68 članova. Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997. Naziv parlamenta mijenjan je u dva navrata. 1997. uveden je naziv "Hrvatski državni sabor", a ustavnim promjenama iz 2000. ponovno je usvojen naziv "Hrvatski sabor", koji je zadržan do danas. Ustavnim promjenama iz 2001. ukinut je Županijski dom, čime je uspostavljen jednodomni parlamentarni sistem. Od tada Hrvatski sabor djeluje kao jedino predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Hrvatske, preuzimajući nadležnosti dotadašnjeg Zastupničkog doma.<ref name="Sabor_Povijest">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| class="wikitable" align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme obnašanja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) (30. maj 1990 - 7. septembar 1992) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974.]] |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ) (7. septembar 1992 - 24. maj 1994),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) (24. maj 1994 - 28. novembar 1995) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) (28. novembar 1995 - 2. februar 2000) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) (2. februar 2000 - 22. decembar 2003) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) (22. decembar 2003 - 11. januar 2008) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008 - 28. oktobar 2011. | [[Luka Bebić]] (HDZ) (11. januar 2008 - 22. decembar 2011) | |- | [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|Sedmi saziv]] | 22. decembar 2011.<ref name="raspustanje2015_title">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora-0 |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2015) |website=sabor.hr |date=2015 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} ''Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj četverogodišnji rad. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podržali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. septembra.'', objavljeno 25. septembra 2015.</ref> - 28. septembar 2015.<ref name="raspustanje2015_title" /> | [[Boris Šprem]] (SDP) (22. decembar 2011 - 30. septembar 2012)<br />[[Josip Leko]] (SDP) (10. oktobar 2012 - 28. decembar 2015) | |- | [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|Osmi saziv]] | 28. decembar 2015 - 15. juli 2016.<ref name="raspustanje2016">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2016) |date=2016 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. juna 2016.</ref> | [[Željko Reiner]] (HDZ) (28. decembar 2015 - 14. oktobar 2016) | |- | [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|Deveti saziv]] | 14. oktobar 2016 - 21. juli 2020. | [[Božo Petrov]] (Most nezavisnih lista) (14. oktobar 2016 - 5. maj 2017)<br />[[Gordan Jandroković]] (HDZ) (5. maj 2017 - 21. juli 2020) | |- | [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|Deseti saziv]] | 22. juli 2020 - 14. mart 2024. | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (22. juli 2020 - 14. mart 2024) | |- | [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|Jedanaesti saziv]] | 16. maj 2024 - ''u toku'' | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (16. maj 2024 - ''u toku'') | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve.<ref name="zakon_o_izborima">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/download-pdf.htm?cmsId=673764 |title=Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat.<ref name="zakon_o_izborima" /> To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova.<ref name="poslovnik_sabora">{{Cite web |url=https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/Poslovnik%20Hrvatskoga%20sabora%20-%20procisceni%20tekst%202018.pdf |title=Poslovnik Hrvatskoga sabora (prečišćeni tekst) |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="zakon_prava_duznosti">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/z/462/zakon-o-pravima-i-duznostima-zastupnika-u-hrvatskom-saboru |title=Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|Izbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Ustrojstvo == Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''povjerenstva''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora * Služba za pripremu akata Sabora za objavu * Služba za radno-pravne poslove * Služba za odnose s javnošću * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže * Knjižnica * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za kaznena djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] 849miwtmxit7fhy81hqx9bzeu4v2rvp 3899095 3899059 2026-06-19T10:33:28Z Bosancica by MK 173186 Bosanski jezik 3899095 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{starost}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Nakon političkih promjena u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]], 1990. održani su višestranački izbori. Prema ustavnim promjenama iz 1990, zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Hrvatske nosilo je naziv Sabor Republike Hrvatske, koji je uveden amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. U prijelaznom periodu zadržan je sistem od tri vijeća naslijeđen iz prethodnog ustavnog uređenja. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. predviđen je dvodomni parlamentarni sistem koji su činili Zastupnički dom i [[Županijski dom Hrvatskog sabora|Županijski dom]]. Županijski dom uspostavljen je 1993. kao dom regionalnog predstavništva. U njemu je svaka županija, kao i Grad Zagreb, bila zastupljena s po tri zastupnika, dok je predsjednik Republike imao pravo imenovati dodatne članove u skladu s ustavnim odredbama. Ukupan broj zastupnika kretao se do 68 članova. Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997. Naziv parlamenta mijenjan je u dva navrata. 1997. uveden je naziv "Hrvatski državni sabor", a ustavnim promjenama iz 2000. ponovno je usvojen naziv "Hrvatski sabor", koji je zadržan do danas. Ustavnim promjenama iz 2001. ukinut je Županijski dom, čime je uspostavljen jednodomni parlamentarni sistem. Od tada Hrvatski sabor djeluje kao jedino predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Hrvatske, preuzimajući nadležnosti dotadašnjeg Zastupničkog doma.<ref name="Sabor_Povijest">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| class="wikitable" align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme obnašanja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) (30. maj 1990 - 7. septembar 1992) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974.]] |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ) (7. septembar 1992 - 24. maj 1994),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) (24. maj 1994 - 28. novembar 1995) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) (28. novembar 1995 - 2. februar 2000) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) (2. februar 2000 - 22. decembar 2003) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) (22. decembar 2003 - 11. januar 2008) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008 - 28. oktobar 2011. | [[Luka Bebić]] (HDZ) (11. januar 2008 - 22. decembar 2011) | |- | [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|Sedmi saziv]] | 22. decembar 2011.<ref name="raspustanje2015_title">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora-0 |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2015) |website=sabor.hr |date=2015 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} ''Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj četverogodišnji rad. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podržali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. septembra.'', objavljeno 25. septembra 2015.</ref> - 28. septembar 2015.<ref name="raspustanje2015_title" /> | [[Boris Šprem]] (SDP) (22. decembar 2011 - 30. septembar 2012)<br />[[Josip Leko]] (SDP) (10. oktobar 2012 - 28. decembar 2015) | |- | [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|Osmi saziv]] | 28. decembar 2015 - 15. juli 2016.<ref name="raspustanje2016">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2016) |date=2016 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. juna 2016.</ref> | [[Željko Reiner]] (HDZ) (28. decembar 2015 - 14. oktobar 2016) | |- | [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|Deveti saziv]] | 14. oktobar 2016 - 21. juli 2020. | [[Božo Petrov]] (Most nezavisnih lista) (14. oktobar 2016 - 5. maj 2017)<br />[[Gordan Jandroković]] (HDZ) (5. maj 2017 - 21. juli 2020) | |- | [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|Deseti saziv]] | 22. juli 2020 - 14. mart 2024. | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (22. juli 2020 - 14. mart 2024) | |- | [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|Jedanaesti saziv]] | 16. maj 2024 - ''u toku'' | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (16. maj 2024 - ''u toku'') | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve.<ref name="zakon_o_izborima">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/download-pdf.htm?cmsId=673764 |title=Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat.<ref name="zakon_o_izborima" /> To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova.<ref name="poslovnik_sabora">{{Cite web |url=https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/Poslovnik%20Hrvatskoga%20sabora%20-%20procisceni%20tekst%202018.pdf |title=Poslovnik Hrvatskoga sabora (prečišćeni tekst) |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="zakon_prava_duznosti">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/z/462/zakon-o-pravima-i-duznostima-zastupnika-u-hrvatskom-saboru |title=Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|Izbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Struktura == Unutrašnja struktura i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvata se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''komisije''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za porodicu, mlade i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora, * Služba za pripremu akata Sabora za objavu, * Služba za radno-pravne poslove, * Služba za odnose s javnošću, * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže, * Biblioteka, * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za krivična djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovino zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi posebno opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te struktura i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na osnovu zakonskih ovlaštenja ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.]] * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskog sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://web.archive.org/web/20070401215151/http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200701240000001 Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] a6ppgo93x86rrko8pulhmv7fn10nggc 3899101 3899095 2026-06-19T10:52:02Z Bosancica by MK 173186 dodane trenutne teme te završen dio revidiranja članka vezan za starost informacija 3899101 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Nakon političkih promjena u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]], 1990. održani su višestranački izbori. Prema ustavnim promjenama iz 1990, zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Hrvatske nosilo je naziv Sabor Republike Hrvatske, koji je uveden amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. U prijelaznom periodu zadržan je sistem od tri vijeća naslijeđen iz prethodnog ustavnog uređenja. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. predviđen je dvodomni parlamentarni sistem koji su činili Zastupnički dom i [[Županijski dom Hrvatskog sabora|Županijski dom]]. Županijski dom uspostavljen je 1993. kao dom regionalnog predstavništva. U njemu je svaka županija, kao i Grad Zagreb, bila zastupljena s po tri zastupnika, dok je predsjednik Republike imao pravo imenovati dodatne članove u skladu s ustavnim odredbama. Ukupan broj zastupnika kretao se do 68 članova. Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997. Naziv parlamenta mijenjan je u dva navrata. 1997. uveden je naziv "Hrvatski državni sabor", a ustavnim promjenama iz 2000. ponovno je usvojen naziv "Hrvatski sabor", koji je zadržan do danas. Ustavnim promjenama iz 2001. ukinut je Županijski dom, čime je uspostavljen jednodomni parlamentarni sistem. Od tada Hrvatski sabor djeluje kao jedino predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Hrvatske, preuzimajući nadležnosti dotadašnjeg Zastupničkog doma.<ref name="Sabor_Povijest">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| class="wikitable" align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme obnašanja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) (30. maj 1990 - 7. septembar 1992) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974.]] |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ) (7. septembar 1992 - 24. maj 1994),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) (24. maj 1994 - 28. novembar 1995) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) (28. novembar 1995 - 2. februar 2000) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) (2. februar 2000 - 22. decembar 2003) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) (22. decembar 2003 - 11. januar 2008) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008 - 28. oktobar 2011. | [[Luka Bebić]] (HDZ) (11. januar 2008 - 22. decembar 2011) | |- | [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|Sedmi saziv]] | 22. decembar 2011.<ref name="raspustanje2015_title">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora-0 |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2015) |website=sabor.hr |date=2015 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} ''Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj četverogodišnji rad. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podržali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. septembra.'', objavljeno 25. septembra 2015.</ref> - 28. septembar 2015.<ref name="raspustanje2015_title" /> | [[Boris Šprem]] (SDP) (22. decembar 2011 - 30. septembar 2012)<br />[[Josip Leko]] (SDP) (10. oktobar 2012 - 28. decembar 2015) | |- | [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|Osmi saziv]] | 28. decembar 2015 - 15. juli 2016.<ref name="raspustanje2016">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2016) |date=2016 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. juna 2016.</ref> | [[Željko Reiner]] (HDZ) (28. decembar 2015 - 14. oktobar 2016) | |- | [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|Deveti saziv]] | 14. oktobar 2016 - 21. juli 2020. | [[Božo Petrov]] (Most nezavisnih lista) (14. oktobar 2016 - 5. maj 2017)<br />[[Gordan Jandroković]] (HDZ) (5. maj 2017 - 21. juli 2020) | |- | [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|Deseti saziv]] | 22. juli 2020 - 14. mart 2024. | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (22. juli 2020 - 14. mart 2024) | |- | [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|Jedanaesti saziv]] | 16. maj 2024 - ''u toku'' | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (16. maj 2024 - ''u toku'') | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve.<ref name="zakon_o_izborima">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/download-pdf.htm?cmsId=673764 |title=Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat.<ref name="zakon_o_izborima" /> To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova.<ref name="poslovnik_sabora">{{Cite web |url=https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/Poslovnik%20Hrvatskoga%20sabora%20-%20procisceni%20tekst%202018.pdf |title=Poslovnik Hrvatskoga sabora (prečišćeni tekst) |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="zakon_prava_duznosti">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/z/462/zakon-o-pravima-i-duznostima-zastupnika-u-hrvatskom-saboru |title=Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|Izbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Struktura == Unutrašnja struktura i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvata se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''komisije''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za porodicu, mlade i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora, * Služba za pripremu akata Sabora za objavu, * Služba za radno-pravne poslove, * Služba za odnose s javnošću, * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže, * Biblioteka, * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za krivična djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovino zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi posebno opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te struktura i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na osnovu zakonskih ovlaštenja ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskoga sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Drugi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Treći saziv Hrvatskog sabora]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Deseti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == * '''Najduža rasprava u historiji Sabora''' na određenu temu započela je prije ponoći 1. marta 2018. i trajala je kontinuirano do 16:30 sati narednog dana, čime je nadmašen dotadašnji rekord kontinuiranog zasjedanja koji je trajao do 3:25 sati ujutro. Predmet višesatne rasprave bio je Prijedlog izmjena Poslovnika Hrvatskoga sabora. Tokom noćnog dijela sjednice, u sabornici su uglavnom učestvovali pojedini zastupnici [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], [[Živi zid (organizacija)|Živog zida]], [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-a]] i [[Građansko-liberalni savez|GLAS-a]], dok su sjednicom predsjedavali potpredsjednici Sabora [[Milijan Brkić]] i [[Željko Reiner]].<ref name="Dnevnik_Sabor_Poslovnik_2018">{{cite web |title=Završila maratonska sjednica Sabora: Vrhunac apsurda nastupio kada se jedan od zastupnika obraćao praznoj sabornici |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-oporba-ostro-kritizirala-izmjene-saborskog-poslovnika-stankama-opstruirala-rad-sabora---508554.html |website=Dnevnik.hr |date=2. mart 2018 |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> * U Hrvatskome saboru je 26. januara 2023. održan okrugli stol i susret predstavnika svih kršćanskih zajednica u Hrvatskoj, na inicijativu zastupnika Marina Miletića, što je bio prvi takav događaj organizovan u zgradi parlamenta od 1991. Prema podacima iz saborskog arhiva, slični ekumenski susreti periodično su se održavali u razdoblju od 1979. do 1991. godine.<ref name="Miletic_Ekumenski_Susret_2024">{{cite web |last=Miletić |first=Marin |title=Veliki ekumenski susret u Hrvatskom saboru! |url=https://marinmiletic.hr/veliki-ekumenski-susret-u-hrvatskom-saboru/ |website=marinmiletic.hr |date=14. maj 2024 |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://www.youtube.com/@InternetTVHrvatskogasabora Internet TV Hrvatskoga sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] pj4qwndrbo9ljo2u3dx0wklrzhfk3ax 3899102 3899101 2026-06-19T10:53:14Z Bosancica by MK 173186 3899102 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Nakon političkih promjena u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]], 1990. održani su višestranački izbori. Prema ustavnim promjenama iz 1990, zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Hrvatske nosilo je naziv Sabor Republike Hrvatske, koji je uveden amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. U prijelaznom periodu zadržan je sistem od tri vijeća naslijeđen iz prethodnog ustavnog uređenja. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. predviđen je dvodomni parlamentarni sistem koji su činili Zastupnički dom i [[Županijski dom Hrvatskog sabora|Županijski dom]]. Županijski dom uspostavljen je 1993. kao dom regionalnog predstavništva. U njemu je svaka županija, kao i Grad Zagreb, bila zastupljena s po tri zastupnika, dok je predsjednik Republike imao pravo imenovati dodatne članove u skladu s ustavnim odredbama. Ukupan broj zastupnika kretao se do 68 članova. Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997. Naziv parlamenta mijenjan je u dva navrata. 1997. uveden je naziv "Hrvatski državni sabor", a ustavnim promjenama iz 2000. ponovno je usvojen naziv "Hrvatski sabor", koji je zadržan do danas. Ustavnim promjenama iz 2001. ukinut je Županijski dom, čime je uspostavljen jednodomni parlamentarni sistem. Od tada Hrvatski sabor djeluje kao jedino predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Hrvatske, preuzimajući nadležnosti dotadašnjeg Zastupničkog doma.<ref name="Sabor_Povijest">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| class="wikitable" align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme obnašanja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) (30. maj 1990 - 7. septembar 1992) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974.]] |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ) (7. septembar 1992 - 24. maj 1994),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) (24. maj 1994 - 28. novembar 1995) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) (28. novembar 1995 - 2. februar 2000) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) (2. februar 2000 - 22. decembar 2003) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) (22. decembar 2003 - 11. januar 2008) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008 - 28. oktobar 2011. | [[Luka Bebić]] (HDZ) (11. januar 2008 - 22. decembar 2011) | |- | [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|Sedmi saziv]] | 22. decembar 2011.<ref name="raspustanje2015_title">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora-0 |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2015) |website=sabor.hr |date=2015 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} ''Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj četverogodišnji rad. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podržali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. septembra.'', objavljeno 25. septembra 2015.</ref> - 28. septembar 2015.<ref name="raspustanje2015_title" /> | [[Boris Šprem]] (SDP) (22. decembar 2011 - 30. septembar 2012)<br />[[Josip Leko]] (SDP) (10. oktobar 2012 - 28. decembar 2015) | |- | [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|Osmi saziv]] | 28. decembar 2015 - 15. juli 2016.<ref name="raspustanje2016">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2016) |date=2016 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. juna 2016.</ref> | [[Željko Reiner]] (HDZ) (28. decembar 2015 - 14. oktobar 2016) | |- | [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|Deveti saziv]] | 14. oktobar 2016 - 21. juli 2020. | [[Božo Petrov]] (Most nezavisnih lista) (14. oktobar 2016 - 5. maj 2017)<br />[[Gordan Jandroković]] (HDZ) (5. maj 2017 - 21. juli 2020) | |- | [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|Deseti saziv]] | 22. juli 2020 - 14. mart 2024. | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (22. juli 2020 - 14. mart 2024) | |- | [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|Jedanaesti saziv]] | 16. maj 2024 - ''u toku'' | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (16. maj 2024 - ''u toku'') | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve.<ref name="zakon_o_izborima">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/download-pdf.htm?cmsId=673764 |title=Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat.<ref name="zakon_o_izborima" /> To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova.<ref name="poslovnik_sabora">{{Cite web |url=https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/Poslovnik%20Hrvatskoga%20sabora%20-%20procisceni%20tekst%202018.pdf |title=Poslovnik Hrvatskoga sabora (prečišćeni tekst) |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="zakon_prava_duznosti">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/z/462/zakon-o-pravima-i-duznostima-zastupnika-u-hrvatskom-saboru |title=Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|Izbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Struktura == Unutrašnja struktura i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvata se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''komisije''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za porodicu, mlade i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora, * Služba za pripremu akata Sabora za objavu, * Služba za radno-pravne poslove, * Služba za odnose s javnošću, * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže, * Biblioteka, * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za krivična djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovino zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi posebno opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te struktura i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na osnovu zakonskih ovlaštenja ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskoga sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Drugi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Treći saziv Hrvatskog sabora]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Deseti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == * '''Najduža rasprava u historiji Sabora''' na određenu temu započela je prije ponoći 1. marta 2018. i trajala je kontinuirano do 16:30 sati narednog dana, čime je nadmašen dotadašnji rekord kontinuiranog zasjedanja koji je trajao do 3:25 sati ujutro. Predmet višesatne rasprave bio je Prijedlog izmjena Poslovnika Hrvatskoga sabora. Tokom noćnog dijela sjednice, u sabornici su uglavnom učestvovali pojedini zastupnici [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], [[Živi zid (organizacija)|Živog zida]], [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-a]] i [[Građansko-liberalni savez|GLAS-a]], dok su sjednicom predsjedavali potpredsjednici Sabora [[Milijan Brkić]] i [[Željko Reiner]].<ref name="Dnevnik_Sabor_Poslovnik_2018">{{cite web |title=Završila maratonska sjednica Sabora: Vrhunac apsurda nastupio kada se jedan od zastupnika obraćao praznoj sabornici |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-oporba-ostro-kritizirala-izmjene-saborskog-poslovnika-stankama-opstruirala-rad-sabora---508554.html |website=Dnevnik.hr |date=2. mart 2018 |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> * U Hrvatskome saboru je 26. januara 2023. održan okrugli stol i susret predstavnika svih kršćanskih zajednica u Hrvatskoj, na inicijativu zastupnika Marina Miletića, što je bio prvi takav događaj organizovan u zgradi parlamenta od 1991. Prema podacima iz saborskog arhiva, slični ekumenski susreti periodično su se održavali u razdoblju od 1979. do 1991. godine.<ref name="Miletic_Ekumenski_Susret_2024">{{cite web |last=Miletić |first=Marin |title=Veliki ekumenski susret u Hrvatskom saboru! |url=https://marinmiletic.hr/veliki-ekumenski-susret-u-hrvatskom-saboru/ |website=marinmiletic.hr |date=14. maj 2024 |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://www.youtube.com/@InternetTVHrvatskogasabora Internet TV Hrvatskoga sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] 0tlfm61a2is6p8m8jac0kbe88gdwp93 3899103 3899102 2026-06-19T10:54:08Z Bosancica by MK 173186 3899103 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija parlament | ime = Hrvatski sabor | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|XI saziv]] | logo = Hrvatski sabor logo.svg | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Hrvatskog sabora | vrsta = [[Jednodomni sistem]] | domovi = | ograničenje_mandata = 4 godine | osnovano = 19. april 1273.<br><small>(prvi poznati slavonski sabor)</small> | raspušteno = | prethodnik = | sljedbenik = | prvi_saziv = | početak_saziva = 16. maj 2024. | lider1_vrsta = [[Predsjednik Hrvatskog sabora|Predsjednik Sabora]] | lider1 = [[Gordan Jandroković]] | stranka1 = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] | datum_izbora1 = 16. maj 2024. | lider2_vrsta = Potpredsjednici Sabora | lider2 = [[Željko Reiner]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])<br>[[Ivan Penava]] ([[Domovinski pokret|DP]])<br>[[Furio Radin]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])<br>[[Sabina Glasovac]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])<br>[[Mišel Jakšić]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) | stranka2 = | datum_izbora2 = | zastupnici = 151 (150 trenutno) | dom1 = | dom2 = | struktura1 = Croatian parliament distribution of seats 2026.png | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = Struktura zastupničkih mjesta u XI sazivu Hrvatskog sabora | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''[[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] (66):''' * {{Color box|#295BA5|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] (58) <small>(uklj. HDS i 1 nez.)</small> * {{Color box|#7C767C|border=darkgray}} [[Domovinski pokret|DP]] (8) <small>(uklj. 1 nez.)</small> '''Podrška vladi (13):''' * {{Color box|#FFE01A|border=darkgray}} [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i nez. (3) * {{Color box|#FF9900|border=darkgray}} [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] i nez. (3) * {{Color box|#2E3192|border=darkgray}} [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] - Nezavisni (3) * {{Color box|#DDDDDD|border=darkgray}} Nezavisni zastupnici manjina i NL (3) * {{Color box|#02B14B|border=darkgray}} [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] (1) '''[[Opozicija u Hrvatskoj|Opozicija]] (71):''' * {{Color box|#ED1C24|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] (36) * {{Color box|#C9E265|border=darkgray}} [[Možemo!]] (10) * {{Color box|#E85726|border=darkgray}} [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] i nez. (8) * {{Color box|#297BB1|border=darkgray}} [[Centar (stranka)|Centar]]–[[Nezavisna Platforma Sjever|NPS]]–[[Građansko-liberalni savez|GLAS]] (5) * {{Color box|#000000|border=darkgray}} [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]]–[[Hrvatski suverenisti|HS]] (4) * {{Color box|#2D3C8C|border=darkgray}} [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] (3) * {{Color box|#FB9B46|border=darkgray}} [[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] (2) * {{Color box|#0CB14B|border=darkgray}} [[Istarski demokratski sabor|IDS]] (2) * {{Color box|#D01961|border=darkgray}} [[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|DO i SIP]] (1) '''Upražnjeno (1):''' * {{Color box|#FFFFFF|border=darkgray}} Upražnjeno (1) <small>(pripada stranci Pravo i pravda)</small> | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|17. april 2024.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = 2028. | prostor_zasjedanja = | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”]]<br>[[Ilica]] 256B, [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | web-stranica = {{URL|https://www.sabor.hr/}} | fusnote = }} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558633915).jpg|mini|desno|300px|Hrvatski sabor]] '''Hrvatski sabor''' jeste jednodomno [[Zastupnik|zastupničko]] tijelo i nosilac [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Zgrada Hrvatskoga sabora, [[Saborska palača]], nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu [[Izravna demokracija|direktnog]] i jednakog [[Biračko pravo|biračkog prava]] tajnim glasanjem na period od četiri godine. 140 zastupnika se bira po [[Izborne jedinice u Hrvatskoj|izbornim jedinicama]], tri zastupnička mjesta čini [[hrvatska dijaspora]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine]], te osam mjesta čine [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik (obično četiri ili pet zamjenika).<ref name="Sabor_Potpredsjednici">{{cite web |title=Potpredsjednici Hrvatskoga sabora |url=https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ovlaštenja Sabora definiaane su [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i uključuju: određivanje [[Privreda|privrednih]], pravnih i političkih odnosa u Hrvatskoj, očuvanje i korištenje njezine baštine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upućivanja [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u inostranstvo, a može ograničiti neka ustavna prava i slobode u ratnom periodu ili u slučaju neminovnog rata ili [[Elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]]. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi [[zakon]]e, donosi [[državni budžet]], objavljuje rat i odlučuje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoročne strategije [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] i odbrane, provodi civilni nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama, raspisuje [[referendum]]e, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, nadzire rad [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i drugih državnih službi nadležnih Saboru, daje [[Amnestija|amnestiju]] za krivična djela i obavlja druge dužnosti određene Ustavom.<ref name="Sabor_Ovlasti">{{cite web |title=Ovlasti Sabora |url=https://sabor.hr/hr/o-saboru/ovlasti |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda: * 15. januar – 15. juli * 15. septembar – 15. decembar. Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]] ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje. Na početku svakog redovnog zasjedanja Sabora izvodi se [[himna]] Republike Hrvatske ''[[Lijepa naša domovino]]''. Ako Sabor ne odredi drukčije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovne sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda osam dana prije održavanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, moguće je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje duže od jednog dana, predsjednik Sabora može naknadno predložiti dopune dnevnog reda novim temama, a dužan je to učiniti na traženje jedne trećine ukupnog broja zastupnika.<ref name="Sabor_Sjednice">{{cite web |title=O sjednicama |url=https://sabor.hr/hr/sjednice |website=Hrvatski sabor |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Historija Sabora == === Prvi sabori u ranom srednjem vijeku === [[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|mini|mini|desno|300px|Grb [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]] na zgradi Hrvatskog sabora]] Nedostatak sačuvanih historijskih izvora iz perioda [[srednji vijek|ranoga srednjeg vijeka]] onemogućava pouzdanu rekonstrukciju postojanja i institucionalnog oblika sabora na prostoru između rijeke [[Drava|Drave]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ipak, dostupni fragmentarni izvori ukazuju na to da su se skupovi na kojima su učestvovali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti sazivali povremeno, uglavnom u izuzetnim političkim i društvenim okolnostima. Jedan od najranijih poznatih primjera je [[Rižanska skupština|Rižanski placit]] iz 804, koji svjedoči o rješavanju sporova između [[Romani|Romana]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i o pitanjima uprave, uključujući porezne obaveze i regulaciju zemljišnih posjeda. Iz [[franci|franačkih]] izvora poznato je da je 821. [[Borna|Bornin]] nećak [[Vladislav]] za kneza [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], izabran "od naroda", nakon čega je izbor potvrđen od strane cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. Međutim, pojam "narod" u ovom kontekstu ne odnosi se na cjelokupno stanovništvo, već na uzak krug političke i društvene elite, prije svega plemstva i vodećih ratnika.<ref name="Budak_2010">{{cite book |title=Hrvatski sabor |editor-last=Budak |editor-first=Neven |publisher=Leykam International |date=2010 |location=Zagreb |isbn=978-953-7534-44-8 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/7506 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref><ref name="Budak_Raukar_2006">{{cite book |last1=Budak |first1=Neven |last2=Raukar |first2=Tomislav |title=Hrvatska povijest srednjeg vijeka |publisher=Školska knjiga |date=2006 |location=Zagreb |isbn=953-0-30713-6 |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/knjiga/3732 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Pretpostavlja se da su oblici saborovanja postojali i u vrijeme vladavine kneza [[Trpimir I|Trpimira]], koji je darovao i potvrdio posjede [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskom nadbiskupu]], kao i u doba njegovog sina [[Muncimir]]a, koji je presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i [[Ninska biskupija|ninskog biskupa]]. Iako sastav tih najranijih skupova nije dovoljno poznat, smatra se da su, pored [[župan]]a i dvorskih dostojanstvenika, u njima učestvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kršćanske Crkve.<ref name="Budak_Raukar_2006" /> U gradu [[Split]]u održani su crkveni sabori 925, 928. i 1060, poznati kao [[Splitski crkveni sabori]], na kojima su razmatrana različita crkvena pitanja. Poseban oblik političko-crkvenih okupljanja predstavljale su krunidbe hrvatskih vladara, koje su istovremeno imale i karakter skupova na kojima su se okupljali crkveni i svjetovni dostojanstvenici. U tim prilikama raspravljalo se o važnim pitanjima državne uprave i odnosa između vladara i Crkve. Hrvatski kraljevi su tom prilikom potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, dok su se istovremeno donosile odluke koje su se odnosile na različite aspekte društvenog života, uključujući regulaciju bračnih odnosa, zaštitu udovica i siročadi, kao i mjere usmjerene na suzbijanje trgovine ljudima. Također su uređivani odnosi s inostranim vladarima i političkim subjektima. Na osnovu podataka iz zavjernice kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075) poznato je da je papa putem svojih poslanika predavao znakove kraljevske vlasti hrvatskom vladaru, čime je kralj postajao papinski vazal.<ref name="Budak_2010" /> Posebno se ističe krunidbeni sabor kralja Stjepan II (1089–1091), održan u [[Šibenik]]u, na kojem su učestvovali "svi plemići kraljevstva". Jedan od najznačajnijih događaja iz ovog perioda predstavlja i sabor iz 1102. u [[Biograd na Moru|Biograd]]u, na kojem je hrvatsko plemstvo prihvatilo i okrunilo ugarskog kralja [[Koloman]]a za "kralja Hrvatske i Dalmacije".<ref name="Budak_Raukar_2006" /> === Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku === [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|mini|desno|300px|Hrvatski sabor u [[Cetingrad]]u 1527. (slika Dragutina Weingärtnera)]] [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|300px|desno|mini|Isprava kojom je 1527. [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]] izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske]] Od druge polovine 13. vijeka, uslijed administrativne podjele kraljevstva na dvije upravne cjeline — dukat Slavoniju i kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju — razvijaju se dva odvojena predstavnička tijela: [[Slavonski sabor]] i [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]. Prvi pouzdano dokumentovani [[sabor]] održan je u [[Zagreb]]u 19. aprila 1273, pri čemu je sačuvan zapisnik sa zaključcima. Ovaj skup ujedno predstavlja i najraniji poznati primjer formalno strukturiranog saborskog zasjedanja sa jasno definisanim nazivom: "Opći sabor čitave kraljevine Slavonije" (''Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis''). Odluke donesene na ovom saboru imale su pravnu snagu i označavane su kao ''statuta et constitutiones'' (odredbe sa zakonskom snagom). Izvršnu potvrdu saborskih odluka davao je [[ban]], koji je svojom pečatom potvrđivao njihovu pravnu valjanost i izvršnost.<ref name="Sabor_Povijest_1848">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=[[Hrvatski sabor]] |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U radu sabora učestvovali su predstavnici ključnih upravnih jedinica, uključujući [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]], [[Varaždinska županija|Varaždinsku]], [[Križevačka županija|Križevačku]] i [[Virovitička županija|Virovitičku županiju]]. Tokom kasnijeg razvoja, sabor se najčešće sastajao u važnim upravnim i političkim centrima, među kojima su [[Križevci]], [[Zagreb]] i [[Čazma]].<ref name="Sisic_2004">{{cite book |last=Šišić |first=Ferdo |title=Povijest Hrvata: Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918. |publisher=Slobodna Dalmacija |date=2004 |location=Split |url=https://archive.org/details/ferdo-sisic-povijest-hrvata-pregled-povijesti-hrvatskoga-naroda-600.-1918. |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Sabor kraljevina Dalmacije i Hrvatske (''Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis'') prvi put se pouzdano spominje u historijskim izvorima sredinom 14. vijeka, oko 1350. Tada je kod sela Podbrižane, južno od [[Benkovac]]a u nekadašnjoj Lučkoj županiji, održana skupština (''congregatio'') na kojoj je plemićkom rodu Virevića potvrđena pripadnost [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Plemstvu dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]] (''Nobiles duodecim generationum regni Croatie'').<ref name="Jaksic_2000">{{cite book |last=Jakšić |first=Nikola |title=Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi |publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika |date=2000 |location=Split |isbn=953-6803-03-8 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/3021408 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Tokom srednjeg vijeka sabor se sastajao u različitim političkim i administrativnim centrima, među kojima su bili [[Knin]], [[Nin]] i [[Bihać]], a kasnije i u [[Topusko]]m te [[Ripač|Ripču]] kod Bihaća. Saborima su najčešće predsjedavali [[herceg]] ili [[ban]] kao najviši predstavnici kraljevske vlasti na hrvatskom prostoru, dok je u pojedinim slučajevima zasjedanjima prisustvovao i sam [[kralj]]. Među značajnijim primjerima ističe se učešće [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]] na [[Krvavi sabor križevački]] 1397, tokom kojeg su ubijeni hrvatski ban [[Stjepan II Lacković]] i više plemića koji su se protivili kraljevoj politici. Značajnu ulogu u radu sabora imali su i kasniji vladari. [[Matija Korvin]] predsjedavao je saborima održanim u [[Križevci]]ma 1466. i Zagrebu 1481, dok je [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II Jagelović]] predsjedavao saborom održanim u [[Virovitica|Virovitici]] 1495.<ref name="Sisic_2004" /> Iako su oba sabora djelovala unutar istog političkog okvira Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, slavonski i hrvatsko-dalmatinski sabor uglavnom su funkcionisali kao odvojena predstavnička tijela. Zajednička zasjedanja održavana su samo u izuzetno važnim političkim okolnostima koje su zahtijevale usaglašavanje stavova različitih dijelova kraljevstva. Posebnosti njihovog odvojenog djelovanja jasno se uočavaju početkom 16. vijeka. Kada je hrvatski ban [[Petar Berislavić]] 1515. zatražio pomoć za odbranu područja južno od [[Velebit]]a od osmanskih prodora, slavonski sabor odbio je pružiti podršku. Kao obrazloženje navedeno je da su slavonski staleži, prema "starom običaju", obavezni braniti isključivo vlastitu kraljevinu, odnosno [[Slavonija|Slavoniju]], a ne i teritorije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razlike su postojale i u njihovom odnosu prema centralnim institucijama kraljevstva. Slavonski sabor redovno je birao svoje predstavnike za ugarski sabor, čime je neposredno učestvovao u radu zajedničkih staleških institucija Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Hrvatsko-dalmatinski sabor nije slijedio takvu praksu. Vrhunac odvojenog političkog djelovanja dvaju sabora nastupio je nakon Mohačka bitka i smrti kralja Ludovik II Jagelović 1526. U nastaloj borbi za prijestolje, hrvatski staleži su na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] početkom 1527. samostalno izabrali [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I Habsburški]] za hrvatskog kralja. Istovremeno, slavonski sabor, zasjedajući u Dubravi, izabrao je [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolja]]. === Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku === Napredovanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema srednjoevropskom prostoru tokom 15. i 16. vijeka dolazi do značajnog sužavanja teritorijalnog i političkog prostora Kraljevine Hrvatske i Dalmacije. Uslijed osmanskih osvajanja, stanovništvo i plemstvo sve se više povlače prema sjevernim područjima, odnosno na teritorij Kraljevine Slavonije. Kao posljedica tih promjena, hrvatski i slavonski sabor počinju se sve češće sastajati na zajedničkim zasjedanjima. Prvi zajednički sabor pod [[Habsburška Monarhija|habsburškom]] vlašću održan je 1533. u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana.<ref name="Sisic_2004" /> Tokom narednih decenija proces političkog povezivanja postajao je sve izraženiji, da bi od 1558. hrvatski i slavonski sabor zasjedali isključivo kao jedinstveno predstavničko tijelo. Od 1681. u službenoj upotrebi nalazi se puni naziv "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae''). Ovaj naziv zadržan je sve do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. Među najznačajnijim zasjedanjima ovog perioda ističe se sabor održan 9. marta 1712. Sabor je sazvan na inicijativu [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Mirko Eszterházy|Emerika Eszterházyja]], a na njemu je hrvatsko plemstvo usvojilo [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičnu sankciju]]. Tom odlukom, donesenom nezavisno od ugarskih staleža, priznato je nasljedno pravo na prijestolje i ženskim članovima [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]]. Donošenje Hrvatske pragmatičke sankcije imalo je veliki ustavnopravni značaj jer je njome izražen stav da zajednica Hrvatske i Ugarske počiva prvenstveno na zajedničkom vladaru, a ne na potpunom političkom jedinstvu dviju zemalja. Ovu odluku prihvatio je kralj [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI]], koji je zauzvrat potvrdio i garantovao očuvanje prava, povlastica i ustavnog položaja Kraljevine Hrvatske za sebe i svoje nasljednike.<ref name="Sisic_2004" /> === Političko djelovanje sabora u 18. i 19. vijeku === [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|mini|desno|300px|Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848.]] Tokom 18. i 19. vijeka Hrvatski sabor postepeno je prerastao iz staleškog predstavničkog tijela u važan politički forum za raspravu o državnim, društvenim i nacionalnim pitanjima. Njegova djelatnost obuhvatala je ne samo politička i ustavnopravna pitanja, nego i odluke od šireg društvenog značaja. Jedan od zanimljivijih događaja zabilježen je 1739, kada je područje Moslavina pogodila teška epidemija [[Kuga|kuge]]. Bolest je tokom sedam mjeseci odnijela oko 4.500 života na posjedima grofova Erdödy koji su bili pod banskom upravom. Na zasjedanju Sabora održanom u [[Varaždin]]u u decembru iste godine donesena je odluka da se u [[Ludbreg]]u podigne kapela ukoliko epidemija prestane. Nakon što je kuga zaustavljena, zavjet dugo nije bio ispunjen te je vremenom pao u zaborav. Ostvaren je 1996. izgradnjom [[Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu|Svetišta Predragocjene Krvi Kristove]]. Krajem 18. vijeka politički položaj Hrvatske bio je pod snažnim utjecajem reformi i centralizacijskih nastojanja habsburških vladara. Tokom vladavine [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] (1780–1790) istovremeno su jačali procesi centralizacije i mađarski nacionalni pokret. Suočeno s pritiscima [[dvorski apsolutizam|dvorskog apsolutizma]] i politikom [[Germanizacija|germanizacije]], hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. prihvatilo podvrgavanje Hrvatske ugarskoj vladi. Takav potez mađarski su politički predstavnici iskoristili na saboru u [[Bratislava|Bratislavi]] kako bi pokušali proširiti upotrebu [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Nakon završetka Napoleonskih ratova, car i kralj [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]] obnovio je 1815. apsolutistički način vladanja i privremeno obustavio rad Hrvatskog sabora. Njegovo djelovanje obnovljeno je tek 1825, nakon pada apsolutizma. Na saboru sazvanom 1825. u Zagrebu hrvatski su zastupnici dobili zadatak da na zajedničkom saboru u [[Požun]]u zahtijevaju ujedinjenje Dalmacije i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s Hrvatskom, kao i promjenu poreskog položaja slavonskih županija. Istovremeno su hrvatski predstavnici uspješno odbranili upotrebu [[Latinski jezik|latinskog jezika]] kao službenog jezika Hrvatske pred zahtjevima za uvođenje mađarskog jezika u upravu i školstvo. Međutim, već 1830. Hrvatski sabor prihvatio je zakon kojim je učenje mađarskog jezika postalo obavezno u hrvatskim školama.<ref name="Sisic_2004" /> Važnu prekretnicu predstavlja zasjedanje Sabora iz 1847, posljednjeg staleškog sabora u hrvatskoj historiji. Na njemu je donesena odluka kojom je [[hrvatski jezik]] proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.<ref name="Sisic_2004" /> Posebno mjesto u historiji parlamentarnog života zauzima [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatski sabor 1848]]. To je bio prvi sabor čiji su zastupnici birani putem izbora. Tokom zasjedanja održanih u junu i julu 1848. donesene su brojne reforme od dugoročnog značaja. Među njima se izdvajaju ukidanje kmetstva, zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, potvrda građanskih prava i sloboda te podrška odluci bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] o prekidu političkih odnosa s Ugarskom. === Prvi govori na hrvatskom jeziku u 19. vijeku === Pojava [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] u prvoj polovini 19. vijeka označila je početak intenzivnijeg razvoja nacionalne svijesti i postepenog jačanja upotrebe [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u javnom i političkom životu. Prije prvog poznatog cjelovitog saborskog govora na hrvatskom jeziku, koji je 2. maja 1843. održao zastupnik [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrvatski jezik se upotrebljavao u dva javna govora.<ref name="IHJJ_Kukuljevic">{{cite web |title=Ivan Kukuljević Sakcinski: Govor održan u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/ivan-kukuljevic-sakcinski-govor-odrzan-u-hrvatskom-saboru-2-svibnja-1843/33/ |access-date=18. 6. 2026 |website=Iz povijesti hrvatskoga jezika |publisher=Institut za hrvatski jezik (IHJJ) |language=hr}}</ref> Jedan od prvih zabilježenih primjera dogodio se 19. januara 1809, kada je barun [[Vinko Knežević]] prilikom imenovanja za potkapetana [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske pod Habsburzima]] zahvalio govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] što se u historiografiji smatra prvim javno govorom na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u novijem periodu djelovanja Sabora.<ref name="Brnardic_2007">{{cite journal |last=Brnardić |first=Vladimir |title=Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene |journal=Povijesni prilozi (Historical contributions) |volume=26 |issue=33 |date=decembar 2007 |url=https://hrcak.srce.hr/18755 |access-date=18. 6. 2026 |publisher=Hrvatski institut za povijest |language=hr}}</ref> Nešto više od dva desetljeća kasnije, 11. novembra 1832, sličan čin ponovio je [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] koji je prilikom imenovanja na dužnost potkapetana također uputio govor na hrvatskom jeziku u kojem se zahvalio Saboru i banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] na novoj dužnosti. === Između dva svjetska rata === Na sjednici održanoj 29. oktobra 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevinom Ugarskom]] i Carevinom Austrijom, pozivajući se na načelo narodnog samoodređenja. Istom odlukom predviđeno je da o konačnom obliku vladavine i unutrašnjem državnom uređenju buduće zajedničke države Slovenaca, Hrvata i Srba odluči ustavotvorna skupština, uz osiguranje ravnopravnosti triju naroda. Hrvatski sabor je također priznao zagrebačko Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao vrhovni politički organ vlasti. Na završetku sjednice navedeno je da će naredna sjednica biti sazvana prema potrebi. Nakon stvaranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i njenog ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] u decembru 1918, Hrvatski sabor više nije zasjedao. Formalno je raspušten kraljevskim aktom 30. novembra 1920.<ref name="Mandic_1980">{{cite book |last=Mandić |first=Dominik |title=Hrvati i Srbi: dva stara različita naroda |date=1980 |publisher=Ziral |location=Chicago |url=https://archive.org/details/hrvatiisrbidvast00mand/page/n431 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> U periodu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]], nije postojalo posebno hrvatsko predstavničko tijelo s ovlaštenjima nekadašnjeg Sabora. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazuma Cvetković–Maček]] i osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939, bilo je predviđeno održavanje izbora za Hrvatski sabor i njegovo ponovno konstituisanje. Međutim, zbog političkih okolnosti i izbijanja [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], planirani izbori nisu održani, pa Sabor nije obnovio rad prije sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. === Drugi svjetski rat === Tokom postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] političke stranke nisu djelovale, a nije postojao ni izabrani predstavnički parlament. Zakonodavnu i izvršnu vlast u velikoj je mjeri koncentrisao [[Ante Pavelić]]. 1942. sazvano je savjetodavno predstavničko tijelo pod nazivom [[Hrvatski državni sabor]]. Njegova ovlaštenja bila su ograničene, a tokom rata održao je svega nekoliko zasjedanja. Istovremeno je u okviru [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] 1943. osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Na svojim zasjedanjima ZAVNOH je uspostavljen kao najviše političko predstavničko tijelo antifašističkog pokreta u Hrvatskoj te je donio odluke o federalnom uređenju buduće jugoslavenske države. Odlukama ZAVNOH-a Hrvatska je definisana kao federalna jedinica unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. === Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (1945-1990) === {{Glavni|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske}} Godine 1945. [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) promijenio je naziv u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] 1946, Hrvatska je konstituirana kao [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodna Republika Hrvatska]]. Prema Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. Sabor je bio jednodomno predstavničko tijelo. Ustavnim zakonom iz 1953. uveden je dvodomni sistem koji su činili Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Ustavom iz 1963. organizacija Sabora dodatno je izmijenjena te je uspostavljeno pet vijeća: * Republičko vijeće * Privredno vijeće * Prosvjetno-kulturno vijeće * Socijalno-zdravstveno vijeće * Organizacijsko-političko vijeće Ustavni amandmani iz 1971. uveli su Predsjedništvo Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje je, između ostalog, predstavljalo Republiku Hrvatsku u odnosima s drugim republikama i pokrajinama te u međunarodnim kontaktima predviđenim tadašnjim ustavnim poretkom.<ref name="Sutic_2011">{{cite book |last=Šutić |first=Branislav |title=Državno i političko uređenje Republike Hrvatske |date=2011 |publisher=Veleučilište Nikola Tesla : Hrvatska sveučilišna naklada |location=Gospić: Zagreb |isbn=978-953-169-225-0 |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/en/bib/513033164 |access-date=18. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Ustavom iz 1974. izvršena je nova reorganizacija Sabora. Ukidaju se Privredno vijeće i Prosvjetno-kulturno vijeće, a Sabor čine Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Ovakva organizacija bila je zasnovana na načelima delegatskog sistema karakterističnog za jugoslavenski model socijalističkog samoupravljanja. Iako je prema ustavnim odredbama Sabor bio najviše tijelo državne vlasti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, politički sistem počivao je na vodećoj ulozi Savez komunista Hrvatske, što je značajno utjecalo na proces donošenja političkih odluka.<ref name="Sutic_2011" /> Početkom 1990, nakon političkih promjena u Jugoslaviji i odluka [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], izmijenjeno je izborno zakonodavstvo te su stvoreni uslovi za održavanje višestranačkih izbora. Na izborima održanim 22. aprila i 6. maja 1990. najveći broj zastupničkih mjesta osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), a novi Sabor konstituisan je 30. maja 1990. Tokom 1990. doneseni su ustavni amandmani kojima je iz naziva države uklonjen pridjev "socijalistička", nakon čega je naziv promijenjen u Republika Hrvatska. U decembru iste godine usvojen je novi [[Ustav Republike Hrvatske]], a 25. juna 1991. Sabor je donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. Nakon tromjesečnog moratorija predviđenog međunarodnim sporazumima, odluka je stupila na snagu 8. oktobra 1991. U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske iz 1990. navode se historijske i ustavnopravne tradicije hrvatske državnosti te kontinuitet razvoja hrvatskih političkih institucija kroz različita historijska razdoblja. Preambula ima deklarativni karakter i ne čini dio normativnog teksta Ustava. === Poslije 1990. === [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Hrvatskog sabora danas]] Nakon političkih promjena u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]], 1990. održani su višestranački izbori. Prema ustavnim promjenama iz 1990, zakonodavno tijelo Socijalističke Republike Hrvatske nosilo je naziv Sabor Republike Hrvatske, koji je uveden amandmanima na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. U prijelaznom periodu zadržan je sistem od tri vijeća naslijeđen iz prethodnog ustavnog uređenja. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. predviđen je dvodomni parlamentarni sistem koji su činili Zastupnički dom i [[Županijski dom Hrvatskog sabora|Županijski dom]]. Županijski dom uspostavljen je 1993. kao dom regionalnog predstavništva. U njemu je svaka županija, kao i Grad Zagreb, bila zastupljena s po tri zastupnika, dok je predsjednik Republike imao pravo imenovati dodatne članove u skladu s ustavnim odredbama. Ukupan broj zastupnika kretao se do 68 članova. Izbori za Županijski dom održani su 1993. i 1997. Naziv parlamenta mijenjan je u dva navrata. 1997. uveden je naziv "Hrvatski državni sabor", a ustavnim promjenama iz 2000. ponovno je usvojen naziv "Hrvatski sabor", koji je zadržan do danas. Ustavnim promjenama iz 2001. ukinut je Županijski dom, čime je uspostavljen jednodomni parlamentarni sistem. Od tada Hrvatski sabor djeluje kao jedino predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Hrvatske, preuzimajući nadležnosti dotadašnjeg Zastupničkog doma.<ref name="Sabor_Povijest">{{cite web |title=Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine |url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja |website=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> '''Sazivi Zastupničkog doma <sup>*</sup>''' {| class="wikitable" align = "center" | &nbsp; | '''Vrijeme obnašanja dužnosti''' | '''Predsjednik''' | '''Napomena''' |- |[[Prvi saziv Hrvatskog sabora|Prvi saziv]] | 30. maj 1990 - 1992. | [[Žarko Domljan]] (HDZ) (30. maj 1990 - 7. septembar 1992) | 1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, <br />po [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974.]] |- | [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|Drugi saziv]] | 2. august 1992 - 1995. | [[Stjepan Mesić]] (HDZ) (7. septembar 1992 - 24. maj 1994),<br /> [[Nedjeljko Mihanović]] (HDZ) (24. maj 1994 - 28. novembar 1995) | |- | [[Treći saziv Hrvatskog sabora|Treći saziv]] | 29. oktobar 1995 - novembar 1999. | [[Vlatko Pavletić]] (HDZ) (28. novembar 1995 - 2. februar 2000) | |- | [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|Četvrti saziv]] | 2. februar 2000 - 17. oktobar 2003. | [[Zlatko Tomčić]] (HSS) (2. februar 2000 - 22. decembar 2003) | |- | [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Peti saziv]] | 22. decembar 2003 - 12. oktobar 2007. | [[Vladimir Šeks]] (HDZ) (22. decembar 2003 - 11. januar 2008) | |- | [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Šesti saziv]] | 11. januar 2008 - 28. oktobar 2011. | [[Luka Bebić]] (HDZ) (11. januar 2008 - 22. decembar 2011) | |- | [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|Sedmi saziv]] | 22. decembar 2011.<ref name="raspustanje2015_title">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora-0 |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2015) |website=sabor.hr |date=2015 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} ''Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je u petak svoj četverogodišnji rad. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podržali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. septembra.'', objavljeno 25. septembra 2015.</ref> - 28. septembar 2015.<ref name="raspustanje2015_title" /> | [[Boris Šprem]] (SDP) (22. decembar 2011 - 30. septembar 2012)<br />[[Josip Leko]] (SDP) (10. oktobar 2012 - 28. decembar 2015) | |- | [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|Osmi saziv]] | 28. decembar 2015 - 15. juli 2016.<ref name="raspustanje2016">{{Cite web |url=https://sabor.hr/hr/press/priopcenja/donesena-odluka-o-raspustanju-hrvatskoga-sabora |title=Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora (2016) |date=2016 |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}} Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. juna 2016.</ref> | [[Željko Reiner]] (HDZ) (28. decembar 2015 - 14. oktobar 2016) | |- | [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|Deveti saziv]] | 14. oktobar 2016 - 21. juli 2020. | [[Božo Petrov]] (Most nezavisnih lista) (14. oktobar 2016 - 5. maj 2017)<br />[[Gordan Jandroković]] (HDZ) (5. maj 2017 - 21. juli 2020) | |- | [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|Deseti saziv]] | 22. juli 2020 - 14. mart 2024. | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (22. juli 2020 - 14. mart 2024) | |- | [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|Jedanaesti saziv]] | 16. maj 2024 - ''u toku'' | [[Gordan Jandroković]] (HDZ) (16. maj 2024 - ''u toku'') | |} <sup>*</sup> Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor ;Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. {| {{prettytable}} | | '''Period''' | '''Predsjednik doma''' |- | Prvi saziv | 22. mart 1993 - 1997. | [[Josip Manolić]], [[Katica Ivanišević]] |- | Drugi saziv | 12. maj 1997 - 2001. | Katica Ivanišević |} == Zastupnici == Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju [[rat]]a ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve.<ref name="zakon_o_izborima">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/download-pdf.htm?cmsId=673764 |title=Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat.<ref name="zakon_o_izborima" /> To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada [[politička stranka|stranci]] kojoj pripadaju. Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (''imunitet neodgovornosti''). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (''imunitet nepovredivosti''). Zastupnik ima prava i dužnosti: * učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati, * podnositi prijedloge i postavljati pitanja, * postavljati pitanja [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjedniku Vlade]] i članovima [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], * učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati, * prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, * na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova.<ref name="poslovnik_sabora">{{Cite web |url=https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/Poslovnik%20Hrvatskoga%20sabora%20-%20procisceni%20tekst%202018.pdf |title=Poslovnik Hrvatskoga sabora (prečišćeni tekst) |website=sabor.hr |publisher=Hrvatski sabor |access-date=19. 6. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="zakon_prava_duznosti">{{Cite web |url=https://www.zakon.hr/z/462/zakon-o-pravima-i-duznostima-zastupnika-u-hrvatskom-saboru |title=Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (prečišćeni tekst) |website=zakon.hr |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (''inkopatibilnost'', najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: * ako podnese ostavku, * ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, * ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, * smrću. Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora. {{Glavni|Izbori zastupnika u Hrvatski sabor}} == Konstituiranje == Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (''parlamentarni izbori'') i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva [[Predsjednik Republike Hrvatske]]. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i ''Mandatno-imunitetna komisija''. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije. Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu. == Struktura == Unutrašnja struktura i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. === Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo === Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora: * predstavlja Hrvatski sabor, * saziva i predsjeda sjednicama Sabora, * upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, * predlaže dnevni red sjednice Sabora, * brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, * usklađuje rad radnih tijela, * potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor, * upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, * brine o odnosima Sabora i Vlade, * supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade, * prihvata se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, * odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije, * usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, * na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, * određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora, * određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama, * na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, * brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika, * prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika. === Klubovi zastupnika === [[Klub zastupnika]] u Saboru mogu osnovati: * politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika, * dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, * najmanje tri nezavisna zastupnika, * zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak. === Radna tijela === Radna tijela Sabora su ''odbori'' i ''komisije''. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika. Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za porodicu, mlade i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija. Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika. === Sekretarijat i Stručna služba === Na čelu Sekretarijata (hrv. ''tajništvo'') i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. ''tajnik'') Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora. Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine: * Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora, * Služba za pripremu akata Sabora za objavu, * Služba za radno-pravne poslove, * Služba za odnose s javnošću, * Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže, * Biblioteka, * Internet redakcija i * Straža. Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za [[protokol]] Sabora == Osnovne ovlasti == Hrvatski sabor: * odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, * donosi zakone, * donosi državni budžet, * odlučuje o ratu i miru, * donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora, * donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske, * odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, * raspisuje referendum, * obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, * nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, * daje amnestiju za krivična djela, * obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. == Sjednice == Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovino zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora. == Akti Sabora == Hrvatski sabor donosi: * Ustav, * zakone, * državni budžet, * odluke, * deklaracije, * rezolucije, * povelje, * preporuke * zaključke, * poslovnik o svom radu, * daje vjerodostojna tumačenja zakona. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. == Zakonodavni postupak == Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo. === Prvo čitanje === Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen. === Drugo čitanje === Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. === Treće čitanje === Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. === Hitni postupak === Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi posebno opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona. === Amandmani === Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. == Donošenje odluka == Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju: * običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje [[kvorum]]a * dvotrećinskom većinom svih zastupnika * većinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. '''Organski zakoni''' kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te struktura i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika. Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično. == Zastupnička pitanja i interpelacija == Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme ''aktuelnog prijepodneva''. ''Aktuelno prijepodne'' održava se na početku svake sjednice Sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. == Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast == Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na osnovu zakonskih ovlaštenja ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. == Raspuštanje Hrvatskog sabora == Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|prijevremenih izbora]], ako to odluči većina svih zastupnika. [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] može raspustiti Hrvatski sabor. == Također pogledajte == * [[Ombudsman u Hrvatskoj]] - ovlaštenik Hrvatskoga sabora * [[Politika Hrvatske]] * [[Drugi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Treći saziv Hrvatskog sabora]] * [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Peti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] * [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Deseti saziv Hrvatskog sabora]] * [[Kukuriku koalicija]] == Zanimljivosti == * '''Najduža rasprava u historiji Sabora''' na određenu temu započela je prije ponoći 1. marta 2018. i trajala je kontinuirano do 16:30 sati narednog dana, čime je nadmašen dotadašnji rekord kontinuiranog zasjedanja koji je trajao do 3:25 sati ujutro. Predmet višesatne rasprave bio je Prijedlog izmjena Poslovnika Hrvatskoga sabora. Tokom noćnog dijela sjednice, u sabornici su uglavnom učestvovali pojedini zastupnici [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], [[Živi zid (organizacija)|Živog zida]], [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-a]] i [[Građansko-liberalni savez|GLAS-a]], dok su sjednicom predsjedavali potpredsjednici Sabora [[Milijan Brkić]] i [[Željko Reiner]].<ref name="Dnevnik_Sabor_Poslovnik_2018">{{cite web |title=Završila maratonska sjednica Sabora: Vrhunac apsurda nastupio kada se jedan od zastupnika obraćao praznoj sabornici |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-oporba-ostro-kritizirala-izmjene-saborskog-poslovnika-stankama-opstruirala-rad-sabora---508554.html |website=Dnevnik.hr |date=2. mart 2018 |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> * U Hrvatskome saboru je 26. januara 2023. održan okrugli stol i susret predstavnika svih kršćanskih zajednica u Hrvatskoj, na inicijativu zastupnika Marina Miletića, što je bio prvi takav događaj organizovan u zgradi parlamenta od 1991. Prema podacima iz saborskog arhiva, slični ekumenski susreti periodično su se održavali u razdoblju od 1979. do 1991.<ref name="Miletic_Ekumenski_Susret_2024">{{cite web |last=Miletić |first=Marin |title=Veliki ekumenski susret u Hrvatskom saboru! |url=https://marinmiletic.hr/veliki-ekumenski-susret-u-hrvatskom-saboru/ |website=marinmiletic.hr |date=14. maj 2024 |access-date=19. 6. 2026 |language=hr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sabor.hr/ Službene stranice Hrvatskog sabora] * [https://www.youtube.com/@InternetTVHrvatskogasabora Internet TV Hrvatskoga sabora] {{Parlamenti u Evropi}} {{Commonscat|Croatian parliament}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Državne institucije]] [[Kategorija:Jednodomna zakonodavna tijela|Hrvatska]] rv6tt8kkcgjyikghg7atl5dy1w03x7v 0 70108 3899078 3842483 2026-06-19T08:42:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899078 wikitext text/x-wiki [[Slika:Mortality Rate Map by Country.svg|thumb|400px| Stopa smrtnosti zemalja, broj umrlih na hiljadu]] '''Stopa smrtnosti''' ili '''stopa smrtnosti''',<ref name=Porta-2014>{{cite book|editor-last=Porta|editor-first=M|title=A Dictionary of Epidemiology| chapter-url=https://books.google.com/books?id=okf1AwAAQBAJ&pg=PA69|year=2014|edition=5th|publisher=Oxford University Press|location=Oxford| isbn=978-0-19-939005-2|pages=189, 69, 64, 36|chapter=Mortality Rate, Morbidity rate; Death rate; Cumulative death rate; Case fatality rate}}</ref>{{rp|189,69}} je mjera broja smrtnih slučajeva (općenito ili zbog određenog uzroka) u određenoj populaciji, skaliranoj prema veličini te populacije, po jedinici vremena. Stopa smrtnosti se obično izražava u jedinicama smrtnih slučajeva na 1.000 osoba godišnje; stoga bi stopa smrtnosti od 9,5 (od 1.000) u populaciji od 1.000 značila 9,5 smrtnih slučajeva godišnje u cijeloj toj populaciji, ili 0,95% od ukupnog broja. Razlikuje se od "[[morbiditet]]a", koji je ili [[prevalencija]] ili [[Incidencija (epidemiologija)|incidencija]] [[bolest|bolesti]], a također i od [[stopa incidencije|stope incidencije]] (broj novopojavljenih slučajeva bolesti po jedinici vremena).<ref name=Porta-2014/>{{rp|189}} Važna specifična mjera stope smrtnosti je '''sirova stopa smrtnosti''', koja posmatra smrtnost od svih uzroka u datom vremenskom intervalu za datu populaciju. Od 2020., naprimjer, [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] procjenjuje da će sirova stopa smrtnosti globalno biti 7,7 smrtnih slučajeva na 1.000 ljudi u populaciji godišnje.<ref name=CIA2020>{{cite book | author=CIA Staff | date=2020 | title=CIA World Factbook | chapter=People and Society | chapter-url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/346.html#XX | access-date=January 31, 2020 | archive-date=October 10, 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201010211308/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/346.html#XX | url-status=dead }}</ref> Zaključno s 2024. godinom, globalna stopa smrtnosti iznosila je 7,76, što predstavlja porast od 2,35% u odnosu na 2023.<ref>{{Cite web |title=World Death Rate (1950-2025) |url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/countries/wld/world/death-rate |access-date=2025-06-26 |website=www.macrotrends.net}}</ref> U generičkom obliku, stope smrtnosti <ref name=Porta-2014/>{{rp|189}} mogu se posmatrati kao izračunate korištenjem<math>(d/p)\cdot 10^n</math>, gdje ''d'' predstavlja broj smrtnih slučajeva od bilo kojeg navedenog uzroka koji se događaju u datom vremenskom periodu, ''p'' predstavlja veličinu populacije u kojoj se smrtni slučajevi događaju (bez obzira na to kako je ova [[populacija]] definirana ili ograničena), a <math>10^n</math> je faktor konverzije iz rezultirajućeg razlomka u drugu jedinicu (npr. množenje sa <math>10^3</math> da bi se dobila stopa smrtnosti na 1.000 osoba).<ref name=Porta-2014/>{{rp|189}} ==Gruba stopa smrtnosti, globalno== Gruba stopa smrtnosti definira se kao "stopa smrtnosti od svih uzroka smrti za populaciju", izračunata kao "ukupan broj smrtnih slučajeva tokom datog vremenskog intervala" podijeljen sa "brojem stanovnika srednjeg intervala", na 1.000 ili 100.000; na primjer, stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država bilo je oko 290.810.000 u 2003. godini, a te godine ukupno je zabilježeno približno 2.419.900 smrtnih slučajeva, što daje grubu stopu smrtnosti (mortaliteta) od 832 smrtna slučaja na 100.000.<ref name="cdc.gov"/>{{rp|3–20f}} Od 2020., [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] procjenjuje da će gruba stopa smrtnosti u SAD-u biti 8,3 na 1.000, dok procjenjuje da će globalna stopa biti 7,7 na 1.000.<ref name=CIA2020/> Prema [[SZO|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]], deset vodećih uzroka smrti, globalno, u 2016. godini, za oba spola i sve uzraste, prikazani su u donjoj tabeli.<ref>{{cite web| author = WHO Staff | date=2018|title=Global Health Observatory (GHO) data: Top 10 causes of death|location = Geneva, CH | publisher=World Health Organization | url=https://www.who.int/gho/mortality_burden_disease/causes_death/top_10/en/| archive-url=https://web.archive.org/web/20140808230640/http://www.who.int/gho/mortality_burden_disease/causes_death/top_10/en/| url-status=dead| archive-date=August 8, 2014| access-date = January 31, 2020}}</ref> '''Stopa smrtnosti, na 100.000 stanovnika''' # [[Ishemijna bolest srca]], '''126''' # [[Moždani udar]], '''77''' # [[Hronična opstruktivna bolest pluća]], '''41''' # [[Infekcije donjih disajnih puteva]], '''40''' # [[Alchajmerova bolest]] i druge [[demencije]], '''27''' # [[Rak pluća|Traheja, bronhija i rak pluća]], '''23''' # [[Dijabetes melitus]], '''21''' # [[Saobraćajne nesreće|Povrede u saobraćaju]], '''19''' # [[Dijareične bolesti]], '''19''' # [[Tuberkuloza]], '''17''' Stopa smrtnosti se također mjeri na hiljadu stanovnika. Određuje se brojem ljudi određene dobi koji umiru na hiljadu ljudi. Smanjenje stope smrtnosti jedan je od razloga za porast stanovništva. Razvoj medicinske nauke i drugih tehnologija rezultirao je smanjenjem stope smrtnosti u svim zemljama svijeta već nekoliko decenija. Godine 1990. stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina bila je 144 na hiljadu, ali je 2015. godine stopa smrtnosti djece bila 38 na hiljadu. ==Povezane mjere smrtnosti== Ostale specifične mjere smrtnosti uključuju:<ref name="cdc.gov">Za tabelarne definicije za sirovu stopu smrtnosti, stopu smrtnosti specifičnu za uzrok, proporcionalnu smrtnost, odnos smrtnih slučajeva i slučajeva, stopu smrtnosti novorođenčadi, stopu smrtnosti nakon neonatalnog perioda, stopu smrtnosti dojenčadi i stopu smrtnosti majki (s primjerima izračuna za nekoliko), pogledajte {{cite book | last1 = Dicker | first1 = Richard C. | last2 = Coronado | first2 = Fátima | last3 = Koo | first3 = Denise | last4 = Parrish II | first4 = Roy Gibson | year = 2012 | title = Principles of Epidemiology in Public Health Practice: An Introduction to Applied Epidemiology and Biostatistics | chapter = Lesson Three: Measures of Risk, §Mortality Frequency Measures | pages = 3–20 to 3–38 | location = Atlanta, GA | publisher = U.S. Department of United States Department of Health and Human Services|HHS, Centers for Disease Control and Prevention (CDC) | language=en-us | chapter-url = https://www.cdc.gov/csels/dsepd/ss1978/SS1978.pdf | access-date=January 31, 2020}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+ Mjere mortaliteta !width=250pt|Name!!Tipska definicija |- |[[Stopa perineonatusnog mortaliteta]]||Zbir fetalnih smrti (mrtvorođenčadi) u posljednjih 22 (ili 28) navršenih sedmica trudnoće plus broj smrtnih slučajeva među živorođenom djecom do 7 navršenih dana života, podijeljen s brojem porođaja. |- |[[Stopa smrtnosti majki]]||Broj smrtnih slučajeva majki pripisanih uzrocima povezanim s trudnoćom tokom datog vremenskog intervala, podijeljen s brojem živorođene djece tokom istog vremenskog intervala.<ref name="cdc.gov"/>{{rp|3–20}} |- |[[Stopa smrtnosti dojenčadi]] ||Broj smrtnih slučajeva među djecom mlađom od godinu dana tokom datog vremenskog intervala podijeljen s brojem živorođene djece tokom istog vremenskog intervala.<ref name="cdc.gov"/>{{rp|3–20}} |- |[[Stopa smrtnosti djece]]<br />(također poznata kao 'Stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina')||Broj smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina, podijeljen s brojem živorođene djece. |- |[[Standardizirana stopa mortaliteta]] (SMR)||Odnos broja smrtnih slučajeva u datoj (indeksnoj) populaciji i očekivanog broja smrtnih slučajeva, oblik indirektno (za razliku od direktno) standardiziranih stopa, gdje su kategorije obično "definirane prema dobi, spolu i rasi ili etničkoj pripadnosti".<ref name = GailBenichou2000>{{cite book | last1 = Gail | first1 = Mitchell | last2 = Benichou | first2 = Jacques | year = 2000 | title = Encyclopedia of Epidemiologic Methods | chapter = Standardized mortality ratio (SMR) | series = Wiley Reference Series in Biostatistics | page = 884 | location = New York| publisher = John Wiley & Sons | language=en-us | chapter-url = https://www.cdc.gov/csels/dsepd/ss1978/SS1978.pdf | access-date=January 31, 2020 | isbn = 9780471866411}}</ref> Brojnik se izračunava kao <small><math>\sum n_iR_i</math></small>, gdje je "<small><math>n_i</math></small> broj osoba u kategoriji <small><math>i</math></small> indeksne populacije, a <small><math>R_i</math></small> je odgovarajuća stopa događaja specifična za kategoriju u standardnoj populaciji."<ref name = GailBenichou2000/> Također je opisan kao [[Proporcionalnost (matematika)|proporcionalno]] poređenje s brojem smrtnih slučajeva koji bi se očekivali da je populacija bila standardnog sastava u smislu dobi, spola itd.<ref>{{cite book | author = Everitt, B.S. | title = The Cambridge Dictionary of Statistics | year = 1998 | url = https://archive.org/details/cambridgediction00ever_0 | location = Cambridge, UK | publisher = Cambridge University Press | isbn = 052181099X}}{{full citation needed|date=January 2020}}</ref> |-|[[Stopa smrtnosti specifična za dob]] (ASMR)||Ukupan broj smrtnih slučajeva godišnje u određenoj dobi, podijeljen s brojem živih osoba u toj dobi (npr. 62 godine na posljednji rođendan)<ref name="cdc.gov"/>{{rp|3–21}} |- |Stopa smrtnosti specifična za uzrok ||Broj smrtnih slučajeva pripisanih određenom [[uzrok smrti|uzroku]] tokom datog vremenskog intervala podijeljen s populacijom srednjeg intervala<ref name="cdc.gov"/>{{rp|3–21}} |- |Kumulativna stopa smrtnosti||Proporcija incidencije smrti, odnosno proporcija [definirane] grupe koja umire tokom određenog vremenskog intervala,<ref name=Porta-2014/>{{rp|64}} bilo da se odnosi na sve smrtne slučajeve tokom vremenskog intervala ili "na smrtne slučajeve od određenog uzroka ili uzroka".<ref name=Porta-2014/>{{rp|64}} Također je opisano kao mjera (rastućeg) udjela grupe koja umire tokom određenog perioda (često procijenjeno tehnikama koje uzimaju u obzir [[nedostajući podatak|nedostajuće podatke]] putem [[Cenzura (statistika)|statističke cenzure]]). |- |[[Stopa smrtnosti slučajeva]] (CFR)||Udio dijagnosticiranih slučajeva određenog [[medicinskog stanja]] koji dovode do smrti.<ref>{{cite web |title=Principles of Epidemiology - Lesson 3: Measures of Risk Section 3: Mortality Frequency Measures |url=https://www.cdc.gov/csels/dsepd/ss1978/lesson3/section3.html |website=Centers for disease control and prevention |date=18 February 2019 |publisher=U.S. Department of Health & Human Services |access-date=25 March 2020}}</ref> |- |[[Stopa smrtnosti od infekcije]] (IFR)||Udio zaraženih slučajeva određenog [[medicinsko stanje| medicinskog stanja]] koji su doveli do smrti. Slično CFR-u, ali prilagođeno za asimptomske i nedijagnosticirane slučajeve.<ref>{{cite web |title=Infection fatality rate |url=https://flexikon.doccheck.com/de/Infection_fatality_rate |publisher=DocCheck Medical Services GmbH |access-date=25 March 2020}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Smrt]] * [[Demografija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Birth and death rates}} * http://www.deathriskrankings.org/{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240816063241/https://www.deathriskrankings.org/ |date=16. 8. 2024 }} * http://www.cedat.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081226231117/http://www.cedat.org/ |date=26. 12. 2008}} [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Medicinski aspekti smrti]] [[Kategorija:Epidemiologija]] htbpl546f3p8mrogogx2zna98b690bi 0 70798 3898997 3629260 2026-06-18T17:52:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898997 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mother Jones 1902-11-04.jpg|mini|desno|200px|Mary Harris]] '''Mary Harris'''<ref>{{Cite web|url=https://www.womenshistory.org/education-resources/biographies/mary-harris-jones|title=Biography: Mary Harris Jones|website=National Women's History Museum|language=en|access-date=2024-06-27}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://motherjonescork.com/about/|title=About|date=2012-03-07|website=The Spirit of Mother Jones Festival|language=en-US|access-date=2024-06-27}}</ref> ([[Cork]] u [[Irska|Irskoj]], [[1. maj]] [[1830]]. ili [[1. august]] [[1837]]. - [[30. novembar]] [[1939]]. godine), poznatija kao '''Majka Jones''' ([[engleski jezik|en]]: ''Mother Jones''), je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] krojačica i učiteljica, borac za radnička prava. Za sindikate je čula preko svoga muža, [[George Jones|Georgea Jonesa]]. [[1835]]. godine bježi u [[Toronto]], nakon što su [[Britanci]] vješali njenog djeda pod optužbom da je učestvovao u aktivnostima za oslobođenje Irske. {{Commonscat|Mother Jones}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Library resources box|by=yes|onlinebooks=yes|lcheading=Jones, Mother, 1837–1930}} * [http://www.motherjonesmuseum.org DVD and virtual museum about Mother Jones] * [http://www.pathfinderpress.com/s.nl/it.A/id.553/.f Mother Jones Speaks: Speeches and Writings of a Working-Class Fighter] * [[gutenberg:65079|''Autobiography of Mother Jones'']] at [[Project Gutenberg]] * [https://www.angelfire.com/nj3/RonMBaseman/mojones.htm Free eBook of The Autobiography of Mother Jones] * {{Librivox author|id=4197}} * [https://web.archive.org/web/20070929032016/http://www.guidepostusa.com/Listing.aspx?9093 Mother Jones Monument at GuidepostUSA] * Michals, Debra. [https://www.womenshistory.org/education-resources/biographies/mary-harris-jones "Mary Harris Jones"]. National Women's History Museum. 2015. * [http://explorepahistory.com/kora/files/1/2/1-2-D28-25-ExplorePAHistory-a0j8h4-a_349.jpg Jones] with [[Calvin Coolidge]] 1924 {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1930.|Harris, Mary]] l9op395qbqvv9xocecez3nwuholn66d 0 71699 3899017 3875180 2026-06-18T22:14:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899017 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cvijet maslačka.jpg|mini|Cvijet maslačka]] {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Maslačak | slika =Taraxacum_officinale_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-135.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Taraxacum officinale'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = '''''Taraxacum''''' |genus_autorstvo = [[Georg Heinrich Weber|Weber]] ex [[Fridrich Hinrich Wiggers|F.H.Wigg.]], [[1780]] | razdioba_stepen = vrste | razdioba = * ''[[Taraxacum officinale]]'' (syn. ''T. vulgare'') * ''[[Taraxacum albidum]]'' * ''[[Taraxacum japonicum]]'' * ''[[Taraxacum laevigatum]]'' (syn. ''T. erythrospermum'') * i dr. }} '''Maslačak''' (lat. ''Taraxacum'') (lišće maslačka poznato pod nazivom radić) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslačaka i obično se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanište maslačaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu naći i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslačaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), što znači bez polenizacije, i takvi cvjetovi su genetički identični roditeljskim. Na prostorima Balkana pretežno je rasprostranjena vrsta ''Taraxacum officinale''. [[Datoteka:Taraxacum_officinale_masovia01.jpg|thumb|lijevo|Polje maslačka]] [[Datoteka:TARAXACUM_OFFICINALE_-_LLANERA_-_IB-262_(Pixallits).JPG|thumb|lijevo|Maslačak, cijela biljka]] [[Datoteka:Taraxacum_2005_spring_004.jpg|thumb|lijevo|Širenje sjemena]] [[Datoteka:Taraxacum_sect_Ruderalia10_ies.jpg|thumb|lijevo|Presijek cvjetne stabljike i mlijeko]] == Opis == Najpoznatija i najčešća vrsta ''Taraxacum officinale'', zeljasta je višegodišnja biljka sa nazubljenim listovima sa šupljom stabljikom i žutim cvjetom. Korijen je vretenast i u gornjem dijelu razrastao. Cvjeta od aprila do septembra. Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme u obliku bijele pamučaste loptice, koja se rasprhne uz pomoć vjetra i tako širi sjemenje. ==Hemijski sastojci== Hemijski sastojci koji preovladavaju u maslačku su: "triterpenska jedinjenja (homotaksasterol, teraksasterol, androsterol, tarakserol, beta-amirin), sterine, beta-sisterin, stigmasterin, holin, taraksol, levulozu, nikotinsku kiselinu, [[nikotin]]-amid, najviše u jesen, inulina. U maslačku se mogu naći [[vitamini|vitamine]] A, B i C, karotinoide, triterpenski alkohol. Bogat je i željezom, [[magnezij]]em, [[fosfor]]om, [[silicij]]em, [[natrij]]em, [[sumpor]]om, [[mangan]]om, i [[enzim]]ima. Korijen maslačka ima složen hemijski sastav. U mliječnom soku sadrži heterozide, [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]], minerale pa se koristi za liječenje upale i kamena žučne kese, žutice, smanjenog lučenja mokraće i dr. Dodir sa svježim mliječnim sokom može izazvati alergijsku reakciju kože. ==Korištenje u medicini== ===Indikacije=== Kongestija jetre, insuficijencija jetre, hepatitis(A, B i C)<ref>Oficijelan korijen prema B.P.C. (1949)</ref>, holelitijaza, hepatične dermatoze, atonija žučnih putova, hiperholesterolemija, hemoroidi, anemije, oligurije, insuficijencija bubrega, konstipacija, enterokolitis, [[skorbut]], astenija itd. Diuretik <ref>Njemačkoj komisiji "E herba i korijen": Holeretik. Diuretik. Stimulator apetita str. 118-120.</ref><ref>Brit. Herb. Pharm. (1983) list i korijen: Diuretik. Stimulator</ref> Holecistitis. Žučni kamenci. Žutica. Atonična dispepsija sa konstipacijom. Mišićni reumatizam. Oligurija. ===Upotreba u narodnoj medicini=== U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, [[kolagog]], [[aperitiv]] te za smanjivanje masnoće u krvi. Od njega se može praviti čaj, sirup ili maslačkovo vino i pivo. Najčešće se koristi za bolesti jetre, žući i probleme urinarnog trakta. „Maslačak pomaže i za u stomačne i crijevne bolesti, te bolesti [[pluća]], jetre. Koristi se i za liječenje hemoroida. Narodni travari su ga preporučavaili i za hipohondriju, bledilo i ostale zdravstvene probleme”. Poznati Hercegovački narodni ljekar Sadik Sadiković kaže:<ref>Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980 str. 144</ref>„Pićem svježe izgnječenog soka od maslačka popravlja se porušeno zdravlje i tamo gdje je bila svaka nada izgubljena". Činjenica je da se u narodnoj medicini maslačak najviše upotrebljava za liječenje jetre i žuči<ref>[http://hasanagic.org/ Dr. Enes Hasanagić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150107103401/http://hasanagic.org/ |date=7. 1. 2015 }}, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str 142</ref> Poznato je da korištenje mladog i svježeg lista maslačka u ishrani, kao salata ili dodatak salati. Salata od svježeg maslačka povečava količinu i kvalitet mlijeka kod dojilja.<ref>[http://www.prirodnamedicina.com/maslacak-za-majcino-mlijeko/ Salata od maslačka za majčino mlijeko]{{Mrtav link}}</ref> Proljetna salata pravi se od sasvim mladih listova koji se beru prije cvjetanja i van naseljenog područja. Od prženog korijena može se pripremiti zamjena za [[kahva|kahvu]]. Pupoljci se mogu ukiseliti te služiti kao zamjena za kapare. Uzgaja se kao povrće u mnogim zemljama svijeta. Vrsta ''Taraxacum kok-saghyz'', porijeklom iz [[Kazahstan]]a, pripada među biljke od kojih se dobiva [[kaučuk]]. Rod obuhvata 2290 vrsta<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2393576 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |access-date=8. 1. 2015 |archive-date=18. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210518185137/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2393576 |url-status=dead }}</ref>. ==Dodatna literatura== * Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1981. * Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.142 * Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974. * Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980 str. 144 ==Vanjski izvori== *[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Taraxacum+officinale PFAF database Taraxacum officinale] *[http://www.prirodnamedicina.com/maslacak/ Maslačak za jetru i jačanje imuniteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326111331/http://www.prirodnamedicina.com/maslacak/ |date=26. 3. 2016 }} *[http://e-ljekarna.net/maslacak/ Maslačak – Taraxacum officinale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320040745/http://e-ljekarna.net/maslacak/ |date=20. 3. 2015 }} * {{Commons|Category:Taraxacum}} * {{Wikivrste|Taraxacum}} ==Reference== {{refspisak}} {{Commonscat|Taraxacum}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] [[Kategorija:Asterales]] j1lq31j854vdks9nrt9l0ql9p65u977 0 77375 3899020 3713174 2026-06-18T23:08:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899020 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = #d6d6ff | ime serije = Maya i Miguel | originalni naslov = Maya & Miguel | slika = Maya % Miguel logo.png | opis slike = Maya (lijevo) i Miguel na vrhu logoa serije | format serije = [[Crtani film|Animirana serija]] | trajanje epizode = 30 minuta | autor = Deborah Forte | razvoj = | producent = | izvršni producent = Deborah Forte Doug Murphy Scott Dyer Kay Wilson Satiings | glumci = [[Candi Milo]] <br> [[Nika Futterman]] <br> [[Erik Estrada]] <br> [[Lucy Liu]] <br> [[Carlos Ponce]] <br> [[Elizabeth Peña]] | narator = | država = [[Canada]]<br>[[Colombia]]<br>[[Chile]] | jezik = [[Engleski jezik|Engelski]] <br> [[Španski jezik|Španski]] | tv kuća = [[Nickelodeon]] | početak serije = [[11. oktobar]], [[2004]]. - | kraj serije = | broj epizoda = 88 | broj sezona = 4 | prethodna = | sljedeća = | u BiH = [[Minimax (TV kanal)|Minimax]] | web stranica = http://pbskids.org/mayaandmiguel/ | imdb = 0426745 }} '''Maya & Miguel''' je polusatna [[Canada|Canadian]] animirana serija prodicirana od strane Scholastic Studiosa. Prikazuje se na [[PBS]] kanalu kao dio PBS Kids GO! linije i na CBBC kanalu u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Serija je prvi puta prikazana [[11. oktobar|11. oktobra]], [[2004]]. godine. Serija je usredotočena oko života pred-tinejdžerskih hispanskih blizanaca Maje i Migela Santosa i njihovih prijatelja, serija promoviše multikulturizam i edukaciju kao glavne motive. Serija je napravljena za dob od 5 do 10 godina uzrasta. Dijelovi dijaloga u svakoj epizodi su na [[Španski jezik|španskom]], ali radi se o samo o individualnim riječima i frazama koje budu objašnjene u prijevodu. Likovima su glasove posudili: Candi Milo, Nika Futterman, Erik Estrada, Lucy Liu, Carlos Ponce and Elizabeth Peña. Scenaristi u seriji jako paze na detalje. U jednoj epizodi Migel je "letio" sa simulatorom svemirskog broda, ali je bili vidljivo da je bio poduprijet Stewartovom platformom. Maja teži tome da bude implusivna i incijativna, a Migel voli da razmisli o svemu prije nego se u to upusti. == Sinopis == Serija prikazuje kulturu i učenje jezika kao zabavu, relevanta i razumljiva sa svu djecu, sa specijalnim osvrtom na Latino populaciju. Živo i šaroliko, emisija govori o avanturama i ponedakad o lošim stvarima u koje upadaju desetogodišnji blizanci Maya i Miguel (fon. ''Maja i Migel'') Santos i njihova porodica, prijatelji i ljudi iz susjedstva. Maja je uvijek pronalazi nove stvari i stvari iz života njenih prijatelja koje treba popraviti. Svaka epizoda humoristično preokreće stvari iz njihovih života i pokušava poslati poruku kako je važno činiti dobro porodici i susjedstvu i filiozofiju da je djeljenje sreće najbolje djelo. Kroz seriju je objašnjena vrijednosti prijatelja i porodice i kulturno bogatstvo Latino porodice kao njene kulture i jezika. == Likovi == * '''Maya Santos''': Desetogodišnja Meksikanka-Amerikanka/Portorikanka-Amerikanka koja uvijek uvlači svog brata i prijatelje u lude ideje ili šeme. Kada Maya dobije ideju ona kaže "''"¡Éso es!" ''" (To je to!) i njena gumica za kosu zasvijetli. Pokazuje znakove [[ADHD|ADHD-a]] zbog njene inpulsivnosti i hiperaktivnosti u nekim epizodama. Prikazano je da njena majka Rosa ima istu gumicu za kosu kao i Maya, što objašnjava odakle Mayi svijetleća gumica. U nekim epizodama je prikazano da ona mrzi kada mora poreći da su njene ideje dobre kada one obično (ili uvijek) krenu loše i Miguel uvale u gadnu nevolju. Iako većina njenih ideja ne krenu onako kako ih je ona isplanirala, oni uvijek nađu načina da ih realiziraju (nekada ispadnu bizarno). Postojalo je i nekoliko planova koje je radila sama. Ali Mayino srce je uvijek na dobrom mjestu. * '''Miguel Santos''': Desetogodišnji Meksikanac-Amerikanac/Portorikanac-Amerikanac Mayin stariji brat blizanac (tri minute). On je sušta suprotnost svojoj sestri, i uživa igrati [[nogomet]] i crtati. Uvijek kada Maya smisli nekakvu ideju, on dobija loš osjećaj u vezi toga. On zna da Maya svima misli dobro, ali on misli da je umiješana u život drugih ljudi nego što bi to trebala biti. On uvijek čuva sestrine ideju u svesci ili u svojoj glavi. U nekim epizodama on poriče da je njena ideja najbolja ideja do sada. Također je malo pametniji od sestre. Zaljubljen je u djevojčicu Kylie. * '''Chrissy''': Mayina Afro-Dominikanska prijateljica. Vrlo je osjetljiva i ponekad naivna. Ona ima rodicu Melissu Rojas koja nosi isto ime kao i poznata glumica/pop zvijezda/dizajnerica odjeće. * '''Maggie Lee''': Mayina Kinesko-amerikanska prijateljica. Jako je dramatična, modno osvještena i talentirana. * '''Theo McEwen''': Migelov prijatelj i partner na treningu fudbala. On je Afroamerikanac. Theo voli [[sport]] kao i Miguel i često su rivali. Theo često dobija petice u školi. Mnogo je intaligentiji od svojih prijatelja i vršnjaka osim Miguela. Jednom je prikazan sa [[PDA|PDA-om]] kojeg je sam izradio. Sličan je Jasonu iz Foxtrota. * '''Andy Vickers''': Američki francuz, Migelov prijatelj. Andy ima samo jednu ruku. Često je viđen u pozadini iza Miguela i Thea. Voli igrati nogomet. * '''Tito Chávez''': Mayin i Miguelov sedmogodišnji rođak koji se doselio u SAD iz [[Meksiko|Meksika]]. On živi u istoj zgradi sa Mayom i Miguelom. Uzor mu je njegov rođak Miguel kojeg je jednom probao kopirati, a Maya je bila jako ljubomorna (iako je to bila njena ideja). On je veliki fan El Guamaza Lopeza, najvećeg hrvača iz [[Mexico City]]a. * '''Abuelita (Elena)''': Mayina i Miguelova baka sa majčinske strane. Ona se doselila iz Meksica i živi u blizini stana Santosovih. I ona je veliki fan El Guamaza Lopeza. * '''Paco''': Brbljivi papagaj kojeg je Abuel Elena poklonila Mayi i Miguelu. On najviše voli govoriti "Lijepa ptica" ili "Šta će biti sa Pacom, šta će biti sa Pacom". Često se izgubi izazivajući mnogo nevolja i zabune. Često zamišlja da figure govore, misleći da je to stvarnost. * '''Simon''': Dječak iz škole. Kanidovao se za predsjednika razreda i pobijedio Maggie. * '''Santiago Santos''': Otac Maye i Miguela. On sa supruguom Rosom vodi trgovinu za kućne ljubimce izvan zgrade u kojoj žive. U nekim epizodama viđen je kako svira [[Gitara|gitaru]] i pjeva Latino pjesme. On je porijeklom Portorikanac. * '''Rosa Santos''': Majka Maye i Miguela. Rosa je iz Meksika. Ona radi sa svojim mužem Santiagom u trgovini za kućne ljubimce, obavlja kućne poslove i kuha obroke za porodicu. U jednoj epizoda osramotila je Mayu i Miguela kada je preuzela mjesto trenera fudbalskog kluba, ali se na kraju pokazala kao dobar trener. Ona je racionalna i fina. * '''Mr. Nguyen''': Mayin, Miguelov i profesor njihovih prijatelja rangiran na petom mjestu. On obično uveseljava razred kada dovede svog papagaja koji se zove Minh i u kojeg se zaljubio Paco. * '''Jimmy McCorkle''': Desetogodišnji Britanac-Amerikanac. Kada se doselio u Mayino i Miguelovo susjedstvo, oni i njihovi prijatelji su ga se bojali zbog njegove visine. On je kasnije pokazao da ima dobro srce i da vole zečeve, pogotova zeca kojeg je kupio u radnji Mayinih i Miguelovih roditelja. * '''Kylie''': Plavokosa djevojčica u koju se Miguel zaljubio, i osjećaji su isti sa obe strane. Ona je veliki fan Melissa Rojas. == Spisak epizoda == ===Prva sezona (2004-2005)=== *1: Mala Suerte *2: The Matchmaker *3: When Maya met Andy *4: The Autograph *5: Rhymes with 'Gato *6: La Nueva Cocinita *7: The Letter *8: Teacher's Pet *9: La Calavera *10: Politics Unusual *11: Tito's Mexican Vacation *12: The Doubtful Prince *13: The Bully and The Bunny *14: Family Time *15: Surprise, Surprise *16: An Okri-Dokey Day *17: Chrissy's Big Move *18: Career Day *19: I've Got to be Mi-guel *20: Soccer Mom ===Druga sezona (2005-2006)=== *21: The Adventures of Rabbit-Bird Man *22: Maya and Miguel, Come on Down! *23: The Wrestler Next Door *24: A Little Culture *25: The Bet *26: The Cheery Chipper Cupid Sisters *27: Team Santos *28: Friends Forever? *29: The Slump *30: The Dogwalkers *31: Recipe for Disaster *32: The Pen Pal *33: Abuela Upmanship *34: Fashionitas *35: Maya Quixote and Miguel Panza *36: The Taming of Mr. Shue *37: Tito's Pet *38: Real Twins *39: Give Me A Little Sign *40: A Star is Born ===Treća sezona (2006-2007)=== *41: Paper Girl *42: Miguel's Wonderful Life *43: The Video *44: Decisions, Decisions *45: A Rose is Still A Rose *46: Role Reversal *47: After School *48: The Wedding *49: Puppy Love *50: Mother's Day *51: The Big Fight *52: The Best Thanksgiving Ever *53: Cupid *54: Papi Joins the Band *55: Crushed *56: The Red Jacket *57: Maya the Mascot *58: Good Luck Paco *59: Paging Dr. Maya *60: The Battle of the Birthdays ===Četvrta sezona (2007-2008)=== *61: Say Cheese! *62: A House Divided *63: Every Day is Earth Day *64: The Big Idea *65: I Love Maya == Uvodna pjesma == Originalni i kompletni stihovi uvodne pjesme: : ''It's Maya (it's Maya) and Miguel (and Miguel),'' : ''Brother and Sister, and best friends as well!!'' : ''It's Maya (it's Maya) and Miguel (Miguel),'' : ''What they will do next you never can tell!'' : ''With each misadventure they're put to the test,'' : ''Working together is what they do best!'' : ''Helping their family and friends, that's the start!'' : ''He leads with his head and she follows her heart!'' : ''It's Maya, (it's Maya) and Miguel (Miguel),'' : ''What they will do next you never can tell!'' : ''It's Maya, (it's Maya) and Miguel (Miguel)'' : ''Brother and Sister, and best friends as well!'' : ''Brother and Sister, Hey, Maya and Miguel!'' '''Napomena''': U prvoj sezoni dio uvodne pjesme koji ide: : ''They make a great team as they each do their part'' je glasio : ''He leads with his head and she follows her heart!'' Moguća promjena ovog stiha je uslijedila nakon sugestija da u seriji postoji malo romantike i nije prikladno za manje uzraste. Na Minimax Serbia kanalu i pjesma je bila prevedena i glasila je: : ''I Maya (i Maya) i Miguel (i Miguel),'' : ''Nešto će da urade niko ne zna šta!'' : ''I Maya (i Maya) i Miguel (i Miguel),'' : ''Braca i seka prijatelj dva!!'' : ''Kada su avanturi dođe nesreća,'' : ''Radeći zajedno riješe problem do sljedećeg!'' : ''Pomažu porodici i prijateljima zajedno!'' : ''On slijedi razum on srce svoje!'' : ''I Maya (i Maya) i Miguel (i Miguel),'' : ''Nešto će da urade niko ne zna šta!'' : ''I Maya (i Maya) i Miguel (i Miguel),'' : ''Braca i seka prijatelj dva!!'' '''Napomena''': Početkom prikazivanja treće sezone domaća verzija zamijenjena je engleskom: == Glasovi == *[[Candi Milo]] kao Maya Santos/Tito Chavez/Chrissyina mama *[[Nika Futterman]] kao Miguel Santos *[[Carlos Alazraqui]] kao Paco/Mr. Nguyen/Chrissyin otac/Ernesto Chavez *[[Jeannie Elias]] kao Andy Vickers/Gđica. Lee/Jimmy McCorkle *[[Lucy Liu]] kao Maggie Lee *[[Jerod Mixon]] kao Theo McEwen *[[Lupe Ontiveros]] kao Abuela (Baka) Elena *[[Beth Payne]] kao Chrissy *[[Elizabeth Peña]] kao Rosa Santos *[[Carlos Ponce]] kao Santiago Santos *[[Maria Canals]] kao Gđa. Rodriguez (Marcova mama) *[[Gabriel Romero]] kao Cuetzpallin *[[Erik Estrada]] kao Señor (gospodin) Felipe *[[GiGi Erneta]] kao Esperanza *[[Tyrone Birkett]] kao Kylie/Sara/G. Lee/Veronica == DVD izdanja == Do sada samo tri izdanja Maye i Miguela su izdata na [[DVD]]. Nije planirano da se izda čitava sezona na DVD. * ''Maya & Miguel: Twice the Fun'' (13. septembar 2005) * ''Maya & Miguel: Funny Fix Ups'' (13. septembar 2005) * ''Maya & Miguel: Cinco de Mayo'' (18. april 2006) == Licenca == * United States Department of Education (''Ministarstvo SAD-a za edukaciju''),([[2004]]-sada) * Corporation for Public Broadcasting (2004-sada) * Chuck E. Cheese's (2005-sada) == Vanjski linkovi == *[http://www.scholastic.com/mayaandmiguel/ Maya & Miguel - Scholastic.com] *[https://web.archive.org/web/20110406021655/http://www.bbc.co.uk/cbbc/cartoons/tv/mayaandmiguel/ BBC] *[https://web.archive.org/web/20160304233504/http://www.kamo.hr/pls/fi/films.film_page?i_film_id=69638&i_city_id=3372&i_county_id=-1&i_where=2 Maya & Miguel - KAMO.hr] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2004.]] jxfnac0g4nwiyli04rpuawfqte7dia8 0 81298 3898985 3511520 2026-06-18T16:17:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898985 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = MCSim | logo = Mcsimlogo.png | veličina_logoa = 100px | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_snimka_ekrana = | tekst = | sklopivo = <!-- Šta god upišite u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = | programer = [[GNU Project]] | prvo_izdanje = | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = 6.2.0 | datum_najnovije_stabilne_verzije = 3. 6. 2020. | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = [[C (programski jezik)|C]] | operativni_sistem = [[Višeplatformski]] | platforma = | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = | fusnota_o_jezicima = | vrsta = [[Numerička analiza]] | licenca = [[GNU GPL]] | alexa = | veb-sajt = {{URL|gnu.org/software/mcsim}} | ažurirano = }} '''GNU MCSim''' je programski paket [[softver]]a za pravljenje simulacija.<ref>{{Cite web|url=https://www.gnu.org/software/mcsim/|title=GNU MCSim- GNU Project - Free Software Foundation|website=www.gnu.org|language=en|access-date=4. 6. 2020|archive-date=1. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160301183228/https://www.gnu.org/software/mcsim/|url-status=dead}}</ref> Ovaj softver dozvoljava korisniku da sam korisnik dizajnira vlastite statističke ili simulacijske modele, izvodi [[Monte Carlo simulacija|Monte Carlo]] simulacije i [[Bayesianov zaključak]] kroz modele [[Markov lanac|Markova lanca]]. Interno softver koristi jedan dio GNU biblioteka za neke numeričke proračune. Projekt je započeo 1991. u Berkleyju kada su Don Maszle i Frederic Y. Bois preveli program koji je Bois razvio na Harvardu. Primarna motivacija bila je brzo razvijanje i održavanje PBPK modela. == Također pogledajte == * [[Poređenje softvera za numeričku analizu]] * [[Spisak softvera za numeričku analizu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gnu.org/software/mcsim/ MCSim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081231041104/http://www.gnu.org/software/mcsim/ |date=31. 12. 2008 }} na zvaničnom sajtu GNU-a * [http://savannah.gnu.org/projects/mcsim/ Administrativna stranica] {{stub-softver}} [[Kategorija:Slobodni softver programiran u C-u]] [[Kategorija:Slobodni statistički softver]] [[Kategorija:Numerički softver]] [[Kategorija:Softver za matematičku optimizaciju]] [[Kategorija:Matematički softver]] dryq4l6gfoa8q7yrg9svaswd2d5qb74 3 83074 3898982 3895964 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898982 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u <nowiki>[[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]]</nowiki> bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) ::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like "video s tekstom Basshuntera i Alien Cut"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST) ::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. "Basshunterov i Eminemov singl"). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST) ::::::: All added. Thank you. I changed "singl Basshuntera" to "Basshunterov singl". [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) == Sukobi->bitke == Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST) :Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST) ::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST) :::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST) ::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&diff=prev&oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST) :::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST) ::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST) == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == Pozdrav Kwiki, Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) :::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST) == Vigocki ili Vigotski == Pozdrav KWiki, Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika "Vigotski" na "Vigocki", pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno. S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST) :Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST) ::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST) :::Hvala na ispravci. Umalo da se bacim ''laste''. :-) (Sad vidim: prvobitno je bilo VigoDski, pa su iz nejasnih razloga porodica ili on promijenili D u T.) Pozdrav i samo nastavi. Nemamo baš ljudi za psihologiju na bacanje ovdje. Pogledaj i davno napisane članke iz struke, pa ažuriraj ili popravi ako nešto bude trebalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:41, 21 maj 2026 (CEST) ::::Nema na čemu, drago mi je da smo se tako brzo usaglasili! Baš si mi izmamio osmijeh sa "bacanjem laste", sreća pa nismo dotle došli. :-) Hvala i tebi na podstreku. Rado ću pročešljati sve članke iz psihologije čim uhvatim slobodnog vremena. Stvarno nedostaje sadržaja iz ove oblasti, pa mi je drago ako mogu pomoći da to malo podignemo na viši nivo. ::::Čujemo se i sarađujemo i dalje. :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:49, 21 maj 2026 (CEST) == Pitanje o transkripciji s arapskoga == Bok, KWiki, oprosti na smetnji. Imam jedan problem s transkripcijom arapskih naziva za područja i uzvisine. Prevodim na hr.wiki članak o području čiji su naziv na engleskome napisali kao [[:en:Bir Tawil|Bir Tawil]] (što bi u prijevodu trebalo značiti "duboki bunar"), a najviša točka na tom području zove se [[:en:Gabal Hagar El Zarqa|Gabal Hagar El Zarqa]] (nešto tipa "Planina plavih stijena"). Mislim da sa samom transkripcijom u užem smislu nemam problema (Bir Tavil, Džabal Hadžar El-Zarka), ali ne znam treba li se svaka riječ pisati velikim početnim slovom ili ne. U našem pravopisu stoji da u imenima planina, gora i sl. velikim slovom pišemo samo prvu riječ (i po potrebi riječi koje potječu od vlastitih imena, npr. Mount Everest), a slično piše i za područja koja nisu nazivi država, gradova, sela i sl. (a ovaj Bir Tavil uklapa se u to). No postoje odstupanja (Blanc u Mont Blanc, koliko znam, nije vlastito ime, a ipak ga pišemo velikim slovom). Imaš li kakav savjet? Kao i uvijek – unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 15:06, 29 maj 2026 (CEST) :Samo pitaj. :) Znam da određeni član "al- / el-" u imenima osoba treba pisati malim ako se navodi cijelo ime, a velikim ako se izostavi ime. Inače, s arapskim nije baš sve riješeno ni kod nas: osobe iz starih vremena pišemo fonetski, a ove savremene prema engleskoj transkripciji, što meni nema logike (kao da je, npr., Enver od prije više stoljeća različito ime, pa ove novije pišemo Anvar). A trebalo bi se držati našeg načela: da se u višečlanim nazivima velikim piše prva, a od ostalih riječi one koje se same po sebi pišu velikim, tj. vlastite imenice. Nekako mi je to zdravorazumski jer u arapskom ionako ne postoje mala i velika slova. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:23, 29 maj 2026 (CEST) == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> q5j3pptdfiox3logj4afa2lfdcjn3ls 0 84879 3898967 3543034 2026-06-18T12:40:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898967 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Ljubav i druge nečiste sile''' je [[opera]] u dva čina [[Mađarska|mađarskog]] [[kompozitor]]a [[Peter Eötvös]]a. [[Libreto]] za operu napisao je Kornél Hamvai. Opera je premijerno izvedena [[10. august]]a [[2008]]. na ''Glyndebourne'' festivalu. Libreto se zasniva na romanu [[Kolumbija|kolumbijskog]] književnika [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíe Márqueza]], ''[[O ljubavi i drugim nečistim silama]]''. Opera je rezultat saradnje Glyndebournea i [[BBC]]-a. ==Uloge== {| class="wikitable" !Uloge!!Glasovi!!Premijera, {{Date|2008-08-10}}<br>Dirigent: Vladimir Jurowski |- |Sierva Maria||[[sopran]]||Allison Bell |- |Don Ygnacio,<br>markiz, Marijin otac||[[tenor]]||Robert Brubaker |- |Otac Cayetano Delaura||[[bariton]]||Nathan Gunn |- |Abrenuncio,<br>doktor||tenor||John Graham-Hall |- |Don Toribio,<br>biskup||[[bas]]||Mats Almgren |- |Dominga de Adviento,<br>sluškinja|| [[mezo-sopran]]||Marietta Simpson |- |Josefa Miranda,<br>opatica||mezzo-soprano||Felicity Palmer |- |Martina Laborde,<br>bivša redovnica||mezo-sopran||Jean Rigby |- |colspan="2"|Orkestar||London Philharmonic Orchestra |- |colspan="2"|Režiser||Silviu Purcărete |- |colspan="2"|Dramaturg||Edward Kemp |- |colspan="2"|Kostimi i rasvjeta||Helmut Stürmer |- |colspan="2"|Video projekcija||Andu Dumitrescu |- |colspan="2"|Hor<br>Rukovodilac hora||Glyndebourne hor<br>Thomas Blunt |} Na festivalu u Glyndebourneu izvedba je trajala 3 sata 50 minuta. ==Također pogledajte== *''[[O ljubavi i drugim nečistim silama]]'', roman [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíe Márqueza]] ==Vanjske linkovi== *[https://web.archive.org/web/20080803034603/http://www.glyndebourne.com/operas/love_and_other_demons/ Glyndebourne, službena stranica — Ljubav i druge nečiste sile] *[http://www.schott-music.com/news/archive/show,2261.html Schott Music — Ljubav i druge nečiste sile, kratki pregled, video]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120131342/http://www.schott-music.com/news/archive/show,2261.html |date=20. 11. 2008 }} [[Kategorija:Opere]] j9r1zabhwdjobz3q99ujxpdoyie3gqs 8 96660 3899080 3892164 2026-06-19T09:27:48Z AnToni 2325 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3899080 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 129542 3899091 3835402 2026-06-19T10:15:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899091 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Multipla skleroza | sinonimi = Sclerosis multiplex | slika = MS Demyelinisation CD68 10xv2.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = MS demijelinizacija. CD68 obojeno tkivo pokazuje nekoliko [[makrofag]]a u području lezije. Originalna skala 1:100 | izgovor = | specijalnost = <!-- sa Wikipodataka ili vrijednost unesena u šablon --> | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = <!-- ili |uzrok= --> | rizici = <!-- ili |rizik= --> | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = <!-- ili |tretman= --> | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Multipla skleroza (MS)''', ({{Lat|Sclerosis multiplex}}) je [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{cite book | author=Tešija Kuna A. |editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. | title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti | edition= | issue= | pages=288-303 | publisher=Medicinska Naklada |location=Zagreb | year=2004 | isbn= | doi= | url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]]. Multipla skleroza zahvata [[Neuron#akson|aksone]], dugačke produžetke [[Neuron|nervne ćelije]], na kojima pojedini dijelovi [[mijelin]]skog omotača [[upala|upalno]] reaguju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, [[Demijelinizirajuće bolesti|demijelinizirajućom bolešću]] izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije. Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[Neuron#Akson|akson]] je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopšte nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog toka, ispoljava se neurološkim [[simptom]]ima i [[znaci bolesti|znacima]] i karakterišu je česta pogoršanja različitog stepena, koja se smjenjuju sa naglim poboljšanjim [[klinička slika|kliničke slike]] (remisija bolesti).Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepilo|sljepila]], itd. U svijetu od multiple skleroze boluje oko milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta.<ref name="pmid11603614">{{cite journal |author=Rosati G |title=''The prevalence of multiple sclerosis in the world: an update'' |journal=Neurol. Sci. |volume=22 |issue=2 |pages=117–39 |year=2001 |pmid=11603614 |doi=10.1007/s100720170011 }}</ref> Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2).<ref>[http://medmap.uff.br/index.php?option=com_content&task=view&id=210 MedMap projecto de UFF - Multipla skleroza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090120130843/http://medmap.uff.br/index.php?option=com_content&task=view&id=210 |date=20. 1. 2009 }} Posjećeno jun 2010.</ref> == Historijat == [[Datoteka:Carswell-Multiple Sclerosis2.jpg|mini|desno|250px|Crtež iz Charcotove knjige koji prikazuje lezije kod multiple skleroze [[mozak|moždanog stabla]] i [[kičmena moždina|kičmene moždine]], iz 1838. Ovo je jedna od prvih [[anatomija|anatomskih]] ilustracija MS]] Jedan od prvih medicinskih opisa multiple skleroze dao je [[William McKenzie]] (1791—1886), škotski [[Oftalmologija|oftalmolog]], opisavši slučaj dvadesettrogodišnjeg muškarca kojem je prvi simptom bolesti bio poremećaj vida, a pomoć u [[London]]u je potražio nakon pojave [[paraliza|paralize]]. Ubrzo su se kod ovog bolesnika razvili i poremećaj [[govor]]a ([[dizartrija]]) i urinarna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće). Svi [[simptom]]i bolesti nestali su nakon dva mjeseca, ali su se, znatno pojačani, ubrzo ponovo pojavili. Multiplu sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je 1868. opisao<ref name="pmid3066846"/> [[Francuska|francuski]] neurolog [[Jean-Martin Charcot]] (1825—1893).<ref>BERRIOS, GE., QUEMADA, JI. ''Multiple Sclerosis. The History of Clinical Psychiatry'', 1995, s. 174—192.</ref> Patološke nalaze u svojim istraživanjima multiple skleroze Charcot naziva skleroza sa plakovima ({{jez-fr|sclerose en plaques}}). Tri osnovna [[simptom]]a multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom '''Charcotov''' '''trijas simptoma''', su: [[nistagmus]], [[tremor]] i "pjevajući" [[govor]] - [[dizartrija]] (što nije tipično samo za multiplu sklerozu). Kod ovih bolesnika Charcot je primijetio i promjene u [[Kognitivna funkcija|kognitivnim funkcijama]] opisavši ih kao „značajno slabljenje pamćenja“ i „lagani gubitak ideja“.<ref name="Charcot1">Jean-Martin Charcot, ''Histologie de la sclerose en plaques'' Gazette des hopitaux, 1868 str. 554–555</ref> I drugi stručnjaci prije Charcota opisivali su [[simptom]]e, ilustrovali promjene i [[klinička slika|kliničku sliku]] multiple skleroze. Najznačajniji među njima su britanski profesor [[Robert Carswell]] (1793—1857.) i francuski profesor anatomske patologije [[Jean Cruveilhier]] (1791—1873), ali nijedan od njih nije opisao multiplu sklerozu kao zasebnu bolest.<ref name="pmid3066846">COMPSTON, A, ''The 150th anniversary of the first depiction of the lesions of multiple sclerosis'', |periodikum=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. 51,10, strana 1249–52, 1988</ref>. Nakon Charcotovog opisa multiple skleroze, posebne slučajeve ove bolesti opisali su još i [[Eugène Devic]] (1858-1930), [[Jozsef Balo]] (1895—1979), [[Paul Ferdinand Schilder]] (1886—1940.) i [[Otto Marburg]] (1874—1948.) Jedan od prvih književnih opisa multiple skleroze je u dnevniku [[Friedrich August Este|Friedricha Augusta Estea]] (1794—1843). Este je od multiple skleroze obolio u dvadesetosmoj godini života, a prvi simptom je bio smanjenje oštrine vida:<ref>Firth, ''The case of August D`Este''. Cambridge University Press. Cambridge 1948</ref><ref>Pearce: ''Historical descriptions of multiple sclerosis.'' Eur Neurol. 2005;54(1):49-53. PMID 16103678 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16103678?dopt=Abstract Abstract] Posjećeno; maj 2010.</ref> {{citat3|U decembru 1822. putovao sam iz [[Ramsgate]] u [[Škotska|škotske]] planine na nekoliko dana da obiđem sina. Kad sam stigao on je već bio umro... Ubrzo nakon sahrane, morao sam da pročitam primljena pisma i napišem odgovor svima koji su mi pisali, ali vid mi je bio tako oštećen da sam manje predmete vidio zamagljeno. Zbog slabog vida uopće više nisam mogao da čitam i pišem. Ubrzo sam otputovao u [[Irska|Irsku]] i vid mi se oporavio bez ikakvih lijekova, a meni se povratila snaga i jasnoća vida.<ref name="deste">ins Deutsche übersetzt nach McDonald, WI: ''Physicians, subsequence and consequence''. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 1999;67:282-9. PMID=10449547</ref> }} Međutim, ubrzo su se javili mnogi tipični simptomi bolesti kao što su dvostruke slike, slabost nogu i obamrlost: {{citat3| Na moje iznenađenje 17. oktobra 1827. primijetio sam (u [[Venecija|Veneciji]]) obamrlost ili gubitak jasnoće osjećaja u regiji iznad lijevog oka. U [[Firenca|Firenci]] mi se pogoršao vid. Šestog novembra počeo sam da vidim duple slike. Svako oko vidilo je posebnu sliku. Dr Kisok pretpostavlja da je uzrok tome višak [[žuč]]i: postavili su mi dvije pijavice i primjenili su ispiranje crijeva, nakon čega sam povraćao, a dva puta sam i teško krvario. Stanje vida se popravilo i dvostrukih slika više nije bilo. Počeo sam i otežano hodati. Nova bolest je uzimala maha. Svaki dan sam bio sve slabiji. Tupost i senzorni poremećaji javili su se u predjelu trtice i perineuma. Oko 4. decembra snaga u nogama mi se potpuno povratila. U tom neobičnom stanju slabosti bio sam oko 21 dan.<ref name="deste"/> }} == [[Epidemiologija]] == [[Datoteka:MS Risk no legend.svg|mini|lijevo|upright=1.7|Mapa [[svijet]]a koja pokazuje da rizik (učestalost) MS, raste sa porastom udaljenosti od [[ekvator]]a; {{legenda|#0025D9|visok rizik}} {{legenda|#D91A4D|moguć visok rizik}} {{legenda|#FEB753|nizak rizik}} {{legenda|#FDEB9F|moguć nizak rizik}} {{legenda|#4C9C80|razlika između sjevera i juga}} {{legenda|#FAFBFD|drugi rizici|border=1px solid #696969}}]] Multipla skleroza se može pojaviti u svakom životnom dobu, mada se najčešće javlja, između 20. i 40. godine [[život]]a. Trenutno u [[svijet]]u oko 2,5 miliona ljudi boluje od ove bolesti. Multipla skleroza se obično pojavljuje kod odraslih osoba u tridesetim godinama, ali je njena pojava moguća i kod djece mlađe od 15 godina.<ref name="pmid18970977"/> Kod djece, odnos oboljevanja od ove bolesti između polova može biti 3:1 (tri djevojčice na jednog dječaka).<ref>Brissaud, O., Palin, K., Chateil, JF., Pedespan, JM. ''Multiple sclerosis: pathogenesis and manifestations in children''. Arch Pediatr, 2001, god. 9, br. 8, str. 969–78.</ref> Primarno progresivni podtip bolesti je češći kod oboljelih osoba počev od pedesete godine života. Kao i kod mnogih [[autoimune bolesti|autoimunih bolesti]]<ref name="Topić_dijagnostika"/>, procenat oboljelih od multiple skleroze viši je u ženskoj populaciji, s tendencijom ka rastu.<ref name="pmid18970977"/><ref name="pmid18606967">Alonso A, Hernán MA, ''Temporal trends in the incidence of multiple sclerosis: a systematic review'', Neurology, 71. 2. pages 129–35, 2008. July PMID 18606967, DOI 10.1212/01 .</ref> Kod djece, odnos oboljelih među muškarcima i ženama je još izrazitiji (3:1), dok iznad pedesete godine starosti, multipla skleroza zahvata muškarce i žene gotovo podjednako.<ref name="pmid8269393">Kurtzke JF ''Epidemiologic evidence for multiple sclerosis as an infection'', Clin. Microbiol. Rev. 6. 4., strana. 382–427, 1993. PMID 8269393, PMC 358295}- [http://cmr.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8269393] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121205073955/http://cmr.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8269393|date=5. 12. 2012}}</ref> Kod multiple skleroze postoji epidemiološki vidljiva razlika u oboljevanju između stanovnika južne i sjeverne [[hemisfera|hemisfere]], a bolest se mnogo manje javlja kod ljudi koji žive u blizini [[ekvator]]a.<ref name="pmid18970977">Compston A, Coles A, ''Multiple sclerosis'' Lancet, volume 372, issue 9648. pages=1502–17, 2008, PMID 18970977 . DOI 10.1016/S0140-6736(08)61620-7</ref> Multipla skleroza je pet puta učestalija u klimatskim uslovima koji vladaju u sjevernim djelovima [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Evropa|Evropi]] nego u tropskim regijama i na [[Daleki istok|Dalekom istoku]]. [[Klima]], [[sunce]] i uzimanje [[vitamini|vitamina D]], navode se u brojnim istraživanjima kao mogući razlozi postojanja razlike u učestalosti MS u odnosu na [[geografska širina|geografsku širinu]].<ref>Gale & Martyn: ''Migrant studies in multiple sclerosis''. Prog Neurobiol. 1995;47(4-5):425-48</ref> Međutim, postoje i neka važna odstupanja između [[sjever]]a i [[jug]]a, kao i promjene u stopama [[prevalenca|prevalence]] tokom vremena. U cjelini gledano, ovaj trend se polako sve više gubi.<ref name="pmid18970977"/> To znači da se ostali faktori, kao što su brojni [[ekologija|ekološki faktori]] okoline i [[genetika]], trebaju uzeti u obzir pri tumačenju porijekla multiple skleroze u današnje doba.<ref name="pmid18970977"/> U pojedinim regijama, koje karakteriše veća učestalost multiple skleroze, neke [[etnička grupa|etničke grupe]] imaju niži rizik razvoja [[bolest]]i, gdje spadaju [[Semiti]], [[Laponci]], [[Turkmeni]], američki [[Indijanci]], [[kanadski Huteriti]], [[Afrika]]nci, i [[Novi Zeland|novozelandski Maori]].<ref>Marrosu: ''Susceptibility to multiple sclerosis: the role of interleukin genes.'' Lancet Neurol. 2007;6(10):846-7</ref>, Najugroženiji [[narod]]i i [[rasa|rase]] od multiple skleroze su evropski narodi. Ugroženost je manja kod [[rasa|crne rase]] za 50%, dok je prevalenca MS najniža kod [[mongoloidna rasa|mongoloidnih naroda]]<ref>Havrdová, Eva. ''Roztroušená skleróza''. 2. vyd. Praha : Triton, 2000</ref>. Najveću prevalencu multiple skleroze u svijetu imaju stanovnici [[Škotska|Škotske]].<ref>Rothwell, PM., Charlton, D ''High incidence and prevalence of multiple sclerosis in south east Scotland: evidence of a genetic predisposition'' J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. 64, godina 6, strana 730–5, 1998</ref> [[Ekologija|Ekološki faktori]] kojima je organizam bio izložen u [[djetinjstvo|djetinjstvu]] mogu imati veći uticaj na eventualnu pojavu i dalji tok multiple skleroze, kod oboljele osobe u njenom kasnijem životnom razvoju. Nekoliko studija sprovedenih kod [[migracija|migranata]] pokazuju da ako se migracija dogodila prije 15 godine starosti, ona stvara predispoziciju za razvoj multiple skleroze. Ako se migracija desila nakon 15 godine starosti, migrant zadržava osjetljivosti zemlje svog porijekla.<ref name="pmid18970977"/><ref>Hein & Hopfenmüller: ''Hochrechnung der Zahl an Multiple Sklerose erkrankten Patienten in Deutschland''. Nervenarzt. 2000;71(4):288-94.</ref> Na pojavu multiple skleroze također utiče [[godišnje doba]] u kome se osoba rodila. Zbog nedovoljne izloženosti [[sunce|suncu]] i oskudnog generisanja i unosa [[Vitamin D|vitamina D]], pojava multiple skleroze je učestalija kod osoba rođenih u manje sunčanim mjesecima.<ref>{{cite journal |author=Kulie T, Groff A, Redmer J, Hounshell J, Schrager S |title=''Vitamin D: an evidence-based review'' |journal=J Am Board Fam Med |volume=22 |issue=6 |pages=698–706 |year=2009 |pmid=19897699 |doi=10.3122/jabfm.2009.06.090037|url=}}</ref> Prema istraživanjima sprovedenim u [[Holandija|Holandiji]], [[stres]] povećava rizik od pogoršanja postojećih ili pojave novih [[Simptom|simptoma bolesti]], što direktno utiče i na uvećanje stepena invalidnosti bolesnika. Kod 73 bolesnika sa MS čiji su razvoj [[ljekar]]i redovno pratili, zabilježeno je 457 [[stres]]nih događaja (koji su uključivali stres na poslu, financijske probleme ili [[smrt]] nekog od bliskih članova porodice). Nakon tih događaja, zabilježena je pojava 134 pogoršanja kod 56 bolesnika, i 136 infekcija kod 57 bolesnika. Stres je bio povezan sa dvostruko većim rizikom od pogoršanja postojećih ili pojave novih [[Simptom|simptoma bolesti]], ali u ovoj studiji nije bilo dokaza o pogoršanju infekcija poslije stresnih događaja. === Mortalitet === Kod [[bolest|bolesnika]] koji nemaju teške [[simptom]]e ili [[znaci bolesti|znake bolesti]], stopa [[mortalitet]]a nije značajno povećana.<ref name="Poser">Poser et al.: ''Prognostic indicators in multiple sclerosis.'' Acta Neurol Scand. 1986;74(5):387-92</ref> Prosječan životni vijek bolesnika sa multiplom sklerozom je šest do deset godina kraći nego kod zdravih osoba, i prvenstveno zavisi od životnog doba (starosti) bolesnika u momentu pojave prvih simptoma bolesti.<ref>Sadovnick et al.: ''Life expectancy in patients attending multiple sclerosis clinics.'' Neurology. 1992;42(5):991-4.</ref> U posljednjih nekoliko desetina godina, na osnovu brojnih izveštaja iz mnogih zemalja [[svijet]]a, primjećen je značajan pad [[smrt]]nosti od multiple skleroze.<ref name="Poser"/><ref>Marrie RA (December 2004). ''"Environmental risk factors in multiple sclerosis aetiology"''. Lancet Neurol 3 (12): 709–18. doi:10.1016/S1474-4422(04)00933-0. PMID 15556803</ref> == Etiologija == Razne teorije pokušavaju da objasne uzrok nastanka multiple skleroze kombinacijom poznatih podataka o [[Simptom|simptomima bolesti]] i brojnim istraživanjima. Prema dosadašnjim saznanjima njena pojava je najvjerovatnije rezultat interakcije (kombinovanog dejstva) ekoloških faktora sredine i genetske predispozicije, međutim do danas ovi faktori nisu jasno definisani.<ref name="pmid8269393"/><ref name="pmid17444504">{{cite journal |author=Ascherio A, Munger KL |title=Environmental risk factors for multiple sclerosis. Part I: the role of infection |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_2007-04_61_4/page/288 |journal=Ann. Neurol. |volume=61 |issue=4 |pages=288–99 |year=2007 |pmid=17444504 |doi=10.1002/ana.21117 }}</ref><ref name="pmid15556803">{{cite journal|author=Marrie RA|date=|year=decembar 2004|title=''Environmental risk factors in multiple sclerosis aetiology''|journal=Lancet Neurol|volume=3|issue=12|pages=709–18|doi=10.1016/S1474-4422(04)00933-0|pmid=15556803}}</ref><ref name="pmid17492755">{{cite journal|author=Ascherio A, Munger KL|date=|year=2007|title=''Environmental risk factors for multiple sclerosis. Part II: Noninfectious factors''|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_2007-06_61_6/page/504|journal=Ann. Neurol.|volume=61|issue=6|pages=504–13|doi=10.1002/ana.21141|pmid=17492755}}</ref> [[Datoteka:Etiološki faktori u MS.jpg|centar|450px]] ==== 1. Nasljedni faktori==== [[Datoteka:HLA.svg|mini|desno|200p|HLA regija [[hromozom 6 (čovjek)|hromozoma 6]]. Promjena u ovoj regiji povećava vjerovatnoću oboljevanja od MS.]] Iako multipla skleroza nije [[nasljedna bolest]], kod ovih bolesnika postoji određena nasljedna sklonost, u pogledu načina razvoja bolesti. Ako među najbližim rođacima ima oboljelih od MS, osoba iz te porodice, posjeduje 1-3% veću vjerovatnoću za dobijanje bolesti. Rizik oboljevanja od MS je veći među rođacima osobe s bolešću nego u općoj populaciji, a posebno je izražena kod braće i sestara, roditelja i djece.<ref name="pmid14747002">{{cite journal |author=Dyment DA, Ebers GC, Sadovnick AD |title=Genetics of multiple sclerosis |journal=Lancet Neurol |volume=3 |issue=92 |pages=104–10 |year=2004 |pmid=14747002 |doi=10.1016/S1474-4422(03)00663-X }}</ref> Kod [[blizanac|jednojajčanih blizanaca]],<ref>{{cite book |author=Пантић, В |title=Ембриологија |publisher=Научна књига |location=београд |year=1989}}</ref> vjerovatnoća da će i drugi dobiti multiplu sklerozu je oko 30%. Kod [[blizanac|dvojajčanih blizanaca]] ta vjerovatnoća je oko 4%, a kada je jedan od blizanaca ženskog pola i manja. Činjenica da jednojajčani blizanci ne oboljevaju u 100% slučajeva, pokazuje da bolest nije isključivo genetski uslovljena. Ova činjenica sugeriše na značaj, tzv. genetske predispozicije koja se nalazi pod kontrolom više [[gen]]a. Pored toga najveći rizik od oboljevanja nose rođena braća i sestre, dok je rizik mnogo manji za njihovo potomstvo.<ref name="pmid18970977"/><ref name="pmid11955556">{{cite journal |author=Compston A, Coles A |title=Multiple sclerosis |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-04-06_359_9313/page/1220 |journal=Lancet |volume=359 |issue=9313 |pages=1221–31 |year=2002 |pmid=11955556 |doi=10.1016/S0140-6736(02)08220-X }}</ref> Osim porodičnih karakteristika, prisustvo specifičnih [[gen]]a je povezano sa MS. Razlike su u ljudskom [[leukocit]]nom antigenu HLA. Specifični sastav HLA grupe [[gen]]a u [[hromozom 6 (čovjek)|hromozomu 6]], koji služi kao glavni ''histokompatibilni kompleks MHC'' kod ljudi, se zna da ima uticaja na vjerovatnoću oboljevanja od MS.<ref name="pmid14747002"/> Najpouzdaniji dokaz za to je povezanost između MS i specifičnih [[gen]]skih promjena, ekspresije antigena klase II glavnog ''histokompatibilnog kompleksa MHC'' - ([[engleski]]: ''main hystocompatibility complex'') na [[ćelija]]ma u predjelu lezije, definisanih kao ''DR15'' i ''DQ6''. Druga istraživanja su pokazala zaštitno dejstvo pojedinih gena, kao što su ''HLA-C554'' i ''HLA-DRB1-*11.''<ref name="pmid18970977"/> Nedavne genetske populacione studije, pokazale su postojanje 8 do 10 još neizdvojenih genetskih lokusa, potencijalnih kandidata za MS. Zato se danas smatra da je genetska osnova MS rezultat interreakcije između brojnih činilaca (još nedovoljno jasne) povećane osjetljivosti i, mogućeg, postojanja [[gen]]a otpornosti. Imunološki, [[epidemiologija|epidemiološki]] i genetski dokazi podržavaju stav da je izloženost genetski predodređene osobe faktoru ili faktorima okoline tokom djetinjstva,(možda nekim od uobičajenih [[virus]]a), s vremenom dovodi do imunoposredovane inflamatorne demijelinizacije. ==== 2. Faktori upale ==== Genetska predispozicija može objasniti samo dio epidemioloških razlika u učestalosti MS, kao što su visoka [[frekvencija|učestalost]] bolesti u nekim porodicama, odnosno smanjeni rizik zavisnosti o genetskim uticajima kod udaljenih srodnika, ali ne objašnjava pojavu MS u drugim slučajevima, kao što su promjene u riziku oboljevanja, koje nastaju tokom migracija pojedinih osoba u ranim godinama života.<ref name="pmid17444504"/> Mnogi [[istraživanje|istraživači]] smatraju da je multipla skleroza [[autoimune bolesti|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika"/> u kojoj organizam, preko [[imuni sistem|imunog sistema]], stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog [[tkiva]]. U slučaju multiple skleroze to je [[mijelin]], a uzročni faktor („okidač“) iz okruženja, bi mogao biti [[virus]].<ref name="pmid18970977"/><ref name="pmid15721830">{{cite journal |author=Gilden DH |title=Infectious causes of multiple sclerosis |journal=The Lancet Neurology |volume=4 |issue=3 |pages=195–202 |year=2005 |pmid=15721830 |doi=10.1016/S1474-4422(05)01017-3 }}</ref><ref>Alotaibi et al.: ''Epstein-Barr virus in pediatric multiple sclerosis.'' JAMA 2004;291(15):1875-9. PMID 15100207</ref> Objašnjenje za ova [[epidemiologija|epidemiološka otkrića]] može biti u činjenici da je nastanak MS, možda radije povezan sa zajedničkom [[infekcija|infekcijom]], nego sa nekim rijetkim patogentskim mehanizmom.<ref name="pmid17444504"/> Tokom istraživanja ove bolesti razvijeni su različiti [[hipoteza|hipotetski]] mehanizmi koji pokušavaju da objasne uzroke pojave MS. * ''Higijenska hipoteza'', tvrdi da su oboljele osobe od MS, tokom [[djetinjstvo|djetinjstva]] bile izložene dejstvu raznih patogenih faktora, koji su stimulisali autoimune reakcije u organizmu podložnih pojedinaca, kod kojih se sa godinama (starenjem), stvorio uvećan rizik da njihov organizam reaguje na infekciju izazvanu brojnim zaraznim [[Mikroorganizmi|mikroorganizamima]].<ref name="pmid17444504"/> * ''[[Hipoteza]] [[prevalenca|prevalence]]'', tvrdi da je MS uzrokovana patogenim [[mikroorganizmi]]ma, što objašnjava veću učestalost oboljevanja od MS u pojedinim područjima [[svijet]]a, regijama ili [[država]]ma. Prisustvo ovih patogena u pojedinim područjima je češća pojava kod pojedinaca kod kojih oni uzrokuju asimptomatske, perzistentne (stalne) [[infekcija|infekcije]], ali samo u nekoliko slučajeva i mnogo godina nakon inicijalne infekcije ovi patogeni uzrokuju demijelinizaciju [[Neuron|nervnih ćelija]] i pojavu MS.<ref name="pmid17444504"/> Dokazi koji govore da su neki [[virus]]i uzrok MS su sve brojniji. U [[mozak|mozgu]] i [[likvor]]u većine [[bolest|bolesnika]] sa MS može se utvrditi prisutnost oligoklonalnih traka (čija je pojava karakteristična kod [[virus]]nih [[infekcija), dok su neki [[virus]]i otkriveni u [[nervni sistem|nervnom sistemu]] direktno povezani, sa demijelinizirajućim [[encefalomijelitis]]om kod ljudi. Nakon [[eksperiment]]alno unijete [[virus]]ne [[infekcija|infekcije]], može se izazvati demijelinizacija [[nervni sistem|nervnog sistema]] eksperimentalnih životinja.<ref name="pmid18306233"/> Potencijalni [[virus]]i koji mogu biti povezani sa MS, su ljudski [[herpes]] virusi,<ref name="pmid18306233"/> koji se u [[likvor]]u MS bolesnika mogu pronaći u obliku varičela herpes zoster (izazivača vodenih boginja). Od ostalih mogućih MS uzročnika, najviše se pažnje daje ljudskim endogenim [[retrovirus]]ima i hlamidofilima, iz grupe [[hlamidija]], koji su izazivači [[pneumonija|pneumonije]] ({{Lat|Chlamydophila pneumoniae}}).<ref name="pmid18306233">{{cite journal |author=SOTELO, J., MARTÍNEZ-PALOMO, A., ORDOÑEZ, G., PINEDA, B |title=Varicella-zoster virus in cerebrospinal fluid at relapses of multiple sclerosis |journal=Ann. Neurol. |volume=63 |issue=3 |pages=303–11 |year=2008 |pmid=18306233 |language={{simboli jezika|en|engleski}} |doi=10.1002/ana.21316 |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_2008-03_63_3/page/303 }}</ref><ref name="pmid17459939">{{cite journal |author=LÜNEMANN, JD., KAMRADT, T., MARTIN, R., MÜNZ, C |title=Epstein-barr virus: environmental trigger of multiple sclerosis? |journal=J. Virol. |volume=81 |issue=13 |pages=6777–84 |year=2007 |pmid=17459939 |pmc=1933281 |doi=10.1128/JVI.00153-07 |language=en |url= }}</ref><ref name="pmid19458321"> {{cite journal |author=FARRELL, RA., ANTONY, D., WALL, GR., CLARK, DA., FISNIKU, L., SWANTON, J, KHALEELI, Z., SCHMIERER, K., MILLER, DH., GIOVANNONI, G |title=Humoral immune response to EBV in multiple sclerosis is associated with disease activity on MRI |journal=Neurology |volume= |issue= |pages= |year=2009 |pmid=19458321 |language=en |doi= |url= }}</ref><ref name="pmid11601494">{{cite journal |author=JOHNSTON, JB., SILVA, C., HOLDEN, J., WARREN, KG., CLARK, AW., POWER, C |title=Monocyte activation and differentiation augment human endogenous retrovirus expression: implications for inflammatory brain diseases |journal=Ann. Neurol. |volume=50 |issue=4 |pages=434–42 |year=2001 |pmid=11601494 |doi=10.1002/ana.1131 |language=en |url= }}</ref><ref name="pmid16635422">{{cite journal |author=CHRISTENSEN, T |title=The role of EBV in MS pathogenesis |journal=Int MS J |volume=13 |issue=2 |pages=52–7 |year=2006 |language=en |pmid=16635422 |doi= |url=http://www.msforumonline.net/journal/download/default.aspx?pdf=20061352.pdf |format=[[Portable Document Format|PDF]] |access-date=8. 8. 2010 |archive-date=16. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220116173154/http://www.msforumonline.net/journal/download/default.aspx?pdf=20061352.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="pmid11342681">{{cite journal |author=YAO, SY., STRATTON, CW., MITCHELL, WM., SRIRAM, S |title=CSF oligoclonal bands in MS include antibodies against Chlamydophila antigens |journal=Neurology |volume=56 |issue=9 |pages=1168–76 |year=2001 |language=en |pmid=11342681 |doi= |url=http://www.neurology.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=11342681 }}</ref> ==== 3. Nezarazni faktori==== Multipla skleroza je češća kod ljudi koji žive dalje od [[ekvator]]a. Uvećan rizik od MS je povezan sa smanjenim izlaganjem [[sunce|suncu]].<ref name="pmid15556803"/> Smanjena proizvodnja i manji unos vitamina D glavni su biološki mehanizmi koji objašnjavaju povećan rizik oboljevanja među ljudima koji su manje izloženi sunčevoj svjetlosti.<ref name="pmid15556803"/> Multipla skleroza ne povećava rizik od komplikacija tokom [[trudnoća|trudnoće]]. Nije se pokazalo u medicinskoj praksi, da postoji, značajno povećana, učestalost prijevremenih [[porođaj]]a, rađanja nedonoščadi, urođenih malformacija ili rane [[smrt]]i [[novorođenče|novororođenčeta]] kod [[trudnoća|trudnica]] sa MS. Istraživanja koja su sprovedena kod 18,8 miliona rođene djece u 38 država, uključujući i novorođenu djecu, na 10.000 žena sa MS, otkrila su sljedeće razlike između grupe zdravih i žena oboljelih od MS;<ref>[http://consumer.healthday.com/Article.asp?AID=633181 Multipla skleroza ne treba sprečiti trudnoću?]{{Mrtav link}} Posjećeno; jun 2010.({{simboli jezika|en|engleski}})</ref> * Među ženama sa MS, 2,7% fetusa pokazivalo je znake snižene tjelesne mase-nedonošenost, (mjereno ultrazvukom), u poređenju sa 1,9% fetusa kod drugih žena. * Vjerovatnoća neophodnosti [[carski rez|carskog reza]] kod žena sa MS također je nešto viša i iznosi 42%, u poređenju sa 33% kod drugih žena. * Žene sa MS imale su nižu stopu komplikacija u trudnoći nego žene koje su imale prije trudnoće [[dijabetes]]. {{citat3|Poznato je da [[trudnoća]] povoljno djeluje na tok multiple skleroze, i da smanjuje rizik od pogoršanja, što je naročito izraženo u prvom trimestru trudnoće. S druge strane, rizik od pogoršanja MS raste neposredno poslije porađaja, naročito u prva tri mjeseca poslije porođaja. Nije pokazano da su pogoršanja MS tokom trudnoće i poslije porođaja teža u odnosu na druga pogoršanja tokom bolesti. Međutim, uvijek su mogući i izuzeci. Dugoročno gledano, broj trudnoća i način porođaja nemaju uticaja na razvoj bolesti i njeno napredovanje. U svakom slučaju, žene sa multiplom sklerozom, naročito one sa blagim neurološkim ispadom treba ohrabriti da osnuju porodicu što ranije zbog progresivnog toka bolesti.<ref name="http">[http://www.multiplaskleroza.org.rs/Brosure/Trudnoca_i_MS.htm Trudnoća i MS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125070238/http://www.multiplaskleroza.org.rs/Brosure/Trudnoca_i_MS.htm |date=25. 11. 2011|access-date=2010 }}</ref>}} Osobe koje imaju jedan od sljedećih [[autoimune bolesti|autoimunih poremećaja]] posjeduju veću vjerovatnoću da će se kod njih, kao komplikacija osnovne bolesti, razviti multipla skleroza.<ref>{{cite web |url=http://www.mayoclinic.com/health/multiple-sclerosis/DS00188/DSECTION=risk-factors |title=Faktori rizika u MS |date=25. 11. 2011|language=en}}</ref> * Bolesti [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]], ([[hipertireoza.) * [[Dijabetes]] tip I * [[Upala|Upalne bolesti]] bolesti [[crijeva]] ([[Crohnova bolest]], [[ulcerozni kolitis]] itd) == Patofiziologija == Inicijalni uzrok ili uzroci za nastanak MS nisu poznati, ali se smatra da patogeneza bolesti podrazumjeva imuno posredovanu inflamatornu demijelinizacju i oštećenje aksona.<ref name="Raičević"/> [[Demijelinizirajuće bolesti|Demijelinizacione bolesti]] u koje spada i multipla skleroza su ona patološka stanja pri kojima dolazi do oštećenja mijelinske opne koja obavija nervna vlakna u mozgu i kičmenoj moždini ili na perifernim živcima. Zato je glavni patofiziološki mehanizam u multiploj sklerozi poremećaj strukture mijelinske opne nervne ćelije, i narušavanje neuroloških funkcija u organizmu oboljele osobe.<ref name="pmid11955556"/> Patohistološki pregled mozga u bolesnika sa MS pokazuje najznačajnije osobine patološkog procesa.<ref name="Raičević">Raičević R., Petković S.,Lepić T., Osnovi vojne neurologije, GŠ Vojske Srbije i Crne Gore, VMA Beograd, 204. str.228-240.</ref> * Intenzivno umnožavanje (perivaskularna infliltracija), CD4 T [[limfociti|limfocita]] izvan [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]], kao i infiltracija CD4 T aktiviranih [[limfociti|limfocita]] i [[monociti|monocita]] u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]], je osnovni pokretač bolesti. Ove ćelije su izuzetno zavisne od sinteze purinskih i pirimidinskih nukleozida, [[molekul]]a neophodnih za normalno odvijanje procesa [[Ćelijska dioba|diobe ćelija]]. Ovim patofiziološkim mehanizmom [[imuni sistem]] greškom uništava mijelinsku opnu aksona [[neuron|nervnih ćelija]], što ima za posljedicu upalu i odvajanje mijelina od aksona, i pojavu demijelinizacije.<ref name="pmid11955556"/> * Ekspresiju [[antigen]]a klase II glavnog ''histokompatibilnog kompleksa MHC'' ([[engleski]]: main hystocompatibility complex) na [[ćelija]]ma u predjelu lezije. * Sekreciju [[hemokini|hemokina]], [[limfokin]]a i [[monokin]]a, od strane aktiviranih [[ćelija]], u odsustvu jasnih znakova [[infekcija|infekcije]]. '''Dodatni dokazi autoimune patogeneze MS uključuju:'''<ref name="Raičević"/> * imunološke poremećaje u [[krv]]i i [[likvor|cerebrospinalnoj tečnosti]] ([[likvor|CST.) bolesnika oboljelih od MS, posebno selektivna intertektalna humoralna imunološka aktivnost, poremećaje [[limfociti|limfocitnih]] podgrupa i veliku aktivnost ativiranih [[limfociti|limfocita]] u [[krv]]i i [[likvor|cereprospinalnoj tečnosti]] [[likvor|CST]], * povezanost između MS i određenih alotipova klase II histokompatibilnog kompleksa MHC * klinički odgovor bolesnika sa MS na [[imunomodulator|imunomodulatornu terapiju]]. Stanje bolesnika se popravlja na imunosupresivnu, a pogoršava na terapiju [[interferon-gama|interferonom gama IFN]], koji stimuliše imuni odgovor, * sličnosti između MS i eksperimentalnog [[alergija|alergijskog]] [[encefalomijelitis]]a EAE. To je eksperimentalni životinjski model u kojem ponavljane epizode inflamatorne [[Demijelinizirajuće bolesti|demijelinizacije]] mogu biti podstaknute unošenjem [[protein]]a mijelina, poput mijelina baznog proteina, ili proteolipidnog proteina, na osjetljivim životinjama. ===Mijelinska opna=== Veoma slično izolaciji oko električnih žica, mijelinska opna je izgrađena od (20%) [[protein]]a i (80%) [[lipidi|mastii]], koje su poznate pod nazivom lipoproteini. Mijelinska opna, osim što ima ulogu zaštite nervnog tkiva, ima i jednu vrlo važnu ulogu omogućavanja vrlo brzog širenja [[električna struja|električnog impulsa]] kroz nervna vlakna.<ref name="pmid11955556"/> Nervni (električni) impuls se širi nervnim vlaknom koje ima neoštećenu mijelinsku opnu veoma velikom [[brzina|brzinom]], što obezbjeđuje normalnu funkciju [[nervni sistem|nervnog sistema]] čovjeka. Značaj mijelinske opne se najbolje može uočiti kod [[novorođenče|novorođenčadi]], gdje zbog nepotpunog razvoja i nedovoljne zrelosti nervnog sistema mnogi nervi nemaju zrele mijelinske opne pa su njihovi pokreti nezgrapni, ispunjeni trzajima i primjetnom neusklađenošću. Kod bolesnika sa multiplom sklerozom, [[imuni sistem]] greškom uništava mijelinsku opnu aksona, što ima za posljedicu upalu i odvajanje mijelina od aksona, (demijelinizacija). Ovaj proces se odvija kroz dvije faze: * ''Prva faza ('''faza upale''') bolesti'', karakteriše se ulaskom senzibilizovanih [[limfociti|limfocita]] u [[nervni sistem]] i izlučivanjem upalnih faktora.<ref name="pmid11955556"/> * ''Druga faza ('''demijelinizacijska faza''') bolesti'', nastaje pod uticajem upalnih faktora koji dovode do stimulacije [[makrofag]]a, koji svojim dejstvom dovode do uništavanja mijelinske opne, koja postaje nagrižena (pokidana), i koju karakteriše pojava neuroloških simptoma.<ref name="pmid11955556"/> Mijelinska opna nervne ćelije, djeluje kao izolator i omogućava brzo provođenje električnih impulsa duž nervnih vlakana. U [[Neuron|Ranvierovim čvorićima]],{{efn|Ranvierova suženja, na aksonu su mjesta prekinuća mijelinske opne, radi skokovitog i time bržeg provođenja akcijskog potencijala nervne ćelije.}} mijelin je prekinut i ne dozvoljava prolaz jona i rastvora. Raspad mijelinske opne izaziva kašnjenje u provođenju električnog impulsa kroz akson neurona (živaca). Kod zdrave osobe pojedinačna brzina provođenja aksona je 100–120 m/sec dok kod pojedinih bolesnika od multiple skleroze brzina pada postupno do 5 m/sec. Smanjenje brzine provođenja nervnih impulsa kroz demijelinizovana nervna vlakna, je odgovorno za pojavu simptoma i znakova bolesti, što se klinički menifestuje zamagljenjem vida, trnjenjem u udovima ili u trupu, osjećajem gubitka snage u udu ili udovima, i drugim postupnim pogoršanjem. U ranoj fazi bolesti, dalja usporavanja provođenja mogu nastati zbog otoka (edema) tkiva, koji može biti smanjen u ovim fazama, kada se neurološki poremećaji mogu izgubiti paralelno sa reapsorpcijom otoka (edema). Određeno vrijeme [[ćelija|ćelije]] koje stvaraju mijelin ([[oligodendrociti.) imaju sposobnost obnavljanja oštećene mijelinske opne, zbog čega su neurološki simptomi u početnoj fazi bolesti najčešće prolazni. Obnovljeno, remijelizovano nervo vlakno najčešće normalno provodi nervne impulse, ali u stanjima povišene tjelesne temperature, povišene temperature sredine ili prijemora, prijenos impulsa, najčešće postaje nedovoljan, i kroz nervna vlakna uspješno prolaze samo signali manje frekvencije (učestalosti), što se manifestuje pogoršanjem simptoma ili pojavom simptoma koji su prethodili remijelinizaciji. Takva se stanja zovu pseudorelapsi.<ref name="pmid11955556"/><ref name="Raičević"/> Kada je progresija bolesti praćena težim stepenom uništenja mijelinske opne, neurološki deficit ([[simptom]]i ili [[znaci bolesti|klinički znaci.) ostaju prisutni u istom intenzitetu, ne povlače se, jer zbog trajnih oštećenja ne postoji mogućnost oporavka takvih [[bolest|bolesnika]]. Česte [[upala|upalne]] reakcije na kraju uzrokuju nepopravljivo oštećenje [[neuron|aksona]] sa razvojem trajnih neuroloških simptoma, koji postepeno napreduju. Takav razvoj bolesti upućuje na degenerativnu fazu bolesti u kojoj više nema regresije ili oporavka formiranih kliničkih poremećaja. ===Lokalizacija demijelinizacije=== Ukoliko se demijelinizacija (oštećenje mijelinske opne) odigra u dijelu nervnog sistema koji prenosi informacije između [[mišić]]a i [[mozak|mozga]], tada mogu nastati problemi sa pokretljivošću bolesnika. Ako se proces demijelinizacije dešava na nervima koji prenose senzorne informacije ka [[mozak|mozgu]], multiplu sklerozu karakterišu poremećaji senzornih funkcija, kao što je [[vid]]. == Razvoj bolesti == Rani [[simptom]]i i [[znaci bolesti|znaci]] multiple skleroze su obično blagi, zbog kojih oboljela osoba najčešće u početku ne traži medicinsku pomoć niti mišljenje specijaliste, a sami simptomi dođu i prođu, tako da ponekad tek nakon drugog ili nekog od narednih napada ljekar od bolesnika saznaje da je pacijent i ranije imao tipične početne simptome ove bolesti koji su nestali nakon nekoliko dana.<ref name="http:"/> Početni [[simptom]]i multiple skleroze često su dupli [[vid]], mješanje [[crvena|crvene]] i [[zelena|zelene boje]] ili čak [[sljepilo]] na jednom [[oko|oku]]. Neobjašnjivi vidni problemi obično se poboljšavaju tek u višim stadijumima bolesti. Kod većine bolesnika sa multiplom sklerozom javlja se i slabost [[mišić]]a u udovima i problemi sa koordinacijom i [[ravnoteža|ravnotežom]] u toku bolesti. Umor može biti izazvan fizičkom iscrpljenošću koja se može otkloniti odmaranjem, mada ovaj simptom također može poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju [[simptom]]e kao što su neosjetljivost, [[Svrabež (medicina)|svrab]] kože, trnci (osjećaj mravinjanja), dok drugi mogu osjećati bolove. Teškoće [[govor]]a, [[tremor]] i [[vrtoglavica]] su često prisutne tegobe. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teškoće poput poremećaja: koncentracije, [[pažnja|pažnje]], [[pamćenje|pamćenja]], teškoće rasuđivanja i takvi simptomi su često blagi i obično se previđaju i zanemaruju.<ref name="http:"/> [[Klinička depresija|Depresija]] koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajedničko obilježje oboljelih od multiple skleroze. Oko 10% bolesnika pati od težih psiholoških poremećaja. Kod 60% oboljelih [[toplota]] može uzrokovati privremeno pogoršanje mnogih [[simptom]]a multiple skleroze. U tim slučajevima smanjenje toplote eliminiše ove probleme. Zbog toga plivanje može biti dobro za ljude s multiplom sklerozom. [[Simptom]]i i [[znaci bolesti|znaci]] multiple skleroze zavise od lokalizacije promjena i jačine upale mijelinskog omotača [[Neuron#Akson|aksona]]. To je razlog zbog čega su simptomi multiple skleroze toliko različiti i zašto ih je teško predvidjeti. Budući da [[mozak]] i [[kičmena moždina]] imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinskog omotača neće dati nikakve [[simptom]]e. Na mjestima nestanka mijelinskog omotača nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija.<ref name="http:"/> Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterišu ga izmjene, faze pogoršanja (egzacerbacije) i faze mirovanja (remisije) bolesti. U početku remisije mogu trajati mesecima i godinama, čak i više od 10 godina. Kod bolesnika koji imaju česte napade bolesti, pogotovo ako se bolest pojavi u srednjim godinama, tok bolesti može biti izrazito brz i u kratkom periodu dovesti do razvoja invalidnosti.<ref name="http:"/> Klinički znaci i simptomi koji se pojavljuju u multiploj sklerozi mogu uzrokovati poremećaje vida, senzorne poremećaje, poremećaje koordinacije pokreta i ravnoteže, poremećaj mokrenja, defekacije i seksualnih funkcija, intelektualnih funkcija itd. Nikada jedan bolesnik nema sve simptome, a također se neki simptomi pojavljuju češće u ranoj fazi bolesti, dok simptomi otežanog kretanja, povećanog tonusa mišića u nogama, smetnje mokrenja i nestabilnost u hodu i stajanju češće nastaju u kasnijoj fazi bolesti.<ref name="http:"/> {| class="wikitable" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+'''Prikaz kliničkih znakova i simptomi koji se javljaju u multiploj sklerozi<ref name="http:">{{Cite web |url=http://www.multipla-skleroza.com/page_4_2_2.asp |title=Multipla skleroza - klinički simptomi |access-date=8. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100522223906/http://www.multipla-skleroza.com/page_4_2_2.asp |archive-date=22. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|''' - ''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Poremećaji vida''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Optički neuritis]] ''' |align="left"|Zamagljen vid • Bol u oku • Gubitak vida za boje • Sljepilo |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Diplopija]] ''' |align="left"|Dvostruko (duplo) viđenje |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Nistagmus]] ''' |align="left"|Nevoljni trzaji, poigravanje, odnosno treperenje očnih jabućica u određenim pravcima. ... |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Internuklearna oftalmoplegija]]''' |align="left"|Nekoordinisani (nevoljni) pokreti očnih jabučica • Skretanje pokreta očnih jabučica u pojedinim pravcima • Zbog čega nastaje dvostruko viđenje i nistagmus |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''-''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Motorni poremećaji''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Pareza]] ''' |align="left"|Mišićna slabost • Monopareza (slabost jednog od udova) • Parapareza (slabost nogu) • Hemipareza (slabost jedne od strana tijela) • Tetrapareza (slabost sva četiri uda) |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Plegija]] ''' |align="left"|Potpuni gubitak mišićne snage - oduzetost |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Spastičnost]] ''' |align="left"|Ukočenost • Bol • Ograničenost pokreta u zahvaćenoj ruci ili nozi zbog ukočenosti |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Dizartrija]] ''' |align="left"|Nerazgovjetan govor, zbog organskih poremećaja u stvaranju glasova |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Mišićni spazam]]''' |align="left"|Nevoljna, bolna grčenja mišića |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''-''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Senzorni poremećaji''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Parestezije]] ''' |align="left"|Trnci • Mravinjanje |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Lhermittov znak]] ''' |align="left"|Osjećaj prolaska „struje“ niz karlicu pri savijanju glave |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Bol#Neuralgija|Neuralgija]], [[neuropatski bol]] ''' |align="left"|Bol u obliku probadanja ili pečenja bez nekog drugog poznatog uzroka • Neuralgija trigeminusa – kratkotrajni probadajući bol u području lica |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Anestezija]] ''' |align="left"|Gubitak osjećaja – pojavljuje se rjeđe |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''-''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Poremećaji koordinacije pokreta i ravnoteže''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Ataksija]] ''' |align="left"|Nemogućnost održavanja ravnoteže • „Rušenje“ i zanošenje pri hodu |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Tremor#Intencioni, kinetički, akcioni tremor|Intencioni tremor]] ''' |align="left"|Pojava drhtanja ruku pri izvođenju pokreta - drhtanje je najjače kad je cilj na dohvatu ruku. |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Dismetrija]] ''' |align="left"|Poremećaj koordinacije udova - nemogućnost kontrole tačnosti pokreta tijela, pri čemu dolazi do promašivanja cilja pokreta |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Vrtoglavica]] ''' |align="left"|Osjećaj rotacije u prostoru, praćen mučninom, ponekad i povraćanjem |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''-''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Poremećaj mokrenja, defekacije i seksualnih funkcija''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Urgentna inkontinencija]] ''' |align="left"|Jak i neodložan nagon za mokrenjem ili defekacijom - nemogućnost voljnog zadržavanja mokraće ili stolice. |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Retencija mokrenja]] ''' |align="left"|Nemogućnost spontanog i potpunog pražnjenja mokraćne bešike |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Zatvor (opstipacija)]] ''' |align="left"| Neredovna stolica • Nadutost trbuha |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Inkontinencija alvi]] ''' |align="left"|Jak i neodložan nagon za defekacijom - nemogućnost voljnog zadržavanja stolice |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Impotencija]] ''' |align="left"|Oštećenje seksualnih funkcija • Nemogućnost ejakulacije • Frigidnost |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''-''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Kognitivni poremećaji''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Klinička depresija|Depresija]] ''' |align="left"|Bezvoljnost • Gubitak želje za životom • Poremećaji spavanja i apetita • Pojačano zamaranje • Slaba koncentracija |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Promjene raspoloženja]] ''' |align="center"|- |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Euforija]] ''' |align="left"|Neobjašnjivo i neočekivano dobro raspoloženje koje prati percepcija, ekstremne sreće, ekscesivnog optimizma i povećana motorna aktivnost |- |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''-''' |style="background:#d9d9d3" align="center"|'''Ostali poremećaji''' |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Umor]] <br /> [[Bol]] ''' |align="left"|Bol i umor su vrlo česti i rani simptomi bolesti |- |style="background:#d9d9d3" align="left"|''' [[Uthoffov znak]] ''' |align="left"|Pogoršanje vida kod bolesnika sa optičkim neuritisom nakon izlaganja povišenoj temperaturi (u sauni, toploj vodi, itd) |- |} == Psihološki simptomi == Budući da je multipla skleroza jako nepredvidiva bolest, važno je da bolesnik zna razvrstati osjećaje povezane sa njom, jer različiti osjećaji mogu doći i nestati zajedno sa simptomima. Važno je da on te svoje osjećaje podjeli sa svojom okolinom, ponekad i svojim ljekarem. Multipla skleroza je bolest koja oboljelog čini frustriranim, već samim time što ona unosi drastične promjene u ljude, njihov život i porodicu. [[Strah]], [[tuga]], [[ljutnja]] i [[Socijalna izolacija|stid]], samo su dio svih onih faza kroz koje prolazi bolesnik i njegova porodica nakon postavljanja dijagnoze multiple skleroze. Sa njima se [[Bolest|bolesnik]] i njegova [[porodica]] trebaju nositi, ali bolesnici trebaju naučiti da kada taj teret postane pretežak, zatraže pomoć sredine i [[društvo|društva]], a prije svega, ljekara ali i specifičnih organizacija i udruženja kao što su Društva multiple skleroze.<ref name="psihološki_distres">{{cite web |url=http://www.kadbolestugrozava.com/index.php/multiplaskleroza.html |title=Multipla skleroza (MS) i psihološki distres (psihološka patnja i potresenost) |access-date=9. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100405073031/http://www.kadbolestugrozava.com/index.php/multiplaskleroza.html |archive-date=5. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref> Oko 50-90% bolesnika sa MS pati od seksualnih poremećaja.<ref>Hulter BM et al:''Sexual function in women with advanced multiple sclerosis''. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 1995 Jul;59(1):83–6. PMID 7608715,</ref><ref>Zorzon M et al:''Sexual dysfunction in multiple sclerosis: a case-control study. I. Frequency and comparison of groups''. Mult Scler. 1999 Dec;5(6):418–27. PMID 10618699</ref>, Ovi poremećaji mogu biti posljedica organskih smetnji zbog paralize mišića u genitalnom predjelu, ili zbog oštećenja živaca koji obezbeđuju refleksne nadražaje za pokretanje seksualnih funkcije (npr. za erekciju). Također kao posledica MS javlja se i spasticitet butnih mišića nogu i karlice što može otežati ili onemogućiti polni snošaj. Smanjena funkcija vlaženja genitalija kod žena oboljelih od MS može izazivati jak bol tokom polnog odnosa.<ref>Borello-France D et al:''Bladder and sexual function among women with multiple sclerosis.'' Mult Scler. 2004 Aug;10(4):455–61. PMID 15327046,</ref> Svi ovi poremećaji organske prirode ispoljavaju snažan psihički uticaj, koji još više koči seksualnu aktivnost bolesnika, a on sve više psihički pati. U bolesnika se javlja konstantan umor ili depresivna epizoda direktno povezana sa gubitkom libida, a česti društveni konflikti bolesnika sa okolinom, njegova izolacija i sram od svoje bolesti mogu još više uticati na seksualnost u MS. Također treba napomenuti da i lijekovi koji se koriste u sklopu liječenja, mogu izazvati seksualne disfunkcije i dovesti do gubitka libida.<ref>DasGupta et al:''Sexual and urological dysfunction in multiple sclerosis: better understanding and improved therapies''. Curr Opin Neurol. 2002 Jun;15(3):271 – 8. Review. PMID 12045724</ref> == Dijagnostika == Više [[bolest]]i [[nervni sistem|nervnog sistema]] može imati slične [[simptom]]e. Samo pravilnim pristupom i praćenjem bolesnika [[ljekar]] može postaviti dijagnozu MS. Ona se najčešće ne postavlja pri prvoj posjeti [[Neurologija|neurologu]] - jer ne postoji jednostavan nalaz, ili jedan test, koji će definitivno potvrditi ili isključiti MS. [[Dijagnostika]] kliničkih [[simptom]]a karakterističnih za MS se temelji na sljedećim pouzdanim postupcima za dijagnozu; * [[Anamneza]] (detaljno uzeta) * [[Neurološki pregled]] * [[Dijagnostika|Paraklinički dijagnostički postupci]]; :* [[Magnetna rezonanca]] (MR) mozga i vratne kičme. :* Ispitivanje vidnih [[evocirani potencijali|evociranih potencijala]] (VEP) i :* [[Laboratorijske analize|Laboratorijska analiza]] [[likvor]]a u kojima se utvrđuje prisutnost oligoklonalnih traka [[antitijelo|imunoglobulina]] (IgG) u [[likvor]]u. * [[Kompjuterizirana tomografija]] primjenom kontrastne materije. ===[[Magnetna rezonanca]]=== [[Datoteka:Monthly multiple sclerosis anim.gif|mini|Multipla skleroza: Pokazuje razlike u [[mozak|mozgu]] u različitim vremenskim intervalima. Svjetla mjesta unutar tkiva mozga ukazuju na aktivna oštećenja.]] U potvrđivanju kliničke slike multiple skleroze, ovo je najpouzdanija [[dijagnostika|dijagnostička metoda]], kojom se mogu vidjeti plakovi demijelinizacije u [[nervni sistem|nervnom sistemu]]. [[Magnetna rezonanca]] (MR) je relativno nova dijagnostička metoda koja se primjenjuje od 1980]]-tih godina, i kojom se pomoću [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih talasa]] niske energije, snima stanje pojedinih dijelova nervnog sistema ([[mozak]] i moždani [[krvni sudovi]], [[kičmeni stub]], [[kičmena moždina]] itd.). (MR) je bitna u dijagnostici multiple skleroze, jer se njenom primjenom mogu otkriti promjene (lezije) u mozgu ili kičmenoj moždini koje upućuju na ovu bolest. Na snimcima načinjenim tokom snimanja vide se bijela okruglasta do ovalna područja u normalno sivom prikazu [[mozak|mozga]] ili [[kičmena moždina|kičmene moždine]]. Ta bijeličasta oštećenja, zapravo najčešće prikazuju kolekciju [[voda|vode]], koja je prodrla u područje oštećene mijelinske opne. Opna je hidrofobna, pa njenim oštećenjem [[nervno tkivo]], koje je hidrofilno privlači vodu.<ref>Nelson F, Poonawalla AH, Hou P, Huang F, Wolinsky JS, Narayana PA (October 2007). ''"Improved identification of intracortical lesions in multiple sclerosis with phase-sensitive inversion recovery in combination with fast double inversion recovery MR imaging".'' AJNR Am J Neuroradiol 28 (9): 1645–9. doi:10.3174/ajnr.A0645. PMID 17885241.</ref> Demijelinizacijska oštećenja u multiploj sklerozi nisu podjednako raspoređena u svim djelovima [[nervni sistem|nervnog sistema]]. Ona su najčešća u području oko moždanih komora, u dijelu mozga koji se spušta prema [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] i nosi naziv [[moždano stablo]], u [[mali mozak|malom mozgu]], a često i u [[Vidni živac|očnom živcu]], i vratnom dijelu [[Kičmena moždina|kičmene moždine]]. Postoji pretpostavka da su demijelinizacijska oštećenja lokalizovana na spomenutim mjestima zbog imunološki ili hemijski drukčije strukture mijelinske opne.<ref>Nelson F, Poonawalla A, Hou P, Wolinsky JS, Narayana PA (November 2008).'' "3D MPRAGE improves classification of cortical lesions in multiple sclerosis".'' Mult Scler. 14 (9): 1214–9. doi:10.1177/1352458508094644. PMID 18952832.</ref> Klinički simptomi i [[Magnetna rezonanca|MR]] nalaz [[nervni sistem|nervnog sistema]] se razlikuju kod bolesnika sa multiplom sklerozoma u početnoj, i u kasnijoj fazi bolesti.<ref>Wattjes MP, Lutterbey GG, Gieseke J, et al. (1 January 2007). ''"Double inversion recovery brain imaging at 3T: Diagnostic value in the detection of multiple sclerosis lesions".'' AJNR Am J Neuroradiol 28 (1): 54–9. PMID 17213424. [http://www.ajnr.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17213424.]</ref> * ''Faza upale'' bolesti je početna faza bolesti koja se karakteriše upalnim demijelinizacijskim oštećenjima na tipičnim lokacijama, koje su vjerovatno vezane za karakteristične osobine mijelinske opne u tim područjima. * ''Degenerativna faza'', koja se javlja u kasnijoj fazi bolesti, ima sljedeće karakteristike: Upalni proces se smiruje, mijelinska opna na mjestima oštećenja blijedi zbog remijelinizacije ili je ožiljkasto promijenjena, i nema novih demijelinizacijskih oštećenja. U toj fazi bolesti zbog mijelinskog oštećenja postupno nastupa i oštećenje samih nervnih ćelija, i potpornih ćelija, oligodendrocita, koji su „izmučeni“ bolesnim procesom i stalnim obnavljanjem mijelina. Ukupni volumen mozga se smanjuje te dominiraju znaci atrofije mozga i naročito kičmene moždine. Upravo se ta [[atrofija]] vratne kičme smatra jednim od glavnih razloga otežanog hoda kod bolesnika sa multiplom sklerozom. Zbog razvoja atrofije, ta faza bolesti je i dobila naziv degenerativna faza. === Evocirani potencijali === [[Evocirani potencijali|Evociranim potencijalima]] (ERP) mjeri se [[brzina]] sprovođenja električnih impulsa kroz nervna vlakna koja vode prema [[mozak|mozgu]]. U [[Dijagnostika|dijagnostici]] [[Demijelinizirajuće bolesti|demijelinizacijskih bolesti]] izuzetno su važni [[evocirani potencijali]] koji mjere brzinu sprovođenja vidnog nadražaja (stimulusa) od [[oko|oka]], auditivnog nadražaja, ili somatosenzornog nadražaja prema [[mozak|mozgu]].<ref name="Raičević"/><ref>Dabić-Jeftić, M. i Mikula, I. (1994), ''Evocirani potencijali kore mozga – Osnovne postavke i klinička primjena''. Zagreb: školska knjiga.</ref> Kako multipla skleroza zahvata [[centralni nervni sistem]], a kako je očni živac izdanak dijela centralnog nervnog sistema, on je vrlo osjetljiv na demijelinizaciju izazvanu [[upala|upalom]], čak i u slučajevima kada bolesnik nema subjektivnih simptoma oštećenja vida. U većini laboratorija normalna latenca vidnih [[evocirani potencijali|evociranih potencijala]] (VERP) je manja od 105&nbsp;m/s. Produžena latenca (odloženo slanje nadražaja) ukazuje na poremećaj u optičkom nervu, na onoj strani tijela na kojoj je registrovana usporena brzina sprovođenja vidnog nadražaja. Ispitivanje vidnih evociranih potencijala sprovodi se u zamračenoj prostoriji izolovanoj od buke gdje bolesnik sjedi i gleda [[televizor|televizijski ekran]] na kome je prikazana [[šah|šahovska ploča]]. Crni i bijeli kvadratići na ploči naizmjenično svijetle u određenim vremenskim razmacima, što je vidni nadražaj koji u vidu električnog impulsa putuje od oka prema mozgu. Na bolesnikovu glavu su postavljene elektrode koje prate i registruju električne impulse do dolaska u potiljačni moždani režanj, gdje se ti nadražaji svjesno prepoznaju. Svako se oko ispituje zasebno. Pri tome je važno da osoba koja nosi naočale ili [[leća|leće]] ispitivanje obavi sa njima.<ref>Šantić, A. (1995), ''Biomedicinska elektronika''. Zagreb:Školska knjiga.</ref> Sporije sprovođenje električnih impulsa pri poređenju sa nalazom zdravih ispitanika iste životne starosti može da izazove upalna, demijelinizacijska oštećenja vidnog živca. U multiploj sklerozi sprovođenje impulsa je usporeno zbog oštećenja mijelinske opne. Za dijagnozu MS-a značajna je i pojava produžene latencije (odloženog odašiljanja) nervnog impulsa.<ref>Hugdahl, K. (1995.c), ''Event-related potentials''. U: Psychophysiology:The Mind-Body Perspective (266-308), Harvard University Press, USA.</ref> Istraživanja su pokazala da se kod više od 80% bolesnika sa multiplom sklerozom manifestuje usporenje provođenja, koje se dijagnozira upotrebom (ERP-a). Međutim (ERP) primjene se nisu pokazale korisnim u praćenju progresije bolesti, ili odgovora na terapiju.<ref name="Raičević"/> ===Nalaz u likvoru=== To je dijagnostički postupak koji obuhvata uzimanje i analizu [[likvor]]a, (moždane tečnosti koja se stvara u moždanim komorama, i cirkuliše oko mozga i kroz kanal kičmene moždine).<ref>Arthur C. Guyton John E. Hall Medicinska fiziologija, Savremena administracija Beograd 1999 {{ISBN|6-387-0599-9}}</ref> Likvor se dobija [[lumbalna punkcija|lumbalnom punkcijom]]<ref>Roos KL (March 2003). "''Lumbar puncture''". Semin Neurol 23 (1): 105–14. doi:10.1055/s-2003-40758. PMID 12870112.</ref><ref>Quincke HI (1902). ''Die Technik der Lumbalpunktion''. Berlin & Vienna</ref>. Nalaz u [[likvor]]u je vrlo bitan u [[Dijagnostika|postavljanju dijagnoze]] multiple skleroze. Parametri koji se gledaju pri analizi likvora su: postojanje oligoklonalnih traka, [[leukociti|bijelih krvnih ćelija]] i ukupnih [[protein]]a (bjelančevina). Više od 80% [[bolest|bolesnika]] sa mutiplom sklerozom ima pozitivne oligoklonalne trake u likvoru i one su zlatni standard u istraživanju likvora, odnosno u dijagnostičkoj potvrdi ove bolesti. Oligoklonalne trake su antitijela koja proizvode [[imunski sistem]] u borbi protiv [[Infekcija|infekcije]]. Proizvodnja [[antitijelo|antitijela]] kod zdravih osoba se ne događa unutar [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]], i zato njihova pojava kod bolesnika sa multiplom sklerozom upućuje na [[autoimune bolesti|autoimunske poremećaje]]<ref name="Topić_dijagnostika"/> u centralnom nervnom sistemu. Poteškoće u dijagnostici se mogu javiti zbog mogućnosti da i druge autoimune bolesti<ref name="Topić_dijagnostika"/> koje zahvataju dio [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] mogu biti praćene stvaranjem oligoklonalnih traka, te njihov nalaz nije specifičan (patognomičan) za navedenu bolest.<ref>Farley A, McLafferty E. ''Lumbar puncture''. Nurs Stand. Feb 6-12 2008;22(22):46-8.</ref><ref>Petzold A, Brettschneider J, Jin K, et al. ''CSF protein biomarkers for proximal axonal damage improve prognostic accuracy in the acute phase of Guillain-Barré syndrome.'' Muscle Nerve. Jul 2009;40(1):42-9.</ref> == Procjena oštećenja kod bolesnika sa MS == Stepen invalidnosti kod bolesnika sa multiplom sklerozom procenjuje se uz upotrebu standardizovanih skala oštećenja od kojih je najpoznatija, ([[engleski]]: ''Kurtzke Expanded disability status scale'') (EDSS skala).{{efn|EDSS - Kurtckeova proširena skala stanja invaliditeta. EDSS skala je metoda za kvantifikaciju invalidnosti kod bolesnika sa multiplom sklerozom.}} EDSS skala je metoda za kvantifikaciju invalidnosti kod bolesnika sa multiplom sklerozom. Npr EDSS 1,0 do 4,5 odgovara bolesnicima sa multiploplom sklerozom, koji su samostalno pokretni. EDSS od 5,0 do 9,5 govori o prisustvu težeg poremećaja kretanja.<ref name="Kurtzke">Kurtzke JF (1983). ''"Rating neurologic impairment in multiple sclerosis: an expanded disability status scale (EDSS)"''. Neurology 33 (11): 1444–52. PMID 6685237.</ref> Uz pomoću ove skale procjenjuje se stepen oštećenja u 8 funkcionalnih sistema:<ref name="Kurtzke"/> * struktura moždanog stabla * voljna motorika (piramidalni sistem) * strukture malog mozga * sistem čula * vidne funkcije * intelektualne funkcije * funkcije sfinktera * ostalo === EDSS skala === ''' Standardizovana Kurtckeova proširena skala stanja invaliditeta u MS – (EDSS)<ref name="Kurtzke"/> ''' * '''0,0''' - Normalan neurološki status * '''1,0''' - Nema neuroloških ispada, ali postoje minimalni znaci u jednom funkcionalnom sistemu (FS) * '''1,5''' - Nema neurološkog ispada, ali postoje minimalni znaci poremećaja u više funkcionalnih sistema (FS) * '''2,0''' - Vrlo mali ispad jednog funkcionalnog sistema (FS) * '''2,5''' - Blagi ispad u jednom funkcionalnom sistemu (FS) ili minimalan u 2 (FS) * '''3,0''' - Umjereni ispad u 1 funkcionalnom sistemu (FS), ili znaci u 3 – 4 (FS), potpuno pokretan * '''3,5''' - Potpuno pokretan, ali sa umjerenim ispadom u jednom funkcionalnom sistemu (FS) i više od minimalnih znakova u ostalim (FS) * '''4,0''' - Potpuno pokretan bez pomoći, samostalan oko 12 sati na dan. Usprkos relativno teškom ispadu može hodati bez pomoći ili odmora oko 500 metara * '''4,5''' - Potpuno pokretan uz pomoć, veći dio dana pokretan, ali uz ograničenje potpune samostalnosti koje zahtjeva manju pomoć, može hodati bez odmora 300 metara * '''5,0''' - Pokretan uz pomoć ili uz odmor nakon hoda od 200 metara; umanjena je potpuna svakodnevna aktivnost * '''5.5''' - Pokretan bez pomoći ili uz odmor nakon hoda od 100 metara; onesposobljenost je toliko jaka da potpuno utiče na sve dnevne aktivnosti. * '''6.0''' - Pokretan uz povremenu ili jednostranu, stalnu pomoć (štap, štaka ili proteza), za hod do 100 m sa ili bez odmora. (Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji više od dva (FS), najčešće nivoa 3+). * '''6.5''' - Pokretan uz stalnu obostranu pomoć (štap, štaka ili proteza) za hod do 20 metara bez odmaranja.( Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji više od dva (FS) nivoa 3+). * '''7.0''' - Nesposoban za hodanje više od 5 metra, čak i uz tuđu pomoć, bolesnik je ograničen na upotrebu invalidskih kolica ; samostalno se kreće u njima i obavlja redovne aktivnosti; u kolicima provodi 12 sati dnevno. (Obično su FS ekvivalentni kombinaciji više od jednog (FS) nivoa 4+). * '''7.5''' - Nesposoban za hod više od nekoliko koraka; ograničen na upotrebu invalidskih kolica; može biti potrebna pomoć pri obavljanju aktivnosti; može upravljati kolicima ali ne može brinuti o sebi u standardnim kolicima cijeli dan; može zahtjevati upotrebu motornih kolica. (Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji više od jednog (FS) nivoa 4+). * '''8.0''' - Bolesnik je ograničen na krevet ili stolicu ili samostalni boravak u invalidskim kolicima ali veći dio dana provodi van kreveta; očuvane su mnoge funkcije lične njege; efikasno koristi ruke. ( Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji, nivoa 4+ u nekoliko sistema). * '''8.5''' - Bolesnik je ograničen na krevet veći dio dana; ima minimalnu efikasnost korištenja ruke ili ruku; izostaju neke funkcije lične njege. (Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji, nivoa 4+ u nekoliko sistema). * '''9.0''' - Bolesnik je bespomoćan u krevetu, može da kontaktira i jede. (Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji većine nivoa 4+). * '''9.5''' - Bolesnik je potpuno bespomoćan u krevetu; nesposoban je da normalno kontaktira, da jede ili guta. (Obično su (FS) ekvivalentni kombinaciji skoro svih nivoa 4+). * '''10,0'''- Smrt izazvana MS. == Tipovi bolesti == Postoje tri osnovna tipa multipla skleroze. '''1.''' '''Relapsno remitentni oblik multiple skleroze (RRMS)''' se karakteriše naizmjeničnom pojavom i povlačenjem [[simptom]]a [[bolest]]i. Kod ovog tipa multiple skleroze ljudi pokazuju simptome bolesti, ali izgleda i da se oporavljaju jer se više manjih simptoma mogu spontano povući nakon 24 sata ili nakon nešto dužeg vremena, (najčešće nakon dvije do tri sedmice). Zbog spontanog povlačenja simptoma bolesnici se često i ne javljaju [[ljekar]]u na početku [[bolest]]i. Poslije nekog vremena, [[simptom]]i se ponovo javljaju, i tada su obično, druge lokalizacije, i najčešće se javljaju nakon dva ili više mjeseci, a ponekad i nakon više godina. Simptomi intenzivnijeg karaktera u ovoj fazi bolesti često se ne mogu povući bez primjene intenzivnog [[terapija|liječenja]]. Ciklus od [[simptom]]a do oporavka se nastavlja tokom vremena. Ovo je najuobičajeniji tip multiple skleroze. '''1.1.''' '''Sekundarno progresivni oblik bolesti (SPMS)''' se javlja kod oko 70% [[Bolest|bolesnika]], a prema nekim istraživanjima, kod 90% nelječenih bolesnika. SPMS oblik se može javiti nakon kraćeg ili dužeg vremena. Dok relapsno remitentni oblik MS odgovara upalnoj, demijelinizacionoj i potencijalno reverzibilnoj fazi bolesti, sekundarno progresivni oblik bolesti odgovara prijelazu u degenerativnu fazu bolesti, kada je veći oporavak simptoma nemoguć. SPMS oblik bolesti karakteriše postepena progresija i kliničko pogoršanje bolesti u kojoj se više ne mogu prepoznati šubovi (relapsi) bolesti, nego se uočava postepeno pogoršanje kliničkih [[simptom]]a. Posljedica ovakvog (u praksi nezaustavljivog) napredovanja neuroloških simptoma je oštećenje nervnih vlakana.Oštećenje nerava nastupa zbog dugotrajnog oštećenja mijelinske opne koja ishranjuje nervno vlakno, a moguće je da je ono izazvano direktnim uticajem patološkog procesa na nervna vlakna.{{efn|Oštećenje nerava nastupa zbog dugotrajnog oštećenja mijelinske opne koja ishranjuje nervno vlakno, a moguće je da je ono izazvano direktnim uticajem patološkog procesa na nervna vlakna.}} '''2.''' '''Primarno progresivni oblik multiple skleroze'''<ref name="Thompson">Thompson et al: ''Primary progressive multiple sclerosis''. Brain. 1997;120:1085–96. Review. PMID 9217691</ref> se karakteriše stalnom progresijom [[bolest]]i sa kratkim razdobljima poboljšanja ili stabilizacije. Ovaj oblik pogađa oko 10-15% bolesnika nakon početnih [[simptom]]a MS i nikada nema period remisije.<ref name="MILLER"/> Odlikuje se postupnim pojačavanjem težine bolesti i invaliditetom od samog početka, bez ili sa rijetkim i minimalnim poboljšanjem stanja bolesti.<ref>Lublin, FD., Reingold, SC. ''Defining the clinical course of multiple sclerosis: results of an international survey''. National Multiple Sclerosis Society (USA) Advisory Committee on Clinical Trials of New Agents in Multiple Sclerosis. Neurology, duben 1996, roč. 4, čís. 46, s. 907–11.</ref> Nastaje najčešće kod starijih bolesnika, otprilike oko 40 do 50 godina starosti.<ref name="MILLER">Miller, DH., Leary, SM. ''Primary-progressive multiple sclerosis.'' Lancet Neurol, říjen 2007, roč. 10, čís. 6, s. 903–12</ref> :'''2.1.''' '''Relapsno progresivni oblik bolesti''' je podvrsta primarno progresivnog oblika bolesti koja se javlja kod oko 5% bolesnika. Bolest se karakteriše kontinuiranom progresijom neurološkog oštećenja od početka bolesti sa povremenim pogoršanjima, relapsima uz djelimični oporavak neurološkog ispada.<ref>Confavreux C: ''Infections and the risk of relapse in multiple scler''osis. Brain. 2002 May;125(Pt 5):933–4. PMID 11960883</ref> '''3.''' '''Benigni oblik multiple skleroze''' karakteriše se malom nesposobnošću mnogo godina nakon [[Dijagnostika|dijagnoze]], ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti tokom vremena. Kod manjeg broja bolesnika (oko 10%) bolest ostaje na relapsno remitirajućem obliku i nikada ne prelazi u sekundarno progresivni oblik. Kod takvih bolesnika radi se o dobroćudnom ili benignom obliku multiple skleroze. Dijagnoza benigne MS može se postaviti tek nakon višegodišnjega trajanja bolesti, jer na njenom početku nije moguće sa sigurnošću utvrditi u kom će se pravcu kretati i kada će pokazati progresivni, a kada blaži klinički tok. Nakon 15 do 20 godina može se sa većom vjerovatnoćom zaključiti da se radi o benignom obliku bolesti. === Kliničkih oblici MS === * Najčešći je '''relapsno remitentni oblik (RRMS)'''koji se javlja u '''80 do 90%''' bolesnika. * Oko '''80–90%''' neliječenih bolesnika prelazi nakon kraćeg ili dužeg vremena u '''sekundarno progresivni oblik bolesti (SPMS)'''. * Samo manji broj bolesnika ('''oko 10%''') zadržava relapsni oblik bolesti ili '''benigni ili dobroćudni oblik''' multiple skleroze. * Oko '''10–15%''' oboljelih pokazuje '''primarno progresivni oblik bolesti (PPMS)''', a oko '''5%''' bolesnika pokazuje '''relapsno progresivni karakter bolesti (PRMS)'''. Posljednja dva oblika ne pokazuju odgovor na liječenje, i javljaju se kod bolesnika kod kojih se MS razvija nakon četrdesete godine života. == Diferencijalna dijagnoza == Dvije najčešće greške koje se javljaju i koje kompromituju dijagnostiku MS su: # Kod bolesnika koji nemaju jasnu neurološku bolest, ali i alternativnu dijagnozu. # Kod bolesnika sa lokalizovanom bolešću, kada se mora poći od pretpostavke da lezija koja nije demijelizacionog karaktera i koja se ne može definisati postoji.<ref name="Raičević"/> U [[diferencijalna dijagnoza|diferencijanoj dijagnozi]] multiple skleroze treba imati u vidu sljedeće bolesti ili poremećaje<ref name="Raičević"/><ref name="Hubert">Hubert H. Fernandez et al., ''Ultimate review for the neurology boards'' Demos Medical Publishing, LLC, 386 Park Avenue South, New York, New York 10016, 2006, {{ISBN|1-888799-91-9}}</ref><ref>Rolak & Fleming: ''The differential diagnosis of multiple sclerosis.'' Neurologist. 2007;13(2):57-72. PMID 17351525</ref>: * '''Vaskularne bolesti''' ** Bolest malih krvnih sudova mozga ** Vaskulitis * '''Strukturne lezije''' ** [[Tumor]]i kraniocervikalnog prelaza, malformacije baze lobanje ** Anomalije ** [[Tumor]]i zadnje lobanjske jame ili arterivenske malformacije * ''' Degenerativne bolesti ''' ** Oboljenja motornog neurona ** Spinocerebelarna degeneracija * '''Infekcije''' ** (HTL V-1) infekcija ** [[HIV]] mijelopatija ili cerebritis povezan sa HIV infekcijom ** [[Lajmska bolest]] * '''Druge bolesti''' ** Akutni diseminovani [[encefalomielitis]] ** (Elsberg) sedalna (sakralna) radikulopatija ** Deficit [[vitamini|vitamina B-12]] ** [[Reumatoidni artritis]] (kolageno vaskularna bolest) ** [[Sarkoidoza]] ** Humani T-ćelijski limfotropni [[virus]] (tropska spastična parapareza) ** Teška adrenoleukodistrofija ** Primarna lateralna skleroza == Terapija == {| class="wikitable" cellpadding="5" cellspacing="0" style="float: left; clear: left; margin: 0em 2em 1em 0em; border-collapse: collapse;" <!--|+ '''Lijekovi za liječenje multiple skleroze --> |- ! style="background:#87CEEB;" colspan=1 align="center" | Aktivna supstanca ! style="background:#87CEEB;" colspan=1 align="center" | Zaštićeni naziv [[lijek]]a ! style="background:#87CEEB;" colspan=1 align="center" | Reference |- class="hintergrundfarbe9" | colspan="3" |'''''Osnovna terapija (u skladu sa smjernicama [[Multiple Sklerose Therapie Konsensus Gruppe|MSTKG.)'' |- | [[Interferon]] || Betaferon^®, Avonex^®, Rebif^®||<ref>Rieckmann et al.: ''Rekombinante Beta-Interferone: Immunmodulatorische Therapie der schubförmigen Multiplen Sklerose.'' Deutsches Ärzteblatt 93, Ausgabe 46 vom 15. November 1996, Seite A-3022 [http://www.aerzteblatt.de/v4/archiv/artikel.asp?id=3886 Volltext] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091104121808/http://www.aerzteblatt.de/v4/archiv/artikel.asp?id=3886 |date=4. 11. 2009 }}</ref><ref>Filippini et al.: ''Interferons in relapsing remitting multiple sclerosis: a systematic review.'' Lancet. 2003;361(9357):545-52. PMID 12598138</ref><ref>{{cite web |title=European public assessment peport (EPAR), Betaferon |url=http://www.ema.europa.eu/humandocs/PDFs/EPAR/Betaferon/059095en1.pdf }}{{Mrtav link}}</ref><ref name=" pmid11756862">{{cite journal |author=Galetta SL |title=The controlled high risk Avonex multiple sclerosis trial (CHAMPS Study) |journal=J Neuroophthalmol |volume=21 |issue=4 |pages=292-5 |year=2001 |pmid=11756862 |doi= |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11756862 }}</ref> |- | [[Glatiramer acetat]] || Copaxone^®||<ref name="Munari">Munari et al.: ''Therapy with glatiramer acetate for multiple sclerosis.'' Cochrane Database Syst Rev. 2004;(1):CD004678. PMID 14974077</ref><ref name="weizmann">{{cite web|url=http://www.weizmann.ac.il/ICS/booklet/1/pdf/copaxon.pdf|title=The chemistry of the Copaxone drug|archive-url=https://web.archive.org/web/20060813110022/http://www.weizmann.ac.il/ICS/booklet/1/pdf/copaxon.pdf|archive-date=13. 8. 2006|access-date=9. 8. 2010|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mult-sclerosis.org/Copaxone.html |title=www.mult-sclerosis.org}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2009/020622s057lbl.pdf |title=Prescribing information for Copaxone (glatiramer acetate)}}</ref> |- |- class="hintergrundfarbe8" | colspan="3" |'''''Alternativna terapija (na osnovu kontraindikacija za terapiju)'' |- | [[Azatioprin]] || Imurek^® ||<ref>Casetta et al.: ''Azathioprine for multiple sclerosis.'' Cochrane Database Syst Rev. 2007; CD003982. PMID 17943809</ref> |- | [[Imunoglobulin]] || Gamunex^® 10 %, Octagam^®||<ref>Gray et al.:''Intravenous immunoglobulins for multiple sclerosis.'' Cochrane Database Syst Rev. 2003; CD002936. PMID 14583956</ref> <!--|- | [[ ]] || [[ ]]^® || |- | [[ ]] || [[ ]]^® || --> |- |- class="hintergrundfarbe8" | colspan="3" |'''''Eskalaciona terapija'' |- | [[Natalizumab]] || Tysabri^® ||<ref>Polman et al.: ''A randomized, placebo-controlled trial of natalizumab for relapsing multiple sclerosis.'' N Engl J Med. 2006;354(9):899-910. PMID 16510744</ref> |- | [[Mitoksantron]] || Ralenova^® ||<ref>Martinelli Boneschi et al.: ''Mitoxantrone for multiple sclerosis.'' Cochrane Database Syst Rev. 2005; CD002127. PMID 16235298</ref> |- | [[Ciklofosfamid]] || Endoxan^® ||<ref>La Mantia et al.: ''Cyclophosphamide for multiple sclerosis.'' Cochrane Database Syst Rev. 2007; CD002819. PMID 17253481</ref> |- | [[Ciklosporin]] || Sandimmune^® ||<ref name="cyclosporin">{{cite journal |author=Rudge P, Koetsier JC, Mertin J, Mispelblom B.J.O.,Van Walbeek HK, Jones RC, Harrison J, Robinson K, Mellein B, Poole T |title=Randomised double blind controlled trial of cyclosporin in multiple sclerosis |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neurology-neurosurgery-and-psychiatry_1989-05_52_5/page/559 |journal=J Neurol Neurosurg Psychiatry |volume=52 |issue= |pages=559-565 |year=1989 |pmid= |doi=10.1136/jnnp.52.5.559 }}</ref> |- | [[Metotreksat]] || Methotrexate^® ||<ref name="Methotrexate">{{cite journal |author=Gray O, McDonnell GV, Forbes RB |title=Methotrexate for multiple sclerosis |journal=Cochrane Reviews |volume= |issue= |pages= |year=2004 |pmid= |doi=10.1002/14651858.CD003208.pub2 |url=http://www2.cochrane.org/reviews/en/ab003208.html |access-date=9. 8. 2010 |archive-date=12. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100912123958/http://www2.cochrane.org/reviews/en/ab003208.html |url-status=dead }}</ref> |- | [[Deksametazon]] || Dexamethasone^® ||<ref name="LaMantia">{{cite journal |author=La Mantia L, Eoli M, Milanese C, Salmaggi A, Dufour A, Torri V. |title=Double-blind trial of dexamethasone versus methylprednisolone in multiple sclerosis acute relapses |journal= Eur Neurol |volume=34 |issue=4 |pages=199-203 |year=1994 |pmid=7915989 |doi= |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7915989 }}</ref><ref name="Schmelzeisen">{{cite journal |author=Schmelzeisen R, Frölich JC |title=Prevention of postoperative swelling and pain by dexamethasone after operative removal of impacted third molar teeth |journal=European Journal of Clinical Pharmacology |volume=44 |issue=3 |pages=275–277 |year=2004 |pmid= |doi=10.1007/BF00271371 |url=http://www.springerlink.com/content/m6158q104028nkl5/ }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="1202_I1184236435371">{{cite web |title=Corticosteroids versus each other |url=http://clinicalevidence.bmj.com/ceweb/conditions/nud/1202/1202_I1184236435371.jsp |author=Richard Nicholas and Jeremy Chataway }}{{Mrtav link}}</ref><ref name="NCT00674141">{{cite web |title=Nasal Administration of Dexamethasone for Multiple Sclerosis (MS) Treatment |url=http://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT00674141 }}</ref> |- | [[Triamcinolon acetonid]] || Triamcinolone acetonide^® ||<ref name="pmid18662829">{{cite journal |author=Diabetic Retinopathy Clinical Research Network |title=A randomized trial comparing intravitreal triamcinolone acetonide and focal/grid photocoagulation for diabetic macular edema |journal=Ophthalmology |volume=115 |issue=9 |pages=1447-9 |year=2008 |pmid=18662829 |doi= |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18662829 }}</ref><ref name="BoniniFilho">{{cite journal |author=Bonini-Filho MA, Jorge R, Barbosa JC, Calucci D, Cardillo JA, Costa RA |title=Intravitreal injection versus sub-Tenon's infusion of triamcinolone acetonide for refractory diabetic macular edema: a randomized clinical trial |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=46 |issue=10 |pages=3845-9 |year=2005 |pmid= |doi= |url=https://archive.org/details/sim_investigative-ophthalmology-visual-science_2005-10_46_10/page/3845}}</ref><ref name="CarstenLukas">{{cite journal |author=Carsten Lukas; Barbara Bellenberg; Horst K. Hahn; Jan Rexilius; Robert Drescher; Kerstin Hellwig; Odo Köster; Sebastian Schimrigk |title=Benefit of Repetitive Intrathecal Triamcinolone Acetonide Therapy in Predominantly Spinal Multiple Sclerosis: Prediction by Upper Spinal Cord Atrophy |journal=Ther Adv Neurol Disorders |volume=2 |issue=6 |pages=349-355. |year=2009 |pmid= |doi= |url=http://www.medscape.com/viewarticle/713965 |access-date=9. 8. 2010 |archive-date=31. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101231072920/http://www.medscape.com/viewarticle/713965 |url-status=dead }}</ref><ref name="pmid12767502">{{cite journal |author=Hoffmann V, Schimrigk S, Islamova S, Hellwig K, Lukas C, Brune N, Pöhlau D, Przuntek H, Müller T. |title=Efficacy and safety of repeated intrathecal triamcinolone acetonide application in progressive multiple sclerosis patients |journal=J Neurol Sci. |volume=211 |issue=1 |pages=81-4 |year=2003 |pmid=12767502 |doi= |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12767502 }}</ref> |- |- class="hintergrundfarbe8" | colspan="3" |'''''Klinička ispitivanja'' <!--|- | [[]] || [[ ]]^® || |- --> |- | [[Teriflunomid]] || Teriflunomid^® ||<ref>{{cite web |url=http://clinicaltrials.gov/show/NCT00134563 |title=ClinicalTrials.gov}}</ref><ref name="pmid17122964">{{cite journal |author=Magne D, Mézin F, Palmer G, Guerne PA |title=The active metabolite of leflunomide, A77 1726, increases proliferation of human synovial fibroblasts in presence of IL-1beta and TNF-alpha |journal=Inflamm. Res. |volume=55 |issue=11 |pages=469–75 |year=2006 |pmid=17122964 |doi=10.1007/s00011-006-5196-x}}</ref><ref name="pmid19597083">{{cite journal |author=Cohen JA |title=Emerging therapies for relapsing multiple sclerosis |journal=Arch. Neurol. |volume=66 |issue=7 |pages=821–8 |year=2009 |pmid=19597083 |doi=10.1001/archneurol.2009.104 |url=}}</ref><ref name="Teriflunomide ">{{cite web |title=Teriflunomide, Interferon adjunct reduces MS lesions |url=http://www.msrc.co.uk/index.cfm/fuseaction/show/pageid/2933 |access-date=9. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101007161012/http://www.msrc.co.uk/index.cfm/fuseaction/show/pageid/2933 |archive-date=7. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> |- |- | [[Alemtuzumab]] || Campath^® ||<ref>{{cite web|url=http://www.neurologyreviews.com/07sep/alemtuzumab.html|title=Use for MS|archive-url=https://web.archive.org/web/20090401011052/http://neurologyreviews.com/07sep/alemtuzumab.html|archive-date=1. 4. 2009|url-status=dead|access-date=septembar 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=http://news.yahoo.com/s/afp/20081023/ts_afp/ |title=britainscienceresearch }}{{Mrtav link}}</ref> |- |- | [[Daklizumab]] || Zenapax^® ||<ref name="pmid17709711">{{cite journal |author=Rose JW, Burns JB, Bjorklund J, Klein J, Watt HE, Carlson NG |title=Daclizumab phase II trial in relapsing and remitting multiple sclerosis: MRI and clinical results |url=https://archive.org/details/sim_neurology_2007-08-21_69_8/page/784 |journal=Neurology |volume=69 |issue=8 |pages=785–789 |year=2007 |pmid=17709711 |doi=10.1212/01.wnl.0000267662.41734.1f}}</ref> |- |- | MBP8298 || Dirucotide^® ||<ref name="Warren">Warren KG, Catz I, Ferenczi LZ, Krantz MJ. ''Intravenous synthetic peptide MBP8298 delayed disease progression in an HLA Class II-defined cohort of patients with progressive multiple sclerosis: results of a 24-month double-blind placebo-controlled clinical trial and 5 years of follow-up treatment.'' Eur J Neurol. 2006;13:887-95. PMID 16879301</ref> |- |- | [[Rituksimab]] || Rituxan^® ||<ref>{{Cite web |url=http://content.nejm.org/cgi/content/short/358/7/676 |title=NEJM - B-Cell Depletion with Rituximab in Relapsing-Remitting Multiple Sclerosis |access-date=9. 8. 2010 |archive-date=28. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090828235422/http://content.nejm.org/cgi/content/short/358/7/676 |url-status=dead }}</ref> |- |- | BHT-3009 || <!--[[ ]]^®--> ||<ref>{{Cite web |url=http://www.drugs.com/clinical_trials/bayhill-therapeutics-present-phase-ii-follow-up-data-bht-3009-multiple-sclerosis-6846.html |title=Bayhill Therapeutics to Present Phase II Follow-up Data on BHT-3009 for Treatment of Multiple Sclerosis |access-date=9. 8. 2010 |archive-date=6. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110806065441/http://www.drugs.com/clinical_trials/bayhill-therapeutics-present-phase-ii-follow-up-data-bht-3009-multiple-sclerosis-6846.html |url-status=dead }}</ref> |- |- | [[Kladribine]] || Leustatin^® |- |- | BG-12 || [[Dimetil fumarat]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.msrc.co.uk/index.cfm/fuseaction/show/pageid/1679 |title=''Biogen Idec's oral compound BG-12 achieves development milestones in MS and RA'' |access-date=9. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100422131911/http://www.msrc.co.uk/index.cfm/fuseaction/show/pageid/1679 |archive-date=22. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref> |- |- | [[Estriol]] || Trimesta^® ||<ref>{{Cite web |url=http://www.medicalnewstoday.com/articles/175483.php |title=Adeona Announces Additional $860,000 Grant For Oral Estriol Multiple Sclerosis Clinical Trial |access-date=9. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722013609/http://www.medicalnewstoday.com/articles/175483.php |archive-date=22. 7. 2010 |url-status=dead }}</ref> |- |- | FTY720 || Fingolimod^® ||<ref>{{cite journal |author=Kappos L, Radue E-W, O'Connor P, Polman C, Hohlfield R, Calabresi P, Selmaj K, Agoropoulou C, Leyk M, Zhang-Auberson L, Burtin P for the FREEDOMS Study Group |title=''A placebo-controlled trial of oral fingolimod in relapsing multiple sclerosis'' |journal=New England Journal of Medicine |volume=362 |issue=5 |pages=epub ahead of print |year=2010 |pmid=20089952 |doi=10.1056/NEJMoa0909494}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.clinicaltrials.gov/ct/show/NCT00289978 |title=Efficacy and Safety of Fingolimod in Patients With Relapsing-Remitting Multiple Sclerosis. |publisher=ClinicalTrials.gov}}</ref> |- |- | [[Lakvinimod]] || Laquinimod^® ||<ref>{{cite journal |author=Tan IL, Lycklama à Nijeholt GJ, Polman CH et al |title=Linomide in the treatment of multiple sclerosis: MRI results from prematurely terminated phase-III trials |journal=Mult Scler |volume=6 |issue=2 |pages=99–104 |year=2000 |pmid=10773855}}</ref><ref name="pmid18572078">{{cite journal|author=Comi|first=G.|last2=Pulizzi|first2=A.|last3=Rovaris|first3=M.|date=|year=2008|title=Effect of laquinimod on MRI-monitored disease activity in patients with relapsing-remitting multiple sclerosis: a multicentre, randomised, double-blind, placebo-controlled phase IIb study|journal=Lancet|volume=371|issue=9630|pages=2085–92|doi=10.1016/S0140-6736(08)60918-6|pmid=18572078}}</ref><ref name="pmid15781813">{{cite journal |author=Polman C, Barkhof F, Sandberg-Wollheim M et al |title=Treatment with laquinimod reduces development of active MRI lesions in relapsing MS |journal=Neurology |volume=64 |issue=6 |pages=987–91 |year=2005 |pmid=15781813 |doi=10.1212/01.WNL.0000154520.48391.69}}</ref><ref>{{cite journal|author=Keegan BM, Weinshenker BG|date=|year=2008|title=Laquinimod, a new oral drug for multiple sclerosis|journal=Lancet|volume=371|issue=9630|pages=2059–60|doi=10.1016/S0140-6736(08)60894-6|pmid=18572062}}</ref> |- | [[Minociklin]] || Minocycline^® ||<ref>{{Cite web |url=http://www.msrc.co.uk/index.cfm?fuseaction=show&pageid=2350 |title=Minocycline is proposed as an add-on therapy to improve the efficacy of glatiramer acetate (Copaxone) |access-date=9. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100818115633/http://www.msrc.co.uk/index.cfm?fuseaction=show&pageid=2350 |archive-date=18. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Statin]] || Statin^® ||<ref>[http://www.webmd.com/multiple-sclerosis/news/20100415/statin-drugs-show-some-promise-multiple-sclerosis Statin Drugs May Help Treat MS]</ref> |- | [[Temsirolimus]] || Torisel^® ||<ref>{{Cite web |url=http://www.docguide.com/news/content.nsf/news/852576140048867A85257631005858BC |title=Temsirolimus Reduces Rate of Brain Atrophy in Patients With Relapsing-Remitting MS: Presented at ECTRIMS |access-date=9. 8. 2010 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616063014/https://www.docguide.com/news/content.nsf/news/852576140048867A85257631005858BC |url-status=dead }}</ref> |- | [[Dirukotid]] || Dirucotide^® ||<ref>[http://www.reuters.com/article/rbssHealthcareNews/idUSN0446381220080904 BioMS multiple sclerosis drug gets FDA fast track]</ref> |- |} Multipla skleroza je [[bolest]] nepoznatih uzroka, i zbog toga se u njenom [[terapija|liječenju]] ne primjenjuje metoda liječenje prema uzroku bolesti. Iako još nema pravog [[lijek]]a za multiplu sklerozu, postoje brojni medikamenti koji utiču na tok bolesti, oporavak od relapsa, i [[znaci bolesti|znake]] i [[simptom]]e bolesti. Primjenom brojnih kombinacija lijekova poboljšava se kvaliteta života bolesnika sa multiplom sklerozom.<ref>Вера Даскаловска, Мултипла склероза, Скопје, 2000.</ref> Kako je multipla skleroza bolest koja se razlikuje od bolesnika do bolesnika, pa čak i kod pojedinih bolesnika u različitim fazama bolesti, liječenje simptoma bolesti nije istovjetno kod svih bolesnika. Tokom liječenja multiple skleroze izuzetno je važno pažljivo praćenje bolesnika kako bi se izbjegao razvoj degenerativne faze bolesti, koja u velikoj mjeri ograničava dalji uspjeh liječenja. Mnogi bolesnici mogu živjeti i bez terapije, što zavisi od samog toka bolesti. Neki lijekovi imaju loše prateće pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi). Prirodno pojavljivanje spontanih remisija (povlačenja simptoma) otežava utvrđivanje terapeutskih efekata eksperimentalnih tretmana. Ipak, uz pomoć [[magnetna rezonanca|magnetne rezonance]] moguće je registrovati razvoj lezija što omogućava određivanje najpovoljnije terapije. Do nedavno većina [[ljekar]]a koristila je u tretiranju multiple skleroze steroide koji posjeduju protiv-upalna svojstva. Momentalno terapija koja najviše djeluje je primjena beta [[interferon]]a. Ova terapija djeluje tako što smanjuje broj relapsa (pogoršanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraći i slabiji. Dodatno, [[magnetna rezonanca]] pokazuje da beta [[interferon]] smanjuje broj lezija u nervnom sistemu. Konstantno se ispituju novi lijekovi za liječenje multiple skleroze.<ref>[http://www.mult-sclerosis.org/mstreatments.html Multiple Sclerosis Treatments] Posjećeno:jun 2010. {{simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Podjela MS lijekova === '''Lijekovi koji se primjenjuju u liječenju multiple skleroze se mogu podjeliti u sljedeće grupe. {{efn|Literatura za navedenu terapiju u tekstu detaljno je prikazana u tabeli lijevo uz svaki medikament koji se koristi u liječenju MS}} * ''Lijekovi koji se primjenjuju u akutnoj fazi bolesti'' kada je nastao relaps. * ''Lijekovi koji se primjenjuju nakon savladavanja akutnih simptoma'' za sprečavanje progresije bolesti, odnosno relapsa. Tada se dalje liječenje bolesnika nastavlja primjenom [[imunomodulatori|imunomodulacijskih lijekova]] koji imaju preventivno dejstvo, i sprečavaju razvoj degenerativne faze bolesti. * ''Simptomatski lijekovi''. Multipla skleroza je praćena različitim kliničkim simptomima koji bolesniku umanjuju kvalitet života, kao što su: ukočenost, trnci, problemi sa mokraćnom bešikom i stolicom. Za smanjenje tih [[simptom]]a se primjenjuju lijekovi za njihovo uklanjanje ili ublažavanje (tzv. simptomatsko liječenje). ===Liječenje akutne faze bolesti=== U liječenju neurološkog pogoršanja (relapsa) standardno primijenjeni [[lijek]]ovi su kortikosteroidi<ref>Burton JM, O'Connor PW, Hohol M, Beyene J (2009).'' "Oral versus intravenous steroids for treatment of relapses in multiple sclerosis"''. Cochrane Database Syst Rev (3): CD006921. doi:10.1002/14651858.CD006921.pub2. PMID 19588409.</ref>, čija se uloga u liječenju MS ogleda u: * ''Smanjenju [[otok]]a'', uklanjanju viška [[tečnost]]i sa onih mjesta na kojima je mijelinska opna oštećena, što popravlja prenošenje nervnih [[impuls]]a. * ''Stabilizaciji funkcija krvno-moždane barijere'', čime se sprečava prodor novih aktivnih [[limfociti|limfocita]] iz periferne [[krv]]i u [[centralni nervni sistem]]. * ''Smanjenju aktivnosti [[imuni sistem|imunog sistema]]'', što usporava i stabilizuje aktivnost [[limfociti|limfocita]]. [[Datoteka:Alemtuzumab Fab 1CE1.png|mini|desno|Hemijska struktura Alemtuzumaba]] Na početku uvođenja kortikosteroida u terapiju MS primjenjivale su se male doze u toku više godina, što se pokazalo kao pogrešan način liječenja. Ovo je u izraženoj suprotnosti sa znatno korisnijom ''pulsnom terapijom kortikosteroidima''.{{efn|'''Pulsna terapija kortikosteroidima''' je intravenska primjena kortikosteroida u intravenskoj infuziji, u dozi od 500 mg u toku 7 dana ili 1 000 mg 3–4 dana. Nakon ove "udarne" doze obično se dalje liječenje nastavlja malim dozama steroida tokom nekoliko dana, upotrebom lijeka na usta, da bi se sprječilo brzo ponavljanje simptoma, zbog razvoja tzv. steroidne zavisnosti.}} u kojoj se velike doze kortikosteroida primjenjuju u kraćem vremenskom periodu od 3 do 7 dana zavisno od upotrebljene doze. Budući da primjena kortikosteroida ima i neželjena dejstva (oštećenje [[sluznica|sluznice]] [[želudac|želudca]] i [[osteoporoza|osteoporozu), uz kortikosteroidnu terapiju daju se i lijekovi koji štite želudačnu sluznicu kao što su Peptoran^® ili Ranital^® i [[vitamin D]] (5000 jedinica na dan)<ref>[http://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT01024777?term=multiple+sclerosis&recr=Open&type=Intr&cntry1=EU+:DE&rank=2 Safety and Immunologic Effect of Low Dose Versus High Dose Vitamin D3 in Relapsing Remitting Multiple Sclerosis] Posjećeno 23.maj 2010.</ref>, i tablete [[kalcijum]]a (za sprečavanje nastanka [[osteoporoza|osteoporoze.). Od ostalih nuspojava kortikosteroi]]i mogu izazvati crvenilo u licu, prolazno uvećanje [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] i nivoa [[šećer]]a u [[krv]]i, pojačano nakupljanje tečnosti, nemir i nesanicu, ali su te nuspojave obično blage i prolazne. Dugotrajna upotreba kortikosteroida, danas se izbjegava (kada je to moguće), jer ona može izazvati ozbiljnije nuspojave kao što su [[gojaznost|porast telesne težine]], [[Dijabetes|šećerna bolest]], [[akne]], [[osteoporoza]] (stanjivanje i pojačana lomljivost kostiju). Prema nekim preporukama, terapiju velikim dozama kortikosteroida ne bi trebalo primjenjivati više od 3 puta godišnje, ali zbog čestih relapsa kod nekih bolesnika, ona se mora primijeniti i češće. Osim za liječenje relapsa, kortikosteroidi se u MS primjenjuju u liječenju i drugih oblika primarnih [[Demijelinizirajuće bolesti|demijelinizacionih poremećaja]] kao što je CIS i ADEM također u velikoj dozi. Primjena kortikosteroida, daje dobre rezultate i kod bolesnika sa optičkim neuritisom, kod kojeg ona može imati preventivno dejstvo i sprječiti pojavu kliničkih simptoma čak i u naredne dvije godine, nakon čega njihovo dalje dejstvo prestaje. Kod malog broja bolesnika, mogu se javiti: [[alergija|alergijske manifestacije]] na liječenje kortikosteroidima ili odsustvo povlačenja relapsa. Ako [[bolest|bolesnik]] ne reaguje na liječenje kortikosteroidima, ili ispoljava [[Alergija#Simptomi|alergijske manifestacije]], što se može dogoditi kod određenih bolesnika u akutnoj fazi bolesti, mogu se primijeniti drugi postupci liječenja kao što su: plazmafereza,<ref name="KHATRI">KHATRI BO, KOETHE SM, McQUILLEN MP. ''Plasmapheresis with immunosuppressive drug therapy in progressive multiple sclerosis: a pilot study''. Arch Neurol 1984;41:734-8.</ref> primena imunoglobulina, ili imunosupresivna terapija.<ref>HAUSER SL, DAWSON DM, LEHRICH JR et al. ''Intensive immunosuppression in progressive multiple sclerosis.'' N Engl J Med 1983;308:173-80.</ref> ===Sprečavanje progresije bolesti (relapsa)=== ==== 1. Osnovna terapija==== ;1.1.Interfero Najveći napredak u sprečavanju progresije bolesti, počinje 1993]], sa otkrićem [[interferon|betainterferona]] Betaferon^®. Prije ovog otkrića kod velikog broja bolesnika vrlo brzo su se razvijali teški neurološki ispadi, najčešće motorička slabost u donjim udovima, sa otežanim kretanjem i nestabilnošću u hodu. Nakon otkrića [[interferon#Tipovi interferona|interferona beta 1b]] Betaferon^® ubrzo su pronađeni i [[interferon#Tipovi interferona|interferon beta 1a]] pod nazivom Rebif^® i [[interferon#Tipovi interferona|interferon beta 1a]] Avonex^®, čime je za bolesnike s multiplom sklerozom nastao značajan pomak u usporavanju razvoja [[simptom]]a bolesti i promjeni njenog daljeg toka. [[Interferon|Beta interferoni]] su zbog njihovog uticaja na prirodni tok multiple skleroze nazvani i [[imunomodulator|imunomodulacijski lijekovi]].<ref>MEDENICA RD, MUKERJEE S, ALONSO K, LAZOVIC G, HUSCHART T. ''Effective therapy for multiple sclerosis.'' J Clin Apheresis 1994;9:222-7.</ref> Od [[interferon]]a u našem organizmu nastaju [[interferon#Tipovi interferona|interferon alfa]] i [[interferon-gama|gama]]. U liječenju multiple skleroze može se upotrijebiti i primijeniti samo [[interferon#Tipovi interferona|interferon beta]]. Dejstvo beta interferona je pozitivno u oko 37% bolesnika. Na osnovu iskustava i prakse prihvaćen je stav da je beta interferon efikasniji ako se u liječenju primjeni, odmah nakon utvrđivanja dijagnoze bolesti, u većoj dozi i sa učestalim režimom primjene. ;1.2.Glatiramer acetat Copaxon^® Osim interferona beta, u tretmanu multiple skleroze se koristi i glatiramer acetat, poznat pod nazivom Copaxon^®<ref name="Munari"/>. Copaxon^® se primjenjuje potkožnim injekcijama svakodnevno, i vrlo dobro se podnosi. Mehanizam dejstva Copaxona^® je drugačiji od interferona beta. Prema dosadašnjim istraživanjima, on je imao kod oko 29% bolesnika nešto manji učinak od [[interferon#Tipovi interferona|beta interferona]].<ref name="Munari"/> Imunomodulacijsko liječenje pokazuje sljedeće pozitivne rezultate<ref name="pmid19815268">{{cite journal |author=Comi G, Martinelli V, Rodegher M, Moiola L, Bajenaru O, Carra A, Elovaara I, Fazekas F, Hartung HP, Hillert J, King J, Komoly S, Lubetzki C, Montalban X, Myhr KM, Ravnborg M, Rieckmann P, Wynn D, Young C, Filippi M; PreCISe study group. |title=Effect of glatiramer acetate on conversion to clinically definite multiple sclerosis in patients with clinically isolated syndrome (PreCISe study): a randomised, double-blind, placebo-controlled trial |journal=Lancet. |volume=374 |issue= |pages=1503-11 |year=2009 |pmid=19815268 |doi= |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19815268 }}</ref><ref name="pmid20421914">{{cite journal |author=Johnson KP |title=Risks vs benefits of glatiramer acetate: a changing perspective as new therapies emerge for multiple sclerosis |journal=Ther Clin Risk Manag.| volume=15 |issue=6 |pages=153-72 |year=2010 |pmid=20421914 |doi= |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20421914 }}</ref> kod bolesnika s multiplom sklerozom: * smanjenje učestalosti i težine neurološkog pogoršanja (relapsa) * smanjenje broja oštećenja bijele supstance (lezija), koje se vidi na [[magnetna rezonanca|magnetnoj rezonanci]]. * usporavanje napredovanja bolesti i razvoja trajnoga neurološkog oštećenja. Dok su [[interferon|beta interferon]] i Copaxon^®<ref name="Munari"/> standardni oblici liječenja relapsno remitirajućeg oblika bolesti, za liječenje sekundarno progresivnog oblika multiple skleroze u većini zemalja [[Evropa|Evrope]], [[SAD]] i [[Kanada|Kanade]], umjesto njega primenjuje se blaži citostatik Mitoxantron^®. ==== 2. Eskalaciona terapija==== Kod bolesnika kod kojih je neophodna intenzivnija imunosupresivna terapija u [[Evropa|evropskim]] zemljama upotrebljava se monoklonalno [[antitijelo]] Tysabri^®. Ovaj lijek nije bio odmah prihvaćen u svijetu, i bio je povučen iz upotrebe kada su se pojavile rijetke komplikacije (progresivna multifokalna leukoencefalopatija). Juna [[2006]]. FDA je ponovo odobrila Tysabri^® kao monoterapiju kod relapsne forme MS.<ref name="tysabri">[http://www.tysabri.com/tysbProject/tysb.portal/_baseurl/threeColLayout/SCSRepository/en_US/tysb/home/about-tysabri/index.xml What is TYSABRI? ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503215555/http://www.tysabri.com/tysbProject/tysb.portal/_baseurl/threeColLayout/SCSRepository/en_US/tysb/home/about-tysabri/index.xml |date=3. 5. 2012 }} Posećeno; jun 2010.{{simboli jezika|en|engleski}}</ref> Ovaj [[lijek]] se može primijeniti samo kod pojedinih bolesnika koji u početnoj fazi bolesti, imaju učestale relapse, pokazuju slabiji oporavak, i izostanak zaustavljanja [[bolest]]i primjenom konvencionalnog načina liječenja. Tysabri^® se primjenjuje prema određenom protokolu i kriterijumima zbog mogućih ozbiljnih neželjenih dejstava, koji se mogu izbjeći samo pažljivim izborom i posebnim nadgledanjem [[Bolest|bolesnika]] prije primjene ovog lijeka<ref name="tysabri"/>. ==== 3. Alternativna terapija==== Osim nabrojenih lijekova, koji imaju uticaj na tok bolesti primjenjuju se intravenski imunoglobulini, uglavnom nakon [[porođaj]]a (istraživanja su pokazala da se učestalost recidiva simptoma multiple skleroze nakon porođaja može sprječiti imunoglobulinom). Nažalost neka novija istraživanja ''ne potvrđuju'' njihovu veću efikasnost u sprječavanju relapsa. Kod bolesnika koji ne primaju [[interferon]] ili Copaxon^®, ili kod bolesnika kod kojih je [[interferon]] nedjelotvoran, primjenjuje se imunosupresivno liječenje azatioprinom Imuran^®, a katkad u kombinaciji sa Copaxonom^®, pa i sa [[interferon]]om.<ref name="Munari"/> Osobe sa MS mogu slobodno koristiti i ovu vrstu terapije radi smanjenja nekih simptoma bolesti, ali se nakon primjene, veoma teško može procijeniti njen realan učinak. Neki oblici alternativne terapije koji danas privlače pažnju istraživača su: suplementacija [[Vitamin D|vitaminom D]] i vitaminima antioksidantima, [[ishrana|dijete]] sa malom količinom zasićenih [[masti]] i visokim količinama masnih kiselina. ==== 4. Zamjena plazme==== Plazmafereza (zamjena plazme) je vrsta terapije koja se obično razmatra kod oko 10% bolesnika sa MS koji nisu dobro reagovali na terapiju steroidima, ili kod onih bolesnika kod kojih je potrebno smanjiti dozu kortikosteroida kako bi se izbjegle komplikacije koje mogu nastati zbog njihove dugotrajne upotrebe. Kod plazmafereze zamjenjuje se tečni dio [[krv]]i bolesnika ([[krv|krvna plazma.) u kojoj se nalaze [[antitijelo|antitijela]], za koje se pretpostavlja da napadaju mijelin nervnih ćelija.<ref name="KHATRI"/><ref>Petar K., Vanja B., ''Plazmafereza u neurološkim bolestima''. Acta Clinica Croatica, Vol.39 No.4 Prosinac 2000.</ref><ref>The Canadian Cooperative Multiple Sclerosis Study Group. ''The Canadian cooperative trial of cyclophosphamide and plasma exchange in progressive multiple sclerosis.'' Lancet 1991;337:441-6.</ref><ref>DAU PC. ''Plasmapheresis in acute multiple sclerosis: rationale and results.'' J Clin Apheresis 1991;6:200-4.</ref> ==== 5. Terapija trudnica, porodilja i dojilja sa MS==== * '''Trudnoća''' Multipla skleroza ne povećava rizik od komplikacija tokom trudnoće, ali trudnice i porodilje u periodu dojenja djece, zahtjevaju poseban način njege i liječenja. Tokom [[trudnoća|trudnoće]] liječenje kortikosteroidima se primjenjuje samo u slučaju težih pogoršanja MS. Liječenje kortikosteroidima pogotovu treba izbjegavati tokom prva tri mjeseca trudnoće zbog uvećanog rizika za oštećenje [[plod]]a. Najbezbednija za plod je primjena kratkog tretmana metilprednizolona za liječenje pogoršanja [[simptom]]a MS tokom trudnoće. Primjena Mitoksantrona^® i drugih citostatika u trudnoći je kontraindikovana. Za [[interferon|interferon beta]] ne postoje dokazi o njegovom štetnom dejstvu na plod. Zato se liječenje [[interferon]]om ne prekida u trudnoći ukoliko je bolesnica na samom početku trudnoće bila na ovoj [[terapija|terapiji]]. Veliki broj žena koje su liječene [[interferon|interferonom-beta]] tokom prvih nekoliko mjeseci trudnoće imale su normalnu trudnoću, [[porođaj]] i razvoj djeteta. Međutim, ovaj lijek povećava rizik od nastanka spontanih [[pobačaj]]a, tako da se ova terapija treba obustaviti, tokom trudnoće, kada to priroda bolesti dozvoljava „U svakom slučaju, terapiju [[interferon|interferonom beta]] ili glatiramer acetatom treba obustaviti ukoliko se trudnoća planira zbog nepoznanica o dejstvu ovih [[lijek]]ova na [[plod]]“<ref name="http"/> * '''Porođaj''' [[Porođaj]] kod žena oboljelih od MS, značajno se ne razlikuje od porođaja kod zdravih žena. Način porođaja određuje ginekolog prema propisanim ginekološkim - akušerskim, kriterijumima. „Ranije se smatralo da [[anestezija|spinalna anestezija]] povećava rizik od pogoršanja poslije [[porođaj]]a, ali upotreba savremene [[anestezija|epiduralne anestezije]] smatra se bezbjednom i pokazano je da ne povećava rizik od pogoršanja poslije porođaja.“<ref name="http"/> * '''Dojenje''' [[Dojenje]] se preporučuje i ne povećava rizik za pojavu pogoršanja, međutim potreban je veći oprez ako majke uzimaju [[lijek]]ove koji se izlučuju preko mlijeka. Dojenje se zabranjuje ukoliko majka prima kortikosteroide ili Mitoksantron^® i ne preporučuje se tokom terapije [[interferon|interferonom beta]] i glatiramer acetat|glatiramer acetatom, jer nije poznato da li se navedeni lijekovi izlučuju putem majčinog mlijeka.<ref name="http"/> ==== 4. Simptomatska terapija==== Simptomi u multiploj sklerozi su nepredvidljivi i različiti kod različitih bolesnika, kao i kod istog bolesnika u različitim fazama bolesti. Dok pojedini [[simptom]]i dolaze i prolaze, drugi mogu biti dugotrajniji, ali i stalni. Za liječenje ovih simptoma se osim promjene u načinu života, primjenjuje: * fizikalna terapija,<ref name="Rietberg">Rietberg et al.: ''Exercise therapy for multiple sclerosis.'' Cochrane Database Syst Rev. 2005; CD003980. PMID 15674920 (Meta-Analyse)</ref><ref>[http://www.multipla-skleroza.com/page_7_0_0.asp Fizikalna terapija u MS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825080640/http://www.multipla-skleroza.com/page_7_0_0.asp |date=25. 8. 2010 }} Posećeno:jun 2010.</ref> * govorna terapija, * radna terapija, * psihoterapija, * [[lijek]]ovi, * [[Hirurgija|hirurške mjere]].<ref>Kesselring J, Beer S: ''Symptomatic therapy and neurorehabilitation in multiple sclerosis.'' Lancet Neurol. 2005;4(10):643–52 PMID 16168933 (Übersichtsarbeit)</ref> Primjena simptomatske terapije, prije svega treba da spriječi ozbiljne komplikacije kao što je: [[upala pluća]], plućna embolija, tromboembolija, [[osteoporoza]], [[dekubitus]], kontrakture, infekcije mokraćnog sistema i dehidracij].<ref name="Rietberg"/> == Komplikacije == Najčešće moguće komplikacije multiple skleroze kod pojedinih bolesnika su * [[Mišić]]ni spazmi (grčevi), ili ukočenost * [[Paraliza]] (oduzetost), u većini slučajeva obično u nogama * Problemi sa mokraćnom bešikom i crijevima, nemogućnost kontrole mokrenja i defekacije (velike nužde) * Poremećaj [[seksualnost|seksualnih funkcija]] * [[Mentalni poremećaj]]i, kao što su [[Demencija|zaboravnost]], rasejanost ili poteškoće sa koncentracijom * [[Depresija]] * [[Epilepsija]] == Prognoza == [[Datoteka:Multiple sclerosis world map - DALY - WHO2002.svg|desno|mini|250p|Invaliditet osoba sa MS, na 100.000 stanovnika u [[2002]]., prema podacima [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] ([[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO.). {{legenda|#b3b3b3|nepoznato}} {{legenda|#ffff65|do 13}} {{legend|#fff200|13–16}} {{legenda|#ffdc00|16–19}} {{legenda|#ffc600|19–22}} {{legenda|#ffb000|22–25}} {{legenda|#ff9a00|25–28}} {{legenda|#ff8400|28–31}} {{legenda|#ff6e00|31–34}} {{legenda|#ff5800|34–37}} {{legenda|#ff4200|37–40}} {{legenda|#ff2c00|40–43}} {{legenda|#cb0000|iznad 43}}]] Na početku bolesti, gotovo je nemoguće predvidjeti njen dalji tok, što na izvjestan način djeluje depresivno na oboljele od MS. U posljednjih nekoliko godina, objavljeno je nekoliko epidemioloških studija o mogućoj prognozi multiple skleroze. Rezultati su bili izuzetno pozitivni i pokazali su da je bolest često manje teška nego što se do sada pretpostavljalo.<ref>Pittock et al.: ''Change in MS-related disability in a population-based cohort: a 10-year follow-up study.'' Neurology. 2004; 62:51–9. PMID 14718697</ref> Ova tvrdnja temelji se na studiji kojom je analizirano 1.059 bolesnika sa MS u [[Minhen]]u, i koja je u obradi podataka koristila pojedinačne profile rizika, koji su se zasnivali na: toku bolesti, proširenoj skali ([[engleski]]: ''Disability Status Scale''), trajanju bolesti, učestalosti javljanja, starosti bolesnika, i vremenu kada se bolest razvila.<ref>Daumer et al.: ''Prognosis of the individual course of disease-steps in developing a decision support tool for Multiple Sclerosis.'' BMC Med Inform Decis Mak. 2007;7:11 PMID 17488517 [http://www.biomedcentral.com/1472-6947/7/11 Volltext]</ref> Predviđeni budući razvoj bolesti za osobe sa multiplom sklerozom zavisi od: * [[bolest|vrste bolesti]], * individualnih razlika organizma pojedinih bolesnika, * [[spol]]a, * starosti bolesnika u momentu pojave bolesti, * karakteristika prvih [[znaci bolesti|znakova]] i [[simptom]]a, i * stepena invalidnosti nakon doživljene bolesti.<ref name="pmid8017890">{{cite journal|author=Weinshenker BG|title=Natural history of multiple sclerosis|journal=Ann. Neurol.|volume=36 |issue=Suppl|pages=S6–11|year=1994|pmid=8017890|doi=10.1002/ana.410360704}}</ref> Bolest se razvija i napreduje u toku narednih nekoliko desetina godina, a 30 godina se uzima kao prosječan broj godina od početka bolesti do [[smrt]]i [[bolest|bolesnika]].<ref name="pmid18970977"/> Očekivano trajanje života bolesnika sa MS je 50 godina, što je 10 godina manje od trajanja života drugih osoba.<ref name="pmid8017890"/> Gotovo 40% [[bolest|bolesnika]] doživljava 70 godina života.<ref name="pmid3495637"/> Ipak, dvije trećine [[smrt]]nih slučajeva, među ljudima sa MS direktno je povezan sa posljedicama bolesti.<ref name="pmid8017890"/> Veoma česta je pojava je da infekcija i komplikacije značajno povećavaju rizik i potenciraju razvoj samoubistvenih ideja kod osoba sa MS.<ref name="pmid18970977"/> [[Samoubistvo|Samoubistva]] su također česta. Ona su i do 7 puta češća kod osoba sa MS, nego kod osoba nepogođenih MS.<ref name="pmid8017890"/> Iako većina bolesnika gubi sposobnost hodanja prije kraja života, oko 90% bolesnika sa MS su još uvijek u stanju da hodaju samostalno 10 godina nakon početka bolesti, a 75% nakon 15 godina.<ref name="pmid3495637">{{cite journal|author=Phadke JG|date=|year=maj 1987|title=Survival pattern and cause of death in patients with multiple sclerosis: results from an epidemiological survey in north east Scotland|journal=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr.|volume=50|issue=5|pages=523–31|doi=10.1136/jnnp.50.5.523|pmc=1031962|pmid=3495637}}</ref><ref name="pmid11321195">{{cite journal|author=Myhr|first=K. M.|last2=Riise|first2=T.|last3=Vedeler|first3=C.|date=|year=2001|title=Disability and prognosis in multiple sclerosis: demographic and clinical variables important for the ability to walk and awarding of disability pension|url=http://msj.sagepub.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=11321195|journal=Mult. Scler.|volume=7|issue=1|pages=59–65|pmid=11321195|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221001733/https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/135245850100700110|archive-date=21. 2. 2021|access-date=10. 8. 2010|url-status=dead}}</ref> == Nova dostignuća u istraživanjima == ==== Hronična cerebrospinalna venska insuficijencija ==== Još daleke 1863]]. dr. E. Rintflajš (''E. Rindfleisch'')<ref>E. Rindfleisch ''"Histologisches detail zu der grauen degeneration von gehirn und ruckenmark"''. Archives of Pathological Anatomy and Physiology. 1863;26:474-483.</ref> je primijetio tokom [[obdukcija|obdukcije]] [[bolest|bolesnika]] sa MS da se u ''... „fokusima (žarištima) u mozgu i golim okom mogu se vidjeti mali krvni sudovi prepunjeni krvlju“...'' Tokom 1937]]. godine dr. T. Dž. Putman, u svojoj studiji ([[engleski]]: ''Evidence of vascular occlusion in multiple sclerosis''), opisuje da [[tromboza]] malih [[vena]] u oštećenom nervnom tkivu može biti uzrok multiple skleroze. Međutim priča o hroničnoj cerebrospinalnoj venskoj insuficijenciji (CCSVI) praktično počinje 1973]]. na Univerzitetu [[Innsbruck]]u, kada je dr. Alfons Šeling (''F. Alfons Schelling'') započeo istraživanja posljedica velikih individualnih razlika venske drenaže ljudske [[lobanja|lobanje]]. Dr. Šeling je 1981]]. otkrio kod „žrtava“ multiple skleroze, značajno smanjenje oticanja [[krv]]i iz lobanje, što je kao mogući uzrok ukazalo na hroničnu cerebrospinalnu vensku insuficijenciju (CCSVI) i postavilo smjernice za dalja istraživanja u ovoj oblasti.<ref>{{cite web |url=http://www.ms-info.net/evo/msmanu/984.htm |title=Damaging venous reflux into the skull or spine:Relevance to multiple sclerosis |access-date=maj 2010 |language=en}}</ref> Veliku pažnju javnosti zadnjih nekoliko godina, privlači [[teorija]] proistekla iz istraživanja prof. Paola Zambonija (Ferara, [[Italija.) i dr Živadinova ([[Buffalo]], [[SAD.) o povezanosti hronične cerebrospinalne venske insuficijencije (CCSVI), ([[engleski]]: ''Chronic Cerebrospinal Venous Insufficiency'') i multiple skleroze. Ova dva autora su iznijela pretpostavku da hronična cerebrospinalna venska insuficijencija, kod koje [[krv]] iz [[mozak|mozga]] i [[kičmena moždina|kičmene moždine]] ima zastoj (otpor) u povratku ka srcu, što uzrokujuje zastoj u kretanju krvi na nivou moždanog tkiva, što može biti jedan od uzroka pojave multiple skleroze. Ovakav zastoj uslovljen je stenozom (suženjem), hipoplazijom (manjim promjerom nego normalno) ili trombozom jugularne vene na [[vrat]]u i/ili vene azigos koja se nalazi duž kičmenog stuba. Ove dvije vene su u ljudskom organizmu glavne za povratak krvi iz mozga i kičmene moždine ka srcu. Urođen ili stečen poremećaj tokom života, u oticanju krvi iz mozga glavni je razlog, po teoriji ovih autora, za nagomilavanje krvi u moždanom ili tkivu [[produžena moždina|produžene moždine]]. Ovako uzrokovan zastoj venske krvi, može potencijalno imati različite posljedice. * ''Prva teorija'' je da ovaj zastoj dovodi do [[hipoksija|hipoksije]] (nedostatka [[kiseonik]]a) u [[mozak|moždanom]] [[tkivo|tkivu]] i konsekventnog propadanja vrlo osjetljivog mijelinskog omotača živca. * ''Druga teorija'' (CCSVI) objašnjava da usporen protok krvi kroz moždano tkivo, pored [[hipoksija|hipoksije]], dovodi i do nagomilavanja [[Željezo|željeza]] u moždanom tkivu kao posljedice propadanja i razgradnje [[eritrociti|eritrocita]] (crvenih krvnih zrnaca). Tim putem nagomilano željezo (hemosiderin) dovodi do prirodne reakcije [[imuni sistem|imunih snaga organizma]] koje izazivaju upalni proces i aktiviraju autoimunu reakciju koja dovodi do ostećenja mijelinskog omotača.<ref name="Živić">Živić S, ''Ima li nade za oboljele od multiple skleroze ?'' [http://www.stetoskop.info/Ima-li-nade-za-obolele-od-multiple-skleroze-4729-c46-content.htm Stetoskop.info ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100504215925/http://www.stetoskop.info/Ima-li-nade-za-obolele-od-multiple-skleroze-4729-c46-content.htm |date=4. 5. 2010 }} Posećeno; maj 2010.</ref> Ukoliko se [[Dijagnostika|dijagnostikom]] dokaže suženje (stenoza), vene jugularis i/ili vene azigos ulazi se u proceduru njihovog rastezanja. Ova procedura je bezbolna, iako je bolesnik sve vrijeme svjestan.<ref name="Živić"/> Neki autori primarno (odmah) stavljaju stent (armaturu) u venu, ali ova procedura uvijek sa sobom nosi i rizik od tromboze pomenutog stranog tijela. [[Flebografija]] (snimanje vena) sa njihovim rastezanjem traje najčešće oko 30 minuta. Prema dosadašnjim iskustvima kod operisanih bolesnika, popravlja se fizička aktivnost, smanjuje se [[Mišićni spazam|spazam]] [[mišić]]a, a [[govor]] se u potpunosti normalizuje.<ref name="Živić"/> ==== Hiperbarična oksigenacija u liječenju MS ==== U toku nekoliko zadnjih godina, sve više je aktuelna vaskularna [[teorija]] o nastanku multiple skleroze.<ref name="Živković"/> Ova teorija pretpostavlja da je mogući uzrok za nastanak MS vaskularno-ishemijska bolest [[krvni sudovi|krvnih sudova]] [[mozak|mozga]], koja je praćena oštećenjem malih krvnih sudova mozga, i transformacijom [[endotel]]nih [[ćelija]] ka [[fagocitoza|fagocitnoj aktivnosti]]. Ovi poremećaji izazivaju prekid kontinuiteta u postkapilarnim venulama, što izaziva formiranje [[otok]]a, posljedičnu [[ishemija|ishemiju]] i sekundarnu imunološku reakciju.<ref name="James">{{cite book|last=James|first=P.|title=''Hyperbaric Oxygen Therapy in Miscellaneous Neurological Discorders,''|publisher=Hogerfe & Huber Publishers|year=1996|edition=In Textbook of Hyperbaric Medicine K.K Jain American College of Hyperbaric Medicine|location=USA|pages=|language={{simboli jezika|en|engleski}}|id=|authorlink=}}</ref> Polazeći od ovih pretpostavki istraživači su došli do zaključka da reaktivni [[oksidacija|oksidacioni proces]] i povišena [[lipidi|lipidna]] peroksidacija kao posljedica [[ishemija|ishemije]], može dovesti do pojave procesa demijelinizacije u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]].<ref name="Ефуни">Ефуни С.Н.''Патофизиологически аспекти лечебново и токсическово деиствиа гипербарического кислорода''. Глава II у С. Н. Ефуни: Руководство по Гипербарическој Оксигенации., Москва, 1986.</ref> Imajući u vidu ova otkrića, brojni istraživači započeli su sa primjenom [[hiperbarična medicina|hiperbarične oksigenoterapije]] u liječenju MS. [[Datoteka:ХБО у БЛКС 301М.jpg|mini|desno|300p|Liječenje bolesnice u jednomjesnoj hiperbaričnoj komori]] Nažalost primjena ove metode nailazi, u medicinskim krugovima, na razna oprečna mišljenja i stavove.<ref>Rabrenović M, Matunović R, Rabrenović V, Zoranović U. ''Hiperbarična medicina - mogućnosti i dileme.'' Vojnosanitetski pregled. 2008; 65(3):235-238.</ref> Dok je jedni prihvataju i primenjuju u praksi, kod drugih ona nailazi na otpor i odbijanje. Zato danas kod nas i u svetu veliki broj istraživača studiozno radi na ovom problemu.<ref name="Živković"/> [[Kiseonik]] pod povišenim [[pritisak|pritiskom]] ([[hiperbarična medicina|hiperbarična oksigenoterapija.) ima značajno mjesto u lečenju MS jer: * Eliminiše [[hipoksija|hipoksiju]] * Djeluje imunosupresivno * Stabilizuje [[endotel]] [[kapilar]]a, što ima snažno [[otok|antiedematozno]], a samim tim jako protivupalno dejstvo, * Olakšava prijenos kroz moždano [[krv]]nu barijeru * Povećava produkciju antioksidativnih [[enzim]]a (npr. katalaze i SOD) u vrlo kratkom vremenu.<ref name="Ефуни"/> Primjena [[hiperbarična medicina|hiperbarične oksigenoterapije]] kod MS, na osnovu sprovedenih brojnih istraživanja, dala je dobre rezultate, ali samo kod bolesnika kod kojih se sa liječenjem započelo u ranoj fazi bolesti (uglavnom u mlađih bolesnika sa MS). Nakon liječenja u [[barokomora|hiperbaričnim komorama]], bolesnicima sa MS značajno je produženo vrijeme trajanja remisije bolesti, značajno redukovan spazam mišića, i poboljšano opšte stanje organizma uz redukciju stepena invalidnosti za preko 2 poena po EDSS Skali).<ref name="Živković"/> Liječenje [[hiperbarična medicina|hiperbaričnom oksigenoterapijom]] se obično sprovodi u jednomjesnim ili višemjesnim [[barokomora|hiperbaričnim komorama]], sa 100% medicinskim [[kiseonik]]om u inicijalnoj seriji od 20 jednodnevnih tretmana na apsolutnom pritisku od 1,5 do 2,0 [[bar]]a. Zatim se liječenje nastavlja stabilizirajućim seansama na svaka tri mjeseca u serijima od 5 - 8 jednodnevnih boravaka u [[barokomora|barokomori]] u narednih 12 do 18 mjeseci.<ref name="Živković">Živković M. ''Hiperbarična i podvodna medicina'' Beograd, Nauka, 1998. str 187-191.</ref> {{-}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Multiple sclerosis}} * https://web.archive.org/web/20120627191732/http://www.multiplaskleroza.hr/ * https://web.archive.org/web/20101230013220/http://www.intelihealth.com/IH/ihtIH/wsihw000/8320/8320.html * https://web.archive.org/web/20100722071703/http://www.msrc.co.uk/ * https://web.archive.org/web/20100730055123/http://www.multipla-skleroza.com/ {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 8412 | ICD10 = {{ICD10|G|35||g|35}} | ICD9 = {{ICD9|340}} | OMIM = 126200 | MedlinePlus = 000737 | eMedicineSubj = neuro | eMedicineTopic = 228 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|oph|179}} {{eMedicine2|emerg|321}} {{eMedicine2|pmr|82}} {{eMedicine2|radio|461}} | MeshID = D009103 | GeneReviewsNBK = NBK1316 | GeneReviewsName = Overview }} {{Bolesti centralnog nervnog sistema}} {{Autoimunske bolesti}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] 5zokv6b116id6i2xvnzu1q0lgjmcy1l 0 137108 3899048 3838947 2026-06-19T03:51:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija_šahista |ime = Mihail Talj |slika = Mikhail Tal 1961 Oberhausen.jpg |puno ime = |nadimak = |država = {{ZID|Latvija}},<br> {{ZID|SSSR}} ({{ZD|LAT SSR}} [[Latvijska SSR]]) |datum rođenja = [[9. novembar]] [[1936.]] |mjesto rođenja = [[Riga]] |datum smrti = [[27. juni]] [[1992.]] |mjesto smrti = [[Moskva]] |titula = [[velemajstor]] |godine šampion = 1960–1961. |elo = |elo_max = 2705 (januar 1980) }} '''Mihail Talj''' ([[latvijski jezik|latv.]] ''Mihails Tāls'') bio je [[SSSR|sovjetsko]]-[[Latvija|latvijski]] [[velemajstor]] i [[Svjetsko prvenstvo u šahu|osmi svjetski prvak]] u [[šah]]u. Naučio je šah kao [[dijete]], gledajući očeve partije. Upisan je u dom pionira, a njegova igra bitno je napredovala kad mu je trener postao [[Aleksandar Koblenc]] 1949. Prvi uspjeh bila je pobjeda na [[Prvenstvo Latvije u šahu|prvenstvu Latvije]] 1953. Postao je [[Prvenstvo Sovjetskog saveza u šahu|prvak SSSR-a]] 1957, kao najmlađi u historiji, sa 20 godina, i ponovio taj uspjeh i sljedeće godine. Pobijedio je i na jakim turnirima u [[Portorož]]u 1958. i [[Zürich]]u 1959. Talj je zablistao na [[Turnir kandidata 1959.|Turniru kandidata 1959]], održanom u [[Bled]]u, [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u. U najjačoj konkurenciji Talj je pobijedio sa 20 poena (od 28 mogućih), posebno lahko pobjeđujući donji dio žrijeba (uključujući i mladog [[Robert Fischer|Bobbyja Fischera]] – 4:0). [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1960.|1960. godine]] uvjerljivo je pobijedio svjetskog prvaka, [[Mihail Botvinik|Mihaila Botvinika]] (+ 6, = 13, –2), i postao 8. i dotad najmlađi prvak svijeta. Botvinik vraća titulu pobjedom u [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1961.|revanšu 1961]], a poslije detaljnih studija Taljevog stila igre. Slabijim Taljevim rezultatima tokom sljedećih decenija doprinijeli su bolest (stalni problemi s [[bubreg|bubrezima]], koji su i okončali njegov život) i boemski način života. Ipak, umio je i kasnije zablistati: na velikom turniru u [[Montreal]]u 1979. podijelio je prvo mjesto s [[Anatolij Karpov|Anatolijem Karpovom]], koji je tada bio u zenitu snage. Talj je imao izuzetno napadački, agresivan sistem igre. Lahko je [[žrtva (šah)|žrtvovao]] figure radi stjecanja [[inicijativa (šah)|inicijative]] i stavljao protivnike u poziciju da za tablom rješavaju teške probleme u kratkom vremenu.<ref name="Independent Obituary">{{cite web |url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-mikhail-tal-1530878.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220514/https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-mikhail-tal-1530878.html |archive-date= 14. 5. 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title=Obituary: Mikhail Tal |author= William Hartston |date=2. 7. 1992 |language=en |website= independent.co.uk |access-date=16. 12. 2020}}</ref> Ipak, u analizama poslije partije često su nalaženi propusti u njegovim [[kombinacija (šah)|kombinacijama]]. Takav pristup igri donio mu je veliku popularnost, a u vrijeme kad su šahom vladali strateški orijentirani igrači, kao Botvinik, [[Vasilij Smislov|Smislov]] i [[Tigran Petrosjan|Petrosjan]], čija je igra bila pomalo dosadna. Smislov je rekao da se Taljev stil igre zasniva na trikovima, a Botvinik mu je odao priznanje rekavši da bi protiv Talja bilo "nemoguće igrati" kad bi ozbiljno trenirao i živio pod strogim režimom. Bio je i šahovski [[novinarstvo|novinar]] i višegodišnji urednik latvijskog časopisa ''Šahs''. Na gornjoj slici može se vidjeti da je na desnoj ruci imao i urođenu [[ektrodaktilija|ektrodaktiliju]] (nedostatak jednog ili više centralnih [[prst]]iju, odnosno njihova spojenost). == Odabrane partije == * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1139349, Talj - Toluš, Prvenstvo SSSR-a, Moskva, 1957, Kraljeva indijska odbrana, Sämischeva varijanta (E81)] – u ključnoj partiji posljednjeg kola Talj ne štedi na "vatrometu", koji mu donosi prvu od 6 titula prvaka SSSR-a * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1128406, Spaski – Talj, Prvenstvo SSSR-a, Riga, 1958, Nimcoindijska odbrana, Sämischeva varijanta (E26)] – Spaski ide na pobjedu kako bi izbjegao razigravanje za mjesto na [[Međuzonski turnir|međuzonskom turniru]], ali Talj se izvlači za dlaku i preokreće partiju u kompleksnoj [[šahovska završnica|završnici]]; ova pobjeda donijela mu je 2. uzastopnu titulu prvaka SSSR-a * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1139475, Talj – Smislov, Turnir kandidata 1959, Caro-Kann odbrana, Breyerova varijanta (B10)] – smjela žrtva figure koja je Talju donijela nagradu za briljantnost * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1044107, Fischer – Talj, Turnir kandidata 1959, Sicilijanka, Najdorfova varijanta (B90)] – Fischer je tada još bio premlad i neiskusan da bi se nosio s Taljem; ipak, njihove partije iz tog perioda pune su zanimljivih [[šahovska taktika|taktičkih]] ideja * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1032537, Botvinik – Talj, Meč za titulu svjetskog prvaka, 6. partija, Moskva, 1960, Kraljeva indijska odbrana, Fjanketo varijanta, Klasična glavna varijanta (E69)] - izvrstan primjer Taljevog stila iz njihovog prvog obračuna za titulu; Talj žrtvuje [[skakač (šah)|skakača]] za napad i Botvinik nije u stanju naći dobru odbranu u datom trenutku; njegov 25. potez bio je pogrešan i pokvario mu je cijelu partiju (partija ima 47 poteza) * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1027628, Bilek – Talj, Moskva, 1967, Kraljev indijski napad, Spaskijeva varijanta (A07)] – riskantan protivnapad krunisan je uspjehom i nagradom za briljantnost * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1128896, Spaski – Talj, Tallinn, 1973, Nimcoindijska odbrana, Lenjingradska varijanta, Averbahov gambit (E30)] – partija ispunjena taktikom već od prvih poteza; crni napada u [[centar (šah)|centru]], a zatim počinje potjeru za [[kralj (šah)|kraljem]] * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1107032, Talj – Petrosjan, Moskva, 1974, Pircova odbrana, Klasična varijanta, Tihi sistem, Čigorinova varijanta (B08)] – Talj minijaturom uništava možda najboljeg odbrambenog igrača svih vremena == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Mikhail Tal}} * {{chessgames2 |id=14380 |tekst = Mihaila Talja}} * [http://www.chessmaniac.com/Games/MyChessViewer/tal.htm 3110 partija Mihaila Talja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101020101514/http://www.chessmaniac.com/Games/MyChessViewer/tal.htm |date=20. 10. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20121108063826/http://www.chessbase.com/columns/column.asp?pid=134 Biografija Mihaila Talja] * [http://www.wtharvey.com/tal.html 85 ključnih pozicija iz partija Mihaila Talja] {{S-start}} {{Redoslijed |prije = [[Mihail Botvinik]] |naslov = [[Svjetsko prvenstvo u šahu|Svjetski šahovski prvak]] <br/> 1960–1961. |poslije = [[Mihail Botvinik]] }} {{S-end}} {{Svjetski šahovski prvaci}} {{Svjetska šahovska Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Talj, Mihail}} [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Riga]] [[Kategorija:Latvijski šahisti]] [[Kategorija:Sovjetski šahisti]] 53y6cg7z60ajpmhi9vufjbo9vclcxz5 0 137113 3899043 3838305 2026-06-19T02:56:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899043 wikitext text/x-wiki {{Politika Kosova}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Kosovo.svg|thumb|desno|500px|Države koje su priznale nezavisnost Kosova {{legend|red|Kosovo}} {{legend|#000080|Države koje su priznale nezavisnost Kosova}} {{legend|#ccc|Države koje nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu}}]] Od [[Deklaracija o nezavisnosti Kosova|proglašenja nezavisnosti]] od Srbije usvojene 17. februara 2008. godine u [[Skupština Republike Kosovo|Skupštini Republike Kosovo]], pitanje međunarodnog priznanja nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] je pitanje koje je podijelilo međunarodnu zajednicu. Uprkos tome, Kosovo je, do 26. marta 2025, kao nezavisnu državu priznalo 105 od 193 država članica (54,4%) [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN), 22 od 27 (81,5%) članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU), 28 od 32 (87,5%) članica [[NATO]]-a, 4 od 10 (40%) članica [[ASEAN]]-a i 34 od 57 članica (59,6%) [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske saradnje]] (OIC). [[Vlada Republike Srbije]] ne priznaje Kosovo kao [[Suverena država|suverenu državu]], iako ne ostvaruje niti jedan vid suverenosti na teritoriji Kosova već radi na normalizaciji odnosa sa [[Vlada Kosova|Vladom Kosova]] u skladu sa [[Briselski sporazum (2013)|Briselskim sporazumom]]. Dvije strane su 2013. godine počele normalizovati odnose u skladu sa sporazumom, ali proces je zastao u novembru 2018. godine nakon što je Kosovo uvelo stopostotni porez na uvoz robe iz Srbije. Kosovo je 1. aprila 2020. povuklo taj porez da se proces može nastaviti.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/kosovo-lifts-all-tariffs-on-serbian-bosnian-goods/a-52975561|title=Kosovo lifts all tariffs on Serbian, Bosnian goods {{!}} DW {{!}} 01.04.2020|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=7. 6. 2021}}</ref> U septembru 2020. godine, prema [[Sporazumi u Vašingtonu (2020)|sporazumima u Vašingtonu]] koje su posredovale [[Sjedinjene Američke Države]], [[Srbija]] i [[Kosovo]] dogovorili su se o normalizaciji ekonomskih odnosa.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/ap-top-news-international-news-middle-east-politics-3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|title=Serbia, Kosovo normalize economic ties, gesture to Israel|date=20. 4. 2021|website=AP NEWS|access-date=7. 6. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/serbia-to-move-embassy-to-jerusalem-mostly-muslim-kosovo-to-recognize-israel/|title=Serbia to move embassy to Jerusalem; mostly Muslim Kosovo to recognize Israel|last=AP and TOI staff|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=7. 6. 2021}}</ref> Srbija se složila da obustavi napore da podstakne druge države da ili ne priznaju Kosovo ili da opozovu priznanje na godinu dana. Zauzvrat, Kosovo se složilo da se neće prijaviti za novo članstvo u međunarodnim organizacijama za taj isti period.<ref>{{Cite web|url=https://exit.al/en/2020/09/04/kosovo-and-serbia-signed-separate-pledges-not-an-agreement/|title=Kosovo and Serbia Signed Separate Pledges, Not an Agreement|date=4. 9. 2020|website=Exit - Explaining Albania|language=en-US|access-date=7. 6. 2021|archive-date=25. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125215919/https://exit.al/en/2020/09/04/kosovo-and-serbia-signed-separate-pledges-not-an-agreement/|url-status=dead}}</ref> Među članovima zemalja G-20, njih 11 ([[Australija]], [[Kanada]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Saudijska Arabija]], [[Turska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) su priznale Kosovo kao nezavisnu državu, dok njih 9 ([[Argentina]], [[Brazil]], [[Kina]], [[Indija]], [[Indonezija]], [[Meksiko]], [[Rusija]], [[Južnoafrička Republika]] i [[Španija]]) nisu. == Priznanje nezavisnosti Kosova == ''Ažurirano: Juni 2021.'' === Države članice Ujedinjenih nacija === {| class="wikitable sortable" align="center" ! #!! width="175px" | Država !! Datum priznavanja !! Ref. |- | 1 || {{ZID|Kostarika}} || [[18. februar|17. februar]] [[2008]]. || <ref name="costa rican foreign ministry">{{cite web|url=http://www.rree.go.cr/ministerio/files/CostaRicaKosovo.doc|title=Costa Rica se pronuncia por la independencia de Kósovo|date=17. 2. 2008|publisher=Ministerio de Relaciones Exteriores y Culto|language=Spanish|format=DOC|access-date=18. 2. 2008|archive-date=26. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080226224510/http://www.rree.go.cr/ministerio/files/CostaRicaKosovo.doc|url-status=dead}}</ref> |- | 2 || {{ZID|Afganistan}} || rowspan="7" | [[18. februar]] [[2008]]. || <ref name="afganistan foreign affairs">{{cite web|url=http://www.mfa.gov.af/detail.asp?Lang=e&Cat=2&ContID=562|title=The Statement of Islamic Republic of Afghanistan on the Recognition of Independence of Kosovo|date=18. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs Afganistan|access-date=7. 10. 2010|archive-date=13. 9. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6AdQuP2Rd?url=http://mfa.gov.af/en|url-status=dead}}</ref><ref name="MSBNC Afghanistan">{{cite news|title=Afghanistan recognises Kosovo's independence|publisher=[[MSNBC]]|url=http://www.msnbc.msn.com/id/23220887/|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008|archive-date=28. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080228040332/http://www.msnbc.msn.com/id/23220887/|url-status=dead}}</ref> |- | 3 || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || <ref name="albania govt">{{cite web|url=http://www.keshilliministrave.al/index.php?fq=brenda&m=news&lid=7323&gj=gj2|title=Statement of Prime Minister of Albania Mr. Sali Berisha on Recognition of Independence of Kosova|date=18. 2. 2008|publisher=Republic of Albania Council of Ministers|access-date=7. 10. 2010|archive-date=16. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316032633/http://www.keshilliministrave.al/index.php?fq=brenda&m=news&lid=7323&gj=gj2|url-status=dead}}</ref><ref name="balkan">{{cite news|title=Albania: US, EU states first to recognise Kosovo|publisher=[[Balkan Insight]]|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/7964/|date=17. 2. 2008|access-date=17. 2. 2008}}</ref><ref name="reuters albania">{{cite news|title=Albania recognises independent Kosovo|url=http://www.reuters.com/article/newsMaps/idUSL1865943420080218|publisher=[[Reuters]]|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 4 || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || <ref name="balkaninsight france">{{cite news|title=France Recognises Kosovo|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/8001/|publisher=BalkanInsight.com|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref><ref name="yahoo france">{{cite news|first=Douglas|last=Hamilton|url=http://uk.news.yahoo.com/rtrs/20080218/tts-uk-kosovo-serbia-ca02f96.html|publisher=[[Yahoo!]]|title=EU powers recognise Kosovo independence|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref><ref name="nytimes u.s. france">{{cite news|first=Stephen|last=Castle|title=Kosovo is Recognised by U.S., France and Britain|url=http://www.nytimes.com/2008/02/19/world/europe/19kosovo.html?ref=world|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 5 || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || <ref name="Senegal recognises Kosovo's independence: ministry">{{cite web|url=http://www.africasia.com/services/news/newsitem.php?area=africa&item=080219135538.yd399d3f.php|title=Senegal recognises Kosovo's independence: ministry|date=18. 2. 2008|publisher=IC Publications|archive-url=https://web.archive.org/web/20080227200452/http://www.africasia.com/services/news/newsitem.php?area=africa&item=080219135538.yd399d3f.php|archive-date=27. 2. 2008|url-status=dead|access-date=19. 2. 2008}}</ref> |- | 6 || {{ZID|Turska}} || <ref name="turkish ministry of foreign affairs">{{cite web|url=http://www.mfa.gov.tr/MFA/HomePageTopPart/SM_Kosovo_18February2008.htm|title=Statement of H.E. Mr. Ali Babacan, Minister of Foreign Affairs of the Republic of Turkey, Regarding the Recognition of Kosovo by Turkey|date=18. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Turkey|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 7 || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || <ref name="nytimes u.s. france" /><ref>{{cite web|url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1007029394365&a=KCountryProfile&aid=1019233722672|title=Country Profiles&nbsp;Foreign & Commonwealth Office|year=2008|archive-url=https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20080329023441/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1007029394365&a=KCountryProfile&aid=1019233722672|archive-date=29. 3. 2008|url-status=live|access-date=24. 2. 2008}}</ref><ref>{{cite news|title=Britain, France recognise Kosovo|publisher=[[Associated Press]]|url=http://ap.google.com/article/ALeqM5jvieojQfAH0lC-MNOQEfGdVlX1XAD8USR0K01|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080226013609/http://ap.google.com/article/ALeqM5jvieojQfAH0lC-MNOQEfGdVlX1XAD8USR0K01|archive-date=26. 2. 2008|url-status=dead}}</ref> |- | 8 || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || <ref name="us department of state">{{cite web|url=http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm|title=U.S. Recognises Kosovo as Independent State|date=18. 2. 2008|publisher=[[U.S. Department of State]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm|archive-date=19. 2. 2008|url-status=live|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 9 || {{ZD|AUS}} [[Australija]] || [[19. februar]] [[2008]]. ||<ref name="Australian minister for foreign affairs">{{cite web|url=http://www.foreignminister.gov.au/releases/2008/fa-s034_08.html|title=Australia Recognises the Republic of Kosovo|date=19. 2. 2008|publisher=Australia Department of Foreign Affairs and Trade|access-date=19. 2. 2008|archive-date=20. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080220012853/http://www.foreignminister.gov.au/releases/2008/fa-s034_08.html|url-status=dead}}</ref> |- | 10 || {{ZID|Latvija}} || rowspan="2" | [[20. februar]] [[2008]]. || <ref>{{cite web|url=http://www.am.gov.lv/en/news/press-releases/2008/february/20-4/|title=Announcement by Minister of Foreign Affairs of Republic of Latvia on recognition of Kosovo's independence|date=20. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Republic of Latvia|access-date=20. 2. 2008|archive-date=30. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080330022253/http://www.am.gov.lv/en/news/press-releases/2008/february/20-4/|url-status=dead}}</ref> |- | 11 || {{ZID|Njemačka}} || <ref name="Deutschland erkennt Kosovo an">{{cite web|url=http://www.bundesregierung.de/nn_1264/Content/DE/Artikel/2008/02/2008-02-20-deutschland-erkennt-kosovo-an.html|title=Deutschland erkennt Kosovo an|date=20. 2. 2008|publisher=Deutsche Bundesregierung|archive-url=https://web.archive.org/web/20080503134635/http://www.bundesregierung.de/nn_1264/Content/DE/Artikel/2008/02/2008-02-20-deutschland-erkennt-kosovo-an.html|archive-date=3. 5. 2008|url-status=dead|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 12 || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || rowspan="4" |[[21. februar]] [[2008]]. ||<ref>{{cite web|url=http://www.vm.ee/eng/kat_138/9350.html|title=Estonia recognises Republic of Kosovo|date=21. 2. 2008|publisher=Estonian Ministry of Foreign Affairs|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 13 || {{ZD|ITA}} [[Italija]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.corriere.it/politica/08_febbraio_21/kosovo_riconoscimento_212da1ee-e062-11dc-8353-0003ba99c667.shtml?fr=box_primopiano|title="L'Italia riconosce il Kosovo"|date=21. 2. 2008|language=Italian|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 14 || {{ZID|Danska}} ||<ref>{{cite web|url=http://www.denmark.dk/en/servicemenu/News/InternationalNews/DenmarkRecognisesKosovo.htm|title=Denmark recognises Kosovo|date=21. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Denmark|language=English|archive-url=https://web.archive.org/web/20080424064218/http://www.denmark.dk/en/servicemenu/News/InternationalNews/DenmarkRecognisesKosovo.htm|archive-date=24. 4. 2008|url-status=dead|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 15 || {{ZID|Luksemburg}} ||<ref>{{cite web|url=http://www.gouvernement.lu/salle_presse/actualite/2008/02-fevrier/20-asselborn-kosovo/index.html|title=Le Luxembourg reconnaît formellement le Kosovo|date=21. 2. 2008|publisher=Le Gouvernement du Grande-Duché de Luxembourg|language=French|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 16 || {{ZID|Peru}} ||[[22. februar]] [[2008]]. ||<ref>{{cite web|url=http://www.rree.gob.pe/portal/boletinInf.nsf/mrealdia/C9B70437F80DBAF7052573F700710D15?OpenDocument|title=Perú decide reconocer independencia de Kósovoe|date=22. 2. 2008|publisher=Peruvian Ministry of External Relations|archive-url=https://archive.today/20120525191637/http://www.rree.gob.pe/portal/boletinInf.nsf/mrealdia/C9B70437F80DBAF7052573F700710D15?OpenDocument|archive-date=25. 5. 2012|access-date=22. 2. 2008|url-status=live}}</ref> |- | 17 || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] ||[[24. februar]] [[2008]]. ||<ref>http://www.ad.nl/buitenland/article2082987.ece</ref><ref>{{cite web|url=http://www.focus-fen.net/?id=n134537|title=Serbia withdraws its ambassadors from Belgium, Peru|date=25. 2. 2008|publisher=Focus News Information Agency|access-date=25. 2. 2008|archive-date=21. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080521082641/http://www.focus-fen.net/?id=n134537|url-status=dead}}</ref> |- | 18 || {{ZID|Poljska}} ||[[26. februar]] [[2008]]. ||<ref>{{cite web|url=http://www.tvn24.pl/-1,1540201,wiadomosc.html|title=Rząd uznał niepodległość Kosowa|date=26. 2. 2008|publisher=TVN24 Agency|language=Polish|archive-url=https://web.archive.org/web/20111115222652/http://www.tvn24.pl/-1,1540201,wiadomosc.html|archive-date=15. 11. 2011|url-status=dead|access-date=26. 2. 2008}}</ref> |- | 19 ||{{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] ||[[27. februar]] [[2008]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.tagi.ch/dyn/news/schweiz/846102.html|title=Bundesrat anerkennt Kosovo|date=27. 2. 2008|publisher=Tages-Anzeiger|language=German|access-date=27. 2. 2008|archive-date=1. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080301221131/http://www.tagi.ch/dyn/news/schweiz/846102.html|url-status=dead}}</ref> |- | 20 ||{{ZD|AUT}} [[Austrija]]|| [[28. februar]] [[2008]] || <ref>{{cite press release|url=http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html|title=Plassnik: "Letter on Kosovo’s recognition signed"|date=28. 2. 2008|access-date=29. 2. 2008|publisher=Austrian Foreign Ministry|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522100443/http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html|url-status=dead}}</ref> |- | 21 ||{{ZD|IRS}} [[Irska]] || [[29. februar]] [[2008]] || <ref>{{cite press release|url=http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938|title=Minister for Foreign Affairs Dermot Ahern TD Announces Ireland’s recognition of the Republic of Kosovo|date=29. 2. 2008|access-date=29. 2. 2008|publisher=Department of Foreign Affairs|archive-date=5. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080305011519/http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938|url-status=dead}}</ref> |- | 22 ||{{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || rowspan="2" |[[4. mart]] [[2008]]|| <ref>{{cite press release|url=http://www.sweden.gov.se/sb/d/10358/a/99714|title=Sweden recognises the Republic of Kosovo|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Švedske|date=4. 3. 2008|access-date=4. 3. 2008}}</ref> |- | 23 ||{{ZD|HOL}} [[Nizozemska]] || <ref>{{cite press release|url=http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html|title=The Netherlands recognises Kosovo|date=4. 3. 2008|access-date=5. 3. 2008|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Holandije|archive-url=https://web.archive.org/web/20080430070042/http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html|archive-date=30. 4. 2008|url-status=dead}}</ref> |- | 24 ||{{ZD|ISL}} [[Island]] || rowspan="2" | [[5. mart]] [[2008]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.utanrikisraduneyti.is/frettaefni/frettatilkynningar/nr/4134|title=Íslensk stjórnvöld viðurkenna formlega sjálfstæði Kósóvó|date=5. 3. 2008|publisher=Iceland Foreign ministry|language=Icelandic|archive-url=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20080324000000/www.utanrikisraduneyti.is/frettaefni/frettatilkynningar/nr/4134|archive-date=24. 3. 2008|access-date=5. 3. 2008}}</ref> |- | 25 ||{{ZD|SLO}} [[Slovenija]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1264437|title=Slovenia Recognizes Kosovo|date=5. 3. 2008|publisher=Slovenska novinska agencija|access-date=5. 3. 2008|archive-date=16. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090216171112/http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1264437|url-status=dead}}</ref> |- | 26 ||{{ZD|FIN}} [[Finska]] || [[7. mart]] [[2008]] || <ref>{{cite web|url=http://formin.finland.fi/Public/default.aspx?contentid=123797&nodeid=15145&contentlan=2&culture=en-US|title=ÍFinland recognised the Republic of Kosovo|date=5. 3. 2008}}</ref> |- | 27 || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || rowspan="2" | [[18. mart]] [[2008]] ||<ref>{{cite news|url=http://www.mofa.go.jp/announce/announce/2008/3/0318.html|title="Statement by Foreign Minister Masahiko Koumura on the Recognition of the Republic of Kosovo"|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Japana|date=18. 3. 2008|access-date=18. 3. 2008}}</ref> |- | 28 || {{ZD|KAN}} [[Kanada]]|| <ref>{{cite web|url=http://w01.international.gc.ca/minpub/Publication.aspx?isRedirect=True&publication_id=385954&language=E&docnumber=59|title="Canada joins international recognition of Kosovo"|date=18. 3. 2008|publisher=Canadian Foreign Ministry|access-date=18. 3. 2008|archive-date=13. 9. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6AdR2d9i2?url=http://www.international.gc.ca/media/|url-status=dead}}</ref> |- | 29 || {{ZID|Monako}} || rowspan="3" | [[19. mart]] [[2008]] || <ref>[http://www.president-ksgov.net/?id=5,67,67,67,a,714 Principata e Monakos njohu Republikën e Kosovës]</ref> |- | 30 || {{ZID|Mađarska}} || <ref>{{cite web|url=http://www.mfa.gov.hu/kum/en/bal/actualities/spokesman_statements/Kosovo_recognition_080319.htm|title="Hungary recognizes Kosovo’s Independence"|date=19. 3. 2008|publisher=Ministry for Foreign Affairs of Hungary|access-date=19. 3. 2008|archive-date=23. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080323041624/http://www.mfa.gov.hu/kum/en/bal/actualities/spokesman_statements/Kosovo_recognition_080319.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 31 || {{ZID|Hrvatska}}|| <ref>{{cite web|url=http://news.xinhuanet.com/english/2008-03/19/content_7822689.htm|title="Joint statement of Bulgaria, Hungary and Croatia on forthcoming recognition of Kosovo|date=19. 3. 2008|access-date=19. 3. 2008}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/19/kosovo.eeurope.ap/index.html|title=Serbia's neighbors recognize Kosovo|publisher=CNN|date=19. 3. 2008|access-date=19. 3. 2008|archive-date=3. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080403014819/http://www.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/19/kosovo.eeurope.ap/index.html|url-status=dead}}</ref> |- | 32 || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]]|| [[20. mart]] [[2008]] ||<ref>{{cite news|url=http://www.government.bg/cgi-bin/e-cms/vis/vis.pl?s=001&p=0137&n=000572&g=|title=Joint statement by the Governments of Bulgaria, Hungary and Croatia|publisher=Republic of Bulgaria Council of Ministers|date=19. 3. 2008|access-date=19. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191222/http://www.government.bg/cgi-bin/e-cms/vis/vis.pl?s=001&p=0137&n=000572&g=|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- | 33 || {{ZID|Lihtenštajn}} || [[25. mart]] [[2008]] || |- | 34 || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]]|| rowspan="2" | [[28. mart]] [[2008]] || |- | 35 || {{ZID|Norveška}} || |- | 36 || {{ZID|Maršalska Ostrva}} || [[17. april]] [[2008]] || |- | 37 || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || [[23. april]] [[2008]] || |- | 38 || {{ZID|Litvanija}}|| [[6. maj]] [[2008]] || |- | 39 || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || [[12. maj]] [[2008]] || |- | 40 || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]]|| [[21. maj]] [[2008]] || |- | 41 || {{ZID|Liberija}}|| [[30. maj]] [[2008]] || |- | 42 || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || [[4. august]] [[2008]] || |- | 43 || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]]|| [[7. august]] [[2008]] || |- | 44 || {{ZID|Malta}}|| [[22. august]] [[2008]] || |- | 45 ||{{ZD|SAM}} [[Samoa]] | [[15. septembar]] [[2008]] || |- | 46 || {{ZID|Portugal}} || [[7. oktobar]] [[2008]] || |- | 47 || {{ZID|Crna Gora}}|| rowspan="2" | [[9. oktobar]] [[2008]] || |- | 48 || {{ZID|Makedonija}} || |- | 49 || {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} || [[14. oktobar]] [[2008]] || |- | 50 || {{ZID|Malezija}} || [[30. oktobar]] [[2008]]. ||<ref name="Malaysian Ministry of Foreign Affairs">{{cite web|url=http://www.rferl.org/content/Serbia_Expels_Malaysian_Envoy_After_Kosovo_Recognition/1337183.html|title=Serbia Expels Malaysian Envoy After Kosovo Recognition {{en simbol}}|date=20. 2. 2008|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=21. 2. 2008|author=}}</ref> |- | 51 || {{ZID|Mikronezija}} || [[5. decembar]] [[2008]] || |- | 52 || {{ZID|Panama}} || [[16. januar]] [[2009]] || |- | 53 || {{ZID|Maldivi}} || [[19. februar]] [[2009]] || |- | 54 || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || [[7. april]] [[2009]] || |- | 55 || {{ZID|Saudijska Arabija}} || [[20. april]] [[2009]] || |- | 56 || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || [[19. maj]] [[2009]] ||<ref>[http://www.naslovi.net/2009-05-19/mondo/komori-i-bahrein-priznali-kosovo/1161246 Komori i Bahrein priznali Kosovo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> |- | 57 || {{ZID|Jordan}} || [[7. juli]] [[2009]] ||<ref>{{Cite web|url=http://www.tip.ba/2009/07/08/pristina-jordan-priznao-nezavisnost-kosova/|title=Jordan je 61. država koja je priznala nezavisnost Kosova|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025204714/http://tip.ba/2009/07/08/pristina-jordan-priznao-nezavisnost-kosova/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead|access-date=27. 10. 2010}}</ref> |- | 58 || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || [[10. juli]] [[2009]] || |- | 59 || {{ZID|Novi Zeland}} || [[9. novembar]] [[2009]] || |- | 60 || {{ZID|Malavi}} || [[14. decembar]] [[2009]] || |- | 61 || {{ZID|Mauritanija}} || [[12. januar]] [[2010]] || |- | 62 || {{ZID|Esvatini}} || [[12. april]] [[2010]] || |- | 63 || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || [[28. april]] [[2010]] || |- | 64 || {{ZID|Džibuti}} || [[8. maj]] [[2010]] || |- | 65 || {{ZID|Somalija}} || [[19. maj]] [[2010]] || |- | 66 || {{ZID|Honduras}} || [[3. septembar]] [[2010]] ||<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=09&dd=03&nav_id=456305 Honduras priznao Kosovo]</ref> |- | 67 || [[Datoteka:Flag of Kiribati.svg|22px]] [[Kiribati]] || [[21. oktobar]] [[2010]] ||<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=10&dd=25&nav_category=640&nav_id=467695 Kiribati priznao Kosovo]</ref> |- |68 |{{ZID|Tuvalu}} |[[18. novembar]] [[2010]] | |- | 69 || {{ZID|Katar}} || [[7. januar]] [[2011]] || |- | 70 || [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|22px]] [[Gvineja Bisau]] || [[10. januar]] [[2011]] || |- | 71 || {{ZID|Andora}} || [[8. juni]] [[2011]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,795]</ref> |- | 72 || {{ZID|Gvineja}} || [[12. august]] [[2011]] ||<ref name="news24.com">{{Cite web |url=http://www.news24.com/Africa/News/Guinea-Niger-recognise-Kosovo-20110816 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=1. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121001200904/http://www.news24.com/Africa/News/Guinea-Niger-recognise-Kosovo-20110816 |url-status=dead }}</ref><ref name="kosovapress.com">http://www.kosovapress.com/ks/beta/?cid=2,2,133529{{Mrtav link}}</ref> |- | 73 || {{ZID|Niger}} || [[15. august]] [[2011]] ||<ref name="news24.com" /><ref name="kosovapress.com" /> |- | 74 || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || [[18. august]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=3,4,900</ref> |- | 75 || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || [[19. august]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,906</ref> |- | 76 || {{ZID|Gabon}} || [[15. septembar]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,984</ref> |- | 77 ||{{ZID|Obala Slonovače}} | [[16. septembar]] [[2011]] ||<ref>{{Cite web|url=http://www.lesoirdalgerie.com/articles/2008/03/03/article.php?sid=65238&cid=2|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20090618035538/http://www.lesoirdalgerie.com/articles/2008/03/03/article.php?sid=65238&cid=2|archive-date=18. 6. 2009|url-status=dead|access-date=13. 10. 2011}}</ref> |- | 78 || {{ZID|Kuvajt}} || [[11. oktobar]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,981</ref> |- | 79 || {{ZID|Haiti}} || [[10. februar]] [[2012]] || |- |80 |{{ZID|Brunej}} |[[25. april]] [[2012]] | |- | 81 || {{ZID|Čad}} || [[1. juni]] [[2012]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1282 Çadi njeh Republikën e Kosovës], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2012-06-01 (in Albanian)</ref> |- | 82 || {{ZID|Istočni Timor}} || [[20. septembar]] [[2012]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1479 Timori Lindor njeh pavarësinë e Kosovës], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2012-11-09 (in Albanian)</ref> |- | 83 || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || [[19. novembar]] [[2012]] ||<ref>[http://kryeministri-ks.net/?page=2,9,3213 Office of the Prime Minister of the Republic of Kosovo, 2012-11-19]</ref> |- | 84 || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || [[28. novembar]] [[2012]]. ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1517 Saint Kitts dhe Nevis njeh zyrtarisht pavarësinë e Kosovës]</ref> |- | 85 || {{ZID|Pakistan}} || [[24. decembar]] [[2012]]. ||<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Svet/359169/Pakistan-priznao-Kosovo Pakistan priznao Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121224010723/https://www.blic.rs/Vesti/Svet/359169/Pakistan-priznao-Kosovo |date=24. 12. 2012 }}, blic.rs</ref> |- | 86 || {{ZID|Gvajana}}|| [[16. mart]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1626 Guajana njeh shtetin e pavarur dhe sovran të Kosovës]</ref> |- | 87 ||{{ZID|Tanzanija}} | [[29. maj]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/regija/tanzanija-97-zemlja-koja-je-priznala-nezavisnost-kosova/130531004 Tanzanija 97. zemlja koja je priznala nezavisnost Kosova]</ref><ref>http://www.balkaneu.com/tanzania-recognizes-independence-kosovo/</ref> |- | 88 || {{ZID|Jemen}}|| [[11. juni]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.sabanews.net/en/news313610.htm Saba.net]</ref> |- | 89 || {{ZID|Egipat}}|| [[26. juni]] [[2013]]. ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mfa.gov.eg/Arabic/Ministry/News/Pages/NewsDetails.aspx?Source=1d5b0202-c337-4794-ab10-342893d069e1&newsID=17393f2d-a0db-471c-bd41-1c1d169b79c2 |title=Ministarstvo vanjskih poslova Egipta |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=30. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630231622/http://www.mfa.gov.eg/Arabic/Ministry/News/Pages/NewsDetails.aspx?Source=1d5b0202-c337-4794-ab10-342893d069e1&newsID=17393f2d-a0db-471c-bd41-1c1d169b79c2 |url-status=dead }}</ref> |- | 90 || {{ZID|El Salvador}}|| [[29. juni]] [[2013]]. ||<ref>{{Cite web |url=http://www.telegrafi.com/lajme/el-salvador-njeh-kosoven-2-33589.html |title=el-salvador-njeh-kosoven |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=23. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160123055037/http://www.telegrafi.com/lajme/el-salvador-njeh-kosoven-2-33589.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vijesti.ba/vijesti/regija/170545-Salvador-priznao-Kosovo.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 10. 2013 |archive-date=28. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210928102716/https://vijesti.ba/vijesti/regija/170545-Salvador-priznao-Kosovo.html |url-status=dead }}</ref> |- | 91 || {{ZID|Tajland}}|| [[24. septembar]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.kryeministri-ks.net/?page=2,9,3792 Prime Minister Thaçi officially receives Thailand recognition of Kosovo in a meeting with Thailand Deputy Prime Minister Dr. Surapong Tovichakchaikul]</ref> |- | 92 || {{ZID|Libija}}|| [[25. septembar]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.kryeministri-ks.net/?page=2,9,3789 Today, in New York, the Prime Minister of the Republic of Kosovo, Hashim Thaçi met the Prime Minister of Libya, Ali Zeidan in a private meeting]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.libyaherald.com/2013/09/26/libya-officially-recognises-kosovo/#axzz2gJL6FQHM |title=Libya officially recognises Kosovo |access-date=20. 1. 2014 |archive-date=20. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820125627/https://www.libyaherald.com/2013/09/26/libya-officially-recognises-kosovo/#axzz2gJL6FQHM |url-status=dead }}</ref> |- | 93 || {{ZID|Tonga}}|| [[17. januar]] [[2014]]. ||<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/regija/tonga-105-drzava-koja-je-priznala-kosovo/140117065 Tonga 105. država koja je priznala Kosovo]</ref> |- | 94 || {{ZID|Antigva i Barbuda}}|| [[20. maj]] [[2015.]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,2633#.VVzBricViko Antigua and Barbuda recognizes the independence of Kosovo], Ministarstvo vanjskih poslova Kosova</ref> |- | 95 || {{ZID|Singapur}}|| [[1. decembar]] [[2016.]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=2,217,3943 Singapore Recognizes Kosovo as an Independent State and Diplomatic Relations are Established], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2016-12-01</ref><ref>[https://www.mfa.gov.sg/content/mfa/media_centre/press_room/pr/2016/201612/press_201612011.html Vlade Republike Singapur i Republike Kosovo uspostavile diplomatske odnose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180620181102/https://www.mfa.gov.sg/content/mfa/media_centre/press_room/pr/2016/201612/press_201612011.html|date=20. 6. 2018}}, Ministarstvo vanjskih poslova Singapura, 2016-12-01</ref> |- | 96 || {{ZID|Bangladeš}}||[[27. februar]] [[2017.]] |<ref>[http://www.dhakatribune.com/bangladesh/foreign-affairs/2017/02/27/bangladesh-officially-recognises-kosovo-independent-state/ Bangladeš službeno priznao kosovo kao nezavisnu državu], Dhaka Tribune, 2017-02-27</ref><ref>[http://www.kryeministri-ks.net/?page=2,9,6604 Premijer Mustafa prihvatio verbalnu notu o priznavanju Kosova kao nezavisne države od strane Bangladeša], Premijer Kosova, 2016-02-28</ref> |- | 97 || {{ZID|Barbados}}|| [[15. februar]] [[2018.]] || |- | 98 || {{ZID|Izrael}}|| [[4. septembar]] [[2020.]] ||<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/serbia-not-happy-with-israels-recognition-of-kosovo-says-it-will-impact-ties/|title=Serbia ‘not happy’ with Israel’s recognition of Kosovo, says it will impact ties|last=Agencies and TOI staff|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |} === Ostale države i entiteti === {| class="wikitable" !# !Država/Entitet !Datum priznavanja !Ref. |- |1 |{{ZID|Tajvan}} |19. februar 2008. |<ref>{{Cite web |url=http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30318 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 10. 2010 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226101737/http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30318 |url-status=dead }}</ref> |- |2 |{{ZID|Cookova Ostrva}} |15, maj 2015. |<ref>{{Cite web|url=http://www.kktcb.eu/index.php?tpl=show_news&id=236|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006120850/http://www.kktcb.eu/index.php?tpl=show_news&id=236|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=7. 10. 2010}}</ref> |- |3 |{{ZID|Niue}} |23. juni 2015. |<ref>{{Cite web|url=https://www.mfa-ks.net/?page=1,4,2671|title=Ballina - Ministry of Foreign Affairs - Republic of Kosovo|website=www.mfa-ks.net|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |} == Države koje su povukle priznanje == {| class="wikitable" |- !# ! Država !! Datum priznavanja !! Datum povlačenja !Ref. |- |1 | {{ZID|Surinam}} || 8. juli 2016. || 27. oktobar 2017. |<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1/politika/2922887/surinam-povukao-priznanje-kosova.html|title=Суринам повукао признање Косова|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=www.rts.rs|access-date=7. 6. 2021}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/15-countries-and-counting-revoke-recognition-of-kosovo-serbia-says/|title=15 countries, and counting, revoke recognition of Kosovo, Serbia says|last=Palickova|first=Agata|date=27. 8. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |2 | {{ZID|Burundi}} || 16. oktobar 2012. || 15. februar 2018. |<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-8-2018-006438_EN.html|title=VP/HR - Withdrawal of recognition of Kosovo|website=www.europarl.europa.eu|language=en|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |3 | {{ZID|Papua Nova Gvineja}} || 3. oktobar 2012. || 5. juli 2018. |<ref name=":0" /><ref name=":1" /> |- |4 | {{ZID|Lesoto}} || 11. februar 2014. || 16. oktobar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.ansamed.info/ansamed/it/notizie/rubriche/politica/2014/02/11/Kosovo-Lesotho-riconosce-indipendenza-106-mo-Paese-farlo_10052564.html|title=Kosovo: Lesotho riconosce indipendenza, 106/mo Paese a farlo - Politica - ANSAMed.it|website=www.ansamed.info|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |5 | [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|22px|border]] [[Komori]] || 14. maj 2009. || 1. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.mid.ru/foreign_policy/news/-/asset_publisher/cKNonkJE02Bw/content/id/3404241|title=Foreign Minister Sergey Lavrov’s remarks and answers to media questions at a news conference following talks with the Minister of Foreign Affairs and International Cooperation of the Comoros, Mohamed El-Amine Souef, Moscow, November 9, 2018|website=www.mid.ru|language=en-GB|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |6 | {{ZID|Dominika}} || 11. decembar 2012. || 2. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2018&mm=11&dd=02&nav_id=105442|title=Another country no longer recognizes Kosovo - FM announces|website=B92.net|language=en|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |7 | {{ZID|Grenada}} || 25. septembar 2013. || 4. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://rs.n1info.com/english/news/a433192-Grenada-retracts-recognition-of-Kosovo/|title=Grenada retracts recognition of Kosovo|date=4. 11. 2018|website=N1|language=sr-RS|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |8 | {{ZID|Solomonska Ostrva}} || 13. august 2014. || 28. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2018&mm=12&dd=03&nav_id=105658|title=Dacic confirms, Pristina denies new recognition withdrawal|website=B92.net|language=en|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |9 | {{ZID|Madagaskar}} || 24. novembar 2017. || 7. decembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>(eng.) [https://twitter.com/pacollibehgjet/status/934508081152708608 Madagascarin the margins of OIFfrancophonie has recognized Kosovo], Behgjet Pacolli, Twitter, 25. novembra 2017.</ref><ref>{{cite web|url=https://actu.orange.mg/la-serbie-annonce-que-madagascar-annule-sa-reconnaissance-du-kosovo/|title=La Serbie annonce que Madagascar annule sa reconnaissance du Kosovo|date=8. 12. 2018|website=Orange Madagadscar|language=francuski|access-date=17. 8. 2019|archive-date=18. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190518163524/https://actu.orange.mg/la-serbie-annonce-que-madagascar-annule-sa-reconnaissance-du-kosovo/|url-status=dead}}</ref> |- |10 | {{ZID|Palau}} || 6. mart 2009. || 17. januar 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{cite web|url=https://www.gazetaexpress.com/en/news/megjithate-zyrtaret-per-informim-e-kane-mohuar-nje-zhvillim-te-tille-174775/|title=Palau revokes recognition of Kosovo|date=18. 1. 2019|website=Gazetta Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20190119174653/https://www.gazetaexpress.com/en/news/megjithate-zyrtaret-per-informim-e-kane-mohuar-nje-zhvillim-te-tille-174775/|archive-date=19. 1. 2019|url-status=dead|access-date=17. 8. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/20782-2019-01-21-12-28-27?lang=cyr|title=Република Палау поништила признање Косова|date=21. 1. 2019|website=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Serbia|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414132840/http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/20782-2019-01-21-12-28-27?lang=cyr|archive-date=14. 4. 2019|url-status=dead|access-date=17. 8. 2019}}</ref> |- |11 |{{ZID|Togo}} |11. juli 2014. |28. juni 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:814558-POGLEDAJTE-Ovo-je-nota-kojom-je-Togo-ponistio-priznanje-tzv-Kosova-FOTO|title=POGLEDAJTE: Ovo je nota kojom je Togo poništio priznanje tzv. Kosova (FOTO)|website=NOVOSTI|language=sr|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |12 |{{ZID|Srednjoafrička Republika}} |22. juli 2011. |24. juli 2019. |<ref name=":0" /><ref>[https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&mm=07&dd=27&nav_id=107067 Dacic: Central African Republic has withdrawn recognition of Kosovo's independence], b92.net, pristupljeno 17. augusta 2019.</ref> |- |13 |{{ZID|Gana}} |23. januar 2012. |7. novembar 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/le-ghana-retire-sa-reconnaissance-d-un-kosovo-independant-20191112|title=Le Ghana retire sa reconnaissance d'un Kosovo indépendant|website=LEFIGARO|language=fr|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |14 |{{ZID|Nauru}} |23. april 2008. |13. novembar 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://president-ksgov.net/?page=1,6,860|title=REPUBLIKA E NAURUSË NJOHU REPUBLIKËN E KOSOVËS|last=SADRIU|first=Presidente e Republikës së Kosovës-DR VJOSA OSMANI-|website=Presidente e Republikës së Kosovës - DR. VJOSA OSMANI - SADRIU|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |15 |{{ZID|Sijera Leone}} |22. juni 2008. |2. mart 2020. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=539862|title=TANJUG {{!}}|website=www.tanjug.rs|access-date=7. 6. 2021|archive-date=4. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200304192418/http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=539862|url-status=dead}}</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Recognition of Kosovo}} [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Nezavisnost Kosova]] sjwtzq1t73hiqg1evpbu26sle5cy290 0 166309 3898999 3837739 2026-06-18T18:18:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898999 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} [[Datoteka:Stephen Maguire, Ronnie O’Sullivan, and Michaela Tabb at German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 05 cropped.jpg|mini|upright=1.0|[[Ronnie O'Sullivan]] postigao je 17 maksimalnih brejkova na profesionalnim turnirima, najviše od svih profesionalnih igrača.]] '''Maksimalni brejk''' (poznat i kao '''maksimum''' ili '''147''') u [[snuker]]u iznosi 147 poena, u normalnim okolnostima. Postiže se tako što se nakon svake od 15 crvenih kugli u jednoj posjeti stolu ubaci crna [15 x (1 + 7) = 120 poena], a zatim šest obojenih za dodatnih 27 poena (2 + 3 + 4 + 5 + 6 + 7). Najviše maksimalnih brejkova na profesionalnim takmičenjima ima [[Ronnie O'Sullivan]] (17). Brejkovi veći od 147 mogući su u slučaju tzv. slobodne kugle, što se desilo samo dvaput na profesionalnim turnirima.<ref>{{cite web|author=Clive Everton|title=Burnett's break goes one better|url=http://www.guardian.co.uk/sport/2004/oct/18/snooker.cliveeverton|work=[[The Guardian]]|access-date=9. 5. 2012|date=18. 10. 2004}}</ref> Brejkovi veći od 147, ali manji od 155 ne smatraju se maksimalnim brejkovima. U [[snuker "šestica"|snukeru "šestici"]] maksimalni brejk iznosi 75 (manji broj crvenih kugli znači manji broj prilika za ubacivanje crne), a u [[snuker plus|snukeru plus]] 210 poena (zbog dodatnih obojenih kugli). Međutim, on nikad nije postignut zbog udaljenosti ljubičaste kugle od crvenih.<ref>{{cite web|last=Morrison|first=Ian|title=Unlucky break for Snooker Plus|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-111420162.html|work=[[Daily Mail]]|access-date=27. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160107132534/https://www.highbeam.com/doc/1G1-111420162.html|archive-date=7. 1. 2016|url-status=dead}} (potrebna pretplata)</ref> == Nagrade == Do 2010. na profesionalnim turnirima obično je postojala znatna nagrada za one koji postignu maksimalni brejk. Kao ekstreman slučaj, O'Sullivanovih 147 na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1997.|SP 1997.]] donijelo mu je 165.000 [[Britanska funta|£]] (147.000 za maksimalni i 18.000 za najveći brejk na turniru).<ref>{{cite web |url= http://www.snooker.org/trn/9697/wc_res.shtml |title= SP u snukeru 1997 |website= snooker.org}}</ref> Međutim, ta nagrada ukinuta je od sezone [[Snukerska sezona 2010/2011.|2010/11.]] Od sezone [[Snukerska sezona 2011/2012.|2011/12.]] World Snooker uveo je sistem prenošenja nagrade s turnira na turnir.<ref name="prenošenje">[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2396104,00.html "Rolling 147 Totals"], ''World Snooker'', 19. 4. 2012.</ref> U dijelu turnira koji se prenosi na [[televizija|televiziji]] nagrada iznosi 5000 £, a u kvalifikacijama za glavne rangirne turnire 500 £. Na turnirima iz [[Players Tour Championship|PTC-serije]] nagrada iznosi također 500 £ (od 1/64 finala).<ref>[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2533810,00.html Rolling 147 Prizes"], ''World Snooker'', 1. 12. 2011.</ref> Ako niko ne postigne 147, nagrada se prenosi na sljedeći turnir i uvećava za početnu vrijednost i tako dok je neko ne osvoji.<ref name="prenošenje"/> U snukeru "šestici" samo najbrži maksimalni brejk dobija nagradu. Na [[Welsh Open 2016 (snuker)|Welsh Openu 2016.]] O'Sullivan je porazio [[Barry Pinches|Barryja Pinchesa]] 4–1 u prvom kolu. U petom frejmu tog meča odbio je priliku da napravi maksimalni brejk, ubacivši ružičastu nakon pretposljednje crvene kugle i upotpunivši brejk od 146 poena. Kasnije je rekao da nagrada od 10.000 £ nije bila vrijedna maksimalnog brejka. Predsjedavajući World Snookera [[Barry Hearn]] nazvao je tu odluku "neprihvatljivom" i "neučtivom".<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/snooker/35581281|title=Ronnie O'Sullivan criticised after turning down 'too cheap' 147 at Welsh Open|publisher=BBC Sport|date=16. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}</ref> == Spisak službenih maksimalnih brejkova == {| class="wikitable plainrowheaders sortable sticky-header" style="font-size:95%; margin:left;" |+Zvanični maksimalni brejkovi ostvareni na profesionalnim takmičenjima{{refn|<ref name="WPBSA_Official_List">{{cite web |title=147 Breaks: Full list |url=https://www.wpbsa.com/about-us/history/147-breaks/ |work=[[WPBSA]] |access-date=13. 4. 2026 |archive-date= 13. 4. 2026 |archive-url= https://web.archive.org/web/20260413183703/https://www.wpbsa.com/about-us/history/147-breaks/ |url-status=live}}</ref><ref name="WST_Official_List">{{cite web |url=https://www.wst.tv/147s/allofficial147s |title=All Official 147s |work= [[World Snooker Tour]] |access-date= 13. 4. 2026 |archive-date= 13. 4. 2026 |archive-url= https://web.archive.org/web/20260413183711/https://www.wst.tv/147s/allofficial147s/ |url-status=live}}</ref>}}{{refn|<ref name="CT_Archive_Max" /><ref name="GS_MaxFiles" /><ref name="Sp_Life_147s"/>}} ! scope=col | {{tooltip|Br.|Broj}} ! scope=col | Datum ! scope=col | Sezona ! scope=col | Igrač ! scope=col | Dob ! scope=col | Protivnik/-ca ! scope=col | Turnir ! scope=col class="unsortable" | {{tooltip|Ref.|Referenca}} |- ! scope=row | {{0}}{{0}}1. | align=center| 11. 1. 1982. | [[Snukerska sezona 1981/1982|1981/82.]] | {{sortname|Steve|Davis}} | {{nowrap|{{ayd|1957|08|22|1982|01|11}}}} | {{sortname|John|Spencer|dab=snukeraš}} | [[Classic 1982 (snuker)|Classic]] | <ref name="Max 001">{{cite web |title= On this week: Steve Davis hits first televised 147 |url= http://www.eurosport.com/snooker/on-this-week-nugget-147_sto2179445/story.shtml |work= [[Eurosport]] |date= 11. 1. 2010 |access-date= 16. 2. 2021 |archive-date= 15. 7. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150715022451/http://www.eurosport.com/snooker/on-this-week-nugget-147_sto2179445/story.shtml |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}2. | align=center| 23. 4. 1983. | [[Snukerska sezona 1982/1983.|1982/83.]] | {{sortname|Cliff|Thorburn}} | {{nowrap|{{ayd|1948|01|16|1983|04|23}}}} | {{sortname|Terry|Griffiths}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1983.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 002">{{cite news |title= 1983: Davis' title but Thorburn's 147 |url= https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/2953903.stm |work= [[BBC Sport]] |date= 18. 4. 2003 |access-date= 11. 5. 2012 |archive-date= 1. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130501104506/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/2953903.stm |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}3. | align=center| 28. 1. 1984. | [[Snukerska sezona 1983/1984.|1983/84.]] | {{sortname|Kirk|Stevens}} | {{nowrap|{{ayd|1958|08|17|1984|01|28}}}} | {{sortname|Jimmy|White}} | [[Masters 1984 (snuker)|Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 003">{{cite news |author= Clive Everton |title= Points of order |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian/165444446/ |newspaper= [[The Guardian]] |date= 31. 1. 1984 |page=21 |via= newspapers.com |access-date= 14. 2. 2025 |archive-date= 14. 2. 2025 |archive-url= https://ghostarchive.org/archive/20250214135242/https://www.newspapers.com/article/the-guardian/165444446/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}4. | align=center| 17. 11. 1987. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 1987/1988.|1987/88.]] | {{sortname|Willie|Thorne}} | {{nowrap|{{ayd|1954|03|04|1987|11|17}}}} | {{sortname|Tommy|Murphy|dab=snukeraš}} | [[UK Championship 1987 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 004">{{cite web |title= UK Championship |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/uk.html |website=Chris Turner's Snooker Archive |access-date= 18. 3. 2011 |archive-date= 16. 2. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120216160153/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/uk.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}5. | align=center| 20. 2. 1988. | {{sortname|Tony|Meo}} | {{nowrap|{{ayd|1959|10|04|1988|02|20}}}} | {{sortname|Stephen|Hendry}} | [[Matchroom League 1988.|Matchroom League]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 005 & 008">{{cite web |title=Premier/Matchroom League |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/league.html |website= Chris Turner's Snooker Archive |access-date=22. 1. 2018 |archive-date=16. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216154905/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/league.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}6. | align=center| 24. 9. 1988. | rowspan=3|[[Snukerska sezona 1988/1989.|1988/89.]] | {{sortname|Alain|Robidoux}} | {{nowrap|{{ayd|1960|07|25|1988|09|24}}}} | {{sortname|Jim|Meadowcroft}} | [[European Open 1989 (snuker)|European Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 006">{{cite web |title=European Open |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html |website=Chris Turner's Snooker Archive |access-date=27. 2. 2018 |archive-date=16. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155305/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}7. | align=center| 18. 2. 1989. | {{sortname|John|Rea|dab=snukeraš}} | {{nowrap|{{ayd|1951|12|05|1989|02|18}}}} | {{sortname|Ian|Black|dab=snukeraš}} | [[Scottish Professional Championship 1989.|Scottish {{abbr|Pro.|Professional}} Championship]] | <ref name="Max 007">{{cite news |title= No prize for Rea's maximum effort |work=[[The Glasgow Herald]] |date= 18. 2. 1989 |url=https://news.google.com/newspapers?id=ozNAAAAAIBAJ&pg=6176,5336632 |access-date=22. 11. 2021 |archive-date=22. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211122112704/https://news.google.com/newspapers?id=ozNAAAAAIBAJ&pg=6176%2C5336632 |via=[[Google]] |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}8. | align=center| 8. 3. 1989. | {{sortname|Cliff|Thorburn}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1948|01|16|1989|03|8}}}} | {{sortname|Jimmy|White}} | [[Matchroom League 1989.|Matchroom League]] | <ref name="Max 005 & 008"/> |- ! scope=row | {{0}}{{0}}9. | align=center| 16. 1. 1991. | [[Snukerska sezona 1990/1991.|1990/91.]] | {{sortname|James|Wattana}} | {{nowrap|{{ayd|1970|01|17|1991|01|16}}}} | {{sortname|Paul|Dawkins|dab=snukeraš|nolink=1}} | [[World Masters 1991.|World Masters]] | <ref name="Max 009">{{cite web |title=Mita / Sky World Masters |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/wmasters.html |website=Chris Turner's Snooker Archive |access-date=17. 5. 2010 |archive-date=28. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120228200111/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/wmasters.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}10. | align=center| 5. 6. 1991. | rowspan=5|[[Snukerska sezona 1991/1992.|1991/92.]] | {{sortname|Peter|Ebdon}} | {{nowrap|{{ayd|1970|08|27|1991|06|5}}}} | {{sortname|Wayne|Martin|dab=snukeraš|nolink=1}} | [[Strachan Open 1992.|Strachan Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 010">{{cite web |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/strachan.html |title=Strachan Challenges |website=Chris Turner's Snooker Archive |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155447/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/strachan.html |archive-date=16. 2. 2012 |url-status=dead |access-date=27. 5. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}11. | align=center| 25. 2. 1992. | {{sortname|James|Wattana}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1970|01|17|1992|02|25}}}} | {{sortname|Tony|Drago}} | [[British Open 1992 (snuker)|British Open]] | <ref name="Max 011 & 016">{{cite web |title=British Open |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/brit.html |website=Chris Turner's Snooker Archive |access-date=15. 1. 2018 |archive-date=16. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155129/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/brit.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}12. | align=center| 22. 4. 1992. | {{sortname|Jimmy|White}} | {{nowrap|{{ayd|1962|05|02|1992|04|22}}}} | {{sortname|Tony|Drago}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1992.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 012">{{cite web |title=1992 World Snooker Championship |url=https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1604 |website= snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=4. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104232725/https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1604 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}13. | align=center| 9. 5. 1992. | {{sortname|John|Parrott}} | {{nowrap|{{ayd|1964|05|11|1992|05|9}}}} | {{sortname|Tony|Meo}} | [[Matchroom League 1992.|Matchroom League]] | <ref name="Max 013 & 014">{{cite web |title=Premier/Matchroom League |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/league.html |website= Chris Turner's Snooker Archive |access-date=22. 1. 2018 |archive-date=16. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216154905/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/league.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}14. | align=center| 24. 5. 1992. | {{sortname|Stephen|Hendry}} | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1992|05|24}}}} | {{sortname|Willie|Thorne}} | [[Matchroom League 1992.|Matchroom League]] | <ref name="Max 013 & 014"/> |- ! scope=row | {{0}}15. | align=center| 14. 11. 1992. | [[Snukerska sezona 1992/1993.|1992/93.]] | {{sortname|Peter|Ebdon}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1970|08|27|1992|11|14}}}} | {{sortname|Ken|Doherty}} | [[UK Championship 1992 (snuker)|UK Championship]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 015">{{cite news |author= Clive Everton |title=Ebdon minimises a maximum |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian-ebdon-minimises-a-maximum/165444579/ |newspaper=[[The Guardian]] |date=16. 11. 1992 |page=21 |via=newspapers.com |access-date=14. 2. 2025 |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214141111/https://www.newspapers.com/article/the-guardian-ebdon-minimises-a-maximum/165444579/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}16. | align=center| 7. 9. 1994. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 1994/1995.|1994/95.]] | {{sortname|David|McDonnell|nolink=1}} | {{nowrap|{{ayd|1971|10|11|1994|09|7}}}} | {{sortname|Nic|Barrow|nolink=1}} | [[British Open 1995 (snuker)|British Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 011 & 016"/> |- ! scope=row | {{0}}17. | align=center| 27. 4. 1995. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1995|04|27}}}} | {{sortname|Jimmy|White}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1995.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 017">{{cite web |title=1995 World Snooker Championship |url=https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1598 |website= snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=10. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110200744/https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1598 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}18. | align=center| 25. 11. 1995. | [[Snukerska sezona 1995/1996.|1995/96.]] | {{sortname|Stephen|Hendry}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1995|11|25}}}} | {{sortname|Gary|Wilkinson|dab=snukeraš}} | [[UK Championship 1995 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 018">{{cite web |title=1995 UK Championship |url=https://www.snooker.org/TRN/9596/uk_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=15. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240115112715/https://www.snooker.org/Trn/9596/uk_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}19. | align=center| 5. 1. 1997. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 1996/1997.|1996/97.]] | {{sortname|Stephen|Hendry}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1997|01|5}}}} | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} | [[Charity Challenge 1997|Charity Challenge]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 019">{{cite web |title=Liverpool Victoria Charity Challenge 1997 |url=http://www.snooker.org/trn/9697/lv_res.shtml |website=snooker.org |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=12. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111012215241/http://snooker.org/trn/9697/lv_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}20. | align=center| 21. 4. 1997. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|1997|04|21}}}} | {{sortname|Mick|Price|dab=snukeraš}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1997.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 020">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/players/ronnie-osullivan/ |title=Ronnie O'Sullivan |work=[[World Snooker Tour]] |date=11. 1. 2015 |access-date=9. 9. 2017 |archive-date=8. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908002845/http://www.worldsnooker.com/players/ronnie-osullivan/ |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}21. | align=center| 18. 9. 1997. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 1997/1998.|1997/98.]] | {{sortname|James|Wattana}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1970|01|17|1997|09|18}}}} | {{sortname|Pang|Weiguo||Pang Weiguo}} | [[China International 1997.|China International]] | <ref name="Max 021">{{cite news |author= Clive Everton |title=Sport in brief: Snooker |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian-wattana-max/165444790/ |newspaper=[[The Guardian]] |date=19. 9. 1997 |page=S.11 |via=newspapers.com |access-date=14. 2. 2025 |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214141753/https://www.newspapers.com/article/the-guardian-wattana-max/165444790/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}22. | align=center| 23. 5. 1998. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1998|05|23}}}} | {{sortname|Ken|Doherty}} | [[Premijer liga 1998 (snuker)|Premijer liga]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 022">{{cite web |title=Latest Results & Rankings |url=https://www.snooker.org/trn/latest_res.shtml#EL98 |website= snooker.org |access-date=29. 2. 2012 |archive-date=29. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120229131330/https://www.snooker.org/trn/latest_res.shtml#EL98 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}23. | align=center| 10. 8. 1998. | rowspan=7|[[Snukerska sezona 1998/1999.|1998/99.]] | {{sortname|Adrian|Gunnell}} | {{nowrap|{{ayd|1972|08|24|1998|08|10}}}} | {{sortname|Mario|Wehrmann|nolink=1}} | [[Thailand Masters 1999.|Thailand Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 023">{{cite web |title=1999 Thailand Masters |url=https://www.snooker.org/trn/9899/tm99_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=8. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231208152705/https://www.snooker.org/trn/9899/tm99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}24. | align=center| 13. 8. 1998. | {{sortname|Mehmet|Husnu}} | {{nowrap|{{ayd|1972|07|25|1998|08|13}}}} | {{sortname|Eddie|Barker|dab=snukeraš|nolink=1}} | [[China International 1999.|China International]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 024">{{cite web |title=China International 1999 |url=https://www.snooker.org/TRN/9899/ci99_res.shtml |website=snooker.org |date=4. 2. 2008 |access-date=13. 2. 2025 |archive-date=24. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250124092401/https://www.snooker.org/Trn/9899/ci99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}25. | align=center| 13. 1. 1999. | {{sortname|Jason|Prince}} | {{nowrap|{{ayd|1970|06|17|1999|01|13}}}} | {{sortname|Ian|Brumby|nolink=1}} | [[British Open 1999 (1998/1999)|British Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 025 & 029">{{cite web |title=1999 British Open |url=https://www.snooker.org/trn/9899/bo99_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=13. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240113185949/https://www.snooker.org/trn/9899/bo99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}26. | align=center| 29. 1. 1999. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|1999|01|29}}}} | {{sortname|James|Wattana}} | [[Welsh Open 1999 (snuker)|Welsh Open]] | <ref name="Max 026">{{cite web |title=1999 Welsh Open |url=https://www.snooker.org/trn/9899/wo99_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=11. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111095657/https://www.snooker.org/TRN/9899/wo99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}27. | align=center| 4. 2. 1999. | {{sortname|Stuart|Bingham}} | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|1999|02|4}}}} | {{sortname|Barry|Hawkins}} | [[Challenge Tour (snuker)|UK Tour – treći turnir]] | <ref name="Max 027">{{cite news |author= Clive Everton |title=Sport in brief: Snooker |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian-bingham-max/165444833/ |newspaper=[[The Guardian]] |date=4. 2. 1999 |page=24 |via=newspapers.com |access-date=14. 2. 2025 |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214143605/https://www.newspapers.com/article/the-guardian-bingham-max/165444833/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}28. | align=center| 22. 3. 1999. | {{sortname|Nick|Dyson}} | {{nowrap|{{ayd|1969|12|19|1999|03|22}}}} | {{sortname|Adrian|Gunnell}} | [[Challenge Tour (snuker)|UK Tour – četvrti turnir]] | <ref name="Max 028">{{cite web |title=On this week |url=https://www.eurosport.com/snooker/on-this-week_sto1884681/story.shtml |work= [[Eurosport]] |author= Chris Turner |date= 23. 3. 2009 |access-date= 15. 2. 2025 |archive-date= 25. 3. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170325185512/https://www.eurosport.com/snooker/on-this-week_sto1884681/story.shtml |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}29. | align=center| 6. 4. 1999. | {{sortname|Graeme|Dott}} | {{nowrap|{{ayd|1977|05|12|1999|04|6}}}} | {{sortname|David|Roe}} | [[British Open 1999 (1998/1999)|British Open]] | <ref name="Max 025 & 029"/> |- ! scope=row | {{0}}30. | align=center| 19. 9. 1999. | rowspan=9|[[Snukerska sezona 1999/2000.|1999/2000.]] | {{sortname|Stephen|Hendry}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1999|09|19}}}} | {{sortname|Peter|Ebdon}} | [[British Open 1999 (1999/2000)|British Open]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 030">{{cite web |title=British Open 1999 (autumn) |website=snooker.org |url=http://www.snooker.org/trn/9900/bo99_res.shtml |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=12. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112105111/http://www.snooker.org/trn/9900/bo99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}31. | align=center| 21. 9. 1999. | {{sortname|Barry|Pinches}} | {{nowrap|{{ayd|1970|07|13|1999|09|21}}}} | {{sortname|Joe|Johnson|dab=snukeraš}} | [[Welsh Open 2000 (snuker)|Welsh Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 031">{{cite web |title=2000 Welsh Open |url=https://www.snooker.org/trn/9900/wo2000_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=11. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111095813/https://www.snooker.org/TRN/9900/wo2000_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}32. | align=center| 18. 10. 1999. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|1999|10|18}}}} | {{sortname|Graeme|Dott}} | [[Grand Prix 1999 (snuker)|Grand Prix]] | <ref name="Max 032">{{cite web |title=1999 Grand Prix |url=https://www.snooker.org/trn/9900/gp99_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=9. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231209143608/https://www.snooker.org/TRN/9900/gp99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}33. | align=center| 4. 11. 1999. | {{sortname|Karl|Burrows}} | {{nowrap|{{ayd|1967|12|17|1999|11|4}}}} | {{sortname|Adrian|Rosa}} | [[Masters 2000 (snuker)#Kvalifikacije|Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 033">{{cite news |title=Karl cracker |url=https://www.newspapers.com/article/black-country-evening-mail/165445349/ |newspaper=Black Country Evening Mail |date=5. 11. 1999 |page=91 |via=newspapers.com |access-date=14. 2. 2025 |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214144248/https://www.newspapers.com/article/black-country-evening-mail/165445349/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}34. | align=center| 22. 11. 1999. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|1999|11|22}}}} | {{sortname|Paul|Wykes}} | [[UK Championship 1999 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 034">{{cite web |title=1999 UK Championship |url=https://www.snooker.org/trn/9900/uk99_res.shtml |website=snooker.org |access-date=20. 1. 2024 |archive-date=11. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111095706/https://www.snooker.org/TRN/9900/uk99_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}35. | align=center| 21. 1. 2000. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2000|01|21}}}} | {{sortname|Dennis|Taylor}} | [[Kup nacija 2000 (snuker)|Kup nacija]] | <ref name="Max 035">{{cite news |author= Clive Everton |title=Sport in brief: Snooker |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian-higgins-max/165445457/ |newspaper=[[The Guardian]] |date= 22. 1. 2000 |page=S.11 |via=newspapers.com |access-date= 14. 2. 2025 |archive-date= 14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214144849/https://www.newspapers.com/article/the-guardian-higgins-max/165445457/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}36. | align=center| 24. 3. 2000. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2000|03|24}}}} | {{sortname|Jimmy|White}} | [[Irish Masters 2000.|Irish Masters]] | <ref name="Max 036">{{cite news |author= Clive Everton |title=Sport in brief: Snooker |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian-higgins-max2/165445512/ |newspaper=[[The Guardian]] |date=25. 3. 2000 |page=S.11 |via=newspapers.com |access-date= 14. 2. 2025 |archive-date= 14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214145354/https://www.newspapers.com/article/the-guardian-higgins-max2/165445512/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}37. | align=center| 28. 3. 2000. | {{sortname|Stephen|Maguire}} | {{nowrap|{{ayd|1981|03|13|2000|03|28}}}} | {{sortname|Phaitoon|Phonbun}} | [[Scottish Open 2000 (snuker)|Scottish Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 037 & 038">{{cite web |title=2000 Scottish Open |url=https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1683 |website= snooker.org |access-date= 20. 1. 2024 |archive-date= 7. 12. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231207205759/https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1683 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}38. | align=center| 5. 4. 2000. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2000|04|5}}}} | {{sortname|Quinten|Hann}} | [[Scottish Open 2000 (snuker)|Scottish Open]] | <ref name="Max 037 & 038"/> |- ! scope=row | {{0}}39. | align=center| 25. 10. 2000. | rowspan=4|[[Snukerska sezona 2000/2001.|2000/01.]] | {{sortname|Marco|Fu}} | {{nowrap|{{ayd|1978|01|08|2000|10|25}}}} | {{sortname|Ken|Doherty}} | [[Scottish Masters 2000.|Scottish Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 039">{{cite web |title=Regal Scottish Masters 2000 |url=https://www.snooker.org/trn/0001/sm2000_res.shtml |website= snooker.org |access-date= 4. 12. 2023 |archive-date= 4. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204191301/https://www.snooker.org/trn/0001/sm2000_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}40. | align=center| 7. 11. 2000. | {{sortname|David|McLellan|dab=snukeraš}} | {{nowrap|{{ayd|1970|01|10|2000|11|7}}}} | {{sortname|Steve|Meakin|nolink=1}} | [[Masters 2001 (snuker)#Kvalifikacije|Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 040">{{cite news |title=In Brief: Snooker |work=[[Birmingham Post]] |page=35 |url=https://link.gale.com/apps/doc/A66695828/GPS?u=wikipedia&sid=GPS&xid=83955783 |url-access=subscription |via=[[Gale Power Search]] |date=8. 11. 2000 |access-date= 13. 11. 2020 |archive-date= 14. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201114154415/https://go.gale.com/ps/i.do?p=GPS&u=wikipedia&id=GALE%7CA66695828&v=2.1&it=r&sid=GPS&asid=83955783 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}41. | align=center| 19. 11. 2000. | {{sortname|Nick|Dyson}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1969|12|19|2000|11|19}}}} | {{sortname|Robert|Milkins}} | [[UK Championship 2000 (snuker)#Kvalifikacije|UK Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 041">{{cite web |title=UK Championship |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/uk.html |website=Chris Turner's Snooker Archive |access-date=18. 3. 2011 |archive-date=16. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216160153/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/uk.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}42. | align=center| 25. 2. 2001. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (8) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|2001|02|25}}}} | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} | [[Malta Grand Prix 2001.|Malta Grand Prix]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 042">{{cite web |title=Malta Grand Prix, Malta Cup |last=Turner |first=Chris |url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Malta.html |website=Chris Turner's Snooker Archive |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=3. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403122412/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Malta.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}43. | align=center| 17. 10. 2001. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 2001/2002.|2001/02.]] | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2001|10|17}}}} | {{sortname|Drew|Henry}} | [[LG Cup 2001 (snuker)|LG Cup]] | <ref name="Max 043">{{cite web |title=2001 LG Cup |url=https://www.snooker.org/trn/0102/lgcup2001_res.shtml |website=snooker.org |access-date= 20. 1. 2024 |archive-date=13 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231013114820/https://www.snooker.org/trn/0102/lgcup2001_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}44. | align=center| 12. 11. 2001. | {{sortname|Shaun|Murphy}} | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2001|11|12}}}} | {{sortname|Adrian|Rosa}} | [[Masters 2002 (snuker)#Kvalifikacije|Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 044">{{cite news |title=Murphy pockets maximum |work=[[The Times]] |page=6 |url=https://link.gale.com/apps/doc/A80029395/GPS?u=wikipedia&sid=GPS&xid=103db2ac |url-access=subscription |via=[[Gale Power Search]] |date=13. 11. 2001 |access-date=17. 11. 2020 |archive-date=9. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201209121947/https://go.gale.com/ps/i.do?p=GPS&u=wikipedia&id=GALE%7CA80029395&v=2.1&it=r&sid=GPS&asid=103db2ac |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}45. | align=center| 28. 10. 2002. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 2002/2003.|2002/03.]] | {{sortname|Tony|Drago}} | {{nowrap|{{ayd|1965|09|22|2002|10|28}}}} | {{sortname|Stuart|Bingham}} | [[Masters 2003 (snuker)#Kvalifikacije|Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 045">{{cite news |author= Clive Everton |title=Sport in brief: Snooker |url=https://www.newspapers.com/article/the-guardian-drago-max/165445575/ |newspaper=[[The Guardian]] |date=29. 10. 2002 |page=27 |via=newspapers.com |access-date= 14. 2. 2025 |archive-date= 14. 2. 2025 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250214151154/https://www.newspapers.com/article/the-guardian-drago-max/165445575/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}46. | align=center| 22. 4. 2003. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2003|04|22}}}} | {{sortname|Marco|Fu}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2003.|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 046">{{cite web |title=2003 World Snooker Championship |url=https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1566 |website= snooker.org |access-date= 20. 1. 2024 |archive-date=4. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104232712/https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1566 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}47. | align=center| 12. 10. 2003. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 2003/2004.|2003/04.]] | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2003|10|12}}}} | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} | [[LG Cup 2003 (snuker)|LG Cup]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 047">{{cite web |title=LG Cup 2003 |url=http://www.snooker.org/trn/0304/lgcup2003_res.shtml |website=snooker.org |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=28. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928161449/http://www.snooker.org/trn/0304/lgcup2003_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}48. | align=center| 12. 11. 2003. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2003|11|12}}}} | {{sortname|Michael|Judge}} | [[British Open 2003 (snuker)|British Open]] | <ref name="Max 048">{{cite web |title=British Open 2003 |website=snooker.org |url=http://www.snooker.org/trn/0304/bo2003_res.shtml |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=2. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502174907/http://www.snooker.org/Trn/0304/bo2003_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}49. | align=center| 4. 10. 2004. | rowspan=3|[[Snukerska sezona 2004/2005.|2004/05.]] | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2004|10|4}}}} | {{sortname|Ricky|Walden}} | [[Grand Prix 2004 (snuker)|Grand Prix]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 049">{{cite news |title=Higgins pots 147 but Williams wins |url=https://www.timesofmalta.com/articles/view/20031014/sport/higgins-pots-147-but-williams-wins.138970 |work=[[Times of Malta]] |date=14. 10. 2003 |access-date=2. 6. 2018 |archive-date=2. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602133633/https://www.timesofmalta.com/articles/view/20031014/sport/higgins-pots-147-but-williams-wins.138970 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}50. | align=center| 17. 11. 2004. | {{sortname|David|Gray|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1979|02|09|2004|11|17}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[UK Championship 2004 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 050">{{cite web |title=2004 Travis Perkins UK Championship |url=http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res04_5/04UK.htm |website=Global Snooker Centre |access-date=19. 3. 2006 |archive-date=19. 3. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060319221203/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res04_5/04UK.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}51. | align=center| 20. 4. 2005. | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1975|03|21|2005|04|20}}}} | {{sortname|Robert|Milkins}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2005.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 051">{{cite web |title=2005 Embassy World Championship: The Crucible match notes last 32 |website=Global Snooker Centre |url=http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res04_5/05EMBWORLDstage4CrucNotes.htm |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=19. 11. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051119193335/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res04_5/05EMBWORLDstage4CrucNotes.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}52. | align=center| 22. 11. 2005. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 2005/2006.|2005/06.]] | {{sortname|Stuart|Bingham}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2005|11|22}}}} | {{sortname|Marcus|Campbell}} | [[Masters 2006 (snuker)#Kvalifikacije|Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 052">{{cite web |title=2005 Saga Masters qualifying event |url=http://globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res05_6/06MASTERSqual.htm |website=Global Snooker Centre |access-date=6. 4. 2006 |archive-date=6. 4. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060406181152/http://globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res05_6/06MASTERSqual.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}53. | align=center| 14. 3. 2006. | {{sortname|Robert|Milkins}} | {{nowrap|{{ayd|1976|03|06|2006|03|14}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2006.#Kvalifikacije|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 053">{{cite web |title=888.com 2006 World Championship qualifying |url=http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/2005-6/06worldqual.htm |website=Global Snooker Centre |access-date=3. 7. 2007 |archive-date=3. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070703192042/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/2005-6/06worldqual.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}54. | align=center| 23. 10. 2006. | rowspan=3|[[Snukerska sezona 2006/2007.|2006/07.]] | {{sortname|Jamie|Cope}} | {{nowrap|{{ayd|1985|09|12|2006|10|23}}}} | {{sortname|Michael|Holt|dab=snuker}} | [[Grand Prix 2006 (snuker)|Grand Prix]] | <ref name="Max 054">{{cite web |title=2006 Grand Prix |url=http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res06-7/06-Grand%20Prix.htm |website=Global Snooker Centre |access-date=3. 9. 2007 |archive-date=3. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070903084411/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/res06-7/06-Grand%20Prix.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}55. | align=center| 14. 1. 2007. | {{sortname|Ding|Junhui}} | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2007|01|14}}}} | {{sortname|Anthony|Hamilton|dab=snuker}} | [[Masters 2007 (snuker)|Masters]] | <ref name="Max 055">{{cite web |title=Ding Junhui hits rare Wembley maximum |url=http://www.chinadaily.com.cn/sports/2007-01/15/content_783280.htm |work=[[China Daily]] |date=15. 1. 2007 |access-date=21. 11. 2010 |archive-date=11. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110211182618/http://www.chinadaily.com.cn/sports/2007-01/15/content_783280.htm |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}56. | align=center| 16. 2. 2007. | {{sortname|Andrew|Higginson|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1977|12|13|2007|02|16}}}} | {{sortname|Ali|Carter}} | [[Welsh Open 2007 (snuker)|Welsh Open]] | <ref name="Max 056">{{cite web |title=Higginson seeks unlikely repeat |url=http://www.sportinglife.com/snooker/news/story_get.cgi?STORY_NAME=snooker/08/02/10/SNOOKER_Welsh_Nightlead.html |work=[[Sporting Life (britanske novine)|Sporting Life]] |date=10. 2. 2008 |access-date=10. 2. 2008 |archive-date=5. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605002627/http://www.sportinglife.com/snooker/news/story_get.cgi?STORY_NAME=snooker/08/02/10/SNOOKER_Welsh_Nightlead.html |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}57. | align=center| 19. 9. 2007. | rowspan=7|[[Snukerska sezona 2007/2008.|2007/08.]] | {{sortname|Jamie|Burnett}} | {{nowrap|{{ayd|1975|09|16|2007|09|19}}}} | {{sortname|Liu|Song||Liu Song|dab=snukeraš}} | [[Grand Prix 2007 (snuker)#Kvalifikacije|Grand Prix]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 057">{{cite web |title=2007 Royal London Watches Grand Prix Stage 1 |url=http://globalsnookercentre.co.uk/files/Results/2007-8/07-8-Professional/2007-GrandPrix-stage1.htm |website=globalsnookercentre.co.uk |date=21. 10. 2007 |access-date=13. 2. 2025 |archive-date=30. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090130000200/http://globalsnookercentre.co.uk/files/Results/2007-8/07-8-Professional/2007-GrandPrix-stage1.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}58. | align=center| 14. 10. 2007. | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1983|08|17|2007|10|14}}}} | {{sortname|Steve|Davis}} | [[Grand Prix 2007 (snuker)|Grand Prix]] | <ref name="Max 058">{{cite news |title=Ford leaves hospital and hits 147 |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7044239.stm |date=14. 10. 2007 |access-date=15. 10. 2007 |work= BBC Sport |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016045400/http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/other_sports/snooker/7044239.stm |archive-date=16. 10. 2007 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}59. | align=center| 8. 11. 2007. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2007|11|8}}}} | {{sortname|Ali|Carter}} | [[Northern Ireland Trophy 2007.|Northern Ireland Trophy]] | <ref name="Max 059">{{cite web |title=Northern Ireland Trophy 2007 |url=http://www.snooker.org/trn/0708/nit2007_res.shtml |website=snooker.org |date=15. 11. 2011 |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=17. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217062851/http://www.snooker.org/trn/0708/nit2007_res.shtml |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}60. | align=center| 15. 12. 2007. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (8) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2007|12|15}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[UK Championship 2007 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 060">{{cite web |title=2007 Maplin UK Championship |url=http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/2007-8/07-8-Professional/2007-UK-draw.htm |website=Global Snooker Centre |access-date=15. 11. 2011 |archive-date=19. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419141421/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Results/2007-8/07-8-Professional/2007-UK-draw.htm |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}61. | align=center| 29. 3. 2008. | {{sortname|Stephen|Maguire}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1981|03|13|2008|03|29}}}} | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} | [[China Open 2008 (snuker)|China Open]] | <ref name="Max 061">{{cite news |title=Snooker: Maximum break for Stephen Maguire |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/2295829/Snooker-Maximum-break-for-Stephen-Maguire.html |work= [[The Daily Telegraph]] |date=29. 3. 2008 |access-date=26. 3. 2024 |archive-date=2. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302131029/https://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/2295829/Snooker-Maximum-break-for-Stephen-Maguire.html |url-access=subscription |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}62. | align=center| 28. 4. 2008. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (9) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2008|04|28}}}} | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} | rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 062">{{cite news |author= Clive Everton |title=O'Sullivan hits maximum to complete win |url=https://www.theguardian.com/sport/2008/apr/28/worldsnookerchampionship.snooker1 |work=[[The Guardian]] |date=28. 4. 2008 |access-date=15. 3. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150227040909/http://www.theguardian.com/sport/2008/apr/28/worldsnookerchampionship.snooker1 |archive-date= 27. 2. 2015 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}63. | align=center| 29. 4. 2008. | {{sortname|Ali|Carter}} | {{nowrap|{{ayd|1979|07|25|2008|04|29}}}} | {{sortname|Peter|Ebdon}} | <ref name="Max 063">{{cite web |title=Carter seals semi-final place |url=https://www.rte.ie/sport/snooker/2008/0430/231184-worldchampionship/ |work= [[RTÉ Sport]] |date= 30. 4. 2008 |access-date= 13. 8. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121001141139/http://www.rte.ie/sport/snooker/2008/0430/231184-worldchampionship/ |archive-date=1. 10. 2012 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}64. | align=center| 2. 10. 2008. | rowspan=5|[[Snukerska sezona 2008/2009.|2008/09.]] | {{sortname|Jamie|Cope}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1985|09|12|2008|10|2}}}} | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} | [[Shanghai Masters 2008 (snuker)|Shanghai Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 064">{{cite news |title=Maximum break fails to save Cope |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7648556.stm |work= BBC Sport |date=2. 10. 2008 |access-date=13. 2. 2025 |archive-date=5. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005044630/http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/other_sports/snooker/7648556.stm |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}65. | align=center| 29. 10. 2008. | {{sortname|Liang|Wenbo}} | {{nowrap|{{ayd|1987|03|05|2008|10|29}}}} | {{sortname|Martin|Gould}} | rowspan=2|[[Bahrain Championship 2008.|Bahrain Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 065">{{cite web |title=Bahrain Championship 2008 - Qualifying Results |url=http://www.global-snooker.com/professional-tournaments-bahrain-snooker-championship-08-09-qualifying-results.asp |website=global-snooker.com |date=30. 10. 2008 |access-date=13. 2. 2025 |archive-date=12. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120212223750/http://www.global-snooker.com/professional-tournaments-bahrain-snooker-championship-08-09-qualifying-results.asp |url-status=usurped}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}66. | align=center| 8. 11. 2008. | {{sortname|Marcus|Campbell}} | {{nowrap|{{ayd|1972|09|22|2008|11|8}}}} | {{sortname|Ahmed Basheer|al-Khusaibi||Khusaibi|nolink=1}} | <ref name="Max 066">{{cite web |title=2008 Bahrain Championship |url=https://www.snooker.org/res/index.asp?event=986 |website= snooker.org |date=15. 11. 2008 |access-date=13. 2. 2025 |archive-date=20. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620191325/https://www.snooker.org/res/index.asp?event=986 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}67. | align=center| 16. 12. 2008. | {{sortname|Ding|Junhui}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2008|12|16}}}} | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | [[UK Championship 2008 (snuker)|UK Championship]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 067">{{cite news |title=Ding hits maximum against Higgins |url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7786158.stm |work= BBC Sport |date= 16. 12. 2008 |access-date=16. 12. 2008 |archive-date=19. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081219045849/http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/other_sports/snooker/7786158.stm |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}68. | align=center| 28. 4. 2009. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (9) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|2009|04|28}}}} | {{sortname|Shaun|Murphy}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2009.|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 068">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/5238033/Stephen-Hendry-progress-in-balance-despite-147-maximum-break.html |title=Stephen Hendry progress in balance despite 147 maximum break |author=Jeremy Wilson |date= 28. 4. 2009 |newspaper= The Daily Telegraph |access-date= 14. 5. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100701185208/http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/5238033/Stephen-Hendry-progress-in-balance-despite-147-maximum-break.html |archive-date= 1. 7. 2010 |url-access=subscription |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}69. | align=center| 5. 6. 2009. | rowspan=2|[[Snukerska sezona 2009/2010.|2009/10.]] | {{sortname|Mark|Selby}} | {{nowrap|{{ayd|1983|06|19|2009|06|5}}}} | {{sortname|Joe|Perry|dab=snuker}} | [[Jiangsu Classic 2009.|Jiangsu Classic]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 069">{{cite web |title=2009 Wuzhoo International Jiangsu Classic |url=http://www.global-snooker.com/2009-jiangsu-snooker-classic.asp |website=global-snooker.com |date=7. 6. 2009 |access-date=13. 2. 2025 |archive-date=1. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090801080434/http://www.global-snooker.com/2009-jiangsu-snooker-classic.asp |url-status=usurped}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}70. | align=center| 1. 4. 2010. | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1982|02|11|2010|04|1}}}} | {{sortname|Peter|Ebdon}} | [[China Open 2010 (snuker)|China Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 070">{{cite news |title=Maximum man Robertson hammered in China |url=https://www.rte.ie/sport/snooker/2010/0401/263196-chinaopen1/ |work= RTÉ Sport |date= 2. 4. 2010 |access-date= 25. 3. 2024 |archive-date= 20. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120920033805/https://www.rte.ie/sport/snooker/2010/0401/263196-chinaopen1/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}71. | align=center| 25. 6. 2010. | rowspan=7|[[Snukerska sezona 2010/2011.|2010/11.]] | {{sortname|Kurt|Maflin}} | {{nowrap|{{ayd|1983|08|08|2010|06|25}}}} | {{sortname|Michał|Zieliński|dab=snuker|nolink=1}} | [[Players Tour Championship 2010/2011 – prvi turnir|PTC – prvi turnir]] | <ref name="Max 071">{{cite web |title=Maflin the maximum man |url=http://www.global-snooker.com/Global-Snooker-News-Maflin-Maximum-100625.asp |website=global-snooker.com |access-date=23. 7. 2011 |url-status=usurped |archive-date=27. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101227174307/http://www.global-snooker.com/Global-Snooker-News-Maflin-Maximum-100625.asp}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}72. | align=center| 6. 8. 2010. | {{sortname|Barry|Hawkins}} | {{nowrap|{{ayd|1979|04|23|2010|08|6}}}} | {{sortname|James|McGouran|nolink=1}} | [[Players Tour Championship 2010/2011 – treći turnir|PTC – treći turnir]] | <ref name="Max 072">{{cite web |title=Hawk flies to PTC max |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2205321,00.html |work= World Snooker Tour |access-date=23. 7. 2011 |url-status=dead |archive-date=25. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825160412/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2205321,00.html}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}73. | align=center| 20. 9. 2010. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (10) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2010|09|20}}}} | {{sortname|Mark|King|dab=snuker}} | [[World Open 2010 (snuker)#Kvalifikacije|World Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 073">{{cite web |title=Perfect ten for Ronnie |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2207459,00.html |work= World Snooker Tour |access-date=8. 11. 2011 |url-status=dead |archive-date=3. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131103015250/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2207459,00.html}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}74. | align=center| 22. 10. 2010. | {{sortname|Thanawat|Thirapongpaiboon}} | {{nowrap|{{ayd|1993|12|14|2010|10|22}}}} | {{sortname|Barry|Hawkins}} | rowspan=2|[[Euro Players Tour Championship 2010/2011 – treći turnir|Rhein–Main Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 074 & 075">{{cite web |title=Williams gets in on maximum act |url=http://www.worldsnooker.com/PTC8_news(Williams_Gets_In_On_Maximum_Act)-2751.htm?tid=190 |work= World Snooker Tour |access-date=24. 10. 2010 |url-status=dead |archive-date= 28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101028091429/http://www.worldsnooker.com/PTC8_news%28Williams_Gets_In_On_Maximum_Act%29-2751.htm?tid=190}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}75. | align=center| 23. 10. 2010. | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1975|03|21|2010|10|23}}}} | {{sortname|Diana|Schuler}} | <ref name="Max 074 & 075"/> |- ! scope=row | {{0}}76. | align=center| 19. 11. 2010. | {{sortname|Rory|McLeod|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1971|03|26|2010|11|19}}}} | {{sortname|Issara|Kachaiwong}} | [[Euro Players Tour Championship 2010/2011 – šesti turnir|Prague Classic]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 076">{{cite web |title=Rory roars to 147 |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2234453,00.html |work= World Snooker Tour |access-date=7. 6. 2012 |url-status=dead |archive-date=30. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430143048/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2234453,00.html}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}77. | align=center| 17. 2. 2011. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (10) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|2011|02|17}}}} | {{sortname|Stephen|Maguire}} | [[Welsh Open 2011 (snuker)|Welsh Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 077">{{cite web |title=Hendry out despite maximum |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2296149,00.html |work= World Snooker Tour |access-date=17. 2. 2011 |url-status=dead |archive-date=19. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219231452/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2296149%2C00.html}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}78. | align=center| 26. 8. 2011. | rowspan=11|[[Snukerska sezona 2011/2012.|2011/12.]] | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (11) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2011|08|26}}}} | {{sortname|Adam|Duffy}} | [[Players Tour Championship 2011/2012 – četvrti turnir|Paul Hunter Classic]] | <ref name="Max 078">{{cite web |title=Rocket hits max at PTC |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2433659,00.html |work= World Snooker Tour |access-date=27. 8. 2011 |url-status=dead |archive-date=22. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111222020716/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2433659,00.html}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}79. | align=center| 22. 11. 2011. | {{sortname|Mike|Dunn|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1971|11|20|2011|11|22}}}} | {{sortname|Kurt|Maflin}} | [[German Masters 2012.#Kvalifikacije|German Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 079">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2524981,00.html |title=Dunn joins 147 club |date=23. 11. 2011 |access-date=27. 11. 2011 |work= World Snooker Tour |archive-url=https://web.archive.org/web/20111127111243/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2524981%2C00.html |archive-date=27. 11. 2011 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}80. | align=center| 27. 11. 2011. | {{sortname|David|Gray|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1979|02|09|2011|11|27}}}} | {{sortname|Robbie|Williams|dab=snuker}} | rowspan=2|[[Players Tour Championship 2011/2012 – deseti turnir#Pretkola|PTC – deseti turnir]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 080">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2529940,00.html |title=Gray lights up PTC10 |work= World Snooker Tour |access-date=27. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111129050836/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2529940%2C00.html |archive-date=29. 11. 2011}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}81. | align=center| 29. 11. 2011. | {{sortname|Ricky|Walden}} | {{nowrap|{{ayd|1982|11|11|2011|11|29}}}} | {{sortname|Gareth|Allen}} | <ref name="Max 081">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2532618,00.html |title=Wonderful Walden |work= World Snooker Tour |date=30. 11. 2011 |access-date=30. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111202065302/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2532618,00.html |archive-date=2. 12. 2011 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}82. | align=center rowspan=2| 15. 12. 2011. | {{sortname|Matthew|Stevens}} | {{nowrap|{{ayd|1979|09|11|2011|12|15}}}} | {{sortname|Michael|Wasley}} | Rowspan=2|[[Players Tour Championship 2011/2012 – 12. turnir|FFB Snooker Open]] | <ref name="Max 082 & 083">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2548871,00.html |title=Maximum madness |work= World Snooker Tour |access-date=15. 12. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120109054244/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2548871%2C00.html |archive-date=9. 1. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}83. | {{sortname|Ding|Junhui||Ding Junhui}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2011|12|15}}}} | {{sortname|Brandon|Winstone|nolink=1}} | <ref name="Max 082 & 083"/> |- ! scope=row | {{0}}84. | align=center| 17. 12. 2011. | {{sortname|Ding|Junhui||Ding Junhui}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2011|12|17}}}} | {{sortname|James|Cahill|dab=snuker}} | rowspan=2|[[Players Tour Championship 2011/2012 – 11. turnir|PTC – 11. turnir]] | <ref name="Max 084">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2550552,00.html |title=Ding makes another 147 |work= World Snooker Tour |access-date=17. 12. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120108025639/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2550552%2C00.html |archive-date=8. 1. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}85. | align=center| 18. 12. 2011. | {{sortname|Jamie|Cope}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1985|09|12|2011|12|18}}}} | {{sortname|Kurt|Maflin}} | <ref name="Max 085">{{cite web |url=http://eurosport.yahoo.com/18122011/58/cope-keeps-147-run-sheffield.html |title=Cope keeps 147 run going in Sheffield |website= [[Yahoo!]] [[Eurosport]] |date=19. 12. 2011 |access-date=6. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131206094809/http://eurosport.yahoo.com/19122011/58/cope-keeps-147-run-sheffield.html |archive-date=6. 12. 2013 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}86. | align=center| 14. 1. 2012. | {{sortname|Marco|Fu}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1978|01|08|2012|01|14}}}} | {{sortname|Matthew|Selt}} | [[World Open 2012 (snuker)#Kvalifikacije|World Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 086">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2576959,00.html |title=Fu through with a 147 |work= World Snooker Tour |access-date=14. 1. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120116214911/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2576959%2C00.html |archive-date=16. 1. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}87. | align=center| 11. 4. 2012. | {{sortname|Robert|Milkins}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1976|03|06|2012|04|11}}}} | {{sortname|Xiao|Guodong}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.#Kvalifikacije|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 087">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2731327,00.html |title=Maximum glory for Milkins |work= World Snooker Tour |access-date=11. 4. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120413225644/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2731327%2C00.html |archive-date=13. 4. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}88. | align=center| 21. 4. 2012. | {{sortname|Stephen|Hendry}} (11) | {{nowrap|{{ayd|1969|01|13|2012|04|21}}}} | {{sortname|Stuart|Bingham}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 088">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2743663,00.html |title=Sensational Hendry scores 147 |work= World Snooker Tour |access-date=21. 4. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120423174044/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2743663%2C00.html |archive-date=23. 4. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}89. | align=center| 1. 7. 2012. | rowspan=10|[[Snukerska sezona 2012/2013.|2012/13.]] | {{sortname|Stuart|Bingham}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2012|07|1}}}} | {{sortname|Ricky|Walden}} | [[Wuxi Classic 2012.|Wuxi Classic]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 089">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2828353,00.html |title=Bingham makes maximum in Wuxi |work= World Snooker Tour |access-date=1. 7. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120706161951/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2828353%2C00.html |archive-date=6. 7. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}90. | align=center| 24. 8. 2012. | {{sortname|Ken|Doherty}} | {{nowrap|{{ayd|1969|09|17|2012|08|24}}}} | {{sortname|Julian|Treiber|nolink=1}} | [[European Tour 2012/2013 – prvi turnir|Paul Hunter Classic]] | <ref name="Max 090">{{cite web |title=Ken Doherty makes first tournament 147 break at the Arcaden Paul Hunter Classic |url=http://www.rte.ie/sport/snooker/2012/0824/334860-ken-doherty-makes-first-tournament-147-break/ |work= RTÉ Sport |author= Micil Glennon |date= 24. 8. 2012 |access-date= 26. 8. 2012 |archive-date= 26. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120826012816/https://www.rte.ie/sport/snooker/2012/0824/334860-ken-doherty-makes-first-tournament-147-break/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}91. | align=center| 23. 9. 2012. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2012|09|23}}}} | {{sortname|Judd|Trump}} | [[Shanghai Masters 2012 (anuker)|Shanghai Masters]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 091">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2927267,00.html |title=Higgins makes maximum in Shanghai |work= World Snooker Tour |access-date=23. 9. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926085837/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2927267%2C00.html |archive-date=26. 9. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}92. | align=center| 16. 11. 2012. | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1983|08|17|2012|11|16}}}} | {{sortname|Matthew|Stevens}} | [[European Tour 2012/2013 – četvrti turnir|Bulgarian Open]] | <ref name="Max 092">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2982783,00.html |title=Maximum man Ford into last 16 |work= World Snooker Tour |access-date=16. 11. 2012 |date=16. 11. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121119230950/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2982783%2C00.html |archive-date=19. 11. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}93. | align=center| 21. 11. 2012. | {{sortname|Andy|Hicks}} | {{nowrap|{{ayd|1973|08|10|2012|11|21}}}} | {{sortname|Daniel|Wells|dab=snukeraš}} | Rowspan=2|[[UK Championship 2012.#Kvalifikacije|UK Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 093">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2987156,00.html |title=Handy Andy makes UK maximum |work= World Snooker Tour |access-date=21. 11. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121129024007/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2987156%2C00.html |archive-date=29. 11. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}94. | align=center| 22. 11. 2012. | {{sortname|Jack|Lisowski}} | {{nowrap|{{ayd|1991|06|25|2012|11|22}}}} | {{sortname|Chen|Zhe}} | <ref name="Max 094">{{cite web |url=http://de.eurosport.yahoo.com/news/uk-championship-lisowski-gelingt-maximum-break-134201362.html |title= UK Championship – Auch Lisowski gelingt ein maximum-break |date=22. 11. 2012 |website= Yahoo! Eurosport |archive-url=https://web.archive.org/web/20121129145540/http://de.eurosport.yahoo.com/news/uk-championship-lisowski-gelingt-maximum-break-134201362.html |archive-date=29. 11. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 12. 2018}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}95. | align=center| 5. 12. 2012. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2012|12|5}}}} | {{sortname|Mark|Davis|dab=snuker}} | [[UK Championship 2012 (snuker)|UK Championship]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 095">{{cite web |title=John Higgins racks up maximum break at UK Championship |date=5. 12. 2012 |url=http://www.rte.ie/sport/snooker/2012/1205/357079-higgins-racks-up-maximum-break-at-barbican/ |work= RTÉ Sport |access-date=5. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202233421/http://www.rte.ie/sport/snooker/2012/1205/357079-higgins-racks-up-maximum-break-at-barbican/ |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}96. | align=center| 14. 12. 2012. | {{sortname|Kurt|Maflin}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1983|08|08|2012|12|14}}}} | {{sortname|Stuart|Carrington}} | [[European Tour 2012/2013 – peti turnir|Scottish Open]] | <ref name="Max 096">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3010185,00.html |title=Maflin scores maximum in Ravenscraig |work= World Snooker Tour |access-date=14. 12. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121219045242/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3010185%2C00.html |archive-date=19. 12. 2012}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}97. | align=center| 16. 3. 2013. | {{sortname|Ding|Junhui}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2013|03|16}}}} | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} | [[Players Tour Championship 2012/2013 – završni turnir|PTC – završni turnir]] | <ref name="Max 097">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3111506,00.html |title=Maximum man Ding beats Allen in Classic |work= World Snooker Tour |access-date=16. 3. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130319071351/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3111506%2C00.html |archive-date=19. 3. 2013}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}98. | align=center| 28. 5. 2013. | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1982|02|11|2013|05|28}}}} | {{sortname|Mohamed|Khairy}} | [[Wuxi Classic 2013.#Kvalifikacije|Wuxi Classic]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 098">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3193480,00.html |title=Robertson fires 147 |work= World Snooker Tour |access-date=28. 5. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608033254/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3193480%2C00.html |archive-date=8. 6. 2013}}</ref> |- ! scope=row | {{0}}99. | align=center| 15. 11. 2013. | rowspan=7|[[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/14.]] | {{sortname|Judd|Trump}} | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2013|11|15}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[European Tour 2013/2014 – sedmi turnir|Antwerp Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 099">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3538266,00.html|title=Trump makes 147 in Antwerp |work= World Snooker Tour |access-date=15. 11. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131118203655/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3538266%2C00.html |archive-date=18. 11. 2013}}</ref> |- ! scope=row |100. | align=center| 7. 12. 2013. | {{sortname|Mark|Selby}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1983|06|19|2013|12|7}}}} | {{sortname|Ricky|Walden}} | [[UK Championship 2013 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 100">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/selby-makes-historic-147/ |title=Selby makes historic 147 |work= World Snooker Tour |access-date=7. 12. 2013 |date=7. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160107132534/http://www.worldsnooker.com/selby-makes-historic-147/ |archive-date=7. 1. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 101. | align=center| 11. 12. 2013. | {{sortname|Dechawat|Poomjaeng}} | {{nowrap|{{ayd|1978|07|11|2013|12|11}}}} | {{sortname|Zak|Surety}} | rowspan=2|[[German Masters 2014.#Kvalifikacije|German Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 101">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3571584,00.html |title=Poomjaeng joins 147 club |work= World Snooker Tour |access-date=11. 12. 2013 |date=11. 12. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131213053955/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3571584%2C00.html |archive-date=13. 12. 2013}}</ref> |- ! scope=row | 102. | align=center| 12. 12. 2013. | {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1985|08|11|2013|12|12}}}} | {{sortname|Ricky|Walden}} | <ref name="Max 102">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3573498,00.html |title=Wilson makes 147 in Barnsley |work= World Snooker Tour |access-date=12. 12. 2013 |date=12. 12. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131215121856/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3573498%2C00.html |archive-date=15. 12. 2013}}</ref> |- ! scope=row |103. | align=center| 8. 1. 2014. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2014|01|8}}}} | {{sortname|Mark|Davis|dab=snuker}} | [[Championship League 2014 (snuker)|Championship League]] | <ref name="Max 103">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/snooker/sport/story/272203.html |title=Murphy produces maximum magic at Championship League |work= [[ESPN]] |access-date=8. 1. 2014 |date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108224345/http://www.espn.co.uk/snooker/sport/story/272203.html |archive-date=8. 1. 2014 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 104. | align=center| 9. 2. 2014. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2014|02|9}}}} | {{sortname|Jamie|Jones|dab=snuker}} | [[European Tour 2013/2014 – osmi turnir|Gdynia Open]] | <ref name="Max 104">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3661230,00.html |title=Murphy makes 147 in Gdynia |work= World Snooker Tour |access-date=9. 2. 2014 |date=9. 2. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140223104304/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3661230%2C00.html |archive-date=23. 2. 2014}}</ref> |- ! scope=row | 105. | align=center| 2. 3. 2014. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (12) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2014|03|2}}}} | {{sortname|Ding|Junhui}} | [[Welsh Open 2014 (snuker)|Welsh Open]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 105">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3694830,00.html |title=Magical maximum seals Rocket triumph |work= World Snooker Tour |access-date=2. 3. 2014 |date=2. 3. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306021306/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~3694830%2C00.html |archive-date=6. 3. 2014}}</ref> |- ! scope=row | 106. | align=center| 22. 8. 2014. | rowspan=9|[[Snukerska sezona 2014/2015.|2014/15.]] | {{sortname|Aditya|Mehta}} | {{nowrap|{{ayd|1985|10|31|2014|08|22}}}} | {{sortname|Stephen|Maguire}} | [[European Tour 2014/2015 – drugi turnir|Paul Hunter Classic]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 106">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4091957,00.html |title=Mehta 147 / O'Sullivan in form |work= World Snooker Tour |access-date=22. 8. 2014 |date=22. 8. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140823093941/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4091957%2C00.html |archive-date=23. 8. 2014}}</ref> |- ! scope=row | 107. | align=center| 23. 10. 2014. | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1980|03|23|2014|10|23}}}} | {{sortname|Cao|Yupeng}} | [[Asian Tour 2014/2015 – drugi turnir|Haining Open]] | <ref name="Max 107">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4240160,00.html |title=Day makes first 147 |work= World Snooker Tour |date=23. 10. 2014 |access-date=23. 10. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141025012359/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4240160%2C00.html |archive-date=25. 10. 2014}}</ref> |- ! scope=row | 108. | align=center| 23. 11. 2014. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2014|11|23}}}} | {{sortname|Robert|Milkins}} | [[European Tour 2014/2015 – četvrti turnir|Ruhr Open]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 108">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4322599,00.html |title=Murphy wins in Mulheim – and makes 147 |work= World Snooker Tour |date=23. 11. 2014 |access-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141127143046/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4322599%2C00.html |archive-date=27. 11. 2014}}</ref> |- ! scope=row |109. | align=center| 4. 12. 2014. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (13) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2014|12|4}}}} | {{sortname|Matthew|Selt}} | [[UK Championship 2014 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 109">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/snooker/30336076 |title=Ronnie O'Sullivan makes 147 maximum at UK Championship |work= BBC Sport |date=4. 12. 2014 |access-date=4. 12. 2014 |first=Shamoon |last=Hafez |archive-url=https://web.archive.org/web/20141205032757/http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/30336076 |archive-date=5. 12. 2014 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 110. | align=center| 12. 12. 2014. | {{sortname|Ben|Woollaston}} | {{nowrap|{{ayd|1987|05|14|2014|12|12}}}} | {{sortname|Joe|Steele|dab=snukeraš|nolink=1}} | [[European Tour 2014/2015 – peti turnir|Lisbon Open]] | <ref name="Max 110">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4361682,00.html |title=Woollaston joins 147 club |work= World Snooker Tour |date=12. 12. 2014 |access-date=12. 12. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141217025058/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4361682%2C00.html |archive-date=17. 12. 2014}}</ref> |- ! scope=row |111. | align=center| 5. 1. 2015. | {{sortname|Barry|Hawkins}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1979|04|23|2015|01|5}}}} | {{sortname|Stephen|Maguire}} | [[Championship League 2015 (snuker)|Championship League]] | <ref name="Max 111">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4402307,00.html |title=Hawkins makes 147 At CLS |work= World Snooker Tour |date=6. 1. 2015 |access-date=6. 1. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150106132507/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4402307%2C00.html |archive-date=6. 1. 2015}}</ref> |- ! scope=row | 112. | align=center| 11. 1. 2015. | {{sortname|Marco|Fu}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1978|01|08|2015|01|11}}}} | {{sortname|Stuart|Bingham}} | [[Masters 2015 (snuker)|Masters]] | <ref name="Max 112">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/30772612 |title=Marco Fu's 147: Watch Fu's maximum break at the Masters |date=11. 1. 2015 |work= BBC Sport |access-date=15. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150115132440/http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/30772612 |archive-date=15. 1. 2015 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 113. | align=center| 6. 2. 2015. | {{sortname|Judd|Trump}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2015|02|06}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[German Masters 2015.|German Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 113">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4467803,00.html |title=Trump makes 147 in Berlin |work= World Snooker Tour |date=6. 2. 2015 |access-date=9. 2. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150209021154/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4467803%2C00.html |archive-date=9. 2. 2015}}</ref> |- ! scope=row | 114. | align=center| 10. 2. 2015. | {{sortname|David|Gilbert|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1981|06|12|2015|02|10}}}} | {{sortname|Xiao|Guodong}} | [[Championship League 2015 (snuker)|Championship League]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 114">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4478743,00.html |title=Xiao Wins CLS7 / Gilbert makes 147 |work= World Snooker Tour |date=11. 2. 2015 |access-date=11. 2. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211224839/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~4478743%2C00.html |archive-date=11. 2. 2015}}</ref> |- ! scope=row | 115. | align=center| 6. 12. 2015. | rowspan=4|[[Snukerska sezona 2015/2016.|2015/16.]] | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1982|02|11|2015|12|06}}}} | {{sortname|Liang|Wenbo}} | [[UK Championship 2015 (snuker)|UK Championship]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 115">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/robertson-makes-147-in-uk-final/ |title=Robertson makes 147 and leads UK final |date=6. 12. 2015 |work= World Snooker Tour |archive-url=https://web.archive.org/web/20151207161656/http://www.worldsnooker.com/robertson-makes-147-in-uk-final/ |archive-date=7. 12. 2015 |url-status=dead |access-date=29. 12. 2018}}</ref> |- ! scope=row | 116. | align=center| 11. 12. 2015. | {{sortname|Marco|Fu}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1978|01|08|2015|12|11}}}} | {{sortname|Sam|Baird}} | [[European Tour 2015/2016 – peti turnir|Gibraltar Open]] | <ref name="Max 116">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/fu-makes-147-in-gibraltar/ |title=Fu makes 147 in Gibraltar |date=11. 12. 2015 |work= World Snooker Tour |archive-url=https://web.archive.org/web/20151212212019/http://www.worldsnooker.com/fu-makes-147-in-gibraltar/ |archive-date=12. 12. 2015 |url-status=dead |access-date=29. 12. 2018}}</ref> |- ! scope=row | 117. | align=center| 19. 2. 2016. | {{sortname|Ding|Junhui||Ding Junhui}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2016|02|19}}}} | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} | [[Welsh Open 2016 (snuker)|Welsh Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 117">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/ding-makes-maximum-in-cardiff/ |title=Robertson wins despite Ding maximum |date=19. 2. 2016 |access-date=21. 2. 2016 |work= World Snooker Tour |archive-url=https://web.archive.org/web/20160221025504/http://www.worldsnooker.com/ding-makes-maximum-in-cardiff/ |archive-date=21. 2. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 118. | align=center| 25. 2. 2016. | {{sortname|Fergal|O'Brien}} | {{nowrap|{{ayd|1972|03|08|2016|02|25}}}} | {{sortname|Mark|Davis|dab=snuker}} | [[Championship League 2016 (snuker)|Championship League]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 118">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/obrien-joins-147-club/ |title=O'Brien joins 147 club |work= World Snooker Tour |date=25. 2. 2016 |access-date=25. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160225194310/http://www.worldsnooker.com/obrien-joins-147-club/ |archive-date=25. 2. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 119. | align=center| 27. 8. 2016. | rowspan=13|[[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/17.]] | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2016|08|27}}}} | {{sortname|Kurt|Maflin}} | [[Paul Hunter Classic 2016.|Paul Hunter Classic]] | <ref name="Max 119">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/un-nooh-makes-147-in-furth/ |title=Un-Nooh makes 147 in Fürth |work= World Snooker Tour |date=28. 8. 2016 |access-date=28. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828125534/http://www.worldsnooker.com/un-nooh-makes-147-in-furth/ |archive-date=28. 8. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 120. | align=center| 20. 9. 2016. | {{sortname|Stephen|Maguire}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1981|03|13|2016|09|20}}}} | {{sortname|Xu|Yichen}} | [[Shanghai Masters 2016 (snuker)|Shanghai Masters]] | <ref name="Max 120">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/maguire-makes-147-in-shanghai/ |title=Maguire makes 147 in Shanghai |work= World Snooker Tour |date=20. 9. 2016 |access-date=21. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160921140340/http://www.worldsnooker.com/maguire-makes-147-in-shanghai/ |archive-date=21. 9. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 121. | align=center| 28. 9. 2016. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2016|09|28}}}} | {{sortname|Allan|Taylor|dab=snukeraš}} | [[European Masters 2016.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|European Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 121">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/murphy-makes-147-in-preston/ |title=Murphy makes 147 in Preston |work= World Snooker Tour |date=28. 9. 2016 |access-date=2. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161002064521/http://www.worldsnooker.com/murphy-makes-147-in-preston/ |archive-date=2. 10. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 122. | align=center| 11. 10. 2016. | {{sortname|Alfie|Burden}} | {{nowrap|{{ayd|1976|12|14|2016|10|11}}}} | {{sortname|Daniel|Wells|dab=snukeraš}} | [[English Open 2016 (snuker)|English Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 122">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/burden-makes-first-147/ |title=Burden makes first 147 |work= World Snooker Tour |date=11. 10. 2016 |access-date=18. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161018224423/http://www.worldsnooker.com/burden-makes-first-147/ |archive-date=18. 10. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 123. | align=center| 16. 11. 2016. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (8) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2016|11|16}}}} | {{sortname|Sam|Craigie}} | [[Northern Ireland Open 2016.|Northern Ireland Open]] | <ref name="Max 123">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/higgins-makes-147-in-belfast/ |title=Higgins makes 147 in Belfast |work= World Snooker Tour |date=16. 11. 2016 |access-date=21. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161121155857/http://www.worldsnooker.com/higgins-makes-147-in-belfast/ |archive-date=21. 11. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 124. | align=center| 27. 11. 2016. | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1986|02|22|2016|11|27}}}} | {{sortname|Rod|Lawler}} | [[UK Championship 2016 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 124">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/allen-joins-147-club/ |title=Allen joins 147 club |work= World Snooker Tour |date=27. 11. 2016 |access-date=28. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161128134214/http://www.worldsnooker.com/allen-joins-147-club/ |archive-date=28. 11. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 125. | align=center rowspan=2| 8. 12. 2016. | {{sortname|Ali|Carter}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1979|07|25|2016|12|08}}}} | {{sortname|Wang|Yuchen|dab=snukeraš}} | rowspan=2|[[German Masters 2017.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|German Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 125 & 126">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/quickfire-maximums-for-carter-and-muir/ |title=Quickfire maximums for Carter and Muir |work= World Snooker Tour |date=8. 12. 2016 |access-date=12. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161212133624/http://www.worldsnooker.com/quickfire-maximums-for-carter-and-muir/ |archive-date=12. 12. 2016 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 126. | {{sortname|Ross|Muir}} | {{nowrap|{{ayd|1995|10|06|2016|12|08}}}} | {{sortname|Itaro|Santos}} | <ref name="Max 125 & 126"/> |- ! scope=row | 127. | align=center| 10. 1. 2017. | {{sortname|Mark|Davis|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1972|08|12|2017|01|10}}}} | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} | [[Championship League 2017 (snuker)|Championship League]] | <ref name="Max 127">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/davis-makes-first-147-to-win-cls-group-three/ |title=Davis makes first 147 to win CLS group three |work= World Snooker Tour |date=11. 1. 2017 |access-date=14. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170114095137/http://www.worldsnooker.com/davis-makes-first-147-to-win-cls-group-three/ |archive-date=14. 1. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 128. | align=center| 1. 2. 2017. | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1983|08|17|2017|02|01}}}} | {{sortname|Peter|Ebdon}} | [[German Masters 2017.|German Masters]] | <ref name="Max 128">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/ford-makes-147-in-berlin/ |title=Ford makes 147 in Berlin |work= World Snooker Tour |date=1. 2. 2017 |access-date=6. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170206093754/http://www.worldsnooker.com/ford-makes-147-in-berlin/ |archive-date=6. 2. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 129. | align=center| 2. 3. 2017. | {{sortname|Mark|Davis|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1972|08|12|2017|03|02}}}} | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | [[Championship League 2017 (snuker)|Championship League]] | <ref name="Max 129">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/mark-davis-makes-147-coventry/ |title=Mark Davis makes 147 in Coventry |work= World Snooker Tour |date=2. 3. 2017 |access-date=6. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170306172552/http://www.worldsnooker.com/mark-davis-makes-147-coventry/ |archive-date=6. 3. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 130. | align=center| 30. 3. 2017. | {{sortname|Judd|Trump}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2017|03|30}}}} | {{sortname|Tian|Pengfei}} | [[China Open 2017 (snuker)|China Open]] | <ref name="Max 130">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/trump-makes-147-beating-tian/ |title=Trump makes 147 in beating Tian |work= World Snooker Tour |date=30. 3. 2017 |access-date=1. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170401213327/http://www.worldsnooker.com/trump-makes-147-beating-tian/ |archive-date=1. 4. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 131. | align=center| 6. 4. 2017. | {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1985|08|11|2017|04|06}}}} | {{sortname|Josh|Boileau}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2017.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 131">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/gary-wilson-makes-147/ |title=Gary Wilson makes 147 |work= World Snooker Tour |date=6. 4. 2017 |access-date=7. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407054421/http://www.worldsnooker.com/gary-wilson-makes-147/ |archive-date=7. 4. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 132. | align=center| 18. 10. 2017. | rowspan=8|[[Snukerska sezona 2017/2018.|2017/18.]] | {{sortname|Liang|Wenbo}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1987|03|05|2017|10|18}}}} | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} | [[English Open 2017 (snuker)|English Open]] | <ref name="Max 132">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/liang-makes-40000-max/ |title=Liang makes £40,000 max |work= World Snooker Tour |date=18. 10. 2017 |access-date=18. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171018184202/http://www.worldsnooker.com/liang-makes-40000-max/ |archive-date=18. 10. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 133. | align=center| 31. 10. 2017. | {{sortname|Kyren|Wilson}} | {{nowrap|{{ayd|1991|12|23|2017|10|31}}}} | {{sortname|Martin|Gould}} | [[International Championship 2017.|International Championship]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 133">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/wilson-makes-147-daqing/ |title=Wilson makes 147 in Daqing |work= World Snooker Tour |date=31. 10. 2017 |access-date=31. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171031105934/http://www.worldsnooker.com/wilson-makes-147-daqing/ |archive-date=31. 10. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 134. | align=center| 12. 12. 2017. | {{sortname|Cao|Yupeng}} | {{nowrap|{{ayd|1990|10|27|2017|12|12}}}} | {{sortname|Andrew|Higginson|dab=snuker}} | [[Scottish Open 2017 (snuker)|Scottish Open]] | <ref name="Max 134">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/cao-makes-maiden-147-glasgow/ |title=Cao makes maiden 147 in Glasgow |work= World Snooker Tour |date=12. 12. 2017 |access-date=12. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171212105934/http://www.worldsnooker.com/cao-makes-maiden-147-glasgow/ |archive-date=12. 12. 2017 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 135. | align=center| 26. 1. 2018. | {{sortname|Martin|Gould}} | {{nowrap|{{ayd|1981|9|14|2018|1|26}}}} | {{sortname|Li|Hang|dab=snukeraš}} | [[Championship League 2018 (snuker)|Championship League]] | <ref name="Max 135">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/gould-makes-maiden-147/ |title=Gould makes maiden 147 |date=26. 1. 2018 |work= World Snooker Tour |access-date=26. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180127083957/http://www.worldsnooker.com/gould-makes-maiden-147/ |archive-date=27. 1. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 136. | align=center| 26. 3. 2018. | {{sortname|Luca|Brecel}} | {{nowrap|{{ayd|1995|3|8|2018|3|26}}}} | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | [[Championship League 2018 (snuker)|Championship League]] | <ref name="Max 136">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/brecel-joins-147-club/ |title=Brecel joins 147 club |date=26. 3. 2018 |work= World Snooker Tour |access-date=28. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180329120824/http://www.worldsnooker.com/brecel-joins-147-club/ |archive-date=29. 3. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 137. | align=center| 3. 4. 2018. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (14) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2018|04|3}}}} | {{sortname|Elliot|Slessor|}} | [[China Open 2018 (snuker)|China Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 137">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/osullivan-makes-147-china/ |title=O'Sullivan makes 147 in China |work= World Snooker Tour |access-date=4. 4. 2018 |date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404200947/http://www.worldsnooker.com/osullivan-makes-147-china/ |archive-date=4. 4. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 138. | align=center| 4. 4. 2018. | {{sortname|Stuart|Bingham}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1976|5|21|2018|4|4}}}} | {{sortname|Ricky|Walden}} | [[China Open 2018 (snuker)|China Open]] | <ref name="Max 138">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/bingham-makes-maximum-beijing/ |title=Bingham makes maximum in Beijing |work= World Snooker Tour |access-date=4. 4. 2018 |date=4. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180404201141/http://www.worldsnooker.com/bingham-makes-maximum-beijing/ |archive-date=4. 4. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 139. | align=center| 12. 4. 2018. | {{sortname|Liang|Wenbo}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1987|3|5|2018|4|12}}}} | {{sortname|Rod|Lawler}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2018.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 139">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/liang-makes-147-misses-black-140/ |title=Liang makes 147 – then misses black On 140 |work= World Snooker Tour |access-date=12. 4. 2018 |date=12. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180413125225/http://www.worldsnooker.com/liang-makes-147-misses-black-140/ |archive-date=13. 4. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 140. | align=center rowspan=2| 24. 8. 2018. | rowspan=12|[[Snukerska sezona 2018/2019.|2018/19.]] | {{sortname|Michael|Georgiou}} | {{nowrap|{{ayd|1988|1|18|2018|8|24}}}} | {{sortname|Umut|Dikme|nolink=1}} | [[Paul Hunter Classic 2018.|Paul Hunter Classic]] | <ref name="Max 140">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/georgiou-joins-147-club/ |title=Georgiou joins 147 club |work= World Snooker Tour |access-date=24. 8. 2018 |date=24. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180824183436/http://www.worldsnooker.com/georgiou-joins-147-club/ |archive-date=24. 8. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 141. | {{sortname|Jamie|Jones|dab=snuker}} | {{nowrap|{{ayd|1988|2|14|2018|8|24}}}} | {{sortname|Lee|Walker}} | [[Paul Hunter Classic 2018.|Paul Hunter Classic]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 141">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/georgiou-and-jones-join-147-club/ |title=Georgiou and Jones join 147 club |work= World Snooker Tour |access-date=24. 8. 2018 |date=24. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825143337/http://www.worldsnooker.com/georgiou-and-jones-join-147-club/ |archive-date=25. 8. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 142. | align=center| 16. 10. 2018. | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2018|10|16}}}} | {{sortname|Soheil|Vahedi}} | rowspan=2|[[English Open 2018 (snuker)|English Open]] | <ref name="Max 142">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/snooker/45882691 |title=English Open: Thepchaiya Un-Nooh makes 147, wins for John Higgins & Jimmy White |date=16. 10. 2018 |work= BBC Sport |access-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181017142353/https://www.bbc.co.uk/sport/snooker/45882691 |archive-date=17. 10. 2018 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 143. | align=center| 17. 10. 2018. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (15) | {{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2018|10|17}}}} | {{sortname|Allan|Taylor|dab=snuker}} | <ref name="Max 143">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/rocket-fires-magic-maximum/ |title=Rocket fires magic maximum |work= World Snooker Tour |access-date=17. 10. 2018 |date=17. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181017203306/http://www.worldsnooker.com/rocket-fires-magic-maximum/ |archive-date=17. 10. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 144. | align=center| 8. 11. 2018. | {{sortname|Mark|Selby}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1983|06|19|2018|10|17}}}} | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} | [[Šampion šampiona 2018.|Šampion šampiona]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 144">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/selby-makes-147-in-coventry/ |title=Selby makes 147 in Coventry |work= World Snooker Tour |access-date=8. 11. 2018 |date=8. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108224650/http://www.worldsnooker.com/selby-makes-147-in-coventry/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 145. | align=center| 12. 12. 2018. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (9) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2018|12|12}}}} | {{sortname|Gerard|Greene}} | [[Scottish Open 2018 (snuker)|Scottish Open]] | <ref name="Max 145">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/higgins-makes-glasgow-147/ |title=Higgins makes Glasgow 147 |work= World Snooker Tour |access-date=12. 12. 2018 |date=12. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214181608/http://www.worldsnooker.com/higgins-makes-glasgow-147/ |archive-date=14. 12. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 146. | align=center| 21. 12. 2018. | {{sortname|Judd|Trump}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2018|12|21}}}} | {{sortname|Lukas|Kleckers}} | [[German Masters 2019.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|German Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 146">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/trump-makes-147-in-german-qualifiers/ |title=Trump makes 147 in German qualifiers |work= World Snooker Tour |access-date=21. 12. 2018 |date=21. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181222034224/http://www.worldsnooker.com/trump-makes-147-in-german-qualifiers/ |archive-date=22. 12. 2018 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 147. | align=center| 22. 1. 2019. | {{sortname|David|Gilbert|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1981|06|12|2019|01|22}}}} | {{sortname|Stephen|Maguire}} | [[Championship League 2019 (snuker)|Championship League]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 147">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/gilbert-makes-historic-147th-maximum/ |title=Gilbert makes historic 147th maximum |work= World Snooker Tour |access-date=22. 1. 2019 |date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190122174044/http://www.worldsnooker.com/gilbert-makes-historic-147th-maximum/ |archive-date=22. 1. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 148. | align=center| 12. 2. 2019. | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1982|02|11|2019|02|12}}}} | {{sortname|Jordan|Brown|dab=snuker}} | [[Welsh Open 2019 (snuker)|Welsh Open]] | <ref name="Max 148">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/robertson-makes-cardiff-147/ |title=Robertson makes Motorpoint maximum |work= World Snooker Tour |access-date=12. 2. 2019 |date=12. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190213064115/http://www.worldsnooker.com/robertson-makes-cardiff-147/ |archive-date=13. 2. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 149. | align=center| 14. 2. 2019. | {{sortname|Noppon|Saengkham}} | {{nowrap|{{ayd|1992|07|15|2019|02|14}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[Welsh Open 2019 (snuker)|Welsh Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 149">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/saengkham-makes-cardiff-147/ |title=Saengkham makes Cardiff 147 |work= World Snooker Tour |access-date=14. 2. 2019 |date=14. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190214201310/http://www.worldsnooker.com/saengkham-makes-cardiff-147/ |archive-date=14. 2. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 150. | align=center| 28. 2. 2019. | {{sortname|Zhou|Yuelong}} | {{nowrap|{{ayd|1998|01|24|2019|02|28}}}} | {{sortname|Lyu|Haotian}} | [[Indian Open 2019.|Indian Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 150">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/zhou-joins-147-club/ |title=Zhou joins 147 club |work= World Snooker Tour |access-date=28. 2. 2019 |date=28. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190301013453/http://www.worldsnooker.com/zhou-joins-147-club/ |archive-date=1. 3. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 151. | align=center| 3. 4. 2019. | {{sortname|Stuart|Bingham}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2019|04|03}}}} | {{sortname|Peter|Ebdon}} | [[China Open 2019 (snuker)|China Open]] | <ref name="Max 151">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/bingham-makes-147-in-beijing/ |title=Bingham makes 147 in Beijing |work= World Snooker Tour |access-date=3. 4. 2019 |date=3. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403210211/http://www.worldsnooker.com/bingham-makes-147-in-beijing/ |archive-date=3. 4. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 152. | align=center| 17. 6. 2019. | rowspan=6|[[Snukerska sezona 2019/2020.|2019/20.]] | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1983|08|17|2019|06|17}}}} | {{sortname|Fraser|Patrick}} | [[International Championship 2019 (snuker)#Kvalifikacije|International Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 152">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/ford-motors-to-147/ |title=Ford motors to 147 |work= World Snooker Tour |date=17. 6. 2019 |access-date=17. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190618022330/http://www.worldsnooker.com/ford-motors-to-147/ |archive-date=18. 6. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 153. | align=center| 17. 10. 2019. | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1983|08|17|2019|10|17}}}} | {{sortname|Shaun|Murphy}} | [[English Open 2019 (snuker)|English Open]] | <ref name="Max 153">{{cite web |url=http://www.worldsnooker.com/ford-makes-147-to-beat-murphy/ |title=Ford makes 147 to beat Murphy |work= World Snooker Tour |date=17. 10. 2019 |access-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191017214515/http://www.worldsnooker.com/ford-makes-147-to-beat-murphy/ |archive-date=17. 10. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 154. | align=center| 12. 11. 2019. | {{sortname|Stuart|Bingham}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2019|11|12}}}} | {{sortname|Lu|Ning}} | [[Northern Ireland Open 2019.|Northern Ireland Open]] | <ref name="Max 154">{{cite web |url=https://www.worldsnooker.com/bingham-makes-sixth-career-maximum/ |title=Bingham makes sixth career maximum |work= World Snooker Tour |date=12. 11. 2019 |access-date=12. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191112135923/https://www.worldsnooker.com/bingham-makes-sixth-career-maximum/ |archive-date=12. 11. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 155. | align=center| 27. 11. 2019. | {{sortname|Barry|Hawkins}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1979|04|23|2019|11|27}}}} | {{sortname|Gerard|Greene}} | [[UK Championship 2019 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 155">{{cite web |url=https://www.worldsnooker.com/hawks-swoops-to-147-in-york/ |title=Hawk swoops to 147 in York |work= World Snooker Tour |date=27. 11. 2019 |access-date=27. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191127170612/https://www.worldsnooker.com/hawks-swoops-to-147-in-york/ |archive-date=27. 11. 2019 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 156. | align=center| 11. 2. 2020. | {{sortname|Kyren|Wilson}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|23|2020|02|11}}}} | {{sortname|Jackson|Page}} | [[Welsh Open 2020 (snuker)|Welsh Open]] | <ref name="Max 156">{{cite web |url=https://wst.tv/wilson-fires-147-in-cardiff/ |title=Wilson fires 147 in Cardiff |work= World Snooker Tour |date=11. 2. 2020 |access-date=11. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200212185858/https://wst.tv/wilson-fires-147-in-cardiff/ |archive-date=12. 2. 2020 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 157. | align=center| 6. 8. 2020. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (10) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2020|08|06}}}} | {{sortname|Kurt|Maflin}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 157">{{cite web |title=Higgins fires in magic Crucible maximum |date=6. 8. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/higgins-fires-in-magic-crucible-maximum/ |access-date=7. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807144421/https://wst.tv/higgins-fires-in-magic-crucible-maximum/ |archive-date=7. 8. 2020 |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 158. | align=center| 13. 9. 2020. | rowspan=9|[[Snukerska sezona 2020/2021.|2020/21.]] | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1980|03|23|2020|09|14}}}} | {{sortname|Rod|Lawler}} | rowspan=2|[[Championship League 2020 (rangirni)|Championship League]] | <ref name="Max 158">{{cite web |title=Day starts season with 147 |date=13. 9. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/day-starts-season-with-147/ |access-date=13. 9. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922014223/https://wst.tv/day-starts-season-with-147/ |archive-date=22. 9. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 159. | align=center| 30. 10. 2020. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (11) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2020|10|30}}}} | {{sortname|Kyren|Wilson}} | <ref name="Max 159">{{cite web |title=Higgins makes 11th career maximum |date=30. 10. 2020 |work=World Snooker Tour |url=https://wst.tv/higgins-makes-11th-career-maximum/ |access-date=30. 10. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101023720/https://wst.tv/higgins-makes-11th-career-maximum/ |archive-date=1. 11. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 160. | align=center| 10. 11. 2020. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2020|11|10}}}} | {{sortname|Chen|Zifan}} | [[German Masters 2021.#Kvalifikacije|German Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 160">{{cite web |title=Magician conjures 147 |date=10. 11. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/magician-conjures-147/ |access-date=10. 11. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201110233502/https://wst.tv/magician-conjures-147/ |archive-date=10. 11. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 161. | align=center| 18. 11. 2020. | {{sortname|Judd|Trump}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2020|11|18}}}} | {{sortname|Gao|Yang|dab=snukeraš}} | [[Northern Ireland Open 2020.|Northern Ireland Open]] | <ref name="Max 161">{{cite web |title=Trump makes magical maximum |date=18. 11. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/trump-makes-magical-maximum/ |access-date=18. 11. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201118162635/https://wst.tv/trump-makes-magical-maximum/ |archive-date=18. 11. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 162. | align=center| 24. 11. 2020. | {{sortname|Kyren|Wilson}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|23|2020|11|24}}}} | {{sortname|Ashley|Hugill}} | rowspan=2|[[UK Championship 2020 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 162">{{cite web |title=Wilson makes Milton Keynes maximum |date=24. 11. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/wilson-makes-milton-keynes-maximum/ |access-date=24. 11. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201210020006/https://wst.tv/wilson-makes-milton-keynes-maximum/ |archive-date=10. 12. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 163. | align=center| 25. 11. 2020. | {{sortname|Stuart|Bingham}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2020|11|25}}}} | {{sortname|Zak|Surety}} | <ref name="Max 163">{{cite web |title=Bingham makes seventh career maximum |date=25. 11. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/bingham-makes-seventh-career-maximum/ |access-date=25. 11. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128191120/https://wst.tv/bingham-makes-seventh-career-maximum/ |archive-date=28. 11. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 164. | align=center| 7. 12. 2020. | {{sortname|Zhou|Yuelong}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1998|01|24|2020|12|07}}}} | {{sortname|Peter|Lines}} | [[Scottish Open 2020 (snuker)|Scottish Open]] | <ref name="Max 164">{{cite web |title=Zhou makes MK maximum |date=7. 12. 2020 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/zhou-makes-mk-maximum/ |access-date=7. 12. 2020 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201207193322/https://wst.tv/zhou-makes-mk-maximum/ |archive-date=7. 12. 2020}}</ref> |- ! scope=row | 165. | align=center| 4. 1. 2021. | {{sortname|Stuart|Bingham}} (8) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2021|01|04}}}} | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} | [[Championship League 2021 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 165">{{cite web |title=Bingham makes eighth 147 |date=4. 1. 2021 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/bingham-makes-eighth-147/ |access-date=4. 1. 2021 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104223245/https://wst.tv/bingham-makes-eighth-147/ |archive-date=4. 1. 2021}}</ref> |- ! scope=row | 166. | align=center| 20. 1. 2021. | {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1985|08|11|2021|01|20}}}} | {{sortname|Liam|Highfield}} | [[WST Pro Series 2021.|WST Pro Series]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 166">{{cite web |title=Gary Wilson makes 147 |date=20. 1. 2021 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/gary-wilson-makes-147-2/ |access-date=20. 1. 2021 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121003236/https://wst.tv/gary-wilson-makes-147-2/ |archive-date=21. 1. 2021}}</ref> |- ! scope=row | 167. | align=center| 16. 8. 2021. | rowspan=10|[[Snukerska sezona 2021/2022.|2021/22.]] | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (12) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2021|08|16}}}} | {{sortname|Alexander|Ursenbacher}} | [[British Open 2021 (snuker)|British Open]] | <ref name="Max 167">{{cite web |title=Higgins makes 12th maximum |url=https://wpbsa.com/higgins-makes-12th-maximum/ |work= [[WPBSA]] |date=16. 8. 2021 |access-date=17. 8. 2021 |archive-date=17. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210817215401/https://wpbsa.com/higgins-makes-12th-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 168. | align=center| 20. 8. 2021. | {{sortname|Ali|Carter}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1979|07|25|2021|08|20}}}} | {{sortname|Elliot|Slessor}} | [[British Open 2021 (snuker)|British Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 168">{{cite web |title=Captain fires in Leicester maximum |url=https://wst.tv/captain-fires-in-leicester-maximum/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210820190402/https://wst.tv/captain-fires-in-leicester-maximum/ |url-status=dead |archive-date= 20. 8. 2021 |date=20. 8. 2021 |work= World Snooker Tour |access-date=20. 8. 2021}}</ref> |- ! scope=row | 169. | align=center| 24. 9. 2021. | {{sortname|Xiao|Guodong}} | {{nowrap|{{ayd|1989|02|10|2021|09|24}}}} | {{sortname|Fraser|Patrick}} | [[Scottish Open 2021 (snuker)#Kvalifikacije|Scottish Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 169">{{cite web |title=Xiao fires in maiden maximum |url=https://wst.tv/xiao-fires-in-maiden-maximum/ |archive-url= https://web.archive.org/web/20210924140107/https://wst.tv/xiao-fires-in-maiden-maximum/ |url-status=dead |archive-date=24. 9. 2021 |date=24. 9. 2021 |work= World Snooker Tour |access-date=24. 9. 2021}}</ref> |- ! scope=row | 170. | align=center| 10. 10. 2021. | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1986|02|22|2021|10|10}}}} | {{sortname|Si|Jiahui}} | [[Northern Ireland Open 2021.#Kvalifikacije|Northern Ireland Open]] | <ref name="Max 170">{{cite web |date=10. 10. 2021 |title=Allen – 147 means so much |url=https://wst.tv/pistol-fires-147-in-belfast/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211010162123/https://wst.tv/pistol-fires-147-in-belfast/ |url-status=dead |archive-date=10. 10. 2021 |access-date=10. 10. 2021 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 171. | align=center| 22. 10. 2021. | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2021|10|22}}}} | {{sortname|Fan|Zhengyi}} | [[German Masters 2022.#Kvalifikacije|German Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 171">{{cite web |date=22. 10. 2021 |title=Un-Nooh scores third 147 |url=https://wst.tv/un-nooh-scores-third-147/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211022100734/https://wst.tv/un-nooh-scores-third-147/ |url-status=dead |archive-date=22. 10. 2021 |access-date=22. 10. 2021 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 172. | align=center| 24. 11. 2021. | {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1985|08|11|2021|11|24}}}} | {{sortname|Ian|Burns|dab=snukeraš}} | [[UK Championship 2021 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 172">{{cite web |date=24. 11. 2021 |title=Wilson makes 147 in York |url=https://wst.tv/wilson-makes-147-in-york/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124124316/https://wst.tv/wilson-makes-147-in-york/ |url-status=dead |archive-date=24. 11. 2021 |access-date=24. 11. 2021 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 173. | align=center| 13. 3. 2022. | {{sortname|Judd|Trump}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2022|03|13}}}} | {{sortname|Matthew|Selt}} | [[Turkish Masters 2022.|Turkish Masters]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 173">{{cite web |date=13. 3. 2022 |title=Trump makes 147 in Turkey |url=https://wst.tv/trump-makes-147-in-turkey/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220313192923/https://wst.tv/trump-makes-147-in-turkey/ |url-status=dead |archive-date=13. 3. 2022 |access-date=13. 3. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 174. | align=center| 25. 3. 2022. | {{sortname|Stuart|Bingham}} (9) | {{nowrap|{{ayd|1976|05|21|2022|03|25}}}} | {{sortname|Gerard|Greene}} | [[Gibraltar Open 2022.|Gibraltar Open]] | <ref name="Max 174">{{cite web |date=25. 3. 2022 |title=Bingham on cloud nine With 147 |url=https://wst.tv/bingham-on-cloud-nine-with-147/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220325180309/https://wst.tv/bingham-on-cloud-nine-with-147/ |url-status=dead |archive-date=25. 3. 2022 |access-date=26. 3. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 175. | align=center| 11. 4. 2022. | {{sortname|Graeme|Dott}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1977|05|12|2022|04|11}}}} | {{sortname|Pang|Junxu}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 175">{{cite web |date=11. 4. 2022 |title=Dott crafts World Championship maximum |url=https://wst.tv/dott-crafts-world-championship-maximum/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220411112632/https://wst.tv/dott-crafts-world-championship-maximum/ |url-status=dead |archive-date=11. 4. 2022 |access-date=15. 4. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 176. | align=center| 25. 4. 2022. | {{sortname|Neil|Robertson}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1982|02|11|2022|04|25}}}} | {{sortname|Jack|Lisowski}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 176">{{cite web |date=25. 4. 2022 |title=Robertson makes Crucible 147 |url=https://wst.tv/robertson-makes-crucible-147/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220425195431/https://wst.tv/robertson-makes-crucible-147/ |url-status=dead |archive-date=25. 4. 2022 |access-date=25. 4. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 177. | align=center| 16. 7. 2022. | rowspan=13|[[Snukerska sezona 2022/2023.|2022/23.]] | {{sortname|Zhang|Anda}} | {{nowrap|{{ayd|1991|12|25|2022|07|16}}}} | {{sortname|Anton|Kazakov}} | rowspan=2|[[European Masters 2022 (sezona 2022/2023)#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|European Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 177">{{cite web |date=16. 7. 2022 |title=Zhang joins 147 club |url=https://wst.tv/zhang-joins-147-club/ |archive-url= https://web.archive.org/web/20220716232947/https://wst.tv/zhang-joins-147-club/ |url-status=dead |archive-date=16. 7. 2022 |access-date=17. 7. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 178. | align=center| 17. 7. 2022. | {{sortname|Hossein|Vafaei}} | {{nowrap|{{ayd|1994|10|15|2022|07|17}}}} | {{sortname|Ng|On-yee}} | <ref name="Max 178">{{cite web |date=17. 7. 2022 |title=Maximum joy for Prince of Persia |url=https://wst.tv/maximum-joy-for-prince-of-persia/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220717123021/https://wst.tv/maximum-joy-for-prince-of-persia/ |url-status=dead |archive-date=17. 7. 2022 |access-date=18. 7. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 179. | align=center| 29. 9. 2022. | {{sortname|Mark|Selby}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1983|06|19|2022|09|29}}}} | {{sortname|Jack|Lisowski}} | [[British Open 2022 (snuker)|British Open]] | <ref name="Max 179">{{cite web |date=29. 9. 2022 |title=Selby makes marvellous maximum |url=https://wst.tv/selby-makes-marvellous-maximum/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929184049/https://wst.tv/selby-makes-marvellous-maximum/ |url-status=dead |archive-date=29. 9. 2022 |access-date=29. 9. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 180. | align=center| 8. 10. 2022. | {{sortname|Marco|Fu}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1978|01|08|2022|10|08}}}} | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | [[Hong Kong Masters 2022.|Hong Kong Masters]] | <ref name="Max 180">{{cite web |date=8. 10. 2022 |title=Fu downs Higgins with sensational 147 |url=https://wst.tv/fu-downs-higgins-with-sensational-147/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20221202102134/https://wst.tv/fu-downs-higgins-with-sensational-147/ |url-status=dead |archive-date=2. 12. 2022 |access-date=8. 10. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 181. | align=center| 6. 11. 2022. | {{sortname|Judd|Trump}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2022|11|6}}}} | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} | [[Šampion šampiona 2022.|Šampion šampiona]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 181">{{cite web |date=6. 11. 2022 |title=Maximum magic for Trump in Bolton |url=https://wst.tv/maximum-magic-for-trump-in-bolton |archive-url=https://web.archive.org/web/20221106160551/https://wst.tv/maximum-magic-for-trump-in-bolton/ |url-status=dead |archive-date=6. 11. 2022 |access-date=6. 11. 2022 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 182. | align=center| 29. 11. 2022. | {{sortname|Judd|Trump}} (8) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2022|11|29}}}} | {{sortname|Mitchell|Mann}} | [[Scottish Open 2022 (snuker)|Scottish Open]] | <ref name="Max 182">{{cite web |title=Judd Trump hits 'unbelievable' maximum 147 break at Scottish Open |url=https://www.eurosport.com/snooker/scottish-open/2022-2023/judd-trump-hits-maximum-in-opening-frame-of-second-round-match-against-mitchell-mann-at-scottish-ope_sto9249880/story.shtml |work= Eurosport |date=29. 11. 2022 |access-date=29. 11. 2022 |archive-date=27. 3. 2024 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20240327120810/https://www.eurosport.com/snooker/scottish-open/2022-2023/judd-trump-hits-maximum-in-opening-frame-of-second-round-match-against-mitchell-mann-at-scottish-ope_sto9249880/story.shtml |url-status=dead}}</ref> |- ! scope=row | 183. | align=center| 16. 12. 2022. | {{sortname|Mark|Williams|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1975|03|21|2022|12|16}}}} | {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} | [[English Open 2022 (snuker)|English Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 183">{{cite web |title=Williams makes 147 in Brentwood |url=https://wst.tv/williams-makes-147-in-brentwood |archive-url= https://web.archive.org/web/20221216142106/https://wst.tv/williams-makes-147-in-brentwood/ |url-status=dead |archive-date=16. 12. 2022 |work= World Snooker Tour |date=16. 12. 2022 |access-date=16. 12. 2022}}</ref> |- ! scope=row | 184. | align=center| 3. 2. 2023. | {{sortname|Robert|Milkins}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1976|03|06|2023|02|03}}}} | {{sortname|Chris|Wakelin}} | [[German Masters 2023.|German Masters]] | <ref name="Max 184">{{cite web |title=Milkins crafts Berlin maximum |url=https://wst.tv/milkins-makes-berlin-maximum |archive-url= https://web.archive.org/web/20230203200208/https://wst.tv/milkins-makes-berlin-maximum/ |url-status=dead |archive-date=3. 2. 2023 |work= World Snooker Tour |date=3. 2. 2023 |access-date=4. 2. 2023}}</ref> |- ! scope=row | 185. | align=center| 16. 2. 2023. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2023|02|16}}}} | {{sortname|Daniel|Wells|dab=snukeraš}} | [[Welsh Open 2023 (snuker)|Welsh Open]] | <ref name="Max 185">{{cite web |title=Murphy makes 147 in Wales |date=16. 2. 2023 |work= World Snooker Tour |url=https://wst.tv/murphy-makes-147-in-wales |archive-url=https://web.archive.org/web/20230216201700/https://wst.tv/murphy-makes-147-in-wales/ |url-status=dead |archive-date=16. 2. 2023 |access-date=16. 2. 2023}}</ref> |- ! scope=row | 186. | align=center| 20. 3. 2023. | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2023|03|20}}}} | {{sortname|Xu|Si}} | [[WST Classic 2023.|WST Classic]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 186">{{cite web |title=Un-Nooh makes 147 at WST Classic |url=https://wst.tv/un-nooh-makes-147-at-wst-classic |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320145701/https://wst.tv/un-nooh-makes-147-at-wst-classic/ |url-status=dead |archive-date=20. 3. 2023 |access-date=20. 3. 2023 |work= World Snooker Tour |date=20. 3. 2023}}</ref> |- ! scope=row | 187. | align=center| 30. 3. 2023. | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1980|03|23|2023|03|30}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[Tour Championship 2023.|Tour Championship]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 187">{{cite web |title=Selby one win away from top ranking |url=https://wst.tv/selby-one-win-away-from-top-ranking |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330223051/https://wst.tv/selby-one-win-away-from-top-ranking/ |url-status=dead |archive-date=30. 3. 2023 |date=30. 3. 2023 |access-date=30. 3. 2023 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 188. | align=center| 19. 4. 2023. | {{sortname|Kyren|Wilson}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|23|2023|04|19}}}} | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2023.|Svjetsko prvenstvo]] | <ref name="Max 188">{{cite web |title=Wilson makes Crucible 147 |url=https://wst.tv/wilson-makes-crucible-147 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419111116/https://wst.tv/wilson-makes-crucible-147/ |url-status=dead |archive-date=19. 4. 2023 |date=19. 4. 2023 |access-date=19. 4. 2023 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 189. | align=center| 30. 4. 2023. | {{sortname|Mark|Selby}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1983|06|19|2023|04|30}}}} | {{sortname|Luca|Brecel}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2023.|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 189">{{cite web |title=Selby makes historic maximum |url=https://wst.tv/selby-makes-historic-maximum |archive-url= https://web.archive.org/web/20230430213458/https://wst.tv/selby-makes-historic-maximum/ |url-status=dead |archive-date=30. 4. 2023 |date= 30. 4. 2023 |access-date=30. 4. 2023 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 190. | align=center| 28. 7. 2023. | rowspan=13|[[Snukerska sezona 2023/2024.|2023/24.]] | {{sortname|Sean|O'Sullivan|dab=snukeraš}} | {{nowrap|{{ayd|1994|04|29|2023|07|28}}}} | {{sortname|Barry|Hawkins}} | [[European Masters 2023.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|European Masters]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 190">{{cite web |title=O'Sullivan fires in Leicester maximum |url=https://wst.tv/osullivan-fires-in-leicester-maximum |archive-url=https://web.archive.org/web/20230728160231/https://wst.tv/osullivan-fires-in-leicester-maximum/ |url-status=dead |archive-date= 28. 7. 2023 |date=28. 7. 2023 |access-date=28. 7. 2023 |work= World Snooker Tour}}</ref> |- ! scope=row | 191. | align=center| 18. 9. 2023. | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1980|03|23|2023|09|18}}}} | {{sortname|Mink|Nutcharut}} | [[International Championship 2023.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|International Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 191">{{cite web |title=International Championship qualifiers |url=https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1473 |website=snooker.org |access-date=23. 9. 2023 |archive-date=26. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126120601/https://www.snooker.org/res/index.asp?event=1473 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 192. | align=center| 12. 11. 2023. | {{sortname|Zhang|Anda}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|25|2023|11|12}}}} | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} | [[International Championship 2023.|International Championship]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 192">{{cite news |title=Zhang Anda makes 147 break in maiden ranking title win |url=https://www.bbc.co.uk/sport/snooker/67398311 |date=12. 11. 2023 |work= BBC Sport |access-date=12. 11. 2023 |archive-date=13. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113005115/https://www.bbc.com/sport/snooker/67398311 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 193. | align=center| 19. 11. 2023. | {{sortname|Xu|Si}} | {{nowrap|{{ayd|1998|01|24|2023|11|19}}}} | {{sortname|Ma|Hailong}} | [[UK Championship 2023 (snuker)#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|UK Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 193">{{cite web |title=Xu Si joins 147 club |url=https://wst.tv/xu-si-joins-147-club/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231119221211/https://wst.tv/xu-si-joins-147-club/ |url-status=dead |archive-date=19. 11. 2023 |work= World Snooker Tour |date=19. 11. 2023 |access-date=19. 11. 2023}}</ref> |- ! scope=row | 194. | align=center| 7. 12. 2023. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (8) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2023|12|07}}}} | {{sortname|Bulcsú|Révész}} | [[Snooker Shoot Out 2023 (sezona 2023/2024)|Snooker Shoot Out]] | <ref name="Max 194">{{cite web |title=Murphy scores first ever Shoot Out 147 |url=https://wst.tv/murphy-scores-first-ever-shoot-out-147/ |work= World Snooker Tour |date=7. 12. 2023 |access-date=7. 12. 2023 |archive-date=7. 12. 2023 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20231207184224/https://wst.tv/murphy-scores-first-ever-shoot-out-147/}}</ref> |- ! scope=row | 195. | align=center| 8. 1. 2024. | {{sortname|Ding|Junhui}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1987|04|01|2024|01|8}}}} | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} | [[Masters 2024 (snuker)|Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 195">{{cite news |author=Steve Sutcliffe |title=Ding makes 147 break in Masters defeat by O'Sullivan |url=https://www.bbc.com/sport/snooker/67914551 |date=8. 1. 2024 |access-date=8. 1. 2024 |work= BBC Sport |archive-date=8. 1. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240108171845/https://www.bbc.com/sport/snooker/67914551 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 196. | align=center| 12. 1. 2024. | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1986|02|22|2024|01|12}}}} | {{sortname|Mark|Selby}} | [[Masters 2024 (snuker)|Masters]] | <ref name="Max 196">{{cite web |title=Pistol fires in 147 |url=https://www.wst.tv/news/2024/january/12/pistol-fires-in-147/ |work= World Snooker Tour |date=12. 1. 2024 |access-date=12. 1. 2024 |archive-date=12. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112204201/https://www.wst.tv/news/2024/january/12/pistol-fires-in-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 197. | align=center| 6. 2. 2024. | {{sortname|Kyren|Wilson}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|23|2024|02|6}}}} | {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} | rowspan=2|[[Championship League 2024 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 197">{{cite web |title=Wilson makes fifth 147 |url=https://www.wst.tv/news/2024/february/06/wilson-makes-fifth-147/ |work= World Snooker Tour |date=6. 2. 2024 |access-date=6. 2. 2024 |archive-date=6. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206163242/https://www.wst.tv/news/2024/february/06/wilson-makes-fifth-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 198. | align=center| 10. 2. 2024. | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} (13) | {{nowrap|{{ayd|1975|05|18|2024|02|10}}}} | {{sortname|Fan|Zhengyi}} | <ref name="Max 198">{{cite web |title=Higgins makes 13th maximum |url=https://www.wst.tv/news/2024/february/10/higgins-makes-13th-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=10. 2. 2024 |access-date=11. 2. 2024 |archive-date=10. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240210221246/https://www.wst.tv/news/2024/february/10/higgins-makes-13th-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 199. | align=center| 17. 2. 2024. | {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1985|08|11|2024|02|17}}}} | {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | [[Welsh Open 2024 (snuker)|Welsh Open]] | <ref name="Max 199">{{cite web |title=Wilson makes snooker's 199th maximum |url=https://www.wst.tv/news/2024/february/17/wilson-makes-snooker-s-199th-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=17. 2. 2024 |access-date=17. 2. 2024 |archive-date=17. 2. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240217223753/https://www.wst.tv/news/2024/february/17/wilson-makes-snooker-s-199th-maximum/ |url-status= live}}</ref> |- ! scope=row | 200. | align=center| 29. 2. 2024. | {{sortname|Joe|O'Connor|dab=snukeraš}} | {{nowrap|{{ayd|1995|11|08|2024|02|29}}}} | {{sortname|Elliot|Slessor}} | [[Championship League 2024 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 200">{{cite web |title=Joe O'Connor makes snooker's 200th 147 |url=https://www.wst.tv/news/2024/february/29/joe-o-connor-makes-snooker-s-200th-147/ |work= World Snooker Tour |date=29. 2. 2024 |access-date=29. 2. 2024 |archive-date=29. 2. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240229165216/https://www.wst.tv/news/2024/february/29/joe-o-connor-makes-snooker-s-200th-147/ |url-status= live}}</ref> |- ! scope=row | 201. | align=center| 18. 3. 2024. | {{sortname|Zak|Surety}} | {{nowrap|{{ayd|1991|10|04|2024|03|18}}}} | {{sortname|Ding|Junhui}} | [[World Open 2024 (snuker)|World Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 201">{{cite web |title=Super Surety fires in maiden 147 |url=https://www.wst.tv/news/2024/march/18/super-surety-fires-in-maiden-147/ |work= World Snooker Tour |date=18. 3. 2024 |access-date=18. 3. 2024 |archive-date=18. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240318142015/https://www.wst.tv/news/2024/march/18/super-surety-fires-in-maiden-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 202. | align=center| 15. 4. 2024. | {{sortname|Noppon|Saengkham}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1992|07|15|2024|04|15}}}} | {{sortname|Andy|Hicks}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2024.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 202">{{cite web |title=Saengkham fires in Sheffield maximum |url=https://www.wst.tv/news/2024/april/15/saengkham-fires-in-sheffield-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2024 |archive-date=15. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240415143543/https://www.wst.tv/news/2024/april/15/saengkham-fires-in-sheffield-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 203. | align=center| 1. 9. 2024. | rowspan=15|[[Snukerska sezona 2024/2025.|2024/25.]] | {{sortname|Noppon|Saengkham}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1992|07|15|2024|09|01}}}} | {{sortname|Amir|Sarkhosh}} | [[Saudi Arabia Snooker Masters 2024.|Saudi Arabia Masters]] | <ref name="Max 203">{{cite web |title=Saengkham hits 147 jackpot in Saudi |url=https://www.wst.tv/news/2024/september/01/saengkham-hits-147-jackpot-in-saudi/ |work= World Snooker Tour |date=1. 9. 2024 |access-date=1. 9. 2024 |archive-date=1. 9. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240901194405/https://www.wst.tv/news/2024/september/01/saengkham-hits-147-jackpot-in-saudi/ |url-status= live}}</ref> |- ! scope=row | 204. | align=center| 13. 9. 2024. | {{sortname|Fan|Zhengyi}} | {{nowrap|{{ayd|2001|01|27|2024|09|13}}}} | {{sortname|Liam|Pullen}} | [[English Open 2024 (snuker)|English Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 204">{{cite web |title=Maximum magic for fantastic Fan |url=https://www.wst.tv/news/2024/september/13/maximum-magic-for-fantastic-fan/ |work= World Snooker Tour |date=13. 9. 2024 |access-date=13. 9. 2024 |archive-date=14. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914065338/https://www.wst.tv/news/2024/september/13/maximum-magic-for-fantastic-fan/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 205. | align=center| 26. 9. 2024. | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1986|02|22|2024|09|26}}}} | {{sortname|Ben|Mertens}} | [[British Open 2024 (snuker)|British Open]] | <ref name="Max 205">{{cite web |title=Allen makes 147 in Cheltenham |url=https://www.wst.tv/news/2024/september/26/allen-makes-147-in-cheltenham/ |work= World Snooker Tour |date=26. 9. 2024 |access-date=26. 9. 2024 |archive-date=26. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240926171431/https://www.wst.tv/news/2024/september/26/allen-makes-147-in-cheltenham/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 206. | align=center| 11. 10. 2024. | {{sortname|Si|Jiahui}} | {{nowrap|{{ayd|2002|07|11|2024|10|11}}}} | {{sortname|Judd|Trump}} | [[Wuhan Open 2024 (snuker)|Wuhan Open]] | <ref name="Max 206">{{cite web |title=Si fires in maiden maximum |url=https://www.wst.tv/news/2024/october/11/si-fires-in-maiden-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=11. 10. 2024 |access-date=11. 10. 2024 |archive-date=5. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241105192940/https://www.wst.tv/news/2024/october/11/si-fires-in-maiden-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 207. | align=center| 5. 11. 2024. | {{sortname|Xu|Si}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1998|01|24|2024|11|05}}}} | {{sortname|Ryan|Day|dab=snuker}} | [[International Championship 2024.|International Championship]] | <ref name="Max 207">{{cite web |title=Xu makes Nanjing maximum |url=https://www.wst.tv/news/2024/november/05/xu-crafts-nanjing-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=5. 11. 2024 |access-date=5. 11. 2024 |archive-date=5. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241105143857/https://www.wst.tv/news/2024/november/05/xu-crafts-nanjing-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 208. | align=center| 26. 11. 2024. | {{sortname|Zhang|Anda||Zhang Anda}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|25|2024|11|26}}}} | {{sortname|Lei|Peifan}} | [[UK Championship 2024 (snuker)|UK Championship]] | <ref name="Max 208">{{cite web |title=Zhang fires in York maximum |url=https://www.wst.tv/news/2024/november/26/zhang-fires-in-york-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=26. 11. 2024 |access-date=26. 11. 2024 |archive-date=27. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241127073452/https://www.wst.tv/news/2024/november/26/zhang-fires-in-york-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 209. | align=center| 7. 1. 2025. | {{sortname|Jak|Jones}} | {{nowrap|{{ayd|1993|07|29|2025|01|07}}}} | {{sortname|Chris|Wakelin}} | [[Championship League 2025 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 209">{{cite web |title=Jones joins 147 club, but Si Wins group |url=https://www.wst.tv/news/2025/january/07/jones-joins-147-club/ |work= World Snooker Tour |date=7. 1. 2025 |access-date=7. 1. 2025 |archive-date=7. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250107213312/https://www.wst.tv/news/2025/january/07/jones-joins-147-club/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 210. | align=center| 18. 1. 2025. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (9) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2025|01|18}}}} | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} | [[Masters 2025 (snuker)|Masters]] | <ref name="Max 210">{{cite web |title=Murphy makes magical Masters maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/january/18/murphy-makes-magical-masters-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=18. 1. 2025 |access-date=18. 1. 2025 |archive-date=18. 1. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250118160554/https://www.wst.tv/news/2025/january/18/murphy-makes-magical-masters-maximum/ |url-status= live}}</ref> |- ! scope=row | 211. | align=center| 25. 1. 2025. | {{sortname|David|Gilbert|dab=snuker}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1981|06|12|2025|01|25}}}} | {{sortname|Zhou|Yuelong}} | [[Championship League 2025 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 211">{{cite web |title=Gilbert makes third maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/january/25/gilbert-makes-third-147/ |work= World Snooker Tour |date=25. 1. 2025 |access-date=25. 1. 2025 |archive-date=25. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125184922/https://www.wst.tv/news/2025/january/25/gilbert-makes-third-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 212. | align=center| 5. 2. 2025. | {{sortname|Mark|Selby}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1983|06|19|2025|02|05}}}} | {{sortname|Xiao|Guodong}} | [[Championship League 2025 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 212">{{cite web |title=Selby retains League title and makes maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/february/05/selby-retains-league-title-and-makes-147/ |work= World Snooker Tour |date=5. 2. 2025 |access-date=5. 2. 2025 |archive-date=5. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250205213438/https://www.wst.tv/news/2025/february/05/selby-retains-league-title-and-makes-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 213. | align=center| 6. 2. 2025. | {{sortname|Xu|Si}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1998|01|24|2025|02|06}}}} | {{sortname|Bulcsú|Révész}} | [[Welsh Open 2025 (snuker)#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Welsh Open]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 213">{{cite web |title=Xu makes third 147 |url=https://www.wst.tv/news/2025/february/06/xu-makes-third-147/ |work= World Snooker Tour |date=6. 2. 2025 |access-date=7. 2. 2025 |archive-date=7. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250207074946/https://www.wst.tv/news/2025/february/06/xu-makes-third-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 214. | align=center| 24. 2. 2025. | {{sortname|Shaun|Murphy}} (10) | {{nowrap|{{ayd|1982|08|10|2025|02|24}}}} | {{sortname|Zhou|Jinhao|nolink=1}} | [[World Open 2025 (snuker)|World Open]] | <ref name="Max 214">{{cite web |title=Murphy makes tenth career maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/february/24/murphy-makes-tenth-career-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=24. 2. 2025 |access-date=24. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250224095605/https://www.wst.tv/news/2025/february/24/murphy-makes-tenth-career-maximum/ |archive-date=24. 2. 2025 |url-status= live}}</ref> |- ! scope=row | 215. | align=center| 13. 4. 2025. | {{sortname|Jackson|Page}} | {{nowrap|{{ayd|2001|08|08|2025|04|13}}}} | rowspan=2|{{sortname|Allan|Taylor|dab=snuker}} | rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2025.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 215">{{cite web |title=Page makes maiden maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/april/13/page-makes-maiden-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=13. 4. 2025 |access-date=13. 4. 2025 |archive-date=13. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250413161508/https://www.wst.tv/news/2025/april/13/page-makes-maiden-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 216. | align=center| 14. 4. 2025. | {{sortname|Jackson|Page}} (2) | {{nowrap|{{ayd|2001|08|08|2025|04|14}}}} | <ref name="Max 216">{{cite web |title=Page makes history to claim massive maximum bonus |url=https://www.wst.tv/news/2025/april/14/page-makes-history-to-claim-maximum-bonus/ |work= World Snooker Tour |date=14. 4. 2025 |access-date=14. 4. 2025 |archive-date=14. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250414152113/https://www.wst.tv/news/2025/april/14/page-makes-history-to-claim-maximum-bonus/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 217. | align=center| 25. 4. 2025. | {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1986|02|22|2025|04|25}}}} | {{sortname|Chris|Wakelin}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2025.|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 217">{{cite web |title=Allen makes Crucible maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/april/25/allen-makes-crucible-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=25. 4. 2025 |access-date=25. 4. 2025 |archive-date=25. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250425125321/https://www.wst.tv/news/2025/april/25/allen-makes-crucible-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 218. | align=center| 17. 7. 2025. | rowspan=24|[[Snukerska sezona 2025/2026.|2025/26.]] | {{sortname|Fan|Zhengyi}} (2) | {{nowrap|{{ayd|2001|01|27|2025|07|17}}}} | {{sortname|Xu|Si}} | [[Championship League 2025 (rangirni)|Championship League]] | <ref name="Max 218">{{cite web |title=Fan-tastic 147 |url=https://www.wst.tv/news/2025/july/17/fan-tastic-147/ |website= World Snooker Tour |date=17. 7. 2025 |access-date=23. 7. 2025 |archive-date=23. 7. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250723115008/https://www.wst.tv/news/2025/july/17/fan-tastic-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 219. | align=center| 29. 7. 2025. | {{sortname|Zhang|Anda}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|25|2025|07|29}}}} | {{sortname|Ding|Junhui}} | [[Shanghai Masters 2025 (snuker)|Shanghai Masters]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 219">{{cite web |title=Zhang fires in Shanghai maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/july/29/zhang-fires-in-shanghai-maximum/ |website= World Snooker Tour |date=29. 7. 2025 |access-date=29. 7. 2025 |archive-date=29. 7. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250729153249/https://www.wst.tv/news/2025/july/29/zhang-fires-in-shanghai-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 220. | align=center| 10. 8. 2025. | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2025|08|10}}}} | {{sortname|Jordan|Brown|dab=snuker}} | [[Saudi Arabia Snooker Masters 2025.|Saudi Arabia Masters]] | <ref name="Max 220">{{cite web |title=Un-Nooh fires 147 in Jeddah |url=https://www.wst.tv/news/2025/august/10/saudi-arabia-snooker-masters-day-three--/ |work= World Snooker Tour |date=10. 8. 2025 |access-date=10. 8. 2025 |archive-date=12. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250812081719/https://www.wst.tv/news/2025/august/10/saudi-arabia-snooker-masters-day-three--/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 221. | align=center rowspan=2| 15. 8. 2025. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (16) | rowspan=2|{{nowrap|{{ayd|1975|12|05|2025|08|15}}}} | rowspan=2|{{sortname|Chris|Wakelin}} | rowspan=2|[[Saudi Arabia Snooker Masters 2025.|Saudi Arabia Masters]] | <ref name="Max 221 & 222">{{cite web |title=O'Sullivan makes two 147s in same match to earn huge bonus, and reaches final |url=https://www.wst.tv/news/2025/august/15/O-Sullivan-Makes-Two-147s-In-Same-Match-To-Earn-Huge-Bonus--And-Reaches-Final/ |work= World Snooker Tour |date=15. 8. 2025 |access-date=15. 8. 2025 |archive-date=15. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815210327/https://www.wst.tv/news/2025/august/15/O-Sullivan-Makes-Two-147s-In-Same-Match-To-Earn-Huge-Bonus--And-Reaches-Final/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 222. | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} (17) | <ref name="Max 221 & 222"/> |- ! scope=row | 223. | align=center| 24. 8. 2025. | {{sortname|Xiao|Guodong}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1989|02|10|2025|08|24}}}} | {{sortname|Mink|Nutcharut}} | rowspan=2|[[Wuhan Open 2025 (snuker)|Wuhan Open]] | <ref name="Max 223">{{cite web |title=Xiao crafts stunning 147 |url=https://www.wst.tv/news/2025/august/24/xiao-crafts-stunning-147/ |work= World Snooker Tour |date=24. 8. 2025 |access-date=24. 8. 2025 |archive-date=24. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250824062007/https://www.wst.tv/news/2025/august/24/xiao-crafts-stunning-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 224. | align=center| 25. 8. 2025. | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2025|08|25}}}} | {{sortname|Pang|Junxu}} | <ref name="Max 224">{{cite web |title=Un-Nooh makes second 147 of 2025 Wuhan Open |url=https://www.wst.tv/news/2025/august/25/un-nooh-makes-second-147-of-2025-wuhan-open-1/ |work= World Snooker Tour |date=25. 8. 2025 |access-date=25. 8. 2025 |archive-date=4. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904085936/https://www.wst.tv/news/2025/august/25/un-nooh-makes-second-147-of-2025-wuhan-open-1/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 225. | align=center| 2. 9. 2025. | {{sortname|Zhou|Yuelong}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1998|01|24|2025|09|02}}}} | {{sortname|Julien|Leclercq|dab=snukeraš}} | [[Xi'an Grand Prix 2025.|Xi'an Grand Prix]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 225">{{cite web |title=Zhou makes third 147 |url=https://www.wst.tv/news/2025/september/02/zhou-makes-third-147/ |work= World Snooker Tour |date=2. 9. 2025 |access-date=2. 9. 2025 |archive-date=4. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904085940/https://www.wst.tv/news/2025/september/02/zhou-makes-third-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 226. | align=center| 14. 9. 2025. | {{sortname|Aaron|Hill|dab=snukeraš}} | {{nowrap|{{ayd|2002|02|28|2025|09|14}}}} | {{sortname|Yao|Pengcheng}} | [[English Open 2025 (snuker)|English Open]] | <ref name="Max 226">{{cite web |title=Hill makes maiden maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/september/14/hill-makes-maiden-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=14. 9. 2025 |access-date=14. 9. 2025 |archive-date=15. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915070709/https://www.wst.tv/news/2025/september/14/hill-makes-maiden-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 227. | align=center| 17. 9. 2025. | {{sortname|Ali|Carter}} (4) | {{nowrap|{{ayd|1979|07|25|2025|09|17}}}} | {{sortname|Aaron|Hill|dab=snukeraš}} | [[English Open 2025 (snuker)|English Open]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 227">{{cite web |title=Carter crafts Brentwood maximum |url=https://www.wst.tv/news/2025/september/17/carter-crafts-brentwood-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=17. 9. 2025 |access-date=17. 9. 2025 |archive-date=18. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918073001/https://www.wst.tv/news/2025/september/17/carter-crafts-brentwood-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 228. | align=center| 2. 10. 2025. | {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} (6) | {{nowrap|{{ayd|1985|08|11|2025|10|02}}}} | {{sortname|Artemijs|Žižins}} | [[International Championship 2025.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|International Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 228">{{cite web |title=Wilson makes sixth 147 |url=https://www.wst.tv/news/2025/october/02/wilson-makes-sixth-147/ |work= World Snooker Tour |date=2. 10. 2025 |access-date=2. 10. 2025 |archive-date=2. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251002182829/https://www.wst.tv/news/2025/october/02/wilson-makes-sixth-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 229. | align=center rowspan=2| 7. 10. 2025. | {{sortname|Judd|Trump}} (9) | {{nowrap|{{ayd|1989|08|20|2025|10|07}}}} | {{sortname|Ng|On-yee}} | [[Xi'an Grand Prix 2025.|Xi'an Grand Prix]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 229 & 230">{{cite web |title=Trump and Hill make 147s in Xi'an |url=https://www.wst.tv/news/2025/october/07/trump-fires-in-xi-an-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=7. 10. 2025 |access-date=7. 10. 2025 |archive-date=8. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251008065445/https://www.wst.tv/news/2025/october/07/trump-fires-in-xi-an-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 230. | {{sortname|Aaron|Hill|dab=snukeraš}} (2) | {{nowrap|{{ayd|2002|02|28|2025|10|07}}}} | {{sortname|Huang|Jiahao}} | [[Xi'an Grand Prix 2025.|Xi'an Grand Prix]] | <ref name="Max 229 & 230"/> |- ! scope=row | 231. | align=center| 4. 11. 2025. | {{sortname|Zak|Surety}} (2) | {{nowrap|{{ayd|1991|10|04|2025|11|04}}}} | {{sortname|Aaron|Hill|dab=snukeraš}} | [[International Championship 2025.|International Championship]] | <ref name="Max 231">{{cite web |title=Surety makes second career 147 |url=https://www.wst.tv/news/2025/november/04/surety-makes-/ |work= World Snooker Tour |date=4. 11. 2025 |access-date=4. 11. 2025 |archive-date=4. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251104145412/https://www.wst.tv/news/2025/november/04/surety-makes-/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 232. | align=center| 22. 11. 2025. | {{sortname|Liam|Pullen}} | {{nowrap|{{ayd|2005|07|11|2025|11|22}}}} | {{sortname|Kaylan|Patel|nolink=1}} | [[UK Championship 2025 (snuker)|UK Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} | <ref name="Max 232">{{cite web |title=Liam Pullen completes snooker perfection to equal all-time seasonal record for maximum breaks |url= https://www.totallysnookered.com/sport/snooker/tournaments/uk-championship/liam-pullen-completes-snooker-perfection-to-equal-all-time-seasonal-record-for-maximum-breaks-5413475 |website= totallysnookered.com |author= Michael Day |date=22. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025 |archive-date=22. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251122202020/https://www.totallysnookered.com/sport/snooker/tournaments/uk-championship/liam-pullen-completes-snooker-perfection-to-equal-all-time-seasonal-record-for-maximum-breaks-5413475 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 233. | align=center| 24. 11. 2025. | {{sortname|Chang|Bingyu}} | {{nowrap|{{ayd|2002|08|08|2025|11|24}}}} | {{sortname|Stephen|Maguire}} | [[UK Championship 2025 (snuker)|UK Championship]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 233">{{cite web |title=Chang maximum breaks 147s record |url=https://www.wst.tv/news/2025/november/24/chang-maximum-breaks-147s-record/ |work= World Snooker Tour |date=24. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025 |archive-date=25. 11. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20251125075423/https://www.wst.tv/news/2025/november/24/chang-maximum-breaks-147s-record/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 234. | align=center| 2. 1. 2026. | {{sortname|Chris|Wakelin}} | {{nowrap|{{ayd|1992|03|16|2026|01|02}}}} | {{sortname|Pang|Junxu}} | [[Championship League 2026 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 234">{{cite web |title=Chris Wakelin produces record-extending 147 maximum break on first snooker day of the new year |url= https://www.totallysnookered.com/sport/snooker/tournaments/championship-league-snooker-invitational/chris-wakelin-produces-record-extending-147-maximum-break-on-first-snooker-day-of-the-new-year-5461497 |website=totallysnookered.com |author=Michael Day |date=2. 1. 2026 |access-date=2. 1. 2026 |archive-date=2. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260102203358/https://www.totallysnookered.com/sport/snooker/tournaments/championship-league-snooker-invitational/chris-wakelin-produces-record-extending-147-maximum-break-on-first-snooker-day-of-the-new-year-5461497 |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 235. | align=center| 8. 1. 2026. | {{sortname|Matthew|Selt}} | {{nowrap|{{ayd|1985|03|07|2026|01|08}}}} | {{sortname|Xiao|Guodong}} | rowspan=2| [[Championship League 2026 (pozivni)|Championship League]] {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 235">{{cite web |title= Selt makes first 147 |url=https://www.wst.tv/news/2026/january/09/selt-makes-first-147/ |work= World Snooker Tour |date=9. 1. 2026 |access-date=9. 1. 2026 |archive-date=9. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260109093844/https://www.wst.tv/news/2026/january/09/selt-makes-first-147/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 236. | align=center| 21. 1. 2026. | {{sortname|Xiao|Guodong}} (3) | {{nowrap|{{ayd|1989|02|10|2026|01|21}}}} | {{sortname|Oliver|Lines}} | <ref name="Max 236 & 237">{{cite web |title=Wu and Xiao make Championship League maximums |url=https://www.wst.tv/news/2026/january/21/xiao-makes-/ |work= World Snooker Tour |date=21. 1. 2026 |access-date=22. 2. 2026 |archive-date=22. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260122120011/https://www.wst.tv/news/2026/january/21/xiao-makes-/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 237. | align=center| 21. 1. 2026. | {{sortname|Wu|Yize}} | {{nowrap|{{ayd|2003|10|14|2026|01|21}}}} | {{sortname|Oliver|Lines}} | rowspan=2|[[Championship League 2026 (pozivni)|Championship League]] | <ref name="Max 236 & 237"/> |- ! scope=row | 238. | align=center| 22. 1. 2026. | {{sortname|Zhao|Xintong}} | {{nowrap|{{ayd|1997|04|03|2026|01|22}}}} | {{sortname|Jak|Jones}} | <ref name="Max 238">{{cite web |title=Wu wins group six as Zhao fires in maximum |url=https://www.wst.tv/news/2026/january/22/wu-wins-1/ |work= World Snooker Tour |date=22. 1. 2026 |access-date=22. 1. 2026 |archive-date=22. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260122214335/https://www.wst.tv/news/2026/january/22/wu-wins-1/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 239. | align=center| 28. 1. 2026. | {{sortname|Zhang|Anda||Zhang Anda}} (5) | {{nowrap|{{ayd|1991|12|25|2026|01|28}}}} | {{sortname|Barry|Hawkins}} | [[German Masters 2026.|German Masters]] | <ref name="Max 239">{{cite web |title=Zhang makes Berlin maximum |url=https://www.wst.tv/news/2026/january/28/zhang-makes-berlin-maximum/ |work= World Snooker Tour |date=28. 1. 2026 |access-date=28. 1. 2026 |archive-date=28. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260128111234/https://www.wst.tv/news/2026/january/28/zhang-makes-berlin-maximum/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 240. | align=center| 22. 3. 2026. | {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} (7) | {{nowrap|{{ayd|1985|04|18|2026|03|22}}}} | {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} | [[World Open 2026 (snuker)|World Open]] {{tooltip|(F)|finale turnira}} | <ref name="Max 240">{{cite news |title=Un-Nooh hits 147 to claim World Open title against Rocket |url=https://www.rte.ie/sport/snooker/2026/0322/1564645-un-nooh-hits-147-to-claim-world-open-title-against-rocket/ |work= RTÉ Sport |date=22. 3. 2026 |access-date=22. 3. 2026 |archive-date=22. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260322142545/https://www.rte.ie/sport/snooker/2026/0322/1564645-un-nooh-hits-147-to-claim-world-open-title-against-rocket/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope=row | 241. | align=center| 12. 4. 2026. | {{sortname|Chang|Bingyu||Chang Bingyu}} (2) | {{nowrap|{{ayd|2002|08|08|2026|04|12}}}} | {{sortname|Luca|Brecel}} | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2026.#Trocifreni brejkovi u kvalifikacijama|Svjetsko prvenstvo]] {{tooltip|(KV)|kvalifikacijski meč}} {{tooltip|(I)|izgubio meč}} | <ref name="Max 241">{{cite web |title=Magnificent Chang pockets bumper bonus |url=https://www.wst.tv/news/2026/april/12/magnificent-chang-pockets-bumper-bonus/ |work= World Snooker Tour |date=12. 4. 2026 |access-date=12. 4. 2026 |archive-date=12. 4. 2026 |archive-url= https://web.archive.org/web/20260412165043/https://www.wst.tv/news/2026/april/12/magnificent-chang-pockets-bumper-bonus/ |url-status= live}}</ref> |} '''Napomena:''' (KV) – postignut u kvalifikacijama; (F) – postignut u finalu turnira; (I) – igrač koji je postigao maksimalni brejk izgubio == Statistika == {{col-begin}} {{col-break}} === Igrači s najmanje pet maksimalnih brejkova === {| class="wikitable sortable" style="margin:left;" |- ! Rang ! Igrač ! Maks. br. ! Najskoriji |- ! scope="row" style="text-align:center;"|1. | {{ZD|ENG}} {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} | style="text-align:center;"| 17 | style="text-align:center;"| 2025. |- ! scope="row" style="text-align:center;"|2. | {{ZD|ŠKO}} {{sortname|John|Higgins|dab=snuker}} | style="text-align:center;"| 13 | style="text-align:center;"| 2024. |- ! scope="row" style="text-align:center;"|3. | {{ZD|ŠKO}} {{sortname|Stephen|Hendry}} | style="text-align:center;"| 11 | style="text-align:center;"| 2012. |- ! scope="row" style="text-align:center;"|4. | {{ZD|ENG}} {{sortname|Shaun|Murphy}} | style="text-align:center;"| 10 | style="text-align:center;"| 2025. |- ! scope="row" style="text-align:center;" rowspan=2|5. | {{ZD|ENG}} {{sortname|Stuart|Bingham}} | style="text-align:center;"| 9 | style="text-align:center;"| 2022. |- | {{ZD|ENG}} {{sortname|Judd|Trump}} | style="text-align:center;"| 9 | style="text-align:center;"| 2025. |- ! scope="row" style="text-align:center;" rowspan=2|7. | {{ZD|KIN}} {{sortname|Ding|Junhui}} | style="text-align:center;"| 7 | style="text-align:center;"| 2024. |- | {{ZD|TAJ}} {{sortname|Thepchaiya|Un-Nooh}} | style="text-align:center;"| 7 | style="text-align:center;"| 2026. |- ! scope="row" style="text-align:center;" rowspan=2|9. | {{ZD|ENG}} {{sortname|Mark|Selby}} | style="text-align:center;"| 6 | style="text-align:center;"| 2025. |- | {{ZD|ENG}} {{sortname|Gary|Wilson|dab=snuker}} | style="text-align:center;"| 6 | style="text-align:center;"| 2025. |- ! scope="row" style="text-align:center;" rowspan=6|11. | {{ZD|ENG}} {{sortname|Tom|Ford|dab=snuker}} | style="text-align:center;"| 5 | style="text-align:center;"| 2019. |- | {{ZD|AUS}} {{sortname|Neil|Robertson|dab=snuker}} | style="text-align:center;"| 5 | style="text-align:center;"| 2022. |- | {{ZD|HK}} {{sortname|Marco|Fu}} | style="text-align:center;"| 5 | style="text-align:center;"| 2022. |- | {{ZD|ENG}} {{sortname|Kyren|Wilson}} | style="text-align:center;"| 5 | style="text-align:center;"| 2024. |- | {{ZD|SJI}} {{sortname|Mark|Allen|dab=snuker}} | style="text-align:center;"| 5 | style="text-align:center;"| 2025. |- | {{ZD|KIN}} {{sortname|Zhang|Anda}} | style="text-align:center;"| 5 | style="text-align:center;"| 2026. |} == Rekordi == === Prvi === * Prvi maksimalni brejk ostvario je [[Murt O'Donoghue]] u [[Canberra|Canberri]] 26. septembra 1934.<ref name="Rekordi">[http://www.snooker.org/Plr/records.shtml Snukerski rekordi], ''WWW Snooker'', 28. 4. 2009.</ref><ref name="Klub 147">[https://web.archive.org/web/20090119143019/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/History/history_147.htm "Klub 147"], ''Global Snooker Centre''.</ref> * [[Joe Davis]] postigao je prvi zvanično priznati maksimalni brejk protiv [[Willie Smith (bilijar)|Willieja Smitha]] u egzibicijskom meču 22. januara 1955. u [[London]]u.<ref name="Klub 147" /><ref>Joe Davis, [https://web.archive.org/web/20100823020524/http://www.eaba.co.uk/books/davis/chapter20.html "Poglavlje 20: The elusive 147"], ''The Breaks Came My Way'', [[Engleska amaterska bilijarska asocijacija]], 2002 (prvi put objavljeno 1976).</ref> * Prvi zvanično ratificirani brejk od 147 poena na nekom takmičenju ostvario je [[Rex Williams]] protiv [[Manuel Francisco|Manuela Franciska]] u meču "Profesionalci – Amateri" 23. decembra 1966. u [[Cape Town]]u.<ref name="Klub 147" /> * Prvi maksimum na profesionalnom takmičenju postigao je [[John Spencer (snuker)|John Spencer]] 13. januara 1979. na turniru [[Holsten Lager International 1979.|Holsten Lager International]] protiv [[Cliff Thorburn|Cliffa Thorburna]], ali nije zvanično ratificiran jer su rupe na [[Snuker#Oprema|stolu]] bile nešto veće.<ref name="Rekordi"/> Njegovo postignuće nije ni snimljeno jer je TV-ekipa tada bila na pauzi.<ref name="Klub 147"/><ref>{{cite web |url= http://www.espn.co.uk/onthisday/sport/story/28.html |title= A legend makes his first mark – The sporting events of January 13 down the years |archive-url=https://web.archive.org/web/20130122210925/http://www.espn.co.uk/onthisday/sport/story/28.html |archive-date=22. 1. 2013 |publisher= [[ESPN]]}}</ref> * Prvi maksimum zabilježen na TV-snimku ostvario je [[Steve Davis]] na [[Classic (snuker)|Classicu]] 1982.<ref name="Rekordi" /> * Prvi maksimum na Svjetskom prvenstvu postigao je Cliff Thorburn [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1983.|1983.]] Ostali kojima je to još pošlo za rukom jesu Jimmy White, Stephen Hendry (tri puta), Ronnie O'Sullivan (tri puta), Mark Williams, Ali Carter, John Higgins, Neil Robertson, Kyren Wilson, Mark Selby i Mark Allen.<ref name="Hendry maximum break"/><ref>[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2207965,00.html "Crucible Tickets Countdown"], ''World Snooker'', 4. 11. 2010.</ref> U kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo maksimalne brejkove postigli su Robert Milkins (dvaput), Gary Wilson, Liang Wenbo, Graeme Dott, Noppon Saengkham i Jackson Page (dvaput u istom meču). * U martu 1989. Thorburn je postao i prvi igrač koji je postigao više od jednog maksimuma na turnirima, a Hendry u novembru 1995. prvi koji je to ostvario tokom TV-prijenosa.<ref name="Turner - Max">[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Max.html Maksimalni brejkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210111304/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Max.html |date=10. 2. 2013 }}, ''Snukerska arhiva Chrisa Turnera''.</ref><ref name="Global Snooker (2010 - Max Files)">{{cite web|url=http://www.global-snooker.com/cuefacts-snooker-statistics-the-max-files.asp |title= Cuefacts – The 'Max' Files |publisher=Global-Snooker.com|access-date=2. 4. 2010 |archive-url=https://www.webcitation.org/6484HUVVS?url=http://www.global-snooker.com/cuefacts-snooker-statistics-the-max-files.asp |archive-date=22. 12. 2011 }}</ref> * Mark Williams postao je prvi igrač koji je postigao maksimalni brejk protiv žene (na Rhein–Main Mastersu u oktobru 2010).<ref name="Turner - Max" /><ref name="Global Snooker (2010 - Max Files)"/> * Tajlanđanka [[Nutcharut Wongharuthai]] napravila je maksimalni brejk u trening-meču u martu 2019, za koji se vjeruje da je prvi maksimalni brejk koji je napravila žena u bilo kojem meču.<ref>{{cite news|url=https://www.wpbsa.com/mink-makes-maximum-break/|title= Mink Makes Maximum Break |date= 12. 3. 2019 |publisher= WPBSA |access-date= 7. 4. 2019}}</ref> === Višestruki maksimumi === * Više od 20 puta postignuto je više od jednog maksimuma na istom turniru: ** [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|Svjetsko prvenstvo 2008.]] bilo je prvi turnir na kojem su dva maksimuma prenošena na televiziji.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7373388.stm |title=Carter hits historic Crucible 147 |publisher= BBC Sport |access-date=22. 12. 2011 |date= 29. 4. 2008 |archive-url=https://www.webcitation.org/6488clCVd?url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7373388.stm |archive-date=22. 12. 2011 }}</ref> Isto se dogodilo i na [[Welsh Open 2019 (snuker)|Welsh Openu 2019.]] ** Dva su turnira pod okriljem WPBSA na kojima su ostvarena tri maksimalna brejka: [[UK Championship 2012 (snuker)|UK Championship 2012]] ([[Andy Hicks]] i [[Jack Lisowski]] u kvalifikacijama i Higgins u 1/8 finala<ref>[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=198 ''UK Championship 2012''], ''Snooker.org''</ref>) i [[German Masters 2017.|German Masters 2017]] (Ali Carter i [[Ross Muir]] u kvalifikacijama i Tom Ford u prvom kolu<ref name="Max 128"/>). ** Mark Davis jedini je postigao dva maksimalna brejka na istom turniru, ostvarivši to u [[Championship League 2017 (snuker)|Championship Leagueu 2017.]]<ref>{{cite web |url=http://www.championshipleaguesnooker.co.uk/higgins-takes-championship-league-in-double-ricoh-joy/ |title=Higgins takes Championship League in double Ricoh joy |publisher=Matchroom Sport}}</ref> ** [[Players Tour Championship 2011/2012 – 12. turnir|FFB Snooker Open 2012]], [[German Masters 2017.]] i [[Paul Hunter Classic 2018.]] jedini su turniri pod okriljem WPBSA gdje su maksimumi postignuti istog dana.<ref name="Maximum Madness" /><ref name="Max 125 & 126"/> Tri maksimuma postignuta su i 8. februara 1998. tokom Buckley's Bitter Challengea, nezvaničnog turnira, a to su uradili [[Matthew Stevens]], [[Ryan Day]] i [[Tony Chappel]].<ref>{{cite web |url=http://uk.eurosport.yahoo.com/08022010/58/week-white-becomes-brown.html |author= Chris Turner |title= On this Week: White becomes Brown |publisher= Eurosport |access-date=24. 5. 2011 |archive-url= https://www.webcitation.org/5z8pYGGNL?url=http://uk.eurosport.yahoo.com/08022010/58/week-white-becomes-brown.html |archive-date= 2. 6. 2011 }}</ref> * Odigrano je najmanje pet mečeva u kojima su postignuta dva maksimuma. Peter Ebdon postigao je dva u egzibicijskom meču na 11 frejmova u ''Eastbourne Police Clubu'' 15. aprila 1996. Sedam godina kasnije ponovio je to u još jednom egzibicijskom meču protiv Stevea Davisa.<ref name="Rekordi" /><ref name="Klub 147" /> Jimmy White i O'Sullivan postigli su maksimume u uzastopnim frejmovima u egzibicijskom meču u Irskoj 2009.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/article2188689.ece "Ron and Jim have 147 fun"], ''[[The Sun]]'', 30. 1. 2009.</ref> [[Mark King (snuker)|Mark King]] i [[Joe Jogia]] također su postigli uzastopne maksimume na Grove Openu.<ref>Adrew Dillon, "Potting History", ''The Sun'', 1. 10. 2009, str. 64.</ref> Jedini za koga je poznato da je postigao više od dva maksimalna brejka u jednoj prilici jest [[Adrian Gunnell]], koji je postigao tri maksimuma u četiri frejma u klubu u [[Telford]]u 2003. dok je vježbao protiv [[Ian Duffy|Iana Duffyja]].<ref>{{cite web|url=http://www.worldsnooker.com/page/PlayersAlphabeticalArticle/0,,13165~2233743,00.html |title= Adrian Gunnell |date=30. 11. 2010 |publisher=WPBSA |access-date=2. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120511002422/http://www.worldsnooker.com/page/PlayersAlphabeticalArticle/0%2C%2C13165~2233743%2C00.html |archive-date=11. 5. 2012 }}</ref><ref>{{cite news|title=Murphy grateful for Gunnell help |publisher=BBC Sport |date=27. 11. 2009 |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8381809.stm |access-date=27. 11. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/6PH9Hoo4c?url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8381809.stm |archive-date= 2. 5. 2014 }}</ref> * Higgins i O'Sullivan jedini su postigli 147-icu na uzastopnim rangirnim turnirima. Higgins je to uradio u porazu protiv Williamsa u finalu LG Cupa<ref name="LG 2003." />, a zatim u drugom kolu British Opena 2003<ref>[http://www.snooker.org/trn/0304/bo2003_res.shtml "British Open 2003"], ''WWW Snooker''.</ref>, a O'Sullivan na [[Northern Ireland Trophy 2007.|Northern Ireland Trophyju]]<ref>[http://www.snooker.org/trn/0708/nit2007_res.shtml "Northern Ireland Trophy 2007"], ''WWW Snooker''.</ref> i [[UK Championship 2007 (snuker)|UK Championshipu]] 2007.<ref name="2007 UK"/> Budući da je najboljih 16 igrača bilo slobodno u prvom kolu British Opena 2003, Higginsovi maksimumi postignuti su u uzastopnim rangirnim mečevima iako ne na istom turniru. * Higginsovi maksimumi na LG Cupu 2003. i [[World Open 2004 (snuker)|World Openu]] 2004. učinili su ga prvim igračem koji je postigao maksimum na istom turniru u uzastopnim godinama (LG Cup bilo je sponzorsko ime World Opena za 2003. godinu). Budući da je prvi maksimum ostvario u finalu 2003, a drugi u prvom kolu sljedeće godine, to znači da je postigao maksimume u uzastopnim kolima istog turnira, ali ne iste godine.<ref name="GP">[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/GP.html "Professional Players Tournament, Grand Prix, LG Cup"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216155938/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/GP.html |date=16. 2. 2012 }}, ''Snukerska arhiva Chrisa Turnera''.</ref> [[Stuart Bingham]] postigao je maksimume na China Openu 2018. i 2019. * U trećem kolu kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] [[Jackson Page]] postigao je dva maksimalna brejka u pobjedi 10–2 protiv [[Allan Taylor (snukeraš)|Allana Taylora]], i to u osmom frejmu (13. aprila) i 12. frejmu (14. aprila), postavši prvi igrač u historiji koji je napravio dva maksimalna brejka u istom meču.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/ostali-sportovi/mladi-velsanin-je-danas-uspio-izvesti-sto-nije-niko-u-100-godina-historije-snookera/250414153 |title= Mladi Velšanin je danas uspio izvesti što nije niko u 100 godina historije snookera |website= [[klix.ba]] |date= 14. 4. 2025 |access-date= 14. 4. 2025}}</ref><ref>{{cite web |title= Jackson Page hits second 147 in match to create snooker history |url= https://www.rte.ie/sport/snooker/2025/0414/1507617-page-hits-second-147-in-match-to-create-snooker-history/ |publisher= [[RTÉ Sport]] |date= 14. 4. 2025 |access-date= 14. 4. 2025 |archive-date= 14. 4. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250414162600/https://www.rte.ie/sport/snooker/2025/0414/1507617-page-hits-second-147-in-match-to-create-snooker-history/ |url-status=live|language=en}}</ref><ref>{{cite news |title= Page makes history with second 147 in same match |url= https://www.bbc.com/sport/snooker/articles/c86j0jj6nyvo |publisher= [[BBC Sport]] |date= 14. 4. 2025 |access-date= 14. 4. 2025 |archive-date= 14. 4. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250414161416/https://www.bbc.com/sport/snooker/articles/c86j0jj6nyvo |url-status=live |language=en}}</ref> === Posljednji frejmovi i mečevi === * Hendry, O'Sullivan (šest puta), Mark Williams, Barry Hawkins, Matthew Stevens, Ding Junhui, Andy Hicks, Shaun Murphy, Ryan Day, John Higgins, Mark Davis (dva puta), Martin Gould i Luca Brecel jedini su igrači koji su dobili meč maksimalnim brejkom. Samo je pet od njih ostvareno u odlučujućem frejmu meča: Hendryjev 1997, O'Sullivanov iz 2007, oba Davisova u Championship Leagueu 2017. i Gouldov u Championship Leagueu 2018. * Samo su Hendry, Higgins, Bingham, O'Sullivan, Murphy i Neil Robertson postigli 147 u finalima turnirâ. Hendry je to uradio tri puta (Charity Challenge 1997<ref name="1997 Charity"/>, [[British Open (snuker)|British Open]] 1999<ref name="BO 1999.">[http://www.snooker.org/trn/9900/bo99_res.shtml "British Open 1999 (autumn)"], ''WWW Snooker''.</ref> i [[Malta Grand Prix]] 2001<ref>[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Malta.html "Malta Grand Prix, Malta Cup"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120403122412/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Malta.html |date=3. 4. 2012 }}, ''Snukerska arhiva Chrisa Turnera''.</ref>), Higgins dva puta ([[LG Cup (snuker)|LG Cup]] [[LG Cup 2003 (snuker)|2003]]<ref name="LG 2003.">[http://www.snooker.org/trn/0304/lgcup2003_res.shtml "LG Cup 2003"], ''WWW Snooker''.</ref> i [[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]] [[Shanghai Masters 2012 (snuker)|2012]]<ref name="Higgins 2012. max"/>). Binghamu je to pošlo za rukom u finalu [[Wuxi Classic]]a [[Wuxi Classic 2012.|2012]]<ref>{{cite web |url= http://snooker.org/res/index.asp?event=175 |title= Wuxi Classic (2012) |website= Snooker.org |access-date=4. 6. 2012}}</ref>, a O'Sullivanu u finalu Welsh Opena 2014.<ref name="2014 Welsh Open"/> Murphy je to uspio na [[European Tour 2014/2015 – 4. turnir|Ruhr Openu 2014]]<ref name="Murphy 2014 Ruhr Open max"/>, a Robertson na [[UK Championship 2015 (snuker)|UK Championshipu 2015]]. Robertsonov maksimum jedini je koji je u postignut u finalu nekog od turnira koji čine [[Trostruka kruna (snuker)|trostruku krunu]].<ref name="Max 115"/> === Najbrži === * O'Sullivan drži rekord za najbrži maksimum ikad. U prvom kolu [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1997.|Svjetskog prvenstva 1997.]] za to mu je trebalo samo pet minuta i 20 sekundi.<ref name="razni rekordi">[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Records.html Razni snukerski rekordi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210111343/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Records.html |date=10. 2. 2013 }}, ''Snukerska arhiva Chrisa Turnera''.</ref> Međutim, istragom koju je proveo ''[[Deadspin]]'' 2017. otkriveno je da je vrijeme koje je zabilježio ''Guinness'' netačno jer je mjerač vremena pokrenut prerano na BBC-jevom snimku.<ref>{{cite news |url=https://www.eurosport.co.uk/snooker/world-championship/2016-2017/ronnie-osullivans-fastest-maximum-in-history-was-faster-than-official-time_sto6146498/story.shtml |title= Ronnie O’Sullivan’s fastest maximum in history was faster than official time |date=28. 4. 2017 |publisher= Eurosport |access-date= 25. 4. 2018}}</ref> Za brejkove se zvanično ne mjeri vrijeme, a zvanična pravila snukera ne specificiraju kako bi se to vrijeme trebalo mjeriti, ostavljajući to na volju TV-emiterima.<ref name=Deadspin>{{cite news |url= https://deadspin.com/the-greatest-break-in-snooker-history-was-even-better-t-1794695566 |title= The Greatest Break in Snooker History Was Even Better than Anyone Realized |author= Ben Tippett |date= 27. 4. 2017 |publisher=Deadspin|access-date= 25. 4. 2018}}</ref> Jedina metodologija za mjerenje vremena koju World Snooker primjenjuje jest ona za vrijeme za udarac na turnirima na kojima je to vrijeme ograničeno, kada se vrijeme za udarac igraču počinje mjeriti od trenutka kad se sve kugle zaustave nakon prethodnog udarca protivnika. Prema toj konvenciji, O'Sullivanov brejk trajao je pet minuta i 15 sekundi.<ref name=Deadspin/> Ipak, World Snooker otad je sugerirao da brejk počinje kad igrač prvi put udari bijelu kuglu u brejku, što bi rezultiralo vremenom pet minuta i osam sekundi,<ref name=Deadspin/> i to je vrijeme koje World Snooker sada zvanično priznaje.<ref name="WorldSnooker Bio of O'Sullivan">{{cite web |url= http://www.worldsnooker.com/players/ronnie-osullivan/|title=Ronnie O'Sullivan |date= 11. 1. 2015 |publisher= WPBSA |access-date= 9. 9. 2017}}</ref> === Najmlađi i najstariji === * ''Guinnessova knjiga rekorda'' priznaje [[Sean Maddocks|Seana Maddocksa]] kao najmlađeg igrača koji je postigao maksimalni brejk na nekom takmičenju, što je uspio u okviru LiteTask Pro-Am serije, u [[Leeds]]u, 9. jula 2017, u dobi od 15 godina i 90 dana.<ref>{{cite web |url= http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-snooker-player-to-score-a-147-break |title= Youngest snooker player to score a 147 break |work= Guinness World Records |access-date= 21. 6. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.wpbsa.com/maddocks-recognised-guinness-world-record-holder/ |title= Maddocks Recognised as Guinness World Record Holder |date= 22. 2. 2018 |publisher= WPBSA |access-date= 21. 6. 2018}}</ref> O'Sullivan je prethodno držao rekord za najmlađeg igrača koji je napravio maksimum na bilo kojem priznatom takmičenju, ostvarivši to na [[Englesko amatersko prvenstvo u snukeru|Engleskom amaterskom prvenstvu]] 1991. u dobi od 15 godina i 98 dana.<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sportacademy/hi/sa/special_events/snooker/newsid_2952000/2952125.stm |title= Ronnie the record breaker| publisher= BBC Sport |access-date= 19. 9. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/snooker/43160815 |title= Ronnie O'Sullivan youngest 147 record beaten by amateur Sean Maddocks |publisher= BBC Sport |access-date= 3. 4. 2018}}</ref> Međutim, iako je zvanični rekorder, Maddocks možda zapravo nije najmlađi igrač koji je napravio maksimum; za [[Judd Trump|Judda Trumpa]] zabilježeno je da je na turniru Potters U-16 nanizao 147-icu u dobi od 14 godina i 206 dana.<ref name="razni rekordi" /> Najmlađi igrač koji je postigao maksimum na profesionalnom takmičenju jest [[Thanawat Thirapongpaiboon]] na [[Euro Players Tour Championship 2010/2011 – 3. turnir|trećem turniru]] [[Euro Players Tour Championship|Euro PTC-serije]] za sezonu [[Euro Players Tour Championship 2010/2011.|2010/11.]] u dobi od 16 godina i 312 dana.<ref name="razni rekordi" /> Najmlađi igrač koji je postigao maksimum u meču prenošenom na TV-ekranu jest Ding Junhui, koji je to uradio na [[Masters (snuker)|Mastersu]] [[Masters 2007 (snuker)|2007.]] u dobi od 19 godina i devet mjeseci.<ref>{{cite web |url= http://www.chinadaily.com.cn/sports/2007-01/15/content_783280.htm |title= Ding Junhui hits rare Wembley maximum |publisher=China Daily|date= 15. 1. 2007}}</ref><ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6260923.stm |title= Ding compiles maximum at Masters |publisher= BBC Sport |date= 14. 1. 2007}}</ref> * Najstariji igrač koji je postigao maksimalni brejk na profesionalnom takmičenju jest Mark Davis, koji je to ostvario u Championship Leagueu 2017. u dobi od 44 godine i 202 dana. == Najveći brejk nakon faula == Najveći mogući brejk u snukeru iznosi 155 poena. To se može desiti kad protivnik napravi faul, ali tako da ostavi protivnika snukerovanog na svih 15 crvenih kugli. Protivnik tada može nominirati bilo koju obojenu kuglu kao crvenu (''slobodna kugla'') i ona ima vrijednost crvene samo za taj udarac. Ubacivši slobodnu kuglu, pa zatim obojenu, a zatim sve crvene u kombinaciji s obojenim, a nakon toga sve obojene do ružičaste ili crne, igrač može napraviti brejk veći od 147 poena. Ako nakon slobodne kugle igrač ubaci crnu, a zatim sve crvene u kombinaciji s crnom, a onda šest obojenih, taj brejk iznosi 155 poena. == Brejkovi veći od 147 == Zabilježeno je najmanje devet brejkova većih od 147 poena: # Wally West napravio je brejk od 151 poena protiv Butcha Rogersa u snukerskom klubu ''Hounslow Luciana'' u zapadnom [[London]]u tokom klupskog meča [[1976]]. Kao slobodnu kuglu uzeo je zelenu, nakon koje je ubacio smeđu, a zatim 14 crvenih u kombinaciji s crnom i posljednju crvenu u kombinaciji s ružičastom. Zatim je "počistio" obojene i tako došao do 151 poena.<ref name="Rekordi" /><ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-177888759.html "Snooker's big break; Two big potters"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025150345/http://www.highbeam.com/doc/1G1-177888759.html |date=25. 10. 2012 }}, ''[[Daily Mail]]'' (London), 15. 4. 2008.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20121025150336/http://www.highbeam.com/doc/1P2-1714209.html "So Farewell Wally West"], ''[[The Independent]]'', 2. 11. 2002.</ref> # U aprilu 1988. Steve Duggan postigao je brejk od 148 poena u trening-frejmu protiv Marka Rowinga u [[Doncaster]]u.<ref name="Rekordi" /><ref name="Duggan">{{cite web |url= http://www.independent.co.uk/sport/the-tide-turns-at-st-helens-1586952.html |title= The tide turns at St Helen's |publisher=The Independent|date= 15. 6. 1995}}</ref> # Hendry je napravio isti brejk u trening-meču protiv [[Alfred Burden|Alfieja Burdena]] 1993.<ref name="Rekordi" /> # Godine 1995. Tony Drago nanizao je brejk od 149 poena u trening-meču protiv Nicka Manninga u [[West Norwood]]u (London). ''[[Guinnessova knjiga rekorda]]'' zabilježila je taj brejk kao najveći u toj kategoriji. U tom meču Drago je za slobodnu kuglu nominirao smeđu, nakon čega je opet ubacio smeđu, a onda 13 crvenih u kombinaciji s crnom te po jednu u kombinaciji s ružičastom i plavom, a zatim sve obojene.<ref name="Rekordi" /><ref name="Duggan" /> # Eddie Manning napravio je potpuno isti brejk kao Drago u trening-meču protiv Kama Pandyje u snukerskom klubu Willieja Thornea u [[Leicester]]u 1997.<ref name="Rekordi" /> # U aprilu 2003. Jamie Cope nanizao je brejk od 151 poena u [[Ray Reardon|Reardonovom]] snukerskom klubu u trening-meču protiv Davida Fomm-Warda. Nakon Wardovog faula Cope je ostao snukerovan iza smeđe. Nominirao je smeđu kao slobodnu, zatim ubacio plavu, 13 crvenih s crnom i dvije s ružičastom, te sve obojene.<ref name="Rekordi" /> # U oktobru 2004, tokom kvalifikacija za [[UK Championship 2004 (snuker)|UK Championship]], Jamie Burnett ostvario je brejk od 148 poena protiv [[Leo Fernandez|Lea Fernandeza]], postavši prvi igrač koji je postigao brejk veći od 147 poena na profesionalnom takmičenju. Kao slobodnu kuglu uzeo je smeđu koju je kombinirao opet sa smeđom, nakon čega je ubacio 12 crvenih s crnom, dvije s ružičastom i jednu s plavom, a zatim sve obojene.<ref name="Rekordi" /><ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/3750162.stm |title= Scot Burnett compiles 148 break |publisher= BBC News |date=16. 10. 2004}}</ref> # Za Copea je izviješteno da je postigao brejk od 155 poena u trening-frejmu 2005.<ref name="Rekordi" /><ref>{{cite web |author= Clive Everton |url= http://www.guardian.co.uk/sport/2005/oct/12/snooker.sport2 |title= Murphy shows the form and confidence of a champion |publisher=The Guardian|date= 12. 10. 2005}}</ref> # U novembru 2010. Sam Harvey ostvario je brejk od 151 poena u trening-meču protiv [[Kyren Wilson|Kyrena Wilsona]] u svom klubu u [[Bedford]]u. Kao slobodnu kuglu ubacio je smeđu, zatim crnu, a zatim 12 crvenih s crnom, dvije s ružičastom i jednu s plavom, te sve obojene.<ref name="Rekordi" /><ref>{{cite web |author= Nick Smith |url= http://www.bedfordshire-news.co.uk/News/Hot-shot-Sams-top-151-frame-is-not-just-down-to-spot-of-pot-luck.htm |title= Hot-shot Sam's top 151 frame is not just down to spot of pot luck" |publisher= Bedfordshire on Sunday |date= 14. 11. 2010 |access-date= 5. 5. 2012 |archive-date= 29. 3. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120329145249/http://www.bedfordshire-news.co.uk/News/Hot-shot-Sams-top-151-frame-is-not-just-down-to-spot-of-pot-luck.htm |url-status= dead }}</ref> # U martu 2026. Ronnie O'Sullivan srušio je Burnettov rekord tokom četvrtfinalnog meča na [[World Open 2026 (snuker)|World Openu]] protiv Ryana Daya. Nakon što je Day napravio nekoliko faulova, O'Sullivan je ubacio zelenu kao slobodnu kuglu, zatim crnu, pa 15 crvenih s 13 crnih i dvije ružičaste te šest obojenih za brejk od 153.<ref name="ROS_153">{{cite web |title= Ryan Day v Ronnie O'Sullivan |url= https://www.wst.tv/match-centre/fb6d9f54-db0a-4d28-a0d7-3344fb70d640 |website= World Snooker Tour |date=20. 3. 2026 |access-date=20. 3. 2026 |archive-date=20. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260320073038/https://www.wst.tv/match-centre/fb6d9f54-db0a-4d28-a0d7-3344fb70d640 |url-status=live}}</ref><ref name="ROS_highest_ever">{{cite web |title=O'Sullivan makes snooker's highest ever break with historic 153 |url=https://www.wst.tv/news/2026/march/20/o-sullivan-makes-snooker-s-highest-ever-break-with-historic-153-1/ |website= World Snooker Tour |date=20. 3. 2026 |access-date=20. 3. 2026 |archive-date=20. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260320081915/https://www.wst.tv/news/2026/march/20/o-sullivan-makes-snooker-s-highest-ever-break-with-historic-153-1/ |url-status=live}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} {{Portal|Snuker}} {{Snukerski spiskovi}} [[Kategorija:Snuker]] fxb0w0vqq0djvj878wugp13jkoq8zvu 0 172282 3898964 3887117 2026-06-18T12:00:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898964 wikitext text/x-wiki {{dablink|Za cara Zapadne dinastije Han po imenu Liu Xin, v. [[Car Ai od Hana]]; ne miješati ga s [[Car Guangwu od Hana|carem Guangwuom od Hana]], također poznatog kao Liu Xiu.}} '''Liu Xin''' ({{zh|t=劉歆|s=刘歆|w='''Liu Hsin'''|links=no}}) (cca. 46. p. n. e. &ndash; 23. n. e.), kasnije poznat kao '''Liu Xiu''' (劉秀), [[kurtoazno ime]] '''Zijun''' (子駿), bio je [[Kina|kineski]] [[astronom]], historičar, a kasnije i službenik za vrijeme kratkotrajne dinastije [[Dinastija Xin|Xin]] (9&ndash;23). Bio je sin znamenitog konfucijanskog učenjaka [[Liu Xiang (učenjaka)|Liu Xianga]] (77&ndash;6. p. n. e.) i suradnik mnogih znamenitih mislilaca kao što je [[Huan Tan]] (? - 28).<ref>Crespigny, 338.</ref> Poznat je, između ostaloga, i po tome što je prvi kineski učenjak koji je broj [[pi]] prestao zaokruživati na 3. Za vrijeme vladavine cara Wang Manga je bio njegov vjerni suradnik, ali ga je pokušao svrgunuti nakon [[Bitka kod Kunyanga|bitke kod Kunyanga]]. Pokušaj nije uspio i Liu Xin je pogubljen. ==Napomene== {{refspisak|3}} == Reference == {{Sadrži kineski tekst}} *Bielenstein, Hans. (1986). "Wang Mang, the Restoration of the Han Dynasty, and Later Han," in ''The Cambridge History of China: Volume I: the Ch'in and Han Empires, 221 B.C. – A.D. 220''. Edited by Denis Twitchett and Michael Loewe. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-24327-0}}. * Bin, Hansheng, [https://web.archive.org/web/20070929095549/http://203.72.198.245/web/Content.asp?ID=56928&Query=1 "Liu Xin"]. ''[[Encyclopedia of China]]'' (Philosophy Edition), 1st ed. *Crespigny, Rafe de. (2007). ''A Biographical Dictionary of Later Han to the Three Kingdoms (23-220 AD)''. Leiden: Koninklijke Brill. {{ISBN|90-04-15605-4}}. * Needham, Joseph (1986). ''Science and Civilization in China: Volume 3, Mathematics and the Sciences of the Heavens and the Earth''. Taipei: Caves Books, Ltd. {{Historičari dinastije Han}} {{commonscat|Liu Xin}} {{DEFAULTSORT:Liu, Xin}} [[Kategorija:Umrli 23.]] [[Kategorija:Dinastija Han]] [[Kategorija:Kineski astronomi]] 8rj2kvs0pbwooacdvq827x222tvlvjc 0 263663 3899040 3893146 2026-06-19T02:36:06Z Bosancica by MK 173186 3899040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nedjeljka Gajanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1938. | mjesto_rođenja = Karlovac, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvatica | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = psiholog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Nedjeljka Gajanović''' ([[1938]]), [[psiholog]]. Nedeljka Gajanović (djevojačko prezime Adžibaba) rođena je u naselju [[Primišlje]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Završila je studij [[Psihologija|psihologije]] na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Na istom fakultetu odbranila je magistarski rad pod nazivom: Profesionalne i školske preferencije omladine na završetku osnovnog obrazovanja. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Organizirani predškolski odgoj kao determinanta razvoja kognitivno-konativnih osobina kod djece, odbranila je na Odsjeku za psihologiju u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radi od [[1974]]. Birana je u sva univerzitetska zvanja. Radila je na predmetima: [[Razvojna psihologija]], [[Metodologija istraživanja u psihologiji]], [[Statistika u psihologiji]], [[Profesionalna orijentacija]] i [[Psihometrija]]. Bila je šef Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predavalaje na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]] i [[Nastavnički fakultet „Džemal Bijedić“ Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta u Mostaru]]. Penzionisana je i izabrana u zvanje [[profesor emeritus|professora emeritusa]]. Objavila je više radova iz oblasti teorijskih i praktičnih pristupa [[Dijete|o razvoju djeteta]], profesionalnog razvoja pojedinca, praktičnih osnova učenja, teorijske i praktične primjene testova u odgojno-obrazovnom procesu, značaju dječijeg crteža, o djeci bez djetinjstva i dr. == Posebna izdanja == * Profesionalna orijentacija u školi (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1981. * Psihički razvoj djeteta i vaspitanje, Svjetlost, Sarajevo 1982. * Teorijske osnove upisa djece u školu, Svjetlost, Sarajevo 1984. * Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac 1991. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 253-254. {{DEFAULTSORT:Gajanović, Nedjeljka}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rk9di6mz78otnsylhsdkoyy9r63hxua 0 263862 3899042 3486956 2026-06-19T02:41:47Z Bosancica by MK 173186 3899042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ejub Ćehić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|7|5}} | mjesto_rođenja = Bihać, Nezavisna Država Hrvatska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2004|4|21|1941|7|5}} | mjesto_smrti = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | nacionalnost = Bošnjak | druga_imena = | zanimanje = dokotor psiholoških nauka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ejub Ćehić''' ([[1941]]–[[2004]]), [[Psiholog|doktor psiholoških nauka]]. Rođen je 1941 godine u Bihaću. Osnovnu i učiteljsku školu završio je u rodnom mjestu. Završio je studij [[Psihologija|psihologije]] na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u [[Beograd]]u [[1966]]. Magistarski rad pod nazivom: Uticaj nekih kognitivnih i konativnih faktora na školsko učenje kod slijepe djece i djece koja vide, odbranio je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u [[Zagreb]]u [[1977]]. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Specifičnosti u učenju i razvoju sposobnosti i osobina ličnosti kod djece normalna vida i slijepe djece, odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1979]]. Do 1975. godine radio je kao psiholog u Zavodu za zapošljavanje u Bihaću, a zatim u Sarajevu - sve na poslovima profesionalne orijentacije, selekcije, osposobljavanja i prekvalifikacije. Radi od [[1975]]. na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Prošao je sva univerzitetska zvanja. Predavao je predmete: [[Opća psihologija]], [[Psihologija rada]], [[Edukacijska psihologija]] i [[Biološka psihologija]]. Na Odsjeku za pedagogiju izvodio nastavu iz predmeta [[Pedagoška psihologija]]. Predavao je i na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakuletu u Tuzli]]. Područje naučnog djelovanja Ejuba Ćehića bile su sposobnosti i osobine ličnosti, [[učenje]] i [[razvoj ličnosti]], [[psihologija ometenih u razvoju]], [[psihologija u saobraćaju]], [[psihologija profesionalne orijentacije]] i [[psihodijagnostika]]. Za uspješan rad na [[Profesionalna orientacija|profesionalnoj orijentaciji]] dobio je [[Plaketa Saveza zajednica za zapošljavanje Jugoslavije|Plaketu Saveza zajednica za zapošljavanje Jugoslavije]] i [[Plaketa Društva za profesionalnu orijentaciju SR BiH|Plaketu Društva za profesionalnu orijentaciju SR BiH]]. == Posebna izdanaja == * Psihologija u nastavi (Skripta), Sarajevo 1976. * Specifičnosti u učenju i razvoju ličnosti djece normalna vida i slijepe djece, Svjetlost, Sarajevo 1981. * Koje je zanimanje za mene? Model profesionalne orijentacije u funkciji izbora zanimanja, Narodna tehnika, Subotica 1990, 183 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 254-255. {{DEFAULTSORT:Ćehić, Ejub}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] m95zabsu15aynfflgvc0buec21u7f06 0 268650 3899074 3777372 2026-06-19T08:33:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899074 wikitext text/x-wiki '''Morfološka klasifikacija galaksija''' (engl. Hubble sequence) je način klasifikacije [[galaksija]] koji je uveo [[Edwin Hubble]].<ref>[http://www.thefreedictionary.com/Hubble+sequence Članak iz the free dictionary enciklopedije ([[Engleski jezik|eng.]]) ]</ref> == Karakterisitike == Prema Hubbleovom '''dijagramu zvučne viljuške''' klasifikaciji galaksije se dijele na: * '''E0''' do '''E7''' [[Eliptična galaksija|eliptične galaksije]] <ref>{{Cite web |url=http://astro.uni-frankfurt.de/astrotage_SS09/galaxien.pdf |title=Erik Krebs, prezentacija na Goethe univerzitetu u Frankfurtu (&#91;&#91;Njemački_jezik{{!}}njem.&#93;&#93;) |access-date=7. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100307091544/http://astro.uni-frankfurt.de/astrotage_SS09/galaxien.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> * '''Sa''' do '''Sc''' [[Spiralna galaksija|spiralne galaksije]]; dok vrste '''a''' do '''c''' moraju imati sljedeće karakteristike: ** Veličina jezgre opada od centra prema rubu. ** Otvorenost spiralnih krakova je veća. ** Udio [[Kosmička prašina|kosmičke prašine]] i mladih [[zvijezda]] raste. * '''SBa''' do '''SBc''' su [[Prečkasta spiralna galaksija|prečkaste spiralne galaksije]] * '''Ir''' ili '''Irr''' (engl. irregular) za [[Nepravilna galaksija|nepravilne galaksije]] * '''S0''' und '''SB0''' za prolazne vrste [[Lećasta galaksija|lećastih galaksija]] (ili lentikularnih) galaksija. [[Datoteka:Hubble sequence photo.png|mini|centar|700px|Morfološka klasifikacija galaksija]] == Vrste galaksija == === Eliptične === {{Glavni|Eliptična galaksija}} [[Datoteka:Abell S740, cropped to ESO 325-G004.jpg|thumb|250px|desno|Ogromna eliptična galaksija [[ESO 325-G004]].]] Na lijevoj strani Hubbleovog '''dijagrama zvučne viljuške''' (u smislu da se redoslijed obično crta) nalaze se eliptične galaksije koje imaju relativno glatku i bez obilježja distribuciju [[svjetlost]]i, a pojavljuju se u obliku [[Elipsa|elipse]] na fotografskim slikama. Označene su slovom '''E''', nakon čega slijedi cijeli broj '''n''' koji predstavlja njihov stepen eliptičnosti na nebu. Po konvenciji, '''n''' je deset puta veći od eliptičnosti galaksije, stepena njene eliptičnosti na nebu. Po konvenciji, '''n''' je deset puta veći od eliptičnosti galaksije, zaokruženo na najbliži cijeli broj, gdje je eliptičnost definirana kao e = 1 − ⁠ b / a ⁠ za elipsu sa dužinom velike poluose i '''b''' dužinom manje ose <ref name="binney_merrifield">{{cite book |last1=Binney |first1=J. |author-link=James Binney |last2=Merrifield |first2=M. |year=1998 |title=Galactic Astronomy |url=https://archive.org/details/galacticastronom0000binn |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, NJ |isbn=978-0-691-02565-0}}</ref>. Eliptičnost se povećava s lijeva na desno na Hubble dijagramu, s gotovo kružnim ('''E0''') galaksijama smještenim na samoj lijevoj strani dijagrama. Važno je napomenuti da je eliptičnost galaksije na nebu samo posredno povezana sa pravim trodimenzionalnim oblikom (naprimjer, spljoštena galaksija u obliku diska može izgledati gotovo okrugla ako se gleda licem na lice ili vrlo eliptična ako se gleda na ivici). Posmatrano, najspljoštenije "eliptične" galaksije imaju eliptičnost e = 0,7 (označeno kao '''E7'''). Međutim, proučavajući svjetlosne profile i profile eliptičnosti, umjesto da samo gledamo slike, 1960-ih se shvatilo da su galaksije '''E5 do E7''' vjerovatno pogrešno klasifikovane lećaste (lentikularne) galaksije s velikim diskovima koji se vide na različitim nagibima prema našoj liniji vidokruga<ref>{{cite journal |author=Liller, Martha |year=1966 |title=The distribution of intensity in elliptical galaxies of the Virgo cluster.&nbsp;II |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1966-10_146_1/page/28 |journal=Astrophysical Journal |volume=146 |page=28 |doi=10.1086/148857 |bibcode=1966ApJ...146...28L |postscript=;}} <br /> {{cite journal |title=ADS abstract |journal=NASA / Astrophysics Data System |publisher=[[Harvard University]] |bibcode=1966ApJ...146...28L |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1966ApJ...146...28L |last1=Liller |first1=Martha H. |date=1966 |volume=146 |page=28 |doi=10.1086/148857 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Gorbachev, V.I. |year=1970 |title=The central part of the Coma cluster of galaxies |journal=Soviet Astronomy |volume=14 |page=182 |bibcode=1970SvA....14..182G |postscript=;}} <br /> {{cite journal |title=ADS abstract |journal=NASA / Astrophysics Data System |publisher=[[Harvard University]] |bibcode=1970SvA....14..182G |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1970SvA....14..182G |last1=Gorbachev |first1=V. I. |date=1970 |volume=14 |page=182 }}</ref>. Posmatranja kinematike galaksija ranog tipa to su dodatno potvrdila<ref>{{cite journal |author1=Graham |author2=Alister W. |author3=Colless, Matthew M. |author4=Busarello, Giovanni |author5=Zaggia, Simone |author6=Longo, Giuseppe |year=1998 |title=Extended stellar kinematics of elliptical galaxies in the Fornax cluster |journal=Astronomy and Astrophysics Supplement |volume=133 |issue=3 |pages=325–336 |doi=10.1051/aas:1998325 |arxiv=astro-ph/9806331 |bibcode=1998A&AS..133..325G |s2cid=15164368 |postscript=;}} <br /> {{cite journal |title=ADS abstract |journal=NASA / Astrophysics Data System |publisher=[[Harvard University]] |bibcode=1998A&AS..133..325G |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1998A%26AS..133..325G |last1=Graham |first1=A. W. |last2=Colless |first2=M. M. |last3=Busarello |first3=G. |last4=Zaggia |first4=S. |last5=Longo |first5=G. |date=1998 |volume=133 |page=325 |doi=10.1051/aas:1998325 |arxiv=astro-ph/9806331 |s2cid=15164368 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Emsellem, Eric |display-authors=etal |year=2011 |title=The ATLAS^3D project - III. A census of the stellar angular momentum within the effective radius of early-type galaxies: unveiling the distribution of fast and slow rotators |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=414 |issue=2 |pages=888–912 |doi=10.1111/j.1365-2966.2011.18496.x |doi-access=free |arxiv=1102.4444 |bibcode=2011MNRAS.414..888E |s2cid=2707378 |postscript=;}} <br /> {{cite journal |title=ADS abstract |journal=NASA / Astrophysics Data System |publisher=[[Harvard University]] |bibcode=2011MNRAS.414..888E |last1=Emsellem |first1=Eric |last2=Cappellari |first2=Michele |last3=Krajnović |first3=Davor |last4=Alatalo |first4=Katherine |last5=Blitz |first5=Leo |last6=Bois |first6=Maxime |last7=Bournaud |first7=Frédéric |last8=Bureau |first8=Martin |last9=Davies |first9=Roger L. |last10=Davis |first10=Timothy A. |last11=De Zeeuw |first11=P. T. |last12=Khochfar |first12=Sadegh |last13=Kuntschner |first13=Harald |last14=Lablanche |first14=Pierre-Yves |last15=McDermid |first15=Richard M. |last16=Morganti |first16=Raffaella |last17=Naab |first17=Thorsten |last18=Oosterloo |first18=Tom |last19=Sarzi |first19=Marc |last20=Scott |first20=Nicholas |last21=Serra |first21=Paolo |last22=Van De Ven |first22=Glenn |last23=Weijmans |first23=Anne-Marie |last24=Young |first24=Lisa M. |date=2011 |volume=414 |issue=2 |page=888 |doi=10.1111/j.1365-2966.2011.18496.x |doi-access=free |arxiv=1102.4444 |s2cid=2707378 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Krajnović, Davor |display-authors=etal |year=2013 |title=The ATLAS^3D project - XVII. Linking photometric and kinematic signatures of stellar discs in early-type galaxies |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=432 |issue=3 |pages=1768–1795 |doi=10.1093/mnras/sts315 |doi-access=free |arxiv=1210.8167 |bibcode=2013MNRAS.432.1768K |postscript=;}} <br /> {{cite journal |title=ADS abstract |journal=NASA / Astrophysics Data System |publisher=[[Harvard University]] |bibcode=2013MNRAS.432.1768K |last1=Krajnović |first1=Davor |last2=Alatalo |first2=Katherine |last3=Blitz |first3=Leo |last4=Bois |first4=Maxime |last5=Bournaud |first5=Frédéric |last6=Bureau |first6=Martin |last7=Cappellari |first7=Michele |last8=Davies |first8=Roger L. |last9=Davis |first9=Timothy A. |last10=De Zeeuw |first10=P. T. |last11=Duc |first11=Pierre-Alain |last12=Emsellem |first12=Eric |last13=Khochfar |first13=Sadegh |last14=Kuntschner |first14=Harald |last15=McDermid |first15=Richard M. |last16=Morganti |first16=Raffaella |last17=Naab |first17=Thorsten |last18=Oosterloo |first18=Tom |last19=Sarzi |first19=Marc |last20=Scott |first20=Nicholas |last21=Serra |first21=Paolo |last22=Weijmans |first22=Anne-Marie |last23=Young |first23=Lisa M. |date=2013 |volume=432 |issue=3 |page=1768 |doi=10.1093/mnras/sts315 |doi-access=free |arxiv=1210.8167 }}</ref>. === Lećaste === {{Glavni|Lećasta galaksija}} [[Datoteka:Ngc5866 hst big rotated.jpg|thumb|250px|desno|Vretenasta galaksija ([[NGC 5866]]), lećasta galaksija s istaknutom trakom prašine u sazviježđu [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaja]].]] U središtu Hubbleovog '''dijagrama zvučne viljuške''', gdje se spajaju dvije grane spiralne galaksije i eliptična grana, nalazi se srednja klasa galaksija poznata kao Lećasta (lentikularna) galaksija i koja je dobila simbol S0. Ove galaksije sastoje se od svijetle središnje izbočine, po izgledu slične eliptičnoj galaksiji, okružene proširenom strukturom nalik na disk. Za razliku od spiralnih galaksija, diskovi lećastih galaksija nemaju vidljivu spiralnu strukturu i ne formiraju aktivno zvijezde u bilo kojoj značajnoj količini. Kada jednostavno pogledate sliku galaksije, teško je razlikovati lećaste galaksije sa relativno okrenutim diskovima od eliptičnih tipa '''E0 do E3''', što čini klasifikaciju mnogih takvih galaksija nesigurnom. Kada se gleda s ivice, disk postaje vidljiviji i istaknute trake prašine su ponekad vidljive u apsorpciji na [[Optika|optičkim]] [[Talasna dužina|talasnim dužinama]]. U vrijeme inicijalnog objavljivanja Hubbleove šeme klasifikacije galaksija, postojanje lećastih galaksija bilo je čisto hipotetičko. Hubble je vjerovao da su one neophodne kao međufaza između visoko spljoštenih "eliptičkih" i spiralnih galaksija. Kasnija zapažanja (između ostalih od strane samog Hubblea) pokazala su da je njegovo vjerovanje ispravno i klasa '''S0''' je uključena u konačno izlaganje Hubble sekvence koje je predstavio američki astronom [[Allan Sandage]] <ref name="sandage">{{cite conference |first = A. |last = Sandage |author-link = Allan Sandage |year = 1975 |title = Classification and stellar content of galaxies obtained from direct photography |book-title = Galaxies and the Universe |editor1 = Sandage, A. |editor2 = Sandage, M. |editor3 = Kristian, J. |url = http://nedwww.ipac.caltech.edu/level5/Sandage/frames.html |access-date = 20. 11. 2007}}</ref>. U Hubbleovoj sekvenci nedostaju galaksije ranog tipa sa diskovima srednje veličine, između tipova '''E0 i S0''', Martha Liller ih je označila kao '''ES''' galaksije 1966. Lećaste i spiralne galaksije često se zajednički nazivaju [[disk galaksije]]. Odnos fluksa (svjetlosnog i energetskog protoka) između ispupčenja i diska u lećastim galaksijama može poprimiti niz vrijednosti, baš kao i kod svakog morfološkog tipa spiralnih galaksija ('''Sa''', '''Sb''', itd.) <ref>{{cite journal |last=Graham |first=A. |author2=Worley, C. |date=august 2008 |title=Inclination- and dust-corrected galaxy parameters: bulge-to-disc ratios and size-luminosity relations |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] |volume=388 |issue=4 |pages=1708–1728 |bibcode=2008MNRAS.388.1708G |doi=10.1111/j.1365-2966.2008.13506.x |doi-access=free |arxiv = 0805.3565 |s2cid=14406950 }}</ref>. === Spiralne === {{Glavni|Spiralna galaksija}} [[Datoteka:M101 hires STScI-PRC2006-10a.jpg|thumb|200px|desno|Galaksija [[Vjetrulja (galaksija)|Vjetrulja]] (Messier 101/NGC 5457) je spiralna galaksija klasifikovana kao tip '''Scd''' na Hubble sekvenci.]] Na desnoj strani Hubbleovog dijagrama sekvence nalaze se dvije paralelne grane koje obuhvataju spiralne galaksije. Spiralna galaksija se sastoji od spljoštenog [[Galaktički disk|diska]], sa [[zvijezda]]ma koje formiraju (obično dvokraku) [[Spirala|spiralnu]] strukturu, i središnje koncentracije zvijezda poznate kao [[galaktička izbočina]]. Uočeno je da otprilike polovina svih spirala ima strukturu nalik šipki, sa šipkom koja se proteže od središnje izbočine, a krakovi počinju na krajevima šipke. U ''dijagramu zvučne viljuške''' pravilne spirale zauzimaju gornju granu i označene su slovom '''S''', dok donja grana sadrži spirale sa prugama, označene simbolom '''SB'''. Obje vrste spirala se dalje dijele prema detaljnom izgledu njihovih spiralnih struktura. Članstvo u jednom od ovih pododjeljenja označava se dodavanjem malog slova morfološkom tipu, kao u sljedećim primjerima: '''Sa''' ('''SBa''') – čvrsto namotane, glatke ruke; velika i svijetla središnja galaktička izbočina '''Sb''' ('''SBb''') – manje čvrsto namotani spiralni krakovi od '''Sa''' ('''SBa'''); nešto slabija galaktička izbočina '''Sc''' ('''SBc''') – labavo namotani spiralni krakovi, jasno razdvojeni u pojedinačna zvjezdana jata i [[Maglina|magline]]; manja, slabija galaktička izbočina Hubble je prvobitno opisao tri klase spiralnih galaksija. Ovo je francuski astronom [[Gérard de Vaucouleurs]] <ref name="devaucouleurs">{{cite book |last1=de Vaucouleurs |first1=G. |author-link1=Gérard de Vaucouleurs |last2=Oemler |first2=Augustus Jr. |last3=Butcher |first3=Harvey R. |last4=Gunn |first4=James E. |chapter=Classification and Morphology of External Galaxies |date=1959 |title=Astrophysik IV: Sternsysteme / Astrophysics IV: Stellar Systems |series=Handbuch der Physik |volume=53 |pages=275–310 |bibcode=1959HDP....53..275D |doi=10.1007/978-3-642-45932-0_7 |isbn=978-3-642-45934-4 }}</ref> proširio i uvrstio u četvrtu klasu: [[Datoteka:Hubble2005-01-barred-spiral-galaxy-NGC1300.jpg|thumb|200px|desno|Spiralna galaksija [[NGC 1300]], tip '''SBbc''']] '''Sd''' ('''SBd''') – vrlo labave rane, fragmentirane ruke; većina sjaja je u rukama, a ne u galaktičkoj izbočini Iako je striktno dio de Vaucouleursovog sistema klasifikacije, '''Sd''' klasa je često uvrštena u Hubble sekvencu. Osnovni tipovi spirale mogu se proširiti kako bi se omogućilo finije razlikovanje izgleda. Naprimjer, spiralne galaksije čiji je izgled srednji između dvije od gore navedenih klasa često se identificiraju dodavanjem dva mala slova glavnom tipu galaksije (naprimjer, '''Sbc''' za galaksiju koja je između '''Sb''' i '''Sc'''). Naša galaksija [[Mliječni put]] se obično klasifikuje kao '''Sc''' ili '''SBc''' <ref>{{cite journal |first=Paul |last=Hodge |year=1983 |title=The Hubble type of the Milky Way galaxy |journal=Publications of the Astronomical Society of the Pacific|volume=95 |pages=721–723 |doi=10.1086/131243 |bibcode=1983PASP...95..721H |s2cid=121754114 |doi-access=free }}</ref>, što je spiralnom galaksijom s dobro definisanim krakovima. === Nepravilne === {{Glavni|Nepravilne galaksije}} [[Datoteka:Large.mc.arp.750pix.jpg|thumb|200px|desno|[[Veliki Magelanov oblak]] - patuljasta [[nepravilna galaksija]].]] Galaksije koje se ne uklapaju u Hubbleov niz, jer nemaju pravilnu strukturu (bilo nalik na disk ili elipsoidu), nazivaju se nepravilnim galaksijama.<ref name="longair">{{cite book |last=Longair |first=M.S. |author-link=Malcolm Longair |title=Galaxy Formation |date=1998 |publisher=Springer |location=New York |isbn=3-540-63785-0}}</ref> Hubble je definirao dvije vrste nepravilnih galaksija: * '''Irr I''' galaksije imaju asimetrične profile i nemaju središnju galaktičku izbočinu ili jasnu spiralnu strukturu; umjesto toga sadrže mnogobrojne pojedinačne grupe mladih zvijezda * '''Irr II''' galaksije imaju glatkiji, asimetrični izgled i nisu jasno razdvojene na pojedinačne zvijezde ili zvjezdana jata U svom proširenju na Hubble sekvencu, de Vaucouleurs je nazvao '''Irr I''' galaksije 'Magelanovi nepravilni', po Magelanovim oblacima - dva satelita Mliječnog puta koje je Hubble klasificirao kao '''Irr I'''. Otkriće slabe spiralne strukture u Velikom Magelanovom oblaku naveo je de Vaucouleursa da dalje podijeli nepravilne galaksije na one koje, poput '''LMC-a''', pokazuju neke dokaze za spiralnu strukturu (oni su označeni simbolom '''Sm''') i one koje nemaju očiglednu strukturu, kao što je Mali Magelanov oblak (označen '''Im'''). U proširenom Hubbleovo nizu, Magelanove nepravilne forme obično se postavljaju na kraj spiralne grane Hubbleovog '''dijagrama zvučne viljuške''' za podešavanje.<ref>{{cite journal |last1=de&nbsp;Vaucouleurs |first1=G. |author-link1=Gérard de Vaucouleurs |date=1955 |title=Studies of Magellanic Clouds. I. Dimensions and structure of the Large Cloud |journal=[[The Astronomical Journal]] |volume=160 |pages=126–140 |bibcode=1955AJ.....60..126D |doi=10.1086/107173 |last2=Oemler |first2=Augustus Jr. |last3=Butcher |first3=Harvey R. |last4=Gunn |first4=James E.}}</ref> == Značaj u fizici == Eliptične i lećaste galaksije obično se zajedno nazivaju galaksijama "ranog tipa", dok se spiralne i nepravilne galaksije nazivaju "kasnim tipovima". Ova nomenklatura je izvor uobičajenog<ref>{{cite journal |last=Baldry |first=I.K. |date=2008 |title=Hubble's Galaxy Nomenclature |journal=[[Astronomy & Geophysics]] |volume=49 |issue=5 |pages=5.25–5.26 |doi=10.1111/j.1468-4004.2008.49525.x |bibcode=2008A&G....49e..25B |arxiv = 0809.0125 }}</ref>, ali pogrešnog vjerovanja da je Hubbleov niz trebao odražavati navodni evolucijski slijed, od eliptičnih galaksija preko lećastih do izduženih ili pravilnih spirala. Zapravo, Hubble je od početka bio jasan da se takvo tumačenje ne podrazumijeva: {{Citat|Nomenklatura se odnosi na mjesto u nizu, a vremenske konotacije se prave na vlastitu odgovornost. Cijela klasifikacija je čisto empirijska i bez predrasuda prema teorijama evolucije...}} <ref name="hubble27">{{cite journal |last=Hubble |first=E.P. |author-link=Edwin Hubble |date=1927 |title=The Classification of Spiral Nebulae |journal=The Observatory |volume=50 |pages=276 |bibcode=1927Obs....50..276H}}</ref> Čini se da je evolucijska slika teška činjenicom da su diskovi spiralnih galaksija dom mnogih mladih zvijezda i područja aktivnog [[Formiranje zvijezda|nastanka zvijezda]], dok se eliptične galaksije sastoje od pretežno starih zvjezdanih populacija. U stvari, trenutni dokazi sugeriraju suprotno: čini se da ranim [[svemir]]om dominiraju spiralne i nepravilne galaksije. U trenutno omiljenoj slici [[Formiranje i evolucija galaksija|nastanka galaksija]], današnje eliptične galaksije nastale su kao rezultat spajanja ovih ranijih građevnih blokova; dok su neke lećaste galaksije mogle nastati na ovaj način, druge su možda nakupile svoje diskove oko već postojećih sferoida. Neke lećaste galaksije također se mogu razvijati kao spiralne galaksije, čiji je gas odstranjen ostavljajući gorivo za nastavak formiranja zvijezda<ref>Graham, Alister W.; Dullo, Bililign T.; Savorgnan, Giulia A.D. (2015), [http://adsabs.harvard.edu/abs/2015ApJ...804...32G Hiding in plain sight: An abundance of compact massive spheroids in the local universe]</ref><ref name=ChristensenMartin2010>{{cite book |author1=Christensen, Lars Lindberg |author2=de&nbsp;Martin, Davide |author3=Shida, Raquel Yumi |date=7. 4. 2010 |title=Cosmic Collisions: The Hubble atlas of merging galaxies |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-93855-4 |page=24 |url=https://books.google.com/books?id=QhRAokTI2RYC&pg=PA24}}</ref>, iako galaksija [[LEDA 2108986]] otvara debatu o tome. == Hubbleov rad == Hubble je u ovoj klasifikaciji vidio moguće stepene razvoja galaksija. Nedavna istraživanja su pokazala da je razvoj galaksija mnogo složeniji nego što je to Hubbleovim radom utvrđeno. Ali, uprkos svemu, eliptične su zadržale i danas naziv '''rane''' galaksije a spiralne '''kasne''' galaksije. == Problemi == Glavni problem s kojim se je Hubble susreo jeste da u to vrijeme nije bilo jakih [[teleskop]]a. U svoje vrijeme je Hubble uspio vidjeti samo nekoliko stotina bližih galaksija (zbog [[Crveni pomak|crvenog pomaka]]). Na osnovu tih podataka je sastavio svoj rad na klasifikaciji galaksija. Uz to dolazi da Hubble nije obuhvatio galaksije sa [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim]], [[Rendgensko zračenje|rendgenskim]] kao ni s [[gama zračenje]]m koje su se u današnje vrijeme ispostavile pretežno kao nepravilne galaksije. Budući da do sada nije pronađena zamjena za morfološku klasifikaciju koja bi obuhvatila sve galaksije odnosno cijelokupan spektar [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] ona se i danas koristi. [[Gérard-Henri de Vaucouleurs]] koji je, između ostalog, istraživao i [[Hubbleov zakon]], nije napravio značajan pomak na tom polju.<ref>{{Cite web |url=http://aas.org/obituaries/gerard-henri-de-vaucouleurs-1918-1995 |title=Biografija Gérard-Henri de Vaucouleurs na ASS-u (Američko udruženje astronoma) (&#91;&#91;Engleski_jezik{{!}}eng.&#93;&#93;) |access-date=26. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826115743/http://aas.org/obituaries/gerard-henri-de-vaucouleurs-1918-1995 |archive-date=26. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref>[http://www.utexas.edu/faculty/council/1998-1999/memorials/Devaucouleurs/devaucouleurs.html Larry R. Faulkner, IN MEMORIAM objavljeno na univerzitetu Austin(Texas) ([[Engleski jezik|eng.]]) ]</ref> == Primjeri == {| class="wikitable centered" |- class="hintergrundfarbe5" ! Morfološka klasifikacija galaksije !! Ime galaksije !! [[Rektascenzija]] !! [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |- | E0 || [[Messier 89|M89]] (NGC 4552) || 12h 35m 39,8073s || +12° 33' 22,829" |- | E1 || [[Messier 105|M105]] (NGC 3379) || 10h 47m 49,600s || +12° 34' 53,90" |- | E2 || [[Messier 60|M60]] (NGC 4649) || 12h 43m 39,66s || +11° 33' 09,4" |- | E3 || [[Messier 86|M86]] (NGC 4406) || 12h 26m 11,743s || +12° 56' 46,40" |- | E4 || [[NGC 1700]] || 04h 56m 56,33s || -04° 51' 56,7" |- | E5 || [[Messier 59|M59]] (NGC 4621) || 12h 42m 02,32s || +11° 38' 48,9" |- | E6 || [[NGC 821]] || 02h 08m 21,14s || +10° 59' 41,7" |- | E7 || || || |- | E-S0 || [[NGC 4379]] || 12h 25m 14,7s || +15° 36' 28" |- | S0 || [[NGC 3]] || 0h 7m 16,8s || +8° 18' 5,9" |- | SB0 || [[NGC 4386]] || 12h 24m 77,7s || +75° 31' 46" |- | Sa || [[NGC 11]] || 0h 8m 42,5s || +37° 26' 52,5" |- | Sb || [[Messier 81|M81]] (NGC 3031) || 09h 55m 33,17s || +69° 03' 55,1" |- | Sc || [[Messier 74|M74]] (NGC 628) || 01h 36m 41,77s || +15° 47' 00,5" |- | SBa || [[NGC 23]] || 00h 09m 53,41s || +25° 55' 25,6" |- | SBb || [[Messier 58|M58]] (NGC 4579) || 12h 37m 43,5223s || +11° 49' 05,488" |- | SBc || [[NGC 7]] || 0h 8m 20,9s || -29° 54' 53,6" |- | Ir || [[NGC 4376]] || 12h 25m 18,1s || +05° 44' 28" |} == Također pogledajte == * [[Edwin Hubble]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Galaxy morphological classification}} * [http://www.astr.ua.edu/keel/galaxies/classify.html Galaxies and the Universe] – uvod u klasifikaciju galaksija * [http://www.ipac.caltech.edu/2mass/gallery/galmorph/ Near-Infrared Galaxy Morphology Atlas], T. H. Jarrett * [https://archive.today/20121205083205/http://sings.stsci.edu/Publications/sings_poster.html The Spitzer Infrared Nearby Galaxies Survey (SINGS) Hubble Tuning-Fork], [http://sings.stsci.edu/ SINGS]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130303021555/http://sings.stsci.edu/Publications/sings_poster.html |date=3. 3. 2013 }}, Projekt "Spitzer Space Telescope Legacy Science" * Idite na [http://www.galaxyzoo.org GalaxyZoo.org] da se sami okušate u klasifikovanju galaksija kao dio projekta [[Univerzitet u Oxfordu|Univerziteta u Oxfordu]] za otvorenu zajednicu {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Morfološki tipovi galaksija| ]] [[Kategorija:Astronomski klasifikacijski sistemi]] [[Kategorija:Vangalaktička astronomija]] [[Kategorija:Edwin Hubble]] hfyezsh1gam2pwjq3e9owtpa6w9ay1a 0 352957 3899050 3761585 2026-06-19T04:28:36Z ~2026-35138-42 182726 /* */ 3899050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vozač F1 | ime = Marcus Ericsson | slika = Marcus Ericsson 2015 Malaysia.jpg | opis_slike = Marcus Ericsson u 2015. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|011|01}} | mjesto_rođenja = [[Kumla]], [[Švedska]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZD|ŠVE}} [[Švedska|Švedski]] | početak_karijere = | kraj_karijere = | tim(a) = [[Caterham F1 Team|Caterham]], [[Sauber]] | broj_auta = 9 | trke = 97 (97 početak) | prvenstva = 0 | pobjede = 0 | podiji = 0 | bodovi = 18 | prve_startne_pozicije = 0 | najbrži_krug = 0 | prva_trka = [[Velika nagrada Australije 2014.]] | prva_pobjeda = | posljednja_pobjeda = | posljednja_trka = [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.]] | posljednja_sezona = | posljednja_pozicija = | aktualizirano = 25. 11. 2018. }} '''Marcus Ericsson''' (born 1. Novembro 1991) [[Švedska|švedski]] je vozač. ==Sažetak karijere== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" ! Godina ! Kategorija ! Tim ! Trke ! Pobjede ! {{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}} ! {{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}} ! Podiji ! Bodovi ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- ! 2007. |align=left| Formula BMW VB |align=left| Fortec Motorsport | 18 | 7 | 11 | 6 | 13 | 676 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- !rowspan="2"| 2008. |align=left| Velika Britanija Formula 3 |align=left| Fortec Motorsport | 20 | 2 | 1 | 0 | 3 | 65 ! 5. |- |align="left"| Velika nagrada Makaa |align="left"| Carlin Motorsport | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | - ! NK |- !rowspan="3"| 2009. |align=left| Velika Britanija Formula 3 |align=left| Räikkönen Robertson Racing | 6 | 2 | 1 | 0 | 3 | 65 ! 11. |- |align=left| Formula 3 Japan |align=left rowspan=2| TOM'S | 16 | 5 | 5 | 9 | 11 | 112 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- |align=left| Velika nagrada Makaa | 1 | 0 | 1 | 0 | 0 | - ! 4. |- !rowspan=2| 2009–10. |align=left rowspan=2| GP2 Azija Serija |align=left| ART Grand Prix |rowspan=2| 4 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 !rowspan=2| 24. |- |align=left| Super Nova Racing |- ! 2010. |align=left| GP2 Serija |align=left| Super Nova Racing | 20 | 1 | 0 | 0 | 1 | 11 ! 17. |- !rowspan=3| 2011. |align=left| GP2 Serija |align=left rowspan=3| iSport International | 18 | 0 | 0 | 0 | 2 | 25 ! 10. |- |align=left| GP2 Azija Serija | 4 | 0 | 0 | 0 | 1 | 9 ! 6. |- |align=left| GP2 Final | 2 | 0 | 0 | 0 | 1 | 10 |bgcolor="#DFDFDF"| '''2.''' |- ! 2012. |align=left| GP2 Serija |align=left| iSport International | 24 | 1 | 0 | 1 | 5 | 124 ! 8. |- ! 2013. |align=left| GP2 Serija |align=left| DAMS | 22 | 1 | 2 | 3 | 5 | 121 ! 6. |- ! 2014. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2014.|Formula 1]] |align=left| [[Caterham F1 Team]] | 16 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 19. |- ! 2015. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2015.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] | 19 | 0 | 0 | 0 | 0 | 9 ! 18. |- ! 2016. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] | 21 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 22. |- ! 2017. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] | 20 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 20. |- ! 2018. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] | 21 | 0 | 0 | 0 | 0 | 9 ! 17. |} == Karijera u Formuli 1 == {| class="wikitable" !Godina !Tim |- | 2014. || [[Caterham F1 Team|Caterham]] |- | 2015–2018. || [[Sauber]] |} === Potpuni spisak rezultata u Formuli 1 === ([[Šablon:F1 driver results legend|Legenda]])(Utrke u '''boldu''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''italicu'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:83%" ! Godina ! Tim ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! {{Tooltip|Bod.|Bodovi}} ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] ! [[Caterham F1 Team]] ! [[Caterham CT05]] ! Renault Energy F1-2014 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]]<br /><small>20.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]]<br /><small>20.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]]<br /><small>19.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]]<br /><small>19.</small> | [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD]]<br /> | [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]]<br /> | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]]<br /> | | ! 0 ! 19. |- | [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! [[Sauber|Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C34]] ! Ferrari 059/4 1.6 V6 t |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]]<br /><small>8.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]]<br /><small>14.</small> | | ! 9 ! 18. |- | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! [[Sauber|Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C35]] ! Ferrari 059/5 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]]<br /><small>20.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]]<br /><small>15.</small> ! 0 ! 22. |- | [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! [[Sauber|Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C36]] ! Ferrari 059/5 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]]<br /><small>17.</small> | ! 0 ! 20. |- | [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C37]] ! Ferrari 062 EVO 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]]<br /><small>Odu</small> ! 9 ! 17. |} <!-- ''*'' Sezona u toku --> == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.marcusericsson.com Službena web stranica] * [http://twitter.com/Ericsson_Marcus Marcus Ericsson] na [[Twitter]]u * [http://www.statsf1.com/en/marcus-ericsson.aspx Marcus Ericsson – statistika] {{DEFAULTSORT:Ericsson, Marcus}} [[Kategorija:Vozači Formule 1]] [[Kategorija:Švedski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Kumla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iyzr0jvodawxzbfbmgm7uqp34kezah1 3899057 3899050 2026-06-19T06:45:27Z Anr 34108 Poništena izmjena [[Special:Diff/3899050|3899050]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-35138-42|~2026-35138-42]] ([[User talk:~2026-35138-42|razgovor]]) 3899057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vozač F1 | ime = Marcus Ericsson | slika = Marcus Ericsson 2015 Malaysia.jpg | opis_slike = Marcus Ericsson u 2015. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|09|02}} | mjesto_rođenja = [[Kumla]], [[Švedska]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZD|ŠVE}} [[Švedska|Švedski]] | početak_karijere = | kraj_karijere = | tim(a) = [[Caterham F1 Team|Caterham]], [[Sauber]] | broj_auta = 9 | trke = 97 (97 početak) | prvenstva = 0 | pobjede = 0 | podiji = 0 | bodovi = 18 | prve_startne_pozicije = 0 | najbrži_krug = 0 | prva_trka = [[Velika nagrada Australije 2014.]] | prva_pobjeda = | posljednja_pobjeda = | posljednja_trka = [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.]] | posljednja_sezona = | posljednja_pozicija = | aktualizirano = 25. 11. 2018. }} '''Marcus Ericsson''' (rođen 2. septembra 1990) [[Švedska|švedski]] je vozač. ==Sažetak karijere== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" ! Godina ! Kategorija ! Tim ! Trke ! Pobjede ! {{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}} ! {{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}} ! Podiji ! Bodovi ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- ! 2007. |align=left| Formula BMW VB |align=left| Fortec Motorsport | 18 | 7 | 11 | 6 | 13 | 676 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- !rowspan="2"| 2008. |align=left| Velika Britanija Formula 3 |align=left| Fortec Motorsport | 20 | 2 | 1 | 0 | 3 | 65 ! 5. |- |align="left"| Velika nagrada Makaa |align="left"| Carlin Motorsport | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | - ! NK |- !rowspan="3"| 2009. |align=left| Velika Britanija Formula 3 |align=left| Räikkönen Robertson Racing | 6 | 2 | 1 | 0 | 3 | 65 ! 11. |- |align=left| Formula 3 Japan |align=left rowspan=2| TOM'S | 16 | 5 | 5 | 9 | 11 | 112 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- |align=left| Velika nagrada Makaa | 1 | 0 | 1 | 0 | 0 | - ! 4. |- !rowspan=2| 2009–10. |align=left rowspan=2| GP2 Azija Serija |align=left| ART Grand Prix |rowspan=2| 4 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 |rowspan=2| 0 !rowspan=2| 24. |- |align=left| Super Nova Racing |- ! 2010. |align=left| GP2 Serija |align=left| Super Nova Racing | 20 | 1 | 0 | 0 | 1 | 11 ! 17. |- !rowspan=3| 2011. |align=left| GP2 Serija |align=left rowspan=3| iSport International | 18 | 0 | 0 | 0 | 2 | 25 ! 10. |- |align=left| GP2 Azija Serija | 4 | 0 | 0 | 0 | 1 | 9 ! 6. |- |align=left| GP2 Final | 2 | 0 | 0 | 0 | 1 | 10 |bgcolor="#DFDFDF"| '''2.''' |- ! 2012. |align=left| GP2 Serija |align=left| iSport International | 24 | 1 | 0 | 1 | 5 | 124 ! 8. |- ! 2013. |align=left| GP2 Serija |align=left| DAMS | 22 | 1 | 2 | 3 | 5 | 121 ! 6. |- ! 2014. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2014.|Formula 1]] |align=left| [[Caterham F1 Team]] | 16 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 19. |- ! 2015. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2015.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] | 19 | 0 | 0 | 0 | 0 | 9 ! 18. |- ! 2016. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] | 21 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 22. |- ! 2017. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] | 20 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 20. |- ! 2018. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] | 21 | 0 | 0 | 0 | 0 | 9 ! 17. |} == Karijera u Formuli 1 == {| class="wikitable" !Godina !Tim |- | 2014. || [[Caterham F1 Team|Caterham]] |- | 2015–2018. || [[Sauber]] |} === Potpuni spisak rezultata u Formuli 1 === ([[Šablon:F1 driver results legend|Legenda]])(Utrke u '''boldu''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''italicu'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:83%" ! Godina ! Tim ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! {{Tooltip|Bod.|Bodovi}} ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] ! [[Caterham F1 Team]] ! [[Caterham CT05]] ! Renault Energy F1-2014 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]]<br /><small>20.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]]<br /><small>20.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]]<br /><small>19.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]]<br /><small>19.</small> | [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD]]<br /> | [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]]<br /> | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]]<br /> | | ! 0 ! 19. |- | [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! [[Sauber|Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C34]] ! Ferrari 059/4 1.6 V6 t |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]]<br /><small>8.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]]<br /><small>14.</small> | | ! 9 ! 18. |- | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! [[Sauber|Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C35]] ! Ferrari 059/5 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]]<br /><small>20.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]]<br /><small>17.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]]<br /><small>15.</small> ! 0 ! 22. |- | [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! [[Sauber|Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C36]] ! Ferrari 059/5 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]]<br /><small>14.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]]<br /><small>18.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]]<br /><small>17.</small> | ! 0 ! 20. |- | [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] ! [[Sauber C37]] ! Ferrari 062 EVO 1.6 V6 t |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]]<br /><small>16.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]]<br /><small>15.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]]<br /><small>11.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]]<br /><small>13.</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]]<br /><small>12.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD]]<br /><small>10.</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]]<br /><small>9.</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]]<br /><small>Odu</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]]<br /><small>Odu</small> ! 9 ! 17. |} <!-- ''*'' Sezona u toku --> == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.marcusericsson.com Službena web stranica] * [http://twitter.com/Ericsson_Marcus Marcus Ericsson] na [[Twitter]]u * [http://www.statsf1.com/en/marcus-ericsson.aspx Marcus Ericsson – statistika] {{DEFAULTSORT:Ericsson, Marcus}} [[Kategorija:Vozači Formule 1]] [[Kategorija:Švedski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Kumla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 02alftb8bjldzql5dcdnn9iemt0mnjz 0 361401 3898972 3856506 2026-06-18T13:32:43Z Makenzis 98619 3898972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFF00 | Boja2 = #571B7E | Ime kluba = '''NK Maribor''' | Puno ime = Nogometni Klub Maribor | Grb = Logo NK Maribor.svg | Nadimak = ''Vijoličasti'' | Osnovan = [[1960.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Maribor]]<br/>[[Slovenija]] | Boje = {{colorbox|purple}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Slovenije|NZS]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Slovenije|PrvaLiga]] | Stadion = [[Ljudski vrt]] <ref>* http://www.stadiumguide.com/ljudskivrt/</ref> | Kapacitet = 12.702 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Trener = [[Feđa Dudić]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.nkmaribor.com/ nkmaribor.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _maribor1718h | uzorak_t1 = _maribor1718h | uzorak_dr1 = _maribor1718h | uzorak_š1 = _maribor1718h | uzorak_č1 = _maribor1718h | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = 58099F | uzorak_lr2 = _maribor1718a | uzorak_t2 = _maribor1718a | uzorak_dr2 = _maribor1718a | uzorak_š2 = _maribor1617A | uzorak_č2 = _maribor1718a | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = FFFFFF | }} '''Nogometni klub Maribor''', je profesionalni nogometni klub iz [[Maribor]]a, [[Slovenija]]. Osnovan je [[12. decembar|12. decembra]] [[1960.]] godine, i jedan je od tri slovenska kluba koja nikada nisu ispadali iz [[Prva nogometna liga Slovenije|prve slovenske nogometne lige]] koja je uspostavljena [[1991.]] godine. Klub se smatra simbolom [[Slovenija|Slovenije]] u fudbalu, posebno u [[Štajerska|Štajerskoj]], regiji u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Maribor je najuspješniji klub u državi, 14 puta su osvajali prvenstvo [[Slovenija|Slovenije]], 9 puta kup i 4 puta superkup. Najuspješniji period za klub je bio kasnih 90-ih i ranih 2000-ih, kada su pretežno dominirali domaćim nogometom, osvojivši sedam uzastopnih naslova prvaka i tri nacionalna kupa. Nakon sezone 2008-09., Maribor preuzima dominantnu ulogu u slovenskom nogometu po drugi put, nakon što je osvojio četiri titule. [[Darko Milanič]] je vodio klub do četiri naslova prvaka, tri kupa i dva naslova superkupa između [[2008.]] i [[2013.]] godine te tako postao prvi trener koji je sa Mariborom osvojio sva tri domaća trofeja. Prije nezavisnosti [[Slovenija|Slovenije]] klub je igrao u jugoslavenskoj nogometnoj ligi. Oni su jedan od samo tri slovenska kluba koja su nastupala u prvom rangu jugoslovenskog nogometa. Osim što su jednom osvojili Drugu saveznu jugoslavensku ligu i pet puta Treću ligu nisu imali značajnijeg uspjeha u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Najvećim uspjehom se može smatrati dolazak do polufinala kupa [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u sezoni 1967-68. Maribor je jedni slovenski klub i jedan od samo četiri kluba iz zemalja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] koji je sudjelovao u grupnoj fazi [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] i [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropskoj ligi]]. Najveće rivalstvo Maribor ima sa [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpijom]] iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. Njihov duel se naziva Vječni derbi. Drugi veliki rival Maribora je [[Nogometni klub Mura 05|Mura]] iz [[Murska Sobota|Murske Sobote]]. Maribor također ima veliku fan bazu, a klub ima najveću posjećenost u [[Slovenija|Sloveniji]]. Domaće utakmice igraju na stadionu [[Ljudski vrt]], čiji je kapacitet 12.994 sjedeća mjesta. Stadion je sagrađen [[1952.]] godine, a 90-ih i 2000-ih su izvršene velike rekonstrukcije. Maribor ima akademiju za mlade igrače, koja je najbolja u zemlji. Nadimak Maribora je ''Vijoličasti'' i ''Violice'', oba se odnose na njihovu primarnu ljubačastu boju. Moto kluba je ''Jedan klub jedna čast.'' == Historija == === Počeci === Prvobitni klub je osnovan [[28. juni|28. juna]] [[1919.]] godine pod imenom 1. SSK Maribor (1. slovenski sportski klub Maribor). Prvu utakmicu je odigrao protiv [[Hertha BSC|Herte]] i izgubio 1:4. Prvu pobjedu su ostvarili [[7. septembar|7. septembra]] [[1919.]] godine protiv [[SK Aero]] iz [[Maribor]]a sa 7:5. U periodu između dva rata osvojio je tri titule prvaka Slovenije [[1931.]], [[1933.]] i [[1939.]] godine. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] promenio je ime u FD Maribor (Fiskulturno društvo Maribor). Prvu utakmicu je odigrao sa [[FD Železničar]]om (0:0). Od [[1949.]] godine FD Maribor igra pod imenom Branik. U sezoni 1953/54. Branik je igrao u Drugoj saveznoj ligi Jugoslavije. Zog afere sa trovanjem hranom klub se krajem sezone u ljeto [[1960.]] godine morao rasformirati. === Novi klub === Iste godine [[12. decembar|12. decembra]] formiran je novi klub pod nazivom NK Maribor Branik. Pobjedom u kvalifikacijama za Drugu saveznu ligu Jugoslavije u sezoni 1962/63. Maribor se plasirao u ligu u kojoj igra sljedećih pet sezona, kada ostvaruje plasman u Prvu saveznu ligu Jugoslavije. Tu se zadržao sljedećih pet sezona sa sljedećim rezultatima: odigrao 166 utakmica, pobijedio 40 puta, neriješenih 57, izgubio 69, sa gol-razlikom 166:270. Više se nije uspio vratiti u Prvu ligu. Igrao je u Drugoj ligi od [[1976.]] - [[1981.]] godine kada je bio izbačen iz lige zbog afere „žoga“ (lopta). Do raspada Jugoslavije igra naizmjenično u drugoj i međurepubličkoj ligi. Od osnivanja [[Prva nogometna liga Slovenije|Prve slovenske nogometne lige]] [[1991.]] godine, Maribor je njen je stalni član, sa najvećim rezultatskim uspjehom od svih slovenskih klubova. Od tada do danas nekoliko puta je mijenjao imena: [[1960.]]-[[1997.]] NK Maribor Branik <br /> [[1997.]]-[[1999.]] NK Maribor Teatanik <br /> [[1999.]]-[[2006.]] NK Maribor Pivovarna Laško <br /> [[2006.]] NK Maribor == Uspjesi == === Slovenija === * '''[[Prva nogometna liga Slovenije|PrvaLiga]] (14)''' :: 1996/97, 1997/98, 1998/99, 1999/2000, 2000/01, 200102, 2002/03, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2016/17. * '''[[Slovenski nogometni pokal kup]] (9)''' :: 1991/92, 1993/94, 1996/97, 1998/99, 2003/04, 2009/10, 2011/12, 2012/13, 2015/16. * '''[[Slovenski nogometni superkup]] (4)''' :: 2009, 2012, 2013, 2014. === Jugoslavija === * '''[[Jugoslavenska druga liga]]:''' :: '''Prvaci (1):''' 1966–67. :: Drugoplasirani (3) 1963/64, 1972/73, 1978/79. * '''[[Jugoslavenska treća liga]]:''' :: '''Prvaci (5):''' 1960/61, 1975/76, 1981/82, 1983/84, 1985/86. :: Drugoplasirani (1) 1987/88. * '''[[Kup Jugoslavije]]''' :: Polfinalist (1): 1967/68. == Evropski nastupi == {| {{prettytable}} ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Rezultat |- |[[Mitropa kup 1971.|1971]] |[[Mitropa kup]] | 1. kolo |{{ZD|AUT}} |[[Grazer AK]] |0-2, 3-1 |- |[[Kup pobjednika kupova 1992/1993.|1992/93]] |[[Kup pobjednika kupova]] |Kvalifikacije |{{ZD|MLT}} |[[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] |4-0, 1-2 |- | | | 1. kolo |{{ZD|ŠPA}} |[[Atlético Madrid]] |0-3, 1-6 |- |[[Kup UEFA 1993/1994.|1993/94]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1. kolo |{{ZD|RUM}} |[[ACF Gloria Bistrița|Gloria Bistrița]] |0-0, 2-0 |- | | | 2. kolo |{{ZD|NJE}} |[[Borussia Dortmund]] |0-0, 1-2 |- |[[Kup pobjednika kupova 1994/1995.|1994/95]] |[[Kup pobjednika kupova]] |Kvalifikacije |{{ZD|EST}} |[[FC Norma Tallinn|Norma Tallinn]] |4-1, 10-0 |- | | | 1. kolo |{{ZD|AUT}} |[[Austria Wien]] |1-1, 0-3 |- |[[Kup UEFA 1995/1996.|1995/96]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Kvalifikacije |{{ZD|LAT}} |[[Skonto FC]] |0-1, 2-0 |- | | | 1. kolo |{{ZD|GRČ}} |[[Olympiacos F.C.|Olympiacos]] |0-2, 1-3 |- |[[Intertoto kup 1996.|1996]] |[[Intertoto kup]] |Grupa |{{ZD|AUT}} |[[Austria Wien]] |3-0 |- | | |Grupa |{{ZD|ISL}} |[[Keflavík Football Club|Keflavík]] |0-0 |- | | |Grupa |{{ZD|DAN}} |[[F.C. Copenhagen|Copenhagen]] |0-1 |- | | |Grupa |{{ZD|ŠVE}} |[[Örebro SK]] |1-4 |- |[[UEFA Liga prvaka 1997/1998.|1997/98]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 1. kolo kv. |{{ZD|IRS}} |[[Derry City F.C.|Derry City]] |2-0, 1-0 |- | | | 2. kolo kv. |{{ZD|TUR}} |[[Beşiktaş JK]] |0-0, 1-3 |- |[[Kup UEFA 1997/98.|1997/98]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1. kolo |{{ZD|HOL}} |[[AFC Ajax]] |1-1, 1-9 |- |[[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|1998/99]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 1. kolo kv. |{{ZD|LIT}} |[[Kareda Siauliai]] |3-0, 1-0 |- | | | 2. kolo kv. |{{ZD|HOL}} |[[PSV Eindhoven]] |2-1, 1-4 |- |[[Kup UEFA 1998/1999.|1998/99]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1. kolo |{{ZD|POLJ}} |[[Wisła Kraków]] |0-2, 0-3 |- |[[UEFA Liga prvaka 1999/2000.|1999/00]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|BEL}} |[[K.R.C. Genk|Genk]] |5-1, 0-3 |- | | | 3. kolo kv. |{{ZD|FRA}} |[[Olympique Lyonnais]] |1-0, 2-0 |- | | |Grupa 1 |{{ZD|UKR}} |[[FK Dinamo Kijev|Dynamo Kyiv]] |1-0, 1-2 |- | | |Grupa 1 |{{ZD|NJE}} |[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |0-2, 0-0 |- | | |Grupa 1 |{{ZD|ITA}} |[[SS Lazio|Lazio]] |0-4, 0-4 |- |[[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|2000/01]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|MOL}} |[[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] |0-2, 1-0 |- |[[UEFA Liga prvaka 2001/02.|2001/02]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|ŠKO}} |[[Rangers F.C.]] |0-3, 1-3 |- |[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|KIP}} |[[APOEL FC|APOEL]] |2-1, 2-4 |- |[[UEFA Liga prvaka 2003/2004.|2003/04]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|HRV}} |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |1-1, 1-2 |- |[[Kup UEFA 2004/05|2004/05]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1. kolo kv. |{{ZD|MAK}} |[[FK Sileks|Sileks]] |1-0, 1-1 |- | | | 2. kolo kv. |{{ZD|SRB}} |[[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost Banatski Dvor]] |2-1, 0-1 |- | | | 1. kolo |{{ZD|ITA}} |[[Parma FC|Parma]] |0-0, 2-3 |- |[[Intertoto kup 2006.|2006]] |[[Intertoto kup]] | 1. kolo |{{ZD|AND}} |[[UE Sant Julià|Sant Julià]] |3-0, 5-0 |- | | | 2. kolo |{{ZD|CG}} |[[FK Zeta|Zeta]] |2-1, 2-0 |- | | | 3. kolo |{{ZD|ŠPA}} |[[Villarreal CF|Villarreal]] |2-1, 1-1 |- |[[Kup UEFA 2006/2007.|2006/07]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 2. kolo kv. | {{ZD|SRB}} |[[FK Partizan Beograd|Partizan]] |1-2, 1-1 |- |[[Intertoto kup 2007.|2007]] |[[Intertoto kup]] | 1. kolo |{{ZD|MLT}} |[[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] |3-0, 2-1 |- | | | 2. kolo |{{ZD|SRB}} |[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] |2-0, 0-5 |- |[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009/10]] |[[UEFA Evropska liga]] |Play-off |{{ZD|ČEŠ}} |[[AC Sparta Prag|Sparta Prague]] |0-2, 0-1 |- |[[UEFA Evropska liga 2010/11.|2010/11]] |[[UEFA Evropska liga]] | 2. kolo kv. |{{ZD|MAĐ}} |[[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2-0, 1-1 |- | | | 3. kolo kv. |{{ZD|ŠKO}} |[[Hibernian F.C.|Hibernian]] |3-0, 3-2 |- | | |Play-off |{{ZD|ITA}} |[[U.S. Città di Palermo|Palermo]] |3-2, 0-3 |- |[[UEFA Liga prvaka 2011/12.|2011/12]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|LUX}} |[[F91 Dudelange|Dudelange]] |2-0, 3-1 |- | | | 3. kolo kv. |{{ZD|IZR}} |[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] |1-2, 1-1 |- |[[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012/13]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|BIH}} |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |4-1, 2-1 |- | | | 3. kolo kv. |{{ZD|LUX}} |[[F91 Dudelange|Dudelange]] |4-1, 1-0 |- | | | Play-off |{{ZD|HRV}} |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |1-2, 0-1 |- |[[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|MLT}} |[[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] |0-0, 2-0 |- | | | 3. kolo kv. |{{ZD|KIP}} |[[APOEL FC|APOEL]] |1-1, 0-0 |- | | | Play-off |{{ZD|ČEŠ}} |[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1-3, 0-1 |- |[[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014/15]] |[[UEFA Liga prvaka]] | 2. kolo kv. |{{ZD|BIH}} |[[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]] |0-0, 2-0 |- | | | 3. kolo kv. |{{ZD|IZR}} |[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |1-0, 2-2 |- | | | Play-off |{{ZD|ŠKO}} |[[Celtic FC|Celtic]] | |- |} == Poznati igrači == {{col-begin}} {{col-break}} * {{ZD|SLO}} [[Andrej Pečnik]] * {{ZD|SLO}} [[Branko Horjak]] * {{ZD|SLO}} [[Aleš Križan]] * {{ZD|SLO}} [[Rene Mihelič]] * {{ZD|SLO}} [[Zoran Pavlovič]] * {{ZD|SLO}} [[Damir Pekič]] * {{ZD|SLO}} [[Bogdan Pirc]] * {{ZD|SLO}} [[Igor Poznič]] * {{ZD|SLO}} [[Marinko Šarkezi]] * {{ZD|SLO}} [[Marko Simeunovič]] * {{ZD|SLO}} [[Ante Šimundža]] * {{ZD|SLO}} [[Muamer Vugdalić]] * {{ZD|SLO}} [[Gorazd Zajc]] * {{ZD|SLO}} [[Gregor Židan]] * {{ZD|SLO}} [[Milan Žurman]] * {{ZD|BIH}} [[Samir Duro]] * {{ZD|BIH}} [[Faruk Ihtijarević]] * {{ZD|BIH}} [[Enes Mešanović]] * {{ZD|BIH}} [[Amir Osmanović]] {{col-break}} * {{ZD|BIH}} [[Zdravko Šaraba]] * {{ZD|BIH}} [[Dalibor Šilić]] * {{ZD|BIH}} [[Zajko Zeba]] * {{ZD|BIH}} [[Fahrudin Zejnilović]] * {{ZD|ZEL}} [[Nilton Fernandes]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Prosen]] * {{ZD|HRV}} [[Stipe Balajić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Lamza]] * {{ZD|HRV}} [[Dejan Školnik]] * {{ZD|HRV}} [[Dejan Mezga]] * {{ZD|ČEŠ}} [[Lubomír Kubica]] * {{ZD|MAĐ}} [[Barnabás Sztipánovics]] * {{ZD|SRB}} [[Vladislav Bogićević]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Janković]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Janković]] * {{ZD|SRB}} [[Marko Popović]] * {{ZD|BRA}} [[Marcos Tavares]] * {{ZD|MAK}} [[Milko Ǵurovski]] * {{ZD|MAK}} [[Agim Ibraimi]] {{col-end}} *{{ZD|BIH}} [[Elmir Kuduzović]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nkmaribor.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sloveniji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1960.]] [[Kategorija:Sport u Mariboru]] py1i4sq0iz4w1dbziew2i8gsbjbwc78 0 364387 3899001 3896725 2026-06-18T18:36:12Z Unforgvn20 181937 3899001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Fethullah Gülen | slika = Fethullah Gülen.webp | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|04|27}}<ref>Robert A. Hunt, Yuksel A. Aslandogan, Muslim Citizens of the Globalized World: Contributions of the Gulen Movement, p 85. {{ISBN|1597840734}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Pasinler]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|10|20|1941|04|27}} | mjesto_smrti = [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = turska | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = Gülen pokret | značajna_djela = }} '''Muhammed Fethullah Gülen''' bio je turski propovjednik,<ref name=fguleninshort /> bivši imam,<ref name=fguleninshort>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Fethullah Gülen in Short |publisher=En.fgulen.com |date=30. 9. 2009 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915020020/http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |archive-date=15. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26">Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 26. {{ISBN|1402098944}}</ref> i [[pisac]].<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/gulens-works |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Gülen's Works |publisher=En.fgulen.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works |archive-date=11. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> On je osnivač Gülen pokreta (ponekad poznatog i kao ''Hizmet''). Trenutno živi u dobrovoljnom egzilu u Saylorsburgu u Pennsylvaniji, Sjedinjene Države.<ref>Williams, Paul L. [http://www.canadafreepress.com/index.php/article/35130 "A visit to the Pennsylvania fortress of “The World’s most Dangerous Islamist”"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821055337/http://www.canadafreepress.com/index.php/article/35130 |date=21. 8. 2013 }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=2. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131002195218/http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140816225631/http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |url-status=dead }}</ref> Gülen uči anadolijsku (hanefijsku) verziju [[islam]]a, koja proizilazi iz učenja sunitskog muslimanskog učenjaka Saida Nursîja. Gülen je izjavio da vjeruje u [[nauka|nauku]], međuvjerski dijalog među ''Ljudima Knjige'' i višepartijsku [[demokratija|demokratiju]].<ref name=economist10808408>{{cite news| title=How far they have travelled|url=http://www.economist.com/node/10808408?story_id=10808408|work=[[The Economist]]|access-date=2. 5. 2012|date=6. 3. 2008}}</ref> Započeo je sličan dijalog s Vatikanom<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38">Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 38. {{ISBN|1402098944}}</ref> i nekim jevrejskim organizacijama.<ref name="Toward a Global Civilization">{{cite web|author=Fethullah Gulen (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/1932099689 |title=Toward a Global Civilization of Love and Tolerance |publisher=Amazon.com |date=16. 3. 2010 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen je aktivno uključen u socijalne debate koje se tiču budućnosti države [[Turska|Turske]] i islama u modernom svijetu. U medijima na engleskom jeziku on je opisan kao "jedna od najvažnijih muslimanskih ličnosti".<ref name=economist10808408/> Kako god, njegov Gülen pokret je opisan kao da "ima karakteristike [[kult]]a" a njegova tajnovitost i utjecaj u Turskoj politici se uspoređuje sa "islamskim ''Opus Dei''-om".<ref>{{cite news|title=Turkey: up from the depths|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/dec/27/turkey-murky-depths|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2013|access-date=31. 12. 2013}}</ref> U turskom kontekstu, Gülen se čini religijski [[konzervativizam|konzervativnim]]. == Biografija == Gülen je rođen u selu Korucuk, u blizini Erzuruma.<ref>M. Hakan Yavuz, John L. Esposito, ''Turkish Islam and the Secular State: The Gülen Movement'', p. 20</ref> Njegov otac, Ramiz Gülen, je bio imam.<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26"/> Njegova majka je učila [[Kur'an]] u svom selu, unatoč zabrani vjeronauke od strane ''kemalističke'' [[vlada|vlade]].<ref>Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p. 24. {{ISBN|1402098944}}</ref> Gülen je započeo osnovno [[obrazovanje]] u svom rodnom selu, ali ga nije i nastavio nakon što se njegova porodica preselila. Sudjelovao je u islamskom obrazovanju u istoj [[džamija|džamiji]] u Erzurumu u kojoj je i otac radikalnog islamiste Metina Kaplana učio.<ref>[http://www.spiegel.de/spiegel/islam-das-treiben-des-tuerkischen-predigers-fethullah-guelen-a-850649-2.html German report in ''<nowiki/>'']''[[Der Spiegel]]''</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016222551/http://zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |archive-date=16. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> On je svoju prvu propovijed dao kada je imao 14 godina.<ref>[http://tr.fgulen.com/a.page/hayati/hayat.kronolojisi/a4443.html]{{dead link|date=august 2014}}</ref> Gülen je bio pod utjecajem ideja Saida Nursîja i Maulana Jalaluddeena Rumija (Dželaludin Rumi).<ref>{{cite web |url=http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |title=The Gulen Movement: Communicating Modernization, Tolerance, and Dialogue in the Islamic World. |work=The International Journal of the Humanities |volume=6, Issue 12 |page=67–78 |publisher=Ijh.cgpublisher.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107045937/http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |archive-date=7. 11. 2016 |url-status=dead }}</ref> Kako bi usporedio Gülena sa liderima u pokretu Nur, Hakan Yavuz je kazao: "Gülen je više turski nacionalist u svome razmišljanju. Također, on je nešto više orijentiran ka državi, te mu je više stalo do tržišne ekonomije i neoliberalne ekonomske politike."<ref>{{cite web|author=Religioscope - JFM Recherches et Analyses |url=http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml |title=Religioscope: The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam - Interview with Hakan Yavuz |publisher=Religion.info |date= |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Njegov profesionalni stav doveo je neke [[autsajderi|autsajdere]] da nazovu njegovu [[teologija|teologiju]] islamskom verzijom kalvinizma.<ref>{{cite web |url=http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |title=&#124; Qantara.de - Dialogue with the Islamic World |publisher=En.qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |archive-date=17. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> ''Oxford Analytica'' kaže: <blockquote>"Gülen je primijenio Nursîjeve [[ideja|ideje]] u praksi, kada je prebačen u džamiju u [[Izmir]]u 1966. g. Izmir je grad u kojem se politički islam nikada nije ukorijenio. Međutim, poslovna i profesionalna srednja klasa je počela izvikivati ograničenja državne birokratije pod čijim krilima je i narasla, a podržavati prijateljsku tržišnu [[politika|politiku]], uz očuvanje barem nekih elemenata konzervativnog načina života. Takvi biznismeni su uglavnom pro-zapadnjački, jer je to i bio ustvari zapadnjački utjecaj (prvenstveno utjecaj [[SAD|SAD-a]]), koji je uvjerio vladu da omogući slobodne izbore (elekciju) prvi put u 1950. g. i američku pomoć, što je postalo pokretač bujajućeg ekonomskog rasta."<ref>{{cite news|url=http://www.forbes.com/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html|work=Forbes|title=Gulen Inspires Muslims Worldwide|date=21. 1. 2008}}</ref></blockquote> Gülen se povukao iz formalnih dužnosti propovijedanja 1981. godine. Od 1988. do 1991. je držao niz propovijedi u poznatim džamijama u većim gradovima. U 1994. godini, on je sudjelovao u osnivanju "Fondacije novinara i pisaca"<ref>{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2&page2go=http%3A%2F%2Fwww.gyv.org.tr%2F |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012742/http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> te je dobio [[titula|titulu]] "Počasni Predsjednik" od strane fondacije.<ref>{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&cid=226 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012706/http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&cid=226 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> On nije iznio bilo kakav komentar u vezi sa zatvaranjem Socijalističke stranke 1998. g.<ref name="biu.ac.il">{{Cite web |url=http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010127024500/http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |archive-date=27. 1. 2001 |url-status=dead }}</ref> ili Virtuelne partije 2001. g.<ref name="eupjournals.com">{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, The politics of Islamic Finance, Edinburgh University Press (2004), p 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}</ref> Upoznao je neke [[političar]]e poput Tansua Çillera i Bülenta Ecevita, ali on izbjegava susrete s čelnicima islamskih političkih partija.<ref name="eupjournals.com"/> Godine 1999., Gülen je [[emigracija|emigrirao]] u SAD, tvrdeći da je to putovanje zbog liječenja,<ref name="60min2012"/> iako je vjerovatno da je očekivao da bude veoma zapažen (nakon emigracije u SAD) što se činilo favoriziranjem islamske države.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/374649.stm|work=BBC News|title=Turkish investigation into Islamic sect expanded|date=21. 6. 1999|access-date=2. 5. 2010}}</ref> U junu 1999. g., nakon što je Gülen napustio Tursku, nekim turskim televizijskim stanicama su poslane video-snimke Gülena gdje on govori: <blockquote>"Postojeći sistem je još uvijek moćan. Naši prijatelji koji imaju pozicije u zakonodavnim i upravnim tijelima trebaju naučiti njihove detalje i biti na oprezu cijelo vrijeme, tako da ih mogu transformirati i učiniti više plodonosnim u korist islama, u cilju provođenja restauracija širom zemlje. Međutim, oni bi trebali pričekati dok uslovi ne postanu povoljniji. Drugim riječima, oni ne bi trebali izaći na svjetlo prerano."<ref>{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, '&#39;The Politics of Islamic Finance'&#39;, (Edinburgh University Press 2004), p. 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}</ref></blockquote> Gülen se žalio da su primjedbe istrgnute iz konteksta,<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |title=Gülen's answers to claims made based on the video tapes taken from some of his recorded speeches |publisher=En.fgulen.com |date=24. 9. 2001 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203042218/http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |archive-date=3. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> a oni koji ga podržavaju su podigli pitanja o autentičnosti snimke,<ref>Dogan Koc, ''Strategic Defamation of Fethullah Gülen: English Vs. Turkish'', p. 24. {{ISBN|0761859306}}</ref> za koju on [Gülen] kaže da je "izmanipulirna". Gülenu je suđeno ''u odsutnosti'' u 2000. g., a oslobođen je 2008. pod novom vladom Stranke pravde i razvitka (AKP), premijera Recepa Tayyipa Erdoğana.<ref name="60min2012"/><ref name="autogenerated1">{{Cite web |url=http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015213002/http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |archive-date=15. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Gülen je nabavio ''zelenu kartu'' 2001. godine.<ref name="WSJ" /> == Teologija == Gülen ne zagovara novu teologiju nego se vodi klasičnim autoritetima vlasti teologije, uzimajući njihovu liniju argumenata.<ref>Erol Nazim Gulay, ''The Theological thought of Fethullah Gulen: Reconciling Science and Islam'' (St. Antony's College Oxford University May 2007). p. 1</ref> Njegovo razumijevanje islama teži konzervatizmu i konvencionalizmu.<ref>{{Cite web |url=http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100206155723/http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |archive-date=6. 2. 2010 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-216/i.html |title=Portrait of Fethullah Gülen, A Modern Turkish-Islamic Reformist |publisher=Qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225231100/https://en.qantara.de/ |url-status=dead }}</ref> Iako nikada nije bio član sufijskog ''tarekata'' i nije vidio članstvo u ''tarekatu'' kao nužno za muslimane, on uči da "sufizam predstavlja unutarnju dimenziju islama" i da "unutarnje i vanjske dimenzije nikada ne smiju biti razdvojene".<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Thomas Michel S.J., '&#39;Sufism and Modernity in the Thought of Fethullah Gülen'&#39;, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 345-5 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Njegova se učenja razlikuju u naglasku od onih drugih glavnih islamskih učenjaka u dva aspekta, oba na temelju njegovih tumačenja određenih stihova iz Kur'ana. On uči da muslimanska zajednica ima dužnost servisa (tur. ''hizmet'')<ref>{{cite web|url=http://books.google.com/books?id=r04OPJArUPQC&pg=PP1&dq=A+Civilian+Response+to+Ethno-Religious+Conflict#v=onepage&q=&f=false |title=Mehmet Kalyoncu, A Civilian Response to Ethno-Religious Conflict: The Gülen Movement in Southeast Turkey (Tughra Books, 2008), pp. 19–40 |publisher=Books.google.com |date= |access-date=24. 8. 2014}}</ref> za "opće dobro", zajednice i nacije<ref>{{cite web |author=Berna Turam |url=http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |title=Berna Turam, Between Islam and the State: The Politics of Engagement (Stanford University Press 2006) p. 61 |publisher=Sup.org |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611191850/http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref>, kao i muslimana i nemuslimana širom svijeta;<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, p.337-8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> i da je muslimanska zajednica dužna provesti međuvjerski dijalog sa ''Sljedbenicima Knjige'' ([[Židovi]] i [[kršćani]]), iako se to ne odnosi na druge [[religija|religije]] kao što je [[ateizam]].<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 337–8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen se čini netolerantnim prema ateizmu, komentirajući 2004. g. da je "[[terorizam]] preziran kao i ateizam".<ref>{{Cite web |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=7337 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512081703/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=7337 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> U ''follow-up'' intervjuu, on je tvrdio da ne namjerava izjednačiti ateiste i ubice; umjesto toga, on je htio istaknuti činjenicu da je, prema islamu, obojima suđeno da pate vječnu kaznu.<ref>{{cite web |url=http://arama.hurriyet.com.tr/arsivnews.aspx?id=219352 |title=Hürriyet Arama Mobil |publisher=Arama.hurriyet.com.tr |date=21. 4. 2004 |access-date=24. 8. 2014 }}{{Mrtav link}}</ref> == Aktivnosti == Gülen pokret je transnacionalni građanski [[društvo|društveni]] islamski pokret inspiriran Gülenovim učenjima. Njegova učenja o ''hizmetu'' (nesebično služenje za "opće dobro") privukla su veliki broj pristaša u Turskoj, [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]], a sve više i u drugim dijelovima svijeta.<ref>In Lester Kurtz's (of University of Texas, Austin) words, "One of the most striking operationalizations of Gulen's fusion of commitment and tolerance is the nature of the Gulen movement, as it is often called, which has established hundreds of schools in many countries as a consequence of his belief in the importance of knowledge, and example in the building of a better world. The schools are a form of service to humanity designed to promote learning in a broader sense and to avoid explicit Islamic propaganda." Kurtz also cites in the same work the comments of Thomas Michel, General Secretary of the Vatican Secretariat for Inter-religious Dialogue, after a visit to a school in Mindanao, [[Philippines]], where the local people suffered from a civil war, as follows: "In a region where kidnapping is a frequent occurrence, along with guerrilla warfare, summary raids, arrests, disappearances and killings by military and para-military forces, the school is offering Muslim and Christian Filipino children, along with an educational standard of high quality, a more positive way of living and relating to each other." Kurtz adds: "The purpose of the schools movement, therefore, is to lay the foundations for a more humane, tolerant citizenry of the world where people are expected to cultivate their own faith perspectives and also promote the well being of others... It is significant to note that the movement has been so successful in offering high quality education in its schools, which recruit the children of elites and government officials, that it is beginning to lay the groundwork for high-level allies, especially in Central Asia, where they have focused much of their effort." See, Lester R. Kurtz, "Gulen's Paradox: Combining Commitment and Tolerance," ''Muslim World'', Vol. 95, July 2005; 379–381.</ref> === Edukacija === U svojim propovijedima, Gülen je navodno izjavio: "Studiranje [[fizika|fizike]], [[matematika|matematike]] i [[hemija|hemije]] je bogosluženje/obožavanje [[Allah]]a."<ref name="60min2012"/> Gülenovi sljedbenici su izgradili više od 1 000 škola širom svijeta.<ref>Helen Rose Fuchs Ebaugh, ''The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam'', p 4. {{ISBN|1402098944}}</ref> U Turskoj, Gülenove škole se smatraju da su među najboljima: skupi moderni objekti i učenje engleskog jezika od prvog razreda.<ref name="60min2012"/> Međutim, bivši učitelji koji su izvan Gülenove zajednice, doveli su u pitanje postupanje prema ženama i djevojčicama u Gülenovim školama, navodeći da su ženski učitelji isključeni iz [[administracija|administrativnih]] odgovornosti, dopuštena im je mala autonomija, i – zajedno s djevojkama šestih razreda i naviše – oni su odvojeni od muških kolega i učenika tokom pauza i odmora za ručak.<ref name=Spiegelman>{{cite web|last=Spiegelman|first=Margaret|title=What Scares Turkey's Women?|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2012/03/21/what-scares-turkey-s-women.html|work=The Daily Beast|access-date=28. 11. 2012}}</ref> === Međureligijski i međukulturalni dijalog === [[Datoteka:Fethullah Gülen visiting Ioannes Paulus II.jpg|thumb|240px|Gülen sa [[papa Ivan Pavao II|papom Ivanom Pavlom II 1998. g.]]]] Sudionici Gülen pokreta su osnovali veliki broj institucija širom svijeta za koje se tvrdi da promoviraju aktivnosti međuvjerskog i međukulturalnog dijaloga. Gülenova su ranija djela (prema riječima Bekima Agaia) "puna anti-misionarskih i anti-zapadnjačkih odlomaka",<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Discursive and Organizational Strategies of the Gülen Movement |publisher=En.fgulen.com |date=12. 11. 2005 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204627/http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> i "žestokih" kleveta protiv Židova, kršćana i ostalih.<ref>{{cite web|author=Pınar Doğan; [[Dani Rodrik]]|date=5. 12. 2012|title=Fethullah Gülen, the Jews, and hypocrisy|url=http://balyozdavasivegercekler.com/2012/11/05/fethullah-gulen-the-jews-and-hypocrisy/|publisher=balyozdavasivegercekler.com|access-date=22. 12. 2013 }}</ref> Tokom 1990-ih, on je počeo zagovarati međureligijsku toleranciju i dijalog.<ref name="Toward a Global Civilization"/> Lično se susretao s čelnicima drugih religija, uključujući i [[papa Ivan Pavao II|papu Ivana Pavla II]],<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38"/> grčkog pravoslavnog patrijarha Bartolomeja, te izraelskog sefardskog glavnog rabina Eliyahua Bakshi-Dorona.<ref>{{cite web|author=Ali Unal (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/0970437013 |title=Advocate of Dialogue: Fethullah Gülen |publisher=Amazon.com |date=1. 10. 2000 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen je rekao da favorizira kooperaciju između sljedbenika različitih religija, kao i vjerskih i sekularnih (svjetovnih) elemenata u društvu. == Pogledi na suvremene probleme == === Sekularizam === Gülen je kritizirao sekularizam u Turskoj kao "redukcionističi materijalizam". Međutim, on je u prošlosti rekao da sekularni pristup koji "nije anti-religiozni" i "dopušta slobodu vjere i uvjerenja, je kompatibilan s islamom".<ref name="European Muslims">{{cite web |author=skyron.co.uk |url=http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&SearchType=Basic |title=European Muslims, Civility and Public Life Perspectives On and From the Gülen Movement |publisher=Continuumbooks.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=17. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017084853/http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&SearchType=Basic |url-status=dead }}</ref> Prema jednom Gülenovom saopćenju, u demokratski-sekularnim državama, 95% od islamskih principa su dopušteni i praktički izvedivi, i nema problema s njima. Za preostalih 5% se "ne vrijedi boriti".<ref>{{cite web |url=http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |title=Fethullah Gülen Web Sitesi - Devlet ve Şeriat |publisher=Tr.fgulen.com |date=31. 10. 2006 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813013701/http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |archive-date=13. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> === Pripajanje Turske EU === Gülen podupire kandidaturu Turske za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], te je rekao da se ni Turska ni EU nemaju čega bojati, a imaju mnogo za dobiti, iz budućnosti punog članstva Turske u EU.<ref name="European Muslims"/> === Uloge žene === Prema ''Aras''-u i ''Caha''-i, Gülenovi pogledi na žene su "progresivni" ali "moderne profesionalne žene u Turskoj još uvijek smatraju njegove ideje daleko od toga da su prihvatljive".<ref name="biu.ac.il"/> Gülen kaže da je dolazak islama spasio ženu, koja "apsolutno nije bila zatvorena u svom domu i ... nikada potlačivana" u ranim godinama religije. On smatra da je [[feminizam]] zapadnjačkog stila, međutim, "osuđen na neravnoteže poput svih drugih reakcionarskih pokreta" i na kraju da je "pun mržnje prema ljudima".<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Women Confined and Mistreated |publisher=En.fgulen.com |date=8. 5. 2008 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204907/http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> Međutim, Gülenovi pogledi su osjetljivi na optužbe za mizoginiju ''(mržnju prema ženama)''. Kao što je navedeno od strane Berne Turam, Gülen je tvrdio: "Čovjek se koristi za zahtjevnije poslove ... a žena mora biti isključena tokom određenih dana u mjesecu. Nakon poroda, ona ponekad ne može biti aktivna i dva mjeseca. Ona ne može sudjelovati u različitim segmentima društva cijelo vrijeme. Ona ne može putovati bez svoga muža, oca, ili brata."<ref>Berna Turam, ''Between Islam and the State: The Politics of Engagement'' (Stanford, CA: Stanford University Press, 2007), 125.</ref> === Terorizam === Gülen osuđuje terorizam.<ref name="Gulen peace and humanity">{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |title=Fethullah Gülen: A life dedicated to peace and humanity- True Muslims Cannot Be Terrorists |publisher=En.fgulen.com |date=4. 2. 2002 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917203545/http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> On upozorava na pojavu proizvoljnog (arbitrarnog) fenomena nasilja i [[agresija|agresije]] protiv civilnog stanovništva i rekao je da "tome nema mjesta u islamu". Napisao je članak osude u ''Washington Post''-u 12. septembra 2001, dan nakon ''Napada 11. septembra'', te je naveo da "musliman ne može biti terorist, niti može biti terorist pravi musliman".<ref>{{cite web |url=http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |title=Importance of Gulen Movement in the Post 9/11 Era: Co-existenceFethullah Gulen |publisher=Fethullah Gulen |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141022095416/http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |archive-date=22. 10. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Muslims Cannot Be Terrorists">{{Cite web |url=http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150916082636/http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |archive-date=16. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> Gülen je oplakivao "iskorištavanje (''otmicu'') islama" od strane terorista.<ref name="Toward a Global Civilization"/> === Flota Gaze === Gülen je kritizirao [[flota|flotu]] [[Gaza|Gaze]] dovedenu od strane Turske za pokušavanje dostavljanja pomoći bez pristanka [[Izrael]]a. On je govorio o gledanju naslovnica vijesti o smrtonosnom sukobu između izraelskih komandosa i multinacionalnih članova grupe potpore, te kako se njihova flota približava izraelskoj pomorskoj blokadi Gaze. On je rekao: "Ono što sam ja vidio nije bilo lijepo, bilo je veoma ružno." U međuvremenu je nastavio svoje kritike, rekavši kasnije da je propust organizatora da traže sporazum s Izraelom prije pokušaja da se dostavi pomoć bio "znak protivljenja autoritetu, te neće dovesti do plodnih stvari".<ref>{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704025304575284721280274694.html |publisher=Wall Street Journal|first=Joe |last=Lauria |title=Reclusive Turkish Imam Criticizes Gaza Flotilla |access-date= 4. 6. 2010}}</ref> === Građanski rat u Siriji === Gülen je snažno protiv turskog uplitanja u [[Građanski rat]] u Siriji.<ref>{{cite web|url=http://www.economist.com/news/europe/21578046-turkish-government-under-attack-home-its-assertive-policy-towards-syria-explosive |title=Turkey and Syria: An explosive border |publisher=Economist.com |date=18. 5. 2013 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> == Utjecaj na tursko društvo i politiku == Gülen pokret ima milione sljedbenika u Turskoj, kao i njih mnogo više u inostranstvu. Osim škola utvrđenih od strane Gülenovih sljedbenika, vjeruje se da mnogi ''gülenicisti'' drže pozicije [[moć]]i u snagama turske policije i pravosuđa.<ref name="BBC">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-13503361|title=Profile: Fethullah Gulen's Hizmet movement|publisher=BBC News|access-date=22. 12. 2013}}</ref><ref name="NYtimes2-27-2014-envelope" /> Turski i strani analitičari vjeruju da Gülen ima simpatizere i u turskom [[parlament]]u, također, i da njegov pokret kontrolira naširoko čitani islamski konzervativni časopis ''Zaman'' (tur. ''zaman'' – vrijeme), privatnu [[banka|banku]] ''Asya bank'', ''Samanyolu TV'' televizijsku stanicu, te mnoge druge [[mediji|medije]] i poslovne organizacije, uključujući i ''Tursku konfederaciju poduzetnika i industrijalaca'' (''TUSKON'').<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/04/25/world/middleeast/turkey-feels-sway-of-fethullah-gulen-a-reclusive-cleric.html|title=Turkey Feels Sway of Reclusive Cleric in the U.S.|authors=Dan Bilefsky and Sebnem Arsu|date=24. 4. 2012|work=New York Times|access-date=22. 12. 2013}}</ref> U martu 2011. g., turska vlada je uhapsila istraživačkog novinara Ahmeta Şıka i zaplijenila i zabranila mu knjigu ''Imamova vojska'', vrhunac Şıkove istrage Gülena i pokreta Gülen.<ref>[[Hurriyet Daily News]], 16 November 2011, [http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nID=6901&NewsCatID=341 Banned book goes on sale in Istanbul book fair]</ref> 2005. g., muškarac povezan s pokretom Gülen je prišao tadašnjem [[ambasador]]u SAD-a u Turskoj Ericu S. Edelmanu tokom zabave u Istanbulu i predao mu omotnicu koja sadrži dokument navodno detaljnih planova za predstojeći udar protiv vlade od strane turske vojske. Međutim, dokumenti su se ubrzo pokazali [[krivotvoritelji|krivotvorinama]].<ref name="NYtimes2-27-2014-envelope">{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = In 2005, years before the trials, a man affiliated with the Gulen movement approached Eric S. Edelman, then the American ambassador, at a party in Istanbul and handed him an envelope containing a handwritten document that supposedly laid out a plan for an imminent coup. But as Mr. Edelman recounted, he gave the documents to his colleagues and they were determined to be forgeries. }}</ref> Gülenove podružnice tvrde da je pokret "građanski" u prirodi i da nema političke aspiracije.<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu" /> === Podijeljenost s Erdoğanom === Unatoč tvrdnjama Gülena i njegovih sljedbenika da je organizacija ne-političke prirode, analitičari vjeruju da broj hapšenja vezanih za [[korupcija|korupciju]], izvršen protiv saveznika turskog premijera Recepa Tayyipa Erdoğana, odražava rastuću političku borbu za prevlast između Gülena i premijera.<ref name="BBC" /><ref name="NYtimes2-27-2014-influence">{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = Bilo da su korupcijske optužbe opravdane ili ne – postojalo je mnogo dokaza koji su procurili, naročito prisluškivanih konverzacija, koje su se pokazale inkriminirajućim – korupcijska kazna će razotkriti utjecaj Gülenovih kretanja unutar države Turske, koja su u velikoj mjeri sumnjičava, ali teško dokaziva.}}</ref> Ova su hapšenja dovela do ''Korupcijskog skandala u Turskoj 2013. godine'', za koji su oni koji podržavaju vladajuću Stranku pravde i razvitka (AKP) (zajedno sa samim Erdoğanom) i opozicione slične stranke, naglasili da je u performiran od strane Gülena, nakon odluke Erdoğanove vlade, rano u decembru 2013. g., da zatvori mnoge privatne islamske škole u Turskoj koje je vodio pokret.<ref name="BBC-27Jan">{{cite news | url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25909139 | title = Turkey's Fethullah Gulen denies corruption probe links | date = 27. 1. 2014 | access-date = 4. 2. 2014 | publisher = BBC News }}</ref> Erdoğanova vlada je rekla da su korupcijska istraga i komentari od strane Gülena dugoročni politički program pokreta Gülen da infiltrira sigurnosne, obavještajne i pravosudne institucije države Turske; optužba je gotovo identična optužbi protiv Gülena od strane glavnog tužitelja Republike Turske u njegovom suđenju 2000. g., prije nego što je Erdoğanova stranka došla na vlast.<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu" /> Gülenu se i ranije sudilo ''u odsutnosti'' 2000. g., a od ovih optužbi oslobođen je 2008. g. i to ''pod'' Erdoğanovom AKP vladom.<ref name="60min2012"/><ref name="autogenerated1"/> U [[e-mail]] komentarima poslanim ''Wall Street Journal''-u u januaru 2014. g., Gülen je rekao da je "turski narod ... uzrujan i da je u posljednje dvije godine demokratski napredak sada promijenio smijer", ali je demantirao da je dio zavjere da se zbaci vlada.<ref name="WSJ">{{cite news|url=http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304027204579332670740491570|title=From His Refuge in the Poconos, Reclusive Imam Fethullah Gulen Roils Turkey|authors=Joe Parkinson and Ayla Albayrak|date=20. 1. 2014|work=[[The Wall Street Journal]]|access-date=22. 1. 2014}}</ref> Kasnije, u januaru 2014. g., u intervjuu za ''BBC World'', Gülen je rekao: "Da želim reći nešto narodu, to bi bilo da bi ljudi trebali glasati za one koji poštuju demokratiju, vladavinu zakona, tj. one koji se dobro slažu s ljudima. Pričanje ili potjecanje ljudi da glasaju za stranku bila bi uvreda intelekta naroda. Svi veoma jasno vide šta se događa."<ref name="BBCIntGulen">{{cite web | url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25885817 | title=Fethullah Gulen: Powerful but reclusive Turkish cleric | publisher=BBC | date=27. 1. 2014 | access-date=5. 2. 2014 | author=Tim Franks}}</ref> == Publikacije == Gülenova oficijelna [[web sajt|web stranica]]<ref>[http://tr.fgulen.com/content/section/30/3/ Gulen's publications (Turkish)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311183400/http://tr.fgulen.com/content/section/30/3 |date=11. 3. 2014 }}, last visisted 2nd March 2014</ref> broji 43 njegove publikacije; one su, međutim, više srodne [[esej]]u i zbirkama propovijedi nego knjigama o određenim temama sa specifičnim tezama. Za njega se također kaže da je autor mnogih članaka na razne teme: društvene, političke i vjerske probleme, [[umjetnost]], [[nauka|nauku]] i [[sport]]; te snimljenih hiljada audio i video kaseta. On pridonosi nizu časopisa i magazina u vlasništvu njegovih sljedbenika. On piše glavni članak za ''Fountain'', ''Yeni Ümit'', ''Sızıntı'' i ''Yağmur'' islamske [[filozofija|filozofske]] časopise. Nekoliko njegovih knjiga su prevedene na engleski jezik.<ref name="GulEng">{{cite web | url=http://en.fgulen.com/gulens-works | title=Gulen books in English | publisher=en.fgulen.com | access-date=29. 1. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works | archive-date=11. 9. 2014 | url-status=dead }}</ref> == Odziv == Fethullah Gülen se pojavio u ''Top 100 Public Intellectuals Poll''-u 2008. g. i na kraju izašao kao najutjecajniji mislilac.<ref>[http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/"2008 top 100 public intellectual poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090930143349/http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/ |date=30. 9. 2009 }}"</ref> Fethullah Gülen je prozvan jednim od ''100 svjetskih najutjecajnijih ljudi u 2013. g.'' od strane magazina ''TIME''.<ref>{{Cite web |url=http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |title=100 Most Influential People for 2013 |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=19. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419231450/http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |url-status=dead }}</ref> Fethullah Gülen je na listi ''500 najutjecajnijih muslimana'' od strane ''Royal Islamic Strategic Studies Centre''-a u [[Amman]]u, [[Jordan]].<ref>[http://themuslim500.com/profile/hodjaefendi-fethullah-gulen/"The 500 Most Influential Muslims]</ref> == Također pogledajte == *[[Gülen pokret]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="60min2012">{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|title=U.S. charter schools tied to powerful Turkish imam|date=13. 5. 2012|publisher=[[CBS News]]|work=[[60 Minutes]]|access-date=14. 5. 2012|archive-date=14. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120514024402/http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|url-status=dead}}</ref> }} === Generalne reference === {{refbegin}} *{{Cite web |url=http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |title=FORBES - Gulen Inspires Muslims Worldwide |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=23. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080123015034/http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |url-status=bot: unknown }} *[http://interfaithradio.org/node/491 Interfaith Radio - Turkey's Champion of Interfaith Dialogue] *[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808408 The Economist - Global Muslim networks- How far they have travelled] *[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808433 The Economist- Fethullah Gulen- A farm boy on the world stage] *[http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 Reuters - Turkish Islamic preacher - threat or benefactor?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090103131348/http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 |date=3. 1. 2009 }} *[http://www.nytimes.com/2008/05/04/world/asia/04islam.html?ei=5124&en=625b88103a702f94&ex=1367640000&partner=permalink&exprod=permalink&pagewanted=all The New York Times - Turkish Schools Offer Pakistan a Gentler Vision of Islam] *[http://www.nytimes.com/2008/01/18/world/europe/18iht-19oxan-Turkishpreacherprofile.9324128.html The New York Times: Fethullah Gulen profile] *[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 Foreign Policy - Fethullah Gulen as a Top Public Intellectual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113023209/http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 |date=13. 11. 2009 }} *[http://www.pbs.org/wnet/religionandethics/episodes/january-21-2011/gulen-movement/7949/ Profile on PBS show: Religion and Ethics January 21, 2011] *[http://www.tnr.com/article/world/magazine/79062/global-turkey-imam-fethullah-gulen The New Republic Magazine: The Global Imam] *[https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html Qantara.de: The Fethullah Gülen Movement: Pillar of Society or Threat to Democracy?] *[https://web.archive.org/web/20110919100055/http://meria.idc.ac.il/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html MERIA: Fethullah Gülen and his Liberal "Turkish Islam" movement] *[https://web.archive.org/web/20051028004718/http://www.meforum.org/article/404 ME Forum: Turkish Islam's Moderate Face] *[http://www.meforum.org/2045/fethullah-gulens-grand-ambition ME Forum: Fethullah Gülen's Grand Ambition: Turkey's Islamist Danger] *[http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam] *[https://web.archive.org/web/20150213015820/http://www.amerasianworld.com/islam_in_kazakhstan.php The Nurcu Movement in Kazakhstan and Kyrgyzstan] {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat}} * [http://fgulen.com/en Zvanična web stranica] * [https://web.archive.org/web/20190208204254/http://gulenmovement.ca/ Gulen Movement Canada] * [https://web.archive.org/web/20170920202439/http://gulen-movement.net/ Gulen Movement News] * [https://web.archive.org/web/20140718062520/http://www.hizmet-movement.net/ Fethullah Gulen] {{Authority control |VIAF=84312808 |LCCN=nr/96/36931 |GND=122500148 }} {{DEFAULTSORT:Gulen, Fethullah}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Islamski teolozi]] [[Kategorija:Biografije, Erzurum]] r4ef42ru16budy65amd7rv0wqmn3zyx 3899004 3899001 2026-06-18T20:05:06Z AnToni 2325 Svaka rečenica počinje s Gülen? 3899004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Fethullah Gülen | slika = Fethullah Gülen.webp | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|04|27}}<ref>Robert A. Hunt, Yuksel A. Aslandogan, Muslim Citizens of the Globalized World: Contributions of the Gulen Movement, p 85. {{ISBN|1597840734}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Pasinler]], [[Turska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|10|20|1941|04|27}} | mjesto_smrti = [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nacionalnost = turska | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = Gülen pokret | značajna_djela = }} '''Muhammed Fethullah Gülen''' bio je turski propovjednik,<ref name=fguleninshort /> bivši imam,<ref name=fguleninshort>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Fethullah Gülen in Short |publisher=En.fgulen.com |date=30. 9. 2009 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140915020020/http://en.fgulen.com/about-fethullah-gulen/fethullah-gulen-in-short |archive-date=15. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26">Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 26. {{ISBN|1402098944}}</ref> i [[pisac]].<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/gulens-works |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Gülen's Works |publisher=En.fgulen.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works |archive-date=11. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> Osnivač je Gülen pokreta (ponekad poznatog i kao ''Hizmet''). Trenutno živi u dobrovoljnom egzilu u Saylorsburgu u Pennsylvaniji, Sjedinjene Države.<ref>Williams, Paul L. [http://www.canadafreepress.com/index.php/article/35130 "A visit to the Pennsylvania fortress of “The World’s most Dangerous Islamist”"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821055337/http://www.canadafreepress.com/index.php/article/35130 |date=21. 8. 2013 }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=2. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131002195218/http://www.cbn.com/cbnnews/world/2011/may/the-gulen-movement-the-new-islamic-world-order/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140816225631/http://www.city-journal.org/2012/22_4_fethullah-gulen.html |url-status=dead }}</ref> Gülen uči anadolijsku (hanefijsku) verziju [[islam]]a, koja proizilazi iz učenja sunitskog muslimanskog učenjaka Saida Nursîja. izjavio je da vjeruje u [[nauka|nauku]], međuvjerski dijalog među ''Ljudima Knjige'' i višepartijsku [[demokratija|demokratiju]].<ref name=economist10808408>{{cite news| title=How far they have travelled|url=http://www.economist.com/node/10808408?story_id=10808408|work=[[The Economist]]|access-date=2. 5. 2012|date=6. 3. 2008}}</ref> Započeo je sličan dijalog s Vatikanom<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38">Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p 38. {{ISBN|1402098944}}</ref> i nekim jevrejskim organizacijama.<ref name="Toward a Global Civilization">{{cite web|author=Fethullah Gulen (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/1932099689 |title=Toward a Global Civilization of Love and Tolerance |publisher=Amazon.com |date=16. 3. 2010 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Aktivno je uključen u socijalne debate koje se tiču budućnosti države [[Turska|Turske]] i islama u modernom svijetu. U medijima na engleskom jeziku je opisan kao "jedna od najvažnijih muslimanskih ličnosti".<ref name=economist10808408/> Njegov Gülen pokret je opisan kao da "ima karakteristike [[kult]]a" a njegova tajnovitost i utjecaj u Turskoj politici se uspoređuje sa "islamskim ''Opus Dei''-om".<ref>{{cite news|title=Turkey: up from the depths|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/dec/27/turkey-murky-depths|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2013|access-date=31. 12. 2013}}</ref> U turskom kontekstu, Gülen se čini religijski [[konzervativizam|konzervativnim]]. == Biografija == Gülen je rođen u selu Korucuk, u blizini Erzuruma.<ref>M. Hakan Yavuz, John L. Esposito, ''Turkish Islam and the Secular State: The Gülen Movement'', p. 20</ref> Njegov otac, Ramiz Gülen, je bio imam.<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 26"/> Njegova majka je učila [[Kur'an]] u svom selu, unatoč zabrani vjeronauke od strane ''kemalističke'' [[vlada|vlade]].<ref>Helen Rose Fuchs Ebaugh, The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam, p. 24. {{ISBN|1402098944}}</ref> Gülen je započeo osnovno [[obrazovanje]] u svom rodnom selu, ali ga nije i nastavio nakon što se njegova porodica preselila. Sudjelovao je u islamskom obrazovanju u istoj [[džamija|džamiji]] u Erzurumu u kojoj je i otac radikalnog islamiste Metina Kaplana učio.<ref>[http://www.spiegel.de/spiegel/islam-das-treiben-des-tuerkischen-predigers-fethullah-guelen-a-850649-2.html German report in ''<nowiki/>'']''[[Der Spiegel]]''</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016222551/http://zaman.com.tr/webapp-tr/haber.do?haberno=459999 |archive-date=16. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> On je svoju prvu propovijed dao kada je imao 14 godina.<ref>[http://tr.fgulen.com/a.page/hayati/hayat.kronolojisi/a4443.html]{{dead link|date=august 2014}}</ref> Gülen je bio pod utjecajem ideja Saida Nursîja i Maulana Jalaluddeena Rumija (Dželaludin Rumi).<ref>{{cite web |url=http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |title=The Gulen Movement: Communicating Modernization, Tolerance, and Dialogue in the Islamic World. |work=The International Journal of the Humanities |volume=6, Issue 12 |page=67–78 |publisher=Ijh.cgpublisher.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107045937/http://ijh.cgpublisher.com/product/pub.26/prod.1529 |archive-date=7. 11. 2016 |url-status=dead }}</ref> Kako bi usporedio Gülena sa liderima u pokretu Nur, Hakan Yavuz je kazao: "Gülen je više turski nacionalist u svome razmišljanju. Također, on je nešto više orijentiran ka državi, te mu je više stalo do tržišne ekonomije i neoliberalne ekonomske politike."<ref>{{cite web|author=Religioscope - JFM Recherches et Analyses |url=http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml |title=Religioscope: The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam - Interview with Hakan Yavuz |publisher=Religion.info |date= |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Njegov profesionalni stav doveo je neke [[autsajderi|autsajdere]] da nazovu njegovu [[teologija|teologiju]] islamskom verzijom kalvinizma.<ref>{{cite web |url=http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |title=&#124; Qantara.de - Dialogue with the Islamic World |publisher=En.qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html |archive-date=17. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> ''Oxford Analytica'' kaže: <blockquote>"Gülen je primijenio Nursîjeve [[ideja|ideje]] u praksi, kada je prebačen u džamiju u [[Izmir]]u 1966. g. Izmir je grad u kojem se politički islam nikada nije ukorijenio. Međutim, poslovna i profesionalna srednja klasa je počela izvikivati ograničenja državne birokratije pod čijim krilima je i narasla, a podržavati prijateljsku tržišnu [[politika|politiku]], uz očuvanje barem nekih elemenata konzervativnog načina života. Takvi biznismeni su uglavnom pro-zapadnjački, jer je to i bio ustvari zapadnjački utjecaj (prvenstveno utjecaj [[SAD|SAD-a]]), koji je uvjerio vladu da omogući slobodne izbore (elekciju) prvi put u 1950. g. i američku pomoć, što je postalo pokretač bujajućeg ekonomskog rasta."<ref>{{cite news|url=http://www.forbes.com/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html|work=Forbes|title=Gulen Inspires Muslims Worldwide|date=21. 1. 2008}}</ref></blockquote> Gülen se povukao iz formalnih dužnosti propovijedanja 1981. godine. Od 1988. do 1991. je držao niz propovijedi u poznatim džamijama u većim gradovima. U 1994. godini, on je sudjelovao u osnivanju "Fondacije novinara i pisaca"<ref>{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2&page2go=http%3A%2F%2Fwww.gyv.org.tr%2F |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012742/http://www.gyv.org.tr/changelang.asp?lang=2 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> te je dobio [[titula|titulu]] "Počasni Predsjednik" od strane fondacije.<ref>{{Cite web |url=http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&cid=226 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512012706/http://www.gyv.org.tr/bpi.asp?caid=157&cid=226 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> On nije iznio bilo kakav komentar u vezi sa zatvaranjem Socijalističke stranke 1998. g.<ref name="biu.ac.il">{{Cite web |url=http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010127024500/http://www.biu.ac.il/SOC/besa/meria/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html |archive-date=27. 1. 2001 |url-status=dead }}</ref> ili Virtuelne partije 2001. g.<ref name="eupjournals.com">{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, The politics of Islamic Finance, Edinburgh University Press (2004), p 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}</ref> Upoznao je neke [[političar]]e poput Tansua Çillera i Bülenta Ecevita, ali on izbjegava susrete s čelnicima islamskih političkih partija.<ref name="eupjournals.com"/> Godine 1999., Gülen je [[emigracija|emigrirao]] u SAD, tvrdeći da je to putovanje zbog liječenja,<ref name="60min2012"/> iako je vjerovatno da je očekivao da bude veoma zapažen (nakon emigracije u SAD) što se činilo favoriziranjem islamske države.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/374649.stm|work=BBC News|title=Turkish investigation into Islamic sect expanded|date=21. 6. 1999|access-date=2. 5. 2010}}</ref> U junu 1999. g., nakon što je Gülen napustio Tursku, nekim turskim televizijskim stanicama su poslane video-snimke Gülena gdje govori: <blockquote>"Postojeći sistem je još uvijek moćan. Naši prijatelji koji imaju pozicije u zakonodavnim i upravnim tijelima trebaju naučiti njihove detalje i biti na oprezu cijelo vrijeme, tako da ih mogu transformirati i učiniti više plodonosnim u korist islama, u cilju provođenja restauracija širom zemlje. Međutim, oni bi trebali pričekati dok uslovi ne postanu povoljniji. Drugim riječima, oni ne bi trebali izaći na svjetlo prerano."<ref>{{cite web |url=http://www.eupjournals.com/book/978-0-7486-1837-8 |title=Clement M. Henry, Rodney Wilson, '&#39;The Politics of Islamic Finance'&#39;, (Edinburgh University Press 2004), p. 236 |publisher=Eupjournals.com |date=1. 1. 1970 |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130122161713/http://www.euppublishing.com/book/978-0-7486-1837-8 |url-status=dead }}</ref></blockquote> Gülen se žalio da su primjedbe istrgnute iz konteksta,<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |title=Gülen's answers to claims made based on the video tapes taken from some of his recorded speeches |publisher=En.fgulen.com |date=24. 9. 2001 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203042218/http://en.fgulen.com/content/view/973/14/ |archive-date=3. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> a oni koji ga podržavaju su podigli pitanja o autentičnosti snimke,<ref>Dogan Koc, ''Strategic Defamation of Fethullah Gülen: English Vs. Turkish'', p. 24. {{ISBN|0761859306}}</ref> za koju on [Gülen] kaže da je "izmanipulirna". Gülenu je suđeno ''u odsutnosti'' u 2000. g., a oslobođen je 2008. pod novom vladom Stranke pravde i razvitka (AKP), premijera Recepa Tayyipa Erdoğana.<ref name="60min2012"/><ref name="autogenerated1">{{Cite web |url=http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015213002/http://wwrn.org/article.php?idd=21432 |archive-date=15. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Gülen je nabavio ''zelenu kartu'' 2001. godine.<ref name="WSJ" /> == Teologija == Gülen ne zagovara novu teologiju nego se vodi klasičnim autoritetima vlasti teologije, uzimajući njihovu liniju argumenata.<ref>Erol Nazim Gulay, ''The Theological thought of Fethullah Gulen: Reconciling Science and Islam'' (St. Antony's College Oxford University May 2007). p. 1</ref> Njegovo razumijevanje islama teži konzervatizmu i konvencionalizmu.<ref>{{Cite web |url=http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100206155723/http://press.princeton.edu/titles/8412.html/ |archive-date=6. 2. 2010 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-216/i.html |title=Portrait of Fethullah Gülen, A Modern Turkish-Islamic Reformist |publisher=Qantara.de |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225231100/https://en.qantara.de/ |url-status=dead }}</ref> Iako nikada nije bio član sufijskog ''tarekata'' i nije vidio članstvo u ''tarekatu'' kao nužno za muslimane, on uči da "sufizam predstavlja unutarnju dimenziju islama" i da "unutarnje i vanjske dimenzije nikada ne smiju biti razdvojene".<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Thomas Michel S.J., '&#39;Sufism and Modernity in the Thought of Fethullah Gülen'&#39;, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 345-5 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Njegova se učenja razlikuju u naglasku od onih drugih glavnih islamskih učenjaka u dva aspekta, oba na temelju njegovih tumačenja određenih stihova iz Kur'ana. On uči da muslimanska zajednica ima dužnost servisa (tur. ''hizmet'')<ref>{{cite web|url=http://books.google.com/books?id=r04OPJArUPQC&pg=PP1&dq=A+Civilian+Response+to+Ethno-Religious+Conflict#v=onepage&q=&f=false |title=Mehmet Kalyoncu, A Civilian Response to Ethno-Religious Conflict: The Gülen Movement in Southeast Turkey (Tughra Books, 2008), pp. 19–40 |publisher=Books.google.com |date= |access-date=24. 8. 2014}}</ref> za "opće dobro", zajednice i nacije<ref>{{cite web |author=Berna Turam |url=http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |title=Berna Turam, Between Islam and the State: The Politics of Engagement (Stanford University Press 2006) p. 61 |publisher=Sup.org |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611191850/http://www.sup.org/book.cgi?isbn=0804755019 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref>, kao i muslimana i nemuslimana širom svijeta;<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, p.337-8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> i da je muslimanska zajednica dužna provesti međuvjerski dijalog sa ''Sljedbenicima Knjige'' ([[Židovi]] i [[kršćani]]), iako se to ne odnosi na druge [[religija|religije]] kao što je [[ateizam]].<ref>{{cite web|author=Guest Editor Zeki Saritoprak (Editor) |url=http://www.amazon.com/dp/B001FFVBFC |title=Saritoprak, Z. and Griffith, S. Fethullah Gülen and the 'People of the Book': A Voice from Turkey for Interfaith Dialogue, The Muslim World, Vol. 95 No. 3, July 2005, pp. 337–8 |publisher=Amazon.com |date=1. 1. 2005 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen se čini netolerantnim prema ateizmu, komentirajući 2004. g. da je "[[terorizam]] preziran kao i ateizam".<ref>{{Cite web |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=7337 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512081703/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=7337 |archive-date=12. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> U ''follow-up'' intervjuu, on je tvrdio da ne namjerava izjednačiti ateiste i ubice; umjesto toga, on je htio istaknuti činjenicu da je, prema islamu, obojima suđeno da pate vječnu kaznu.<ref>{{cite web |url=http://arama.hurriyet.com.tr/arsivnews.aspx?id=219352 |title=Hürriyet Arama Mobil |publisher=Arama.hurriyet.com.tr |date=21. 4. 2004 |access-date=24. 8. 2014 }}{{Mrtav link}}</ref> == Aktivnosti == Gülen pokret je transnacionalni građanski [[društvo|društveni]] islamski pokret inspiriran Gülenovim učenjima. Njegova učenja o ''hizmetu'' (nesebično služenje za "opće dobro") privukla su veliki broj pristaša u Turskoj, [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]], a sve više i u drugim dijelovima svijeta.<ref>In Lester Kurtz's (of University of Texas, Austin) words, "One of the most striking operationalizations of Gulen's fusion of commitment and tolerance is the nature of the Gulen movement, as it is often called, which has established hundreds of schools in many countries as a consequence of his belief in the importance of knowledge, and example in the building of a better world. The schools are a form of service to humanity designed to promote learning in a broader sense and to avoid explicit Islamic propaganda." Kurtz also cites in the same work the comments of Thomas Michel, General Secretary of the Vatican Secretariat for Inter-religious Dialogue, after a visit to a school in Mindanao, [[Philippines]], where the local people suffered from a civil war, as follows: "In a region where kidnapping is a frequent occurrence, along with guerrilla warfare, summary raids, arrests, disappearances and killings by military and para-military forces, the school is offering Muslim and Christian Filipino children, along with an educational standard of high quality, a more positive way of living and relating to each other." Kurtz adds: "The purpose of the schools movement, therefore, is to lay the foundations for a more humane, tolerant citizenry of the world where people are expected to cultivate their own faith perspectives and also promote the well being of others... It is significant to note that the movement has been so successful in offering high quality education in its schools, which recruit the children of elites and government officials, that it is beginning to lay the groundwork for high-level allies, especially in Central Asia, where they have focused much of their effort." See, Lester R. Kurtz, "Gulen's Paradox: Combining Commitment and Tolerance," ''Muslim World'', Vol. 95, July 2005; 379–381.</ref> === Edukacija === U svojim propovijedima, Gülen je navodno izjavio: "Studiranje [[fizika|fizike]], [[matematika|matematike]] i [[hemija|hemije]] je bogosluženje/obožavanje [[Allah]]a."<ref name="60min2012"/> Gülenovi sljedbenici su izgradili više od 1 000 škola širom svijeta.<ref>Helen Rose Fuchs Ebaugh, ''The Gülen Movement: A Sociological Analysis of a Civic Movement Rooted in Moderate Islam'', p 4. {{ISBN|1402098944}}</ref> U Turskoj, Gülenove škole se smatraju da su među najboljima: skupi moderni objekti i učenje engleskog jezika od prvog razreda.<ref name="60min2012"/> Međutim, bivši učitelji koji su izvan Gülenove zajednice, doveli su u pitanje postupanje prema ženama i djevojčicama u Gülenovim školama, navodeći da su ženski učitelji isključeni iz [[administracija|administrativnih]] odgovornosti, dopuštena im je mala autonomija, i – zajedno s djevojkama šestih razreda i naviše – oni su odvojeni od muških kolega i učenika tokom pauza i odmora za ručak.<ref name=Spiegelman>{{cite web|last=Spiegelman|first=Margaret|title=What Scares Turkey's Women?|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2012/03/21/what-scares-turkey-s-women.html|work=The Daily Beast|access-date=28. 11. 2012}}</ref> === Međureligijski i međukulturalni dijalog === [[Datoteka:Fethullah Gülen visiting Ioannes Paulus II.jpg|thumb|240px|Gülen sa [[papa Ivan Pavao II|papom Ivanom Pavlom II 1998. g.]]]] Sudionici Gülen pokreta su osnovali veliki broj institucija širom svijeta za koje se tvrdi da promoviraju aktivnosti međuvjerskog i međukulturalnog dijaloga. Gülenova su ranija djela (prema riječima Bekima Agaia) "puna anti-misionarskih i anti-zapadnjačkih odlomaka",<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Discursive and Organizational Strategies of the Gülen Movement |publisher=En.fgulen.com |date=12. 11. 2005 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204627/http://en.fgulen.com/conference-papers/294-the-fethullah-gulen-movement-i/2132-discursive-and-organizational-strategies-of-the-gulen-movement.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> i "žestokih" kleveta protiv Židova, kršćana i ostalih.<ref>{{cite web|author=Pınar Doğan; [[Dani Rodrik]]|date=5. 12. 2012|title=Fethullah Gülen, the Jews, and hypocrisy|url=http://balyozdavasivegercekler.com/2012/11/05/fethullah-gulen-the-jews-and-hypocrisy/|publisher=balyozdavasivegercekler.com|access-date=22. 12. 2013 }}</ref> Tokom 1990-ih, on je počeo zagovarati međureligijsku toleranciju i dijalog.<ref name="Toward a Global Civilization"/> Lično se susretao s čelnicima drugih religija, uključujući i [[papa Ivan Pavao II|papu Ivana Pavla II]],<ref name="Helen Rose Fuchs Ebaugh p 38"/> grčkog pravoslavnog patrijarha Bartolomeja, te izraelskog sefardskog glavnog rabina Eliyahua Bakshi-Dorona.<ref>{{cite web|author=Ali Unal (Author) |url=http://www.amazon.com/dp/0970437013 |title=Advocate of Dialogue: Fethullah Gülen |publisher=Amazon.com |date=1. 10. 2000 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> Gülen je rekao da favorizira kooperaciju između sljedbenika različitih religija, kao i vjerskih i sekularnih (svjetovnih) elemenata u društvu. == Pogledi na suvremene probleme == === Sekularizam === Gülen je kritizirao sekularizam u Turskoj kao "redukcionističi materijalizam". Međutim, on je u prošlosti rekao da sekularni pristup koji "nije anti-religiozni" i "dopušta slobodu vjere i uvjerenja, je kompatibilan s islamom".<ref name="European Muslims">{{cite web |author=skyron.co.uk |url=http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&SearchType=Basic |title=European Muslims, Civility and Public Life Perspectives On and From the Gülen Movement |publisher=Continuumbooks.com |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-date=17. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017084853/http://www.continuumbooks.com/books/detail.aspx?BookId=157777&SearchType=Basic |url-status=dead }}</ref> Prema jednom Gülenovom saopćenju, u demokratski-sekularnim državama, 95% od islamskih principa su dopušteni i praktički izvedivi, i nema problema s njima. Za preostalih 5% se "ne vrijedi boriti".<ref>{{cite web |url=http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |title=Fethullah Gülen Web Sitesi - Devlet ve Şeriat |publisher=Tr.fgulen.com |date=31. 10. 2006 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813013701/http://tr.fgulen.com/content/view/227/141/ |archive-date=13. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> === Pripajanje Turske EU === Gülen podupire kandidaturu Turske za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], te je rekao da se ni Turska ni EU nemaju čega bojati, a imaju mnogo za dobiti, iz budućnosti punog članstva Turske u EU.<ref name="European Muslims"/> === Uloge žene === Prema ''Aras''-u i ''Caha''-i, Gülenovi pogledi na žene su "progresivni" ali "moderne profesionalne žene u Turskoj još uvijek smatraju njegove ideje daleko od toga da su prihvatljive".<ref name="biu.ac.il"/> Gülen kaže da je dolazak islama spasio ženu, koja "apsolutno nije bila zatvorena u svom domu i ... nikada potlačivana" u ranim godinama religije. On smatra da je [[feminizam]] zapadnjačkog stila, međutim, "osuđen na neravnoteže poput svih drugih reakcionarskih pokreta" i na kraju da je "pun mržnje prema ljudima".<ref>{{cite web |url=http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |title=Fethullah Gülen's Official Web Site - Women Confined and Mistreated |publisher=En.fgulen.com |date=8. 5. 2008 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917204907/http://en.fgulen.com/recent-articles/2897-women-confined-and-mistreated.html |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> Gülenovi pogledi su osjetljivi na optužbe za mizoginiju ''(mržnju prema ženama)''. Kao što je navedeno od strane Berne Turam, Gülen je tvrdio: "Čovjek se koristi za zahtjevnije poslove ... a žena mora biti isključena tokom određenih dana u mjesecu. Nakon poroda, ona ponekad ne može biti aktivna i dva mjeseca. Ona ne može sudjelovati u različitim segmentima društva cijelo vrijeme. Ona ne može putovati bez svoga muža, oca, ili brata."<ref>Berna Turam, ''Between Islam and the State: The Politics of Engagement'' (Stanford, CA: Stanford University Press, 2007), 125.</ref> === Terorizam === Gülen osuđuje terorizam.<ref name="Gulen peace and humanity">{{cite web |url=http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |title=Fethullah Gülen: A life dedicated to peace and humanity- True Muslims Cannot Be Terrorists |publisher=En.fgulen.com |date=4. 2. 2002 |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917203545/http://en.fgulen.com/content/view/1052/14/ |archive-date=17. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> On upozorava na pojavu proizvoljnog (arbitrarnog) fenomena nasilja i [[agresija|agresije]] protiv civilnog stanovništva i rekao je da "tome nema mjesta u islamu". Napisao je članak osude u ''Washington Post''-u 12. septembra 2001, dan nakon ''Napada 11. septembra'', te je naveo da "musliman ne može biti terorist, niti može biti terorist pravi musliman".<ref>{{cite web |url=http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |title=Importance of Gulen Movement in the Post 9/11 Era: Co-existenceFethullah Gulen |publisher=Fethullah Gulen |date= |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141022095416/http://www.fethullah-gulen.org/op-ed/gulen-movement-9-11.html |archive-date=22. 10. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Muslims Cannot Be Terrorists">{{Cite web |url=http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150916082636/http://www.fgulen.org/press-room/nuriye-akmans-interview/1727-a-real-muslim-cannot-be-a-terrorist.html |archive-date=16. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> Gülen je oplakivao "iskorištavanje (''otmicu'') islama" od strane terorista.<ref name="Toward a Global Civilization"/> === Flota Gaze === Gülen je kritizirao [[flota|flotu]] [[Gaza|Gaze]] dovedenu od strane Turske za pokušavanje dostavljanja pomoći bez pristanka [[Izrael]]a. On je govorio o gledanju naslovnica vijesti o smrtonosnom sukobu između izraelskih komandosa i multinacionalnih članova grupe potpore, te kako se njihova flota približava izraelskoj pomorskoj blokadi Gaze. On je rekao: "Ono što sam ja vidio nije bilo lijepo, bilo je veoma ružno." U međuvremenu je nastavio svoje kritike, rekavši kasnije da je propust organizatora da traže sporazum s Izraelom prije pokušaja da se dostavi pomoć bio "znak protivljenja autoritetu, te neće dovesti do plodnih stvari".<ref>{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704025304575284721280274694.html |publisher=Wall Street Journal|first=Joe |last=Lauria |title=Reclusive Turkish Imam Criticizes Gaza Flotilla |access-date= 4. 6. 2010}}</ref> === Građanski rat u Siriji === Gülen je snažno protiv turskog uplitanja u [[Građanski rat]] u Siriji.<ref>{{cite web|url=http://www.economist.com/news/europe/21578046-turkish-government-under-attack-home-its-assertive-policy-towards-syria-explosive |title=Turkey and Syria: An explosive border |publisher=Economist.com |date=18. 5. 2013 |access-date=24. 8. 2014}}</ref> == Utjecaj na tursko društvo i politiku == Gülen pokret ima milione sljedbenika u Turskoj, kao i njih mnogo više u inostranstvu. Osim škola utvrđenih od strane Gülenovih sljedbenika, vjeruje se da mnogi ''gülenicisti'' drže pozicije [[moć]]i u snagama turske policije i pravosuđa.<ref name="BBC">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-13503361|title=Profile: Fethullah Gulen's Hizmet movement|publisher=BBC News|access-date=22. 12. 2013}}</ref><ref name="NYtimes2-27-2014-envelope" /> Turski i strani analitičari vjeruju da Gülen ima simpatizere i u turskom [[parlament]]u, također, i da njegov pokret kontrolira naširoko čitani islamski konzervativni časopis ''Zaman'' (tur. ''zaman'' – vrijeme), privatnu [[banka|banku]] ''Asya bank'', ''Samanyolu TV'' televizijsku stanicu, te mnoge druge [[mediji|medije]] i poslovne organizacije, uključujući i ''Tursku konfederaciju poduzetnika i industrijalaca'' (''TUSKON'').<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/04/25/world/middleeast/turkey-feels-sway-of-fethullah-gulen-a-reclusive-cleric.html|title=Turkey Feels Sway of Reclusive Cleric in the U.S.|authors=Dan Bilefsky and Sebnem Arsu|date=24. 4. 2012|work=New York Times|access-date=22. 12. 2013}}</ref> U martu 2011. g., turska vlada je uhapsila istraživačkog novinara Ahmeta Şıka i zaplijenila i zabranila mu knjigu ''Imamova vojska'', vrhunac Şıkove istrage Gülena i pokreta Gülen.<ref>[[Hurriyet Daily News]], 16 November 2011, [http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nID=6901&NewsCatID=341 Banned book goes on sale in Istanbul book fair]</ref> 2005. g., muškarac povezan s pokretom Gülen je prišao tadašnjem [[ambasador]]u SAD-a u Turskoj Ericu S. Edelmanu tokom zabave u Istanbulu i predao mu omotnicu koja sadrži dokument navodno detaljnih planova za predstojeći udar protiv vlade od strane turske vojske. Međutim, dokumenti su se ubrzo pokazali [[krivotvoritelji|krivotvorinama]].<ref name="NYtimes2-27-2014-envelope">{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = In 2005, years before the trials, a man affiliated with the Gulen movement approached Eric S. Edelman, then the American ambassador, at a party in Istanbul and handed him an envelope containing a handwritten document that supposedly laid out a plan for an imminent coup. But as Mr. Edelman recounted, he gave the documents to his colleagues and they were determined to be forgeries. }}</ref> Gülenove podružnice tvrde da je pokret "građanski" u prirodi i da nema političke aspiracije.<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu" /> === Podijeljenost s Erdoğanom === Unatoč tvrdnjama Gülena i njegovih sljedbenika da je organizacija ne-političke prirode, analitičari vjeruju da broj hapšenja vezanih za [[korupcija|korupciju]], izvršen protiv saveznika turskog premijera Recepa Tayyipa Erdoğana, odražava rastuću političku borbu za prevlast između Gülena i premijera.<ref name="BBC" /><ref name="NYtimes2-27-2014-influence">{{cite news | title = Turkish Leader Disowns Trials That Helped Him Tame Military | url = http://www.nytimes.com/2014/02/27/world/europe/turkish-leader-disowns-trials-that-helped-him-tame-military.html?hpw&rref=world | last = Arango | first = Tim | date = 26. 2. 2014 | access-date = 27. 2. 2014 | newspaper = [[The New York Times]] | quote = Bilo da su korupcijske optužbe opravdane ili ne – postojalo je mnogo dokaza koji su procurili, naročito prisluškivanih konverzacija, koje su se pokazale inkriminirajućim – korupcijska kazna će razotkriti utjecaj Gülenovih kretanja unutar države Turske, koja su u velikoj mjeri sumnjičava, ali teško dokaziva.}}</ref> Ova su hapšenja dovela do ''Korupcijskog skandala u Turskoj 2013. godine'', za koji su oni koji podržavaju vladajuću Stranku pravde i razvitka (AKP) (zajedno sa samim Erdoğanom) i opozicione slične stranke, naglasili da je u performiran od strane Gülena, nakon odluke Erdoğanove vlade, rano u decembru 2013. g., da zatvori mnoge privatne islamske škole u Turskoj koje je vodio pokret.<ref name="BBC-27Jan">{{cite news | url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25909139 | title = Turkey's Fethullah Gulen denies corruption probe links | date = 27. 1. 2014 | access-date = 4. 2. 2014 | publisher = BBC News }}</ref> Erdoğanova vlada je rekla da su korupcijska istraga i komentari od strane Gülena dugoročni politički program pokreta Gülen da infiltrira sigurnosne, obavještajne i pravosudne institucije države Turske; optužba je gotovo identična optužbi protiv Gülena od strane glavnog tužitelja Republike Turske u njegovom suđenju 2000. g., prije nego što je Erdoğanova stranka došla na vlast.<ref name="Dan Bilefsky and Sebnem Arsu" /> Gülenu se i ranije sudilo ''u odsutnosti'' 2000. g., a od ovih optužbi oslobođen je 2008. g. i to ''pod'' Erdoğanovom AKP vladom.<ref name="60min2012"/><ref name="autogenerated1"/> U [[e-mail]] komentarima poslanim ''Wall Street Journal''-u u januaru 2014. g., Gülen je rekao da je "turski narod ... uzrujan i da je u posljednje dvije godine demokratski napredak sada promijenio smijer", ali je demantirao da je dio zavjere da se zbaci vlada.<ref name="WSJ">{{cite news|url=http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304027204579332670740491570|title=From His Refuge in the Poconos, Reclusive Imam Fethullah Gulen Roils Turkey|authors=Joe Parkinson and Ayla Albayrak|date=20. 1. 2014|work=[[The Wall Street Journal]]|access-date=22. 1. 2014}}</ref> Kasnije, u januaru 2014. g., u intervjuu za ''BBC World'', Gülen je rekao: "Da želim reći nešto narodu, to bi bilo da bi ljudi trebali glasati za one koji poštuju demokratiju, vladavinu zakona, tj. one koji se dobro slažu s ljudima. Pričanje ili potjecanje ljudi da glasaju za stranku bila bi uvreda intelekta naroda. Svi veoma jasno vide šta se događa."<ref name="BBCIntGulen">{{cite web | url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25885817 | title=Fethullah Gulen: Powerful but reclusive Turkish cleric | publisher=BBC | date=27. 1. 2014 | access-date=5. 2. 2014 | author=Tim Franks}}</ref> == Publikacije == Gülenova oficijelna [[web sajt|web stranica]]<ref>[http://tr.fgulen.com/content/section/30/3/ Gulen's publications (Turkish)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311183400/http://tr.fgulen.com/content/section/30/3 |date=11. 3. 2014 }}, last visisted 2nd March 2014</ref> broji 43 njegove publikacije; one su, međutim, više srodne [[esej]]u i zbirkama propovijedi nego knjigama o određenim temama sa specifičnim tezama. Za njega se također kaže da je autor mnogih članaka na razne teme: društvene, političke i vjerske probleme, [[umjetnost]], [[nauka|nauku]] i [[sport]]; te snimljenih hiljada audio i video kaseta. On pridonosi nizu časopisa i magazina u vlasništvu njegovih sljedbenika. On piše glavni članak za ''Fountain'', ''Yeni Ümit'', ''Sızıntı'' i ''Yağmur'' islamske [[filozofija|filozofske]] časopise. Nekoliko njegovih knjiga su prevedene na engleski jezik.<ref name="GulEng">{{cite web | url=http://en.fgulen.com/gulens-works | title=Gulen books in English | publisher=en.fgulen.com | access-date=29. 1. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140911020221/http://en.fgulen.com/gulens-works | archive-date=11. 9. 2014 | url-status=dead }}</ref> == Odziv == Fethullah Gülen se pojavio u ''Top 100 Public Intellectuals Poll''-u 2008. g. i na kraju izašao kao najutjecajniji mislilac.<ref>[http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/"2008 top 100 public intellectual poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090930143349/http://www.prospectmagazine.co.uk/prospect-100-intellectuals/ |date=30. 9. 2009 }}"</ref> Fethullah Gülen je prozvan jednim od ''100 svjetskih najutjecajnijih ljudi u 2013. g.'' od strane magazina ''TIME''.<ref>{{Cite web |url=http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |title=100 Most Influential People for 2013 |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=19. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419231450/http://www.niagarafoundation.org/niagara-foundations-honorary-president-m-fethullah-gulen-named-in-time-magazines-worlds-100-most-influential-people-for-2013/ |url-status=dead }}</ref> Fethullah Gülen je na listi ''500 najutjecajnijih muslimana'' od strane ''Royal Islamic Strategic Studies Centre''-a u [[Amman]]u, [[Jordan]].<ref>[http://themuslim500.com/profile/hodjaefendi-fethullah-gulen/"The 500 Most Influential Muslims]</ref> == Također pogledajte == *[[Gülen pokret]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="60min2012">{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|title=U.S. charter schools tied to powerful Turkish imam|date=13. 5. 2012|publisher=[[CBS News]]|work=[[60 Minutes]]|access-date=14. 5. 2012|archive-date=14. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120514024402/http://www.cbsnews.com/2102-18560_162-57433131.html|url-status=dead}}</ref> }} === Generalne reference === {{refbegin}} *{{Cite web |url=http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |title=FORBES - Gulen Inspires Muslims Worldwide |access-date=28. 8. 2014 |archive-date=23. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080123015034/http://www.forbes.com/business/2008/01/18/turkey-islam-gulen-cx_0121oxford.html |url-status=bot: unknown }} *[http://interfaithradio.org/node/491 Interfaith Radio - Turkey's Champion of Interfaith Dialogue] *[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808408 The Economist - Global Muslim networks- How far they have travelled] *[http://www.economist.com/world/international/displaystory.cfm?story_id=10808433 The Economist- Fethullah Gulen- A farm boy on the world stage] *[http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 Reuters - Turkish Islamic preacher - threat or benefactor?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090103131348/http://uk.reuters.com/article/featuresNews/idUKL0939033920080514 |date=3. 1. 2009 }} *[http://www.nytimes.com/2008/05/04/world/asia/04islam.html?ei=5124&en=625b88103a702f94&ex=1367640000&partner=permalink&exprod=permalink&pagewanted=all The New York Times - Turkish Schools Offer Pakistan a Gentler Vision of Islam] *[http://www.nytimes.com/2008/01/18/world/europe/18iht-19oxan-Turkishpreacherprofile.9324128.html The New York Times: Fethullah Gulen profile] *[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 Foreign Policy - Fethullah Gulen as a Top Public Intellectual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113023209/http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4408 |date=13. 11. 2009 }} *[http://www.pbs.org/wnet/religionandethics/episodes/january-21-2011/gulen-movement/7949/ Profile on PBS show: Religion and Ethics January 21, 2011] *[http://www.tnr.com/article/world/magazine/79062/global-turkey-imam-fethullah-gulen The New Republic Magazine: The Global Imam] *[https://web.archive.org/web/20100817141459/http://en.qantara.de/webcom/show_article.php/_c-478/_nr-907/i.html Qantara.de: The Fethullah Gülen Movement: Pillar of Society or Threat to Democracy?] *[https://web.archive.org/web/20110919100055/http://meria.idc.ac.il/journal/2000/issue4/jv4n4a4.html MERIA: Fethullah Gülen and his Liberal "Turkish Islam" movement] *[https://web.archive.org/web/20051028004718/http://www.meforum.org/article/404 ME Forum: Turkish Islam's Moderate Face] *[http://www.meforum.org/2045/fethullah-gulens-grand-ambition ME Forum: Fethullah Gülen's Grand Ambition: Turkey's Islamist Danger] *[http://religion.info/english/interviews/article_74.shtml The Gülen Movement: a modern expression of Turkish Islam] *[https://web.archive.org/web/20150213015820/http://www.amerasianworld.com/islam_in_kazakhstan.php The Nurcu Movement in Kazakhstan and Kyrgyzstan] {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat}} * [http://fgulen.com/en Zvanična web stranica] * [https://web.archive.org/web/20190208204254/http://gulenmovement.ca/ Gulen Movement Canada] * [https://web.archive.org/web/20170920202439/http://gulen-movement.net/ Gulen Movement News] * [https://web.archive.org/web/20140718062520/http://www.hizmet-movement.net/ Fethullah Gulen] {{Authority control |VIAF=84312808 |LCCN=nr/96/36931 |GND=122500148 }} {{DEFAULTSORT:Gulen, Fethullah}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Islamski teolozi]] [[Kategorija:Biografije, Erzurum]] c5qdsimxsg1hzgvne3etaoftc173ff9 0 369472 3898970 3857109 2026-06-18T13:00:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 20 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898970 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Human karyotype with bands and sub-bands.png|400px|mini|Idealizirani normalni humani genom – [[Idiogram]] diploidne [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]] u verzijama oba spola: muški XY i ženski XX (hromosomi su poredani prema razini centromere). Mitohondrijska [[DNK]] nije prikazana.]] '''Ljudski genom''' je kompletan set sekvenci nukleinske kiseline (genetičkih informacija) čovjeka (''Homo sapiens sapiens''). Ova informacija je kodirana u [[DNK]] unutar 23 [[hromosom]]ska para i na malim [[DNK]] [[molekula]]ma pojedinačnih [[mitohondrija]]. Ljudski [[genom]] uključuje kodirajuću i nekodirajuću [[DNK]]. [[Hromosomska garnitura|Haploidni set]] [[čovjek|ljudskog]] genoma (u [[jaje]]tu i [[spermatozoid]]u) sastoji se od tri milijarde [[DNK]] baznih parova, dok [[hromosomska garnitura|diploidni genom]] (u somatskim [[ćelije (biologija)|ćelijama]]) ima dva puta veći sadržaj DNK. Postoje i značajne međuindividualne razlike ovog genoma (u visini od 0,1%). Projekat humanog genoma (''Human Genome Project'') je producirao prve kompletne sekvence ljudsog genoma. Već [[2012]]. kompletirane su sekvence hiljada ljudskih genoma, a mnogo više ih je mapirano na nižem stepenu rezolucije. Ostvareni rezultati su dostupni širom svijeta za [[biologija|biološke]] i [[medicina|medicinske]] [[nauka|nauke]], [[antropologija|bioantropologiju]] [[Forenzička genetika|forenzičku genetiku]] i druge grane [[nauka|nauke]].<ref>Eddy S. R. (2001): Non-coding RNA genes and the modern RNA world. Nature Reviews Genetics (Nature Publishing Group) 2 (12): 919–929.doi:10.1038/35103511. PMID 11733745.</ref> To je omogućilo da [[genetika|genetičke]] studije snažno napreduju u [[dijagnostika|dijagnostici]] i liječenju [[bolest]]i i podstaklo razvoj mnogih područja [[biologija|biologije]], uključujući i [[antropogenija|antropogeniju]].<ref>Varki A., Altheide T. K. (2005). Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack.. Genome Research 15 (12): 1746–58. doi:10.1101/gr.3737405. PMID 16339373.</ref><ref>International Human Genome Sequencing Consortium (2004): Finishing the euchromatic sequence of the human genome.. Nature 431 (7011): 931 -45.Bibcode:2004Natur.431..931H. doi:10.1038/nature03001. PMID 15496913.</ref><ref>Pennisi E (2012). ENCODE Project Writes Eulogy For Junk DNA.Science 337 (6099): 1159–1160. doi:10.1126/science.337.6099.1159.PMID 22955811.</ref><ref>International Human Genome Sequencing Consortium (2001): Initial sequencing and analysis of the human genome. Nature 409 (6822): 860–921.doi:10.1038/35057062. PMID 11237011.</ref><ref>Palazzo A. F., Akef A. (2012): Nuclear export as a key arbiter of "mRNA identity" in eukaryotes. Biochimica et Biophysica Acta (BBA) – Gene Regulatory Mechanisms 1819 (6): 566–577. doi:10.1016/j.bbagrm.2011.12.012. ISSN 1874-9399. PMID 22248619.</ref> Većina (iako vjerojatno ne svi) [[gen]]i su identificirani kombinacijom visoke usaglašenosti eksperimentalnih i [[Bioinformatika|bioinformatičkih]] pristupa. Ipak mnogo toga još treba učiniti da bi se dodatno rasvijetlile biološke funkcije svih [[protein]]a i [[RNK]] proizvoda. Nedavni rezultati ukazuju na to da je većina ogromne količine neodirajuće [[DNK]]u genomu povezana sa [[biohemija|biohemijskim]] djelovanjem, uključujući i regulaciju [[gen]]ske ekspresije, organizaciju [[hromatin]]a i [[hromosom]]ske arhitekture. Signalna kontrola se nasljeđuje [[epigenetika|epigenetički]]. [[Protein]]-[[kod]]irajuće sekvence čine vrlo mali dio genoma (oko 1,5%), a ostatak je u vezi sa [[molekula]]ma nekodirajuće [[RNK]].<ref>name="IHSGC2001">{{cite journal | author = International Human Genome Sequencing Consortium | title = Initial sequencing and analysis of the human genome | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6822 | pages = 860–921 | year = 2001 | pmid = 11237011 | doi = 10.1038/35057062 | url = http://www.nature.com/nature/journal/v409/n6822/full/409860a0.html }}</ref> ==[[Molekula|Molekulska]] [[organizacija]] == Ukupna dužina ljudskog genoma je više od 3 milijarde parova baza. Genom je organiziran ju 22 para [[hromosom]]a, uz X hromosoma (jedan u muškaraca, dva kod žena), a kod muškaraca je još i (samo jedan) Y hromosom. Genom također uključuje i [[DNK]] [[mitohondrija]] – relativno male kružne molekule prisutne u svakoj mitohondriji. Prikazane osnovne informacije o ovim molekulu i sadržaju gena (u tabeli koja slijedi), zasnovane su na analizi referentnog genoma i ne predstavljaju sekvencu nijednog pojedinca (Izvor podataka:[http://jul2012.archive.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=1:1-1000000 Ensembl genome browser release 68]) <!-- EDIT BELOW THIS LINE --> {| class="wikitable sortable" |- ! Hromosom !! Dužina (mm) !! Parovi baza !! Varijacije !! Potvrđeni proteini !! Upitni proteini !! Pseudogeni !! miRNK !! rRNK !! snRNK !! snoRNK !! Misc ncRNK !! Linkovi !! Centromerna pozicija (Mbp) || Kumulativno (%) |- | [[Hromosom 1 (čovjek)|1]] || 85 || 249,250,621 || 4,401,091 || 2,012 || 31 || 1,130 || 134 || 66 || 221 || 145 || 106 || [https://web.archive.org/web/20220302040420/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=1 EBI] || 125.0 || 7.9 |- | [[Hromosom 2 (čovjek)|2]] || 83 || 243,199,373 || 4,607,702 || 1,203 || 50 || 948 || 115 || 40 || 161 || 117 || 93 || [https://web.archive.org/web/20210308085909/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=2 EBI] || 93.3 || 16.2 |- | [[Hromosom 3 (čovjek)|3]] || 67 || 198,022,430 || 3,894,345 || 1,040 || 25 || 719 || 99 || 29 || 138 || 87 || 77 || [https://web.archive.org/web/20210308035854/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=3 EBI] || 91.0 || 23.0 |- | [[Hromosom 4 (čovjek)|4]] || 65 || 191,154,276 || 3,673,892 || 718 || 39 || 698 || 92 || 24 || 120 || 56 || 71 || [https://web.archive.org/web/20240726173520/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=4 EBI] || 50.4 || 29.6 |- | [[Hromosom 5 (čovjek)|5]] || 62 || 180,915,260 || 3,436,667 || 849 || 24 || 676 || 83 || 25 || 106 || 61 || 68 || [https://web.archive.org/web/20230826003738/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=5 EBI] || 48.4 || 35.8 |- | [[Hromosom 6 (čovjek)|6]] || 58 || 171,115,067 || 3,360,890 || 1,002 || 39 || 731 || 81 || 26 || 111 || 73 || 67 || [https://archive.today/20130414210620/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=6 EBI] || 61.0 || 41.6 |- | [[Hromosom 7 (čovjek)|7]] || 54 || 159,138,663 || 3,045,992 || 866 || 34 || 803 || 90 || 24 || 90 || 76 || 70 || [https://archive.today/20130414191348/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=7 EBI] || 59.9 || 47.1 |- | [[Hromosom 8 (čovjek)|8]] || 50 || 146,364,022 || 2,890,692 || 659 || 39 || 568 || 80 || 28 || 86 || 52 || 42 || [https://web.archive.org/web/20250122220613/https://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=8 EBI] || 45.6 || 52.0 |- | [[Hromosom 9 (čovjek)|9]] || 48 || 141,213,431 || 2,581,827 || 785 || 15 || 714 || 69 || 19 || 66 || 51 || 55 || [https://web.archive.org/web/20210308061256/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=9 EBI] || 49.0 || 56.3 |- | [[Hromosom 10 (čovjek)|10]] || 46 || 135,534,747 || 2,609,802 || 745 || 18 || 500 || 64 || 32 || 87 || 56 || 56 || [https://web.archive.org/web/20231024153527/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=10 EBI] || 40.2 || 60.9 |- | [[Hromosom 11 (čovjek)|11]] || 46 || 135,006,516 || 2,607,254 || 1,258 || 48 || 775 || 63 || 24 || 74 || 76 || 53 || [https://web.archive.org/web/20240726165119/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=11 EBI] || 53.7 || 65.4 |- | [[Hromosom 12 (čovjek)|12]] || 45 || 133,851,895 || 2,482,194 || 1,003 || 47 || 582 || 72 || 27 || 106 || 62 || 69 || [https://web.archive.org/web/20221122001311/https://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=21 EBI] || 35.8 || 70.0 |- | [[Hromosom 13 (čovjek)|13]] || 39 || 115,169,878 || 1,814,242 || 318 || 8 || 323 || 42 || 16 || 45 || 34 || 36 || [https://archive.today/20130414153908/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=13 EBI] || 17.9 || 73.4 |- | [[Hromosom 14 (čovjek)|14]] || 36 || 107,349,540 || 1,712,799 || 601 || 50 || 472 || 92 || 10 || 65 || 97 || 46 || [https://web.archive.org/web/20231206201635/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=14 EBI] || 17.6 || 76.4 |- | [[Hromosom 15 (čovjek)|15]] || 35 || 102,531,392 || 1,577,346 || 562 || 43 || 473 || 78 || 13 || 63 || 136 || 39 || [https://archive.today/20130414185000/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=15 EBI] || 19.0 || 79.3 |- | [[Hromosom 16 (čovjek)|16]] || 31 || 90,354,753 || 1,747,136 || 805 || 65 || 429 || 52 || 32 || 53 || 58 || 34 || [https://web.archive.org/web/20230710124815/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=16 EBI] || 36.6 || 82.0 |- | [[Hromosom 17 (čovjek)|17]] || 28 || 81,195,210 || 1,491,841 || 1,158 || 44 || 300 || 61 || 15 || 80 || 71 || 46 || [https://web.archive.org/web/20240726195340/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=17 EBI] || 24.0 || 84.8 |- | [[Hromosom 18 (čovjek)|18]] || 27 || 78,077,248 || 1,448,602 || 268 || 20 || 59 || 32 || 13 || 51 || 36 || 25 |[https://web.archive.org/web/20250123113353/https://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=18 EBI] || 17.2 || 87.4 |- | [[Hromosom 19 (čovjek)|19]] || 20 || 59,128,983 || 1,171,356 || 1,399 || 26 || 181 || 110 || 13 || 29 || 31 || 15 || [https://web.archive.org/web/20210308064112/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=19 EBI] || 26.5 || 89.3 |- | [[Hromosom 20 (čovjek)|20]] || 21 || 63,025,520 || 1,206,753 || 533 || 13 || 213 || 57 || 15 || 46 || 37 || 34 || [https://web.archive.org/web/20210308184826/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=20 EBI] || 27.5 || 91.4 |- |[[Hromosom 21 (čovjek)|21]] || 16 || 48,129,895 || 787,784 || 225 || 8 || 150 || 16 || 5 || 21 || 19 || 8 || [https://web.archive.org/web/20221122001311/https://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=21 EBI] || 13.2 || 92.6 |- | [[Hromosom 22 (čovjek)|22]] || 17 || 51,304,566 || 745,778 || 431 || 21 || 308 || 31 || 5 || 23 || 23 || 23 || [https://web.archive.org/web/20210308013527/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=22 EBI] || 14.7 || 93.8 |- | [[Hromosom X (čovjek)|X]] || 53 || 155,270,560 || 2,174,952 || 815 || 23 || 780 || 128 || 22 || 85 || 64 || 52 || [https://web.archive.org/web/20230709091519/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=X EBI] || 60.6 || 99.1 |- |[[Hromosom Y|Y]] || 20 || 59,373,566 || 286,812 || 45 || 8 || 327 || 15 || 7 || 17 || 3 || 2 || [https://web.archive.org/web/20230412012208/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=Y EBI] || 12.5 || 100.0 |- | [[Mitohondrija|Mitohondrijska]] [[DNK]] (mtDNK)|| 0.0054 || 16,569 || 929 || 13 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 0 || 22 || [https://archive.today/20130414220526/http://useast.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=MT EBI] || N/A || 100.0 |} Sumarizirani su [[fizika|fizička]] [[organizacija]] i [[gen]]ski sadržaj ljudskog [[genom]]a, sa linkovima originalne analize, kako je publicirano u ''Ensembl'' bazi podataka na ''European Bioinformatics Institute'' (EBI) i ''Wellcome Trust Sanger Institute''. Dužina hromosoma je procijenjena množenjem broja baznih parova sa 0.34 nanometra [distanca između baznih parova u DNK dvostrukom heliksu. Broj proteina je baziran na broju inicijalnih prekursornih mRNA transkripata , ne uključujući produkte alternativnog „splajsinga“ (alternativnog pre-mRNA splajsinga) ili modifikacije proteinskih struktura koje se javljaju [[translacija|translacije]].<ref>Stamatoyannopoulos JA (2012). "What does our genome encode?". Genome Res. 22 (9): 1602–11. doi:10.1101/gr.146506.112. PMC 3431477.PMID 22955972.</ref><ref>Romero IG, Ruvinsky I, Gilad Y (2012). "Comparative studies of gene expression and the evolution of gene regulation". Nat. Rev. Genet. 13 (7): 505–16.doi:10.1038/nrg3229. PMID 22705669.</ref><ref>NCBI_user_services (2004-03-29). "Mapping Factsheet". Ncbi.nlm.nih.gov.</ref><ref>"Human Genome Project Completion: Frequently Asked Questions". genome.gov.</ref><ref>Corpas M. Et al. (2013): BioRxiv. doi:10.1101/000216</ref><ref>Gonzaga-Jauregui C., Lupski J. R., Gibbs R. A. (2012): Human genome sequencing in health and disease. Annual review of medicine 63: 35–61. doi:10.1146/annurev-med-051010-162644. PMID 22248320.</ref><ref>Online Mendelian Inheritance in Man (OMIM)</ref><ref>Sykes B. (2003): Mitochondrial DNA and human history. The Human Genome.</ref> == Također pogledajte == *[[Citogenetika]] *[[Genom]] *[[Genomika]] *[[Hromosom]] *[[Hromosomska garnitura]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080315062131/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/home.shtml Human Genome Project] * [http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/faq/genenumber.shtml How many Genes do humans have?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080223064508/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/faq/genenumber.shtml |date=23. 2. 2008 }} * [https://web.archive.org/web/20130225051343/http://labaction.com/ Human Genetics Video] ([http://www.genengnews.com/bestofweb/list.aspx?iid=93 website critique]) [[Kategorija:Genetičko mapiranje]] [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] [[Kategorija:Ljudska evolucija]] [[Kategorija:Hromosomi]] re4g0kyah40jrn1m3nkzu9njzlij6qs 0 374446 3899018 3799844 2026-06-18T22:44:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899018 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Matičnjak <br> Pčelinja ljubica | slika =Illustration_Melissa_officinalis0.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Kritosjemenjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Jednosupnice|Eudicotyledonae]] | ordo = [[Usnače|Lamiales]] | familia = [[Lamiaceae]] | genus = [[Melissa (rod)|Melissa]] | species = '''''M. officinalis''''' | dvoimeno = '''''Melissa officinalis''''' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] }} '''Matičnjak''', '''pčelinja ljubica''', ([[Latinski jezik|lat.]] ''Melissa officinalis'') je vrsta trajne [[Biljka|biljke]] iz roda Lamiaceae prirodnog staništa u južnoj [[Evropa|Evropi]] i [[Mediteranska regija (Turska)|mediteranskoj regiji]]. Raste u visinu od 70 do 150&nbsp;cm. Listovi imaju blagi miris nalik na [[limun]] i [[Metvica|metvicu]]. Krajem ljeta, na biljci se pojavljuju mali, bijeli ili svijetloplavi cvjetovi puni [[nektar]]a koji privlače [[pčele]]. Zbog toga joj je latinski naziv ''Melissa'' (grč. pčela). Drugi nazivi: limunka, arbaroža. Ekstrakt matičnjaka ima antibakterijska, antivirusna i umirujuća svojstva. Također se koristi i kao [[začin]]. Eterično ulje matičnjaka se koristi u medicinske i kozmetičke svrhe. [[Datoteka:Melissa_officinalis1.jpg|lijevo|thumb|Žbun matičnjaka prije cvijetanja]] [[Datoteka:Melissa_officinalis_carmel.jpg|thumb|lijevo|Cvijet matičnjaka'']] ==Aktivne supstance== Listovi matičnjaka sadrže 4 - 7 % derivata hidroksicimetne kiseline, prije svega ruzmarinske kiseline (takozvanih labiatenskih [[tanin]]a), ali i [[hlorogenska kiselina|hlorogensku kiselinu]], [[kofeinska kiselina|kofeinsku kiselinu]] i eterično ulje od 0,05 do 0,3 %, kod uzgojnih vrsta i do 0,8%. Važnije komponente su citral (40 - 70 %, kao mješavina [[geraniol]]a i nerala), citronelal (1 - 20 %) i β-karofilen (5 - 15 %). Ostali sastojci su [[linalol]], geraniol, kariofilen epoksid, germakren D, metilcitronelal, 6-metil-5-hepten-2-on, geranil acetat, α-kopaen i nerol. Sastav eteričnog ulja zavisi od mjesta rasta, klimi, vremenu sabiranja, kao i starosti biljke. Ostali sastojci su još gorke tvari, [[smola]], sluzi, glukozidi, [[Saponin|saponini]] i timol. U svježoj biljci ima i do 253,0&nbsp;mg/100 g vitamina C. ==Upotreba== Biljka se koristi kao začin, kao ljekovita, te kao medonosna i u [[pčelarstvo|pčelarstvu]] korisna biljka. Eterično ulje se koristi u [[kozmetika|kozmetici]]. Listovi se mogu koristiti kao začin. [[Ekstrakt]] se može koristiti u pripravljanju biljnih likera. Može se koristiti za aromatiziranje hladnih napitaka, te salata i sosova, ali i kuhanog voća. Iz biljke se može prirediti čaj, te biljno vino. [[Čaj]] djeluje umirujuće i podstiče probavu. Nakon cvjetanja biljke intenzitet mirisa na limun opada. Za ljekovite svrhe prije svega koriste se listovi biljke u cvijetu (''Melissae folium''). Tradicionalno se koristi za reguliranje probave te umirenje kod nervne napetosti i preopterećenja. Čaj, te tekući ili suhi ekstrakti djeluju umirujuće, te su dobro sredstvo protiv grčeva. Mogu se koristiti kod nesanice i želučano crijevnih problema. U te se svrhe često koristi u kombinaciji sa drugim umirujuće djelujućim biljem. Može se koristiti i kao kupka kod upala kože i spolnih organa te za opuštanje. ==Primjena u narodnoj medicini== Matičnjak važi kao značajna biljka za rješavanje problema vezanih za srce. Po svojstvima matičnjak podržava anatomiju srca i korisna je pomoć za sve srčane probleme bez obzira na porijeklo bolesti (Johann Franck, 1618, po Willfortu). Matičnjak pomaže i kod prehlada i podržava cirkulaciju. Sok iscjeđen iz svježeg lista pomaže [[dezinfekcija|dezinfekciji]] i zarastanju rana. Izaziva znojenje te se koristi kod groznice i visoke temperature. U ove svrhe, mješanje sa lipom i zovom pojačava dejstvo matičnjaka. Poznati Ljubušak i travar Sadik Sadiković kaže: ''Kada maternica spadne ili kada je žena slaba, pa ne može da zatrudni, uzimlju se banje sa odvarom od macine trave (melisa se zove i macina trava) i pije dnevno, dulje vremena, po 3-4 šolje od macine trave, na jednake dijelove sa metvicom pomiješane u vinu ili vodi sa medom kuhane''.<ref name="Sadikovic" /><ref name="Hasanagic" /> Sadik Sadiković navodi u knjizi i sljedeće: ''Ova je biljka nenatkriljivo sredstvo kod rastrojenih živaca. Banje i pranje odvarom od ove biljke poražuju i jača  živce. Kada se uzima svakog sata po 1 kašika vina u kojem se na četvrt litra 10 minuta kuhalo 8 grama lišća sa kašikom meda, obustavlja se lupanje srca , otklanja melanholija, histerija, nervozno trzanje, slabost srca, nesvjestica, strahovanje i grčenje živaca.'' Čisto eterično ulje matičnjaka je vrlo skupo. Cijena je zavisno od kvalitete od 3.000 do 6.000 eura po kilogramu ulja. Zbog toga ga u kozmetici miješaju sa uljem citronele, te uljem limun trave ili kore limuna. Biljka je vrlo cijenjena i u kineskoj, te indijskoj tradicionalnoj medicini, kao i u [[Stara Grčka|starogrčkoj]] medicini (tačnije [[Avicena|Aviceninoj]] /Hakim Ibn Sina/ adaptaciji iste) koja se i danas praktikuje u nekim dijelovime Indije i [[Afganistan]]a (''Unani Tibb''). ''Melissa'' je oficijelna prema [[farmakopeija|farmakopeji]] bivše [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslavije]]. Upotrebljava se: ''Folium mellisae'' (list melise). Također prema: Brit. Herb. Pharm (1983). Njemačka komisija E: ''The Complete German Commission E Monographs'', 1998. Američko izdanje str. 160. == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="Sadikovic">Sadiković, 1980</ref> <ref name="Hasanagic">Hasanagić, 1984.</ref> }} ==Dodatna literatura== * Wilfort, R. ''Ljekovito bilje i njegova upotreba'', Zagreb, 1974. * Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. * Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980. == Vanjski linkovi == *[http://www.pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Melissa+officinalis PFAF database Melissa officinalis] *[http://e-ljekarna.net/maticnjak/ Matičnjak – Melissa officinalis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108024920/http://e-ljekarna.net/maticnjak/ |date=8. 1. 2015 }} *[http://www.prirodnamedicina.com/maticnjak/ Pčelinja ljubica – Melissa officinalis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160729090412/http://www.prirodnamedicina.com/maticnjak/ |date=29. 7. 2016 }} {{WProjekti |wikivrste=Melissa officinalis |wikivrstehr=Matičnjak |commonscat=Melissa officinalis |commonscathr=Matičnjak }} [[Kategorija:U začetku, Biologija]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Lamiales]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] fuyvw7kh0tczucy93zapjoz1mz9x158 0 377050 3899089 3757356 2026-06-19T09:58:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899089 wikitext text/x-wiki '''Muhamed Toromanović''' (rođen 9. aprila 1984. u [[Cazin]]u, [[SR Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[rukomet]]aš, koji trenutno igra za RK Gračanica i [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku]] reprezentaciju. Igra na pozicija pivota. Prethodno je igrao za bosanskohercegovačke klubove [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK "Bosna" Sarajevo|Bosnu]], te [[Danska|danski]] [[KIF Kolding|Kolding]] i [[Poljska|poljsku]] [[Wisła Płock|Wisłu Płock]].<ref>[http://sport24.ba/index.php/rukomet/item/19092-predstavljamo-muhamed-toromanovic-kruzni-napadac-i-kapiten-reprezentacije-bosne-i-hercegovine ''Predstavljamo: Muhamed Toromanović-kružni napadač i kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine, sport24.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109041050/http://sport24.ba/index.php/rukomet/item/19092-predstavljamo-muhamed-toromanovic-kruzni-napadac-i-kapiten-reprezentacije-bosne-i-hercegovine |date=9. 1. 2015 }}; pristupljeno: 22. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.rsbih.com/slike/reprezentacije/muskarci/ekipa/14-15/toromanovic.html ''Muhamed Toromanović, rsbih.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121014712/http://www.rsbih.com/slike/reprezentacije/muskarci/ekipa/14-15/toromanovic.html |date=21 Januar 2015 }}; pristupljeno: 22. 1. 2015.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Toromanović, Muhamed}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Biografije, Cazin]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bows405ul4v674rudweear3ygq368ow 0 410861 3898988 3672770 2026-06-18T17:34:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Mahmurluk<br>(Veisalgija) | slika = Portrait de Suzanne Valadon par Henri de Toulouse-Lautrec.jpg | Opis slike = Portret Sussane Valadon <br>([[Toulouse-Lautrec]]) |width=280 | ICD10 = {{ICD10|D|57||d|55}} | synonyms = | DiseasesDB = | ICD10 = G44.83, F10 | ICD9 = | ICDO = | OMIM = |MedlinePlus=002041 | eMedicineSubj =Neurologija | eMedicineTopic =Psihijatrija | MeshID = }} '''Mahmurluk''' ili '''veisalgija''' ([[norveški jezik|nor.]] ''kveis'' = neudobnost + [[grčki jezik|grč.]] αλγία - ''algia'' = bol) je stanje i iskustvo raznih neprijatnih [[fiziologija|fiziološke]] i [[psihologija|psiholoških]] efekata prekomjerne potrošnja [[etanol]]a, koji može trajati duže od 24 sata. Tipični simptomi mahmurluka mogu uključivati [[glavobolja|glavobolju]], [[pospanost]], probleme koncentracije, [[kserostomija|suhoću usta]], [[vrtoglavica|vrtoglavicu]], [[umor (medicina)|umor]], [[probava|gastrointestinalne]] nevolje, odsustvo gladi, [[znojenje]], [[mučnina|mučninu]], hiper-razdražljivost i napade [[anksioznost]]i. Dok je uzrok mahmurluka i dalje slabo shvaćen, zna se nekoliko faktora koji su uključeni, kao što je akumulacija [[acetaldehid]]a, promjene u [[imuni sistem|imunom sistemu]] i [[metabolizam]] [[glukoza|glukoze]], [[dehidracija]], [[metabolička acidoza]], poremećena sinteza [[prostaglandin]]a, povećana minutna [[vazodilatacija]], poremećaji [[spavanje|sna]] i [[pothranjenost]]. Opijajući specifični efekti [[aditiv (hrana)|aditiva]] ili [[nusproizvod]]a, kao što su [[kongenera (alkohol)|kongenera]] također imaju važnu ulogu. Simptomi se javljaju obično nakon opojnih efekata [[alkohol]]a, kada počinje izlaziti van, uglavnom ujutro nakon noći pijanstva.<ref>{{cite journal|last=Verster|first=J. C.|title=The alcohol hangover-a puzzling phenomenon|journal=Alcohol and Alcoholism|date=23. 1. 2008|volume=43|issue=2|pages=124–126|doi=10.1093/alcalc/agm163|pmid=18182417}}</ref><ref name=Rohsenow-2010>{{cite journal|last=Rohsenow|first=DJ|author2=Howland, J|title=The role of beverage congeners in hangover and other residual effects of alcohol intoxication: a review|journal=Current drug abuse reviews|date=juni 2010|volume=3|issue=2|pages=76–9|pmid=20712591|doi=10.2174/1874473711003020076}}</ref><ref>{{cite journal|last=Penning|first=R|author2=McKinney, A |author3=Verster, JC |title=Alcohol hangover symptoms and their contribution to the overall hangover severity.|journal=Alcohol and alcoholism (Oxford, Oxfordshire)|date=May–Jun 2012|volume=47|issue=3|pages=248–52|pmid=22434663|doi=10.1093/alcalc/ags029}}</ref><ref name=Prat-2009>{{cite journal|last=Prat|first=Gemma|author2=Adan, Ana |author3=Sánchez-Turet, Miquel |title=Alcohol hangover: a critical review of explanatory factors|journal=Human Psychopharmacology: Clinical and Experimental|date=1. 6. 2009|volume=24|issue=4|pages=259–267|pmid=19347842|doi=10.1002/hup.1023}}</ref><ref name=Stephens-2008>{{cite journal|last=Stephens|first=R.|author2=Ling, J. |author3=Heffernan, T. M. |author4=Heather, N. |author5= Jones, K. |title=Review * A review of the literature on the cognitive effects of alcohol hangover|journal=Alcohol and Alcoholism|date=23. 1. 2008|volume=43|issue=2|pages=163–170|doi=10.1093/alcalc/agm160|pmid=18238851}}</ref> Iako su predložene mnogi mogući lijekovi, ne postoje jaki dokazi koji ukazuju da je, od postojećih, bilo koji djelotvoran u sprečavanju ili tretiranje alkoholnog mahmurluka.<ref>{{cite book|title=Alcohol and Cardiovascular Disease.|url=https://archive.org/details/alcoholcardiovas0000symp|year=1998|publisher=John Wiley & Sons|location=Chichester|isbn=0470515554}}</ref> Socio-ekonomske posljedice i zdravstveni rizici alkoholnog mahmurluka uključuju odsustvovanja sa radnog mjesta, smanjena radna produktivnost i slaba akademsko postignuće. A mahmurluk također može ugroziti sposobnost kontrole potencijalno opasnih svakodnevnih aktivnosti, kao što je vožnja automobila ili rad na teškoj mehanizaciji. == Znakovi i simptomi == [[Datoteka:3205 - Milano, Duomo - Giorgio Bonola - Miracolo di Marco Spagnolo (1681) - Foto Giovanni Dall'Orto, 6-Dec-2007-cropped.jpg|thumbnail|Slika iz [[1681]]. pokazuje osobu koja je pogođena mučninom, tipskim simptom alkoholnog mahmurluka.<ref name=Penning-2010>{{cite journal|last=Penning|first=R|coauthors=van Nuland, M; Fliervoet, LA; Olivier, B; Verster, JC|title=The pathology of alcohol hangover|journal=Current drug abuse reviews|date=juni 2010|volume=3|issue=2|pages=68–75|pmid=20712596|doi=10.2174/1874473711003020068}}</ref>]] Alkoholni mahmurluk je povezana sa različitim [[simptom]]ima, koji mogu uključivati pospanost, glavobolju, probleme koncentracije, suha usta, vrtoglavicu , gastrointestinalne tegobe , umor, znojenje, mučninu, hiper-razdražljivost, [[anksioznost]] i osjećaj opće nelagode koja može trajati više od 24 sata. Simptomi mahmurluka razviju se kada [[koncentracija alkohola u krvi]] znatno pada, a vrhunac dostižu kada se vraća skoro na nulu. Potvrđeni su [[kontrolirana studija|kontroliranim studijasma]] koje obuhvataju opću [[malaksalost]], žeđ, [[glavobolja|glavobolju]], osjećaj vrtoglavice ili slabosti, umor, gubitak apetita, mučninu, bol u stomaku i osjećaj kao da je srce u trku. Neki simptomi kao što su promjene u obrascu spavanja i [[probava|gastrointestinalne]] nevolji se pripisuju direktnim posljedicama trovanja alkoholom ili povlačenja simptoma. Dva dominantna obilježja alkoholnog mahmurluka su [[pospanost]] i oštećenje [[kognitivne funkcije|kognitivnih funkcija]]. == Uzroci == Procesi koji dovode do mahmurluka su još uvijeki slabo shvaćeni, ali je poznato da do alkoholnog mahmurluka vodi nekoliko patofizioloških promjena, uključujući povećanje nivoa [[acetaldehid]]a, [[hormon]]ske promjene u putevima [[citokin]]a i smanjenje dostupnosti [[glukoza|glukoze]]. Dodatne povezane pojave su [[dehidracija]], [[metabolička acidoza]], poremećena sinteza [[prostaglandin]]a, povećan [[minutni volumen srca]], [[vazodilatacija]], poremećaji sna i nedovoljna ishrana. U alkoholnim pićima nalaze se neki složene organske molekule poznate kao [[kongenera (alkohol)|kongenere]], koje mogu imati važnu ulogu u stvaranju efekata mahmurluka, jer se neki, kao što je [[metanol]], metaboliziraju na posebno otrovne tvari: [[formaldehid]] i [[mravlja kiselina]]. === Patofiziologija === [[Datoteka: AsianFlushBack.JPG | thumbnail |Reakcija alkohola u ravnini kao rezultat akumulacije [[acetaldehid]]a, koji je prvi [[metabolit]] alkohola]] Nakon što se unese, etanol se prvo pretvara u [[acetaldehid]] enzimom [[alkohol dehidrogenaza]], a zatim u [[acetatna kiselina|acetatnu kiselinu]] procesom oksidacije. Ove reakcije i pretvaranje [[nikotinamid adenin dinukleotid]]a (NAD⁺) u reducirani oblik NADH u [[redoks|redoks reakciji]], izazivaju neravnotežu NAD⁺/NADH redoks sistema, tako da alkoholna pića otežavaju normalne tjelesne funkcije. Posljedice alkoholom inducirane redoks promjene u ljudskom tijelu uključuju povećanu proizvodnju [[Hipertrigliceridemija|triglicerida]], pojačan [[aminokiselinski katabolizam]], inhibiciju [[ciklus limunske kiseline|ciklusa limunske kiseline]], [[mliječna acidoza|mliječnu acidozu]], [[katoacidoza|ketoacidozu]], [[hiperurikemija|hiperurikemiju]], poremećaj [[kortizol]]a i metabolizma [[androgen]]a i povećanu [[fibrogeneza|fibrogenezu]]. Pod uticajem su također i [[metabolizam]] [[glukoza|glukoze]] i [[insulin]]a. Nedavne studije su pokazale [[statistiku značaj|značajnu]] korelaciju između ozbiljnosti mahmurluka i koncentracije različitih [[hormon]]a, [[elektrolit]]a, [[masna kiselina|slobodnih masnih kiselina]], [[triglicerid]]a, laktata, [[keton|ketonskih tijela]], [[kortizol]]a i glukoze u uzorcima [[krv]]i i [[urin|mokraće]].<ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1986): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> Alkohol također inducira enzim [[CYP2E1]], koji metabolizira etanol i druge tvari u više reaktivnih [[toksin]]a. Konkretno, u pijankama aktiviraju se [[enzim]]i koji imaju ulogu u stvaranju štetog stanja, poznatog kao [[oksidacijski stres]] što može dovesti do smrti ćelija. === Acetaldehid === Acetaldehid, prvi nusproizvod etanola, je između 10 i 30 puta toksičniji od samog alkohola. Osim toga, efekti acetaldehida mogu pojačati uticaje nekih negativnih genetičkih faktora. Naprimjer, neki ljudi (dominantno [[Azija|Istočne Azije]]) imaju [[mutacija|mutaciju]] [[gen]]a za [[alkoholna dehidrogenaza|alkoholnu dehidrogenazu]] koja čini ovaj enzim neobično brzim u pretvaranju etanola u acetaldehid. Osim toga, oko polovine svih istočnih Azijata sporije pretvara acetaldehid u sirćetnu kiselinu (preko [[acetaldehid dehidrogenaza|acetaldehid dehidrogenaze]]), što dovodi do većeg nagomilavanje acetaldehida nego što je normalno u drugim grupama. Visoka koncentracija acetaldehida uzrokuje reakciju [[alkoholno ispiranje]], kolokvijalno poznati kao "azijski sjaj". Budući da je reakcija alkoholnog ispiranje je vrlo neugodna i mogućnost mahmurluka je neposredna i teška, ljudi sa ovom genskom varijantom imaju manje šanse da postanu [[alkoholičar]]i.<ref name=Sprince74>{{Cite journal |author=Sprince H, Parker CM, Smith GG, Gonzales LJ |title=Protection against acetaldehyde toxicity in the rat by L-cysteine, thiamin and L-2-methylthiazolidine-4-carboxylic acid |journal=Agents Actions |volume=4 |issue=2 |pages=125–30 |date=april 1974 |pmid=4842541 |doi=10.1007/BF01966822 |url=http://www.springerlink.com/content/w307w62037125v33/ }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name=Korsten75>{{Cite journal| author=Korsten M, Matsuzaki S, Feinman L|title=High Blood Acetaldehyde Levels after Ethanol Administration| url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1975-02-20_292_8/page/n26|journal=New England Journal of Medicine |volume=292 |issue=8 |pages=386–389 |date=februar 1975 |doi=10.1056/NEJM197502202920802}}</ref><ref>{{Cite journal|author=Xiao Q, Weiner H, Crabb DW |title=The mutation in the mitochondrial aldehyde dehydrogenase (ALDH2) gene responsible for alcohol-induced flushing increases turnover of the enzyme tetramers in a dominant fashion |journal=J. Clin. Invest. |volume=98 |issue=9 |pages=2027–32 |year=1996 |pmid=8903321 |url=http://www.jci.org/cgi/content/abstract/98/9/2027 |doi=10.1172/JCI119007 |pmc=507646}}</ref><ref>{{Cite book |last = Earleywine |first = Mitchell |title = Mind-Altering Drugs: The Science of Subjective Experience |publisher = OUP USA |year = 1999 |page = 163 |isbn = 978-0-19-516531-9}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.annals.org/cgi/content/full/127/5/376 |title=Alcohol Metabolism in Asian-American Men with Genetic Polymorphisms of Aldehyde Dehydrogenase |journal= Annals of Internal Medicine |date=1. 9. 1997 |access-date=3. 2. 2010 | pmid=9273829|last1=Wall|first1=TL|last2=Peterson|first2=CM|last3=Peterson|first3=KP|last4=Johnson|first4=ML|last5=Thomasson|first5=HR|last6=Cole|first6=M|last7=Ehlers|first7=CL|volume=127|issue=5|pages=376–9|doi=10.7326/0003-4819-127-5-199709010-00007}}</ref> [[File:Finlandia Vodka.png|thumbnail|Bistra pića kao votka imaju manje koncentracije kongenera]] Acetaldehid može uticati na [[glutation peroksidaza|glutation peroksidazu]], koja je ključni [[antioksidans]] enzima, a povećava podložnost [[oksidacijski stres|oksidacijskom stresu]]. Isto tako, [[sirćetna kiselina]] (ili [[acetat | acetatni ion]]) mogu uzrokovati dodatne probleme. Jedno istraživanje je pokazalo da [[Intraperitonealna injekcija]] [[natrij acetat]]a u [[pacov]]a izazva [[nocicepcija|noksno ponašanje]] (glavobolje). Osim toga, tu je i biohemijsko objašnjenje za ovaj nalaz. Visok nivo [[acetat]]a uzrokuje akumulaciju [[adenozin]]a u mnogim dijelovima mozga. Ali, kada je pacovima dat [[kofein]], koji [[receptor|blokira akciju]] adenozina, oni više nisu iskusili glavobolje.<ref>http://www.newscientist.com/article/dn19942-is-coffee-the-real-cure-for-a-hangover.html.</ref> === Kongenera === Osim etanola i vode, većina alkoholnih pića također sadrže [[kongenera (alkohol)|kongeneru]] ili kao aromu ili kao nusproizvod [[fermentacija|fermentacije]] i [[proces starenja (vino)|procesa starenja]]. Dok je etanol, sa po sebi, dovoljan da proizvede najviše efekata mahmurluka, kongeneri mogu, u određenoj mjeri, potencijalno pogoršati mahmurluk i druge zaostale efekte. Kongenera uključuju tvari kao što su [[amini]], [[amidi]], [[aceton]]i, acetaldehidi, [[polifenol]]i, [[metanol]], [[histamin]]e, [[fuzelovo]], [[ester|estri]], [[furfural]] i [[tanin]], od kojioh su mnogi, ali ne i svi s toksični. Jedna studija na miševima pokazuje da Fuzelovo može imati olakšavajući učinak na simptome mahmurluka, dok [[viski]]jeva kongenera, kao što je [[butanol]] štite želudac od oštećenja sluznice u [[pacov]]a. Različite vrste alkoholnih pića sadrže različite količine kongenera. U principu, tamni [[liker]]i imaju veću koncentraciju, dok bistri imaju niže koncentracije. Dok [[votka]] praktično nema više kongenera od čistog etanola, [[Bourbon viski|burbon]] ima ukupni sadržaj kongenera koji je 37 puta veći nego kod votke. U nekoliko studija je ispitano da li određene vrste alkohola izazvati gore mahmurluke.<ref>http: //www.msnbc.msn.com/id/34485233/ns/health-behavior/.</ref> Sve četiri studije su zaključile da tamniji likeri, koji imaju veće količine kongenera, proizvode gore i teže mahmurluke. Jedna je čak pokazala da su mahmurluci ''gori'' i ''češći'' s tamnijim likerima. U studiji iz [[2006]]. godine, u prosjeku od 14 popijenih standardnih (330 [[Millilitar|ml]] svako), [[pivo|piva]] je potrebna za stvaranje mahmurluka, ali samo 7 do 8 (2 dl) [[vino|vina ili [[liker]]a (imajte na umu da jedno standardno piće ima istu količinu alkohola, bez obzira na vrstu). Druga studija rangira nekoliko pića po sposobnosti izazivanja mahmurluka (od najnižeg do najvišeg): destilirani etanol razrijeđen s voćnim sokom, [[pivo]], [[votka]], [[džin (piče)|džin]], [[vino|bijelo vino]], [[viski]], [[rum]], [[vino|crno vino]] i [[rakija]]. Jedan od potentnih kongenera je [[metanol]]. Prirodno se formirana u malim količinama tokom fermentacije i može se slučajno koncentrirati u neispravnom tehnologijama destilacije. [[Metabolizam]] metanola proizvodi neke izuzetno toksične spojeve, kao što su [[formaldehid]] i [[mravlja kiselina]] koji mogu imati ulogu u ozbiljnosti mahmurluka. [[Etanol]] usporava konverziju metanola u toksične metabolite, tako da većina metanola može biti bezopasno izlučena u dahu i urinu, bez formiranja toksičnih metabolita. To može objasniti privremeno odlaganje simptoma prijavljenih u zajedničkom lijeku za piće više alkohola za ublažavanje simptoma mahmurluka. Metabolizam metanol a je efikasno inhibiran konzumiranjem etilnog alkohola, jer akumulirani metanol tokom pijenja počinje da se metabolizira tek nakon što se razloži etanol. Ovo odloženo djejstvo čini atraktivnim kandidatom za objašnjenje odlaganja nakon simptoma trovanja i korelacije između koncentracije metanola i prisustva simptoma mahmurluka, koji su zabilježeni u studiji. === Dehidracija === Etanol ima [[dehidracija|dehidracijske]] efekte, jer izaziva povećanuj proizvodnju [[urin]]a ([[diuretik|diurezu]]), što bi moglo dovesti do žeđi, suhih usta, [[vrtoglavica|vrtoglavice]] i [[elektrolit|disbalansa elektrolita]] . Istraživanja pokazuju da promjene elektrolit imati samo manju ulogu u nastanku alkoholnog mahmurluka i uzrokovanji efekata dehidracije. Voda za piće može pomoći u ublažavanju simptoma, kao rezultata dehidracije, ali je malo vjerovatno da rehidracija značajno smanjuje prisustvo i ozbiljnost alkoholnog mahmurluka. Efekt alkohola na [[stomak]] može se objasniti mučnine, jer stimulira proizvodnju [[hlorovodik|hlorovodične kiseline]] u [[želudac|želucu]]. === Smanjenje šećera u krvi === Studije pokazuju da je alkoholni mahmurluk povezan sa smanjenjem koncentracije glukoze u krvi (manje od 70 ml / dl), ali odnos između koncentracije glukoze u krvi i težine mahmurluka je nejasan. Ovo smanjenje je također poznato kao [[insulinski šok]], [[hipoglikemija]] koja može dovesti do kome ili čak [[smrt]]i.<ref>http://www.diabetes.org/living-with-diabetes/treatment-and-care/blood-glucose-control/hypoglycemia-low-blood.html|website=diabetes.org|publisher=American{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Diabetes Association.}}</ref> === Imuni sistem === U dosadašnjem istraživanju, uočena je značajna veza između imunološkog faktora i težine mahmurluka, što je najuvjerljivije od do sada proučavanih svih faktora. Zaključeno je da neravnoteža u [[imuni sistem|imunom sistemu]], a posebno metabolizma [[citokin]] ima važnu ulogu u patofiziologiji stanja mahmurluka. Posebno su znakoviti mahmurlučki simptomi mučnine, glavobolje i umora, koji se smatraju posrednicima promjena u imunom sistemu. Utvrđeno je da se, nakon konzumacije alkohola, u krvi značajno povećava koncentracija nekoliko citokina. To uključuje [[interleukin|interleukin 12]] (IL-12), [[interferon gama]] (IFNγ) i [[interleukin 10]] (IL-10). Neke farmakološke studije, kao što su one na [[Tolfenamska kiselina|tolferamskoj kiselini]], također ukazuju na uključenost imunog sistema. Ove studije sugeriraju da je prisustvo i ozbiljnost simptoma mahmurluka vjerojatno mogu smanjiti administracijom [[inhibitor ciklooksigenaze|inhibitorima ciklooksigenaze]], kao što su [[aspirin]] ili [[ibuprofen]]. === Individualni faktori=== Zna se za nekoliko faktora, koji sami nisu uzrok alkoholnog mahmurluka, utiču na njegovu težinu. Ovi faktori uključuju tip ličnosti, [[genetika|genetiku]], zdravstveno stanje, starost, [[spol]], povezane aktivnosti tokom pijenja, kao što su pušenje, upotreba drugih [[droga]], fizičke aktivnosti kao što je [[ples]], kao i kvalitet i trajanje sna. * Genetika: [[Alel]] koji je povezan sa sintezom aldehid dehidrogenaze ([[ALDH]]) i [[fenotip]]ova ispiranja ([[reakcija ispiranja alkohola]]) u [[Azija]]ta su poznati genetički faktori koji utiču na toleranciju alkohola i razvoj mahmurlučkih efekata. Postojeći podaci pokazuju da se po [[genotip]]ovima može znati da li postoji podložnost za akumulaciju acetaldehida i su efekte mahmurluka. *Starosna dob: Neki ljudi doživljavaju da se mahmurluk pogoršavanje u određenoj dobi. Misli se da je to posljedica pada zaliha [[alkohol dehidrogenaza]], [[enzim]]a uključenih u metabolizam alkohola. Iako je zapravo poznato da se simptomi i ozbiljnost mahmurluka mijenjaju sa godinama, istraživanja pokazuju da obrasci za toleranciju pića mijenjaju tokom života, a teške epizode koje mogu dovesti do mahmurluka su mnogo manje učestale kako se dob povećava. * Spol: Uz istu količinu pića, žene su sklonije mahmurluku od muškaraca, a to se vjerovatno može objasniti spolnim razlikama u farmakokinetici alkohola. Žene postižu višu [[koncentracija alkohola u krvi|koncentracije alkohola u krvi]] (BAC) od muškaraca, na istom broju pića. Čini se da se, prema tzv. ekvivalentu Bácsa, muškarci i žene hne može razlikovati u odnosu na većinu efekata mamurluka. * Pušenje cigareta: Acetaldehid, koji se apsorbira pušenjem [[cigareta]] tokom konzumiranja alkohola, smatra se da doprinosi pojavi simptoma alkoholnog mahmurluka. ==Upravljanje == <! – Ako biste ovdje dodali svoj omiljeni narodni lijek, jednostavno nemojte. Naši sadržaji moraju biti provjerljive, a to se ne treba da bude iscrpan popis svih narodnih lijekova koje ljudi koriste ili su za njih čuli. Zato molim Te, samo uštedi malo vremena i ne dodaji svoj omiljeni narodni lijek. -> Mahmurluk je slabo shvaćen sa medicinskog aspekta. Zdravstveni radnici radije proučavaju zloupotrebe alkohola sa stanovišta liječenja i prevencije, a tu je i stav da je mahmurluk pruža koristan, prirodni i suštinski destimulans prevelikoj želji za konzumacijupića.<ref>http: //www.nytimes.com/2004/12/07/health/07hang.html pagewanted = sve |? rad = The New York Times | title = Raw eggs? Hair of the Dog? New options for Besotted..</ref> U okviru ograničened količine ozbiljnih studija na tu temu, tu su rasprava o tome da li se mahmurluk može spriječiti ili barem ublažiti. Tu je i ogromni korpus [[narodna medicina|narodne medicine]] i jednostavno [[nadriljekarstvo]]. Trenutno nema empirijski dokazanih mehanizam za prevenciju alkoholne indukcije mahmurluka ili za izradu preporuka sopstvnog triježnjenja, osim ublažavanja količine konzumiranog alkohola ili apstinencije. A četiri strane teksta u ''British Medical Journal'', zaključujU: "Nema uvjerljivih dokaza koji ukazuju na to da postoji bilo koja konvencionalna ili komplementarna intervencija koja je na snazi za sprečavanje ili tretiranje alkoholnog mamurluka. Najefikasniji način je da se izbjegnu simptomi alkoholom induciranoh mahmurluka je da se izbjegne opijanje"<ref>http: // BMJ .bmjjournals.com / cgi / content / full / 331/7531/1515}}</ref> Većina lijekova neznačajno smanjuje ukupnu težinu mahmurluka. Neki spojevi mogu smanjiti specifične simptome, kao što su povraćanje i glavobolja, ali nisu efikasni u smanjenju druge zajedničkih simptoma mahmurluka, kao što su pospanost i umor. === Potencijalno korisno === <!-Ako biste ovdje dodali svoj omiljeni narodni lijek, jednostavno nemojte. Naši sadržaji moraju biti provjerljive, a to se ne treba da bude iscrpan popis svih narodnih lijekova koje ljudi koriste ili su za njih čuli. Zato molim Te, samo uštedi malo vremena i ne dodaji svoj omiljeni narodni lijek.-> [[Datoteka: Aspirin-Fläschchen.jpg |mini|Kutija aspirina od 1899.]] Nema dokaza da je bilo koji tretman za mahmurluk efikasan. * [[Rehidracija]]:. Voda za piće prije odlaska na spavanje ili tokom mahmurluka može osloboditi od simptoma koji su povezani sa dehidracijom, kao što su žeđ, vrtoglavica, suha usta i glavobolja.<ref>http://www.annals.org/cgi/content/full/132/11/897}}{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi]], kao što je [[aspirin]] su predloženi kao tretman za glavobolje povezane sa mahmurlukom. Međutim, ne postoje dokazi koji podržavAJU korist i postoji zabrinutost da se u kombinaciji korištenja alkohola i aspirina može povećati rizik od krvarenja želuca i [[Insuficijencija jetre|oštećenja jetre]]. * [[Tolfenamska kiselina]], inhibitor sinteze [[prostaglandin]]a, u studiji iz [[1983]]. pokazuje smanjenu glavobolju, mučninu, povraćanje, iritaciju, ali nije imao nikakvog uticaja na umor u 30 ljudi. *''[[Opuntia ficus-indica]] '': Ekstrakt iz jedne vrste kaktusa može smanjiti neke efekte mahmurluka. Utvrđeno je kod 50% osoba da smanjuje rizik od teškog mahmurluka, iako su uočene razlike u ukupnoj težini mahmurlua. Mučnina, nedostatak apetita i suha usta su manje često prijavljeni, a nije pronađena ni promjena glavobolje, boli, slabosti, tremuloze, proljeva i vrtoglavica. ''Opuntia ficus-indica'' je najefikasnija kod onih ispitanika koji konzumiraju pića s visokim nivoom kongenera. * [[Pyritinol]]: Studija iz [[1973]] .je pokazala da velike doze (nekoliko stotina puta preporučenog dnevnog unosa) pyritinola, sintetičkog analoga [[Vitamin B6|vitamina B6]], može pomoći da se smanje simptomi mahmurluka. Moguće nuspojave pyritinola uključuju holestatski [[hepatitis]] i akutni [[pankreatitis]]. * Ekstrakti na bazi [[kvasac|kvasca]]: Razlika u promjenama simptoma nelagode, nemira i nestrpljenja su statistički značajne, ali su pronađene značajne razlike i u parametrima u hemiji krvi, alkohola u krvi ili koncentraciji acetaldehida, a to nije značajno poboljšalo opću dobrobit.<ref name=Wiese>{{Cite journal|author=Wiese JG, Shlipak MG, Browner WS |title=The alcohol hangover |journal=Annals of Internal Medicine |volume=132 |issue=11 |pages=897–902 |date=juni 2000 |pmid=10836917 |doi= 10.7326/0003-4819-132-11-200006060-00008|url=http://www.annals.org/cgi/content/full/132/11/897}}</ref> <ref>{{cite journal|last=Maria|first=V|author2=Albuquerque, A |author3=Loureiro, A |author4=Sousa, A |author5= Victorino, R |title=Severe cholestatic hepatitis induced by pyritinol|journal=BMJ (Clinical research ed.)|date=Mar 6, 2004|volume=328|issue=7439|pages=572–4|pmid=15001508|doi=10.1136/bmj.328.7439.572|pmc=381054}}</ref><ref>{{cite journal|last=Straumann|first=A|author2=Bauer, M |author3=Pichler, WJ |author4= Pirovino, M |title=Acute pancreatitis due to pyritinol: an immune-mediated phenomenon|url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_1998-08_115_2/page/452|journal=Gastroenterology|date=august 1998|volume=115|issue=2|pages=452–4|pmid=9679051|doi=10.1016/S0016-5085(98)70212-4}}</ref> === Nepodržani lijekovi === [[Datoteka:Flowering kudzu.jpg | thumbnail | [[Kudzu]] korijene ( '' Pueraria lobata ''), čest sastojak u biljnim mamurluk lijekovi mogu imati štetne posljedice u kombinaciji sa alkoholom]] Postoji obilje preporuka za hranu, piće i aktivnosti za ublažavanje mahmurluka. Kod drevnih [[Drevni Rim|Rimljana]], za vlasti [[Plinije Stariji|plinija Starijeg]], omiljena hrana su bila sirova [[sova|sovina]] [[jaja]] ili prženi [[kanarinac]], dok je koktel "[[prerijska kamenica (koktel)|prerijska kamenica]], "restoranski", uveden u [[1878]], u [[Pariz]]u, na Svjetskoj izložbi; žumance sirovog jajeta se miješa sa "Worcestershirskim sosom", [[tabasco|tabasco sosom]], [[so]]lju i [[biber]]om. Do [[1938]]. godine, u Hotelu [[Ritz-Carlton]] nuđen je lijek za mahmurluk u obliku mješavina [[Coca-Cola|Coca-Colle]] i mlijeka.<ref>http: //online.wsj.com/article/SB123032812870836003.html; Hangover - WSJ.com | publisher = Online.wsj.com | date = 2008-12-27,}}</ref> (a sama Coca-Cola nakon toga)<ref>http: //www.colamyths.com/ | title = // Welcome To | publisher = Colamyths.com,}}</ref> kao lijek za mahmurluk). Pisac [[Ernest Hemingway]] oslanjao se na sok od [[paradajz]]a i [[pivo]],<ref>http://urbanlegends.about.com/od/medical/a/hair_of_the_dog.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170210155504/http://urbanlegends.about.com/od/medical/a/hair_of_the_dog.htm |date=10. 2. 2017 }}.</ref> Ostali navodi o lijekovima za mahmurluk uključuju koktele, kao što su [[Bloody Mary (koktel)|Bloody Mary]] ili [[Black Velvet (koktel)|Black Velvet]] (koji se sastoji od jednakih dijelova [[šampanjac|šampanjca]] i [[stout]]a). A [[1957]]. istraživanje koje je obavio folklorista sa ''Wayne State University'' naišao je na rasprostranjeno vjerovanje u efikasnost teške pržene hrane, soka od paradajza i seksualnu aktivnost. ;Ostali neprovjereni ili diskreditirani tretmani uključuju: * [[Pas|Pasje dlake]]: Tako se opisuje vjerovanje da će konzumiranje alkohola, nakon početka mahmurluka, olakšati simptome, a na osnovu teorije da je mahmurluk predstavlja oblik alkoholnog povlačenja i da će stabilizirana tjelesna potreba organizma za alkoholom, osloboditi takvu osobu od simptoma. Socijalne službe i [[alkoholičar]]i tvrde da piju više alkohola za olakšanje simptoma mahmurluka. Istraživanja, međutim, pokazuju da je upotreba alkohola kao lijeka za mahmurluk predstavlja sadašnji i budući problem za opijanje i poremećaje konzumiranja alkohola, putem [[negativna armatura|negativno armiranje]] navike i razvoj [[fizička ovisnost|fizičke ovisnosti]]. (Prema toj asocijaciji, u [[BiH]], se to, kao i mijseršanje raznih pića, označava kao [[beton]]itanje.) Mogi OBLICI gostoprimstvA, prema medicinskom mišljenju, takva praksa samo odlaže simptome, a vodi u ovisnost.<ref>http://www.webmd.com/balance/slideshow-hangover- mits | title = Hangover miths.</ref> Favorizirani izbor uključuje i [[Fernet Branca]].<ref>Curtis W. http: //www.theatlantic.com/magazine/archive/2008/11/the-bitter-begining/ 7041 / | title = The Bitter Beginning - Magazin | publisher = The Atlantic</ref><ref>http://www.webtender.com/handbook/antihangover.html | title = anti-Hangover Savjeti | publisher = The Webtender}}.</ref> * [[Kudzu]] ('' Pueraria montana var lobata''): Glavni je sastojak u lijekovima, kao što su [[kakkonto]]. Studija zaključuje da "hronična upotreba ''Pueraria lobata'' u vremenima visoke potrošnje etanola, kao što liječenje mahmurluka, može razviti predispoziciju subjekata na povećani rizik od acetaldehida u vezi sa neoplazmOM i patologijom. Po svemu se čini da je ''Pueraria lobata'' neprikladnija za upotrebu u biljnom liječenju mahmurluka, nego što je inhibitor ALDH2.<ref>http://linkinghub{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}. elsevier.com/retrieve/pii/S0741-8329(07)00137-1}}</ref> * [[Artičoka]]: Istraživanja pokazuju da ekstrakt artičoke ne sprječava znakove i simptome mahmurluka izazvane alkoholom. * [[Sauna]] ili kada za parenje: Medicinsko mišljenje je da to može biti opasno, jer kombinacija alkohola i [[hipertermija]] povećavaju vjerojatnost opasnih [[aritmija|srčanih aritmija]]. * [[Kisik]]: Bilo je anegdotskih izvještaja, od onih koji imaju jednostavan pristup napajanja i udisanje kisika; - medicinsko osoblje, a i vojni piloti; - da kisik može smanjiti simptome mahmurluka ponekad uzrokovanog konzumacijom alkohola. Teorija je da je povećan protok kisika, kao rezultat terapije kisikom poboljšava [[metabolizam]], a time povećava i brzinu kojom se neutraliziraju [[toksin]]i. Međutim, jedan izvor navodi da (u kontekstu avijacije) kisik nema utjecaja na tjelesno oštećenje uzrokovano mahmurlukom. * [[Fruktoza]] i [[glukoza]]: Glukoza i fruktoza značajno inhibiraju metaboličke promjene u produkciji alkoholne intoksikacije, ali, ipak, nemaju značajan utjecaj na ozbiljnost mahmurluka. * [[Vitamin B6]]: Nema efekata na metabolizam alkohola, a vrhunac alkohola u krvi i koncentracije glukoze su pronađeni kada se psihomotorne funkcije nisu značajno poboljšale korištenjem vitamina B6. * [[kofein|Pića s kofeinom]]: Nije utvrđena značajna korelacija između konzumacije [[kofein]]a i težine mahmurluka.<ref>http://www.benthamscience.com/open/toneuroppj/articles/V004/36TONEUROPPJ.pdf}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> *U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i široj regiji [[Balkan]]a, i u opijanju i u pokušajima liječenja mahmurluka, vrijedi nepisano pravilo ''svako zna svoje'', a najčešći opći pokušaji obuhvataju kiselo [[povrće]], kao što su [[kupus]], [[krastavac]], [[paprika]] i [[paradajz]], a osobito njihovve slane salamure (raso). == Epidemiologija == Mahmurluci se javljaju često. * Studija u studenta u zapadnim zemljama je otkrila da ih je 25% iskusilo mahmurluk u protekloj sedmici, a 29% je bilo prijavljenih gubljenja nastave za oporavak od mašmurluka. * Oko 15% muškaraca i žena koji su konzumirali iskustvo alkoholnog mahmurluka najmanje jednom mjesečno, a 10% britanskih muškaraca je zbog problema mahmurluka prijavljenih na poslu najmanje jednom mjesečno. * Kako se procjenjuje, 9.23% (11,6 miliona radnika) američke radne snage radi pod mahmurlukom. * Oko 23% ljudi koji piju ne prijavljuje nikakve intoksikacije i mahmurluk, nakon opijanja. == Društvo i kultura == Ozbiljnosti i neurokognitivne performanse mahmurluka su značajno povezane, sa intenzivnijim mamurlukom ispoljava se manji entuzijazam i spremnost za dužnost. Ozbiljnost mahmurluka može biti koristan pokazatelj umanjenja vrijednosti za radnike u sigurnosno osjetljivim zanimanjima. Nešto ažurirani francuski idiomatski izraz za mahmurluk je "mal aux hair", doslovno "loša kosa" (ili "[čak] moja kosa boli"), iako je očigledno nepovezan sa porijeklom engleskog izraza "loš dan za kosu" (''bad hair day''). === Ekonomija === Alkoholni mahmurluk ima značajne ekonomske posljedice. Britanska studija je pokazala da upotreba alkohola čini 3,3 milijarde [[USD]] u izgubljenoj zaradi svake godine, kao posljedice propuštenog rada zbog mahmurluka. U [[Kanada|Kanadi]], 1,4 milijardi USD se gubi svake godine zbog smanjenog zanimanja za produktivnost uzrokovanog simptomima poput mahmurluka. U [[Finska|Finskoj]], zemlji sa populacijom od 5 miliona ljudi, više od milion radnih dana se izgubi svake godine zbog mahmurluka. Prosječni godišnji trošak zbog mamurluka je procijenjenen na oko 2000 USD po odraslom radniku. Socio-ekonomske implikacije alkoholog mahmurluka uključuju odsustvovanja sa radnog mjesta, oslabljeni rad posao, smanjenu produktivnost, slaba akademska postignuća i troškove liječenja. Također utiče na sposobnost obavljanja potencijalno opasnih svakodnevnih aktivnosti, kao što je vožnja automobila ili rad sa teškom mehanizacijom. == Istraživanje == [[Psihologija|Psihološka istraživanja]] alkoholnog mahmurluka ubrzano se šire i rastu. ''Alcochol Hangover Research Group'' je imala svoj inauguralni sastanak u junu [[2010]]. godine, u sklopu [[istraživačkog društva za alkoholizam]] (RSA) , 33-odišnjeg naučnog skupa u [[San Antonio|San Antoniju]], [[Texas]]. U [[2012]]. godini, Éduc'alcool, a Quebec-based, neprofitna organizacija koja ima za cilj educirati javnost o odgovornoj upotrebi alkohola, objavioje izvještaj, ističući da mahmurluka ima dugotrajne efekte koji inhibiraju mogućnosti pijema informacija puna 24 sata nakon teškog opijanja.<ref>Éduc'alcool, http://educalcool.qc.ca/wp-content/uploads/2012/07/Lendemains-de-veille-ANG.pdfA{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, lcochol and Health: Alkohol Hangover, july, 2012.</ref> U [[2012]]., Las Vegas je osnovao ''Hangover Heaven'', mobilnu kliniku za tretman mahmurluka i otvorio zajedno sa svojim Institutom za ''Hangover Research'', koja proučava liječenje mahmurluka.<ref>Glatter R. (2012): Hangover Heaven ... Descent IntoHell?, http://www.forbes.com/sites/robertglatter/2012/04/15/hangover-heaven-descent-into-hell-5/, Forbes.</ref> ==Također poigledajte== *[[Alkohol]] *[[Alkoholizam]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|Hangover}} {{Commons|Alcocholism}} *http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/arh22-1/54-60.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220105044404/http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/arh22-1/54-60.pdf |date=5. 1. 2022 }} "Alkohol Hangover: Mehanizmi i posrednika"] [PDF] Robert Swif, MD, Ph.D. i Dena Davidson, dr, [[NIAAA]] '' Alkohol zdravlja i istraživanje Svjetske '', 14. januar 2002. godine, Pristupljeno Nov 22, 2004. godine. *http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/health/expert_advice/article401844.ece{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110917023042/http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/health/expert_advice/article401844.ece |date=17. 9. 2011 }} "*http://www.ehu.es/ehusfera/lance/2011/05/05/hangover-headache-and-whats-much-better-cure-as-well-unveiled/ Hangover *https://web.archive.org/web/20160322132518/http://www.alcopain.com/ "Početna lijekovi za prevazilaženje mahmurluka"] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Bolesti]] [[Kategorija:Zloupotreba alkohola]] [[Kategorija:Kultura pijenja]] [[Kategorija:Glavobolje]] gn34pefz2s0iu41w2hrsec43cd81r4i 0 411643 3899031 3386760 2026-06-19T01:58:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899031 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SET7 9.png|thumb|400px|SET7/9, reprezentativna histonska metiltransferaza sa SAM (crveno) i tokom peptide metilacijome (narandžasto).<br>Prema [[PDB]]], strana 4J83.)]] [[Datoteka:SN2 Mechanism of Methyltransferases.png|thumb|400px|SN2-slična reakcija transfera metil grupe. <br>Za pojednostavljenje, prikazani su samo SAM [[kofaktor]] i [[citozin]] ska baza.]] '''Metiltransferaze''' su velika grupa [[enzim]]a, od kojih svi [[Metilacija|metiliraju]] svoje podloge, ali se, na osnovu strukturnih karakteristika, mogu podijeliti u nekoliko potklasa, Najčešća klasa metiltransferaza je klasa I, u kojoj sve sadrže [[Rossmanov nabor]] za vezivanje [[S-adenozil metionin]]a (SAM). Klasa II metiltransferaza sadrže SET domen, naprimer SET domen su [[Histon metiltransferaza|histonske metiltransferaze]] , a klas III metiltransferaza su vezane za membranu.<ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref><ref name="Hadžiselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref> Metiltransferaza se mogu grupirati na različite vrste , koje koriste različite podloge u reakcijama prijenosa metila. Ove vrste uključuju protein metiltransferaza, DNK metiltransferaze, [[prirodni proizvod]] metiltransferaza i ne-SAM ovisna metiltransferaza. SAM je klasični metil donor za metiltrasferaze, međutim, u prirodi su nađeni i primjeri drugih donora. Opći mehanizam za prijenos metila je [[SN2 reakcija|SN2]] – kao nukleofilni napad, gdje [[metionin]] [[sumpor]] služi kao [[nukleofil]] da prenosi metil grupu podloge enzima. Tokom ovog procesa, SAM se pretvara u [[S-adenozil-L-homocistein|S-adenozil homocistein]] (SAH) tokom ovog procesa. Razgradnja SAM-metil veza i formiranje metil veza podloge dogoditi gotovo istovremeno. Ove enzimskih reakcija su umiješane u mnoge putetev i upleteni u genetičke bolesti, [[kancer|rak]] i metaboličke bolesti.<ref>{{cite journal|last=Katz|first=J. E. |author2=Dlakic, M |author3=Clarke S|title=Automated identification of putative methyltransferases from genomic open reading frames|journal=Molecular & Cellular Proteomics|date=18. 7. 2003|doi=10.1074/mcp.M300037-MCP200}}</ref> ==Funkcije== ===Genetika=== Metilacija, kao i druge [[epigenetika|epigenetičke]] modifikacije, utiče na [[transkripcija (genetika)|transkripciju]], [[gen]]sku stabilnost i [[Genomsko utiskivanje|roditeljsko utiskivanje]]. To direktno utiče na strukturu [[hromatin]]a i mogu modulirati transkripciju gena, ili čak potpuno utišati funkciju gena ili [[regulacija ekspresije gena|aktivirati]] gen, bez [[mutacija]] samog gena. Iako su mehanizmi ove genetičke kontrole složeni, u mnoge bolesti su uključene hipo- i hipermetilacija [[DNK]].<ref name="Mammalian DNA methyltransferases">Siedlecki, Zielenkiewicz: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16582985 "Mammalian DNA methyltransferases"], Acta Biochim. Pol., 2006</ref><ref name="Volet-Volet">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> ===Regulacija proteina=== Metilacije [[protein]]a ima regulacijsku ulogu u interakcijama protein-protein, protein-[[DNK]] i aktivaciji proteina. Primjeri: [Http://www.phosphosite.org/proteinAction.do?id=5489 RCC1], važan [[Mitoza|mitotski]] protein, je metilizizan tako da može komunicirati sa [[centromera]]ma [[hromosom]]a. Ovo je primjer regulacije interakcije protein-protein, kako metilacija regulira pričvršćivanje RCC1 na histonske proteine [[Histon H2A|H2A]] i [[Histon H2B|H2B]]. Interakcija RCC1-hromatina je također primjer interakcije protein-DNK, kao još jedan domen RCC1 komuniciranja direktno sa DNK kada se ovaj protein metilizira. Kada RCC1 nije metil, dijeljenjem ćelije imaju više [[diobeno vrteno|polova vretena]] i obično ne mogu preživjeti. [[p53]] metilacija [[lizin]]a regulira aktiviranje i interakciju s drugim proteinima u odgovoru na oštećenja DNK. Ovo je primjer regulacije interakcije protein-protein i aktivacije proteina. p53 je poznat [[tumorski supresor gena|tumor supresor]] koji aktivira puteve [[popravak DNK|popravka DNK]] , inicira [[apoptoza|apoptozu]], i pauzira [[ćelijski ciklus]]. Sve u svemu, on je odgovaran za [[mutacije]] u DNK, signalizirajući ćeliji da ih popravi ili da se pokrene ćelijska, tako da ove mutacije ne mogu doprinijeti pojavi raka. [[NF-kB]] (protein uključen u upale) je poznata metilacijska meta metiltransferaza [[SETD6 (gen)|SETD6]], što isključuje N-kB signalizaciju, inhibirajući jednu od njegovih podjedinica, [[RELA|Rela]]. Time se smanjuje transkripcijsko aktiviranje i [[Upala|upalni odgovor]], što znači da je metilacijski NF-kB regulatorni proces stsignaliziranja kroz ovaj put reduciran. Prirodni metiltransferazni proizvodi pružaju razne ulaza u metaboličke puteva, uključujući dostupnost [[kofaktor]]a, signalnih molekula i [[metabolit]]a. Ovo regulira različite ćelijski puteve, putem kontrole aktivnosti proteina.<ref>http://www.phosphosite.org/proteinAction.do?id=5489 RCC1.</ref><ref>{{cite journal|last=Levy|first=Dan|title=Lysine methylation of the NF-κB subunit RelA by SETD6 couples activity of the histone methyltransferase GLP at chromatin to tonic repression of NF-κB signaling|journal=Nature Immunology|date=5. 12. 2010|volume=12|issue=1|pages=29–36|doi=10.1038/ni.1968|display-authors=etal}}</ref> == Primjeri == Primjeri su: * [[Katehol-O-metil transferaza]]; * [[DNK metiltransferaza]] * [[Histon metiltransferaza]] * [[5-Metiltetrahidrofolat-homocistein metiltransferaza]] * [[O-metiltransferaza]] * [[Metionin sintaza]] * [[5-Metiltetrahidrofolat:corrinoid/željezo-sumpor protein ko-metiltransferaza]] ==Također pogledajte== *[[Metilacija]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi== {{MeshName|Methyltransferases}} [http://gcat.davidson.edu/conversions_04/dna_methyltransferase/index.html 3-D Structure of DNA Methyltransferase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304065922/http://gcat.davidson.edu/conversions_04/dna_methyltransferase/index.html |date=4. 3. 2016 }} [https://web.archive.org/web/20071029191926/http://www.flintbox.com/technology.asp?page=2941 A novel methyltransferase : the 7SK snRNA Methylphosphate Capping Enzyme] as seen on Flintbox [http://www.nature.com/scitable/topicpage/the-role-of-methylation-in-gene-expression-1070 "The Role of Methylation in Gene Expression"] on Nature Scitable [http://www.psychologytoday.com/blog/health-matters/201011/nutrition-and-depression-nutrition-methylation-and-depression-part-2 "Nutrition and Depression: Nutrition, Methylation, and Depression"] on Psychology Today [http://www.news-medical.net/health/DNA-Methylation-What-is-DNA-Methylation.aspx "DNA Methylation - What is DNA Methylation?"] from News-Medical.net [http://www.cellsignal.com/reference/pathway/Histone_Methylation.html "Histone Lysine Methylation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140303105137/http://www.cellsignal.com/reference/pathway/Histone_Methylation.html |date=3. 3. 2014 }} Genetic pathways involving Histone Methyltransferases from Cell Signaling Technology [[Kategorija:EC 2.1.1]] [[Kategorija:Metilacija]] f1aoh3hnabgayqnayrjeqdzrn062dxj 0 417988 3899029 3144094 2026-06-19T01:53:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Methyl anthranilate.svg |250px|]] <br> [[Datoteka:Methyl_anthranilate-3D-balls.png |250px|]] | Hemijski spoj = Metil-antranilat | Druga imena = Metil 2-aminobenzoat <br>Karbometoksianilin | Sumarna formula = C₈H₉NO₂ | CAS registarski broj =134-20-3 | SMILES = Nc1c(C(OC)=O)cccc1 | InChI =1/C8H9NO2/c1-11-8(10)6-4-2-3-5-7(6)9/h2-5H,9H2,1H3 | Kratki opis = Bistra do blijedo žuta tečnost | Molarna masa = 151,165 | Agregatno stanje = Tečno | Gustoća = | Tačka topljenja =24 | Tačka ključanja =256 | Pritisak pare = | Rastvorljivost = Vrlo slabo rastvorljiv u vodi, a rastvorljiv u [[etanol]]u i [[propilen-glikol]]u. | Viskoznost = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = |F = | R = }} }} '''Metil-antranilat''' –poznat i kao '''MA''', '''metil 2-aminobenzoat''' ili '''karbometoksianilin''' – je [[ester]] [[antranilna kiselina|antranilne kiselin]]. Njegova hemijska formula je C₈H₉NO₂. ==Hemiska svojstva== Metil-antranilat je bistra do blijedo žuta tečnost sa tačkom topljenja od 24&nbsp;°C i tačkom ključanja 256&nbsp;°C. Ispoljava plavičastu [[fluorescencija|fluorescenciju]]. Vrlo slabo je rastvorljiv u vodi, a rastvorljiv u [[etanol]]u i [[propilen-glikol]]u. Nerastvorljiv je u [[mineralno ulje|parafinskom ulju]]. Zapaljiv je, s [[plamenište]]m na 104 &nbsp;°C. U punoj koncentraciji, ima voćni miris grožđa; nsa 25 ppm je sladak, voćnog mirisa, [[grožđe|grožđa]] sorte ''Concord'', kao miris s nijansama pljesnivih i bobica.<ref name="thegoodscentscompany1">[http://www.thegoodscentscompany.com/data/rw1008211.html The Good Scents Company: Methyl anthranilate]</ref> ==Upotreba== Metil-antranilat djeluje kao odbijajući za[[ptice]]. Jestiv je, a u druge svrhe može se koristiti za zaštitu [[kukuruz]]a, [[suncokret]], [[riža|riže]], [[voće|voća]] i [[golf]]skih igrališta. [[Dimetil-antranilat]] (DMA) ima sličan učinak. Također se koristi za davanje aokus grožđa sorte ''Kool-Aid''. Koristi se i za [[okus]] slatkiša, bezalkoholnih pića, naprimjer grožđane sode, žvakaćih guma, lijekova i nikotinskih proizvoda.<ref>http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMc1403015</ref> Metil-antranilat, kao sastavni dio različitih prirodnih eteričnih ulja i kao sintetizirana aromatska kemikalija, intenzivno se koristi u modernoj parfimeriji.<ref name="thegoodscentscompany1"/><ref>An Introduction to Perfumery by Curtis & Williams 2nd Edition, 2009, {{ISBN|978-0-9608752-8-3}}, {{ISBN|978-1-870228-24-4}}</ref> Također se koristi za proizvodnju [[Schiffova baza|Schiffove baze]] sa [[aldehid]]ima, od kojih se mnogi koriste u parfimerstvu. U tom kontekstu najčešća Schiffova baza, poznata kao aurantiol,<ref>The Chemistry of Fragrances: From Perfumer to Consumer, ed. Charles Sell, {{ISBN|0-85404-824-3}}, {{ISBN|978-085404-824-3}}</ref> proizvodi se kombiniranjem metil-antranilata i hidroksicitronelala.<ref>Good Scents Company Page for [http://www.thegoodscentscompany.com/data/rw1004281.html Aurantiol]</ref> == Izvori == Metil-antranilat prirodno se javlja u grožđu sorte ''Concord'' drugim varijetetima '' [[Vitis labrusca]]'' i njihovim hibridima, u [[narandža|bergamotu]], [[Robinia pseudoacacia|bagremu]], [[Magnolia champaca|magnoliji]], [[gardenija|gardeniji]], [[jasmin]]u, [[limun]]u, [[mandarina]]ma, [[nerol]]ima, [[narandža|narandži]], [[Ruta graveolens|rutinom]] ulju, [[jagoda|jagodi]], [[Polianthes tuberosa|tuberozi]], [[glicinija]]ma, [[galangal]]ima i [[Cananga odorata|ylang ylangu]]. To je također primarna komponenta osnovnih okusa [[jabuke]], zajedno sa [[etil-acetat]]om i [[etil-butirat]]om.<ref>Daniele Fraternale, Donata Ricci, Guido Flamini and Giovanna Giomaro. Volatiles Profile of Red Apple from Marche Region (Italy). ''Rec. Nat. Prod.'' (2011), 5:3; 202-207. [http://www.acgpubs.org/RNP/2011/Volume%205/Issue%201/26-RNP-1010-380.pdf pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304040124/http://www.acgpubs.org/RNP/2011/Volume%205/Issue%201/26-RNP-1010-380.pdf |date=4. 3. 2016 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Eter]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat| Methyl anthranilate}} {{Estri}} [[Kategorija:Antranilati]] [[Kategorija:Metil-estri]] g6m9w0epmpkxkts7d2o8622qjauawv9 0 418014 3899030 3744193 2026-06-19T01:53:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899030 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Methyl formate.svg |250px|]] <br> [[Datoteka:Methyl-formate-3D-balls.png |250px|]] | Hemijski spoj = Metil-format | Druga imena = R-611 <br>[[IUPAC]] ime: Metil-metanoat | Sumarna formula = C₂H₄O₂ | CAS registarski broj =107-31-3 | SMILES = O=COC | InChI =1/C2H4O2/c1-4-2-3/h2H,1H3 | Kratki opis = Bezbojna tečnost prijatnbog mirisa | Molarna masa = | Agregatno stanje = Tečno | Gustoća =0,98 g/cm³ | Tačka topljenja = – 100 | Tačka ključanja =32 | Pritisak pare = | Rastvorljivost = 30% (20°C) | Viskoznost = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = |F = | R = }} }} '''Metil-format''' – poznat i kao '''metil-metanoat''' – je metil [[ester]] [[mravlja kiselina|mravlje kiseline]]. To je najjednostavniji primjer estera, bezbojne tečnosti sa [[eter]]skim mirisom. Ima visok [[pritisak pare]] i nisku [[površinska napetost|površinsku napetost]]. Ovaj format je prekursor mnogih drugih spojeva od tržišnog značaja.<ref name=Ullmann_2009>Werner Reutemann and Heinz Kieczka "Formic Acid" in ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'' 2002, Wiley-VCH, Weinheim. {{DOI|10.1002/14356007.a12_013}}</ref> U nekim slučajevima, ljudi osjećaju da ima prijatan miris na [[limun]] ili limunadu. ==Proizvodnja== Metil-format se može laboratorijski proizvesti putem [[kondenzacija|kondenzacijske reakcije]] [[metanol]]a i [[mravlja kiselina|mravlje kiseline]], kako slijedi: :[[mravlja kiselina|HCOOH]] + [[metanol|CH₃OH]] → HCOOCH₃ + [[voda|H₂O]] Međutim metil-format se industrijski obično dobija kombinacijom [[metanol]]a i [[ugljik- monoksid]]a ([[karbonilacija]]) u prisustvu jake baze, kao što je [[natrij-metoksid]]:<ref>Process Economics Reports, Review 88-1-1, Process Economics Program, SRI Consulting, California, 1999</ref> :CH₃OH + CO → HCO₂CH₃ Ovaj proces, među ostalim kompanijama, komercijalno praktikuje i BASF jer ima 96% selektivnosti prema metil-formatu. [[Katalizator]] za ovaj proces je osjetljiv na vodu, koja može biti prisutna u [[ugljik-monoksid]]u zaliha hrane, koji se obično izvodi iz [[plinska sinteza|sinteze plina]]. Vrlo suhi [[ugljikmonoksid|ugljik-monoksid]] u proizvodnji je, dakle, od suštinskog značaja.<ref>W. Couteau, J. Ramioulle, US Patent US4216339</ref> ==Upotreba== Metil-format se prvenstveno koristi za proizvodnju [[formamid]]a, [[dimetilformamid]]a i [[mravlja kiselina|mravlje kiseline]]. Ovi spojevi su prethodnica ili blokovi za izgradnju mnogih korisnih derivata. Zbog visokog [[pritisak pare|pritiska pare]], koristi se za završno brzo sušenje i kao [[agens propuhavanja]] za aplikacije nekih poliuretanskih pjena i kao zamjena za [[hlorofluorougljik]]e, [[HCFC]] i [[fluorugljovodnik|HFC]] . Metil-format ima nula [[ozonski potencijal]] i nula [[potencijal globalnog zatopljenja]]. Stoga se koristi i kao u [[insekticid]]. Historijski gledano, korištenje metilformata, što ponekad izaziva pažnju, bilo je u rashladnim uređajima. Prije uvođenja manje toksičnih rashlađivača, metil-format je korišten kao alternativa za [[sumpor-dioksid]] u kućnim [[frižiderim]]a, kao što su neki modeli od poznatog proizvođača ''GE Monitor Top''. == Također pogledajte == * [[Ester]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Methyl Formate}} * [http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=107-31-3&Units=SI&cMS=on NIST Chemistry WebBook: Methyl formate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191207113420/https://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=107-31-3&Units=SI&cMS=on |date=7. 12. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20120716203105/http://www.chemicalland21.com/arokorhi/industrialchem/organic/METHYL%20FORMATE.htm ChemicalLand21.com entry on METHYL FORMATE] * [http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0417.html CDC - NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards] {{Estri}} [[Kategorija:Format-estri]] [[Kategorija:Metil-estri]] cu4fq2g2itgtnjusmfazahowldcl4wa 0 419037 3899007 3638883 2026-06-18T20:19:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Marija Fekete-Sullivan | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 1965. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{nowrap|{{Datum smrti i godine|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}}}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Marija Fekete-Sullivan''', rođena 1965. u [[Sarajevo|Sarajevu]], je bosanskohercegovačka [[Književnost|književnica]]. == Biografija == Pohađala je [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]], i na njemu diplomirala žurnalistiku. Sa suprugom Kevinom jedan dio života provodi u [[Singapur]]u, te u [[Španija|Španiji]], gdje se posvetila pisanju [[proza|proze]]<ref name=Biografija>Fekete-Sullivan, Marija; ''Sarajevski zidovi sudbine'', Rabic Sarajevo, 2013.</ref>. Pored literarnog rada, bavi se i prevođenjem sa engleskog jezika. Njena prva zbirka priča za djecu ''Sirenin san'' prvo je objavljena u [[Singapur]]u 1995, a na bosanski jezik prevedena je 2003. Priču ''Sirenin san'' je učinila dostupnom za djecu koja žele učiti engleski jezik. Također, za djecu je objavljivala slikovnice, igrokaze, bajke i kratke priče. ''Zaljubljeni vuk'', prva interaktivna digitalna slikovnica i videoigra u Bosni i Hercegovini, pisan je za djecu sa posebnim potrebama, te objavljen na [[Svjetski dan autizma]]. Nudi edukativne zvučne i vizualne poticaje i namijenjena je djeci mlađeg uzrasta, a posebno onima s poteškoćama u razvoju, a dostupna je i za preuzimanje<ref name=Zaljubljeni>Fekete-Sullivan, Marija; ''Zaljubljeni vuk'', https://sites.google.com/site/igrokazmfs/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013154243/https://sites.google.com/site/igrokazmfs/ |date=13. 10. 2016 }}</ref>. Njen prvijenac pod nazivom ''Sarajevski zidovi sudbine'' je [[roman]] o stogodišnjem putovanju od rata do mira. Do sada je napisala pedeset priča za djecu, a priredila je još dvadeset za knjigu ''Zlatne bosanske bajke''. Jedna je od pionirki digitalnog izdavaštva u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Osnivačica je projekta ''Style Writes Now'', pokrenut 2010, a u kojem je objavila mnoštvo kratkih priča autora iz regije koje su, prevedene na engleski jezik, dostupne širom svijeta. U sklopu ovog projekta obuhvaćeni su gotovo svi poznati bosanskohercegovački književnici koji pišu za djecu, kao i brojni vrsni pisci kratkih priča. Višestruko nagrađivana književnica predložena je za [[Nagrada "Astrid Lindgren"|Nagradu "Astrid Lindgren"]] 2021. Članica je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca BiH]] od 2013. Od 2001. sa suprugom i kćerkom živi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Bibliografija == *''The Mermaid's dream'', zbirka priča za djecu na engleskom jeziku, 1995. **''Sirenin san'', prijevod zbirke priča za djecu, 2003. *''Kaput za hrabre'', slikovnica, 2008. *''Slike iz novčanika'', zbirka priča, 2008. *''Džepni uštipak'', slikovnica, 2009. *''Sirenoteka Fairy Tales''<ref>{{Cite web |url=http://www.sirenoteka.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 10. 2016 |archive-date=8. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161008160257/http://sirenoteka.com/ |url-status=dead }}</ref>, zbirka priča za djecu (novo izdanje zbirke ''The Mermaid's Dreams''), 2013. *''Sarajevski zidovi sudbine'', roman, 2014. *''Zaljubljeni vuk'', slikovnica, 2015. *''Podmornica u svemiru'', zbirka priča za djecu, 2016. *''Patuljaste priče'', zbirka priča za djecu, 2018. *''Svjetlucave priče'', zbirka priča za djecu , 2019. U pripremi je digitalna kolekcija priča ''Djed pjesnik''. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://sites.google.com/site/marijafsullivan/TheMermaidsDream.pdf?attredirects=0 Sirenin san]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{DEFAULTSORT:Fekete-Sullivan, Marija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dječija književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] du0n2v8duttd1sbzrnqg2wz7gcwvqha 0 425476 3899044 3866872 2026-06-19T03:03:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899044 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:molecular.cloud.arp.750pix.jpg|desno|220px|mini|[[Molekularni oblak]] međuzvjezdanog plina i prašine, koji se odvojio od magline [[Eta Carinae]]. Snimak [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa "Hubble"]] pokazuje isječak veličine oko [[svjetlosna godina|sg]]]] '''Međuzvjezdana (interstelarna) materija''' ispunjava prostor između zvijezda u nekom zvjezdanom sistemu. Ona se sastoji od međuzvjezdanog plina, koji sadrži molekule i slobodne elektrone. Pored toga moguće je pojava u obliku interstelarne prašine od čvrstih čestica s radijusom 0,01 do 1 µm. Uopćeno, plin i prašina se pojavljuju zajedno s tim da je učestalost plina veća. Učešće međuzvjezdane materije u odnosu na ukupnu procijenjenu masu [[Mliječni put|Mliječnog puta]] iznosi oko 4,57%. Raspoređena je uglavnom na [[Galaktička ravan|galaktičnoj ravni]] debljine oko 200 [[Parsek|Pa]], djelomično je prozirna. Oko 50% interstelarne materije koncentrsano je u molekularnim oblacima koji zauzimaju samo 0,1% prostora, gustina se iznosi oko 10^-4/cm³. Temperatura, koja vlada u [[Molekularni oblak|molekularnim oblacima]], iznosi oko 19,5 K dok prosječni prečnik oko 100 [[Svjetlosna godina|sg]]. Zastupljen je pretežno vodik u obliku molekula H₂, dok su ostali elementi pojavljuju u veoma kompleksnijim [[Hemijski spoj|hemijskim spojevima]]. Dosta je prisutan i [[ugljik-monoksid]]. Budući da molekule zrače [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetne talase]] u spektru [[radiotalas]]a moguće ih je lako zapaziti. Kod difuznih (prozirnih) oblaka koji zauzimaju oko 2% prostora [[vodik]] je zastupljen u obliku atoma zbog čega se područja nazivaju i [[H I područje|HI]] Njihova gustina iznosi 10–1000 atoma cm³, a temperatura se kreće oko 80 [[Kelvin|K]]. Prisustvo plina može se najlakše ustanoviti na osnovu apsorpcijskih linija talasne dužine 21 cm. Budući da prašina apsorbira elektromagnetno zračenje, moguće je djelimično pomračenje zvijezde uz prividnu promjenu boje. Ukoliko zvijezda zrači vidljivu svjetlost plave boje ona će, nakon što prođe kroz prašinu, biti uočena kao crvena.<ref>{{cite book|title=Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien|date=2006|publisher=Der Brockhaus|location=Mannheim|isbn=3-7653-1231-2|page=163}}</ref><nowiki/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Interstellar media}} * [http://www.vega.org.uk/video/programme/64 Video "Chemistry of Interstellar Space"], William Klemperer, [[Univerzitet Harvard]]. {{en simbol}} * [http://www-ssg.sr.unh.edu/ism/intro.html Međuzvjezdana materija: internetski tutorijal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125222628/http://www-ssg.sr.unh.edu/ism/intro.html |date=25. 1. 2021 }} {{en simbol}} {{Zvijezda}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Međuzvjezdana materija| ]] [[Kategorija:Astrohemija]] [[Kategorija:Svemir]] [[Kategorija:Svemirske plazme]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] fo3di4aseudpqzrlfjl1ekf0hdtpk7m 0 444581 3899022 3892397 2026-06-19T00:06:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Mehdin Hodžić | slika = | opis = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1957|10|15}} | mjesto rođenja = [[Tuzla]], [[SFRJ]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1992|05|10|1957|10|15}} | mjesto smrti = [[Zaseok (Sapna)|Zaseok]], [[Sapna]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | puno ime = | nadimak = Kapetan Senad<br />Kapetan Labud<br />Crni labud | supruga = | titule = | knjige = | pripadnost = {{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] | služba = | čin = Brigadni general (posthumno) | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH 1992–95.]] | bitke = | vojska = [[Armija RBiH]]<br>[[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | rod = | jedinice = [[Crni labudovi]] | zapovijedao = | nagrade = ''[[Zlatni ljiljan]]''<br>''[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]'' }} '''Mehdin Hodžić''' zvani '''Kapetan Senad''' (15. oktobar 1957 – 10. maj 1992) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[oficir]] i pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Imao je nadimke '''Kapetan Labud''' i '''Crni labud''' tokom komandovanja jedinicom [[Crni labudovi]]. == Biografija == Mehdin Hodžić rođen je 15. oktobra 1957, u [[Tuzla|Tuzli]], u porodici oca Selme i majke Hurije. Djetinjstvo je proveo u tuzlanskom naselju [[Šićki Brod]]. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom kraju, upisuje studij na Fakultetu za sport u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U periodu pred rat u Bosni i Hercegovini radio je kao policajac u [[Split]]u. == Period rata == Otpočinjanjem rata u Hrvatskoj, napušta Hrvatsku i krajem 1991. dolazi u Bosnu i Hercegovinu. U tom periodu priključuje se [[Patriotska liga|Patriotskoj ligi]] i organizuje odbranu na području sjeveroistočne Bosne. Dana 25. aprila 1992. na slobodnom dijelu [[Zvornik|zvorničke]] općine, u [[Sapna|Sapni]] preuzima dužnost komandanta TG Teritorijalne odbrane općine Zvornik.<ref name="heroji">{{cite web|title=Heroji oslobodilačkog rata - Mehdin Hodžić|url=http://heroji.ba/mehdin-hodzic/|website=heroji.ba|access-date=13. 3. 2018|archive-date=8. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308091812/http://heroji.ba/mehdin-hodzic/|url-status=dead}}</ref> Učestvovao je na savjetovanjima komandanata Patriotske lige 11. januara 1992. godine u Tojšićima i 07. januara 1992. godine u Mehuriću, u kapacitetu organizatora odbrane regije SI Bosna.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Bukvarević|first=Salko|date=2017-09-11|editor-last=Husić|editor-first=Halima|title=Mehdin Hodžić|url=http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|format=PDF|journal=Zbornik radova Heroji oslobodilačkog rata|publisher=Fond memorijala KS|publication-place=Sarajevo|isbn=978-9926-8247-0-9|access-date=2025-05-05|archive-date=26. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181026070007/http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> Specijalne jedinice PL-a kojima je u ovom kraju rukovodio Hodžić u periodu od septembra 1991. do aprila 1992. godine, bile su usmjerene na prikupljanje obavještajnih informacija o kretanjima jedinica JNA, na izvlačenje bošnjačkih oficira, podoficira i vojnika iz jedinica JNA i njihovo uključivanje u odbranu BIH, u prikupljanje naoružanja i MTS-a za opremanje specijalnih i prostornih jedinica odbrane BIH kao i osiguravanje mirnog protoka referenduma za nezavisnost.<ref name=":0" /> Zajedno sa još jednim dobitnikom Ordena heroja oslobodilačkog rata, [[Hajrudin Mešić|Hajrudinom Mešićem]] organizuje odbranu zvorničkog prostora. == Akcije == Ovladavanje kotom Ćilovo brdo kod Karakaja, 26. april 1992. godine - Ćilovo brdo je dominantna kota koja povezuje većinu bošnjačkih mjesnih zajednica i kontoliše područje Karakaja prema Drini. Akcija nije uspjela, jer je JNA prethodno razoružala i pacificirala mještane.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Subašić|first=Avdo|date=2017-09-11|year=2017|editor-last=Husić|editor-first=Halima|title=Mehdin Hodžić - Crni Labud|url=http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|format=PDF|journal=Zbornik radova Heroji oslobodilačkog rata|publisher=Fond memorijala KS|publication-place=Sarajevo|page=22|isbn=978-9926-8247-0-9|access-date=2025-03-03|archive-date=26. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181026070007/http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> Akcija odbrane Kobilića, Kraljevića i Sapne, 05. maj 1992. godine - kada je počeo napad na ovaj kraj, mještani nisu uspjeli pružiti otpor, a Kobilići su zapaljeni. Jedinice iz Zaseoka stigle su u pomoć i pružile otpor zaustavljajući napad, a civili su se uspješno izvukli. Nakon napada ustanovljene su civilne žrtve i svirepi načini egzekucije.<ref name=":1" /> Stavljanje pod kontrolu teritorije Srpski Nezuk, 6. maja 1992. - zauzimanjem ove teritorije preduprijeđeni su napadi neprijatelja i osigurati prostor Nezuka koji je bio ugrožen iz pravca Baljkovice. Osigurane su i uvezane slobodne teritorije na prostoru Sapne što će pomoći u slamanju neprijateljske ofanzive.<ref name=":1" /> Ovladavanje prostorom Baljkovice, 9. maja 1992, prostor Baljkovice omogućena je neposredna kontrolu komunikacija iz pravca Zvornika. Akcija je bila uspješna, ali u toj akciji ranjen je Hajrudin Mešić.<ref name=":1" /> Odbrana Zaseoka, 10. maja 1992 - cilj ove akcije bio je odbiti neprijateljski napad na dolinu Sapne, kojom je neprijatelj nastojao povezati svoje snage na Majevici u Jajićima i Kalesiji. Izvršen je napad na tenkove koji su se kretali prema Zaseoku. Ispalili su dva projektila u tenk i samohotku koji su proizveli paniku u redovima neprijatelja, a onda su prihvatili borbu prsa u prsa.<ref name=":1" /> Hodžić je poginuo je u tom jurišu, 10. maja 1992. na padini sela [[Zaseok (Sapna)|Zaseok]], kod [[Sapna|Sapne]]. Od svojih saboraca dobio je nadimak Crni Labud jer se na motoroli predstavljao kao Labud. Rođen je kao Mehdin Hodžić, a majka Hurija ga je zvala Senad. Kapetan Senad mu je bilo konspirativno ime u PL. <ref name=":1" /> == Odlikovanja == Odlikovan je posthumno 1992. ratnim priznanjem [[Zlatni ljiljan]], a 1994. i [[Orden heroja oslobodilačkog rata|Ordenom heroja oslobodilačkog rata]], te promovisan u čin [[Brigadni general|brigadnog generala]]. == Također pogledajte == * [[Spisak dobitnika Ordena heroja oslobodilačkog rata]] * [[Zlatni ljiljan]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=lF1ilu-Rn5w Dokumentarni film "Kapetan Senad - Posljednji juriš"] {{Orden heroja oslobodilačkog rata‎}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hodžić, Mehdin}} [[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena heroja oslobodilačkog rata]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] jkipq8dj660j5yvzqb1uvwms3lrg20o 3 450662 3898978 2972435 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898978 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> le34b995hueiui03g9rxq9hif3ot2si 0 453732 3899090 3847749 2026-06-19T10:03:47Z Terra.explorer9 182732 Ažuriranje sadržaja parka, infokutije sa posjetama iz 2024., dodavanje sekcija o istoriji, aktivnostima i istraživanjima, ubacivanje slika. 3899090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija park | ime = Park Ravne 2 | alt_ime = Park Ravne | slika = ParkRavne1.jpg | slika_veličina = 270 | slika_alt = Park Ravne 2 u Visokom | slika_opis = Park Ravne 2 u Visokom | karta = <!-- or | map_image = --> | vrsta = turistički park | lokacija = [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | napravljen = 2016. | otvoren = cijelu godinu | osnivač = Arheološki park: Bosanska piramida Sunca | operator = Arheološki park: Bosanska piramida Sunca | br_posjeta = 245.000 | posjete_godina = 2024 | posjete_ref = <ref name="federalna_gallery">{{Cite web|url=https://federalna.ba/park-ravne-2-kao-galerija-umjetnina-ptran|title=Park Ravne 2 kao galerija umjetnina|website=Federalna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> | otvoreno = 21. juni 2016. | vegetacija = čempresne i borove šume | parking = besplatan | sadržaji = platforme za jogu i meditaciju, koncertna bina, teniski tereni, umjetničke instalacije | veb-sajt = https://parkravne2.com/ | koordinate = {{coord|43.9953958|N|18.1581539|E}} | površina = 100.000 kvadratnih metara }} '''Arheološko-turističko-sportski park Ravne 2''' (skraćeno '''Park Ravne 2''' ili '''Park Ravne''') jeste javni park i kulturno-rekreativni kompleks smješten u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]], u okviru područja poznatog kao Bosanska dolina piramida. Nalazi se u neposrednoj blizini kompleksa podzemnih tunela Ravne, jednog od najposjećenijih arheoloških i turističkih lokaliteta u zemlji. Park je svečano otvoren 21. juna 2016. godine, a glavni događaj bio je muzički koncert [[Goran Karan|Gorana Karana]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/visoko-goran-karan-sa-prijateljima-svecano-otvorio-turisticko-arheoloski-park-ravne-2/160619001|title=Visoko: Goran Karan sa prijateljima svečano otvorio turističko-arheološki park "Ravne 2"|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2019}}</ref> Parkom upravlja i finansira ga Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, pod vodstvom [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. == Historija i razvoj == Park Ravne 2 razvijen je na prostoru koji je prethodno bio zapušten i djelimično močvaran. Radovi na uređenju započeli su 2016. godine i uključivali su odvodnju terena, uklanjanje otpada i sadnju vegetacije. Razvoj parka odvijao se postepeno, uz kontinuirano dodavanje novih sadržaja i infrastrukturnih elemenata. Parkom upravlja Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, koja u potpunosti finansira njegov rad i razvoj, uz povremenu podršku lokalne zajednice, Gradske uprave Visokog te Zeničko-dobojskog kantona. Općinsko vijeće Visokog proglasilo je ovaj kompleks parkom od lokalnog značaja.<ref name="visoko_gov">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/oktobar-2018/sve%C4%8Dano-otvoreni-novoasfaltirani-putevi-na-turisti%C4%8Dkom-lokalitetu-ravne.aspx|title=Svečano otvoreni novoasfaltirani putevi na turističkom lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> == Sadržaji i infrastruktura == [[Datoteka:Ljetna_pozornica_Vremeplov_park_Ravne_2.jpg|mini|lijevo|Ljetna pozornica Vremeplov]] Park obuhvata uređene zelene površine, botaničke vrtove, umjetničke instalacije, paviljone, koncertnu binu s prirodnim amfiteatrom, instalacije za jogu i meditacije, konferencijsku dvoranu, kino i predavaonicu, dječja igrališta, šetnice te sportske terene. U medijima je park opisan i kao otvorena galerija umjetničkih instalacija.<ref name="federalna_gallery"/> Ulaz u park, parking i većina društvenih događaja besplatni su za posjetioce. Unutar područja parka nalaze se i ulazi u podzemne tunele Ravne (Ravne 2, Ravne 3, Ravne 4 i Ravne 6). Tvrdnje o starosti i porijeklu ovih podzemnih prolaza su predmet različitih interpretacija i naučnih rasprava.<ref name="pyramid_claims">[[Bosanske piramide|Tvrdnje o Bosanskoj piramidi]] na Wikipediji.</ref> === Paviljoni i tematske instalacije === U parku se nalazi više tematskih paviljona i instalacija posvećenih historijskim ličnostima, kulturama i naučnim dostignućima: [[Datoteka:Kip_kralja_Tvrtka_I_Kotromanica_park_Ravne_2.jpg|mini|desno|Kip bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića]] * '''Paviljoni i biste historijskih ličnosti:''' Među najistaknutijim sadržajima je Teslin paviljon („Teslin trg“), posvećen naučniku Nikoli Tesli.<ref>{{Cite web|url=https://senzor.ba/otvorenje-trga-nikole-tesle-u-parku-ravne-2-u-visokom/|title=Otvorenje Trga Nikole Tesle u Parku Ravne 2 u Visokom|website=Senzor.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> Park sadrži i paviljone posvećene srednjovjekovnim bosanskim vladarima: kralju Tvrtku I Kotromaniću<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-osmanagic-dobili-smo-statuu-kralja-tvrtka-s-poveljom-a-ne-s-macem/230623115|title=Semir Osmanagić: Dobili smo statuu kralja Tvrtka s Poveljom, a ne s mačem|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> i Kulinu banu,<ref>{{Cite web|url=https://visokoin.com/kulin-ban-dobija-paviljon-u-parku-ravne-2-u-visokom/|title=Kulin ban dobija paviljon u Parku Ravne 2 u Visokom|website=VisokoIN|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/961601/u-petak-u-parku-ravne-2-otvara-se-paviljon-i-statua-posvecena-kulin-banu|title=U petak u Parku Ravne 2 otvara se paviljon i statua posvećena Kulinu banu|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> te ilirskoj kraljici Teuti, Aleksandru Makedonskom, Husein-kapetanu Gradaščeviću, Batonu Dezidijatskom i karantanijskom vladaru Samu. * '''Aleja pjesnika i naučnika:''' Ova cjelina obuhvata biste i informativne ploče posvećene poznatim književnicima i naučnicima. Među književnicima su zastupljeni Edgar Allan Poe, Sergej Jesenjin, Dželaludin Rumi, Federico García Lorca, Rabindranath Tagore, Pablo Neruda, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Mak Dizdar, Desanka Maksimović, Aleksa Šantić, France Prešeren, Meša Selimović i Tin Ujević. Među bistama naučnika nalaze se Jožef Štefan, Milutin Milanković, Ruđer Bošković, Muris Osmanagić, Mileva Marić-Ajnštajn, Vladimir Prelog, Mihajlo Pupin i Lavoslav Ružička.<ref name="depo_new">{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/251306/zasto-je-danas-bila-guzva-u-parku-ravne-2-u-visokom-od-sada-posjetioce-ocekuju-dva-nova-sadrzaja|title=Zašto je danas bila gužva u Parku Ravne 2 u Visokom: Od sada posjetioce očekuju dva nova sadržaja|website=Depo.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> * '''Ostale instalacije:''' Ističu se i cjeline posvećene Vinčanskoj civilizaciji, Starčevačkoj kulturi, lokalitetu Lepenski Vir te Ilirskom panteonu.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.ba/u-cetvrtak-otvorenje-dva-nova-paviljona-u-parku-ravne-2/|title=U četvrtak otvorenje dva nova paviljona u Parku Ravne 2|website=Visoko.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/magazin/u-petak-otvaranje-paviljona-vincanske-civilizacije-u-parku-ravne-2/|title=U petak otvaranje paviljona Vinčanske civilization u Parku Ravne 2|website=Radio Brčko|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> U parku se nalaze i instalacije mitoloških motiva poput ilirskih, slavenskih i bosanskih vila, arhitektonska instalacija „Zelena kristalna piramida“, „Vedska kućica“ (zasnovana na vastu principima), te moderni mermerni stećak s kosmičkim i sakralnim simbolima, djelo kipara s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.<ref name="depo_new"/> === Kulturne, edukativne i sportske aktivnosti === U parku se redovno organizuju koncerti, festivali i javna okupljanja, posebno tokom ljetnih mjeseci. Na ljetnoj pozornici „Vremeplov“ nastupali su regionalni i domaći muzičari kao što su Goran Karan, Seda Bagcan, Bombaj štampa, Goca Tržan, Milica Todorović, Crvena jabuka, Tijana Dapčević, Jelena Tomašević i drugi.<ref>{{Cite web|url=https://novum.ba/vijest.php?id=49091|title=Otvaranje paviljona u parku Ravne 2|website=Novum.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://visoko.ba/medjunarodni-festival-u-parku-ravne-2-u-2025-godini/|title=Međunarodni festival u Parku Ravne 2 u 2025. godini|website=Visoko.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/koncerti-i-bogat-program-u-parku-ravne-2-osmanagic-sve-je-u-znaku-bosanskih-piramida/|title=Koncerti i bogat program u Parku Ravne 2: Osmanagić – sve je u znaku bosanskih piramida|website=N1 BiH|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.breza-x.com/ovog-vikenda-u-parku-ravne-2-u-visokom-festival-povodom-pocetka-ljeta/|title=Ovog vikenda u Parku Ravne 2 u Visokom festival povodom početka ljeta|website=Breza-x|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> [[Datoteka:Teniski_centar_Djokovic_park_Ravne_2.jpg|mini|desno|Teniski centar Novak Đoković u parku Ravne 2]] U julu 2022. godine u sklopu parka otvoren je teniski kompleks koji je svečano otvorio srbijanski teniser Novak Đoković,<ref>{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/tennis/2022/07/14/novak-djokovic-inaugurates-courts-at-controversial-bosnian-pyramid-of-the-sun/|title=Novak Djokovic inaugurates courts at controversial Bosnian Pyramid of the Sun|website=The National|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220713-djokovic-inagurates-courts-at-controversial-bosnian-pyramids|title=Djokovic inaugurates courts at controversial Bosnian pyramids|website=France 24|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref> što je privuklo međunarodnu medijsku pažnju.<ref>{{Cite web|url=https://www.reutersconnect.com/item/serbian-tennis-player-novak-djokovic-performs-during-the-opening-of-a-regional-tennis-centre-that-will-prepare-top-tennis-players-for-major-tournaments-in-visoko/dGFnOnJldXRlcnMuY29tLDIwMjI6bmV3c21sX1JDMjJCVjlGMEtTQg|title=Serbian tennis player Novak Djokovic performs during the opening of a regional tennis centre|website=Reuters Connect|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref> Park također ugošćuje sportske događaje poput „Olimpijskog dana“ (u saradnji s Olimpijskim komitetom BiH)<ref>{{Cite web|url=https://fmks.gov.ba/hr/olimpijski-dan-u-visokom-2/|title=Olimpijski dan u Visokom|website=Federalno ministarstvo kulture i sporta|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> i „Evropske sedmice sporta“.<ref>{{Cite web|url=https://visoko-rtv.ba/evropska-sedmica-sporta-u-parku-ravne-2/|title=Evropska sedmica sporta u Parku Ravne 2|website=RTV Visoko|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> == Posjete javnih ličnosti == Kompleks i park posjetili su brojni regionalni i svjetski javni akteri i političari. Među njima su član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/politicar-i-historicar-denis-becirovic-posjetio-piramide-u-visokom-odusevljen-sam/230902102|title=Političar i historičar Denis Bećirović posjetio piramide u Visokom: Oduševljen sam|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> evropska komesarka za proširenje Marta Kos,<ref>{{Cite web|url=https://centralna.ba/odrzana-centralna-manifestacija-evropska-sedmica-sporta-u-bih-spojila-hiljade-ljudi-kroz-igru-i-kretanje/|title=Održana centralna manifestacija Evropske sedmice sporta u BiH|website=Centralna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt,<ref>{{Cite web|url=https://visokoin.com/visoki-predstavnik-u-bih-christian-schmidt-ponovo-u-bosanskoj-dolini-piramida/|title=Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ponovo u Bosanskoj dolini piramida|website=VisokoIN|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> nekadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko,<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/inzko-obisao-bosanske-piramide-ne-mogu-vjerovati-sta-vidim|title=Inzko obišao bosanske piramide: Ne mogu vjerovati šta vidim|website=Raport.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> šef delegacije Evropske unije Johann Sattler,<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=eo-7m7rVY3c|title=Johann Sattler u posjeti Bosanskoj dolini piramida|website=YouTube|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić,<ref>{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/predsjednik-mesic-posjetio-bosanske-piramide/|title=Predsjednik Mesić posjetio bosanske piramide|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> te sportisti poput Novaka Đokovića i košarkaša Džanana Muse. == Dokumentarni filmovi i priznanja == Uređenje i razvoj Parka Ravne 2 bili su tema nekoliko dokumentarnih i promotivnih ostvarenja: * Dokumentarni film ''„Ravne 2 – Most Unique Energy Park in Europe“'' (2020) nagrađen je u kategoriji kulture na festivalu „Golden City Gate“ u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://admin.depo.ba/clanak/203727/zlatni-medvjed-stigao-u-bosansku-dolinu-piramida-kako-je-zapusteno-zemljiste-u-visokom-postalo-jedan-od-najljepsih-parkova-u-europi|title=Zlatni medvjed stigao u bosansku dolinu piramida: Kako je zapušteno zemljište u Visokom postalo jedan od najljepših parkova u Europi|website=Depo.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> * Dokumentarni film ''„Čudo u srcu Bosne“'' (2024–2026) osvojio je više međunarodnih priznanja, uključujući nagrade na festivalima Hollywood Discovery Awards, Spotlight Documentary Awards i drugim.<ref>{{Cite web|url=https://filmfreeway.com/submissions/my_submissions?as=17&project=2982941|title=FilmFreeway submission details|website=FilmFreeway|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.filmmakerlife.com/hall-of-fame/dr-sam-osmanagich/|title=Filmmaker Life Hall of Fame: Dr. Sam Osmanagich|website=Filmmaker Life|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref> * Park je 2025. godine ušao u uži izbor nagrade ''Park World Excellence Awards (PWEA)'' u kategoriji ''Best Green Initiative'' za regiju Evrope, Bliskog Istoka i Afrike (EMEA).<ref>{{Cite web|url=https://parkworldexcellenceawards.com/finalists-2/|title=Park World Excellence Awards Finalists|website=Park World Excellence Awards|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://startbih.ba/clanak/fantastican-uspjeh-parka-ravne-2video/271277|title=Fantastičan uspjeh Parka Ravne 2|website=Start BiH|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> == Turizam i posjećenost == Broj posjetilaca parka bilježi stabilan rast od njegovog osnivanja, sa 10.000 posjetilaca u 2016. godini na procijenjenih 245.000 u 2024. godini. Park ugošćuje organizovane grupe posjetilaca, uključujući školske ekskurzije iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona, te predstavlja značajnu turističku atrakciju u Visokom. == Također pogledajte == * [[Bosanske piramide|Tvrdnje o Bosanskoj piramidi]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://parkravne2.com Službena stranica parka] * {{commonscat|Park Ravne 2 (Visoko)}} [[Kategorija:Parkovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Turizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Kultura u Bosni i Hercegovini]] lb5311pibz9duaoygie0wjn6uxp7ky8 0 454778 3898986 3873919 2026-06-18T16:56:36Z ~2026-35712-12 182703 /* Predsjednici Panevropske unije Bosne i Hercegovine */ 3898986 wikitext text/x-wiki '''Panevropska unija Bosne i Hercegovine''' je [[nevladina organizacija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] članica Međunarodne panevropske unije. == Historija Panevropske unije == Osnivač Panevropske unije je grof [[Richard Coudenhove – Kalergi]], (1894. – 1972). U berlinskim novinama Vossische Zeitung 15. 11. 1922. i u bečkim Neue Freie Presse 17. 11. 1922. objavio je članak pod nazivom Panevropa – jedan prijedlog. U njemu je tražio, kao posljedicu [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kojeg je on definirao kao katastrofalni građanski rat između Evropljana, političko i ekonomsko jedinstvo [[Evropa|evropskih]] država. Coudenhove je počeo svojom idejom oduševljavati političare i druge važne osobe toga vremena. Intelektualci kao što su Heinrich i [[Thomas Mann]], Stefan Zweig, Gerhard Hauptmann, [[Rainer Maria Rilke|Reiner Maria Rilke]], Franz Werfel i dr. podupirali su njegove ideje. Čehoslovački državni predsjednik Masaryk pripadao je pristalicama tih ideja kao i austrijski savezni kancelar Ignaz Seipel ili francuski ministar vanjskih poslova Aristide Briand. Oko 2.000 osoba prisustvovalo je prvom Panevropskom kongresu koji je održan od 3. do 6.10.1926. godine u Beču. Aristid Briand je na zahtjev Coudenhove-Kalergia 5.9.1929. u govoru pred [[Društvo naroda|Ligom naroda]] predložio stvaranje Federacije evropskih nacija. Njemački ministar vanjskih poslova Gustav Stresemann također je podržavao ovu inicijativu. Razvoj situacije u Njemačkoj krenuo je kobnim putem, koji je završio već poznatim scenarijem, dolaskom na vlast nacional-socijalista i naposljetku Drugim svjetskim ratom. Panevropska je unija bila zabranjena u Njemačkoj, a Coudenhove se koncentrisao na održanje nezavisnosti Austrije od koje je, prema njegovom mišljenju, ovisila budućnost cijele Europe. Drugi svjetski rat Coudenhove-Kalergi, kao i njegov nasljednik u funkciji predsjednika Panevropske unije, nadvojvoda dr. [[Otto von Habsburg]], proveo je u [[SAD]]-u. Nakon rata, Coudenhove je uvidio kako najveća opasnost Evropi prijeti od imperijalističkog komunizma. Godine 1947. osnovao je Evropsku parlamentarnu uniju i počeo s obnovom Panevropske unije. Kao i prije rata opet je glavni cilj organizacije bila borba protiv svih vrsta totalitarizama i ujedinjenje Evrope. Dr. [[Otto von Habsburg]] izabran je 1957. za potpredsjednika Panevropske unije, [[Otto von Habsburg]]a nakon smrti Coudenhove-Kalergija 1972. godine, a na prijedlog francuskog državnog predsjednika Georgesa Pompidoua, izabran je za predsjednika Međunarodne panevropske unije. Po pitanju evropskog ujedinjenja Panevropska unija dala je jasno do znanja kako nije spremna priznati Jalta-granicu, željeznu zavjesu, kao granicu Evrope koji je dijelio na istok i zapad. Uspostavljeni su kontakti s različitim grupama tadašnjeg istočnog bloka. Nakon izbora dr. Otta von Habsburga u [[Evropski parlament]] 1979. godine (prvi direktni izbori), panevropska misao počela se u ovom demokratskom parlamentu sve više etablirati. Tako je u Evropskom parlamentu osnovana i panevropska radna grupa koja danas broji oko 100 članova tj. poslanika. Prva inicijativa Habsurga bila je postavljanje prazne stolice u plenarnoj sali Evropskog parlamenta kao simbol pripadnosti naroda Srednje i Istočne Evrope evropskoj porodici, a koji su tada bili pod sovjetskim režimom. Panevropski parlamentarci su se, između ostalog, zalagali za uvođenje jedinstvenog evropskog pasoša, izgradnju graničnih kontrola ili čak za dvanaest zvjezdica na plavoj zastavi kao službenom simbolu Europe. Dana 19.8.1989. godine, na historijskom panevropskom pikniku, poslana je jasna poruka kako se Evropa mora ujediniti. Započet je kraj sovjetskog komunizma u Istočnoj i Srednjoj Evropi. Još u oktobru 1989. godine u bivšem istočnom bloku osnovane su prve panevropske grupe. U Mađarskoj je postojao jedan odjel još 1988. godine. Nakon pada željezne zavjese, Panevropa se zauzela za osnivanje panevropskih grupacija u zemljama Srednje i Istočne Evrope. Politički se koncentrisala na produbljivanju, proširivanju i duhovnoj obnovi Evropske unije. Godine 2004. zakazani termin za novo proširenje Evropske unije Panevropa je smatrala veoma bitnim korakom za ponovno ujedinjenje Evrope. Dalja ujedinjenja tj. ulazak ostalih zemalja Jugoistočne Evrope, koje još uvijek nisu članice EU, bitan su cilj Panevropske unije. Panevropa se zalaže na ustrajnom učvršćivanju evropskog mnoštva. U decembru 2004. na generalnoj Skupštini u Stasbourgu za novog predsjednika Međunarodne paneuropske unije izabran je Alain Terrenoire, a za počasnog je predsjednika izabran nadvojvoda Habsburg. Panevropska unija danas ima svoje organizacije u ovim zemljama: Albanija, Andora, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crnka Gora, Češka, Engleska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Kosovo, Letonija, Luxemburg, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Rumunija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švedska, Švicarska, == Historija Panevropske unije Bosne i Hercegovine == '''Panevropska unija Bosne i Hercegovine''' nastajala je 1994. godine pod nazivom Bosanskohercegovačka panevropska unija. Godine 2006. preregistrovala se na državnom nivou i od tada djeluje pod sadašnjim imenom. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] dalo je dozvolu da Panevropska unija u svom imenu koristi ime Bosne i Hercegovine čime je pokazala kolika je važnost ove organizacije kojoj je glavni cilj što skoriji ulazak BiH u veliku evropsku porodicu. Svoj rad koncentrisala je na organizacije različitih okruglih stolova i konferencija. Također, predstavnici Panevropske unije BiH redovito učestvuju na skupštinama Međunarodne panevropske unije, kao i drugim sastancima i konferencijama širom Evrope, a uvijek s ciljem promovisanja Bosne i Hercegovine kao zemlje koja ima što ponuditi Evropi. U okviru Panevropske unije BiH djeluje i podgrupa za mlade. == Predsjednici Panevropske unije Bosne i Hercegovine == 1994. - 2010. [[Franjo Topić]] 2010. - 2014. Dražen Gagulić 2014. - 2017. Vanja Gavran 2017. - 2018. [[Haris Ćutahija]] (v. d.) 2018.- danas [[Osman Topčagić]] 2024-danas Franjo Topić == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.paneuropa.ba/ O organizaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190806015447/http://www.paneuropa.ba/ |date=6. 8. 2019 }} * [http://www.international-paneuropean-union.eu/ Panevropska unija] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini]] 4oar1bql2hmvqi49226tir8mey1lfvc 3898998 3898986 2026-06-18T17:52:45Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-35712-12|~2026-35712-12]] ([[User talk:~2026-35712-12|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3873919 wikitext text/x-wiki '''Panevropska unija Bosne i Hercegovine''' je [[nevladina organizacija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] članica Međunarodne panevropske unije. == Historija Panevropske unije == Osnivač Panevropske unije je grof [[Richard Coudenhove – Kalergi]], (1894. – 1972). U berlinskim novinama Vossische Zeitung 15. 11. 1922. i u bečkim Neue Freie Presse 17. 11. 1922. objavio je članak pod nazivom Panevropa – jedan prijedlog. U njemu je tražio, kao posljedicu [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kojeg je on definirao kao katastrofalni građanski rat između Evropljana, političko i ekonomsko jedinstvo [[Evropa|evropskih]] država. Coudenhove je počeo svojom idejom oduševljavati političare i druge važne osobe toga vremena. Intelektualci kao što su Heinrich i [[Thomas Mann]], Stefan Zweig, Gerhard Hauptmann, [[Rainer Maria Rilke|Reiner Maria Rilke]], Franz Werfel i dr. podupirali su njegove ideje. Čehoslovački državni predsjednik Masaryk pripadao je pristalicama tih ideja kao i austrijski savezni kancelar Ignaz Seipel ili francuski ministar vanjskih poslova Aristide Briand. Oko 2.000 osoba prisustvovalo je prvom Panevropskom kongresu koji je održan od 3. do 6.10.1926. godine u Beču. Aristid Briand je na zahtjev Coudenhove-Kalergia 5.9.1929. u govoru pred [[Društvo naroda|Ligom naroda]] predložio stvaranje Federacije evropskih nacija. Njemački ministar vanjskih poslova Gustav Stresemann također je podržavao ovu inicijativu. Razvoj situacije u Njemačkoj krenuo je kobnim putem, koji je završio već poznatim scenarijem, dolaskom na vlast nacional-socijalista i naposljetku Drugim svjetskim ratom. Panevropska je unija bila zabranjena u Njemačkoj, a Coudenhove se koncentrisao na održanje nezavisnosti Austrije od koje je, prema njegovom mišljenju, ovisila budućnost cijele Europe. Drugi svjetski rat Coudenhove-Kalergi, kao i njegov nasljednik u funkciji predsjednika Panevropske unije, nadvojvoda dr. [[Otto von Habsburg]], proveo je u [[SAD]]-u. Nakon rata, Coudenhove je uvidio kako najveća opasnost Evropi prijeti od imperijalističkog komunizma. Godine 1947. osnovao je Evropsku parlamentarnu uniju i počeo s obnovom Panevropske unije. Kao i prije rata opet je glavni cilj organizacije bila borba protiv svih vrsta totalitarizama i ujedinjenje Evrope. Dr. [[Otto von Habsburg]] izabran je 1957. za potpredsjednika Panevropske unije, [[Otto von Habsburg]]a nakon smrti Coudenhove-Kalergija 1972. godine, a na prijedlog francuskog državnog predsjednika Georgesa Pompidoua, izabran je za predsjednika Međunarodne panevropske unije. Po pitanju evropskog ujedinjenja Panevropska unija dala je jasno do znanja kako nije spremna priznati Jalta-granicu, željeznu zavjesu, kao granicu Evrope koji je dijelio na istok i zapad. Uspostavljeni su kontakti s različitim grupama tadašnjeg istočnog bloka. Nakon izbora dr. Otta von Habsburga u [[Evropski parlament]] 1979. godine (prvi direktni izbori), panevropska misao počela se u ovom demokratskom parlamentu sve više etablirati. Tako je u Evropskom parlamentu osnovana i panevropska radna grupa koja danas broji oko 100 članova tj. poslanika. Prva inicijativa Habsurga bila je postavljanje prazne stolice u plenarnoj sali Evropskog parlamenta kao simbol pripadnosti naroda Srednje i Istočne Evrope evropskoj porodici, a koji su tada bili pod sovjetskim režimom. Panevropski parlamentarci su se, između ostalog, zalagali za uvođenje jedinstvenog evropskog pasoša, izgradnju graničnih kontrola ili čak za dvanaest zvjezdica na plavoj zastavi kao službenom simbolu Europe. Dana 19.8.1989. godine, na historijskom panevropskom pikniku, poslana je jasna poruka kako se Evropa mora ujediniti. Započet je kraj sovjetskog komunizma u Istočnoj i Srednjoj Evropi. Još u oktobru 1989. godine u bivšem istočnom bloku osnovane su prve panevropske grupe. U Mađarskoj je postojao jedan odjel još 1988. godine. Nakon pada željezne zavjese, Panevropa se zauzela za osnivanje panevropskih grupacija u zemljama Srednje i Istočne Evrope. Politički se koncentrisala na produbljivanju, proširivanju i duhovnoj obnovi Evropske unije. Godine 2004. zakazani termin za novo proširenje Evropske unije Panevropa je smatrala veoma bitnim korakom za ponovno ujedinjenje Evrope. Dalja ujedinjenja tj. ulazak ostalih zemalja Jugoistočne Evrope, koje još uvijek nisu članice EU, bitan su cilj Panevropske unije. Panevropa se zalaže na ustrajnom učvršćivanju evropskog mnoštva. U decembru 2004. na generalnoj Skupštini u Stasbourgu za novog predsjednika Međunarodne paneuropske unije izabran je Alain Terrenoire, a za počasnog je predsjednika izabran nadvojvoda Habsburg. Panevropska unija danas ima svoje organizacije u ovim zemljama: Albanija, Andora, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crnka Gora, Češka, Engleska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Kosovo, Letonija, Luxemburg, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Rumunija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švedska, Švicarska, == Historija Panevropske unije Bosne i Hercegovine == '''Panevropska unija Bosne i Hercegovine''' nastajala je 1994. godine pod nazivom Bosanskohercegovačka panevropska unija. Godine 2006. preregistrovala se na državnom nivou i od tada djeluje pod sadašnjim imenom. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] dalo je dozvolu da Panevropska unija u svom imenu koristi ime Bosne i Hercegovine čime je pokazala kolika je važnost ove organizacije kojoj je glavni cilj što skoriji ulazak BiH u veliku evropsku porodicu. Svoj rad koncentrisala je na organizacije različitih okruglih stolova i konferencija. Također, predstavnici Panevropske unije BiH redovito učestvuju na skupštinama Međunarodne panevropske unije, kao i drugim sastancima i konferencijama širom Evrope, a uvijek s ciljem promovisanja Bosne i Hercegovine kao zemlje koja ima što ponuditi Evropi. U okviru Panevropske unije BiH djeluje i podgrupa za mlade. == Predsjednici Panevropske unije Bosne i Hercegovine == 1994. - 2010. [[Franjo Topić]] 2010. - 2014. Dražen Gagulić 2014. - 2017. Vanja Gavran 2017. - 2018. [[Haris Ćutahija]] (v. d.) 2018.- danas [[Osman Topčagić]]<ref>{{Cite web|url=http://www.paneuropa.ba/o-nama/|title=Paneuropska unija BiH {{!}} O nama|language=hr|access-date=6. 8. 2019|archive-date=6. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190806015455/http://www.paneuropa.ba/o-nama/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.paneuropa.ba/ O organizaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190806015447/http://www.paneuropa.ba/ |date=6. 8. 2019 }} * [http://www.international-paneuropean-union.eu/ Panevropska unija] [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini]] cals9j0vdxkscw9s0c230wo3wy7iwet 0 460531 3899104 3884109 2026-06-19T11:08:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899104 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink |naziv =Myxozoa<br>([[razred (biologija)|Razred]] [[parazit]]skih [[Cnidaria]]) | slika = Fdl17-9-grey.jpg | slika_opis= Stadij triaktinomiksona vrste ''[[Myxobolus cerebralis]]''. |slika_širina=250px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Cnidaria]] | subphylum = [[Endocnidozoa]] | classis = '''Myxozoa''' | authority = [[Grassé]], 1970 | razdioba_rangovi = Podrazredi | razdioba = * [[Myxosporea]] * [[Malacosporea]] }} '''Myxozoa''' ([[Grčki|grč.]]: μύξα - ''miksa'' = plijesan, sluz + ζῷον ''zoon'' = životinja) je [[razred (biologija)|razred]] vodenih, obligatno [[parazit]]skih [[cnidaria|knidarijskih]] [[životinja]]. Opisano ih je preko 1.300 vrsta.<ref>[http://bioone.dev.allenpress.com/perlserv/?request=get-document&doi=10.1368%2F1066-5234(2002)049%5B0175%3ACIHAPD%5D2.0.CO%3B2]{{Mrtav link}}</ref> Mnoge imaju dvodomaćinski [[životni ciklus]] koji uključuje [[ribe]] i [[annelida|člankovite]] gliste ili [[Bryozoa]]. Prosječna veličina njihovih [[spora]] obično je od 10&nbsp;μm do 20&nbsp;μm,<ref>Fiala, Ivan. 2008. Myxozoa. Version 10 July 2008 (under construction). http://tolweb.org/Myxozoa/2460/2008.07.10 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180301225416/http://tolweb.org/Myxozoa/2460/2008.07.10 |date=1. 3. 2018 }} in The Tree of Life Web Project, http://tolweb.org/</ref> dok malakospora (potkladusa Myxozoa) može biti prečnika i do 2&nbsp;mm. Miksozoa mogu živjeti i u slatkovodnim i morskim staništima. Dok je evolucijska historija miksozo još uvijek aktivno područje istraživanja, sada se razumije da su to visoko izvedene [[Cnidaria]], koje su prošle dramatičnu evoluciju iz slobodnoplivajućih, nezavisnih bića poput meduze u njihov današnji oblik [[obligatni parazit|obligatnog parazite]] od samo nekoliko ćelija.<ref>{{cite news|url=http://www.haaretz.com/israel-news/science/1.687159|title=Microscopic parasitic jellyfish defy everything we know, astonish scientists - Science|publisher=|newspaper=Haaretz|date=20. 11. 2015|access-date=21. 2. 2020|archive-date=19. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200519194608/https://www.haaretz.com/israel-news/science/1.687159|url-status=dead}}</ref> Kako su se razvijale u parazite mikroskopskih dimenzija, izgubile mnoge [[gen]]e koji su odgovorni za višećelijski razvoj, koordinaciju i komunikaciju ćelija – ćelija. [[Genom]]i nekih miksozoa sada su među najmanjim od bilo koje poznate životinjske vrste.<ref>{{cite journal|last1=Chang|first1=E. S.|title=Genomic insights into the evolutionary origin of Myxozoa within Cnidaria|doi=10.1073/pnas.1511468112|url=http://www.pnas.org/content/112/48/14912.full.pdf|access-date=4. 12. 2015|pmid=26627241|pmc=4672818|volume=112|issue=48|year=2015|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|pages=14912–7|bibcode=2015PNAS..11214912C}}</ref> ==Filogenetika== Myxozoa su izvorno spatrane [[protozoa]]ma,<ref> {{cite journal |author=Štolc, A. |title=Actinomyxidies, nouveau groupe de Mesozoaires parent des Myxosporidies |year=1899 |journal= Bull. Int. l'Acad. Sci. Bohème |volume=12 |pages=1–12}} </ref> i gdje su uključene u ostale nepokretne oblike grupe [[Sporozoa]].<ref>[https://web.archive.org/web/20081216220815/http://home.um.edu.mt/biology/phylogenetic%20classification.pdf Edwin Lanfranco, 2007, ''A phylogenetic classification of organisms other than animals''].</ref>> Kako je njihova odvojena priroda postala jasna nakon analize sekvence 18S [[ribosom]]ne [[DNK]] (rDNK), premještene su u [[metazoa]]. Detaljna klasifikacija unutar metazoe ipak je dugo ometana nepodudarnim dokazima o strukturi rDNK: iako je 18S rDNK sugerirala bliskost s [[Cnidaria]],<ref> {{cite journal |author=Smothers, J.F.|date=septembar 1994 |title=Molecular evidence that the myxozoan protists are metazoans |url=https://archive.org/details/sim_science_1994-09-16_265_5179/page/n99|journal=Science |volume=265 |issue=5179 |pages=1719–1721 |doi=10.1126/science.8085160 |pmid=8085160|display-authors=etal|bibcode=1994Sci...265.1719S }} </ref> other rDNA sampled,<ref name=mont> {{cite journal |author=A.S. Monteiro|title=Orphan worm finds a home: ''Buddenbrockia'' is a Myxozoan |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=19 |issue=6 |pages=968–71 |url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/content/full/19/6/968 |pmid=12032254 |date= 1. 6. 2002 |doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004155|display-authors=etal}} </ref><ref> {{cite book |author=J. Zrzavy & V. Hypsa |date=april 2003 |title= Myxozoa, ''Polypodium'', and the origin of the Bilateria: The phylogenetic position of "Endocnidozoa" in light of the rediscovery of ''Buddenbrockia'' |journal=Cladistics |volume=19 |issue=2 |pages=164–169 |doi=10.1111/j.1096-0031.2003.tb00305.x|bibcode=2002clad.book.....S }} </ref> i dva [[gen Hox|HOX]] gena dviju vrsta,<ref> {{cite journal |author=C. L. Anderson, E. U. Canning & B. Okamura |date=mart 1999 |title=A triploblast origin for Myxozoa? |journal=[[Nature]] |pmid=9537319 |volume=392 |issue=6674 |pages=346–347 |doi=10.1038/32801|bibcode=1998Natur.392..346A }} </ref> bila su mnogo sličnije takvim kod [[Bilateria]]. Otkriće da je ''[[Buddenbrockia plumatellae]]'', crvoliki parazit [[Bryozoa]], dug do 2&nbsp;mm, miksozoa<ref name=mont/> u početku je pojačavalo mogućnost dvostranog porijekla, jer je tjelesni plan površno sličan. Ipak, pomnije ispitivanje otkriva da uzdužna simetrija ''Buddenbrockia'' nije dvostrana, već četverostrostrana, što ovu [[hipoteza|hipotezu]] čini sumnjivom. Daljnjim testiranjem riješena je genetička zagonetka, pronalaskom prva tri prethodno identificirana diskutabilna HOX gena („Myx1-3“) u [[bryozoa]] ''[[Cristatella mucedo]]'' i četvrtog (Myx4 ) kod [[štuka|sjeverneih štuka]], odgovarajućeg domaćina dvaju uzoraka Myxozoa. To je objasnilo zbrku: u prvotnim eksperimentima korišteni su uzorci kontaminirani tkivom organizama domaćina, što je dovelo do lažno pozitivnih rezultata za položaj među bilaterijama. Pažljivije kloniranje 50 gena za kodiranje iz ''Buddenbrockia'' čvrsto je utvrdilo [[kladus]] kao ozbiljno modificirane članove koljena [[Cnidaria]], sa [[medusozoa]], kao njihovim najbližim srodnicima. Sličnosti između miksozojskih polarnih kapsula i knidarijskih [[nematocista]] shvaćene su se već duže vrijeme, ali općenito se pretpostavljalo da su rezultat [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]].<ref> {{cite journal |author=E. Jímenez-Guri|date=juli 2007 |title=''Buddenbrockia'' is a cnidarian worm |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=317 |issue=116 |pages=116–118 |doi=10.1126/science.1142024 |pmid=17615357|display-authors=etal|bibcode=2007Sci...317..116J }}</ref> Taksonomi sada prepoznaju zastarjelu podskupinu Actinosporea kao [[životni ciklus|životnu fazu]] [[Myxosporea]].<ref>{{cite journal | author = Kent M. L., Margolis L., Corliss J.O. | year = 1994 | title = The demise of a class of protists: taxonomic and nomenclatural revisions proposed for the protist phylum Myxozoa Grasse, 1970 | url =https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-zoology_1994-05_72_5/page/932| journal = Canadian Journal of Zoology | volume = 72 | issue = 5| pages = 932–937 | doi=10.1139/z94-126}}</ref> ==Patologija== Infekcija počinje kroz valvule spore. Svaka od njih sadrži jednu ili dvije ćelije [[sporoblast]]e i jednu ili više polarnih kapsula koje sadrže nitaste materijale koji usporavaju vezanje za domaćina. Sporoblasti se zatim oslobađaju kao pokretni oblik, zvani amebula, koja prodire u tkiva domaćina i razvija se u jednu ili više višejedarnih [[plazmodij]]a. Određena jedra kasnije se udružuju, jedno zahvaćajući drugo, kako bi nastale nove spore. Odnosi mikrospora i njihovih domaćina često su vrlo izvedeni i obično ne rezultiraju teškim bolestima prirodnog domaćina. Infekcija kod [[ribe]] domaćina može biti izuzetno dugotrajna i potencijalno će postojati njegov cijeli život. Međutim, sve veći broj mikosporara postao je komercijalno važan patogen riba, velikim dijelom kao posljedica razvoja [[akvakulture]] i dovođenja novih vrsta u kontakt s mikrosporama kojima prethodno nisu bili izložene i na koje su vrlo osjetljive. Ekonomski utjecaj takvih parazita može biti ozbiljan, pogotovo tamo gdje su stope [[prevalencija|prevalencije]] visoke; mogu također imati ozbiljan utjecaj na divlje riblje resurse. Ekonomski najznačajnije svjetske bolesti uzrokovane miksosporama u uzgajanim ribama su PKD - [[proliferativna bubrežna bolest]], koju je uzrokovao predtavnik ''[[Malacosporea]]'', ''[[Tetracapsuloides bryosalmonae]]'' i [[vrtložna bolest]], uzrokovana članom grupe [[Myxosporea]], ''[[Myxobolus cerebralis]]''; obje bolesti utiču na [[salmonide]]. [[Enteromiksoza]] uzrokovana je vrstom ''[[Enteromyxum leei]]'' u morskim uzgajalištima [[Sparidae|sparida]], dok je "hamburgerska bolest" ili [[proliferativna bolest škrga]] uzrokovana vrstom ''[[Henneguya ictaluri]]'' kod [[som]]ova, a infekcie vrstom ''[[Sphaerospora renicola]]'' javljaju se kod [[šaran|običnog šarana]]. ==Također pogledajte== *[[Cnidaria]] ==Reference== {{refspisak}} ==External linkovi== {{Commons category|Myxozoa}} * [http://tolweb.org/Myxozoa/2460 Tree of Life: Myxozoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216140158/http://tolweb.org/Myxozoa/2460 |date=16. 2. 2015 }} * [http://www.myxozoa.org/ Myxozoan researchers network] {{životinje}} [[Kategorija:Myxozoa| ]] [[Kategorija:Životinjski razredi]] [[Kategorija:Taksonomija]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] k3a8yruqo43q2tkqvpjestwuhqk7hzx 0 462415 3899023 3884251 2026-06-19T00:22:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899023 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv = ''Meliaceae''<br>(Prorodica mahagonija) | slika = Chinaberry1216.JPG | slika_širina = 250px | slika_opis =''[[Melia azedarach]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Sapindales]] | familia ='''''Meliaceae''''' | familia_autorstvo =<small>[[Juss.]], 1789</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | razdioba_stepen = Potporodice | razdioba= *''[[Cedreloideae]]'' *''[[Melioideae]]'' }} '''''Meliaceae''''', [[porodica (biologija)|porodica]] '''[[mahagonij]]a''', [[cvjetnica]] uglavnom [[stabla]]šica i [[grm]]ova, uz samo nekoliko [[Zeljasta biljka|zeljastih]], u [[red (biologija)|redu]] [[Sapindales]]. Karakteriziraju ih naizmjenični, obično perasti listovi bez [[stipula]] i sinkarpnih (spojenih karpela). Cvjetovi su naizgled dvospolni (ali zapravo uglavnom kriptično jednospolni). [[Cvast]]i u klasovima , cimama, šiljcima ili grozdovima. Većina vrsta je [[zimzelena biljka|zimzelenih]], ali neke su [[listopadna biljka|listopadne]], u sušnoj sezoni ili zimi. Porodica obuhvata oko 53 roda i oko 600 poznatih vrsta,<ref name="Christenhusz-Byng2016">{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 }}</ref> s pantropskim rasprostranjenjem; jedan rod (''Toona'') prostire se prema sjeveru u umjerenu Kinu, a na jugu na jugoistok Australije, drugi (''Synoum'') u jugoistočnu Australiju, a ostali (''Melia'') daleko na sjever. [[File:Fruits of Chisocheton paniculatus.JPG|thumb|Plodovi ''[[Chisocheton cumingianus]]'']] ==Upotreba== Koriste se razne vrste za [[biljno ulje]], [[sapun]] i za proizvodnju, [[insekticid]]a i visoko cijenjenog [[drvo|drveta]] (mahagonij). Nekoj od ekonomski važnih rodova i vrsta pripadaju ovoj porodici: *''[[Azadirachta indica]]'' (Indija) *''[[Carapa]]'' (Južna Amerika i Afrika) *''[[Cedrela odorata]]'' (Centralna i Južna Amerika) *''[[Entandrophragma]]'' (Tropska Afrika) *[[Guarea]]'' (Afrika) *''[[Khaya]]'' (Tropska Afrika) *[[Chinaberry]] ([[Indomalajska ekozona|Indomalaja]] i [[Australazija]]) * [[Santol]] (Jugoistočna i južn Azija]] *''[[Swietenia]]'' (Tropske Amerike) *''[[Toona]]'' (Tropska [[Azija]], [[Malezija]] i [[Australija]]) ==Rodovi == [[slika:Aglaiaodorata1web.jpg|right|thumb|Kineski „rižin cvijet“ (''[[Aglaia odorata]]'')]] === Potporodica ''Cedreloideae'' === Poznata je i kao ''Swietenioideae''.<ref name = "GDR08">{{cite journal|title=Floral Development in the Tribe Cedreleae (Meliaceae, Sub-family Swietenioideae): ''Cedrela'' and ''Toona''.|url=https://www.researchgate.net/publication/5864552|vauthors=Gouvea CF, Dornelas MC, Rodriguez AP |journal=Annals of Botany |volume=101 |issue=1 |pages=39–48|year= 2008|access-date=18. 1. 2018|doi=10.1093/aob/mcm279|pmid=17981877|pmc=2701842}}</ref><ref>[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/genera/meliaceaegen.html Missouri Botanic Garden: list of Meliaceae genera (retrieved 18 January 2018)]</ref> {{div col|2}} Pleme '''Cedreleae'''<ref name = "GDR08"/> *''[[Cedrela]]'' – Amerike *''[[Toona]]'' – Azija Ostala plemena i rodovi: *''[[Capuronianthus]]'' *''[[Carapa]]'' *''[[Chukrasia]]'' *''[[Entandrophragma]]'' *''[[Khaya]]'' *''[[Lovoa]]'' *''[[Neobeguea]]'' *''[[Pseudocedrela]]'' *''[[Schmardaea]]'' *''[[Soymida]]'' *''[[Swietenia]]'' *''[[Xylocarpus]]'' {{div col end|2}} === Potporodica Melioideae === {{div col|2}} Pleme: '''Aglaieae''' *''[[Aglaia]]'' *''[[Lansium]]'' *''[[Reinwardtiodendron]]'' - Srodni rodovi: *''[[Chisocheton]]'' *''[[Dysoxylum]]'' (syn. ''Pseudocarapa'') *''[[Sphaerosacme]]'' Pleme: '''Guareeae'''<ref>[http://edepot.wur.nl/189376 Koenen E (2011) Phylogenetic and biogeographic studies in Guareeae (Meliaceae: Melioideae) - (retrieved 18 January 2018)]</ref> – Afrika *''[[Guarea]]'' - Srodni rodovi: *''[[Heckeldora]]'' *''[[Leplaea]]'' *''[[Ruagea]]'' *''[[Turraeanthus]]'' Pleme: '''Melieae''' *''[[Melia]]'' *''[[Azadirachta]]'' Pleme: '''Sandoriceae''' *''[[Sandoricum]]'' Pleme: '''Turraeeae''' *''[[Calodecarya]]'' *''[[Humbertioturraea]]'' *''[[Munronia]]'' *''[[Naregamia]]'' *''[[Nymania]]'' *''[[Turraea]]'' - Srodni rodovi: *''[[Anthocarapa]]'' Pleme: '''Trichilieae''' *''[[Astrotrichilia]]'' *''[[Cipadessa]]'' *''[[Ekebergia]]'' *''[[Heynea]]'' *''[[Lepidotrichilia]]'' *''[[Malleastrum]]'' *''[[Owenia]]'' *''[[Pseudobersama]]'' *''[[Pseudoclausena]]'' *''[[Pterorhachis]]'' *''[[Trichilia]]'' *''[[Walsura]]'' Pleme: '''Vavaeeae''' *''[[Vavaea]]'' Nepriznata plemena: *''[[Aphanamixis]]'' *''[[Cabralea]]'' *''[[Synoum]]'' {{div col end|2}} ==Reference== {{refspisak}} * {{aut|Pennington, T.D. & Styles, B.T.}} (1975): A generic monograph of the Meliaceae. ''Blumea'' '''22''': 419–540. ==Vanjski linkovi== {{commonscat| Meliaceae}} *[http://delta-intkey.com/angio/www/meliacea.htm Meliaceae] in [https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/angio/ L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). The families of flowering plants.] *[https://web.archive.org/web/20070929163235/http://www.mahoganyforthefuture.org/projectmeliaceae/ Project Meliaceae] [[Kategorija:Meliaceae| ]] [[Kategorija:Sapindales]] kjgpvz9cdgghv6vfegghjkr7nq46n05 0 462761 3899051 3884275 2026-06-19T05:37:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Miofilament | Latinski = Myofilamentum | Slika = Myofilament.svg |Opis slike = Miofilament | Image2 = | Caption2 = | Precursor = | System = | PartOf = [[Miofibrila]] }} '''Miofilamenti''' su [[protein|filamenti]] [[miofibrila]] koji se sastoje od [[protein]]a,poglavito [[miozin]]a ili [[aktin]]a. Tipovi mišića su [[poprečnoprugasti mišić|prugasti mišić]] (kao što su [[skeletni mišić]] i [[srčani mišić]]), kosi prugasti mišić (nalazi se u nekim [[beskičmenjaci]]ma) i [[glatki mišić|glatkih mišića]]. Različiti aranžmani miofilamenta stvaraju različite mišiće. Isprepleteni mišić ima poprečne trake vlaknastih niti. U kosim prugastim mišićima vlakna su nestabilna. Glatki mišići imaju nepravilan raspored filamenata. ==Struktura== Postoje tri različite vrste miofilamenata: debela, tanka i elastična vlakna. *Debeli filamenti sastoje se prvenstveno od proteina [[miozin]]a. Svaki debeli filament ima promjer ok 15&nbsp;nm, a svaki je izrgađen od nekoliko stotina molekula miozina. Molekula miozina oblikovana je kao palice za golf, s repom od dva isprepletena lanca i dvostrukom kuglastom glavom koja izlazi iz njega pod uglom. Polovina glave je pod uglom ulijevo, a polovina u desno, stvarajući područje u sredini niti poznato kao gola zona. * Tanke niti, promjera 7&nbsp;nm, sastoje se uglavnom od proteina [[aktin]]a, tačnije vlaknastog (F) aktina. Svaki F-aktinski lanac sačinjen je od niza podjedinica zvanih globularni (G) aktin. Svaki G aktin ima [[aktivno mjesto]] koje se može vezati za glavu molekule miozina. Svaki tanki filament također sadrži otprilike 40 do 60 molekula tropomiozina, proteina koji blokira aktivna mjesta tankih niti kada se mišić opusti. Svaka molekula tropomiozina ima manji protein koji veže kalcij, zvani tropomiozin-vezani. Svi tanki filamenti pričvršćeni su na [[sarkomera|Z-liniju]]. * Elastični filamenti promjera 1&nbsp;nm, napravljeni su od [[titin]]skog velikog elastičnog proteina. Prolaze kroz jezgro svakog debelog vlakna i sidre ga do Z-linije, krajnje tačke [[sarkomera|sarkomere]]. Titin također stabilizira debele filamente, centrirajući ih između tankih. Pomaže i u sprečavanju prekomernog istezanja guste niti, povlačeći se poput opruge kad god se neki mišić isteže.<ref>http://connect.mheducation.com/connect/hmEBook.do?setTab=sectionTabs</ref> ==Funkcija== Proteinski kompleks sastavljen od aktina i miozina, kontraktilnih proteina, ponekad se naziva i "[[aktomiozin]]". U [[skeletni mišić|prugastim mišićima]], kao što su [[skeletni mišić|skeletni]] i [[srčani mišić]], aktinski i miozinski filamenti imaju specifičnu i stalnu dužinu u redoslijedu od nekoliko mikrometara, daleko manje od dužina izduženih mišićnih [[ćelija (biologija)|ćelija]] (nekoliko milimetara u slučaju ljudskih skeletnih [[mišić]]nih ćelija). Vlakna su organizirana u ponovljene podjedinice duž miofibrila. Ove podjedinice se nazivaju [[sarkomere]]. Kontraktilna priroda ovog proteinskog kompleksa temelji se na strukturi debelih i tankih niti. Debela nit, [[miozin]], ima dvoglavu strukturu, s glavama postavljenim na suprotnim krajevima molekule. Tokom mišićne kontrakcije, glave miozinskih filamenata pričvršćuju se na suprotno orijentirane tanke [[aktin]]ske niti i povlače ih klizeći jednu pored druge. Djelovanje vezianja miozina i pokreta aktina rezultira skraćivanjem sarkomera. Kontrakcija mišića sastoji se od istodobnog skraćivanja više sarkomera.<ref>Alberts, Bruce., et al., "Muscle Contraction." Essential Cell Biology. 3rd. New York: Garland Science, 2010. p. 599. Print.</ref> ==Reference== {{refspisak}} {{refbegin}} * Muscle: Diversity of Muscle—Britannica Online Encyclopedia." Encyclopedia - Britannica Online Encyclopedia. Web. * Saladin, Kenneth S. "Myofilaments." Anatomy & Physiology: the Unity of Form and Function. 5th ed. New York: McGraw-Hill, 2010. 406–07. Print. {{refend}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20060917110306/http://muscle.biomol.uci.edu/mus1012.htm Diagrams and explanations at biomol.uci.edu] [[Kategorija:Ćelijska anatomija]] [[Kategorija:Mišići]] ikj729xez7hfuyv1q4rzqbhr74osz9o 0 468237 3899081 3884970 2026-06-19T09:38:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899081 wikitext text/x-wiki '''Leš''', '''mrtvac''', '''mejit''' ili '''mejt''', [[medicina|medicinski]] zvani '''kadaver''' je mrtvo ljudsko tijelo koje se sahranjuje na razne načine, ovisno u pripadništvu datom kulturnom obrascu. U naučne i obrazovne svrhe, kadavere proučavaju studenti medicine, [[ljekar]]i i drugi naučnici za istraživanje anatomije,<ref>{{Cite journal |last=Hutton |first=Fiona |title=The working of the 1832 Anatomy Act in Oxford and Manchester |journal=Family & Community History |volume=9 |issue=2 |pages=125–139 |doi=10.1179/175138106x146142|year=2006 }}</ref> lociranje oboljenja, utvrđivanje uzroka smrti i obezbeđivanje tkiva za korigovanje nedostataka živih ljudi, u cilju doniranja za [[transplantacija|transplantaciju]]. U medicinskim obrazovnim ustanovama (studenti i đaci) proučavaju i seciraju kadavere u okviru nastavnih programa. Kadaveri se posebno pažljivo analiziraju i u [[forenzika|forenzičkoj]] i [[sudska medicina|sudskoj medicini]]. Osim navedenih kategorija, izvjesne detalje i osobenosti kadavera proučavaju arheolozi i umjetnici.<ref>{{Cite news|url=https://www.rxlist.com/script/main/art.asp?articlekey=12491|title=Definition of Cadaver|work=RxList|language=en}}</ref> Izraz ''kadaver'' koristi se na sudovima, za označavanje mrtvog ljudskog tijela, kao i u spasilačkim timova koji vrše potrage za tijelima osoba zahvaćenih prirodnim i ostalim katastrofama. Termin dolazi od latinske reči ''cadere'' (=pasti). Transplantat zvani. „postmortem graft”, je presađeno tkivo sa mrtvog na živo ljudsko tijelo, kako bi se korigovao defekat ili sakaćenje. Mrtva tijela se mogu koristiti za određivanje stupnja raspadanja, što je korisno pri utvrđivanju dužine perioda tokom koga je telo bilo mrtvo.<ref>{{Cite news|url=https://medicine.academic.ru/1240/Cadaver|title=Cadaver|encyclopedia=Academic Dictionaries and Encyclopedias|language=en}}</ref> U umjetnosti, od davnina, leševi su korišćeni za preciznije prikazivanje anatomije ljudskog tijela na slikama i crtežima.<ref>''New Oxford Dictionary of English'', 1999. '''cadaver''' Medicine: or poetic/literary: a cait.</ref> == Dekompozicija tijela== {{glavni|Dekompozicija ljudskog tijela}} [[Datoteka:13-11-12-rechtsmedizin-berlin-charite-by-RalfR-20.jpg|thumb|250px|Kadaver u frižideru u Odsjeku za forenzičku medicinu, u Nemačkoj]] Razmatranje različitih faza dekompozicije može pomoći u utvrđivanju dužine posmrtnog perioda umrle usobe. === Stadiji dekompozicije === * Prva faza je [[autoliza]], poznatija kao samovarenje, tokom koje se tjelesne ćelije uništavaju dejstvom sopstvenih [[Digestivni enzim|enzima za varenje]]. Međutim, ti se enzimi oslobađaju u ćelijama zbog prestanka aktivnih procesa u njima, a ne kao aktivni proces. Drugim riječima, iako autoliza liči na aktivni proces autovarenja hranljivih materija živih ćelija, mrtve ćelije se aktivno ne razlažu kao što se često tvrdi u popularnoj literaturi, a kao što sinonim autolize – samovarenje – naizgled podrazumijeva. Kao rezultat autolize stvara se tekućina koja prodire između slojeva kože i rezultira njenim ljuštenjem. U ovom stadiju, [[Muha|muhe]] (kada su prisutne) počinju da polažu jaja u tjelesne otvore: oči, nozdrve, usta, uši, otvorene rane i druge. Izležene larve (magoti ili crvi) nekih insekata, kao što je ''[[Calliphora latifrons]]'' naknadno prodiru pod kožu i počinju da konzumiraju zatečene tjelesne ostatke. * Druga faza raspadanja je nadimanje. Bakterije u crijevima počinju da razgradnju tkiva, oslobađajući plinove koji se nakupljaju u crijevima, koji ostaju zarobljeni zbog ranog kolapsa [[Tanko crijevo|tankog creva]]. Ta nadutost se javlja uglavnom u trbuhu, a ponekad i u ustima, jeziku i genitalijama. Obično se događa oko druge sedmice raspadanja. Akumulacija i napuhavanje plina nastavlja se sve dok se tijelo ne razgradi u dovoljnoj mjeri da plin može napustiti. * Treća, najduža i posljednj faza je [[truhljenje]]. TruHljenjem se raspadaju veće tjelesne strukture, a tkiva prelaze u tečno stanje. Prvo se raspadaju [[probavni sistem|organi probavnog sistema]], [[mozak]] i [[pluća]] . U normalnim okolnostima, ovi organi se ne mogu prepoznati već nakon tri sedmice procesa raspadanja. Mišiće mogu jesti bakterije ili ih proždiru životinje. Na kraju, ponekad i nakon nekoliko godina, preostaje samo [[kostur]]. U tlima bogatim [[kiselina]]ma, skelet se vremenom rastvara u svoje osnovne hemijske komponente. Brzina raspadanja ovisi o mnogo faktora, uključujući temperaturu i ostale uvjete okruženja. Što je toplije i vlažnije, mrtvo tijelo se brže razgrađuje.<ref>{{Cite web |url=http://aboutforensics.co.uk/decomposition/ |title=Decomposition – The Forensics Library |website=aboutforensics.co.uk |language=en-US |access-date=13. 9. 2020 |archive-date=10. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201010023414/https://aboutforensics.co.uk/decomposition/ |url-status=dead }}</ref> Prisustvo životinja koje konzumiraju leš takođe će rezultirati izlaganjem kostura, dok one konzumiraju delove raspadajućeg tela. ===Indikatorski organizmi=== Prisustvo i razvoj crvi na lešu korisni su u procjeni vremena koje je proteklo od smrti. Ovisno o vrsti i uvjetima, crvi se mogu primijetiti na tijelu u roku od 24 sata. Jaja se polažu direktno na izvor hrane, a kada se jaja izlegu, crvi se kreću prema željenim uvjetima i počinju se hraniti. Proučavajući insekte prisutne na mjestu zločina, [[entomologija|forenzički entomolozi]] mogu odrediti približno vrijeme smrti. Insekti su obično korisni nakon [[postmortem interval]]a (PMI) od približno 25–80 sati, ovisno o uvjetima okoline. Nakon ovog intervala, ovj metod postaje manje pouzdan. Muhe puhalice često se koriste u forenzičkoj entomologiji za određivanje PMI zbog njihove [[ovipozicija|ovipozicije]] na strvini i leševima. Crni muharac, ''[[Phormia regina]]'' izuzetno je raširen i često je najranija vrsta koja polaže jaja na lešu, što ga čini posebno važnim za forenzičku nauku.<ref>Catts, E P; Goff, M L (January 1992). "Forensic Entomology in Criminal Investigations". ''Annual Review of Entomology''. '''37''' (1): 253–272. Digital object identifier|doi:10.1146/annurev.en.37.010192.001345. [[PubMed]] Identifier|PMID]] 1539937.</ref> == Historija == [[Datoteka:Rembrandt - The Anatomy Lesson of Dr Nicolaes Tulp.jpg|thumb|300px|''Čas anatomijdoktora Nikolasa Tulpa'' na glasovitoj [[Rembrandt]]ovoj slici prikazuje predavanje dr. Tulpa, u [[Amsterdam]]u, 1632.]] Historija upotrebe kadavera ispunjena je kontroverzama, naučnim dostignućima i novim otkrićima. Misli se da je sve počelo u drevnoj Grčkoj ,u 3. stolječu p.n.e., kada su to započela dva ljekara, [[Herofil]] iz [[Halkidon]]a i [[Erazistrat]] sa [[Kea (otok)|Keje]].<ref name = "Hulkower_2011">{{cite book | last = Hulkower | first = Raphael | year = 2011 | title = From sacrilege to privilege: "the tale of body procurement for anatomical dissection in the United States" | publisher = Albert Einstein College of Medicine }}</ref> Oni su prakticirali disekciju kadavera u Aleksandriji, i to je bio predominantni metods za proučavanje anatomije.<ref name = "Ghosh_2015">{{cite journal | vauthors = Ghosh SK | title = Human cadaveric dissection: a historical account from ancient Greece to the modern era | journal = Anatomy & Cell Biology | volume = 48 | issue = 3 | pages = 153–69 | date=septembar 2015 | pmid = 26417475 | pmc = 4582158 | doi = 10.5115/acb.2015.48.3.153 }}</ref> Nakon njihovog perioda, popularnost anatomske disekcije je opala, pa se disekcija se više dugo nije koristila. Ovaj pristup se ponovo vratio u upotrebu tek u 12. stoljeću, da bi postao poebno popularan u 17. Stoljeću, otkad se stalno i redovno koristi za razne namjene.<ref name = "Hulkower_2011"/> Iako su Herofil i Erazistrat imali odobrenja za seciranje leševa, ipak su postojali brojni tabui o upotrebi kadavera u istraživačke i dijagnostične svrhe, takvi osećaji zadržali su se stotinama godina, u nekim sredinama, sve do danas. Od vremena prvih poznatih anatomskih disekcija iz 3. stoljeća p.n.e., do oko 18. stoljećaa bila je povezana sa besčašćem, nemoralom i neetičkim ponašanjem. Mnoga od ovih gledišta bila su uzrokovana religioznim vjerovanjima i estetskim tabuima,<ref name = "Ghosh_2015" /> i bila su duboko ukorijenjena u negativnim poimanja javnosti i crkve. Kao što je već pomenuto, praksa disekcije mrtvaca ponovo se ustalila oko 12. stoljeća. U to doba, disekcija je još uvijek smatrana nečasnom, ali nije bila zabranjena. Umjesto toga, crkva je uspostavila određene odredbe zabrana i dozvola za određene postupke. Ono što je bilo monumentalno za naučni napredak izdao je car Svetog rimskog carstva [[Fridrih II, car Svetog rimskog carstva|Fridrih II]], 1231.<ref name = "Ghosh_2015" /> Ovom uredbom je uvedeno da će se ljudsko tijelo secirati jednom svakih pet godina za proučavanje anatomije, uz zahtjev se da prisustvuju svi koji su obučeni ili se trenutno bave medicinom ili hirurgijom.<ref name = "Ghosh_2015" /> Ovi događaji su doveli do prve sankcionirane disekcije kadavera, nakon 300. p.n.e., š jeto javno izveo [[Mondino de Luci]].<ref name = "Ghosh_2015" /> Ovaj vremenski period stvorio je veliki entuzijazam u sagledavanju mogućnosti pribavljanja naučnih spoznaja putem disekcije leševa i privukao je studente iz cijele Evrope da započnu studije medicine. == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura== {{refbegin|30em}} * {{cite book|last=Jones|first=D. Gareth | name-list-format = vanc |title=Speaking for the Dead: Cadavers in Biology and Medicine|url=https://archive.org/details/speakingfordeadc0000jone|location=Aldershot|publisher=Ashgate|year=2000|isbn=978-0-7546-2073-0}} * {{cite book|last=Roach|first=Mary| name-list-format = vanc |title=Stiff: The Curious Lives of Human Cadavers|url=https://archive.org/details/stiffcuriouslive0000roac|location=New York, NY|publisher=W. W. Norton and Company Inc.|year=2003}} * {{cite book|last=Shultz|first=Suzanne| name-list-format = vanc |title=Body Snatching: the Robbing of Graves for the Education of Physicians|url=https://archive.org/details/bodysnatchingrob0000shul|location=Jefferson, North Carolina|publisher=McFarland & Company Inc.|year=1992}} * {{cite journal| vauthors = Wright-St Clair RE |title=Murder For Anatomy|journal=New Zealand Medical Journal|volume=60|pages=64–69|date=februar 1961}} * {{cite book |last=Bates|first=A. W. |title=The Anatomy of Robert Knox: Murder, Mad Science, and Medical Regulation |publisher=Sussex Academic Press |date=2010 |isbn=978-1-84519-381-2 }} * {{cite book |last=Lonsdale|title=Sketch of the Life and Writings of Robert Knox the Anatomist |url=https://archive.org/details/asketchlifeandw01lonsgoog |location=London |publisher=Macmillan }} * {{cite book |last=Macalister |first=Alexander |date=1910 |title=James Macartney: A Memoir}} * {{cite book |last=MacDonald |first=Helen P. |date=2005 |title=Human Remains: Episodes in Human Dissection |url=https://archive.org/details/humanremainsepis0000macd |isbn=978-0-522-85157-1 }} * {{cite book |last=Richardson |first=Ruth |date=2001 |title=Death, Dissection and the Destitute |url=https://archive.org/details/deathdissectiond0000rich |isbn=978-0-226-71240-6 }} * {{cite book |last=Rosner |first=Lisa |title=The Anatomy Murders: Being the True and Spectacular History of Edinburgh's Notorious Burke and Hare and of the Man of Science Who Abetted Them in the Commission of Their Most Heinous Crimes |publisher=University of Pennsylvania Press |date=2009 |isbn=978-0-8122-4191-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/anatomymurdersbe00rosn }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Human corpses}} *[http://www.cnn.com/2004/LAW/03/10/cadaver.case/index.html Documents: Cadavers Netted Hundreds of Thousands] *[https://web.archive.org/web/20130730123855/http://www.issuesinmedicalethics.org/151br40.html Selling Bodies, Making Profits] *[http://www.hindu.com/2004/07/28/stories/2004072805250500.htm Medicos Foil Bid to Sell Cadavers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040823091315/http://www.hindu.com/2004/07/28/stories/2004072805250500.htm |date=23. 8. 2004 }} *[https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5637687 Origins of Exhibited Cadavers Questioned] {{DEFAULTSORT:Cadaver}} [[Kategorija:Smrt]] [[Kategorija:Patologija]] [[Kategorija:Forenzika]] [[Kategorija:Kriminalistika]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Društvo]] 15hq13pu2tfb04vb8es8gcw5kdz7vk0 0 469921 3899073 3891879 2026-06-19T08:33:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899073 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} [[Slika:Insect anatomy diagram.svg|right|400px|thumb|<center>'''Morfologija insekta'''</center><br/> <center>'''Dijelovi:'''</center> <center>Tagmati: A – Glava, B – Toraks (grudi), C – Abdomen (zadak).</center> <div style="{{column-count|2}}"> 1. [[Antena (biologija)|Antena]]<br /> 2. [[Ocela|Ocele]] (donje)<br /> 3. Ocele (gornje)<br /> 4. [[Složeno oko]]<br /> 5. Mozak (moždana [[ganglija]])<br /> 6. [[Protoraks]]<br /> 7. Leđni [[krvni sud]]<br /> 8. [[beskičmenjačka traheja|Trahejske]] cijevi (deblo sa [[Spirakulum (artropodi)|spirakulumom]]) <br /> 9. [[Mezotoraks]]<br /> 10. [[Metatoraks]]<br /> 11. [[Krilo insekta|Prednje krilo]]<br /> 12. [[krilo insekta|Stražnje krilo]]<br /> 13. Srednje crijevo (želudac)<br /> 14. Leđna cijev (srce)<br /> 15. [[Jajnik]]<br /> 16. [[Stražnje crijevo]] ([[tanko crijevo]], [[rektum]] i anus)<br /> 17. [[Anus]]<br /> 18. [[Jajovod]]<br /> 19. Nervna vrpca (trbušna ganglija)<br /> 20. [[Sistem Malphigijevih cvjevčica|Malpighijeve cijevi]]<br /> 21. Stopalni jastučići <br /> 22. Kandže <br /> 23. [[Artropodna potkoljenica|Stopalo]]<br /> 24. [[Artropodna potkoljenic|Tibija]]<br /> 25. [[Artropodna noga|Femur]]<br /> 26. [[Trohanter (artropode)|Trohanter]]<br /> 27. Prednje crijevo (voljka, želudac)<br /> 28. Grudna [[ganglija]]<br /> 29. [[Artropodna potkoljenica|Koksa]]<br /> 30. [[Pljuvačna žlijezda]]<br /> 31. [[Podjednjačka ganglija]]<br /> 32. [[usni aparat insekata|Usni aparat]]<br /> </div>.]] '''Morfologija insekata''' proučava i opisuje vanjska [[morfologija|fizička svojstva]] [[insekti|insekata]]. Terminologija koja se koristi za opisivanje insekata slična je onoj koja se koristi za druge [[artropode]] zbog njihove zajedničke evolucijske povijesti. Tri fizička obilježja odvajaju insekte od ostalih člankonožaca: imaju tijelo podijeljeno u tri regije (glava, grudni koš i trbuh), imaju tri para nogu i dijelove usta koji se nalaze ''izvan'' [[glava|glavene kapsule]]. Upravo ih taj položaj usnih dijelova dijeli od najbližeg srodnika, neinsekata [[Hexapoda|šesteronožaca]], uključujući i [[Protura]], [[Diplura]] i [[Collembola]]. Postoje ogromne razlike u strukturi tijela među vrstama insekata. Pojedini mogu biti veliki u rasponu od 0,3&nbsp;mm ([[vilinska muha]]) do 30&nbsp;cm ([[Thysania agrippina|moljac velika sova]]);<ref name="GulCra2005">{{cite book |last=Gullan |first=P.J. |author2=P.S. Cranston |title=The Insects: An Outline of Entomology |publisher=Blackwell Publishing |location=Oxford |year=2005 |edition=3 |page= |isbn=1-4051-1113-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781405111133 }}</ref> nemaju očiju ili ih nema puno; imaju dobro razvijena krila ili ih nemaju; noge su prilagođene trčanju, skakanju, plivanju ili čak kopanju. Te preinake omogućuju insektima da zauzimaju gotovo svaku [[ekološka niša|ekološku nišu]] na planeti, osim dubokog okeana. Ovaj članak opisuje osnovno tijelo insekata i neke od glavnih varijacija njegovih različitih dijelova. U tom procesu definira mnoge tehničke izraze koji se koriste za opisivanje tijela insekata. == Pregled anatomije == Insekti, kao i svi [[člankonošci]], nemaju unutrašnji kostur ([[endoskelet]]); umjesto toga imaju [[egzoskelet]], tvrdi vanjski sloj izrađen uglavnom od [[hitin]]a, koji štiti i podupire tijelo. Tijelo insekata podijeljeno je na tri [[tagma (biologija)|dijela]]: glava, [[toraks (insekat)|toraks]] i [[trbuh]] (zadak).<ref>{{cite web|title=O. Orkin Insect zoo |url=http://insectzoo.msstate.edu/Students/basic.structure.html |publisher=The University of Nebraska Department of Entomology |access-date=3. 5. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090602045832/http://www.insectzoo.msstate.edu/Students/basic.structure.html |archive-date=2. 6. 2009 }}</ref> Glava je specijalizirana za senzorne unose i unos hrane; grudni koš, koji je sidrište nogu i [[krilo insekta|krila]] (ako ih ima), specijaliziran je za kretanje, a trbuh za [[probava|probavu]], [[Respiratorni sistem|disanje]], [[mokraćni system|izlučivanje]] i [[razmnožavanje]].<ref name="GulCra2005"/> Iako je opća funkcija triju tjelesnih regija jednaka za sve vrste insekata, postoje velike razlike u osnovnoj strukturi, u krilima, nogama, [[Antena (biologija)|antenama]] i dijelovima usta koji se vrlo razlikuju od skupine do skupine.<ref>{{cite book|last1=Resh|first1=Vincent H.|last2=Cardé|first2=Ring T.|title=Encyclopedia of Insects|date=2009|publisher=Academic Press|location=San DIego, CA|page=12|edition=2nd}}</ref> == Vanjština == === Egzoskelet === {{Glavni|Insektska kutikila}} Vanjski skelet insekata, [[kutikula]], sastoji se od dva sloja; [[epikutikula]], koja je tanak, voštani, vodootporni vanjski sloj i ne sadrži [[hitin]], a sloj ispod njega naziva se [[prokutikula]]. Ona je hitinska i mnogo je deblja od epikutikule i ima dva sloja, vanjski je egzokutikula, dok je unutrašnji endokutikula. Čvrsta i fleksibilna endokutikula građena je od brojnih slojeva vlaknastog hitina i proteina, međusobno se križajući u sendviču, dok je egzokutikula kruta i [[sklerotizacija|sklerotizirana]].<ref name="GulCra2005"/> Egzokutikula je znatno reducirana kod mnogih insekata mehkog tijela, posebno u fazama [[larva|larve]] (npr. [[gusjenica]]). Hemijski, hitin je dugolančani [[polimer]] [[N-acetilglukozamin]]a, derivata [[glukoza|glukoze]]. U svom nepromijenjenom obliku hitin je proziran, savitljiv, elastičan i prilično žilav. Međutim, u [[artropodi]]ma, on se često modificira, ugrađujući se u očvrsnuti [[protein]] acetatni matriks, koji čini velik dio [[egzoskelet]]a. U svom je čistom obliku kožnat, ali kada je obložen [[kalcij-karbonat]]om, postaje puno tvrđi.<ref name=Campbell>Campbell, N. A. (1996) ''Biology'' (4th edition) Benjamin Cummings, New Work. p. 69 {{ISBN|0-8053-1957-3}}</ref> Razlika između nemodificiranog i modificiranog oblika može se vidjeti usporedbom tjelesnog zida [[gusjenica]] (nemodificirane) s [[tvrdokrilci]]ma (modificirane). Iz samog embrionskog stadija, sloj stubastih ili kuboidnih epitelnih ćelija stvara vanjsku kutikulu i unutrašnju bazalnu membranu. Većina materijala insekata nalazi se u endokutikuli. Kutikula pruža mišićnu potporu i djeluje kao zaštitni štit dok se insekt razvija. Međutim, budući da ne može rasti, vanjski sklerotizirani dio kutikule povremeno se odbacuje u procesu koji se naziva "presvlačenje" (mitarenje). Kako se vrijeme presvlačenja približava, većina egzokutikulnog materijala ponovno se upija. U mitarenju se najprije stara kutikula odvaja od epiderme ([[apoliza]]). Između stare kutikule i epiderme oslobađa se enzimska tekućina za odvajanje, koja razdvaja egzokutikulu probavljajući endokutikulu i odvajajući njen materijal za novu kutikulu. Kad se nova kožica dovoljno formira, epikutikula i reducirana egzokutikula izbacuju se u procesu zvanom [[ekdiza]].<ref>{{aut|Gene Kritsky}}. (2002). ''A Survey of Entomology''. iUniverse. {{ISBN|978-0-595-22143-1}}.</ref>{{rp|16–20}} Četiri glavna područja tjelesnih segmenata insekata su: [[tergum]] ili leđno, [[sternum (artropodi)|sternum]] ili trbušno i dvije [[pleura|pleure]] ili bočna. Stvrdnute ploče u egzoskeletu nazivaju se skleritima, koji su poddijelovi glavnih regija – tergita, sternita i pleurita, za odgovarajuće regije tergum, sternum i pleuron.<ref name="pdf">{{cite web | url = http://facstaff.unca.edu/tforrest/BIOL%20331%20Entomology/2010/BIOL%20331%20Lab%202&3%20External%20Anatomy%20of%20the%20Insect%20Fall%202010.pdf | title = external morphology of Insects | access-date = 20. 3. 2011 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110719014929/http://facstaff.unca.edu/tforrest/BIOL%20331%20Entomology/2010/BIOL%20331%20Lab%202%263%20External%20Anatomy%20of%20the%20Insect%20Fall%202010.pdf | archive-date = 19. 7. 2011 }}</ref> === Glava === [[Slika:Grasshopper-head.jpg|thumb|Glava [[Orthoptera]], [[Acrididae]]: ,<br> '''a''': antenna,<br> '''b''': ocele,<br> '''c''': verteks,<br> '''d''': složeno oko,<br> '''e''': okciput,<br> '''f''': gena,<br> '''g''': pleurostoma,<br> '''h''': mandibla ,<br> '''i''': usnena palpa,<br> '''j''': gornjevilične palpe ,<br> '''k''': maksila,<br> '''l''': labrum,<br> '''m''': klipeus,<br> '''n''': frons]] [[Slika:Fig-tree borer larva Phryneta spinator 2013 03 06 2275.JPG|thumb|Larva tvrdokrilca, porodice ''Cerambycidae'', sa sklerotiziranim epikranijem; ostatak tijela jako sklerotiziran]] [[File:Syrphidae maggot.jpg|thumb|Larva [[Syrphidae|sirfidne muhe]], člana grupe [[Cyclorrhapha]], bez epikranija, skoro i bez sklerotizacije osim vilica]] [[Cefalon (artropodi)|Glava]] većine insekata zatvorena je u tvrdu, jako sklerotiziranu, egzoskeletnu '''glavenu kapsulu'''. Glavna je iznimka kod vrsta čija larva nije u potpunosti sklerotizirana, što se uglavnom javlja kod nekih holometabolnih. Međutim, čak i većina nesklerotiziranih ili slabo sklerotiziranih larvi često imaju dobro sklerotizirane kapsule glave, naprimjer larve [[Coleoptera]] i [[Hymenoptera]]. Larve [[Cyclorrhapha]], međutim, nemaju gotovo nikakvu glavenu kapsulu. Kapsula nosi većinu glavnih čulnih organa, uključujući antene, ocele i složene oči. Na njoj je također i usni aparat. U odraslog insekta glavena kapsula očito je nesegmentirana, premda embriološke studije pokazuju da se sastoji od šest segmenata koji nose uparene dodatke glave, uključujući dijelove usta, svaki par na određenom segmentu.<ref name= "isbn0-412-61390-5">{{cite book |author1=Richards, O. W. |author2=Davies, R.G. |title=Imms' General Textbook of Entomology: Volume 1: Structure, Physiology and Development Volume 2: Classification and Biology |publisher=Springer |location=Berlin |year=1977 |pages= |isbn=0-412-61390-5 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Svaki takav par zauzima jedan segment, iako svi segmenti modernih insekata ne nose vidljive dodatke. Od svih redova insekata, [[Orthoptera]] najprikladnije prikazuje najveću raznolikost obilježja pronađenih na glavama insekata, uključujući [[sutura (anatomija)|suture]] i [[sklerit]]e. Ovdje se [[verteks (anatomija)|verteks]] ili vrh (leđna regija) kod insekata s [[hipognatizam|hipognatnim]] i [[opistognatizam|opistognatnim]] glavama nalazi između složenih očiju. Kod insekata [[Prognathism|prognatizmom]] vrh se ne nalazi između složenih očiju, već tamo gdje se obično nalaze [[ocela|ocele]]. To je zato što je primarna os glave zakrenuta za 90°, kako bi postala paralelna s primarnom tjelesnom osovinom. Kod nekih je vrsta, ovo područje modificirano je i poprima drugo ime.<ref name="Resh and Carde">{{Cite book|authors=Resh, Vincent H.; Ring T. Carde|year= 2009|title= Encyclopedia of Insects (2 ed.). U. S. A.|publisher= Academic Press|isbn= 978-0-12-374144-8}}</ref> [[Ekdizijska sutura]] (šav) sastoji se od kruničnih, frontalnih i epikranijalnih šavova, plus ekdizijalnih linija i linija cijepanja, koje se razlikuju među različitim vrstama insekata. Ekdizijalni šav uzdužno je postavljen na vrh i razdvaja epikranijske polovine glave s lijeve i desne strane. Ovisno o insektu, šav može biti u različitim oblicima: Y, U ili V. Te razilazeće linije koje čine ekdizijski šav nazivaju se frontalni ili '''frontogene'' suture. Nemaju sve vrste insekata frontalne suture, ali kod onih koji ih imaju, one se razdvajaju tokom [[ekdiza|ekdize]], što pomaže da se otvori tjelesni omotač (integument) nove jedinke. [[Frons]] je onaj dio glavene kapsule glave koji je [[Anatomski termini lokacije|ventralno]] ili [[Anatomski termini lokacije|ispred]] tjemena (verteksa). Veličina mu varira u odnosu na insekte, a kod mnogih vrsta definicija granica je proizvoljna, čak i kod nekih [[takson]]a koji imaju dobro definirane glavene kapsule. Međutim, kod većine vrsta fronsovi su sprijeda omeđeni frontoklipnim ili epistomnim sulkusom iznad klipeusa. Bočno je ograničen frontogenim sulkusom, ako je prisutan, i granicom s verteksom, ekdizijskom linijom cijepanja, ako je vidljiva. Ako postoji srednja ocela, ona je uglavnom na prednjim dijelovima, iako se kod nekih insekata, poput mnogih [[Hymenoptera]], sva tri ocele pojavljuju na verteksu. Formalnija definicija je da je to sklerit iz kojeg proizlaze mišići dilatatori ždrijela, ali u mnogim kontekstima ni to nije primjenjivo.<ref name= "isbn0-412-61390-5"/> IU anatomiji nekih taksona, poput mnogih [[Cicadomorpha]], prednji dio glave prilično je jasno razlučen i ima tendenciju da bude širok i podokomit; za to se srednje područje obično uzima kao frons.<ref name= "SmithTUIE">Smith, John Bernhard, Explanation of terms used in entomology Publisher: Brooklyn entomological society 1906 (May be downloaded from: https://archive.org/details/explanationofter00smit)</ref> [[Slika:Hypostomal bridge in insect diagram.svg|500px|thumb|center]] [[Klipeus (artropodi)|Klipeus]] je sklerit između lica i labruma, koji je frontoklipeusnim šavom kod primitivnih insekata dorzalno odvojen od fronsa. Klipeogeni šav bočno razgraničava klipeus, pri čemu je klipeus ventralno odvojen od labruma klipeolabrumskim šavom. Klipeus se razlikuje u obliku i veličini, kao, što su vrste [[Lepidoptera]] s velikim klipeusom s izduženim dijelovima usta. Obraz ili [[gena]] formira sklerotizirano područje sa svake strane glave, ispod složenih očiju koje se protežu do šava ploča. Kao i mnogi drugi dijelovi koji čine glavu insekta, i gena se razlikuje među vrstama, čije je granice teško ustanoviti. Naprimjer, u [[Odonata]] nalazi se između složenih očiju, klipeusa i usnog aparata. [[Postgena]] je područje neposredno iza, ili straga ili niže na geni krilatih insekata ( [[Pterygota]]), a čini bočni i trbušni dio potiljačnog luka. Taj luk je uska traka stražnjeg rub glavene capsule, koji se dorzalno nadvija nad foramenom. Podgensko područje je obično usko, smješteno iznad dijelova usta; ono također uključuje [[hipostom]] i [[pleurostom]].<ref name="Resh and Carde"/> Verteks se proteže sprijeda iznad dna antena kao istaknuti, šiljasti, udubljeni rostrum. Stražnji zid glavene kapsule prodire kroz veliki otvor, foramen. Kroz njega prolaze sistemi organa, poput [[trbušna nervna vrpca|nervna vrpca]], [[jednjak]], [[pljuvačni kanal]] i [[muskulatura]], povezujući glavu sa [[toraks (insekati)|toraks]].<ref name="Fox 2006">{{cite web | url = http://webs.lander.edu/rsfox/invertebrates/romalea.html | title = External Anatomy | access-date = 20. 3. 2011 | last = Fox | first = Richard | date = 6 Oct 2006 | publisher = Lander University | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110314115743/http://webs.lander.edu/rsfox/invertebrates/romalea.html | archive-date = 14. 3. 2011 }}</ref> Na zadnjoj površini glave su [[okciput]], [[postgena]], potiljačni otvor, [[stražnja tentorna jama]], gula, [[postgeni most]], [[hipostomska sutura] ] i [[hipostomski most|most]] i [[donja vilica( insekt)|donja vilica]], [[labijum (arteropodi)|labijum]] i [[maksila (artropodi)|maksila]] . Okcipitalna sutura dobro je utemeljena kod vrsta reda [[Orthoptera]], ali ne toliko kod drugih redova. Tamo gdje je pronađena, potiljačni šav je lučni utor u obliku potkove na stražnjoj strani glave, koji završava na stražnjem dijelu svake donje vilice. Postpotiljačni šav je orijentir na stražnjoj površini glave i obično je u blizini potiljačnih otvora. Kod krilatih insekata, postokciput čini krajnji stražnji dio, često u obliku U, koji čini rub glave, protežući se do postokcipitalnog šava. Kod njih, poput onih kod reda [[Orthoptera]], potiljačni foramen i usta nisu odvojeni. Tri vrste okcipitalnih zatvarača ili tačaka ispod okcipitalnog foramena koje razdvajaju dvije donje polovine postgene su: hipostomski most, postgenalni most i gula. Hipostomalni most se obično nalazi kod insekata hipognetne orijentacije. Postgenalni most nalazimo kod odraslih vrsta viših [[Diptera]] i akuleatnih [[Hymenoptera]], dok je gula na nekim [[Coleoptera]], [[Neuroptera]] i [[Isoptera]] , koji tipski imaju usne dijelove prognatno (istureno) orijentirane.<ref name="Resh and Carde"/> ==== Složene oči i ocele ==== Većina insekata ima jedan par velikih, istaknutih [[složeno oko|složenih očiju]], sastavljenih od jedinica zvanih [[omatidija|ommatidije]], moguće do 30.000 u jednom složenom oku, naprimjer, velikih vretenca. Ovaj tip oka postiže manju rezoluciju od očiju kod kičmenjaka, ali ima akutnu percepciju kretanja i obično je osjetljiv na [[UV-zrake]] i zelenu boju, a može imati dodatne vrhove osjetljivosti u drugim regijama vidnog spektra. Često imaju sposobnost detekcije E-vektora polarizovane svjetlosti [[Polarizacija (talasi)|polarizirane]] svjetlosti..<ref>{{cite journal |url=http://www.suss-microoptics.com/downloads/Publications/Miniaturized_Imaging_Systems.pdf |title=Archived copy |access-date=20. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001225326/http://www.suss-microoptics.com/downloads/Publications/Miniaturized_Imaging_Systems.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead }}</ref> Mogu imati i dvije ili tri dodatne ocele, koje pomažu u otkrivanju slabe svjetlosti ili malih promjena u njenom intenzitetu. Opažena slika kombinacija je ulaza iz brojnih omatidija, smještenih na konveksnoj površini, usmjeravajući je tako u nešto drugačijim smjerovima. U poređenju sa jednostavnim očima, složene oči imaju vrlo velike uglove gledanja i bolju oštrinu od leđnih ocela insekata, ali neke matične materije (= oči larve), naprimjer one larve porodice ''[[Tenthredinidae]]'' s oštrinom od 4 stepena i vrlo visoka polarizacijska osjetljivost, odgovara performansama složenih očiju.<ref name="Meyer-Rochow 1974">{{cite journal|last=Meyer-Rochow|first=V.B.|title=Structure and function of the larval eye of the sawfly larva ''Perga''|doi=10.1016/0022-1910(74)90087-0|pmid=4854430|journal=Journal of Insect Physiology|date=1974|volume=20|issue=8|pages=1565–1591}}</ref> <ref name="VölkelEisner2003">{{cite journal|last1=Völkel|first1=R.|last2=Eisner|first2=M.|last3=Weible|first3=K.J.|title=Miniaturized imaging systems|journal=Microelectronic Engineering|volume=67–68|year=2003|pages=461–472|issn=0167-9317|doi=10.1016/S0167-9317(03)00102-3}}</ref> <center> {{multiple image | align = center | image1 = Insect_ocellus_diagram.svg | width1 = 200 | alt1 = | caption1 = Poprečni presjek ocele | image2 = Insect_compound_eye_diagram.svg | width2 = 300 | alt2 = | caption2 =Poprečni presjek složenog oka | footer = }}</center> Budući da su pojedinačna sočiva tako mala, efekti [[difrakcija|difrakcije]] nameću ograničenje moguće rezolucije koja se može dobiti (pod pretpostavkom da ne funkcioniraju kao [[fazni niz]]. Ovome se može suprotstaviti samo povećanje veličine i broja sočiva. Da bi se vidjela rezolucija uporediva s ljudskim jednostavnim očima, ljudima bi trebale takve složene oči od kojih bi svako dosezalo veličinu glave. Složene oči dijele se u dvije skupine: '''apozicijske''' oči koje čine višestruko obrnute slike i '''superpozicijske''' oči koje vide jedostavu uspravnu sliku.<ref>{{cite journal| last=Gaten| first=Edward| title=Optics and phylogeny: is there an insight? The evolution of superposition eyes in the Decapoda (Crustacea)| year=1998| journal=Contributions to Zoology| volume=67| issue=4| pages=223–236| doi=10.1163/18759866-06704001| doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal| last=Ritchie| first=Alexander| title=''Ainiktozoon loganense'' Scourfield, a protochordate? from the Silurian of Scotland| year=1985| journal=Alcheringa| volume=9| pages=137| doi=10.1080/03115518508618961| issue=2}}</ref> Složene oči rastu na njihovim rubovima dodavanjem novih omatidija.<ref name=Mayer2006>{{Cite journal| last = Mayer| first = G.| year = 2006| title = Structure and development of onychophoran eyes: What is the ancestral visual organ in arthropods?| url = https://archive.org/details/sim_arthropod-structure-development_2006-12_35_4/page/n30| journal = Arthropod Structure and Development| volume = 35| issue = 4| pages = 231–245| doi = 10.1016/j.asd.2006.06.003| pmid = 18089073}}</ref> ==== Antene ==== {{glavni|Antena (biologija)}} [[Slika:Solenopsis invicta - fire ant worker.jpg|thumb|upright=1.5|Snimak izbliza [[vatreni mrav|vatrenog mrava]], koji na antenama ima fine čulne dlačice]] [[Antena (biologija)|Antene]], koje se ponekad nazivaju i "osjetnici", fleksibilni su dodaci na glavi insekta, koji se koriste za otkrivanje okoliša. Insekti antenama "mogu" osjetiti pomoću finih dlačica ([[seta]]) koje ih prekrivaju.<ref name="The Insects">{{cite book|last1=Chapman|first1=R.F.|title=The Insects: Structure and Function|date=1998|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|isbn=0521570484|edition=4th|url=https://archive.org/details/insectsstructure0000chap}}</ref> Međutim, dodir nije jedini podražaj koji antene mogu otkriti; brojne sitne [[senzila|čulne strukture]] na antenama omogućavaju insektima da osjete mirise, temperaturu, vlažnost, pritisak, pa čak i potencijalno [[priopercepcija|osjećaju sebe u prostoru]].<ref name="The Insects"/>{{Rp|8–11}}<ref>{{cite journal|last1=Krause|first1=A.F.|last2=Winkler|first2=A.|last3=Dürr|first3=V.|title=Central drive and proprioceptive control of antennal movements in the walking stick insect|journal=Journal of Physiology, Paris|date=2013|volume=107|issue=1–2|pages=116–129|doi=10.1016/j.jphysparis.2012.06.001|pmid=22728470}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Okada|first1=J|last2=Toh|first2=Y|title=Peripheral representation of antennal orientation by the scapal hair plate of the cockroach Periplaneta americana|journal=Journal of Experimental Biology|date=2001|volume=204|issue=Pt 24|pages=4301–4309|pmid=11815654}}</ref> Neki insekti, poput pčela i neke grupe muha mogu detektovati zvuk uz pomoć svojih antena.<ref>{{cite journal|last1=Staudacher|first1=E.|last2=Gebhardt|first2=M.J.|last3=Dürr|first3=V.|title=Antennal movements and mechanoreception: Neurobiology of active tactile sensors|journal=Advances in Insect Physiology|date=2005|volume=32|pages=49–205|doi=10.1016/S0065-2806(05)32002-9|isbn=9780120242320}}</ref> Broj segmenata u anteni znatno varira među insektima, s tim što [[Muscomorpha|više muhe]] imaju samo 3-6 segmenata,<ref>{{cite book|last1=Servadei|first1=A.|last2=Zangheri|first2=S.|last3=Masutti|first3=L.|title=Entomologia generale ed applicata|date=1972|publisher=CEDAM|pages=492–530}}</ref> dok odrasli [[žohari]] mogu imati preko 140.<ref>{{cite journal|last1=Campbell|first1=Frank L.|last2=Priestly|first2=June D.|title=Flagellar Annuli of Blattella germanica (Dictyoptera: Blattellidae).–Changes in Their Numbers and Dimensions during Postembryonic Development|journal=Annals of the Entomological Society of America|date=1970|volume=63|pages=81–88|doi=10.1093/aesa/63.1.81}}</ref> Opći oblik antena također je prilično varijabilan, ali prvi segment (onaj pričvršćen za glavu) uvijek se naziva stablo, a drugi segment pedicel. Preostali antenski segmenti ili flagelomere nazivaju se bičevima.<ref name="The Insects"/>{{Rp|8–11}} Opći tipovi antena insekta prikazani su u nastavku: {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none; text-align: center; width: 100%" |+ Tipovi antena<ref name="GulCra2005"/><ref name="The Insects"/>{{Rp|8–11}} |[[File:Insect-antenna aristate.svg|upright=.7]]<br/>'''Aristatne''' |[[File:Insect-antenna capitate.svg|upright=.7]]<br/>'''Kapitatne''' |[[File:Insect-antenna clavate.svg|upright=.7]]<br/>'''Klavatne''' |[[File:Insect-antenna filiform.svg|upright=.7]]<br/>'''Filiformne''' |[[File:Insect-antenna flabellate.svg|upright=.7]]<br/>'''Flabelatne''' |[[File:Insect-antenna geniculate.svg|upright=.7]]<br/>'''Genikulatne''' |rowspan = "2" | [[File:Insect-antenna setaceous.svg]]<br/>'''Setatne''' |- |[[File:Insect-antenna lamellate.svg|upright=.7]]<br/>'''Lamelatne''' |[[File:Insect-antenna moniliform.svg|upright=.7]]<br/>'''Moniliformne''' |[[File:Insect-antenna pectinate.svg|upright=.7]]<br/>'''Pektinatne''' |[[File:Insect-antenna plumose.svg|upright=.7]]<br/>'''Plumozne''' |[[File:Insect-antenna serrate.svg|upright=.7]]<br/>'''Seratne''' |[[File:Insect-antenna stylate.svg|upright=.7]]<br/>'''Stilatne''' |} ==== Usni aparat ==== {{glavni|Usni aparat insekata}} Usni aparat insekata sastoji se od maksile, labija (usana), a kod nekih vrsta i donje vilice (mandibule).<ref name="Resh and Carde"/><ref name='Antennae'>{{cite web | url = http://www.amentsoc.org/insects/fact-files/antennae.html | title = Insect antennae | access-date = 21. 3. 2011 | publisher = The Amateur Entomologists' Society}}</ref> Labrum je jednostavan, srasli sklerit, koji se često naziva gornja usna, pruža se uzdužno i spojen je na klipeus. Mandibule (donje vilice) su visoko sklerotizirani par struktura koje su smještene pod pravim uglom u odnosu na tijelo i koriste se za grizenje, žvakanje i rezanje hrane. Maksile su uparene strukture koje se također mogu pružati pod pravim uglom u odnosu na tijelo i imaju segmentirane palpe. Labijum (donja usna) je srasla struktura koja se proteže uzdužno i ima par segmentiranih palpi.<ref name="Insect Morphology">{{cite web|url=http://www.entomology.umn.edu/cues/4015/morpology/ |title=Insect Morphology |access-date=21. 3. 2011 |publisher=University of Minisotta (Department of Entomology) |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110303060627/http://www.entomology.umn.edu/cues/4015/morpology/ |archive-date=3. 3. 2011 }}</ref> [[Slika:Evolution insect mouthparts coloured.svg|450px|thumb|center| Uporedna anatomija usnog aparata insekata:<br> (A) primitivni aparat za žvakanje kod skakavca, u centru<br>(B) tip za srkanje medonosne pčele, <br>(C) tip sifona leptira i <br>(D) za sisanje ženki komaraca.<br>a – antene, <br>c – složeno oko,<br>lb – labija; <br>lr – labrum; <br>md – mandibule, <br>mx – maksile <br>hp – hipofarinks]] Dijelovi usnog aparata, zajedno s ostatkom glave, mogu se zglobiti u najmanje tri različita položaja: prognatni, opistognatni i hipognatni. U vrsta s prognatnim zglobljavanjem, glava je postavljena okomito poravnato s tijelom, kao što su vrste porodice ''[[Formicidae]]'' ([[mrav]]a); dok je kod hipognatnog tipa glava poravnata vodoravno uz tijelo. Opistognatna glava postavljena je dijagonalno, poput vrsta reda [[Blattodea]] i nekih [[Coleoptera]].<ref>{{cite web | url = http://www.zin.ru/animalia/coleoptera/eng/morph1.htm | title = Head | access-date = 21. 3. 2011 | last = Kirejtshuk | first = A.G. | date = novembar 2002 | work = Beetles (Coleoptera) and coleopterologist | publisher = zin.ru}}</ref> Usni aparat se uveliko razlikuje među insektima različitih redova, ali dvije glavne funkcionalne skupine su mandibulatni i haustelatni. Hauselatni usni aparati koriste se za isisavanje tekućina i mogu se dalje klasificirati prema prisustvu [[stilet (anatomija)|stileta]], što uključuje probadanje-sisanje, srkanje i sifoniranje. Stilete su ispupčenja nalik iglama koja se koriste za prodiranje u biljna i životinjska tkiva. One i cijev za hranjenje čine modificirane donje vilice, maksilu i hipofarinks. * '''Mandibularni''' dijelovi usnog aparata, među najčešćim su u insekata, a koriste se za grizenje i mljevenje čvrste hrane. * Usni aparat za probadanje-sisanje ima stilete i koristi se za prodiranje u čvrsto tkivo, a zatim usisavanje tečne hrane. *'''Spužvasti''' aparati koriste se za upijanje i sisanje tekućina, a nedostaju im stilete (npr. većina [[Diptera]]. * '''Sifonski''' usni aparati nemaju stilete i koriste se za sisanje tečnosti, a često se nalaze među vrstama [[Lepidoptera]]. Mandibulatni usni dijelovi nalaze se u vrstama [[Odonata]], odraslih [[Neuroptera]], [[Coleoptera]], [[Hymenoptera]], [[Blattodea]], [[Orthoptera]] i [[Lepidoptera]] . Međutim, većina odraslih Lepidoptera ima usisne dijelove za usta, dok njihove larve (obično zvane [[gusjenice]]) imaju [[donja vilica (insekati)|donje vilice]] (mandibule). ===== Mandibulatni ===== [[Labrum (artropode)|Labrum]] je široki režanj koji tvori krov predusne šupljine, obješen o klipeus ispred usta i čineći gornju usnu.<ref name="GulCra2005"/> Na svojoj unutrašnjoj strani je opnast i može se pretvoriti u srednji režanj, [[epifarinks]], koji nosi neke [[senzila|senzile]]. Labrum se podiže od donje vilice pomoću dva mišića koji polaze u glavi sa hvatištem medijalno na prednjem rubu labruma. Djelimično ga zatvaraju dva mandibulska mišića, sa polazištem u glavi i hvatištem na straznjim bočnim rubovima dva mala sklerita, tormama. Barem kod nekih insekata, hvatište je na rezlinskoj sponi na kutikuli, na spoju labruma sa klipeusom.<ref name="Chapman 1998">{{cite book | title=The Insects: Structure and function | author=Chapman, R.F. | year=1998 | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge, New York | isbn=0-521-57048-4 | edition=4th | url=https://archive.org/details/insectsstructure0000chap }}</ref> Donedavno se labrum općenito smatrao povezanim s prvim segmentom glave. Međutim, nedavna ispitivanja embriologije, ekspresije gena i opskrbe labruma živcem pokazuju da ga inervira tritocerebrum moždane ganglije, koja je srasla ganglija trećeg segmenta glave. To je nastalo spajanjem dijelova para dodataka predaka koji se nalaze na trećem segmentu glave, pokazujući njihov odnos. Njegova trbušna ili unutrašnja površina obično je opnasta i oblikuje epifarinks poput režnja koji nosi mehanosenzile i hemosenzile.<ref name="Gilliott 1995">{{cite book|last=Gilliott | first=Cedric | title=Entomology | publisher=Springer-Verlag New York, LLC | date=august 1995 | edition=2 | pages= | isbn=0-306-44967-6 | url=https://books.google.com/books?id=DrTKxvZq_IcC&q=Insect+classification+based+on+winged+and+wingless&pg=PA96}}</ref><ref>{{cite book| last=Kapoor | first=V.C. C. | title=Principles and Practices of Animal Taxonomy | publisher=Science Publishers | date=januar 1998 | edition=1 | volume=1 | page=48 | isbn=1-57808-024-X}}</ref> Insekti koji žvaču imaju dvije donje vilice, po jednu sa svake strane glave. Mandibule su smještene između labruma i [[Maksila (artropodai)|maksila]]. Mandibule režu i drobe hranu i mogu se koristiti za odbranu; uglavnom imaju apikalnu reznu oštricu i hranu melje više baznog viličnog područja. Mogu biti izuzetno tvrdi (oko 30&nbsp;kg/mm²); prema tome, mnogi termiti i [[tvrdokrilci]] nemaju fizičkih poteškoća u probijanju kroz folije izrađene od uobičajenih metala, kao što su [[bakar]], [[olovo]], [[kalaj]] i [[cink]].<ref name="GulCra2005"/> Rezne ivice su obično ojačane dodatkom cinka, mangana ili rijetko željeza u količinama do oko 4% suhe mase. Oni su obično najveći dijelovi usnog aparata za žvakanje insekata , koji se koristi za žvakanje (rezanje, kidanje, drobljenje, mrvljenje) prehrambenih proizvoda. Otvaraju se prema van (sa strane glave) i međusobno se spajaju. U mesožderskih insekata koji žvaču, mandibule se mogu modificirati da budu sličnije noževima, dok su kod biljojednih uobičajenije široke i ravne na suprotnim obrazima (npr. [[gusjenica]]. Kod mužjaka [[jelenak|jelenka]] (red [[Coleptera]]) donje vilice su modificirane do te mjere da ne služe nikakvoj hranidbenoj funkciji, već se umjesto toga koriste za odbranu mjesta parenja od drugih mužjaka. Kod [[mrav]]a, donje vilice također imaju odbrambenu funkciju (posebno u vojničkim kastama). U [[Myrmecia|bikovskih mrava]] mandibule su izdužene i nazubljene, a koriste se kao lovni (i odbrambeni) dodaci. Smještene ispod donjih vilica, uparene [[maksila|maksile]] manipuliraju hranom tokom [[žvakanje|žvakanja]]. Maksile mogu imati dlake i "zube" duž unutrašnjih rubova. Na vanjskoj margini, [[galea (insekti)|galea]] je čašasta ili lopatasta struktura koja se nalazi preko vanjskog ruba labijuma. Oni takođe imaju [[palpa|palpe]] , koje se koriste za otkrivanje karakteristika potencijalne hrane. Maksile zauzimaju bočni položaj, po jedna sa svake strane glave iza donje vilice. Proksimalni dio maksile sastoji se od baznog kardoa koji ima jedan zglob s glavom i ravne ploče vilica, zakačene za [[kardo]]. I kardo i stipule su membranom labavo povezani s glavom, tako da se mogu kretati. Distalno na zidovima nalaze se dva režnja, unutrašnji lacinea i vanjski galea, od kojih jedan ili oba mogu biti odsutni. Na bočnim stranama je bočno spojena dlaka nalik nogama, sastavljena od niza segmenata. Kod [[Orthoptera]] ih je pet. Prednji i stražnji rotatorni mišići imaju hvatište na kardou, a trbušni aduktorski mišići koji polaze na tentoriju i imaju hvatište na kardou i na zidovima. U stipesima polaze mišići fleksori lacinee i galeje, a drugi lacinealni fleksor ima polazište u lobanji, ali ni lacinea ni galea nemaju ekstenzorski mišić. Palpe imaju mišiće podizače i depresore, koji se pojavljuju u zidovima, a svaki segment palpe ima jedan mišić koji omogućava fleksiju sljedećeg segmenta. U mandibulatnim usnim aparatima, labijum je četverostruka struktura, iako je formiran od dvije srasle sekundarne maksile. Može se opisati kao dno usta. S maksilama pomaže u manipulaciji hranom za vrijeme [[žvakanje|žvakanja]] ili drobljenja ili se, u neobičnom slučaju [[odonata|vretenčaste nimfe]], proteže kako bi ugrabio plijen natrag u glavu, gdje ga mandibule mogu pojesti. Labijum je po strukturi sličan [[maksila]]ma, ali s dodacima na obje strane stopljenim srednjom linijom, tako da čine srednju ploču. Bazni dio labija, ekvivalentan maksilarnim kardoima i koji možda uključuje i dio grudnog skeleta labijskog segmenta, naziva se postmentum. On se može podijeliti na proksimalni submentum i distalni mentum. Distalno od postmentuma i ekvivalenta sraslim maksilarnim stipulama je prementum. Prementum zatvara predornu šupljinu s leđa. Konačno, nosi četiri režnja, dvije unutrašnje ''glose'' i dvije vanjske ''paraglose'', koji su zajedno poznate kao ''ligula''. Jedan ili oba para režnjeva mogu biti odsutni ili mogu biti srasli u jedan srednji nastavak. Palpe nastaju sa svake strane prementuma, a često su trosegmentne. Hipofarinks je srednji režanj neposredno iza usta, koji strši prema naprijed sa stražnje strane predusne šupljine; to je režanj nesigurnog porijekla, ali kod beskrilnih možda povezan sa donjeviličnim dijelom, kao i kod [[uholaža]] i nimfi majskih muha, kod kojih hipofarinks nosi par bočnih režnjeva, superlingvi. Šupljinu dijeli na leđnu vrećicu za hranu ili cibarij i trbušni salivarij u koji se otvara pljuvačni kanal.<ref name = "GulCra2005"/> Obično se nalazi stopljen s labijom. Većina hipofarinksa je opnasta, ali adusno lice je sklerotizirano distalno i proksimalno, sadržeći par suspenzornih sklerita koji se protežu prema gore i završavaju u bočnom zidu stomodeuma. Mišići sa polazištem na bokovima imaju hvatišta na u ovim skleritima, koji su distalno vezani za par jezičnih sklerita. Oni su zauzvrat dali hvatište zadnjih antagonističkih parova mišića sa polazištem na tentoriju i labijumu. Različiti mišići služe za zamah hipofarinksa prema naprijed i nazad, a u žohara još dva mišića prelaze preko hipofarinksa i proširuju pljuvačni otvor i šire salivarij.<ref name="The Insects"/> {{Gallery | title=Primjeri mandibula | width=160 | height=170 | lines=2 | File:Bullant_head_detail.jpg|alt1=| | File:Cephalota_circumdata_circumdata_front.jpg|alt2=| | File:Blblfront.jpg|alt3=| | File:Vespula_germanica01.jpg|alt4=| | File:Close-up_of_preying_mantis_head.jpg|alt5=| | File:Libellula_quadrimaculata_head.jpg|alt6=| | File:Carabus_irregularis_heado.jpg|alt7=| }} =====Bodenje – srkanje ===== Usni aparat za srkanje može imati više funkcija. Neki insekti kombiniraju dijelove koji probijaju zajedno sa spužvama za upijanje koji se zatim koriste za probijanje kroz tkiva biljaka i životinja. Ženke komaraca hrane se krvlju ([[hemofag]]om, čineći ih vektorima bolesti. Usta za komarce sastoje se od proboscisa, uparenih donjih vilica i maksila. Maksile tvore iglaste strukture, nazvane [[stileta (anatomija)|stilete]], koje su zatvorene labijumom. Kada komarac ugrize, maksile prodiru u kožu i učvršćuju dijelove usta, omogućavajući tako umetanje ostalih dijelova. Labij nalik ovojnici klizi natrag, a preostali dijelovi usta prolaze kroz njegov vrh i u tkivo. Zatim, kroz hipofarinks, komarac ubrizgava [[pljuvačka|pljuvačku]], koja sadrži [[antikoagulans]]e da zaustavi zgrušavanje krvi. I na kraju, labrum (gornja usna) koristi se za usisavanje krvi. Vrste roda ''[[Anopheles]]'' (koje najćešće napadaju [[Balkan]]ce) karakteriziraju duge palpe (dva dijela s proširivim krajem), gotovo dosižući kraj labruma.<ref>{{cite web | url=http://www.allmosquitos.com/mosquito-pictures/mosquito-biting-mouthparts.html | title=Mosquito biting mouthparts | publisher=allmosquitos.com | year=2011 | access-date=17. 4. 2011}}</ref> {{Gallery | title=Primjeri usnog aparata za bodenje | width=160 | height=170 | lines=2 | File:Aedes_aegypti_bloodfeeding_detail_proboscis_CDC_Gathany.jpg|alt1=|''[[Aedes aegypti]]'' | File:Mosquito_2007-2.jpg|alt2=|[[Komarac]] | File:CDC_11739_Cimex_lectularius_SEM.jpg|alt3=|''[[Cimex lectularius]]'' | File:Scanning_Electron_Micrograph_of_a_Flea.jpg|alt4=|[[Flea]] | File:Opo_Terser_-_Female_Tabanus_Horse_Fly_(by)_(1).jpg|alt5=|[[Konjska muha]] (ženka) | File:Ixodes_ricinus.jpg|alt6=|[[ Krpelj]] ('' [[Ixodes ricinus]] ''), koji nije insekt, već [[Arachnidea]], dat je za usporedbu | |alt7=| }} ===== Sifonski usni aparat ===== [[Proboscis]] nastaje od [[Galea (insekti)|maksilske galeje]] i nalazi se u nekih insekata sa usnim aparatom za srkanje.<ref name="Scoble">{{cite book |last1=Scoble|first1=MJ. |title=The Lepidoptera: Form, function, and diversity. |url=https://archive.org/details/lepidopteraformf0000scob_q6i4|url-access=registration|year=1992 |publisher=Oxford Univ. Press|isbn=978-1-4020-6242-1}}</ref> Mišići cibarija ili ždrijela snažno su razvijeni i čine pumpu. U Hemiptera i mnogih Diptera, koji se hrane tekućinama biljaka ili životinja, neke komponente usnih dijelova modificirane su za probijanje, a izdužene strukture nazivaju se stilet. Kombinirane cjevaste strukture nazivaju se proboscisi, iako se u nekim skupinama koristi specijalizirana terminologija. Kod većine vrsta [[Lepidoptera]] sastoji se od dvije cijevi koje su međusobno povezane kukama i koje se mogu odvojiti za čišćenje. Svaka cijev je iznutra udubljena, čineći tako središnju cijev kroz koju se usisava tečnost. Usisavanje se obavlja kontrakcijom i širenjem vrećice u glavi. Proboscis je namotan ispod glave kada insekt miruje, a produžava se samo prilikom uzimanja hrane.<ref name="Scoble"/> Maksilske palpe su smanjene ili čak zakržljali ostaci.<ref name="Heppner">{{cite book |last1=Heppner |first1=J. B. |editor1-first=John L.|editor1-last=Capinera |title=Encyclopedia of Entomology |url=https://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC|edition=2nd |series=Gale virtual reference library |volume=4 |year=2008 |publisher=Springer Reference |isbn=978-1-4020-6242-1 |page=4345|chapter=Butterflies and moths |chapterurl=https://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC&pg=PA626}}</ref> Uočljive su i petosegmentirane u nekim više baznim porodicama, a često su i presavijene.<ref name="Resh and Carde"/> Oblik i dimenzije proboscisa evoluirali su dajući različitim vrstama širu, a samim tim i povoljniju ishranu.<ref name = "Scoble"/> Postoji [[alometrija|alometrijsko]] skaliranje veza između tjelesne mase [[leptir]]a i dužine proboscisa <ref name="Agosta & Janzen (2004)">{{cite journal |last1=Agosta |first1=Salvatore J. |last2=Janzen |first2=Daniel H. |year=2004 |title=Body size distributions of large Costa Rican dry forest moths and the underlying relationship between plant and pollinator morphology |journal=Oikos |volume=108 |issue=1 |pages=183–193 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13504.x}}</ref> gdje je zanimljivo adaptivno polazište neobičnog sokolovog moljca dugog jezika''[[Xanthopan morganii | Xanthopan morganii praedicta]]''. [[Charles Darwin]] predvidio je postojanje i dužinu hobosa ovog moljca prije njegovog otkrića, na osnovu znanja o dugoprugastoj [[madagaskar]]skoj zvijezdastoj orhideji ''[[Angraecum sesquipedale]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kunte |first1=Krushnamegh |year=2007 |title=Allometry and functional constraints on proboscis lengths in butterflies |journal=Functional Ecology |volume=21 |issue=5 |pages=982–987 |url=http://www.people.fas.harvard.edu/~kunte/Kunte07FunctEcol.pdf |doi=10.1111/j.1365-2435.2007.01299.x |access-date=26. 2. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629004042/http://www.people.fas.harvard.edu/~kunte/Kunte07FunctEcol.pdf |archive-date=29. 6. 2011 }}</ref> {{Gallery | title=Primjeri sifonastih usnih aparata | width=160 | height=170 | lines=2 | File:Butterfly_tongue.jpg|alt1=| | File:NHM_Xanthopan_morgani.jpg|alt2=| | File:Australian_painted_lady_feeding_closeup.jpg|alt3=| | File:Jurvetson_-_spiral_proboscis_(by).jpg|alt4=| | |alt5=| | |alt6=| | |alt7=| }} =====Upijanje ===== Ustni aparat insekata koji se hrane tekućinom modificirani su na razne načine kako bi se oblikovala cijev kroz koju se tekućina može uvući u usta i obično drugu kroz koju prolazi slina. Mišići cibarija ili ždrijela snažno su razvijeni da tvore svojevrsnu pumpu. U muha koje ne grizu, nema mandibula, a ostale strukture su smanjene; labijalne palpe su izmijenjene da formiraju labelum, a prisutne su i maksilarne palpe, iako ponekad kratke. U Brachycera je labelum posebno istaknut i koristi se za upijanje (spužvanje) tečne ili polutekuće hrane.<ref name="sponging">{{cite web | url=http://www.entomology.umn.edu/museum/projects/Interactive_Keys/Intro_tutorial/GLOSSARY/Sponging_mouthparts.html | title=Sponging | publisher=University of Minissota | access-date=17. 4. 2011 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20110927232415/http://www.entomology.umn.edu/museum/projects/Interactive_Keys/Intro_tutorial/GLOSSARY/Sponging_mouthparts.html | archive-date=27. 9. 2011 }}</ref> [[Labela (entomologija)|Labele]] su složene strukture od mnogih žljebova, nazvanih pseudotraheje, koje sakupljaju tečnosti. Izlučevine pljuvačke iz labela pomažu u rastvaranju i sakupljanju čestica hrane, tako da ih pseudotraheje mogu lakše uzeti; smatra se da se ovo dešava kapilarno. Tečna hrana se zatim iz pseudotraheja izvlači kroz kanal za hranu u [[jednjak]].<ref name="Fly Mouthparts">{{cite web | url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Entomology/externalMorphology/imagePages/mouth_fly.html | title=Fly Mouthparts | publisher=University of Sydney | work=School of Biological Sciences Online Learning Resources | date=4. 2. 2010 | access-date=17. 4. 2011 | archive-date=9. 4. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110409012235/http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Entomology/externalMorphology/imagePages/mouth_fly.html | url-status=dead }}</ref> Usni aparati [[pčela]] su tipa za žvakanje i lizanje. Lizanje je način hranjenja u kojem se tečna ili polutekuća hrana prilijepljena za izbočeni organ ili "jezik" prenosi sa supstrata u usta. Kod [[medonosna pčela|medonosne pčele]] ([[Hymenoptera]]: [[Apidae]]: ''[[Apis mellifera]] ''), izdužene i srasle usne glose tvore dlakavi jezik, koji je okružen maksilskom galeom i labijskim palpama, tvoreći cjevasti proboscis koji sadrži prehrambeni kanal. Pri hranjenju, jezik se uroni u nektar ili med, koji prijanja uz dlačice, a zatim se uvuči, tako da se prijanjajuća tečnost prenosi u prostor između galea i labijalnih palpi. Ovaj pokret glosa, u smjeru naprijed-natrag ponavlja se više puta. Kretanje tečnosti prema ustima očito je rezultat djelovanja cibarijske pumpe, olakšano svakim uvlačenjem jezika koji potiskuje tečnost prema kanalu za hranu.<ref name="GulCra2005"/> {{Gallery | title=Primjeri usnog aparata za upijanje | width=160 | height=170 | lines=2 | Image:Голова мухи.jpg|alt1=| | Image:Episyrphus balteatus - head close-up (aka).jpg || alt2=| | File:Caliphrodae_head.jpg|alt3=| | |alt4=| | |alt5=| | |alt6=| | |alt7=| }} === Toraks=== {{glavni|Toraks (anatomija insekata)}} [[Toraks]] insekata ima tri segmenta: [[protoraks]], [[mezotoraks]] i [[metatoraks]]. Segment [[Anatomski termini lokacije|prednji]], najbliži glavi, je protoraks; njegove glavne značajke su prvi par nogu i [[Notum|pronotum]]. Srednji segment je mezotoraks; njegovo glavno obilježje su drugi par nogu i prednja krila, ako ih ima. Treći, [[Anatomski termini lokacije|stražnji]], toraksni segment, koji se naslanja na trbuh, je metatoraks, koji nosi treći par nogu i stražnja krila. Svaki segment razmeđen je međusegmentnim šavom (suturom). Svaki segment ima četiri osnovne regije. Leđna površina naziva se tergum (ili notum, da se razlikuje od trbušnog terguma).<ref name="GulCra2005"/> Dvije bočne regije nazivaju se pleure, a trbušna naziva se sternum. Zauzvrat, notum protoraksa naziva se pronotum, notum mezotoraksa naziva se mezonotum, a notum metatoraksa je metanotum. Nastavljajući ovu logiku, tu su i mezopleura i metapleura, kao i mezosternum i metasternum.<ref name = "Resh and Carde"/> Tergalne ploče toraksa jednostavne su građe u abeskrilnih i kod mnogih nezrelih krilatih insekata, ali su različito modificirane u odraslih krilatih. Svaki pterotoraksni notum ima dva glavna odjela: prednji, krilo nosivi alinotum i stražnji, postnotum koji nosi fragmu. Fragme (jednina: fragma) su beznoge nalik pločici koji se pružaju unutra ispod antekostalnih šavova, označavajući primarne međusegmentne nabore između segmenata; fragme pružaju hvatišta za uzdužne letne mišiće. Svaki alinotum (koji se ponekad zbunjujuće naziva i "notum") može se preći šavovima koji označavaju položaj unutrašnjih ojačanih grebenovaa, a pločicu obično dijeli na tri područja: prednji preskutum, skutum i manji stražnji skutelum. Vjeruje se da lateralni pleuralni skleriti potiču od subkoksnog segmenta nogu predačkih insekata. Ovi skleriti mogu biti odvojeni, kao kod srebrnih ribica, ili stopljeni u gotovo kontinuirano sklerotizirano područje, kao kod većine krilatih insekata.<ref name="GulCra2005"/> ==== Protoraks==== {{glavni|Protoraks}} Pronotum protoraksa može biti jednostavne građe i malen u usporedbi s ostalim notumima, ali u tvrdokrilaca, mantida i nekih vrsta [[Orthoptera]], pronotum je proširen, a u žohara čini štit koji pokriva dio glava i mezotoraks.<ref name="GulCra2005"/><ref name="Resh and Carde"/> ==== Pterotoraks ==== Budući da mezotoraks i metatoraks drže krila, oni imaju kombinirano ime zvano pterotoraks (pteron = krilo). Prednje krilo, koje nosi različita imena u različitim redovima (npr. ''tegmina'' u [[Orthoptera]] i ''elitra'' u [[Coleoptera]]), nastaje između mezonotuma i mezopleurona, a zadnje krilo zglobljava se između metanotuma i metapleurona. Noge nastaju iz ''mezopleurona'' i ''metapleure''. Mezotoraks i metatoraks imaju pleursku suturu (mezonotumskog i metapleurskog šava) koji ide od osnove krila do nožne kokse. Sklerit ispred pleurskog šava naziva se ''episternum'' (serijski, ''mezepisternum'' i ''metepisternum''). Sklerit koji je straga od šava je ''epimiron'' (serijski, ''mesepimiron'' i ''metepimiron''). ''Spirakule'', vanjski organi respiratornog sistema, nalaze se na pterotoraksu, obično između pro– i mezopleorona, kao i između mezo– i metapleurona.<ref name="Resh and Carde"/> Ventralna površina ili sternum slijede istu konvenciju, s prosternumom ispod protoraksa, mezosternumom ispod mezotoraksa i metasternumom ispod metatoraksa. Notum, pleura i grudna ploča svakog segmenta imaju niz različitih skleritisa i šavova, koji se uvelik razlikuju od [[red (biologija)|reda]] do reda, i o njima se neće detaljno raspravljati u ovom odjeljku.<ref name="Resh and Carde"/> ==== Krila==== {{glavni|Krilo (insekt)}} Većina filogenetski naprednih insekata ima dva para [[krilo insekta|krila]] koja se nalaze na drugom i trećem toraksnom segmentu.<ref name = "GulCra2005"/> Insekti su jedini [[beskičmenjaci]] koji su razvili sposobnost leta, a to je imalo važnu ulogu u njihovom uspjehu. [[Let insekata]] nije dobro razumljiv, oslanjajući se uveliko na turbulentne aerodinamičke efekte. Primitivne skupine insekata koriste mišiće koji djeluju direktno na strukturu krila. Naprednije grupe, koje čine [[Neoptera]], imaju sklopiva krila, a mišići djeluju na zid grudnog koša i indirektno pokreću krila.<ref name = "GulCra2005"/> Ovi mišići mogu se kontraktirati više puta za svaki pojedinačni nervni impuls, omogućavajući krilima da pokreću brže nego što bi to obično bilo moguće. [[Let insekata]] može biti izuzetno brz, upravljiv i svestran, moguće zbog promjenjivog oblika, izvanredne kontrole i promjenjivog kretanja krila. Redovi insekata imaju različite mehanizme leta; naprimjer, let leptira može se objasniti korištenjem teorije stabilnog stanja, netranzitorijske [[aerodinamika|aerodinamike]] i teorije tankog [[aeroprofil]]nosti. [[Slika:Crossecion of insect wing vein.svg|250px|thumb|left]] ===== Unutrašnjost ===== Svako krilo sastoji se od tanke opne poduprte sistemom „vena“ ili „nervature“. Membrana je sastavljena od dva sloja prekrivača koji su tijesno postavljeni, dok vene nastaju tamo gdje dva sloja ostaju odvojena, a kutikula može biti gušća i jače sklerotizirana. Unutar svake od glavnih vena nalazi se živac i traheja, a budući da su šupljine vena povezane sa [[hemocel]]om, [[hemolimfa]] može teći u krila.<ref name = "Chapman 1998"/> Kako krilo se razvija, leđni i trbušni integumentni slojevi postaju usko postavljeni na većini svog područja, čineći membranu krila. Preostala područja čine kanale, buduće vene, u kojima se mogu pojaviti živci i traheje. Kutikula koja okružuje vene postaje zadebljala i jače se sklerotizira, kako bi pružila čvrstoću i krutost krilu. Na krilima se mogu pojaviti dlake dvije vrste: ''mikrotrihe'', koje su male i nepravilno raspršene, i ''makrotrihe'', koje su veće, udubljene i mogu biti ograničene na vene. Ljuske [[Lepidoptera]] i [[Trichoptera]] su visoko modificirane makrotrihe.<ref name = "Gilliott 1995"/> ===== Vene ===== [[Slika:Venation of insect wing.svg|600px|thumb| Venacija krila insekata, prema sistemu Comstock-Needhamovom sistemu]] Kod nekih vrlo malih insekata, venacija može biti znatno smanjena. Naprimjer, halkidne ose imaju samo subkoste i dio radijusa. Suprotno tome, do povećanja venacije može doći razgranavanjem postojećih vena radi stvaranja pomoćnih vena ili razvojem dodatnih, interkalarnih vena između izvornih, kao u krilima [[Orthoptera]] (skakavaca i cvrčaka). Veliki broj ukrštenih vena prisutan je kod nekih insekata i oni mogu formirati mrežu kao u krilima [[Odonata]] i u osnovi prednjih krila [[Tettigonioidea]] i [[Acridoidea ]].<ref name ="Chapman 1998"/> Arhediktion je ime dato hipotetskoj shemi venacije krila koja je predložena za prvog krilatog insekta. Zasnovan je na kombinaciji spekulacija i fosilnih podataka. Budući da se vjeruje da su svi krilati insekti evoluirali od zajedničkog pretka, arhedikton predstavlja "predložak" koji je prirodna selekcija modificirala (i pojednostavila) tokom 200 miliona godina. Prema postojećoj dogmi, zasvođeni je šest do osam uzdužnih vena. Te vene (i njihove grane) nazvane su prema sistemu koji su osmislili John Comstock i George Needham – Comstock-Needhamov sistem:<ref name='Meyer'>{{cite web | url = http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/wings.html | title = External Anatomy: WINGS | access-date = 21. 3. 2011 | last = Meyer | first = John R. | date = 5. 1. 2007 | publisher = Department of Entomology, NC State University | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716085018/http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/wings.html | archive-date = 16. 7. 2011 }}</ref> * '''<span style="color:red;">Kosta (C)</span>''' – vodeća ivica krila; * '''<span style="color:#ff8000;">Subkosta (Sc)</span>''' – druga uzdužna vena (iza koste), tipično nerazgranata; * '''<span style="color:black;">Radijus (R)</span>''' – treća uzdužna vena, jedna do pet grana doseže obod krila; * '''<span style="color:green;">Medija (M)</span>''' – četvrta uzdužna vena, jedan do četiri kraka dosežu ivicu krila; * '''<span style="color:#00f;">Kubitus (Cu)</span>''' – peta uzdužna vena, sa jedan do tri kraka koji dosežu ivicu krila; * '''<span style="color:#95b;">Analne veine (A1, A2, A3)</span>''' – nerazgranate vene iza lakata. Kosta (C) je vodeća rubna vena kod većine insekata, iako se mala vena, prekosta, ponekad nalazi iznad koste. Kod gotovo svih postojećih insektata,<ref name = GulCra2005 />, prekosta je srasla s kostom; kosta se rijetko ikad grana, jer je na prednjem rubu, koji je u osnovi povezan s humeralnom pločom. Traheja rebrene vene možda je grana subkostalne traheje. Nakon koste smještena je treća vena, potkosta, koja se grana u dvije odvojene vene: prednju i stražnju. Baza podkoste povezana je s distalnim krajem vrata prve aksilarne koste. Četvrta vena je radijus koji je razgranat u pet zasebnih vena. Radijus je općenito najjača vena krila. Prema sredini krila račva se u prvi nepodijeljeni krak (R1) i drugi krak, nazvan radijalni sektor (Ra), koji se dihotomno dijeli na četiri distalna kraka (R2, R3, R4, R5). U osnovi, radijus je fleksibilno sjedinjen s prednjim krajem druge aksilarne (2Ax).<ref name="Snodgrass 1993">{{cite book | title=Principles of Insect Morphology | publisher=Cornell Univ Press | author=Snodgrass, R. E. | isbn=0-8014-8125-2 | date=decembar 1993}}</ref> Peta vena krila je medija. U arhetipskom uzorku (A), medija se račva u dvije glavne grane, prednju (MA), koja se dijeli na dvije distalne grane (MA1, MA2) i srednji sektor, ili stražnju (MP), koji ima četiri terminalne grane (M1, M2, M3, M4). U većine modernih insekata, prednji dio medije je izgubljen, a uobičajena "medija" je stražnja četverorazgranata medija sa zajedničkom bazalnom drškom. U [[Ephemeroptera]], prema sadašnjim tumačenjima venacije krila, zadržane su obje grane medija, dok je u [[Odonata]] postojana medija primitivna prednja grana. Stabljika medija često je sjedinjena s radijusom, ali kada se javlja kao posebna vena, njena baza je povezana s distalnom pločicom medije (m') ili se kontinuirano sklerotizira s ovom drugom. Kubitus, šesta vena krila, prvenstveno je dvokraka. Primarno račvanje odvija se blizu dna krila, formirajući dva glavna kraka (Cu1, Cu2). Prednja grana može se dijeliti na niz sekundarnih grana, ali obično se račva na dvije distalne grane. Comstock i Needham zamijenili su drugu granu kubitusa (Cu2) u Hymenoptera, Trichoptera i Lepidoptera za prvu analnu. Proksimalno, glavno stablo kubita povezano je s distalnom srednjom pločom (m') osnove krila.<ref name="Snodgrass 1993"/> Postkubitus (Pcu) je prva analna vena u sistemu Comstocka i Needhama. Međutim, on ima status neovisne krilne vene i trebao bi biti prepoznat kao takav. U nimfalnim krilima, traheja nastaje između kubitusne traheje i skupine vanalnih traheja. U zrelim krilima generaliziranih insekata, postkubitus je uvijek povezan proksimalno s kubitusom i nikada nije usko povezan sa fleksornim skleritom (3Ax) osnove krila. U Neuroptera, Mecoptera i Trichoptera, postkubitus je možda usko povezan s vanalnim venama, ali njegova baza je uvijek slobodna od potonjih. Postkubitus je obično nerazgranat; primitivno je dvokraka vena. Vanalne vene (lV do nV) su analne vene koje su odmah povezane sa trećom aksilarnom paletom i na koje izravno utiče kretanje ovog sklerita koji dovodi do savijanja krila. Brojne, vanalne vene variraju od jedne do 12, u zavisnosti od širenja vanalnog područja krila. Vanalne traheje obično nastaju iz zajedničke trahejne stapke kod nimfnih insekata, a vene se smatraju granama jedne analne vene. Distalno, vanalne vene su ili jednostavne ili razgranate. Jugalna vena (J) jugalni režanj krila često su sa mrežom nepravilnih vena ili je možda u potpunosti opnasta; ponekad sadrži jednu ili dvije različite, male vene, prvu jugalnu venu ili lučnu venu i drugu jugalnu venu ili venu kardinalis (2J). * '''<span style="color:red;">C-Sc Poprečne vene</span>''' – između kosta i subkosta; * '''<span style="color:grey;">R poprečne vene</span>''' – između susjednih grana; * '''<span style="color:green;">R-M poprečne vene</span>''' – između radijusa i medije; * '''<span style="color:#00f;">M-Cu poprečne vene</span>''' – između medije i kubitusa. Sve vene krila podložne su sekundarnom račvanju i spajanju poprečnim venama. U nekim redovima insekata, poprečne vene su toliko brojne, da čitav venacijski obrazac postaje uska mreža razgranatih i poprečnih vena. Međutim, na određenim lokacijama, obično se javlja određeni broj unakrsnih vena. Stalnije poprečne vene su humeralna poprečna vena (h). između koste i podkoste, radijalna poprečna vena (r) između R i prve račve Rs, sektorska poprečna vena između dvije račve R8, srednja poprečna vena (mm) između M2 i M3, i mediokubitusna poprečna vena (m-cu) medije i kubita.<ref name="Snodgrass 1993"/> Vene krila insekata karakteriziraju konveksno-udubljeni položaj, kakav se vidi kod muha (tj. udubljenje je "dolje", a konveksno "gore"), koje se redovito izmjenjuju i grananjem; kad god se vena račva, između dvije grane uvijek postoji interpolirana vena suprotnog položaja. Konkavna vena će se račvati u dvije konkavne vene (s interpoliranom venom koja je konveksna) i očuvana je redovita varijacija vena. .<ref>{{cite journal | url=http://www.famu.org/mayfly/pubs/pub_s/pubspiethh1932p103.pdf | title=A New Method of Studying the Wing Veins of the Mayflies and Some Results Therefrom (Ephemerida) | author=Spieth, HT | journal=Entomological News | year=1932 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20110930041743/http://www.famu.org/mayfly/pubs/pub_s/pubspiethh1932p103.pdf | archive-date=30. 9. 2011 }}</ref> Čini se da krilne vene dobijaju talasast obrazac, prema tome imaju li tendenciju da se preklope gore ili dolje kada je krilo opušteno. Bazne osovine vena su konveksne, ali svaka se račva distalno u prednju konveksnu i stražnju konkavnu granu. Dakle, kosta i podkosta smatraju se konveksnim i konkavnim granama prve primarne vene, Rs je konkavna grana radijusa, a stražnja medija je konkavni krak medija, Cu1 i Cu2 su konveksne i konkavne, dok su primitivni postkubitus, a prve vanalne imaju po jedan prednji konveksni i stražnji konkavni krak. Konveksna ili udubljena priroda vena korištena je kao dokaz pri određivanju identiteta postojanih distalnih grana vena modernih insekata, ali nije dokazano da je konzistentna za sva krila.<ref name="Chapman 1998"/><ref name="Snodgrass 1993"/> ===== Polja ===== [[File:Areas of insect wing.svg|600px|thumb]] Područja krila su razdvojena i podijeljena [[preklopna linija|preklopnim linijama]] , duž kojih se krila mogu preklopiti i [[linija savijanja|linijama savijanja]], koje se savijaju tokom leta. Između linija savijanja i preklapanja, osnovna razlika često je zamagljena, jer linije preklapanja mogu omogućiti određenu fleksibilnost ili obrnuto. Dvije konstante, koje se nalaze u gotovo svim krilima insekata, su klaval (linija savijanja) i jugalalni nabor (ili linija nabora), čineći promjenljive i nejasne granice. Nabori krila mogu se vrlo zakomplicirati, pri čemu se poprečno nabiranje može dogoditi u stražnjim krilima [[Dermaptera]] i [[Coleoptera]], a kod nekih insekata područje anusa može se sklopiti poput lepeze.<ref name=GulCra2005/>{{Rp|41–42}} Četiri različita polja na krilima insekata su: * '''<span style="color:#AAC100;">Remigij</span>''' * '''<span style="color:#95b;">Analno područje (vanus)</span>''' * '''<span style="color:#8585FF;">Jugalno područje</span>''' * '''<span style="color:grey;">Pazušno područje</span>''' * '''Alula''' Većina običnih i unakrsnih vena javlja se u prednjem području [[remigij]]a, koji je odgovoran za veći dio leta, a pokreću ga toraksni mišići. Stražnji dio remigija ponekad se naziva klavus; dva druga zadnja polja su analno i [[jugalno područje]].<ref name = GulCra2005 /> Kada vanalni nabor ima uobičajeni položaj ispred grupe analnih vena, remigij sadrži rebrene, subkostalne, radijalne, medijalne, kubitalne i postkubitalne vene. U flektiranom krilu remigij se okreće straga na fleksibilnoj baznoj vezi radijusa s drugom aksilarnom venom, a osnova mediokubitalnog polja je medijalno presavijena na aksilarnom području duž ''plica basalis'' (bf), između srednjih ploča (m, m') baze krila.<ref name = "Snodgrass 1993"/> Vanus je omeđen vanalnim naborom, koji se obično javlja između postkubitusa i prve vanalne vene. U Orthoptera obično ima ovakav položaj. Međutim, u prednjem krilu porodice ''Blattidae'', jedini nabor u ovom dijelu krila je neposredno prije postkubitusa. U Plecoptera, vanalni nabor je straga od postkubitusa, ali proksimalno prelazi dno prve vanalne vene. U cikada, vanalni nabor je neposredno iza prve vanalne vene (lV). Ove male varijacije u stvarnom položaju vanalnog nabora, međutim, ne utiču na jedinstvo djelovanja vanalnih vena, kontroliranih fleksorskim skleritom (3Ax), u savijanju krila. U stražnjim krilima većine [[Orthoptera]], sekundarna vena djeli bokove u vanjskom naboru. Vanus je obično trouglast, a vene se tipski šire od treće aksilarne kostalne poput rebara ventilatora. Neke od vanalnih vena mogu biti razgranate, a sekundarne se mogu izmjenjivati s primarnim venama. Vanalna regija obično je najbolje razvijena u stražnjem krilu, u kojoj se može proširiti tako da tvori potpornu površinu, kao u Plecoptera i Orthoptera. Velika proširenja stražnjih krila u porodici ''Acrididae'' nalik lepezi očito su vanjske regije, jer su sve njihove vene oslonjene na treće pazušne sklerite na krilnim osnovama, iako Martynov (1925) većinu lepeznih područja u ''Acrididae'' pripisuje jugalima krila. Pravi jugulum njihovog krila predstavljen je samo malim membranskim (Ju) mesadom posljednje vanalne vene. Jugum je jače razvijen u nekih drugih ortotera, kao u mantida. U većine viših insekata uskih krila vannus se smanjuje, a vanna nabora se gubi, ali čak i u takvim slučajevima, savijeno krilo može se saviti duž linije između postkubita i prve vanjske vene,<ref name="Snodgrass 1993"/> Jugalna regija, ili neala, je područje krila koje je (obično malo) opnasto područje proksimalno od dna vanusa, ojačano s nekoliko malih, nepravilnih zadebljanja nalik venama; ali kada je dobro razvijen, to je poseban dio krila i može sadržavati jednu ili dvije vratne vene. Kada se područje jugala prednjeg krila razvije kao slobodni režanj, izbacuje se ispod humeralnog ugla zadnjeg krila i na taj način služi za spajanje dvaju krila. U grupi ''Jugatae'' [[Lepidoptera]] postoji dugačak režanj poput prsta. Jugalska regija nazvana je neala ("novo krilo") jer je očito sekundarni i nedavno razvijeni dio krila.<ref name="Snodgrass 1993"/> Pomoćno područje koje sadrži aksilarne sklerite ima, općenito, oblik skleritnog trougla. Osnova trougla (a–b) je šarka krila s tijelom; vrh (c) je distalni kraj trećeg aksilarnog sklerita; duža strana je sprijeda na vrhu. Tačka d na prednjoj strani trougla označava zglob radijalne vene s drugim aksilarnim skleritom. Linija između d i c je ''plica basalis'' (bf), odnosno nabor krila u dnu mediokubitusnog polja.<ref name="Snodgrass 1993"/> U stražnjem uglu osnove krila kod nekih dvokrilnih [[Diptera]] nalazi se par opnastih režnjeva (skvame ili kaliptere) poznate kao alule. Alula je dobro razvijena kod kućne muhe. Vanjska skvama (c) nastaje iz osnove krila, iza trećeg aksilarnog sklerita (3Ax) i očito predstavlja jugalusni režanj ostalih insekata (A, D); veća unutrašnja skvama (d) nastaje iz stražnjeg zglobnog ruba terguma, segmenta koji nosi krilo i čini zaštitnu nadstrešnicu poput kapuljače preko utora. U savijenom krilu vanjska skvama alule okrenuta je naopako iznad unutrašnje skvame, na koju potonji ne utiče kretanjem krila. Kod mnogih Diptera duboki rez analnog područja krilne membrane iza pojedinačne vanalne vene postavlja proksimalni krilni režanj distalno od vanjske skvame alule.<ref name="Snodgrass 1993"/> ===== Zglobovi ===== [[Slika:Sclerites of insect wing.svg|500px|thumb]] Različiti pokreti krila, posebno kod insekata koji savijaju krila vodoravno preko leđa kada miruju, zahtijevaju složeniju zglobnu strukturu u osnovi krila od pukog zgloba krila s tijelom. Svako je krilo za tijelo pričvršćeno membranskim baznim područjem, ali zglobna opna sadrži niz malih zglobnih sklerita, zajednički poznatih kao pteralije. Pteralije uključuju prednju humeralnu ploču u dnu kostalne vene, skupinu aksilarnih (Ax) povezanih sa subkostalnim, radijalnim i vanalnim venama i dvije manje određene srednje srednje ploče (m, m ') u dnu mediokubitusnog područja. Aksilari su posebno razvijeni samo kod insekata koji savijaju krila, gdje imaju mehanizam fleksije krila kojim upravlja mišić fleksor koji polazi na pleuronu. Karakteristika baze krila je i mali režanj na prednjoj margini zglobnog područja, proksimalno od humeralne ploče, koji je na prednjem krilu nekih insekata razvijen u veliku, ravnu klapnu nalik skali, tegulu koja se preklapa u osnovi krila. Na stražnjoj strani, zglobna opna često formira obilni režanj između krila i tijela, a rub joj je uglavnom zadebljan i rebrast, dajući izgled ligamenta, takozvane aksilarne vrpce, kontinuirane mezalno sa stražnjim rubnim skutelusnim naborom, tergitna ploča koja nosi krilo.<ref name="Snodgrass 1993"/> Zglobni skleriti ili pteralije, baze krila insekata koji se savijaju i njihovi odnosi prema tijelu i krilnim žilama, shematski su prikazani, kako slijedi: * '''<span style="color:red;"> Humeralne ploče </span>'''; * '''<span style="color:#ff8000;">Prva pazušna (aksilarna)</span>'''; * '''<span style="color:grey;">Druga pazušna</span>'''; * '''<span style="color:#8585FF;">Treća pazušna</span>'''; * '''Četvrta pazišna'''; * '''Medijalne ploče (<span style="color:#95b;">m</span>, <span style="color:#00f;">m'</span>)''' Humeralna ploča obično je mali sklerit na prednjem rubu osnove krila, pomičan i zglobno povezan s dnom rebrene vene. Kod Odonata su humeralne ploče uveliko povećane,<ref name ="Snodgrass 1993"/> s dva mišića sa polazištem iz episternuma i hvatištem na humeralnm pločama i dva na rubu epimerona na pazušnoj (aksilarnoj) ploči.<ref name ="Chapman 1998"/> Prvi aksilarni sklerit (lAx) je prednja zglobna ploča baze krila. Njegov prednji dio je oslonjen na prednji otvor notusnog krila terguma (ANP); stražnji dio mu se zglobljava s tergitnom ivicom. Prednji kraj skleritita uglavnom je u obliku vitkog dodatka čiji je vrh (e) uvijek povezan s bazom subkostalne vene (Sc), iako nije sjedinjen s ovom drugom. Tijelo skleritita zglobljava se bočno s drugom aksilarnom. Drugi aksilarni sklerit (2Ax) je varijabilnijeg oblika od prvog, ali njegovi mehanički odnosi nisu ništa manje određeni. Koso je spojena na vanjski rub tijela prve pazušne jame, a radijalna vena (R) uvijek je fleksibilno pričvršćena za svoj prednji kraj (d). Druga aksilarna predstavlja i leđnu i trbušnu sklerotizaciju u osnovi krila; njegova trbušna površina počiva na potpornom krilu pleurona. Stoga je drugi aksilarni stožerni sklerit dna krila i on posebno manipulira radijalnom venom.<ref name="Snodgrass 1993"/> Treći aksilarni (pazušni) sklerit (3Ax) leži u stražnjem dijelu zglobne regije krila. Njegov oblik je vrlo varijabilan i često je nepravilan, ali treća aksilarna je sklerit na kojem je hvatište za mišiće fleksore krila (D). Mezalno, zglobljava se sprijeda (f) sa stražnjim krajem druge aksilarne ploče, a straga (b) sa stražnjim krilnim otvorom terguma (PNP), ili sa malom četvrtom aksilarnom kada je ova prisutna. Distalno, treća aksilarna ploča produžava se u nastavak koji je uvijek povezan s bazama grupe vena u analnom području krila, ovdje zvanom vanalne vene (V). Stoga je treća pazušna ploča obično stražnja zglobna ploča baze krila i aktivni je sklerit mehanizma savijača, koji direktno manipulira vanalnim venama. Kontrakcija mišića fleksora (D) okreće treću aksilarnu venuu na svojim mezalnim zglobovima (b, f) i time podiže njegov distalni krak; ovaj pokret izaziva savijanje krila. Četvrti aksilarni sklerit nije stalni element osnove krila. Kad je prisutan, to je obično mala ploča koja intervenira između treće aksilarne ploče i stražnjeg notumskog otvora i vjerojatno je odvojeni dio potonjeg.<ref name="Snodgrass 1993"/> Medijanske ploče (m, m ') također su skleriti, koji nisu toliko definitivno diferencirani kao specifične ploče, kao što su tri glavne aksilarne ploče, ali su važni elementi aparata za savijanje. Leže u srednjem području baze krila, distalno od druge i treće aksilarne šare, a međusobno su odvojene kosom linijom (bf), koja stvara istaknuti konveksni nabor tokom savijanja krila. Proksimalna ploča (m) obično je pričvršćena za distalni krak treće aksilarne i možda bi je trebalo smatrati dijelom potonje. Distalna ploča (m ') manje je stalno prisutna kao izraziti sklerit, a može biti predstavljena općom sklerotizacijom osnove mediokubitusnog polja krila. Kada se vene ovog područja u osnovi razlikuju, povezane su s vanjskom medijanskom pločom.<ref name="Snodgrass 1993"/> ===== Spajanje, preklapanje i druga obilježja ===== Kod mnogih vrsta insekata prednje i zadnje krilo su povezana, što poboljšava aerodinamičku efikasnost leta. Najčešći mehanizam spajanja (npr. [[Hymenoptera]] i [[Trichoptera]]) je niz malih kukica na prednjem rubu zadnjeg krila, ili "hamuli", koji se zaključavaju na prednjem krilu, držeći ih zajedno (hamulatna spojnica). U nekih drugih vrsta insekata (npr. [[Mecoptera]], [[Lepidoptera]] i nekih [[Trichoptera]] jugalusni prednji dio prednje krilice pokriva dio zadnjeg krila (juglska spojnica) ili se margine prednjeg i stražnjeg krila široko preklapaju (ampleksiformna spojnica), ili čekinje zadnjih krila, ili frenulum, zakače se ispod potporne konstrukcije ili mreže na prednjem krilu ===== Coupling, folding, and other features.<ref name=GulCra2005/>{{Rp|43}} Kada miruju, krila se kod većine insekata drže preko leđa, što može uključivati uzdužno presavijanje membrane krila, a ponekad i poprečno savijanje. Preklapanje se ponekad može dogoditi duž linija savijanja. Iako linije nabora mogu biti poprečne, kao na stražnjim krilima tvrdokrilaca, obično su radijalne u odnosu na podnožje krila, omogućavajući da se susjedni dijelovi krila preklope jedan preko drugog ili ispod njih. Najčešća linija nabora je jugalni nabor, smješten odmah iza treće analne vene,<ref name = "Gilliott 1995"/>, iako većina [[Neoptera]] ima jugalni nabor odmah iza vene 3A, na prednjim krilima. Ponekad je prisutan i na stražnjim krilima. Tamo gdje je analno područje stražnjeg krila veliko, kao kod [[Orthoptera]] i Blattodea, cijeli ovaj dio može se sklopiti ispod prednjeg dijela krila, duž vanjskog nabora malo pozadi klavalne brazde. Pored toga, kod ortotera i blatodea, analno područje je uređeno poput lepeze duž vena, pri čemu su analne vene konveksne, na grebenima nabora, a pomoćne vene udubljene. Dok su klavalna brazda i jugalni nabor vjerovatno homologni kod različitih vrsta, vanjski nabor, kod različitih taksona, varira u položaju. Preklapanje pokreće mišić sa polazištem na pleuronu i hvatištem na trećem aksilarnom skleritu, na takav način da se, kada se kontrahira, sklerit okreće oko svojih tačaka artikulacije sa stražnjim notusnim otvorom i drugim aksilarnim skleritom.<ref name = " Chapman 1998 "/> ==== Noge ==== Tipski i uobičajeni segmenti [[noga|noge]] insekta podijeljeni su na koksu, jedan [[trohanter (artropoda)|trohanter]], butni dio, potkoljenični, tarzus i [[pretarzus]]. Koksa u svom više simetričnom obliku ima oblik kratkog cilindra ili krnjeg konusa, iako je obično jajasta i može biti gotovo sferna. Proksimalni kraj cokse opasan je submarginalnim bazikostalnim šavom koji iznutra formira greben ili [[bazikosta|bazikostu]] i postavlja rubnu prirubnicu, [[koksomarginal]] ili [[bazikoksit]]e . [[Bazikosta]] jača bazu korijena i obično je uvećan na vanjskom zidu kako bi se prihvatili mišići; na mezalnoj polovini, koksa je, međutim, obično slaba i često se ulijeva u koksni rub. Trohanterskii mišići čije je polazište coksa uvijek su pričvršćeni distalno od bazikoste. Koksa je za tijelo pričvršćeno zglobnom opnom, ''coxal corium'', koje okružuje njegovu bazu. Ova dva zglobljavanja možda su primarne leđne i trbušne zglobne tačke subkokso-koksne šarke.Pored toga, insektska koksa često ima prednje zglobljavanje sa prednjim, trbušnim krajem trohantera, ali artikulacija trohanteraa ne koegzistira sa artikulacijom grudne koste. Pleuralna zglobna površina kokse leži na mezalnom pregibu koksnog zida. Ako je koksa pokretna samo na pleuralnoj artikulaciji, zglobna površina koksala obično se savija do dovoljne dubine da pruži podršku mišićima odmicačima sa hvatištem na vanjski obod baze koksala. Distalno koksa nosi prednju i stražnju artikulaciju sa trohanterom. Vanjski zid kokse često je obilježen šavom koji se proteže od baze do prednje trohanterske artikulacije. Kod nekih insekata, koksni šav je u liniji s pleurnim šavom, a u takvim slučajevima čini se da je koksa podijeljena na dva dijela, koji odgovaraju episternumu i epimeronu pleurona. Mnogi insekti nemaju koksni šav.<ref name="Snodgrass 1993"/> Pregib koksnog zida, koji nosi pleurnu zglobnu površinu dijeli bočni zid bazikoksita na predzglobni i postzglobni dio, a ta dva područja često se pojavljuju kao dva rubna režnja na osnovi koksa. Stražnji režanj je obično veći i naziva se meron. Meron se može uvećati produžetkom distalno u stražnjem zidu koksa; u [[Neuroptera]], [[Mecoptera]], [[Trichoptera]] i [[Lepidoptera]]. Meron je toliko velik da se čini da je koksa podijeljena na prednji dio, takozvani "coxa genuina" i meron, ali meron nikada ne uključuje područje stražnja trohanterska artikulacija, a žlijeb koji je ograničava uvijek je dio bazikostnog šava. Koksa s uvećanim meronom ima izgled sličan onome podijeljenom koksnim šavom koji je u liniju s pleurnim šavom, ali ta su dva stanja u osnovi prilično različita i ne bi ih trebalo miješati. Meron dostiže krajnje odstupanje od uobičajenog stanja [[Diptera]]. U nekih općenitijih muha, kao u Tipulidae, meron srednje noge izgleda kao veliki režanj kokse koji strši prema gore i straga iz baze koksala; kod viših članova reda postaje potpuno odvojen od kokse i formira ploču bočnog zida mezotoraksa.<ref name="Snodgrass 1993"/> Trohanter je bazalni segment telopodita; to je uvijek mali segment u nozi insekta, koji se slobodno pomiče vodoravnim šarkama na korijenu, ali je više ili manje fiksiran na dnu bedrene koste. Kada se pomiče na bedru, trohantero-femoralna šarka je obično vertikalna ili kosa u vertikalnoj ravni, dajući lagano kretanje i smanjenje na zglobu, iako je prisutan samo reduktor. U [[Odonata]], i nimfe i odraslih, postoje dva trohanterna segmenta, ali nisu pokretni jedan na drugom; drugi sadrži redukcijski mišić bedrene kosti. Uobičajeni pojedinačni trohanterni segment insekata, prema tome, vjerovatno predstavlja dva trohantera drugih člankonožaca koji su stopljeni u jedan prividni segment, jer nije vjerovatno da je primarni zglob koksotrohantera izgubljen s noge. U nekim od [[Hymenoptera]], bazna podjenica bedrene koste simulira drugi trohanter, ali hvatište reduktorskog mišića na njegovu bazu potvrđuje da pripada segmentu femoralne koste, jer, kako je prikazano na odonatnoj nozi, reduktor ima polazište iz pravog drugog trohantera.<ref name="Snodgrass 1993"/>{{rp|165}} [[Femur]] je treći segment noge insekta i obično je najduži i najjači dio udova, ali varira u veličini, od ogromne zadnje bedrene kosti koja skače kod [[Orthoptera]], do vrlo malog segmenta kakav je prisutan u mnogih larvenih oblika. Volumen femura u pravilu je u korelaciji s veličinom tibijskih mišića koji se u njemu nalaze, ali ponekad se povećava i modificira u oblik za druge svrhe, osim za hvatište tibijskih mišića. [[Tibija]] je karakterističan tanak segment kod odraslih insekata, samo malo kraći od femura ili kombiniranog femura i trohantera. Njen proksimalni kraj čini manje ili više različitu glavu, savijenu prema femuru, uređaj koji omogućava da se potkoljenica savija blizu donje površine bedra. Termini profemur, mezofemur i metafemur odnose se na femure prednjih, srednjih i stražnjih nogu insekata.<ref>{{cite web|title=profemur, profemora - BugGuide.Net|url=http://bugguide.net/node/view/187060|website=bugguide.net|access-date=10. 12. 2016}}</ref> Slično se protibija, mezotibija i metatibija odnose na tibije prednjih, srednjih i stražnjih nogu.<ref>{{cite web|title=protibia - BugGuide.Net|url=http://bugguide.net/node/view/595174|website=bugguide.net|access-date=10. 12. 2016}}</ref> Tarzus (stopalo) insekata odgovara pretposljednjem segmentu uopćenih udova člankonožaca, a to je segment nazvan propodit u [[Crustacea]]. U odraslih insekata obično je podijeljen na dva do pet podsegmenata ili tarzomera, ali u (beskrilnih) Protutura, nekih Collembola i većini holometabolnih larvi insekata, on zadržava primitivni oblik jednostavnog segmenta. Podsegmenti odraslog insekta tarzusa su obično su slobodno pomični jedan preko drugog, pomoću pregibnih spojnih membrana, ali tarzus nikada nema unutarnje mišiće. Tarzus odraslih krilatih insekata, koji imaju manje od pet podsegmenata, vjerovatno je specijaliziran gubitkom jednog ili više ili fuzijom susjednih podsegmenata. U tarzusu porodice ''Acrididae'', dugi bazni dio očito je sastavljen od tri sjedinjene tarzomere, ostavljajući četvrtu i petu. Bazna tarzomera je ponekad vidljivo povećana i razlikuje se kao bazitarzus. Na donjim površinama tarzusnih podsegmenata, kod određenih pravokrilaca, nalaze se mali jastučići, tarzusin pulvili ili euplantule. Tarzus se povremeno stopi s tibijom kod larvi, čineći tibiotarzusni segment; u nekim se slučajevima čini da se eliminira ili svodi na rudiment između tibije i pretarzusa.<ref name="Snodgrass 1993"/> Femur i tibija su uglavnom najduži segmenti nogu, ali varijacije u dužini i robusnosti svakog segmenta odnose se na njihove funkcije. Naprimjer, gresorijski i kursorijski, odnosno insekti koji hodaju i trče, obično imaju dobro razvijene [[femur]]e i tibije na svim nogama, dok su skakajući (saltatorijski) insekti poput skakavaca nesrazmjerno razvili metafemure i metatibije. U vodenih tvrdokrilaca ([[Coleoptera]]) i buha ([[Hemiptera]]), [[tibija]] i / ili [[Artropodna noga|tarzusi]] jednog ili više parova nogu obično su modificirani za plivanje (u prirodi) s resama dugih, vitkih dlaka. Mnogi insekti koji obitavaju u tlu, poput cvrčaka ([[pravokrilci|Orthoptera]]: ''[[Gryllotalpidae]]''), cifadnih nimfi ([[Hemiptera]]: ''[[Cicadidae]]'') i skarabeja (''[[Scarabaeidae]]''), imaju tibije prednjih nogu ( protibije) uvećane i modificirane za kopanje (fosorijalne), dok su prednje noge nekih grabežljivih insekata, poput mantispidnih ([[Neuroptera]]) i mantida ([[Mantodea]]), specijalizirane za oduzimanje plijena ili grabežljivca. Tibija i bazne tarzomere svake zadnje noge medonosnih pčela modificirane su za sakupljanje i transport [[polen]]a.<ref name = "Chapman 1998" /> === Trbuh ili zadak === Plan građe abdomena odraslog insekta obično se sastoji od 11-12 segmenata, slabije sklerotiziranih od glave ili toraksa. Svaki segment predstavljen je sklerotiziranim tergom, sternumom i možda pleuritom. Tergiti su međusobno odvojene membranom, kao i od susjedne sterne ili pleure. Spirakule se nalaze u pleurnom području. Varijacija ovog planova uključuje spajanje tergita ili tergita i sternuma, da bi se stvorili kontinuirani leđni ili trbušni štit ili konusna cijev. Neki insekti imaju sklerit u pleurnom području koji se naziva laterotergit. Ventralni skleriti se ponekad nazivaju [[laterosternit]]i. Tokom embrionske faze mnogih insekata i postembrionske faze primitivnih insekata, prisutno je 11 trbušnih segmenata. U modernih insekata postoji tendencija ka smanjenju broja trbušnih segmenata, ali tokom [[embriogeneza|embriogeneze]] zadržava se primitivni broj 11. Varijacija broja trbušnih segmenata je značajna. Ako se Apterygota smatra indikativnim za plan građe pterigota, vlada zabuna: odrasli beskrilni Protura imaju 12 segmenata, Collembola ima 6. Pravokrilska porodica ''Acrididae'' ima 11 segmenata, a fosilni primjerak Zoraptere ima 10-segmentni trbuh.<ref name="Resh and Carde"/> Općenito, prvih sedam trbušnih segmenata odraslih (pregenitalni segmenti) su slične građe i nemaju dodataka. Međutim, apterigoti (beskrilni) i mnogi nezreli vodeni krilati insekti imaju trbušne dodatke. Aterigote posjeduju par načina; rudimentarni dodaci koji su serijski homologni s distalnim dijelom toraksnih nogu. I, mezalno, jedan ili dva para izbočenih (ili eksertilnih) vezikula na barem nekim trbušnim segmentima. Ove vezikule su izvedene iz endama kokse i trohanterala (unutrašnji prstenasti režnjevi) trbušnih dodataka predaka. Vodene larve i nimfe mogu imati škrge bočno na nekim do većine trbušnih segmenata.<ref name = GulCra2005/> Ostali trbušni segmenti sastoje se od reproduktivnog i analnog dijela. Analno-genitalni dio trbuha, poznat kao terminalije, sastoji se uglavnom od 8 ili 9 segmenata do trbušnog vrha. Segmenti 8 i 9 nose genitalije; segment 10 vidljiv je kao cjelovit segment kod mnogih "nižih" insekata, ali uvijek nema dodataka; mali segment 11 predstavljen je leđnim epiproktom i parom ventralnih paraprokata, izvedenih iz sternuma. Par dodataka, cerci, artikulira se bočno na segmentu 11; obično su prstenasti i nitasti, ali su i modificirane (npr. kliješta uholadža) ili smanjeni u različitim redovima insekata. Prstenasti repni filament, srednji dodatak ''dorsalis'', nastaje od vrha epiprokta kod apterigota, većine muharica ([[Ephemeroptera]]) i nekoliko fosilnih insekata. Slična struktura kod nimfskih muha ([[Plecoptera]]) je neizvjesne homologije. Ovi terminalni trbušni segmenti imaju izlučujuću i senzornu funkciju kod svih insekata, ali kod odraslih imaju i dodatnu, reproduktivnu funkciju.<ref name = GulCra2005 /> ==== Vanjske genitalije ==== {{Glavni | Reproduktivni sistem insekata}} [[Slika:Skorpionsfliege Panorpa communis male genital.jpg|thumb| Trbušni kraj mužjaka [[škorpija|škorpije]] uvećan je u "genitalni bulbus", kao kod ''[[Panorpa communis]]'']] Organi koji posebno služe za parenje i polaganje jaja, skupno su poznati kao vanjske genitalije, iako mogu biti uglavnom unutrašnje. Komponente vanjskih genitalija insekata vrlo su raznolike u obliku i često imaju znatnu taksonomsku vrijednost, posebno među vrstama koje se u ostalom dijelu čine strukturno slične. Muške vanjske genitalije široko se koriste za pomoć u razlikovanju vrsta, dok su ženske vanjske genitalije jednostavnije i manje raznolike. Terminali odraslih ženskih insekata uključuju unutrašnje strukture za prihvat muškog kopulacijskog organa i njegovih spermatozoida, te vanjske strukture koje se koriste za jaja (polaganje jaja; odjeljak 5.8). Većina ženki insekata ima cijev za polaganje ili ovipoziciju jaja; nema je kod termita, parazitskih uši, mnogih [[Plecoptera]] i većine [[Ephemeroptera]]. Ovipozitori imaju dva oblika: # pravi ili apendikulski, nastal od dodataka trbušnih segmenata 8 i 9; # supstitucijski, sastavljen od rastezljivih stražnjih trbušnih segmenata. ;Ostali dodaci ==Unutrašnjost== ===Nervni sistem=== [[Nervni sistem]] insekta može se podijeliti na [[mozak insekta|mozak]] i [[ventralna nervna vrpca|ventralnu nervnu vrpcu]]. Glavena kapsula sastoji se od šest sraslih segmenata, svaki sa parom [[ganglia]], ili skupom nervnih ćelija izvan mozga. Prva tri para ganglija srasla su u mozak, dok su sljedeća tri para srasla u strukturu od tri para ganglija ispod [[jednjak]]a, zvanih [[podjednjačka ganglija]]..<ref name=GulCra2005/> Toraksni segmenti imaju po jednu gangliju sa svake strane, koje su povezane u par, po jedan par po segmentu. Ovakav raspored vidi se i na trbuhu, ali samo u prvih osam segmenata. Mnoge vrste insekata su smanjile broj ganglija zbog fuzije ili redukcije.<ref name="INSECTS: ROLE OF THE SPIRACLES">{{cite journal|doi=10.2307/1539265|last=Schneiderman|first=Howard A.|year=1960|title=Discontinuous respiration in insects: role of the spiracles|journal=Biol. Bull.|issue=3|pages=494–528|url=http://www.biolbull.org/cgi/reprint/119/3/494?maxtoshow=&HITS=10&hits=10&RESULTFORMAT=&fulltext=insect+thoracic+spiracle&andorexactfulltext=and&searchid=1&FIRSTINDEX=0&sortspec=relevance&resourcetype=HWCIT|volume=119|jstor=1539265|access-date=21. 11. 2020|archive-date=25. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625011339/http://www.biolbull.org/cgi/reprint/119/3/494?maxtoshow=&HITS=10&hits=10&RESULTFORMAT=&fulltext=insect+thoracic+spiracle&andorexactfulltext=and&searchid=1&FIRSTINDEX=0&sortspec=relevance&resourcetype=HWCIT|url-status=dead}}</ref> Neki žohari imaju samo šest ganglija u abdomenu, dok osa ''[[Vespa crabro]]'' ima samo dva u toraksu i tri u trbuhu. Neki insekti, poput kućne muhe ''[[Musca domestica]]'', imaju sve tjelesne ganglije stopljene u jednu veliku toraksnu gangliju. Barem nekoliko insekata ima [[nociceptor]]e, ćelije koje otkrivaju i prenose osjećaje [[bol]]a.<ref>{{cite journal | title=Do insects feel pain? — A biological view | journal=Cellular and Molecular Life Sciences | last1=Eisemann | first1=WK | year=1984 | volume=40 | pages=1420–1423 | doi=10.1007/BF01963580 | last2=Jorgensen | first2=W. K. | last3=Merritt | first3=D. J. | last4=Rice | first4=M. J. | last5=Cribb | first5=B. W. | last6=Webb | first6=P. D. | last7=Zalucki | first7=M. P. | issue=2|display-authors=etal}}</ref> Ovo je otkriveno 2003., proučavanjem varijacija u reakcijama [[larva|larvi]] obične voćne mušice roda ''[[Drosophila]]'' na dodir zagrijane i negrijane sonde. Larve su na dodir zagrijane sonde reagirale stereotipnim ponašanjem kotrljanja kojeg nije bilo kada ih je dodirnula nezagrijana sonda.<ref>{{cite journal | title=painless, a Drosophila gene essential for nociception | journal=Cell | last1=Tracey | first1=J | date=18. 4. 2003| volume=113 | issue=2 | pages=261–273 | doi=10.1016/S0092-8674(03)00272-1 | pmid=12705873 | last2=Wilson | first2=RI | last3=Laurent | first3=G | last4=Benzer | first4=S|display-authors=etal}}</ref> Iako je kod insekata nocicepcija dokazana, ne postoji konsenzus da insekti svjesno osjećaju bol.<ref>{{cite web | title=Sentience and pain in invertebrates | last=Sømme | first=LS | date=14. 1. 2005 | publisher=Norwegian Scientific Committee for Food Safety | access-date=30. 9. 2009 | url=http://google.com/scholar?q=cache:dbrbM20yEQ4J:scholar.google.com/&hl=en }}{{dead link|date=novembar 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Probavni sistem === Insekt koristi svoj probavni sistem za svefaze u preradi hrane: probavu, apsorpciju i isporuku i eliminaciju izmeta.<ref name="genent">{{cite web | title=General Entomology - Digestive and Excritory system | url=http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/library/tutorials/internal_anatomy/digestive.html | publisher=NC state University | access-date=3. 5. 2009}}</ref><ref>{{Citation|last1=Terra|first1=Walter R.|title=Digestive System|date=2009|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123741448000837|encyclopedia=Encyclopedia of Insects|pages=273–281|publisher=Elsevier|language=en|doi=10.1016/b978-0-12-374144-8.00083-7|isbn=978-0-12-374144-8|access-date=29. 9. 2020|last2=Ferreira|first2=Clélia}}</ref> Većina hrane unosi se u obliku [[makromolekula]] i drugih složenih supstanci poput [[protein]]a, [[polisaharid]]a, [[masti]] i [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] . Te makromolekule moraju se razgraditi pomoću [[katabolizam|kataboličkih reakcija]] na manje molekule poput [[aminokiselina]] i [[monosaharidi|jednostavnih šećera]], prije nego što ih ćelije tijela koriste za energiju, rast ili reprodukciju . Ovaj proces raspadanja poznat je kao probava. Glavna struktura probavnog sistema insekata je dugačka zatvorena cijev zvana [[probavni kanal]] (ili crijeva), koja prolazi duž tijela. Probavni kanal usmjerava hranu u jednom smjeru: od [[usta]] do [[anus]]a. U crijevima se odvija gotovo sva probava insekata. Može se podijeliti u tri dijela - [[prednje crijevo]], [[želudac|srednje crijevo]] i [[stražnje crijevo]] – od kojih svaki vrši drugačiji proces probave.<ref>{{Citation|last1=Terra|first1=Walter R.|title=Chapter 74 - Digestive System|date=1. 1. 2009|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123741448000837|encyclopedia=Encyclopedia of Insects (Second Edition)|pages=273–281|editor-last=Resh|editor-first=Vincent H.|place=San Diego|publisher=Academic Press|language=en|doi=10.1016/b978-0-12-374144-8.00083-7|isbn=978-0-12-374144-8|access-date=29. 9. 2020|last2=Ferreira|first2=Clélia|editor2-last=Cardé|editor2-first=Ring T.}}</ref> Osim probavnog kanala, insekti imaju i uparene pljuvačne žlijezde i pljuvačne rezervoare. Ove strukture obično se nalaze u toraksu, uz prednje crijevo.<ref name=GulCra2005/> ==== Prednje crijevo==== [[Datoteka:Malpighian tube.svg|thumb| 250px | left | Stilizirani dijagram probavnog trakta insekata koji prikazuje [[sistem Malpighijevih cijevi|Malpighigijeve cijevi]], insekta iz reda [[Orthoptera]].]] Prvi odjeljak probavnog kanala je [[prednje crijevo]] (element 27 u numeriranom dijagramu), ili stomodaeum. Prednje crijevo je obloženo kutikulskom oblogom od [[hitin]]a i [[protein]]a kao zaštita od žilave hrane. Uključuje [[usna šupljina|usnu šupljinu]] (usta), [[ždrijelo]], [[jednjak]] i [[voljkka|voljku]] i [[proventrikulus]] (bilo koji dio može biti visoko modificiran ), koji istovremeno čuvaju hranu i i znak kada treba nastaviti dalje prema srednjem crijevu.<ref name = GulCra2005 /> Ovdje probava započinje kad se djelomično prožvakana hrana razgrađuje pljuvačkom iz pljuvačnih žlijezda. Dok pljuvačne žlijezde proizvode tečnost i[[enzim| enzim za varenje ugljikohidrata]] (uglavnom [[amilaza|amilaze]]), snažni mišići u ždrijelu pumpaju tekućinu u usnu šupljinu, podmazujući hranu poput salivarija i pomažući hranilice za krv i hranilice za razgradnju ksilema i floema. Odatle ždrijelo prenosi hranu do jednjaka, koja bi mogla biti obična cijev koja je prenosi u voljku i proventrikulus, a zatim na srednjeg crijeva, kao kod većine insekata. Alternativno, prednja crijeva mogu se proširiti u vrlo povećani voljku i proventrikulus, ili voljka može biti samo [[divertikulum]] ili struktura ispunjena tečnošću, kao kod nekih vrsta [[Diptera]].<ref name="Insect Physiology and Biochemistry"/> [[Slika:Bee Squirt.gif|thumb|250px|right|[[Bumbar]] vrši nuždu. Obratiti pažnju na kontrakciju [[anus]]a, koji stvara unutrašnji pritisak.]] [[Pljuvačna žlijezda]] (element 30 na numeriranom dijagramu) u ustima insekata proizvodi pljuvačku . Pljuvačni kanali vode od žlijezda do rezervoara, a zatim kroz glavu prema otvoru zvanom salivarij, smještenom iza hipofarinksa. Pomičući dijelove usta (element 32 u numeriranom dijagramu) insekt može miješati hranu sa pljuvačkom. Smjesa pljuvačke i hrane zatim putuje kroz pljuvačne cijevi u usta, gdje se počinje razgrađivati.<ref name="genent"/><ref>{{cite book |last=Duncan |first=Carl D. |title=A Contribution to The Biology of North American Vespine Wasps|publisher=Stanford University Press |location=Stanford|year=1939 |edition=1 |pages=24–29|isbn=}}</ref> Neki insekti, poput [[Diptera|muha]], imaju [[Žvakanje|vanusnu probava]]. Insekti koji koriste takvuu probavu izbacuju probavne enzime na hranu kako bi je razgradili. Ova strategija omogućava insektima da iz izvora hrane izvuku značajan dio dostupnih hranjivih sastojaka.<ref name="Insect Physiology and Biochemistry">{{cite book|last=Nation|first=James L.|title=Insect Physiology and Biochemistry |publisher=CRC Press|date=novembar 2001|edition=1|pages=496pp|chapter=15|isbn=0-8493-1181-0|chapter-url=https://books.google.com/books?id=l3v2tOvz1uQC&q=insect+foregut&pg=PA31}}</ref>{{Rp|31}} ====Srednje crijevo ==== Kada hrana napusti voljku, prelazi u [[želudac|srednje crijevo]] (element 13 na numeriranom dijagramu), poznat i kao mezenteron, u kojem se odvija većina probave. Mikroskopske izbočine iz zida srednjeg crijeva, nazvane [[mikrovila|mikrovile]], povećavaju površinu zida i omogućavaju apsorpciju više hranljivih sastojaka; imaju tendenciju da budu blizu porekla srednjeg crijeva. U nekim insektima uloga mikrovila i gdje se nalaze mogu varirati. Naprimjer, specijalizirane mikrovile koje proizvode probavne enzime mogu vjerovatnije biti blizu kraja srednjeg crijeva, a apsorpcija blizu početka ili na samom početku srednjeg crijeva.<ref name="Insect Physiology and Biochemistry"/> ==== Stražnje crijevo ==== U [[zadnje crijevo|zadnjem crijevu]] (element 16 na numeriranom dijagramu), ili proktodejumu, neprobavljenim česticama hrane pridružuje se [[mokraćna kiselina]] kako bi se stvorile [[izmet]]ne kuglice. Rektum apsorbira 90% vode u tim fekalnim kuglicama, a suha peleta se zatim eliminira kroz [[anus]] (element 17), dovršavajući proces probave. Mokraćna kiselina nastaje upotrebom hemolimfnih otpadnih proizvoda difundiranih iz [[sistem Malpighijevih cjevčica|Malpighijevih cjevčica]] (element 20). Zatim se prazni direktno u probavni kanal, na spoju između srednjeg i stražnjeg crijeva. Broj malpighijevih tubula koje posjeduje određeni insekt varira između vrsta, krećući se od samo dvije kod nekih insekata do preko 100 tubula kod drugih.<ref name=GulCra2005/>{{Rp|71–72, 78–80}} === Respiratorni sistemi === [[Respiratorni sistem|Disanje insekata]] odvija se bez [[pluća]]. Umjesto toga, insekati imaju sistem unutrašnjih cijevi i vrećica kroz koje se plinovi ili difundiraju ili se aktivno pumpaju, isporučujući kiseik izravno tkivima kojima je potreban putem [[beskičmenjačka traheja|traheja]] (element 8 u numeriranom dijagramu). Budući da se kisik isporučuje izravno, [[cirkulacijski sistem]] se ne koristi za prijenos kisika, pa je stoga znatno smanjen. Cirkulacijski sistem insekata nema [[vena]] ili [[arterija]], a umjesto toga sastoji se od nešto više od jedne, perforirane leđne cijevi koja pulsira [[peristaltika|peristaltički]]. Prema toraksu, leđna cijev (element 14) dijeli se na komore i djeluje poput srca insekta. Suprotni kraj leđne cijevi je poput aorte insekta koji cirkulira [[hemolimfa|hemolimfu]], analog tečnosti člankonožaca [[krv]]i, unutar tjelesne šupljine.<ref name=GulCra2005/>{{Rp|61–65}}<ref>{{cite web|url=http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/circulatory.html|title=Circulatory System|last=Meyer|first=John R.|date=17. 2. 2006|publisher=Department of Entomology, NC State University|pages=1|access-date=11. 10. 2009|location=NC State University|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090927000720/http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/circulatory.html|archive-date=27. 9. 2009}}</ref> Zrak se uvlači kroz otvore na bočnim stranama trbuha zvane [[Spirakula (artropodi)|spirakule]]. Postoje mnoge različite sheme [[razmjena plinova|razmjene plinova]] koje pokazuju različite grupe insekata. Uzorci razmene gasova kod insekata mogu se kretati od kontinuirane i [[difuzija|difuzne]] ventilacije do [[diskontinuirana razmjena plinova|diskontinuirane razmene plinova]].<ref name = GulCra2005/> Tokom kontinuirane razmene plinova, [[kisik]] se unosi, a [[ugljik-dioksid]] oslobađa u kontinuiranom ciklusu. Međutim, u prekidnoj razmjeni plinova, insekt uzima kisik dok je aktivan, a male količine ugljik-dioksida oslobađaju se dok miruje.<ref name=IPE>{{cite book | last = Chown | first = S.L. |author2=S.W. Nicholson | title = Insect Physiological Ecology | publisher = Oxford University Press | year = 2004 | location = New York|isbn=0-19-851549-9}}</ref> Difuzna ventilacija je jednostavno oblik kontinuirane izmjene plina koja se događa [[difuzija|difuzijom]], a ne fizičkim unosom kisika. Neke vrste insekata koji su potopljeni takođe imaju prilagodbe koje pomažu u disanju. Kao larve, mnogi insekti imaju [[škrge]] koje mogu izdvojiti kiseonik rastvoren u vodi, dok se drugi trebaju podići na površinu vode kako bi nadoknadili zalihe zraka, koje mogu biti zadržane ili zarobljene u posebnim strukturama.<ref name=aquins>{{cite book | author=Richard W. Merritt, Kenneth W. Cummins, and Martin B. Berg (editors) | year=2007 | title=An Introduction to the Aquatic Insects of North America | publisher=Kendall Hunt Publishers | isbn=978-0-7575-5049-2 | edition=4th}}</ref><ref>{{cite book|author=Merritt, RW, KW Cummins, and MB Berg|title=An Introduction To The Aquatic Insects Of North America|year=2007|publisher=Kendall Hunt Publishing Company|isbn=978-0-7575-4128-5}}</ref> === Cirkulacijski sistem === Tjelesna tečnost („krv“) insekata ili hemolimfa glavna je funkcija transporta i oplakuje tjelesne organe insekata. Sačinjavajući obično manje od 25% tjelesne težine insekta, ona prenosi [[hormon]]e, hranjive sastojke i otpad i ima ulogu u osmoregulaciji, kontroli temperature, [[imunost]]i, skladištenju (voda, [[ugljikohidrati]] i [[masti]]) i skeletna funkcija. Takođe ima bitnu ulogu u procesu presvlačenja.<ref name="McGavin"/><ref name="Triplehorn & Johnson, 2005">{{cite book | title=Borror and DeLong's Introduction to the Study of Insects| author=Triplehorn, C. A. | year=2005 | publisher=Brooks / Thomson Cole |author2=Johnson, N. F. | issue=7th | location=Brooks / Thomson Cole}}</ref> Pored toga, hemolimfa un nekim redovima može služiti za odbranu od neprtijatelja. Sadrži neukusne i neprijatne hemikalije koje će djelovati kao odvraćanje predatora.<ref name = GulCra2005 /> Hemolimfa sadrži molekule, ione i ćelije;<ref name = GulCra2005 /> regulira razmjenu hemikalija između [[Tkivo|tkiva]]. Zatvorena je u tjelesnoj šupljini insekta ili [[hemocel]]u.<ref name=GulCra2005/><ref name="Elzinga, 2004"/> Prenosi se po tijelu kombiniranim srčanim (stražnjim) i [[aorta|aortnim]] (prednjim) pulsacijama, koje se nalaze leđno tik ispod površine tijela.<ref name=GulCra2005/><ref name="McGavin">{{cite book | title=Essential Entomology; An order by order introduction | author=McGavin, G. C. | year=2001 | publisher=Oxford University Press | isbn=9780198500025 | location=New York | url=https://archive.org/details/essentialentomol00mcga_0 }}</ref><ref name="Triplehorn & Johnson, 2005"/> Razlikuje se od [[kičmenja i|kičmenjačke]] krvi po tome što ne sadrži [[eritrociti|crvene krvne ćelije]] i samim tim nema visoku nosivost kisika, a sličnija je [[limfa|limfi]] kičmenjaka.<ref name=GulCra2005/><ref name="Elzinga, 2004">{{cite book | title=Fundamentals of Entomology | url=https://archive.org/details/fundamentalsofen0000elzi_6ed | author=Elzinga, R.J. | year=2004 | publisher=Pearson/Prentice Hall | location=New Jersey USA | edition=6th}}</ref> Tjelesne tečnosti ulaze kroz jednosmjerne zaliske ostije, a to su otvori smješteni dužinom kombinirane aorte i srčanog organa. Do pumpanja hemolimfe dolazi talasima peristaltičke kontrakcije, sa stražnjeg kraja tijela, pumpajući unazad u leđni sud, van aorte, a zatim u glavu gdje odlazi u hemocel.<ref name = GulCra2005 />< ref name = "Elzinga, 2004"/> Hemolimfa cirkulira u dodatke jednosmjerno uz pomoć mišićnih pumpi ili pomoćnih pulsirajućih organa koji se obično nalaze u osnovi [[antena (biologija)|antene]] ili u krilima, a ponekad i u nogama,<ref name = GulCra2005 /> s brzinom pumpanja koja se ubrzava s periodima povećane aktivnosti.<ref name ="Triplehorn & Johnson, 2005"/> Kretanje hemolimfe posebno je važno za termoregulaciju u redovima kao što su [[Odonata]] , [[Lepidoptera]], [[Hymenoptera]] i [[Diptera]].<ref name = GulCra2005/> === Endokrini sistem === Slijedeće žlijezde su dio endokrinog sistema: 1. Neurosekretorne ćelije 2. ''Corpora cardiaca'' 3. [[Protoraksna žlijezda]] 4. [[Corpus allatum|''Corpora allata'']]<ref name="Triplehorn 2005">{{cite book|last=Triplehorn|first=Charles A|title=Borror and DeLong's introduction to the study of insects.|url=https://archive.org/details/introductiontost0000trip|year=2005|publisher=Thomson, Brooks/Cole|location=Australia|isbn=9780030968358|edition=7th|author2=Johnson, Norman F}}</ref><ref name="Gullan 2005">{{cite book |last=Gullan |first=P.J. |author2=P.S. Cranston |title=The Insects: An Outline of Entomology |publisher=Blackwell Publishing |location=Oxford |year=2005 |edition=3 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9781405111133/page/61 61–65] |isbn=1-4051-1113-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781405111133/page/61 }}</ref> === Reproduktivni sistem === {{Glavni |Reproduktivni sistem insekata}} ==== Ženski ==== Ženski insekti mogu stvarati jaja, primati i skladištiti spermu, manipulirati spermom različitih mužjaka i odlagati jaja. Njihov reproduktivni sistem sastoji se od para [[jajnici|jajnika]], pomoćnih žlijezda, jedne ili više [[spermateka]] i kanala koji povezuju ove dijelove. Jajnici stvaraju jaja, a pomoćne žlijezde proizvode supstance koje pomažu u pakiranju i polaganju jaja. Spermateke čuvaju spermu u različitim vremenskim periodima i, zajedno sa dijelovima jajovoda, mogu kontrolirati upotrebu sperme. Kanali i spermateke obloženi su kutikulom.<ref name="Resh and Carde"/>{{rp|880}} Jajnici se sastoje od određenog broja jajnih cijevi, nazvanih [[ovariola|ovariole]], koje se razlikuju u veličini i broju prema vrstama. Broj jaja koje insekt može stvoriti varira u zavisnosti od broja ovariola, s tim da na brzinu razvoja jaja utiče i dizajn ovariola. U meroističnim jajnicima, buduća jaja se uzastopno dijele i većina ćelija ćerki postaju pomoćne ćelije za jedan [[oocit]] u klasteru. U panoističkim jajnicima, svako jaje koje će proizvesti matične ćelijske klice razvija se u oocit; nema pomoćnih ćelija s klicine linije. Pomoćne žlijezde ili žljezdani dijelovi jajovoda proizvode razne supstance za održavanje, transport i oplodnju sperme, kao i za zaštitu jajnih ćelijaa. Mogu proizvesti ljepilo i zaštitne supstance za oblaganje jaja ili čvrste obloge za seriju jaja koja se nazivaju [[ooteka|ooteke]]. Spermateke su cijevi ili vrećice u kojima se sperma može čuvati između vremena parenja i trenutka oplodnje jajne ćelije. Ispitivanje očinstva insekata otkrilo je da neki, a vjerovatno i mnogi ženski insekti koriste spermateku i razne kanale za kontrolu ili sprečavanje sperme koja se koristi u korist nekih mužjaka u odnosu na druge.<ref name = "Resh and Carde"/> ====Mužjak==== Glavna komponenta muškog reproduktivnog sistema je [[sjemenici|testis]], podržan u tjelesnoj šupljini pomoću [[beskičmenjačka traheja|trahejama]] i [[masno tijelo|masnim tijelom]]. Primitivniji insekti [[apterygota|bez krila]] imaju jedan testis, a u nekih [[Lepidoptera]] dva testisa koji sazrijevaju sekundarno su stopljeni u jednu strukturu tokom kasnijih faza razvoja larvi, iako kanali koji vode iz njih ostaju odvojeno. Međutim, većina muških insekata ima par testisa, unutar kojih su sjemenici ili folikule zatvoreni u opnastu vrećicu. Folikule se pomoću ''vas eferens'' povezuju s ''vas deferens'', a dvije cjevaaste ''vas deferens'' povezuju se sa srednjim ejakulacijskim kanalom, koji vodi prema van. Dio [[sjemenovod]]a često je uvećan da bi formirao sjemensku vezikulu, koja čuva spermu prije nego što se ispusti u ženku. Sjemene vezikule imaju žljezdane obloge koje izlučuju hranjive sastojke za prehranu i održavanje sperme. Ejakulacijski kanal izveden je iz invaginacije ćelija epiderme tokom razvoja i, kao rezultat toga, ima kutikulsku sluznicu. Krajnji dio ejakulacijskog kanala može se sklerotizirati da bi se stvorio intromitentni organ, [[edeagus]]. Ostatak muškog reproduktivnog sistema izveden je iz embrionskog [[mezoderm]], osim zametnih ćelija ili [[spermatogonija]], koje se vrlo rano spuštaju iz matičnih polarnih ćelija tokom embriogeneze.<ref name = "Resh and Carde"/> Edeagus može biti prilično izražen ili ''de minimis''. Njegova aza može biti djelimično sklerotizirana faloteka, koja se naziva i falosoma ili teka. Kod nekih vrsta faloteka sadrži prostor, nazvan endosom (unutrašnja vrećica za držanje), u koji se vrh edeagusa može povući. ''Vas deferens'' se ponekad uvlači (presavijen) u faloteku zajedno sa sjemenskom vezikulom.<ref>{{Cite journal|author1=De Carlo |author2=J. A. |year=1983|title=Hemipteros acuáticos y semiacuáticos. Estudio en grupos en las partes de igual función de los aparatos genitales masculinos de especies estudiadas|journal=Revista de la Sociedad Entomológica Argentina|volume=42|issue=1/4|pages=149–154}}</ref><ref>{{Cite journal|author=Andersen, N. Møller|year=1991|title=Marine insects: genital morphology, phylogeny and evolution of sea skaters, genus Halobates (Hemiptera: Gerridae)|journal=Zoological Journal of the Linnean Society|volume=103|issue=1|pages=21–60|doi=10.1111/j.1096-3642.1991.tb00896.x}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Morfologija (biologija)]] * [[Fiziologija insekata]] * [[Ekologija insekata]] * [[Let insekata]] * [[Beskičmenjaci]] * [[Insekti]] * [[Entomologija]] * [[Prahistorijski insekti]] == Reference == {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Wikivrste|Insekti}} {{Commonscat|Insect}} {{anatomija}} {{DEFAULTSORT:Insect Morphology}} [[Kategorija:Morfologija insekata| ]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] [[Kategorija:Morfologija]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Insekti]] [[Kategorija:Beskičmenjaci]] msh8d0il0ducofw8x9gyf8e0lnb9fy6 0 490018 3899012 3626516 2026-06-18T21:52:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Buči | slika = The city of Bucha after liberation from the Russians 01.jpg | opis_slike = | lokacija = [[Buča (Ukrajina)|Buča]], [[Kijevska oblast]], [[Ukrajina]] | meta = [[Ukrajinci|Ukrajinski]] civili u Buči | koordinate = {{coord|50|33|N|30|13|E|region:UKR_type:event|display=inline,title}} | datum = mart 2022. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 300+ (prema Ukrajini)<ref name="fatalities1">{{cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/04/03/ukraine-says-killing-of-civilians-in-bucha-a-deliberate-massacre-a77187|title=Ukraine Says Killing of Civilians in Bucha a 'Deliberate Massacre'|date=3. 4. 2022|website=The Moscow Times}}</ref><ref name="fatalities2">{{Cite news|url=https://www.siasat.com/ukraine-crisis-67-civilians-killed-buried-in-mass-grave-2290142/|title=Ukraine crisis: 67 civilians killed, buried in mass grave|date=13. 3. 2022|newspaper=[[The Siasat Daily]]}}</ref><ref name="Reuters Russian retreat leaves trails"/> | ranjenih = | počinitelji = [[Oružane snage Ruske Federacije]]{{Efn|Ruska Federacija demantovala.<ref>{{cite web|url=https://www.ndtv.com/world-news/russia-denies-killing-civilians-in-bucha-staged-performance-by-ukraine-2860530|title="Not A Single Resident...": Russia Denies Ukraine "Massacre" Charge|website=NDTV.com}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.timesofisrael.com/russia-denies-killings-in-bucha-says-images-of-bodies-another-production-by-kyiv/|title=Russia denies killings in Bucha, calls images of bodies 'another production' by Kyiv|website=www.timesofisrael.com}}</ref>}} | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = | motiv = }} [[Datoteka:DestroyedcarinBucha.png|mini|Automobil koji je razbio ruski tenk u Buči sa mrtvim čovjekom unutra, 2. aprila 2022.]] '''Masakr u Buči''' ({{jez-uk|Бучанська різанина}}) bio je niz [[ratni zločin|ratnih zločina]]<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.hrw.org/news/2022/03/30/devastation-and-loss-bucha-ukraine|title=Devastation and Loss in Bucha, Ukraine {{!}} Human Rights Watch|date=1. 4. 2022|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2022|archive-date=1. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220401015932/https://www.hrw.org/news/2022/03/30/devastation-and-loss-bucha-ukraine|url-status=bot: unknown}}</ref> koje su počinile [[Oružane snage Rusije]] u ukrajinskom gradu [[Buča|Buči]] tokom [[Bitka za Buču|ruske okupacije grada]].<ref name="Lee 2022">{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/uk-61011022|title=Ukraine war: Bucha deaths 'not far short of genocide' - PM|last=Lee|first=Joseph|date=6. 4. 2022|website=BBC News|access-date=6. 4. 2022}}</ref> Ukrajinske vlasti priopćile su da je ubijeno više od 300 stanovnika grada,<ref name="fatalities1" /><ref name="Reuters Russian retreat leaves trails">{{Cite news |last1=Gardner |first1=Simon |last2=Bensemra |first2=Zohra |last3=Boumzar |first3=Abdelaziz |date=2. 4. 2022 |title=Russian retreat leaves trail of dead civilians in Bucha, a town near Kyiv |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-retreat-leaves-trail-slain-civilians-town-near-kyiv-2022-04-02/ |access-date=3. 4. 2022}}</ref> opisale pokolj kao [[genocid]]<ref name=":1">{{Cite news |last1=Swinford |first1=Steven |last2=Waterfield |first2=Bruno |last3=Ames |first3=Jonathan |date=3. 4. 2022 |title=Zelensky accuses Russia of genocide in Irpin and Bucha |language= |work=[[The Times]] |url=https://www.thetimes.co.uk/article/russian-butchery-in-the-new-srebrenica-fuels-war-crimes-plea-vt7r5w8fl |url-access=subscription |access-date=3. 4. 2022 |issn=0140-0460}}</ref> i zatražile od Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da istraži što se dogodilo u Buči.<ref name=":2">Retreat of Russian forces uncovers evidence of possible war crimes, [[El País]] (3 April 2022) https://english.elpais.com/international/2022-04-03/retreat-of-russian-forces-uncovers-evidence-of-possible-war-crimes.html</ref> Ruske vlasti poricale su bilo kakve zločine i opisale snimke i fotografije tijela kao "provokaciju" ili "scenski nastup" ukrajinskih vlasti. Istraživanja su utvrdila da su ruske tvrdnje netačne.<ref name=":3">{{cite web|url=https://www.bellingcat.com/news/2022/04/04/russias-bucha-facts-versus-the-evidence/|title=Russia’s Bucha “Facts” Versus the Evidence|date=4. 4. 2022|publisher=[[Bellingcat|bell¿ngcat]]|author=[[Eliot Higgins]]}}</ref> Prema ukrajinskim izvorima, zločine su počinili pripadnici 64. motorizirane streljačke brigade Ruske vojske iz [[Habarovski kraj|Habarovskog kraja]] na dalekom istoku Rusije.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Kao glavnog odgovornog po zapovjednoj odgovornosti [[Ukrajinci]] prokazuju potpukovnika [[Atzabek Omurbekov|Atzabeka Omurbekova]].<ref name=":2" /> Dana 24. februara 2022. godine, nakon višemjesečnih napetosti i optužbi na račun [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Rusija|Ruska Federacija]] pokrenula je masovnu invaziju na ovu zemlju. Nakon nekoliko nedjelja borbi u Ukrajini, iskristalizirala su se tri glavna bojišta: južno u kojem su ruske snage nadirale iz smjera okupiranog [[Krim]]a, istočnog, odakle su Rusi napadali položaje Ukrajinske vojske iz [[Donbas]]a, te sjevernog bojišta, gdje su ruske snage preko teritorije [[Bjelorusija|Bjelorusije]] upale na područje oko [[Černobiljska nuklearna elektrana|nuklearne elektrane Černobil]] i nadirale prema ukrajinskom glavnom gradu Kijevu. Jedna od glavnih udarnih sila strateškog napadnog pravca prema Kijevu, bila je 35. armija Ruske Federacije, koja je za potrebe rata u Ukrajini dovedena ranije iz Istočnog vojnog okruga, s granice s [[Kina|Kinom]].<ref name=":3" /> == Bitka za Kijev == Iako su u početku rata, ruske zračno-desantne snage pokušavale zauzeti strateški važne zračne luke Antonov u okolini Kijeva, kako bi preko njih mogle dovoditi pojačanja, linije bojišnice su se u konačnici pomaknule na sjeverozapadna kijevska predgrađa poput Buče, [[Irpin]]a i sl., gdje su se razvile žestoke borbe između kolona ruskih kopnenih snaga s jedne, te Ukrajinske vojske i Teritorijalne obrane s druge strane.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2353237|title=Naravno da su Rusi htjeli zauzeti Kijev, zamalo su i uspjeli. Evo zašto nisu|website=www.index.hr|language=hr|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Jedna od glavnih cesta od sjevera prema Kijevu, prolazila je kroz grad Buču, pa su na ovom mjestu ukrajinske snage postavljale zasjede kolonama ruskih vozila, nanoseći im nemale gubitke.<ref>{{Cite news|title=Ukraine war: Bucha street littered with burned-out tanks and corpses|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60970818|newspaper=BBC News|date=3. 4. 2022|access-date=29. 4. 2022|language=en-GB}}</ref> U razdoblju od 27. februara do 14. marta, Buča je nekoliko puta naizmjenično padala pod kontrolu jedne vojske, a zatim je bila vrćena pod kontrolu druge vojske. Napokon, 31. marta Rusi su se povukli iz Buče, a za njima u grad ušle su ukrajinske snage, čistivši posljednje ostatke Ruske vojske.<ref>{{Cite news|title=Bucha killings: Satellite image of bodies site contradicts Russian claims|url=https://www.bbc.com/news/60981238|newspaper=BBC News|date=11. 4. 2022|access-date=29. 4. 2022|language=en-GB}}</ref> == Otkriće masakra == Nedugo nakon povratka Ukrajinaca, u Buču su ušle i međunarodne novinarske ekipe, koje su otkrile gomile ubijenih civila koji su ležali po ulicama grada.<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/at-least-20-bodies-in-civilian-clothes-seen-on-one-street-in-town-near-kyiv/|title=At least 20 bodies in civilian clothes seen on one street in town near Kyiv|last=AFP|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Prizori na koje su naišli, odavali su dojam ljudi koji su ubijeni tokom uobičajenih aktivnosti poput vožnje bicikla.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jeziva-snimka-iz-buce-ruski-tenkovi-likvidirali-biciklista-koji-je-mirno-vozio-ulicom-15180201|title=Jutarnji list - Jeziva snimka iz Buče: Ruski tenkovi likvidirali biciklista koji je mirno vozio ulicom|date=6. 4. 2022|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Dio pronađenih ljudi ubijen je s rukama zavezanim na leđima, nakon čega im je pucano u potiljak. Jednom muškarcu kundakom je smrskana glava, a drugi je nekoliko puta bio upucan u prsa.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4221382/stravicna-svjedocanstva-sakupljaca-tijela-iz-buce-20-do-30-imalo-je-zavezane-ruke-upucani-su-u-potiljak-ubijali-su-ljude-na-biciklima/|title=Stravična svjedočanstva sakupljača tijela iz Buče: '20 do 30 imalo je zavezane ruke, upucani su u potiljak. Ubijali su ljude na biciklima'|last=Vijesti|first=R. T. L.|website=Vijesti.hr|language=hr|access-date=29. 4. 2022|archive-date=30. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220430134728/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4221382/stravicna-svjedocanstva-sakupljaca-tijela-iz-buce-20-do-30-imalo-je-zavezane-ruke-upucani-su-u-potiljak-ubijali-su-ljude-na-biciklima/|url-status=dead}}</ref> Prema riječima gradonačelnika Buče, Anatolija Fedoruka, koji kaže da je osobno svjedočio nekim ubojstvima, Rusi su: "pucali u tri civilna automobila koja su pokušali pobjeći", a "napali su i trudnu ženu, čiji je suprug vrištao i molio da je ne ubiju, ali su ju upucali".<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/rat-u-ukrajini-6-travnja-2022---718437.html|title=Putinove kćeri mogle bi se naći na udaru sankcija. Hakeri napali stranicu ruskog naftnog diva? Ostavili poruku koja se ruskom predsjedniku neće svidjeti|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Jedna Ukrajinka rekla je da su njoj i njenom suprugu u kuću upali ruski vojnici, koji su tražili da im kažu: "gdje su nacisti u Buči". Nakon toga su optužili ukrajinsku vlast da je nacistička, njenog supruga su u papučama odveli izvan kuće, naredili mu da skine košulju, klekne, te ga potom ubili.<ref>{{Cite web|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/potresno-svjedocanstvo-iz-buce-to-nisu-ljudi-to-su-zvijeri-6588390|title=Potresno svjedočanstvo iz Buče: "To nisu ljudi, to su zvijeri"|website=Hrvatska radiotelevizija|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Kod crkve u Buči, otkrivena je masovna grobnica,<ref>{{Cite web|url=https://www.nacional.hr/objavljene-satelitske-snimke-buce-vidi-se-ogromna-masovna-grobnica/|title=Objavljene satelitske snimke Buče, vidi se ogromna masovna grobnica|website=NACIONAL.HR|language=hr|access-date=29. 4. 2022}}</ref> u kojoj je prema pisanju Moscow Timesa pokopano 57 ljudi. Dvadeset i pet djevojaka između 14 i 25 godina starosti, prijavilo je da su ih ruski vojnici tokom okupacije silovali.<ref>{{Cite web|url=https://rs.n1info.com/svet/ukrajinska-zvanicnica-dvadeset-pet-devojaka-prijavilo-silovanje-u-buci/|title=Ukrajinska zvaničnica: Dvadeset pet devojaka prijavilo silovanje u Buči|date=6. 4. 2022|website=N1|language=sr-RS|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Ministarstvo obrane Ukrajine objavilo je kako su naišli na razbacane leševe po ulicama i na autocesti dvadesetak kilometara izvan Kijeva. Nekoliko golih ženskih tijela koje su počinitelji pokušali spaliti, pronađeno je pokraj ceste.<ref>{{Cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/uzas-koji-su-zatekli-na-ulicama-buce-kijevskog-predgrada-iz-kojeg-su-pobjegli-rusi-ukrajinski-vojnici-nikad-nece-zaboraviti-civil-su-mucki-ubijani-metkom-u-potiljak-dok-su-im-ruke-bile-vezane-1181048|title=Slobodna Dalmacija - ‘Na ulicama leševi civila svezanih ruku i nogu, poluspaljena tijela, pobijene su mlade obitelji, muškarci su nestali, žene su silovane...‘ Svijet je šokiran ruskim zločinima u ‘ukrajinskoj Srebrenici‘|date=3. 4. 2022|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|access-date=29. 4. 2022}}</ref> === Galerija === <center> <gallery> Datoteka:Executed people in basement in Bucha.jpg|Pogubljeni ljudi u podrumu u Buči s rukama vezanim plastičnim vezovima Datoteka:Bucha after Russian occupation (07).jpg|Ekshumacija 116 tijela stanovnika grada Buče iz masovne grobnice blizu crkve sv. Andrije, koje su ubili pripadnici ruske vojske Datoteka:Killed woman in Bucha.jpg|Ukrajinka ubijena u Buči, april 2022. </gallery> </center> == Reakcije iz svijeta == Masakr je osudio predsjednik Vijeća [[Evropska unija|Evropske unije]] [[Charles Michel]], koji je rekao da je "šokiran nezaboravnim slikama zločina koje je počinila ruska vojska u Kijevu" i obećao da će Evropska unija pomoći Ukrajini i grupama za ljudska prava u prikupljanju dokaza za upotrebu prilikom procesuiranja ratnih zločinaca na međunarodnim sudovima.<ref>{{cite news |title=EU accuses Russian troops of committing atrocities in Ukrainian town Bucha |url=https://www.reuters.com/world/europe/eu-accuses-russian-troops-committing-atrocities-ukrainian-town-bucha-2022-04-03/ |access-date=4. 4. 2022 |work=[[Reuters]] |date=3. 4. 2022 |archive-date=4. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220404002104/https://www.reuters.com/world/europe/eu-accuses-russian-troops-committing-atrocities-ukrainian-town-bucha-2022-04-03/ |url-status=live}}</ref> Generalni sekretar [[NATO]]-a [[Jens Stoltenberg]] na sličan je način izrazio užas zbog napada na civile.<ref>{{cite web |last1=Ioanes |first1=Ellen |title=Russian troops pull back from Kyiv, leaving horrors in their wake |url=https://www.vox.com/2022/4/3/23009048/russian-troops-retreat-in-ukraine-civilian-deaths-discovered |publisher=[[Vox (website)|Vox]] |access-date=3. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403220456/https://www.vox.com/2022/4/3/23009048/russian-troops-retreat-in-ukraine-civilian-deaths-discovered |archive-date=3. 4. 2022 |date=3. 4. 2022 |url-status=live}}</ref> Generalni sekretar [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] [[Antonio Guterres]] izrazio je šok zbog slika iz Buče i pozvao na nezavisnu istragu koja bi osigurala efektivnu odgovornost.<ref>{{cite web |title=Secretary-General, Deeply Shocked by Killings in Ukraine, Urges Accountability |url=https://www.un.org/press/en/2022/sgsm21227.doc.htm |website=United Nations Meetings Coverage and Press Releases |date=3. 4. 2022}}</ref><ref>{{cite news |title=U.N. chief calls for independent probe of civilian deaths in Ukrainian town |url=https://www.reuters.com/world/europe/un-chief-calls-independent-probe-civilian-deaths-ukrainian-town-2022-04-03/ |access-date=3. 4. 2022 |work=[[Reuters]] |date=3. 4. 2022 |archive-date=3. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403175057/https://www.reuters.com/world/europe/un-chief-calls-independent-probe-civilian-deaths-ukrainian-town-2022-04-03/ |url-status=live }}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] sastalo se 5. aprila 2022. kako bi razgovaralo o situaciji, zajedno sa video obraćanjem predsjednika Ukrajine [[Volodimir Zelenski|Volodimira Zelenskog]].<ref>{{cite news |title=Ukraine's President calls on Security Council to act for peace, or 'dissolve' itself |url=https://news.un.org/en/story/2022/04/1115632 |website=news.un.org |date=5. 4. 2022 |access-date=15. 5. 2023 |archive-date=8. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408175747/https://news.un.org/en/story/2022/04/1115632 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Describing Relentless Russian Attacks against His Country, Ukraine President Challenges Security Council to Act for Peace or Disband United Nations |url=https://www.un.org/press/en/2022/sc14854.doc.htm |website=[[United Nations]] Meetings Coverage and Press Releases |date=5. 4. 2022 |access-date=6. 4. 2022 |archive-date=6. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220406141657/https://www.un.org/press/en/2022/sc14854.doc.htm |url-status=live}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Bucha massacre}} [[Kategorija:Masakri u Ukrajini]] [[Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]] [[Kategorija:2022. u Ukrajini]] 4b4vyd9g3k401ly2casyf1wegjfe105 10 491796 3899093 3679056 2026-06-19T10:27:13Z Danny 1994 70955 +Crna Gora i Hrvatska 3899093 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara | naslov = [[Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara|{{boja|#fff|Utakmice}}]] [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|{{boja|#fff|nogometne reprezentacije Gibraltara}}]] | naslovstil = background-color:#da000c; color:white; border-top:yellow 2px solid; border-bottom:yellow 2px solid; | stanje = {{{stanje|}}} | podacistil = padding-top: 2px; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * {{ZD|Andora}} [[Nogometne utakmice Andora – Gibraltar|Andora]] * {{ZD|Armenija}} [[Nogometne utakmice Armenija – Gibraltar|Armenija]] * {{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gibraltar|Bosna i Hercegovina]] * {{ZD|Crna Gora}} [[Nogometne utakmice Crna Gora – Gibraltar|Crna Gora]] * {{ZD|Estonija}} [[Nogometne utakmice Estonija – Gibraltar|Estonija]] * {{ZD|Gruzija}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Gruzija|Gruzija]] * {{ZD|Hrvatska}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Hrvatska|Hrvatska]] * {{ZD|Irska}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Irska|Irska]] * {{ZD|Latvija}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Latvija|Latvija]] * {{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Lihtenštajn|Lihtenštajn]] * {{ZD|Nizozemska}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Nizozemska|Nizozemska]] * {{ZD|Njemačka}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Njemačka|Njemačka]] * {{ZD|Poljska}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Poljska|Poljska]] * {{ZD|San Marino}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – San Marino|San Marino]] * {{ZD|Škotska}} [[Nogometne utakmice Gibraltar – Škotska|Škotska]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navkutije utakmica nogometnih reprezentacija|Gibraltar]] [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Gibraltara]] </noinclude> nn9vfsvn00cx6j7lprn01kaw5zo0aus 0 492773 3898968 3822393 2026-06-18T12:53:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898968 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mars_Ice_Home_concept.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5f/Mars_Ice_Home_concept.jpg/300px-Mars_Ice_Home_concept.jpg|mini|242x242px| Koncept baze na Marsu, sa [[led]]enom kućom, [[Mars rover sa posadom|roverom]] [[pod pritiskom]] i [[Mars odijelo|odijelima za Mars]], 2016.]] Ideja o slanju ljudi na [[Mars]] bila je predmet [[Vazdušno inženjerstvo|svemirskog inženjerstva]] i naučnih studija od kasnih 1940-ih u sklopu šireg [[Istraživanje Marsa|istraživanja Marsa]]. Neki su također razmišljali o istraživanju [[Marsovi prirodni sateliti|marsovskih mjeseca]] [[Fobos (satelit)|Fobosa]] i [[Deimos (satelit)|Deimosa]].<ref>{{Cite web|url=https://scitechdaily.com/japan-space-agency-why-were-exploring-the-moons-of-mars/|title=Japan Space Agency: Why We're Exploring the Moons of Mars|last=JAXA|date=20. 9. 2021|website=SciTechDaily|language=en-US|access-date=25. 9. 2021}}</ref> Dugoročni prijedlozi su uključivali [[Kolonizacija Marsa|slanje naseljenika]] i [[Teraformiranje Marsa|teraformiranje planete]]. Prijedlozi za '''ljudske misije na Mars''' došli su od npr [[NASA]], Rusije, [[Boeing]]a i [[SpaceX]]. Od 2022. godine na Marsu su bili samo robotski [[Mars landing|lenderi]] i roveri. Najdalje što su ljudi koji su bili izvan Zemlje je Mjesec. Konceptualni prijedlozi za misije koje bi uključivale [[Svemirski letovi čovjeka|ljudske istraživače]] započeli su ranih 1950-ih, pri čemu se obično navodi da se planirane misije odvijaju između 10 i 30 godina od trenutka kada su sastavljene.<ref name="SPC-20190827">{{Cite news|last=Wall|first=Mike|title=Astronauts Will Face Many Hazards on a Journey to Mars - NASA is trying to bring the various risks down before launching astronauts to Mars in the 2030s.|url=https://www.space.com/crewed-mars-mission-astronaut-dangers.html|date=27. 8. 2019|work=[[Space.com]]|access-date=27. 8. 2019}}</ref> [[Spisak planova misije na Mars sa posadom|Spisak planova misije na Mars s posadom]] pokazuje različite prijedloge misija koje su iznijele brojne organizacije i [[Svemirske agencije javnog sektora|svemirske agencije]] u ovoj oblasti [[Istraživanje svemira|istraživanja svemira]]. Planovi za ove posade su varirali, od naučnih ekspedicija, u kojima bi mala grupa (između dva i osam [[astronaut]]a ) posjetila Mars na period od nekoliko sedmica ili duže, do kontinuiranog prisustva (npr. kroz [[istraživačke stanice]], [[Kolonizacija Marsa|kolonizaciju]] ili ostalo kontinuirano stanovanje).  Do 2020. godine predložene su i virtuelne posjete Marsu, koristeći [[Haptic tehnologija|haptičke tehnologije]].<ref name="WP-20201215">{{Cite news|last=Von Drehle|first=David|title=Humans don't have to set foot on Mars to visit it|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/humans-dont-have-to-set-foot-on-mars-to-visit-it/2020/12/15/b1df2afe-3f05-11eb-9453-fc36ba051781_story.html|date=15. 12. 2020|work=[[The Washington Post]]|access-date=16. 12. 2020}}</ref> [[Datoteka:Mars_close_appr.png|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Mars_close_appr.png/330px-Mars_close_appr.png|mini| Minimalna udaljenost između orbita Marsa i Zemlje od 2014. do 2061., mjerena u [[Astronomska jedinica|astronomskim jedinicama]]]] [[Datoteka:Hubble_Globes_of_Mars.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/97/Hubble_Globes_of_Mars.jpg/220px-Hubble_Globes_of_Mars.jpg|lijevo|mini| Tri pogleda na Mars, [[Svemirski teleskop Hubble|Hubble svemirski teleskop]], 1997|222x222piksel]] Brojne svemirske letjelice bez posade sletjele su na površinu Marsa, dok su neke, kao što je [[Schiaparelli EDM]] (2016), propale, što se smatra teškim slijetanjem. ''[[Beagle2]]'' je propao 2003. Među uspjesima: * ''[[Mars 3]]'' – 1971 * ''[[Viking 1]]'' i ''[[Viking 2]]'' – 1976 * ''[[Mars Pathfinder]]'' i njegov rover ''[[Sojourner (rover)|Sojourner]]'' – 1997 * ''[[Spirit|Roveri Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'' – 2004 * ''[[Phoenix Mars Lander|Feniks]]'' lender – 2008 * ''[[Curiosity]]'' rover – 2012 * ''[[InSight]]'' lender – 2018 * ''[[Tianwen-1]]'' lender i ''[[Zhurong]]'' rover – 2021 * ''[[Perseverance (rover)|Perseverance]]'' rover i helikopter ''[[Ingenuity]]'' – 2021 [[Datoteka:Mars_Food_Production_-_Bisected.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cf/Mars_Food_Production_-_Bisected.jpg/220px-Mars_Food_Production_-_Bisected.jpg|mini| Prikaz biljaka koje rastu u bazi Marsa. NASA planira uzgoj biljaka za [[Svemirska hrana|hranu u svemiru]] .<ref>{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/news/meals_ready_to_eat|title=Crew Members Sample Leafy Greens Grown on Space Station|last=Rainey|first=Kristine|date=7. 8. 2015|website=Nasa.gov|access-date=29. 8. 2022|archive-date=8. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190408091126/https://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/news/meals_ready_to_eat/|url-status=dead}}</ref>|233x233piksel]] [[Datoteka:Robonaut_2.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/88/Robonaut_2.jpg/220px-Robonaut_2.jpg|mini| NASA je navela da će roboti pripremiti podzemnu bazu za misiju na ljudskoj površini.<ref name="bolden">{{Cite web|url=http://www.marsdaily.com/reports/NASA_Chief_Were_Closer_to_Sending_Humans_on_Mars_Than_Ever_Before_999.html|title=NASA Chief: We're Closer to Sending Humans on Mars Than Ever Before|website=Marsdaily.com}}</ref>|220x220piksel]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070626154441/http://exploration.jsc.nasa.gov/marsref/contents.html Ljudsko istraživanje Marsa: Referentna misija] Dizajn Referentne misije 1.0 * [https://web.archive.org/web/20070714134008/http://ston.jsc.nasa.gov/collections/TRS/_techrep/SP-6107-ADD.pdf Referentna misija Verzija 3.0, Dodatak Ljudskom istraživanju Marsa] Dizajn Referentne misije 3.0 * [https://web.archive.org/web/20100903144152/http://www.astronautix.com/fam/martions.htm Ekspedicije na Mars, preleti] i [https://web.archive.org/web/20120618074919/http://www.astronautix.com/fam/marflyby.htm odabrani preleti]. Spisak projekata misija na Mars sa najviše ljudi * Duža bibliografija može se naći u bibliografiji Portreejeve knjige, [https://web.archive.org/web/20071025181718/http://history.nasa.gov/monograph21/Bibliography.pdf dostupna u pdf formatu od NASA-e] {{Normativna kontrola}}{{Mars}} {{Ljudske misije na Mars}} [[Kategorija:Ljudske misije na Mars]] eap9ettpq3e241h8hzgen85b4icwl20 0 493017 3899058 3889788 2026-06-19T07:07:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899058 wikitext text/x-wiki {{rat}} '''Četvrta generacija ratovanja''' ('''4GW''') je [[Rat|sukob]] karakteriziran zamagljivanjem linija između [[rat]]a i [[politika|politike]], [[borac]]a i [[civil]]a. Pojam je prvi put upotrijebio 1980. tim analitičara [[SAD|Sjedinjenih Država]], uključujući [[paleokonzervacija|paleokonzervativnog]] [[William S. Lind|Williama S. Linda]], da opiše [[rat]]ni povratak cijene karte u [[decentralizacija|decentraliziranu]] formu. U smislu [[generacijsko moderno ratovanje|generacijskog modernog ratovanja]], četvrta generacija označava gubitak [[nacionalna država|nacionalne države]] svog skorog monopola nad borbenim snagama, vraćajući se načinima sukoba uobičajenim u predmodernim vremenima. Najjednostavnija definicija uključuje svaki rat u kojem jedan od glavnih učesnika nije [[Suverena država|država]] već [[nasilni nedržavni akter]]. Klasični primjeri ovog tipa sukoba, kao što je [[Treći rat robova|ustanak robova pod Spartakovim]], prethodili su modernom konceptu ratovanja. ==Elementi== [[slika:Maguindanao guerillas, 1999.jpg|thumb|right|300px| Gerilci u [[Maguindanao]]u, 1999.]] Ratovanje četvrte generacije se definiše kao sukobi koji uključuju sljedeće elemente: * Kompleksno i dugoročno * [[Terorizam]] (taktika) * Nenacionalna ili transnacionalna baza – visoko decentralizirana * Direktan napad na kulturu neprijatelja, uključujući [[genocid]]na djela nad [[civil]]ima. * Koriste se svi raspoloživi pritisci – politički, ekonomski, društveni i vojni * Pojavljuje se u [[konflikt niskog intenziteta|konfliktima niskog intenziteta]], uključujući aktere iz svih mreža * Neborci su taktičke dileme * Nedostatak hijerarhije * Mala po veličini, raširena mreža komunikacije i finansijske podrške * Upotreba pobunjeničkih taktika kao što su [[subverzija]], [[terorizam]] i [[Gerilsko ratovanje|gerilske taktike]] * Decentralizovane snage ==Historija== Koncept su prvi opisali autori [[William S. Lind]], pukovnik [[Keith Nightengale]] ([[Američka vojska]]), kapetan [[John F. Schmitt]] ([[United States Marine Corps|USMC]]), pukovnik [[Joseph W. Sutton]] (američka vojska) i potpukovnik [[Gary I. Wilson]] ([[USMCR]]) u ''Marine Corps Gazette" iz 1989. članak pod naslovom "Promjenjivo lice rata: u četvrtoj generaciji".<ref>[http://www.dnipogo.org/fcs/4th_gen_war_gazette.htm "The Changing Face of War: Into the Fourth Generation"], ''Marine Corps Gazette'', October 1989, pp. 22-26. [https://web.archive.org/web/20180118203333/http://www.dnipogo.org/fcs/4th_gen_war_gazette.htm Archive]</ref> U 2006., koncept je proširio pukovnik USMC [[Thomas X. Hammes]] (ret.) u svojoj knjizi, ''The Sling and The Stone''.<ref>[http://www.journal.forces.gc.ca/vo7/no1/book-livre-06-eng.asp Colonel Mike Capstick, ''Canadian Military Journal'' "Book Review" July 2008]</ref> Generacije ratovanja koje su opisali ovi autori su: * [[Prva generacija ratovanja|Prva generacija]] (1gW): taktika linija i kolona, koji se razvio u doba glatke cijevi [[mušketa]]. Lind opisuje prvu generaciju ratovanja kao početak nakon [[Vestfalski mir|Vestfalskog mira]] 1648. godine, čime je okončan [[Tridesetogodišnji rat]] i ustanovljena je potreba države da organizira i vodi rat.<ref>[http://www.antiwar.com/lind/index.php?articleid=1702 Lind, William S. "Understanding Fourth Generation Warfare." ANTIWAR.COM 15 JAN 2004 29 Mar 2009]</ref> 1GW se sastojao od strogo uređenih vojnika sa disciplinom odozgo prema dolje. Ove trupe bi se borile u bliskom redu i polako napredovale. Ovo se počelo mijenjati kako se mijenjalo bojno polje. Stare taktike linija i kolona sada se smatraju samoubilačkim jer su se luk i strijela/mač pretvorili u [[puška|pušku]] i [[mitraljez]]. * [[Rat druge generacije|Druga generacija]]: taktika linearne vatre i kretanja, uz oslanjanje na [[indirektna vatra|indirektnu vatru]]. Ova vrsta ratovanja se može vidjeti u ranim fazama [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gdje je još uvijek postojalo striktno pridržavanje vježbe i discipline formacije i uniforme. Međutim, ostala je ovisnost o artiljeriji i vatrenoj moći da se razbije zastoj i krene ka odlučujućoj bici. * [[Treća generacija ratovanja|Treća generacija]]: taktika infiltracije radi zaobilaženja i urušavanja neprijateljskih borbenih snaga umjesto da se pokušava približiti i uništiti ih i [[dubinska odbrana]]. Vojska 3GW nastoji da zaobiđe neprijatelja i napadne njegov zadnji deo, kao što je taktika koju su koristili njemačke [[jurišna trupa (Imperijalna Nemačka)|jurišne trupe]] u Prvom svetskom ratu protiv Britanaca i Francuza kako bi prekinuli zastoj u rovovskom ratu (Lind 2004). Ovi aspekti 3GW prelivaju se u 4GW jer je takođe ratovanje brzine i inicijative. Međutim, cilja i na vojne snage i na domaće stanovništvo. Upotreba ratovanja četvrte generacije može se pratiti do perioda [[hladni rat|Hladnog rata]], dok su [[supersile]] i [[velike sile]] pokušavale da zadrže kontrolu nad [[kolonija]]ma i zarobljenim teritorijama. Nesposobni da izdrže direktnu borbu protiv [[bombarder]]a, [[tenk]]ova i [[mitraljez]]a, nedržavni subjekti su koristili taktiku obrazovanja/propagande, izgradnje pokreta, tajnosti, terora i/ ili konfuziju za prevazilaženje tehnološkog jaza. Ratovanje četvrte generacije često je uključivalo [[pobunjenici|pobunjeničke]] grupe ili druge [[nasilni nedržavni akteri|nasilne nedržavne aktere]] koje pokušavaju da implementiraju sopstvenu vladu ili ponovo uspostave staru vladu nad trenutnom vladajućom moći. Međutim, nedržavni [[entitet]] ima tendenciju da bude uspješniji kada ne pokušava, barem kratkoročno, nametnuti vlastitu vladavinu, već pokušava jednostavno dezorganizirati i delegitimizirati [[Suverena država|državu]] u kojoj odvija se rat. Cilj je da se državni protivnik natjera da troši ljudstvo i novac u pokušaju da uspostavi red, idealno na takav način da to samo povećava nered, sve dok se država ne preda ili povuče. Ratovanje četvrte generacije se često vidi u sukobima koji uključuju [[neuspjele države]] i [[građanski rat|građanske ratove]], posebno u sukobima koji uključuju [[nedržavni akter|nedržavne aktere]], nerješiva etnička ili vjerska pitanja ili velike konvencionalne vojne razlike. Mnogi od ovih sukoba se javljaju u geografskom području koje opisuje autor [[Thomas P.M. Barnett]] kao [[Neintegrirajući jaz]], protiv kojeg se bore zemlje iz globalizovanog [[Funkcionalno jezgro|funkcionalnog jezgra]]. Ratovanje četvrte generacije ima mnogo zajedničkog sa tradicionalnim sukobima niskog intenziteta u svojim klasičnim oblicima pobune i gerilskog rata. Kao i u tim malim ratovima, sukob inicira "slabija" strana kroz akcije koje se mogu nazvati "ofanzivom". Razlika je u načinu na koji protivnici 4GW prilagođavaju te tradicionalne koncepte današnjim uslovima. Ove uvjete oblikuju [[tehnologija]], globalizacija, vjerski fundamentalizam i promjena moralnih i etičkih normi koja daje legitimitet određenim pitanjima koja su se ranije smatrala ograničenjima vođenja rata. Ova amalgamacija i metamorfoza proizvodi nove načine ratovanja i za entitet u ofanzivi i za onaj u defanzivi.<ref>Ghanshyam. S. Katoch, ''[https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA435502.pdf Fourth Generation War: Paradigm For Change]'', (June, 2005). Masters Thesis submitted at The Naval Postgraduate School, Monterey, California. Available from Defence Technical Information centre at www.dtic.mil/</ref> ==Karakteristike== Ratovanje četvrte generacije obično karakteriše [[nasilni nedržavni akter]] (VNSA) koji se bori protiv [[Suverena država|države]]. Ova borba se može izvoditi fizički, kao što su moderni primjeri [[Hezbolah]] ili [[Tigrovi oslobođenja Tamil Eelama]] ([[LTTE]]).<ref>{{Cite web |url=https://www.sfgate.com/news/article/NEWS-ANALYSIS-Hezbollah-wages-new-generation-of-2491736.php |title=NEWS ANALYSIS / Hezbollah wages new generation of warfare |date=6. 8. 2006 |website=SFGate |access-date=25. 8. 2018}}</ref> U ovom području, VNSA koristi sva tri nivoa ratovanja četvrte generacije. To su fizički (stvarna borba; smatra se najmanje važnim), mentalni (volja za borbom, vjera u pobjedu, itd.) i moralni (najvažniji, to uključuje kulturne norme itd.) nivoi. Neprijatelj kod 4GW ima sljedeće karakteristike: nedostatak hijerarhijskog autoriteta, nedostatak formalne strukture, strpljenja i fleksibilnosti, sposobnost da se zadrži nizak profil kada je to potrebno i mala veličina.<ref name="ThorntonRod">Thornton, Rod (2007). ''Asymmetric Warfare''. Malden, MA: Polity Press</ref> 4GW protivnik može koristiti taktiku pobunjenika, terorista ili gerilaca, kako bi vodio rat protiv infrastrukture jedne nacije. Ratovanje četvrte generacije odvija se na svim frontovima: ekonomskom, političkom, medijskom, vojnom i civilnom. Konvencionalne vojne snage često moraju prilagoditi taktiku za borbu protiv neprijatelja od 4GW.<ref>{{Cite web |url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2001/12/fourth-generation-warfare/302368/ |title=Fourth-generation Warfare |last=Vest |first=Jason |date=1. 12. 2001 |website=The Atlantic |language=en-US |access-date=25. 8. 2018}}</ref> Otpor također može biti ispod fizičkog nivoa [[nasilje|nasilja]]. To je putem [[nasilje|nenasilnih]] sredstava, kao što je [[Mahatma Gandhi|Ghandijevo]] protivljenje [[Britansko carstvo|Britanskom carstvu]] ili marševi koje je predvodio [[Martin Luther King Jr.]] Obojica su željeli da svoje frakcije deeskaliraju sukob dok država eskalira protiv njih, a cilj je slabljenje protivnika na moralnom i mentalnom nivou, a ne na fizičkom nivou. Država se tada smatra opresivnom i gubi podršku. Još jedna karakteristika ratovanja četvrte generacije je da su za razliku od [[rat treće generacije|rata treće generacije]], snage VNSA decentralizovane. Uz ratovanje četvrte generacije, možda čak i ne postoji jedinstvena organizacija i da se manje grupe organiziraju u improvizirane saveze, kako bi ciljali veću prijetnju (to su državne oružane snage ili neka druga frakcija). Kao posljedica toga, ovi savezi su slabi i ako je vojno rukovodstvo države dovoljno pametno, oni mogu podijeliti svog neprijatelja i navesti ih da se bore među sobom. Ratni ciljevi četvrte generacije:<ref name="Beyond Fourth Generation Warfare p. 1">''Beyond Fourth Generation Warfare'', Dr. George Friedman, Stratfor Forecasting, p. 1, July 17, 2007</ref> * Preživljavanje; * Uvjeriti neprijateljske donositelje političkih odluka da su njihovi ciljevi ili nedostižni ili preskupi za percipiranu korist.<ref>Colonel Thomas X. Hammes, 'Four Generations of Warfare' in ''The Sling and The Stone: On War in the 21st Century'', St. Paul, MN. 2006, p 293.</ref> Ipak, još jedan faktor je da su se politički centri gravitacije promijenili. Ovi centri gravitacije mogu se okretati oko [[nacionalizam|nacionalizma]], [[religija]] ili časti porodice ili klana. Razdvojene snage, kao što su gerilci, [[terorizam|teroristi]] i izgrednici, kojima nedostaje centar gravitacije, uskraćuju svojim neprijateljima žarišnu tačku u kojoj mogu zadati udarac okončanju sukoba.<ref name="Beyond Fourth Generation Warfare p. 1"/> Kao rezultat toga, strategija postaje problematičnija u borbi protiv VNSA. Teoretiziralo se da bi sukob između države i države u ratu četvrte generacije uključivao korištenje [[Haker|kompjuterskih hakera]] i [[međunarodno pravo]] za postizanje ciljeva slabije strane, logika je da bi civili jače države izgubili volju za borbom zbog toga što bi vidjeli da se njihova [[država]] umiješa u navodne zločine i da su im oštećeni bankovni računi. Smatralo se da su tri glavna atributa terorizma novog doba njihova hibridna struktura (za razliku od tradicionalnog mikroskopskog obrasca komandovanja i kontrole).<ref name="schmittPaper">Schmitt, John F. [http://www.virtualschool.edu/mon/Bionomics/MilitaryImplications.html " Command and (Out of) Control The Military Implications of Complexity Theory"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201001607/http://www.virtualschool.edu/mon/Bionomics/MilitaryImplications.html |date=1. 2. 2017 }}, 2004.</ref>), značaj koji se pridaje sistemskom poremećaju vis-a-vis uništavanju ciljeva i sofisticiranoj upotrebi tehnoloških napretka (uključujući društvene medije i tehnologiju mobilnih komunikacija).<ref name="randReport">Arquilla, J., Ronfeldt, D, and Zanini, M. [http://dl.acm.org/citation.cfm?id=304389 "Networks, netwar and information-age terrorism"], RAND Corporation, 1999.</ref> Teroristička mreža bi mogla biti dizajnirana da bude ili akefalna (bez glave poput [[Al-Kida|Al-Kaide]] nakon [[Bin Laden]]a) ili polikefalna (hidra glava poput [[kašmir]]skih separatista). Mreže društvenih medija koje podržavaju teroriste karakteriziraju petlje pozitivne povratne informacije, čvrsta sprega i nelinearna propagacija odgovora (tj. mala perturbacija koja uzrokuje veliku nesrazmjernu reakciju). == Kritika == Teorija „četvrte generacije ratovanja“ kritizirana je na osnovu toga da je „ništa drugo do prepakivanje tradicionalnog sukoba između nedržavnih pobunjenika i vojnika nacionalne države."<ref>[http://mackenzieinstitute.com/on-fourth-generation-warfare/ On Fourth Generation Warfare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119121757/http://mackenzieinstitute.com/on-fourth-generation-warfare/ |date=19. 1. 2018 }}, ''The Mackenzie Institute''</ref> [[Institut za strateške studije]] pisac i [[Ratni koledž vojske Sjedinjenih Država|Ratnog koledža Sjedinjenih Država]] profesor [[Antulio J. Echevarria II]], u svom članku ''Rat četvrte generacije i drugi mitovi'', argumentira ono što se naziva ''četvrta generacija ratovanja'' da su to jednostavno pobune. On također tvrdi da je 4GW "ponovno izmislio" Lind kako bi stvorio izgled da je predvidio budućnost. Echevarria piše: "Generacijski model je neefikasan način da se prikaže promjena u ratovanju. Jednostavno pomjeranje se rijetko dešava, značajni razvoji se obično dešavaju paralelno."<ref>Echevarria, J. A. [http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/pub632.pdf Fourth Generation War and Other Myths] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422084158/http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/pub632.pdf |date=22. 4. 2018 }}, ''Strategic Studies Institute'', November 2005.</ref> Kritiku je odbacio John Sayen, vojni historičar i penzionisani potpukovnik u rezervi marinskog korpusa.<ref>[http://indianstrategicknowledgeonline.com/web/4Th%20GENRATION%20WARFARE%20ANOTHER%20LOOK.pdf 4GW – Myth, or the Future of Warfare? A Reply to Antulio Echevarria by John Sayen]. [https://web.archive.org/web/20180118221852/http://indianstrategicknowledgeonline.com/web/4Th%20GENRATION%20WARFARE%20ANOTHER%20LOOK.pdf Archive]</ref> General-pukovnik [[Kenneth F. McKenzie Jr.]], USMC, karakteriše teoriju ''četvrte generacije ratovanja'' kao ''eleganciju irelevantnosti'' i navodi da su ''njeni metodi nejasni, njene činjenice sporne i otvorene za različita tumačenja, a njena relevantnost je upitna."<ref>[https://books.google.com/books?id=hR99AgAAQBAJ&lpg=PA68&dq=Criticism%20of%20the%20Fourth-generation%20warfare&pg=PA68#v=onepage&q&f=false ''Global Insurgency and the Future of Armed Conflict: Debating Fourth-generation Warfare''], edited by Terry Terriff, Aaron Karp and Regina Karp. New York: Routledge, 2008, p. 68.</ref> [[Rod Thornton]] tvrdi da [[Thomas Hammes]] i [[William S. Lind]] "pružaju analitičko sočivo kroz koje se može sagledati vrsta opozicije koja sada postoji 'tamo vani' i da se istaknu nedostaci trenutne američke vojske u obračunu s tom opozicijom." Umjesto da ratovanje četvrte generacije bude objašnjenje za novi način ratovanja, ono omogućava miješanje različitih generacija ratovanja s izuzetkom što četvrta generacija također uključuje novu tehnologiju. Teoretičari ratovanja četvrte generacije, poput Linda i Hammesa, žele naglasiti da "ne samo da struktura i oprema vojske nisu pogodni za problem 4GW, već i njena psiha".<ref name="ThorntonRod" /> ==Također pogledajte== {{columns-list|colwidth=30em| * [[Asimetrično ratovanje]] * [[CIA]] [[Odjel za posebne aktivnosti]] * [[Odbrambena obavještajna agencija|DIA]] [[Tajna služba odbrane]] * [[Omjer civilnih žrtava]] * [[Protivpobunjenička akcija]] * [[Sajber ratovanje]] * [[Podijeli pa vladaj]] * [[H. John Poole]] – pisac o 4GW temama * [[Neregularno ratovanje]] * [[Vojne operacije osim rata]] – koncept koji obuhvata upotrebu vojnih sposobnosti u nizu vojnih operacija osim rata * [[Vojna strategija]] – zajednički naziv za planiranje vođenja ratovanja * [[Ratovanje nove generacije]] * [[Proksi rat]] – suprotstavljene sile koje koriste treće strane kao zamjenu za direktnu borbu * [[Neograničeno ratovanje]] * [[Rat među ljudima]] * [[Ratni ciklusi]] – teorija da se ratovi dešavaju u ciklusima * [[Rat protiv droge]] * [[William S. Lind]] * [[Siva zona (međunarodni odnosi)]] }} ==Reference== {{refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Generation warfare 04}} [[Kategorija:Vojne doktrine]] [[Kategorija:Vojne operacije po vrsti]] [[Kategorija:Psihološki rat]] [[Kategorija:Ratovanje po vrsti]] [[Kategorija:Ratovanje nakon 1945.]] hmgp78tk6ozj302uir7vw0w0s4q0v9s 3 493805 3898981 3897740 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898981 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST) == Arthur C. Clarke == Zdravo Panassko. Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST) ::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST) Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P :Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET) Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST) == "Ponovorođeni" == Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST) :vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link: :https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Ovo je greška jer se "ponovo" u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST) :::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu, uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST) == Discord == Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET) :Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET) == Infokutije... == ...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET) :[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET) ::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET) == Pozdrav == Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET) Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim. Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET) :Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]]. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET) ::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET) :::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje "preko bare" ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. :::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET) Tooo majstoreeee!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET) ::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET) :::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET) Zdravo Panassko. Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora. Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom "sjekirom o panj" i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. Lijep pozdrav i idemo dalje. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET) :Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET) == Infokutija TV-serija == Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET) :Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET) == The Animals == Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti "tvoj" (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET) Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET) :Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to "legne" s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET) ::Hvala ti, sad si me "uvalio" da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET) :::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&diff=3471034&oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET) Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET) Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET) :Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju "premjesti bez ostavljanja preusmjerenja"; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET) Nemam, samo je premjesti opcija. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET) Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za "osobu" se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET) :Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET) Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET) :Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET) Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET) :One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET) :::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET) ::::kako stavljamo kada je |date=March 2023, je li ide |date= Mart 2023 ili |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET) :::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023" (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET) @KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET) :Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET) Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET) == Prijedlog == Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET) :na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET) ::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET) Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET) :evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET) :::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET) ::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET) @KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET) == Stavke na WikiData == Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim. Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET) :U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET) Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET) :To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET) Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET) :Klikneš na "Uredi" sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET) ::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET) == Dvojnik == Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom<nowiki>{{Dvojnik|ime članka}}</nowiki> --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:26, 30 januar 2023 (CET) To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET) ...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET) == Feminizam... == Članke možeš "ubaciti" na "fountain"...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:39, 2 februar 2023 (CET) :Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET) @AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET) : Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:27, 7 februar 2023 (CET) 😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET) :Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:56, 7 februar 2023 (CET) Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET) == Diskografije == Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET) :Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET) ::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET) == Wikidata - singlovi == Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema "entity" na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata. Pozdrav, Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET) :Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET) ::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene "statements" kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET) :::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET) ::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&oldid=24686739 --> == CEE proljeće 2023. == Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:39, 25 mart 2023 (CET) :Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST) == Pravopisna napomena == Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST) :Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST) ::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu "Diplomatija Velikih sila" na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju "od strane"; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST) 104 [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) Trebalo bi "...Copa Améri'''k'''e" jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST) :ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST) :ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST) == Nimfe == Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:52, 17 april 2023 (CEST) : a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:05, 17 april 2023 (CEST) ::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST) :::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST) ::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:28, 17 april 2023 (CEST) :::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST) :::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:34, 18 april 2023 (CEST) == Hall of Fame == Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:45, 3 juni 2023 (CEST) :Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji "as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments. If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25134473 --> == Translation request == Hello. Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST) :I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST) == Selektivno prevođenje == Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku "Etymology"), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano. Npr. u člancima "muškarac" i "žena" u izvorniku piše "[[en:man|adult male human]]" i "[[en:woman|adult female human]]" te u referencama na koje se članak poziva ne navode se "spolni organi" kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o "rodnoj ideologiji" i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš. Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a. u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome. :Pozdrav, :Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - International prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here].. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25231197 --> == Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]] {{int:please-translate}} Dear Wikimedian, We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor. As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023. Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity. Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia. With warm regards, '''Feminism and Folklore International Team'''. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&oldid=25345565 --> == ''Seoske strahote'' == Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: '''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. '''Opis''' Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. (Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST) :Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST) ::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći, ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST) ::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST) :::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST) ::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST) :::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST) ::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST) :::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST) ::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST) == Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.'' [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]] <big>Dear all,</big> <big>The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !</big> <big>The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same! </big>'''<big>Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|"Here"]] to Organize/Join a WAM Event.</big>''' '''1. Propose "Focus Theme" related to Asia !''' If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your "Focus Theme" by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2]. '''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.''' Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs & Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023. '''3. More flexible campaign time''' The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community. '''Timetable''' * October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year * October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023. * Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia. * November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.) * January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia. * March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team * April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event. For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4]. <big> We look forward to your participation. Cheers!!! WAM 2023 International Team</big> [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023 [2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event [4] info@asianmonth.wiki </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&oldid=25753309 --> == Paralele i meridijani == Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET) :Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET) ::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET) :::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET) :::: Da. Koje god je nazvano po "zapadnjacima" (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET) ::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s "okruglima" i ovima na "5", da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET) ::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET) {{izvuci}} Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET) == Kategorije Astronomski objekti == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim. Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET) :može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET) ::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET) == Pitanje o izvorima == Poštovanje! Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji. Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale? Hvala :) Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET) :Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET) :pozdrav, :Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET) == Slike == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka. Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET) :A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|"glumac"]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|"osoba"]], ne "pisac"). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET) ::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2023 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James <span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&oldid=26173705 --> == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272594 --> == Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! == Dear Winner, We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions. As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project. Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future. Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative! Warm regards, '''The Feminism and Folklore Team''' <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=26890688 --> == Pitanje == Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST) :Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST) ::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST) ::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST) :::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST) == Feminism and Folklore 2024 - International prize winners == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here]. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=27147899 --> == Ostrvske države / teritorije == "'''Na''' Kipru", ali "'''u''' Sjevernom Kipru" jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST) :[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST) ::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST) A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) :Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) == Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) == Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Šablon(čina) == Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|"Nimfe"]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET) :uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET) :::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;"> <!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --> <div style="font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;"> Golden Award <br>Wikipedia Asian Month 2024 </div></div> <!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --> <div style="display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;"> <!-- Reduced the gap between image and text --> <!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --> <div style="font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;"> <p>Dear {{ROOTPAGENAME}},</p> <p>Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia. Sincerely, Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Image Section (on the right side) --> <div style="max-width: 300px;"> [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]] </div> </div> </div> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28586040 --> == Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May == Dear Panasko, Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities! This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''. Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out. Thank you for your continued dedication and support! For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Rezolucija VS UN-a == Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar <code>|Odsutni =</code>, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST) :Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST) ::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST) :::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST) ::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST) == Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD == Dear Panasko, This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD. Please ensure you complete the following as soon as possible: * Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' * Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration. If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team. Thank you once again for your dedication and hard work! ''Warm regards,''<br/> '''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Panasko Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 == Dear Panasko, Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team! Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities. As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns: 📋 Feedback Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form: 📄 Certificate Request Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out. Warm regards,<br/> Wiki Loves Ramadan International Team <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&oldid=28893397 --> == Panaskobot == Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST) :Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST) ::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST) ::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST) ::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST) ::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST) Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST) :Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST) Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je "-ijski"; "-ioni" je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST) :Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST) Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji "Defaultsort".) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST) Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i "Normativnu kontrolu", pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST) :Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije "Biografije," da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST) ::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST) :::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST) ::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST) :::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST) Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem "Spočina" :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST) == Bol == ''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST) :kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST) == Šablon Kalcijska signalizacija == obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST) :Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST) ::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST) :::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST) : Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET) :::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET) == Zdravo panasko == sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST) == Update request == Hello, Panasko. Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. Here is the official statement from Buckingham Palace: https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-30815-81|&#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET) :Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET) == Halo, admine, može pomoć? :) == Dobro došao među "velike"! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET) :Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET) :Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET) :: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET) ::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET) :::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET) :::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje ("m. b.")]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET) :::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET) :::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET) ::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET) ::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET) :::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :). P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET) Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti <nowiki>[[Realizam (filozofija)|]]</nowiki>, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti <nowiki>[[Realizam (likovna umjetnost)|]]</nowiki>, odnosno <nowiki>[[Realizam (umjetnost)|]]</nowiki> za umjetnost generalno i <nowiki>[[Realizam (književnost)|]]</nowiki> za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST) :Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST) ::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST) :::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST) ::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST) :::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST) :::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST) :Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST) ::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST) :::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET) </div> (This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&oldid=30070084 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == To nije u Kruplivniku == [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST) == CEE 2026. == Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:21, 26 maj 2026 (CEST) :Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST) :: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:04, 27 maj 2026 (CEST) :::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST) == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> m11bema4yxkc94a9w6mcg56vl2y5mpa 0 494482 3899021 3871999 2026-06-18T23:20:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899021 wikitext text/x-wiki {{refspisak}}{{Standardi}} '''Maša i medved''' (ruski: "Maša i Medvedʹ") je popularna ruska [[Crtani film|crtana serija]]. Kreirao Animacord studio koristeći [[3D računarska grafika|3D grafiku]]. Premijera je održana 7. januara 2009. godine. Ideju projekta osmislio je animator [[Oleg Kuzaukov]] 1996. godine. Na plaži je vidio djevojku, čije je ponašanje bilo slično liku iz crtanog filma Maša. Kuzaukova je takođe inspirisala crtana serija "[[Tom i Jerry]]". Ideja radnje zasnovana je na istoimenoj ruskoj narodnoj priči "Maša i medvjed". Godine 2011. objavljen je prvi spin-off pod nazivom "Masa iz bajke", koji se sastoji od 26 epizoda zasnovanih na ruskim narodnim pričama. Godine 2014. objavljen je drugi spin-off pod nazivom "Masa iz strašne priče". ==Plot== Djevojčica Maša slučajno se nađe u kući [[medvjed]]a koji živi u šumi. Ona tamo pravi nered, Medvjed je u očaju. Pokušava da se riješi neželjenog gosta i odvede je od kuće. Noću počinje da brine za devojku i kreće u potragu za njom. Ne pronašavši je, Medvedvy se tužan vraća kući i tamo zatiče Mašu. Od tog trenutka Maša i Medvjed su najbolji prijatelji. Maša često posjećuje Medvjeda, a on je pokušava odgajati. Od treće sezone Maša raste i postaje malo odgovornija. Sada je rjeđe u Medvedima, a više se bavi svojim poslovima kod kuće. Čak i bez nje, stanovnici šume počinju se loše ponašati i upadati u razne nevolje, a Maša im pomaže da se sklone s puta. ==Distribucija== Crtani film "Maša i medvjed" emituje se na televizijskim kanalima u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[Kanada|Kanadi]], zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Od 2015. godine serija postoji u formatu interaktivnog cjelovečernjeg animiranog filma, gdje likovi komuniciraju s publikom. ==Glavni likovi== * Maša (Marička) je mala, neutešna devojčica. Medvedova devojka. Školska devojka. Nestašan, nestašan. Voli lizalice, slatkiše, igranje nagrada i medvjedića, igranje loptom, skakanje u kante, gledanje crtanih filmova, postavljanje pitanja, pričanje priča. * Medved je Mašina najbolja drugarica, koju ona zove "Miša", "Miška". Vrijedan. Ne govori, bivši cirkusant, u penziji. Zaljubljen u medveda. Stalno pati od Mašinih podvala. * Medvjed je voljeni Medvjed i drugi ženski lik. * Zec je prijatelj Maše i medveda. Često pati od Maschyna podvala. Ponekad kopa po bašti zajedno sa Medvjedom, ali najčešće odatle krade šargarepu. * Vukovi su smiješni likovi, češće pate od Maše nego što izađu kao pobjednici. * Belka — Na Mašino huliganstvo se odgovara bacanjem šišarki. * Jež - Veoma retko učestvuje u Mašinim ludorijama, ne voli kada mu Maša pokvari pečurke i bobice. * Panda je Medvjed nećak. Mašina rivalka. * Kućni ljubimci — Koza, Kokoši, Petao, Svinja i Pas, koji žive u dvorištu Mašine kuće i kriju se od nje svuda. Kokoške i pijetao susreću se samo u zapletu "Prvi susret". Jedina [[Životinje|životinja]] koja se ne boji Maše je svinja po imenu Rosa. * Tigar je Medvedov stari cirkuski prijatelj. * Pingvin je Medvedov usvojeni sin. Bačeno mu je u obliku jajeta, a kasnije su ga podigli Maša i Medvjed, a potom avionom poslat kući na [[Antarktik]]. * Djed Mraz je mali djed, nešto viši od Maše. * Himalajski medvjed je odlučan, sretan, fizički razvijen, pravi mačo. * Pčele su ljute i agresivne. U seriji "Fotografije 9 do 12" predstavljene su vrlo smiješno. * Daša je Mašina sestra. Pojavljuje se u seriji "Dva na jedan". * Djevojčica Čukči je tačna kopija Maše. Razlikuje se od njene crne kose. Živi na Sjevernom polu. ==Linkovi== * [http://www.mashabear.ru/ Официальный сайт мультфильма] * [http://www.animaccord.ru/ Официальный сайт студии «Анимаккорд»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230113155350/https://animaccord.ru/ |date=13. 1. 2023 }} [[Kategorija:Ruske animirane serije]] [[Kategorija:TV-emisije na ruskom jeziku]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] 3yu8fubbwmkhbkytv7fyf3bviogf2c9 0 495840 3899049 3889967 2026-06-19T04:14:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899049 wikitext text/x-wiki {{infokutija gen}} '''Mikrohomologno posredovano spajanje kraja''' ('''[[MMEJ]]'''), također poznato kao '''[[alternativno nehomologno spajanje krajeva]]''' ('''[[Alt-NHEJ]]''') je jedan od puteva za [[popravak DNK|popravku]] [[dvolančani prekid|dvolančanih prekida]] u [[DNK]]. Kako su recenzirali McVey i Lee,<ref name="pmid18809224">{{cite journal | vauthors = McVey M, Lee SE | title = MMEJ repair of double-strand breaks (director's cut): deleted sequences and alternative endings | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_2008-11_24_11/page/528 | journal = Trends in Genetics | volume = 24 | issue = 11 | pages = 529–538 | date = novembar 2008 | pmid = 18809224 | pmc = 5303623 | doi = 10.1016/j.tig.2008.08.007 }}</ref> najvažnija prepoznatljiva [[osobina]] MMEJ-a je upotreba mikrohomolognih sekvenci tokom poravnanja slomljenih krajeva prije spajanja, što dovodi do [[delecija (genetika)|delecije]] koja okružuju originalni prekid. MMEJ se često povezuje s [[hromosomska mutacija|hromosomskim abnormalnostima]] kao što su delecije, [[translokacija (genetika)|translokacije]], [[inverzija (genetika)|inverzije]] i druga složena preuređivanja. Postoji više puteva za popravak prekida dvostrukih lanaca, uglavnom [[nehomologno spajanje krajeva|nehomologmim spajanjem krajeva]] (NHEJ), [[homologna rekombinacija]] (HR) i MMEJ. NHEJ direktno spaja oba kraja prekida dvostrukog lanca i relativno je precizan, iako se ponekad javljaju male (obično manje od nekoliko [[nukleotid]]a) [[insercija (genetika)|insercije]] ili delecije. HR je vrlo precizan i koristi [[sestrinske hromatide]] kao šablon za precizan popravak DSB-a. MMEJ se razlikuje od ovih drugih mehanizama popravka po upotrebi mikrohomolognih sekvenci za poravnavanje prekinutih niti. Ovo rezultira čestim delecijama i povremenim insercijama koja su mnogo veća od onih koje proizvodi NHEJ. MMEJ je potpuno nezavisan od klasičnog NHEJ i ne oslanja se na NHEJ osnovne faktore kao što su protein [[Ku (protein)|Ku]], [[DNK-PK]] ili [[ligaza]] IV.<ref>{{cite journal | vauthors = Simsek D, Jasin M | title = Alternative end-joining is suppressed by the canonical NHEJ component Xrcc4-ligase IV during chromosomal translocation formation | journal = Nature Structural & Molecular Biology | volume = 17 | issue = 4 | pages = 410–416 | date = april 2010 | pmid = 20208544 | pmc = 3893185 | doi = 10.1038/nsmb.1773 }}</ref> U MMEJ, popravak DSB-a je iniciran krajnjom resekcijom pomoću MRE [[nukleaze]], ostavljajući jednolančane prevjese.<ref name="pmid23610439">{{cite journal | vauthors = Truong LN, Li Y, Shi LZ, Hwang PY, He J, Wang H, Razavian N, Berns MW, Wu X | display-authors = 6 | title = Microhomology-mediated End Joining and Homologous Recombination share the initial end resection step to repair DNA double-strand breaks in mammalian cells | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 19 | pages = 7720–7725 | date = maj 2013 | pmid = 23610439 | pmc = 3651503 | doi = 10.1073/pnas.1213431110 | doi-access = free | bibcode = 2013PNAS..110.7720T }}</ref> Ovi jednolančani prevjesi se aneliraju na mikrohomologijama, koje su kratke regije komplementarnosti, često 5-25 parova baza, između dva lanca. Specijalizirani oblik MMEJ-a, nazvan [[polimeraza|polimerazom]] teta-posredovano spajanje kraja (TMEJ), može popraviti prekide koristeći homologije ≥1 bp.<ref>{{cite journal | vauthors = Roerink SF, van Schendel R, Tijsterman M | title = Polymerase theta-mediated end joining of replication-associated DNA breaks in C. elegans | journal = Genome Research | volume = 24 | issue = 6 | pages = 954–962 | date = juni 2014 | pmid = 24614976 | pmc = 4032859 | doi = 10.1101/gr.170431.113 }}</ref><ref name="Schimmel 632–644">{{cite journal | vauthors = Schimmel J, van Schendel R, den Dunnen JT, Tijsterman M | title = Templated Insertions: A Smoking Gun for Polymerase Theta-Mediated End Joining | language = English | journal = Trends in Genetics | volume = 35 | issue = 9 | pages = 632–644 | date = septembar 2019 | pmid = 31296341 | doi = 10.1016/j.tig.2019.06.001 | s2cid = 195892718 }}</ref> Domen helikaze teta DNK polimeraze posjeduje [[ATP]]-zavisnu jednolančanu aktivnost aneliranja i može promovirati aneliranje mikrohomologija.<ref name="The helicase domain of Polθ counter">{{cite journal | vauthors = Mateos-Gomez PA, Kent T, Deng SK, McDevitt S, Kashkina E, Hoang TM, Pomerantz RT, Sfeir A | display-authors = 6 | title = The helicase domain of Polθ counteracts RPA to promote alt-NHEJ | journal = Nature Structural & Molecular Biology | volume = 24 | issue = 12 | pages = 1116–1123 | date = decembar 2017 | pmid = 29058711 | pmc = 6047744 | doi = 10.1038/nsmb.3494 }}</ref> Nakon aneliranja, sve previsoke baze (preklopi) uklanjaju se [[nukleaza]]ma, kao što je Fen1, a praznine se popunjavaju [[DNK-polimeraza|DNK polimerazom]] teta.<ref name="Microhomology-Mediated End Joining">{{cite journal | vauthors = Sfeir A, Symington LS | title = Microhomology-Mediated End Joining: A Back-up Survival Mechanism or Dedicated Pathway? | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 40 | issue = 11 | pages = 701–714 | date = novembar 2015 | pmid = 26439531 | pmc = 4638128 | doi = 10.1016/j.tibs.2015.08.006 }}</ref> Ova sposobnost popunjavanja praznina teta polimeraze pomaže u stabilizaciji aneliranja krajeva uz minimalnu komplementarnost. Osim mikrohomolognih otisaka, mutacijski potpis polimeraze teta se također sastoji od (rijetkih) šablonskih umetaka, za koje se smatra da su rezultat prekinute ekstenzije ovisne o šablonu, nakon čega slijedi ponovno aneliranje na sekundarnim homolognim sekvencama.<ref name="Schimmel 632–644 "/> ==Regulacija ćelijskog ciklusa== Popravak MMEJ je nizak u [[ćelijski ciklus|G0/G1 fazi]], ali je povećan tokom [[S-faza]] i [[G2 faza|G2-faze]] ćelijskog ciklusa.<ref name="pmid23610439"/> Nasuprot tome, NHEJ djeluje tokom cijelog [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], a [[homologna rekombinacija]] (HR) djeluje samo u kasnim S i G2. ==Izbor puta popravka dvostrukog lanca == Izbor puta koji će se koristiti za popravak prekida dvostrukog lanca je složen. U većini slučajeva, MMEJ čini manji udio (10%) popravka dvostrukog lanca, najvjerovatnije u slučajevima kada je dvostruki lanac reseciran, ali [[sestrinska hromatida]] nije dostupna za homolognu rekombinaciju.<ref name="pmid23610439"/> Ćelije koje imaju nedostatak bilo klasičnog NHEJ ili HR obično pokazuju povećani MMEJ. Ljudski faktori [[homologna rekombinacija|homologne rekombinacije]] potiskuju [[mutagen]]i MMEJ nakon resekcije dvolančanog prekida.<ref name="pmid27131361">{{cite journal | vauthors = Ahrabi S, Sarkar S, Pfister SX, Pirovano G, Higgins GS, Porter AC, Humphrey TC | title = A role for human homologous recombination factors in suppressing microhomology-mediated end joining | journal = Nucleic Acids Research | volume = 44 | issue = 12 | pages = 5743–5757 | date = juli 2016 | pmid = 27131361 | pmc = 4937322 | doi = 10.1093/nar/gkw326 }}</ref> ==Potrebni geni== Biohemijski sistem ispitivanja pokazuje da je najmanje šest gena potrebno za mikrohomologni posredovano spajanje krajeva: [[FEN1]], [[LIG3|Ligaza III]], [[MRE11A|MRE11]], [[Nibrin|NBS1]], [[PARP1]] i [[XRCC1]].<ref name="pmid25789972">{{cite journal | vauthors = Sharma S, Javadekar SM, Pandey M, Srivastava M, Kumari R, Raghavan SC | title = Homology and enzymatic requirements of microhomology-dependent alternative end joining | journal = Cell Death & Disease | volume = 6 | issue = 3 | pages = e1697 | date = mart 2015 | pmid = 25789972 | pmc = 4385936 | doi = 10.1038/cddis.2015.58 }}</ref> Svih šest ovih gena su regulirani u jednom ili više [[karcinom]]a. Kod ljudi, [[DNK-polimeraza]] teta, kodirana genom POLQ, ima centralnu ulogu u spajanju krajeva posredovanu mikrohomologijom.<ref name="Microhomology-Mediated End Joining"/> [[Polimeraza]] teta koristi svoj domen helikaze da istisne replikacijski protein A (RPA ) sa krajeva DNK i promoviraju mikrohomolognoo aneliranje.<ref name="The helicase domain of Polθ counter"/> Polimeraza teta također koristi svoju aktivnost polimeraze za sprovođenje sinteze popunjavanja, što pomaže u stabilizaciji uparenih krajeva. Helikaza Q, koja je konzervirana kod ljudi, neophodna je za polimerazu teta-nezavisnu MMEJ, kao što je pokazano analizom mutacijskog otiska u ''[[Caenorrhabditis elegans]]''.<ref>{{cite journal | vauthors = Kamp JA, Lemmens BB, Romeijn RJ, Changoer SC, van Schendel R, Tijsterman M | title = Helicase Q promotes homology-driven DNA double-strand break repair and prevents tandem duplications | journal = Nature Communications | volume = 12 | issue = 1 | pages = 7126 | date = decembar 2021 | pmid = 34880204 | doi = 10.1038/s41467-021-27408-z | pmc = 8654963 | bibcode = 2021NatCo..12.7126K }}</ref> ==Kod kancera== Otprilike polovina svih [[rak jajnika|karcinoma jajnika]] ima nedostatak homologne rekombinacije (HR). Ovi tumori s nedostatkom HR povećavaju regulaciju teta polimeraze (POLQ), što rezultira povećanjem MMEJ.<ref>{{cite journal | vauthors = Ceccaldi R, Liu JC, Amunugama R, Hajdu I, Primack B, Petalcorin MI, O'Connor KW, Konstantinopoulos PA, Elledge SJ, Boulton SJ, Yusufzai T, D'Andrea AD | display-authors = 6 | title = Homologous-recombination-deficient tumours are dependent on Polθ-mediated repair | journal = Nature | volume = 518 | issue = 7538 | pages = 258–262 | date = februar 2015 | pmid = 25642963 | pmc = 4415602 | doi = 10.1038/nature14184 | bibcode = 2015Natur.518..258C }}</ref> Ovi tumori se previše oslanjaju na MMEJ, tako da obaranje teta polimeraze rezultira značajnom smrtnošću. U većini tipova ćelija, MMEJ daje manji doprinos popravljanju prekida dvostrukog lanca. Hiperpouzdanje tumora s nedostatkom HR na MMEJ može predstavljati moguću metu lijeka za liječenje raka. MMEJ uvijek uključuje [[insercija (genetika)|insercije]] ili [[delecija (genetika)|delecije]], tako da je to mutageni put.<ref name=Liang>{{cite journal | vauthors = Liang L, Deng L, Chen Y, Li GC, Shao C, Tischfield JA | title = Modulation of DNA end joining by nuclear proteins | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2005-09-09_280_36/page/31442 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 280 | issue = 36 | pages = 31442–31449 | date = septembar 2005 | pmid = 16012167 | doi = 10.1074/jbc.M503776200 | doi-access = free }}</ref> Ćelije sa povećanim MMEJ mogu imati veću [[genom]]sku nestabilnost i predispoziciju za razvoj raka, iako to nije direktno pokazano. ==U [[Crustacea]]== ''[[Penaeus monodon]]'' je morski [[rakovi|rak]] koji se široko konzumira zbog svoje nutritivne vrijednosti. Popravak dvolančanih prekida u ovom organizmu može se desiti pomoću HRR-a, ali [[NHEJ]] se ne može otkriti.<ref name="pmid28431013">{{cite journal | vauthors = Srivastava S, Dahal S, Naidu SJ, Anand D, Gopalakrishnan V, Kooloth Valappil R, Raghavan SC | title = DNA double-strand break repair in Penaeus monodon is predominantly dependent on homologous recombination | journal = DNA Research | volume = 24 | issue = 2 | pages = 117–128 | date = april 2017 | pmid = 28431013 | pmc = 5397610 | doi = 10.1093/dnares/dsw059 }}</ref> Dok se čini da je HRR glavni put popravka dvolančanog prekida, za MMEJ je također utvrđeno da ima značajnu ulogu u popravci dvolančanih prekida DNK.<ref name="pmid28431013"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.cell.com/trends/genetics/abstract/S0168-9525(08)00229-1 MMEJ repair of double-strand breaks (director's cut): deleted sequences and alternative endings] * [https://web.archive.org/web/20081007185538/http://nar.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/32/17/5249 DNA double strand break repair in human bladder cancer is error prone and involves microhomology-associated end-joining] * [https://dx.doi.org/10.1016/j.mrfmmm.2007.08.016 Distinctive differences in DNA double-strand break repair between normal urothelial and urothelial carcinoma cells] {{popravak DNK}} {{DEFAULTSORT:Microhomology-Mediated End Joining}} [[Kategorija:Popravak DNK]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 1]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 8]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 11]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] qtstt50pjxsrbmzil6glg7y96x663hf 3 496057 3898979 3791267 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898979 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" width="220" ! align="center" |[[Slika:Replacement filing cabinet.svg|30px|Arhiva]] Spisak arhiva se nalazi [[Razgovor s korisnikom:Arnel/Arhive|ovdje]]. |- |} == 2022 Wikipedia Asian Month Organizer Update == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear all WAM organizers, Happy 2023! Thank you for updating the Ambassador list. We will '''start issuing the Barnstar''' to all eligible participants by late January. All ambassadors will received an additional special Barnstar. Please be sure to update '''[[:m:Wikipedia_Asian_Month_2022/Ambassadors|the list]]''' if you haven't done so. We also provide a '''[https://docs.google.com/document/d/1t1UEXwVkTsP5oP0sQmE74302M1SUDrlFW-kz2uTT5X0/edit?usp=sharing certificate template]''' for you to edit and print out to your participants. Once again, thank you for organizing and participating the 2022WAM, we like to hear your comment. Much appreciate for filling, and spreading out this [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd8Jo4ixbwKS1rC6KmfC1q6wW53nmoCQATbmsMatbZ4A1RCwA/viewform?usp=sf_link '''feedback survey''']. Look forward to seeing you again in 2023 WAM! best, Wikipedia Asian Month International Team </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2022_Post_Campaign_Mass_Message_receiver&oldid=24259258 --> == Wikipedia Asian Month 2022 Campaign Survey - We'd like to hear from you! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> '''Dear WAM2022 organizors and participants,''' Once again, the WAM international team would like to hear your feedback by filling out the survey below. === [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd8Jo4ixbwKS1rC6KmfC1q6wW53nmoCQATbmsMatbZ4A1RCwA/viewform?usp=sf_link Wikipedia Asian Month 2022 Survey] === We apologize for the permission setting that was blocking many of you from open the survey, this problem have been fixed. Please share this survey with your community. We hope to see you again with a better version in the 2023 campaign. all the best, The WAM International Team </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2022_Post_Campaign_Mass_Message_receiver&oldid=24259258 --> == Pekinška patka == Odlično Arnele, baš neka smo ti dali ideju da pišeš o Pekinškoj patki. Pogledam kad budeš uradio. Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 25 februar 2023 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&oldid=24686739 --> == Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments. If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25134473 --> == Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]] {{int:please-translate}} Dear Wikimedian, We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor. As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023. Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity. Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia. With warm regards, '''Feminism and Folklore International Team'''. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&oldid=25345565 --> == Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.'' [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]] <big>Dear all,</big> <big>The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !</big> <big>The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same! </big>'''<big>Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|"Here"]] to Organize/Join a WAM Event.</big>''' '''1. Propose "Focus Theme" related to Asia !''' If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your "Focus Theme" by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2]. '''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.''' Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs & Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023. '''3. More flexible campaign time''' The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community. '''Timetable''' * October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year * October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023. * Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia. * November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.) * January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia. * March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team * April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event. For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4]. <big> We look forward to your participation. Cheers!!! WAM 2023 International Team</big> [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023 [2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event [4] info@asianmonth.wiki </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&oldid=25753309 --> == Invitation to Organize Feminism and Folklore 2024 Writing Competition == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear {{PAGENAME}}, Hope you are doing well, Wishing you a Happy New Year!. We extend a heartfelt invitation to you to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore 2024]]''' writing competition, which is scheduled to take place from February 1, 2024, to March 31, 2024. This year's edition of Feminism and Folklore will concentrate on feminism, women's issues, and gender-focused topics, aligning with a Wiki Loves Folklore gender gap focus and featuring a folk culture theme on Wikipedia. This year we have created two new Tools for the Feminism and Folklore project. The tool is called '''Campwiz'''. This tool is created by the international Tech team of Wiki Loves Folkore especially crafted for Feminism and Folklore project. The tool works as same as fountain or dashboard but has extra abilities required for jury and submission of articles. To create a new campaign on Campwiz, organizers to follow these steps: # Go to the tool link: <nowiki>https://tools.wikilovesfolklore.org/</nowiki> # Select your wiki on which you want to organize the campaign (enter the name or short code, such as "{{CONTENTLANG}}" for {{#language:{{PAGELANGUAGE}}}} {{SITENAME}}). # Give your campaign a name example "Feminism and Folklore 2024 on {{#language:{{PAGELANGUAGE}}}} {{SITENAME}})". # Select the start and end dates (note: keep your start date as Feb 1 and end date as March 31). # Provide a description for your campaign (you can briefly describe the campaign in this section). # Make sure to keep the checkboxes ticked for "Allow users to submit articles that were not created but expanded." if you want to use the campaign for expanded articles also. # Keep minimum added bytes as 4000 and minimum added words as 400 and click next. # In the jury section, keep the checkboxes ticked for "Allow jury members to participate in the campaign" and "Prevent jury members from seeing each other's votes." As per your preference. # Under the jury search box, type the username of your jury and click on the "+" button to add; you can add multiple jury members. # Click next to review and then click on save. With this we have also created a '''Missing article tool'''. This tool identifies articles in the English Wikipedia that are absent from your native language Wikipedia. You can customize your selection criteria, and our tool will provide you with a table displaying the missing articles along with suggested titles. You also have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Both tools, the Missing Article Tool and the Campwiz Tool, are now available for public use during the Feminism and Folklore campaign. You can find more information about these tools here: <nowiki>https://tools.wikilovesfolklore.org/</nowiki> There are also some changes in the rules and criteria's. Please go through the rules below. # '''Minimum Length:''' The expanded or new article should have a minimum of '''''4000 bytes or 400 words''''', ensuring sufficient depth and coverage of the chosen topic. The local organizers are free to choose the minimum length criteria as per needs of their local Wikipedia and must be clearly mention on local project page. # '''Language Quality:''' Articles should not be poorly machine-translated, ensuring that language quality and readability are maintained at a high standard. # '''Timeline of Creation or Expansion:''' The article should be created or expanded between 1 February and 31 March, aligning with the specified contest timeline. # '''Theme Relevance''': Articles should directly address the theme of feminism and folklore, exploring connections between gender, cultural traditions, and intangible heritage. # '''No Orphaned Articles:''' Articles must not be orphaned, meaning they should be linked from at least one other article to ensure visibility within the Wikipedia ecosystem. # '''No Copyright violations:''' There should be no copyright violations, and articles should adhere to local Wikipedia policies on notability, ensuring that the content meets the standards for notability. # '''Adequate references and Citations:''' Each article should include proper references and citations following local Wikipedia policies, ensuring the reliability and credibility of the information presented. Learn more about the contest details and prizes on our project page [[:m:Feminism and Folklore 2024|here]]. Should you require any assistance, please feel free to contact us on our meta talk page or via email. We eagerly anticipate your enthusiastic coordination and participation in Feminism and Folklore 2024. Thank you and Best wishes, '''Feminism and Folklore 2024 International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 07:51, 18 januar 2024 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&oldid=26088038 --> == "Normativna kontrola" == Slobodno usput možeš dodavati i šablon "Normativna kontrola" kad radiš ovu vrstu izmjena kao danas :-) (uglavnom je vezan za osobe, ali nađe se ponegdje i mimo njih). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:38, 12 februar 2024 (CET) :Važi, bacam se na posao ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 17:40, 12 februar 2024 (CET) == Join the Wikipedia Asian Month Campaign 2024 == <div lang="en" dir="ltr"> Dear 2022 & 2023 WAM Organizers, Greetings from Wikipedia Asian Month User Group! The [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024|Wikipedia Asian Month Campaign 2024]] is just around the corner. We invite you to register your language for the event on the "[[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Join_an_Event|Join an event]]" page and once again become an organizer for your language's Wikipedia. Additionally, this year we have selected [[m:Wikipedia_Asian_Month_User_Group/Ambassadors|ambassadors]] for various regions in Asia. If you encounter any issues and need support, feel free to reach out to the ambassador responsible for your area or contact me for further communication. We look forward to seeing you again this year. Thank you! [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|100px|right]] [[m:User:Betty2407|Betty2407]] ([[m:User talk:Betty2407|talk]]) 11:00, 20 October 2024 (UTC) on behalf of [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Team|Wikipedia Asian Month 2024 Team]] <small>You received this message because you was an organizer in the previous campaigns. - [[m:User:Betty2407/WAMMassMessagelist|Unsubscribe]]</small> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=27632678 --> == "Poljska u mom srcu" == Jesi li to bio u Poljskoj? :) :) Pa gdje si, čovječe? Sve OK? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:11, 20 decembar 2025 (CET) :Ma nisam :) konačno uhvatio malo vremena pored fakulteta i posla da se posvetim i Wikipediji. Vidim da je počelo i glasanje za kolegu Panaska, pa da usput i nakupim izmjena za pošteno glasanje :). Kad vidim da je prošlo više od 8 godina od kako sam došao ovdje, zapitam se gdje je otišlo to vrijeme... Kako si ti? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:26, 20 decembar 2025 (CET) ::Nije mnogo loše. :) Guramo dalje, služimo narodu. :) Sretno s naukom! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:27, 21 decembar 2025 (CET) == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> ecoi4z43b9z7igflh2hma969hx6tocj 0 496691 3898971 3890082 2026-06-18T13:02:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3898971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Ljudski serumski albumin''' je [[serumski albumin]] pronađen u ljudskoj [[krv]]i. To je najzastupljeniji [[protein]] u ljudskoj [[krvna plazma|krvnoj plazmi]]; čini otprilike polovinu [[serum (krv)|serumskih]] proteina. Proizvodi se u [[jetra|jetri]]. Rastvorljiv je u vodi, u [[monomer]]nom obliku. [[Albumin]] prenosi [[hormon]]e, [[masne kiseline]] i druge spojeve, [[pufer]]uje [[pH]] i održava [[onkotski pritisak]], između ostalih funkcija. Albumin se sintetizira u jetri kao preproalbumin, koji ima [[N-kraj|N-terminalni]] [[peptid]] koji se uklanja prije nego što se nastali protein oslobodi iz [[hrapavi endoplazmatski retikulum|grubog endoplazmatskog retikuluma]]. Proizvod, proalbumin, se zauzvrat cijepa u [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]] kako bi se proizveo izlučeni albumin. [[Referentni raspon]] za koncentracije albumina u serumu je približno 35–50&nbsp;g/L (3,5–5,0&nbsp;g/dL).<ref name="Pathology Harmony">{{cite web|title=Harmonisation of Reference Intervals|url=http://www.acb.org.uk/docs/Pathology%20Harmony%20for%20web.pdf|work=pathologyharmony.co.uk|publisher=Pathology Harmony|access-date=23. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130802082027/http://www.acb.org.uk/docs/Pathology%20Harmony%20for%20web.pdf|archive-date=2. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> It has a serum half-life of approximately 21 days.<ref name="Medscape Reference 2019">{{cite journal | title=Hypoalbuminemia: Background, Pathophysiology, Etiology | website=Medscape Reference | date=10. 11. 2019 | url=https://emedicine.medscape.com/article/166724-overview | access-date=22. 12. 2019}}</ref> It has a [[molecular mass]] of 66.5&nbsp;kDa. Gen za albumin nalazi se na [[hromosom 4|hromosomu 4]] u lokusu 4q13.3 i [[mutacije]] ovog gena mogu dovesti do anomalnih proteina. Gen za ljudski albumin je dugačak 16.961 [[nukleotid]]a od pretpostavljenog 'kap' mjesta do prvog poli(A) adicijskog mjesta. Podijeljen je na 15 [[egzon]]a koji su simetrično raspoređeni unutar 3 domena za koje se smatra da su nastali triplikacijom jednog primordijalnog domena. Ljudski serumski albumin (HSA) je visoko topiv u vodi kao plazmatski [[globulasti protein|globulasti monomerni protein]] s relativnom [[molekulska težina|molekulskom težinom]] od 67 KDa, koji se sastoji od 585 aminokiselinskih ostataka, jedne sulfhidrilne grupe i 17[[disulfidna veza|disulfidnih mostova]]. Među nosačima nanočestica, HSA nanočestice su dugo bile u centru pažnje u farmaceutskoj industriji zbog svoje sposobnosti da se vežu za različite molekule lijekova, velike stabilnosti tokom skladištenja i upotrebe ''[[in vivo]]'', bez toksičnosti i [[antigen]]osti, a [[biorazgradljivost]], reproducibilnosti, povećanje proizvodnog procesa i bolja kontrola nad svojstvima oslobađanja. Osim toga, značajne količine lijeka mogu se ugraditi u matriks čestica zbog velikog broja [[mjesto vezanja|vezivnih mjesta]] na molekuli albumina.<ref>{{cite journal| vauthors = Kouchakzadeh H, Shojaosadati SA, Shokri F |date=septembar 2014|title=Efficient loading and entrapment of tamoxifen in human serum albumin based nanoparticulate delivery system by a modified desolvation technique |journal=Chemical Engineering Research and Design|volume=92|issue=9|pages=1681–1692|doi=10.1016/j.cherd.2013.11.024 }}</ref> == Funkcija == * Održava [[onkotski pritisak]] * Prenosi [[hormon štitnjače]] * Prenosi druge hormone, posebno one koji su rastvorljivi u [[masti]]ma * Prenosi [[masne kiseline]] ("slobodne" masne kiseline) do jetre i do [[miocit]]a radi iskorištavanja energije * Prenosi nekonjugirani [[bilirubin]] * Prenosii mnoge [[lijekov]]e; nivoi albumina u serumu mogu uticati na poluvrijeme eliminacije lijekova. Konkurencija između lijekova za mjesta vezanja albumina može uzrokovati interakciju lijekova povećanjem slobodne frakcije jednog od lijekova, čime se utiče na potenciju. * Kompetitivno vezuje [[kalcij]]eve ione ([[kalcij|Ca²⁺]]) * Serumski albumin, kao negativan protein akutne faze, je smanjen u upalnim stanjima. Kao takav, nije validan marker nutritivnog statusa; već je to marker upalnog stanja * Sprečava fotodegradaciju [[folna kiselina|folne kiseline]] * Sprečava [[patogen]]e efekte [[infekcija]] [[toksin]]ima ''[[Clostridioides difficile]]'' <ref>{{cite journal | vauthors = di Masi A, Leboffe L, Polticelli F, Tonon F, Zennaro C, Caterino M, Stano P, Fischer S, Hägele M, Müller M, Kleger A, Papatheodorou P, Nocca G, Arcovito A, Gori A, Ruoppolo M, Barth H, Petrosillo N, Ascenzi P, Di Bella S | display-authors = 6 | title = Human Serum Albumin Is an Essential Component of the Host Defense Mechanism Against Clostridium difficile Intoxication | journal = The Journal of Infectious Diseases | volume = 218 | issue = 9 | pages = 1424–1435 | date = septembar 2018 | pmid = 29868851 | doi = 10.1093/infdis/jiy338 | ref = 2 | doi-access = free }}</ref> == Interakcije == Pokazalo se da humani serumski albumin [[interakcija protein-protein|Reaguje]] sa [[FCGRT]].<ref name="pmid12566415">{{cite journal | vauthors = Chaudhury C, Mehnaz S, Robinson JM, Hayton WL, Pearl DK, Roopenian DC, Anderson CL | title = The major histocompatibility complex-related Fc receptor for IgG (FcRn) binds albumin and prolongs its lifespan | journal = The Journal of Experimental Medicine | volume = 197 | issue = 3 | pages = 315–322 | date = februar 2003 | pmid = 12566415 | pmc = 2193842 | doi = 10.1084/jem.20021829 }}</ref> Također može stupiti u interakciju sa još neidentificiranim [[albondin]] (gp60), određenim parom gp18/gp30 i nekim drugim proteinima, kao što su [[osteonektin]], [[Heterogena ribonukleoproteinska čestica|hnRNPs]], [[kalretikulin ]], [[cubilin]] i [[megalin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Merlot AM, Kalinowski DS, Richardson DR | title = Unraveling the mysteries of serum albumin-more than just a serum protein | journal = Frontiers in Physiology | volume = 5 | pages = 299 | date = 2014 | pmid = 25161624 | pmc = 4129365 | doi = 10.3389/fphys.2014.00299 | doi-access = free }}</ref> == Također pogledajte == * [[Goveđi serum albumin]] * [[Serum albumin]] == Reference == {{refspisak|32em}} == Dopunska literatura == {{Refbegin |32em}} * {{cite journal | vauthors = Komatsu T, Nakagawa A, Curry S, Tsuchida E, Murata K, Nakamura N, Ohno H | title = The role of an amino acid triad at the entrance of the heme pocket in human serum albumin for O(2) and CO binding to iron protoporphyrin IX | url = https://archive.org/details/sim_organic-biomolecular-chemistry_2009-09-21_7_18/page/n231 | journal = Organic & Biomolecular Chemistry | volume = 7 | issue = 18 | pages = 3836–3841 | date = septembar 2009 | pmid = 19707690 | doi = 10.1039/b909794e }} * {{cite journal | vauthors = Milojevic J, Raditsis A, Melacini G | title = Human serum albumin inhibits Abeta fibrillization through a "monomer-competitor" mechanism | journal = Biophysical Journal | volume = 97 | issue = 9 | pages = 2585–2594 | date = novembar 2009 | pmid = 19883602 | pmc = 2770600 | doi = 10.1016/j.bpj.2009.08.028 | bibcode = 2009BpJ....97.2585M }} * {{cite journal | vauthors = Silva AM, Hider RC | title = Influence of non-enzymatic post-translation modifications on the ability of human serum albumin to bind iron. Implications for non-transferrin-bound iron speciation | journal = Biochimica et Biophysica Acta | volume = 1794 | issue = 10 | pages = 1449–1458 | date = oktobar 2009 | pmid = 19505594 | doi = 10.1016/j.bbapap.2009.06.003 }} * {{cite journal | vauthors = Otosu T, Nishimoto E, Yamashita S | title = Multiple conformational state of human serum albumin around single tryptophan residue at various pH revealed by time-resolved fluorescence spectroscopy | journal = Journal of Biochemistry | volume = 147 | issue = 2 | pages = 191–200 | date = februar 2010 | pmid = 19884191 | doi = 10.1093/jb/mvp175 }} * {{cite journal | vauthors = Blindauer CA, Harvey I, Bunyan KE, Stewart AJ, Sleep D, Harrison DJ, Berezenko S, Sadler PJ | display-authors = 6 | title = Structure, properties, and engineering of the major zinc binding site on human albumin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 34 | pages = 23116–23124 | date = august 2009 | pmid = 19520864 | pmc = 2755717 | doi = 10.1074/jbc.M109.003459 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Juárez J, López SG, Cambón A, Taboada P, Mosquera V | title = Influence of electrostatic interactions on the fibrillation process of human serum albumin | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 113 | issue = 30 | pages = 10521–10529 | date = juli 2009 | pmid = 19572666 | doi = 10.1021/jp902224d }} * {{cite journal | vauthors = Fu BL, Guo ZJ, Tian JW, Liu ZQ, Cao W | title = [Advanced glycation end products induce expression of PAI-1 in cultured human proximal tubular epithelial cells through NADPH oxidase dependent pathway] | journal = Xi Bao Yu Fen Zi Mian Yi Xue Za Zhi = Chinese Journal of Cellular and Molecular Immunology | volume = 25 | issue = 8 | pages = 674–677 | date = august 2009 | pmid = 19664386 }} * {{cite journal | vauthors = Ascenzi P, di Masi A, Coletta M, Ciaccio C, Fanali G, Nicoletti FP, Smulevich G, Fasano M | display-authors = 6 | title = Ibuprofen impairs allosterically peroxynitrite isomerization by ferric human serum heme-albumin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 45 | pages = 31006–31017 | date = novembar 2009 | pmid = 19734142 | pmc = 2781501 | doi = 10.1074/jbc.M109.010736 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Sowa ME, Bennett EJ, Gygi SP, Harper JW | title = Defining the human deubiquitinating enzyme interaction landscape | journal = Cell | volume = 138 | issue = 2 | pages = 389–403 | date = juli 2009 | pmid = 19615732 | pmc = 2716422 | doi = 10.1016/j.cell.2009.04.042 }} * {{cite journal | vauthors = Curry S | title = Beyond expansion: structural studies on the transport roles of human serum albumin | journal = Vox Sanguinis | volume = 83 | issue = Suppl 1 | pages = 315–319 | date = august 2002 | pmid = 12617161 | doi = 10.1111/j.1423-0410.2002.tb05326.x | s2cid = 44482133 }} * {{cite journal | vauthors = Guo S, Shi X, Yang F, Chen L, Meehan EJ, Bian C, Huang M | title = Structural basis of transport of lysophospholipids by human serum albumin | journal = The Biochemical Journal | volume = 423 | issue = 1 | pages = 23–30 | date = septembar 2009 | pmid = 19601929 | doi = 10.1042/BJ20090913 }} * {{cite journal | vauthors = de Jong PE, Gansevoort RT | title = Focus on microalbuminuria to improve cardiac and renal protection | journal = Nephron Clinical Practice | volume = 111 | issue = 3 | pages = c204-10; discussion c211 | year = 2009 | pmid = 19212124 | doi = 10.1159/000201568 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Page TA, Kraut ND, Page PM, Baker GA, Bright FV | title = Dynamics of loop 1 of domain I in human serum albumin when dissolved in ionic liquids | journal = The Journal of Physical Chemistry B | volume = 113 | issue = 38 | pages = 12825–12830 | date = septembar 2009 | pmid = 19711930 | doi = 10.1021/jp904475v }} * {{cite journal | vauthors = Roche M, Rondeau P, Singh NR, Tarnus E, Bourdon E | title = The antioxidant properties of serum albumin | journal = FEBS Letters | volume = 582 | issue = 13 | pages = 1783–1787 | date = juni 2008 | pmid = 18474236 | doi = 10.1016/j.febslet.2008.04.057 | s2cid = 5364683 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Wyatt AR, Wilson MR | title = Identification of human plasma proteins as major clients for the extracellular chaperone clusterin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 285 | issue = 6 | pages = 3532–3539 | date = februar 2010 | pmid = 19996109 | pmc = 2823492 | doi = 10.1074/jbc.M109.079566 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Cui FL, Yan YH, Zhang QZ, Qu GR, Du J, Yao XJ | title = A study on the interaction between 5-Methyluridine and human serum albumin using fluorescence quenching method and molecular modeling | journal = Journal of Molecular Modeling | volume = 16 | issue = 2 | pages = 255–262 | date = februar 2010 | pmid = 19588173 | doi = 10.1007/s00894-009-0548-4 | s2cid = 9042021 }} * {{cite journal | vauthors = Caridi G, Dagnino M, Simundic AM, Miler M, Stancic V, Campagnoli M, Galliano M, Minchiotti L | display-authors = 6 | title = Albumin Benkovac (c.1175 A > G; p.Glu392Gly): a novel genetic variant of human serum albumin | url = https://archive.org/details/sim_translational-research_2010-03_155_3/page/118 | journal = Translational Research | volume = 155 | issue = 3 | pages = 118–119 | date = mart 2010 | pmid = 20171595 | doi = 10.1016/j.trsl.2009.10.001 }} * {{cite journal | vauthors = Deeb O, Rosales-Hernández MC, Gómez-Castro C, Garduño-Juárez R, Correa-Basurto J | title = Exploration of human serum albumin binding sites by docking and molecular dynamics flexible ligand-protein interactions | journal = Biopolymers | volume = 93 | issue = 2 | pages = 161–170 | date = februar 2010 | pmid = 19785033 | doi = 10.1002/bip.21314 }} * {{cite journal | vauthors = Karahan SC, Koramaz I, Altun G, Uçar U, Topbaş M, Menteşe A, Kopuz M | title = Ischemia-modified albumin reduction after coronary bypass surgery is associated with the cardioprotective efficacy of cold-blood cardioplegia enriched with N-acetylcysteine: a preliminary study | journal = European Surgical Research | volume = 44 | issue = 1 | pages = 30–36 | year = 2010 | pmid = 19955769 | doi = 10.1159/000262324 | s2cid = 26699371 }} * {{cite journal | vauthors = Jin C, Lu L, Zhang RY, Zhang Q, Ding FH, Chen QJ, Shen WF | title = Association of serum glycated albumin, C-reactive protein and ICAM-1 levels with diffuse coronary artery disease in patients with type 2 diabetes mellitus | journal = Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry | volume = 408 | issue = 1–2 | pages = 45–49 | date = oktobar 2009 | pmid = 19615354 | doi = 10.1016/j.cca.2009.07.003 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20121022234837/http://160.114.99.91/astrojan/protein/pictures/albumin3.jpg Human Albumin structure] in the [[PDB|Protein data bank]] * [http://www.hprd.org/summary?protein=00062&isoform_id=00062_1&isoform_name=Isoform_1 Human Serum Albumin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424071622/http://www.hprd.org/ |date=24. 4. 2006 }} on the [http://www.hprd.org/ Human Protein Reference Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424071622/http://www.hprd.org/ |date=24. 4. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20110807233152/http://albumin.althotas.com/ Albumin binding prediction] * Albumin at [http://labtestsonline.org/understanding/analytes/albumin/tab/test Lab Tests Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728013829/https://labtestsonline.org/understanding/analytes/albumin/tab/test/ |date=28. 7. 2017 }} * [http://www.acb.org.uk/Nat%20Lab%20Med%20Hbk/Albumin.pdf Albumin: analyte monograph] from the Association for Clinical Biochemistry and Laboratory Medicine * {{PDBe-KB2|P02768|Serum albumin}} {{PDB Galerija|geneid=213}} {{Albumini}} {{Proteini akutne faze}} {{DEFAULTSORT:Human Serum Albumin}} [[Kategorija:Proteini krvi]] [[Kategorija:Testovi funkcije jetre]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 4]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] idnaz1bq1icte6jxifvyznajwxevnda 3 498297 3898977 3792630 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898977 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Napomena == Kad se napiše članak o osobi, onda tu osobu treba dodati i u članke o njenom datumu i godini rođenja (i smrti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:03, 5 mart 2025 (CET) :Hvala na sugestiji! Potrudit ću se da ispravim. [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 12:38, 6 mart 2025 (CET) ::Evo ti primjer za [[Elly Bašić]] [[3. septembar|datum]] i [[1908.|godina]] rođenja i [[25. februar|datum]] i [[1998.|godina]] smrti, predlažem da se vratiš i pregledaš članke koji si pisao koja od osoba nema ovo uneseno, pa da nam isti način dodaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:10, 6 mart 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == Prijedlozi za rad == Šabloni [[Šablon:Muzički instrumenti|Muzički instrumenti]] i [[Šablon:Muzički instrumenti u orkestru|Muzički instrumenti u orkestru]] (neki su u oba šablona). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:13, 26 septembar 2025 (CEST) :Pozdrav! Hvala na prijedlogu. :) Izvršena je manja dorada/čišćenje šablona radi bolje jasnoće drugim korisnicima pri razlikovanju. [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 00:50, 27 septembar 2025 (CEST) ::Mislio sam "poplavljivanje", tj. pisanje članaka o instrumentima. :) A napomene nisu potrebne; jasno je samo po sebi za šta je koji šablon. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:39, 27 septembar 2025 (CEST) :::U redu, nismo se onda najbolje razumjeli. Pored toga, svakako zahvaljujem na sugestiji, a na novim člancima ću raditi. [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 15:55, 28 septembar 2025 (CEST) Za kompozitore postoji [[Šablon:Infokutija kompozitor|posebna infokutija]] ([https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:Infokutija_kompozitor primjeri upotrebe]), ali i "osoba" može proći. A za reference koristiti <nowiki>{{refspisak}}</nowiki> ili <nowiki>{{reflist}}</nowiki> ili <nowiki>{{reference}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:41, 4 novembar 2025 (CET) :Pozdrav! Sve članke koje sam pisala ili prevodila koristila sam "Spisak referenci" na vizuelnom editoru, a koliko vidim to se u izvornom kodu piše kao <nowiki>{{refspisak}}</nowiki>, pa mislim da sam to svakako već ispravno radila. :) Ubuduće ću za kompozitore koristiti šablon "Infokutija kompozitor". Također, ako smatrate da treba izvršiti "čišćenje" kako bi se u svim člancima kompozitora koristio navedeni šablon, nastojat ću da to i učinim. :) U svakom slučaju hvala na uputama. ~ [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 17:10, 4 novembar 2025 (CET) ::Sve je proizvoljno, ovo je slobodna enciklopedija. :-) Mi samo dajemo smjernice ili upozorenja, u zavisnosti od toga o čemu je riječ. Koliko ko može i želi - bujrum. A ja '''nikad''' nisam upotrijebio vizualni otkad je tu. Navikao po starom od prvog dana. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:56, 4 novembar 2025 (CET) ::Kako vrijeme prolazi, smo mi sve vise učimo i više stvari nam je poznato, pa je pohvalno popravljati i ono sto smo djelimično dobro uradili. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 4 novembar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] svakako, slažem se sa obojicom. To bi mi mogao biti jedan novi cilj za naredni period. :) Sugestije i konstruktivne kritike su uvijek dobrodošle. Tu smo svi sa istim ciljem - da damo naš doprinos za dobrobit zajednice, pa i da na tom putu učimo nešto novo. ~ [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 20:54, 10 novembar 2025 (CET) == Kurziv == Zašto pišete neke pojmove u kurzivu? Na Wikipediji se postavla interni link, te je moguće objašnjenje pojma naći u članku o toj natuknici. Kursiv se ne koristi za te svrhe! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:22, 24 decembar 2025 (CET) :Pozdrav, razlog mog povremenog pisanja pojmova u kurzivu jeste taj što je pojedine riječi stranog porijekla (npr. nazivi nekih tradicionalnih običaja) potrebno blago istaknuti kada članak o njima već ne postoji. Uglavnom su to pojmovi o kojima nema dovoljno dostupnih informacija kako bi se kreirao novi članak. Ako se to smatra lošom praksom, korigovaću grešku ubuduće. [[Korisnik:Astrameri|Astrameri]] ([[Razgovor s korisnikom:Astrameri|razgovor]]) 10:14, 25 decembar 2025 (CET) == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> fnitb0050h5q3rz1lxuxtl72otc5hcd 0 501866 3899011 3712913 2026-06-18T21:46:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Ajlabunu | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Ajlabun]] | meta = | koordinate = {{Coord|32|50|18.24|N|35|24|02.74|E|display=title}} | datum = {{Početni datum i godine|1948|10|30}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 14 | ranjenih = | žrtve = [[Arapi|Arapski]] civili, kršćani | počinitelji = [[Izraelske obrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Ajlabunu''' počinili su vojnici [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] tokom [[Operacija Hiram|operacije Hiram]] 30. oktobra 1948. Ubijeno je ukupno 14 muškaraca iz arapskog kršćanskog sela Ajlabun, od kojih je 12 pogubljene od strane izraelskih snaga nakon što se selo predalo. Preostali mještani su protjerani u [[Liban]], živeći kao izbjeglice nekoliko mjeseci prije nego što im je dozvoljen povratak 1949, kao dio sporazuma između države [[Izrael]] i nadbiskupa [[Maximos V Hakim|Maksimosa V Hakima]]. Bilo je to jedno od rijetkih arapskih sela u koje se većina raseljenih na kraju uspjela vratiti.<ref name=Morrisp110>Morris, str. 110.</ref> Masakr je dokumentiran dokumentarnim filmom "Sinovi Eilabouna" [[Hišam Zreiq|Hišama Zreiqa]], filmom zasnovanim na događajima koje su ispričali seljani. == Pregled događaja == [[Kršćanstvo|Krišćanska]] sela, koja su obično bila prijateljska ili ne neprijateljska prema [[Yishuvi]]ma, uglavnom su ostavljana na miru od strane Yishuvskih snaga.<ref name=Morris/> Snage Arapske oslobodilačke armije (ALA) [[Fawzi el-Qawuqji|Fawzija al-Qawqdžija]] zauzele su Ajlabun. Dva izraelska vojnika su 12. septembra 1948. ubijena na obližnjem vrhu brda. Odsječene glave izraelskih vojnika nosile su trupe ALA i stanovnici sela u povorci kroz selo.<ref name=Morris>Morris, str. 479, 499 (note 107). The story of the two decapitated soldiers also appears in narratives of the [[Arab al-Mawasi massacre]], which occurred on November 2, 1948. The two soldiers went missing in the attack on 'Outpost 213' on September 12. Israeli intelligence reports attributed their mutilation to the 'Arab al-Mawasi tribe, and reported that one head was taken to [[Eilabun]] and the other to [[Maghar, Israel|Maghar]].</ref> Nakon bitke izvan sela u kojoj je ranjeno šest izraelskih vojnika i uništena četiri izraelska oklopna automobila, bitka koja je bila dio operacije Hiram, 12. bataljon brigade Golani, ušao je u selo 30. oktobra 1948. i stanovništvo se predalo. Seljani su istakli bijele zastave<ref name=Morrisp475>Morris, str. 475.</ref> i pratila su ih četiri lokalna sveštenika. Većina seljana se skrivala u dvije [[crkva|crkve]]. Vojnici su, međutim, bili ljuti zbog gubitaka u borbi, ranije procesije i mogućeg otkrića glave u jednoj od kuća.<ref name=Morris/> Prema pismu seoskih starješina, jedan seljanin je ubijen, a drugi ranjen od vatre IDF-a dok su se okupljali po naređenju IDF-a na seoskom trgu. Komandant IDF-a je zatim odabrao 12 mladića, naredio da se 800 okupljenih stanovnika odvede u obližnji [[Maghar]], a zatim je ostao da pogubi 12 muškaraca. Još jedan starac poginuo je od vatre iz blindiranog automobila na putu. Oko 42 mladića držana su u logoru za ratne zarobljenike, a stanovnici su protjerani u Liban.<ref name=Morris/> U Ajlabunu je ostalo oko pedeset dvoje seljana, uglavnom staraca i djece. Seoski sveštenici su se gorko žalili na protjerivanje seljana i tražili njihov povratak. Nakon istrage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i pritiska [[Vatikan]]a i razgovora unutar izraelske vlade, seljanima je dozvoljeno da se vrate i dobiju izraelsko državljanstvo kao dio sporazuma iz 1949. između države Izrael i nadbiskupa Maksimosa V Hakima u zamjenu za Hakimovu buduću dobru volju.<ref name=Morris/> Hakim je postavljen za patrijarha Melkitske katoličke crkve Istoka.<ref>{{Cite web|url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bhakimm.html|title=Patriarch Maximos V (George) Hakim [Catholic-Hierarchy]|website=www.catholic-hierarchy.org|access-date=14. 11. 2023|archive-date=11. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811074407/http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bhakimm.html|url-status=live}}</ref> Događaj je dokumentovan u izvještaju posmatrača Ujedinjenih nacija.<ref name=Palumbop164>Palumbo, str. 164. Citing the [[United Nations]] Archives 13/3.3.1, box 11, a document entitled "Atrocities September–November." On str. 165, there is a sketch of the village rendered by Captain Zeuty showing where the victims were killed and where they were buried.</ref> Godine 1983. žrtvama je obilježen spomenik pored kršćanskog groblja u Ajlabunu. Drugi spomenik u znak sjećanja na masakr izgrađen je 1998, ali je ubrzo vandaliziran i praktično izbrisan.<ref name=Sorek>Sorek, str. 102-104</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * [[Benny Morris|Morris, Benny]], ''The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited'', [[Cambridge University Press]], 2004. * Palumbo, Michael. ''The Palestinian Catastrophe: The 1948 Expulsion Of A People From Their Homeland,'' London: Quartet, 1989. * {{Cite book | url=http://www.sup.org/books/title/?id=23855 | title=Palestinian Commemoration in Israel: Calendars, Monuments, and Martyrs | last=Sorek | first=Tamir | publisher=Stanford University Press | year=2015 | isbn=9780804795180 | location=Stanford, CA | access-date=14. 11. 2023 | archive-date=28. 11. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201128060537/https://www.sup.org/books/title/?id=23855 | url-status=live }} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.palestineremembered.com/GeoPoints/Eilabun_990/index.html Palestina pamti - Ajlabun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100219121305/http://www.palestineremembered.com/GeoPoints/Eilabun_990/index.html |date=19. 2. 2010 }} * [http://www.sonsofeilaboun.com/ Sinovi Ajlabuna] * [https://web.archive.org/web/20060821194334/http://www.zmag.org/sustainers/content/2006-07/30olson.cfm Palestinska dijaspora] Gary Olson * [http://almashriq.hiof.no/palestine/300/301/voices/Israel/notebook2.html Napuštajući Haifu, 1999] * [https://web.archive.org/web/20070929111133/http://www.zmag.org/meastwatch/miller.htm Paleastinsko pravo na povratak] Robin Miller * [https://web.archive.org/web/20040402142837/http://mondediplo.com/1997/12/palestine Protjerivanja Palestinaca - preispitivanje] Dominique Vidal * [http://www.palestineremembered.com/Acre/Right-Of-Return/Story433.html Pravo na povratak - priča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210032439/http://www.palestineremembered.com/Acre/Right-Of-Return/Story433.html |date=10. 2. 2012 }} {{Masakri nad Palestincima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1948. u Mandatnoj Palestini]] [[Kategorija:Historija Mandatne Palestine]] [[Kategorija:Masakri u 1948.]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] mfckd998ihwkxlvjnx6zzkymrsavul9 0 502358 3899013 3692726 2026-06-18T21:53:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Ed-Davajimi | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Ed-Davajima]] | meta = | koordinate = {{coord|31|32|10|N|34|54|43|E|type:city_region:PS}} | datum = {{Početni datum i godine|1948|10|29}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 80-200+ civila | ranjenih = | žrtve = [[Arapi|Arapski]] civili | počinitelji = [[Izraelske obrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Ed-Davajimi''' počinile su [[Izraelske odbrambene snage]] u palestinskom gradu [[Ed-Davajima|Ed-Davajimi]] 29. oktobra 1948, tokom [[arapsko-izraelski rat 1948.|arapsko-izraelskog rata 1948.]] godine. Civile je ubio 89. bataljon komandosa IDF-a tokom [[Operacija Yoav|operacije Yoav]], nakon što su zauzeli selo bez otpora. Broj ubijenih je opisan kao "nevelik" od strane komandanta [[Jordanska arapska legija|Jordanske arapske legije]], [[John Bagot Glubb]], pozivajući se na izveštaj [[Ujedinjene nacije|UN]] o cifri koja uključuje 30 žena i djece u svojim memoarima iz 1957.<ref>{{citation |author=Sir [[John Bagot Glubb]] |title=A Soldier with the Arabs |place=London |year=1957 |pages= 211–212 |quote=On October 31st, United Nations observers reported that the Israelis had killed thirty women and children at Dawaima (Dawayima), west of Hebron. It would be an exaggeration to claim that great numbers were massacred. But just enough were killed, or roughly handled, to make sure that all the civilian population took flight, thereby leaving more and more land vacant for future Jewish settlement. These particular villages west of Hebron were to remain vacant and their lands uncultivated for eight years.}}</ref> Seoski muhtar je opisao broj ubijenih kao "nevelik". [[Hassan Mahmoud Ihdeib]] je u izjavi pod zakletvom procijenio broj žrtava na 145.<ref>Jonathan Ofir, [http://mondoweiss.net/2016/02/the-mukhtars-sworn-testimony-more-on-the-dawaymeh-massacre/ 'The Mukhtar’s sworn testimony,'] [[Mondoweiss]], February 12, 2016.</ref> U naknadnom izvještaju koji je Ujedinjenim nacijama dostavila delegacija iz [[Kongres arapskih izbjeglica|Kongresa arapskih izbjeglica]] izvještava se da je arapskoj legiji bilo u interesu potcjenjivati razmjere masakra, kako bi izbjegla daljnju paniku i bijeg izbjeglica, te ga je opisala kao gori od [[Masakr u Deir Jasinu|Masakra u Deir Jasinu]].<ref name ="Unispal">[https://unispal.un.org/DPA/DPR/unispal.nsf/0/2DBED30E8FC6808785256D600063E9C4 'The Dawaymeh Massacre,'] United Nations Conciliation Commission for Palestine Technical Committee, United Nations A/AC.25/Com.Tech/W.3, 14 June 1949.'The reason why so little is known about this massacre which, in many respects, was more brutal than the Deir Yassin massacre, is because the Arab Legion (the Army in control of that area) feared that if the news was allowed to spread, it would have the same effect on the moral of the peasantry that Deir Yassin had, namely to cause another flow of Arab refugees.'</ref> Izraelski historičar Benny Morris 2004. je procijenio da je ubijeno na stotine civila. Uprkos tome što je izraelski komandant priznao masakr, niko nikada nije procesuiran niti kažnjen.<ref>{{cite book |last1=Morris |first1=Benny |title=The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited |url=https://archive.org/details/birthofpalestini0000morr_e6e3 |date=2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-00967-6 |page=[https://archive.org/details/birthofpalestini0000morr_e6e3/page/469 469] |language=en}}</ref> == Pozadina == Ed-Davajimino jezgro klana, Ahdibi, vodili su svoje porijeklo do osvajanja Palestine od strane [[Omer ibnul-Hattab]]a u 7. stoljeću.<ref name="Morris2004"/> U to vrijeme imala je 6.000 stanovnika jer se oko 4.000 palestinskih arapskih izbjeglica sklonilo u selo prije masakra.<ref name="domino.un.org">[http://domino.un.org/pdfs/AAC25ComTechW3.pdf UN Doc. Com Tech/W.3] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160102192550/http://domino.un.org/pdfs/AAC25ComTechW3.pdf |date=2. 1. 2016 }} United Nation Conciliation Commission for Palestine Technical committee Report Submitted by the Arab Refugee Congress Dated 14 June 1949</ref> Obavještajna služba Hagana (HIS) smatrala je selo 'veoma prijateljskim'.<ref name="Morris2004"/> Davajima se nalazila nekoliko kilometara zapadno od [[Hebron]]a. == Izjave svjedoka == === Svjedočenje seoskog muhtara === Prema riječima seoskog poglavara [[Hassan Mahmoud Ihdeib|Hassana Mahmouda Ihdeiba]], pola sata nakon podne namaza, selu su pristupile tri grupe vojnika, sa zapada, sjevera i juga: 20 oklopnih automobila na putu Qubeiba-Davajima, druga grupa duž puta Beit Jibrin-Davajima, i još jedan niz oklopnih automobila koji se približavaju iz Mafkhar-Davajima. On je naveo da nije objavljen poziv na predaju, kao ni otpor. Pucnjava je počela na udaljenosti od 1/2 kilometra dok se polukružni luk snaga približavao. Izraelske snage su pucale neselektivno više od sat vremena, tokom kojeg su mnogi pobjegli, a dvije palestinske grupe su se sklonile u džamiju i obližnju pećina nazvana Irak El Zagh. Po povratku sa ostalim seljanima u džamiji je pronađeno 60 tijela, uglavnom starijih muškaraca. Na ulicama su ležali brojni leševi muškaraca, žena i djece. 80 tijela muškaraca, žena i djece tada je pronađeno na ulazu u iračku pećinu El Zagh. Prilikom popisa pokazalo se da je nestalo 455 osoba, 280 muškaraca, a ostatak žena i djece.<ref name="Unispal" /> === Događaj prema Benny Morrisu === [[David Ben-Gurion|Ben-Gurion]] se, citirajući generala Avnera, u svom ratnom dnevniku kratko osvrnuo na 'glasine' da je vojska "poklala 70-80 osoba". Jednu verziju onoga što se dogodilo je izraelski vojnik dao članu [[Mapam]]a, koji je tu informaciju prenio [[Eliezer Peri|Eliezeru Periju]], uredniku partijskog dnevnika Al HaMishmar i članu političkog komiteta stranke. Član stranke, Š. (vjerovatno Shabtai) Kaplan, opisao je svjedoka kao "jednog od naših ljudi, intelektualca, 100 posto pouzdanog". Selo su, pisao je Kaplan, držale arapske "neregularne snage" i bez borbe ga je zauzeo 89. bataljon. "Prvi [talas] osvajača ubio je oko 80 do 100 muškaraca, žena i djece. Djecu su ubijali razbijajući im glave motkama. Nije bilo kuće bez mrtvih", napisao je Kaplan. Kaplanov doušnik, koji je odmah potom stigao u drugom talasu, izvijestio je da su arapski muškarci i žene koji su ostali potom zatvoreni u kuće "bez hrane i vode". [[Sapper]]i su došli da dignu kuće u vazduh. {{Citat|Jedan komandir je naredio sapperu da smjesti dvije starice u jednu kuću... i da s njima digne kuću u zrak. Sapper je to odbio... Komandir je tada naredio svojim ljudima da stave starice u kuću i zlo je učinjeno. Jedan vojnik se hvalio da je silovao ženu, a zatim je upucao. Jedna žena, sa tek rođenom bebom u rukama, bila je angažovana da čisti dvorište u kojem su vojnici jeli. Radila je dan ili dva. Na kraju su ubili nju i njenu bebu.}} Kaplanovo pismo je u cijelosti objavljeno u [[Haaretz]]-u u februaru 2016.<ref name=Auron>{{cite news | author = Yair Auron | newspaper = Haaretz | url = http://www.haaretz.co.il/literature/study/.premium-1.2838380 | title = Breaking the Silence after 68 years,(Heb.) | date = 5. 2. 2016}} Translation: {{cite news | author = Yair Auron | newspaper = Haaretz | url = https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-the-poem-that-exposed-atrocities-perpetrated-by-israel-in-48-1.5418995 | title = Breaking the Silence // The Poem That Exposed Israeli War Crimes in 1948 | date = 18. 3. 2016}}</ref> Original pisma je uklonjen iz arhive gdje je ranije bio dostupan.<ref name=Auron/> Benny Morris piše: Prema jednom veteranu 89. bataljona, Avrahamu Veredu, seoske kuće "bile su ispunjene plijenom Ecionskog bloka ([[Masakr u Kfar Etzionu]]]. Jevrejski borci koji su napali Davajmu znali su da... krv onih poklanih vapi za osvetom; i da su ljudi iz Davajime bili među onima koji su učestvovali u masakru."<ref name="Morris2004"/> Avraham Vered je dodao još jedan motiv za osvetu, činjenicu da je selo bilo u brdima Hebrona, čiji su neki seljani bili odgovorni za masakr u Hebronu 1929.<ref>Morris, 2004, p. [https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&pg=PA494 494] note 40</ref><ref name="20140625Tablet">{{cite news|url=http://www.tabletmag.com/jewish-news-and-politics/176858/kfar-etzion/2|title=Before the Kidnappings, There Was a Massacre: How the national trauma of Kfar Etzion helped bring Israeli Yeshiva boys to the West Bank|last=Morris|first=Benny|date=25. 6. 2014|publisher=Tablet Magazine|page=2|access-date=3. 7. 2014}}</ref>}} Kaplan je prenio da je vojnik-svjedok izjavio, {{Citat|kulturni oficiri... pretvorili su se u obične ubice i to ne u žaru bitke... već iz sistema protjerivanja i uništenja. Što je manje Arapa ostalo - to bolje. Ovaj princip je politički motor za protjerivanje i zločine.<ref name="Morris2004"/><ref>Benvenisti, 2002, p. 153.</ref><ref>{{cite book | last = Flapan | first = Simha | authorlink = Simha Flapan | title = The Birth of Israel: Myths and Realities | publisher = Pantheon | location = New York | year = 1987 | pages= 94}}</ref><ref>{{cite book | last = Gilmour | first = David | authorlink = David Gilmour | title = Dispossessed: The Ordeal of the Palestinians 1917–1980 | url = https://archive.org/details/dispossessedorde0000gilm_i8v6 | publisher = Sidgwick & Jackson | location = London, UK | year = 1980 | pages= [https://archive.org/details/dispossessedorde0000gilm_i8v6/page/68 68]–69}}</ref>}} Iz izjave pod zakletvom koju je dao Muhtar iz sela Davajima, Hassan Mahmaod Ihdeib. {{Citat|Hassan Mahmaod Ihdeib je izvijestio da je pola sata nakon podnevne molitve u petak, 28. oktobra 1948, Hassan čuo zvuk pucnjave sa zapadne strane sela. Tokom istrage, Hassan je primijetio grupu od dvadesetak oklopnih automobila kako se približava selu na putu Qubeiba – Davajima i drugu grupu koja se približava putem Bajt Jibrin – Davajima i druga oklopna vozila koja se približavaju iz pravca Mafhar-Davajima. Selo je imalo samo dvadeset stražara, bili su postavljeni na zapadnoj strani sela, kada su oklopna vozila bila na pola kilometra od sela, otvorili su vatru iz automatskog oružja i minobacača i polukružnim pokretom napredovali prema selu, okruživši selo sa zapadne, sjeverne i južne strane, dio oklopnih automobila ušao je u selo s pucnjevima iz automatskog oružja - jevrejske trupe su preskočile oklopne automobile i raširile se ulicama sela pucajući promiskuitetno na sve što su vidio. Seljani su počeli da bježe iz sela, dok su se stariji sklonili u džamiju, a drugi u obližnju pećinu zvanu Irak El Zagh. Pucnjava je trajala oko sat vremena. Sljedećeg dana, Muhtar se sastao sa seljanima i dogovorio se da se te noći vrate u selo kako bi saznali sudbinu onih koji su ostali. On navodi da su se u džamiji nalazila tijela šezdesetak osoba, od kojih su većina bili muškarci poodmaklih godina koji su se sklonili u džamiju. Njegov otac je bio među njima, vidio je veliki broj tijela na ulicama, tijela muškaraca, žena i djece, Zatim je otišao u pećinu Irak El Zagh, na ulazu u pećinu je pronašao tijela osamdeset pet osoba, ponovo muškaraca, žena i djece, Muhtar je potom izvršio popis stanovnika sela i utvrdio da je nestalo ukupno 455 osoba od kojih je 280 muškaraca, a ostalo žena i djece. Među izbjeglicama je bilo i drugih žrtava, čiji broj Muhtar nije mogao utvrditi, Muhtar izričito navodi da selo nije bilo pozvano na predaju i da jevrejske snage nisu naišle na otpor.<ref name="domino.un.org" />}} Morris je procijenio da je ubijeno "stotine" ljudi,<ref name="haaretz.com">{{cite news | url=http://www.haaretz.com/survival-of-the-fittest-1.61345 | work=[[Haaretz]] | title=Survival of the fittest | date=8. 1. 2004 | access-date=11. 12. 2023 | archive-date=30. 10. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171030132854/https://www.haaretz.com/survival-of-the-fittest-1.61345 | url-status=dead }}</ref> on također izvještava o istrazi IDF-a, koja je zaključila da je ubijeno oko 100 seljana, i citira izvještaj člana Mapama, zasnovan na intervjuu s izraelskim vojnikom, koji prijavio 80 do 100 ubijenih muškaraca, žena i djece.<ref name="Morris_2004">[[Benny Morris]] (2004), ''The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited'', p. [https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&pg=PA469 469].</ref><ref name="Morris_2008">[[Benny Morris]] (2008), ''1948: A History the First Arab-Israeli War'', p. 333.</ref> Saleh Abdel Jawad procjenjuje ukupan broj na "između 100 i 200".<ref>[[Saleh Abdel Jawad]] (2007), ''Zionist Massacres: the Creation of the Palestinian Refugee Problem in the 1948 War'', in E. Benvenisti & al, ''Israel and the Palestinian Refugees'', Berlin, Heidelberg, New-York : Springer, pp. 59–127 See page 67.[https://books.google.com/books?id=bWCN0OUiTJkC&q=Al-Dawayima+]</ref> === Više detalja prema Ilanu Pappeu === [[Ilan Pappe]] navodi da je selo čuvalo 20 muškaraca koji su bili paralizovani od straha kada su vidjeli izraelske trupe, te da je polukružni pokret kliješta bio osmišljen da omogući 6.000 stanovnika mogućnost bijega prema istoku. Masakr se dogodio kada očekivani talas bjekstva nije uspio. On također dodaje da je u napadu učestvovao Amos Kenan, koji je učestvovao u [[Masakr u Deir Jasinu|masakru u Deir Jasinu]].<ref name="Pappe">[[Ilan Pappe]], [[iarchive:ethniccleansingo00papp/page/191|''The Ethnic Cleansing of Palestine,'']](2007)Oneowlrd Publications 2011 pp.195-198.</ref> == Inspekcijski tim UN-a == Yigal Allon je uputio telegram generalu Yitzhaku Sadehu da provjeri "glasine da je 89. bataljon 'ubio mnogo desetina zarobljenika na dan osvajanja Ed-Davajime, i da odgovori".<ref name="Morris2004">Morris, 2004, pp. [https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&pg=PA469 469]-471</ref> Petog novembra, vjerovatno zabrinut zbog istrage UN-a, Allon je tada naredio Sadehu da uputi jedinici: {{Citat|koji je optužen da je ubio arapske civile u Dawayimi da bi otišao u selo i svojim rukama zakopao leševe ubijenih.}} Iako Allon nije znao, 89. je očistio mjesto masakra 1. novembra 1948.<ref>Morris, 2004, p. [https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&pg=PA495 495]. endnote 49</ref> Dana 7. novembra, inspektori UN-a su posjetili mjesto događaja u selu kako bi istražili optužbe za masakr, optužbe koje su iznijeli Egipćani i izbjeglice iz sela. Tim je pronašao "nekoliko srušenih zgrada i jedan leš, ali nijedan drugi fizički dokaz masakra".<ref name="Morris2004"/> Tim UN-a je ipak uzeo izjavu svjedoka iz sela Mukhtar.<ref name="domino.un.org"/> U pismu od 8. novembra 1948. upućenom Alexanderu Cadoganu iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], kao tadašnjem predsjedniku [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN]]-a, izraelska vlada je negirala da se u selu dogodio bilo kakav masakr.<ref name="S/1073">{{cite web|title=Letter from the Representative of the Provisional Government of Israel dated 8 November 1948 addressed to the President of the Security Council concerning letter from the Secretary-General of the League of Arab States (document S/1068)|url=https://www.un.org/unispal/document/auto-insert-210480/|work=UNISPAL Documents Collection|publisher=United Nations|access-date=8. 3. 2021}}</ref> Aubrey S. Eban, predstavnik Izraela u Ujedinjenim nacijama, tvrdio je da je Ed-Davajima "u potpunosti napustilo civilno stanovništvo prije nego što su je okupirale izraelske snage u operacijama koje su uslijedile nakon kršenja primirja u Egiptu 14. oktobra."<ref name="S/1073"/> Eban." dalje tvrdio da se nijedna od "zvjerskih priča" koje je izvijestila Arapska liga u vezi s ponašanjem Izraela "nije pokazala da ima suštine ili temelja."<ref name="S/1073"/> Izraelska vlada je 14. novembra naložila premijeru [[David Ben-Gurion|Davidu Ben-Gurionu]] da pokrene Schaperi istragu. Nalazi istrage su od tada ostali tajna.<ref>{{cite book |last1=Morris |first1=Benny |title=The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited |url=https://archive.org/details/birthofpalestini0000morr_e6e3 |date=2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-00967-6 |page=[https://archive.org/details/birthofpalestini0000morr_e6e3/page/351 351] |language=en}}</ref><ref>{{cite book |editor1-last=Rogan |editor1-first=Eugene |editor2-last=Shlaim |editor2-first=Avi |title=The war for Palestine: rewriting the history of 1948 |date=2007 |publisher=Cambridge Univ. Press |location=Cambridge |isbn=978-0521794763 |page=54 |edition=5. print}}</ref> [[Isser Be'eri]], komandant obavještajne službe IDF-a, koji je vodio nezavisnu istragu, zaključio je da su tokom okupacije Ed-Davajime pogubljeno 102 civila. Be'eri je preporučio krivično gonjenje voda OC, koji je priznao masakr, ali suprotno njegovim preporukama niko nije optužen niti kažnjen.<ref name="Morris2004"/> == Reakcije == Američki konzul u [[Jerusalem]]u, [[William Burdett]], koji je primio vijesti o masakru, izvijestio je 16. novembra [[Washington, D.C.|Washingtonu]]: "Istraga UN-a ukazuje da se masakr dogodio, ali posmatrači ne mogu utvrditi broj umiješanih osoba." Vijest o masakru stigla je do seoskih zajednica u zapadnom Hebronu i judejskom podnožju, "što bi vjerovatno izazvalo daljnji bijeg".<ref name="Morris2004"/> {{Citat|Razlog zašto se tako malo zna o ovom masakru koji je, u mnogim aspektima, bio brutalniji od [[Masakr u Deir Jasinu|masakra u Deir Jasinu]], je taj što se Arapska legija bojala da će, ako se dozvoli širenje vijesti, to imati isti učinak na moral koje je imao Deir Jasinu, naime da izazove još jedan tok arapskih izbjeglica.<ref name="domino.un.org" />}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{refbegin}} *[[Meron Benvenisti|Benvenisti, Meron]] (2002). ''Sacred Landscape: The Buried History of the Holy Land Since 1948''. University of California Press. {{ISBN|0-520-23422-7}} *[[Benny Morris|Morris, Benny]] (2004). ''The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited''. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-00967-7}} *[[Walid Khalidi|Khalidi, Walid]] (1991). "ALL THAT REMAINS: The Palestinian Villages Occupied and Depopulated by Israel in 1948", The Institute of Palestine Studies, Washington, D.C. {{ISBN|0-88728-224-5}} {{refend}} {{Masakri nad Palestincima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1948. u Mandatnoj Palestini]] [[Kategorija:Historija Mandatne Palestine]] [[Kategorija:Masakri u 1948.]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] 4qoe4nx2vk54djc4x04eku0engmr8ai 3 514976 3898976 3898071 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898976 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) :::Bi li ovaj hepek za mape u člancima o rijekama, vodenim površinama i gradovima trebalo ugraditi i u infokutije za planine i zaštićena područja? Vidi, npr., kutiju [[:en:Pieniny National Park (Slovakia)|ovdje]]. (Usput, svaka čast na velikom trudu!) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 1 juni 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:41, 6 maj 2026 (CEST) :U pravu si, s tim treba smanjiti. U nekim kontekstima, takva rečenica može biti korisna, npr. ako ima više izvora koji možda ne govore 100% isto. Obratit ću pažnju ubuduće. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:22, 6 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:20, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569831 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> == CEE žene 2026. == Habe, jesi li dobio E-Mail od mene? Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:48, 9 juni 2026 (CEST) :Jesam, a evo odgovorio sam i ponovo. Pozdrav AnToni. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:03, 9 juni 2026 (CEST) ::Nisam dobio! Ali da mi pošalješ svoju E-Mail adresu preko Wikipedije? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:52, 9 juni 2026 (CEST) == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> tb9ynj79yf8j53fqczdy7yfyukfaf2a 0 515515 3899092 3840188 2026-06-19T10:21:22Z Danny 1994 70955 3899092 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|Gibraltar]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|CG|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|GIB|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 4 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 12 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 27. mart 2021. | Lokacija = [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 4–1 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Montenegro 4-1 Gibraltar {{!}} 2022 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/282685/282687/400155702 |website=FIFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 8. oktobar 2021. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2022. | Reference = <ref>{{cite web |title=Gibraltar 0-3 Montenegro {{!}} 2022 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/282685/282687/400155704 |website=FIFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 22. mart 2025. | Lokacija = [[Nikšić]], Crna Gora | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 3–1 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Montenegro-Gibraltar {{!}} European Qualifiers 2026 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044169/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 14. novembar 2025. | Lokacija = Gibraltar | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2026. | Reference = <ref>{{cite web |title=Gibraltar-Montenegro {{!}} European Qualifiers 2026 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044314/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=140&oppo=90 Crna Gora–Gibraltar] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/268/220/Montenegro_vs_Gibraltar.html Crna Gora–Gibraltar] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Crne Gore}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Crne Gore|Gibraltar]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara|Crna Gora]] 9661wg6s2fnx75njb8ez7vf7o0mwe8a 0 515857 3899097 3748296 2026-06-19T10:41:09Z ~2026-35612-86 182736 3899097 wikitext text/x-wiki {{Photomontage |color=#ffffff | photo1a = Wroclaw - Ostrow Tumski.jpg | photo2a = Wroclaw-Rathaus.jpg | photo2b = PL - Wrocław - Teatr Lalek - Kroton 001.jpg | photo3a = Уроцлаўскія замалёўкі 10.jpg | photo3b = Hotel Monopol Wrocław (01).jpg | photo4a = Wrocław Dworzec Główny.jpg | photo4b = Wroclaw Uniwersytet Wroclawski przed switem.jpg | spacing = 2 | border = 0 | size = 275.5 | position = right | text = Wrocław }} '''Wrocław''' [▶] ([[Latinski jezik|latinski]] ''Vratislavia'', [[Njemački jezik|njemački]] ''Breslau'' [▶], [[Donjošleski jezik|donjošleski]] ''Brassel'', [[Češki jezik|češki]] ''Vratislav'', [[Mađarski jezik|mađarski]] ''Boroszló'') jest grad u jugozapadnoj [[Poljska|Poljskoj]] s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji. Prostire se na objema stranama [[Odra|rijeke Odre]], a kroz grad protječu i četiri njezina pritoka: Bystrzyca, Oława, Ślęza i Widawa. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u gradu su bila 303 mosta, a sada ih je 220. Wrocław je prijestolnica Šleske. Danas je upravno središte Donjošleskog vojvodstva, grad sa statusom ''powiata'', te sjedište vroclavskog ''powiata'', u kojemu se nalazi i devet susjednih [[općina]]. Bio je Europski glavni grad kulture u 2016. [[Grad]] se prvi put izrijekom spominje 1000. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja [[10. stoljeće|10. stoljeća]] grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je [[1035.|1035. godine]], za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko svetište. Godine [[1335.]] grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s češkom krunom priključen [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Godine 1741. grad je, skupa s većim dijelom Šleske, potpao pod vlast Pruske i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U [[19. stoljeće|19. se stoljeću]] naglo razvija, pa je jedno vrijeme treći njemački grad po broju stanovnika (iza [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a). [[1944.|Godine 1944.]] grad je proglašen tvrđavom, a sljedeće godine je uništen u borbama između Crvene armije i njemačkog Wehrmachta. Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav [[Poljska|Poljske]]. Godine 1997. Wrocław je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada. == Stanovništvo kroz povijest == 1800.: 64.500 1831.: 89.500 1850.: 114.000 1852.: 121.100 1880.: 272.900 1900.: 422.700 1910.: 510.000 1925.: 555.200 1933.: 625.198 1939.: 629.565 1946.: 171.000 (!!) 1956.: 400.000 1960.: 431.800 1967.: 487.700 1970.: 526.000 1975.: 579.900 1980.: 617.700 1990.: 640.577 1999.: 650.000 2003.: 638.000 === Administrativna podjela === Wrocław je administrativno podijeljen na [[Naselje|naselja]] čije uprave čine pomoćne organe gradske skupštine. Nekada se grad sastojao od pet kvartova: Psie Pole, Śródmieście, Stare Miasto, Krzyki i Fabryczna. Ovi kvartovi sada nisu službeno priznati, ali i dalje predstavljaju temelj za organizaciju mnogih institucija. == Arhitektura i znamenitosti == Ratusz U Wrocławu je usprkos vojnom razaranju u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (uništeno je oko 70% gradskog tkiva) sačuvan veliki broj starih građevina, dijelom u izvornom obliku, a dijelom su rekonstruirane nakon rata. Među značajnije spadaju: gotička Gradska vijećnica (Ratusz) gotičke crkve: Katedrala sv. Ivana Krstitelja, Crkva sv. Križa, Crkva Blažene Djevice Marije, Crkva sv. Martina, Crkva sv. Elizabete barokni kompleks zgrada Wrocławskog sveučilišta barokno-neoklasicistička Kraljevska palača (Dvorac pruskih kraljeva) neogotički Glavni kolodvor Dvorana stoljetnice (Hala Stulecia) iz [[1913.]], upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi === Važnija mjesta === Dvorana stoljetnice iza Zoološkog vrta otoci na Odri: Kępa Mieszczańska Wyspa Piasek Wyspa Słodowa Wielka Wyspa Ostrów Tumski - najstariji naseljeni dio grada, ranije otok Stari grad srednjovjekovni glavni gradski trg Rynek plac Solny Nowy Targ Ulica Świdnicka Botanički vrt Park Szczytnicki s japanskim vrtom Zoološki vrt (osnovan [[1865.]]; najveći broj životinjskih vrsta u [[Poljska|Poljskoj]] - 565, ukupno oko 7100 životinja) Staro židovsko groblje Kultura Muzeji Narodni muzej u Wrocławu Narodni muzej (Muzeum Narodowe) Panorama Racławicka (dio Narodnog muzeja) Etnografski muzej (Muzeum Etnograficzne; dio Narodnog muzeja) Gradski muzej (Muzeum Miejskie Wrocławia) Muzej Akademije likovnih umjetnosti (Muzeum Akademii Sztuk Pięknych) Muzej arhitekture (Muzeum Architektury) Geološki muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Geologiczne Uniwersytetu Wrocławskiego) Mineraloški muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Mineralogiczne Uniwersytetu Wrocławskiego) Prirodoslovni muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Przyrodnicze Uniwersytetu Wrocławskiego) Muzej pošte i telekomunikacija (Muzeum Poczty i Telekomunikacji) Kazališne, operne i koncertne kuće Satelitska snimka grada Poljsko kazalište u Wrocławu (Teatr Polski we Wrocławiu) Wrocławsko suvremeno kazalište (Wrocławski Teatr Współczesny) Wrocławska opera (Opera Wrocławska) Wrocławska filharmonija (Filharmonia Wrocławska) Glazbeno kazalište Capitol (Teatr Muzyczny Capitol) Umjetnički centar Impart (Centrum Sztuki Impart) Kazalište Laboratorium (Teatr Laboratorium) Kazalište Korba (Teatr Korba) Narodno kazalište Više škole dramskih umjetnosti (Teatr Państwowej Wyższej Szkoły Teatralnej) Teatr Lalek (Lutkarsko kazalište) Kazalište pantomime (Teatr Pantomimy) Kina Rynek Kino Lwów Kino Warszawa Kino Lalka Kina Helios Cinema City Kino Klub Filmowy Ferment Multikino (centar Arkady Wrocławskie) Gospodarstvo U Wrocławu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, kemijska sredstva i elektronika. Zadnjih se godina ubrzano razvija informatički sektor. Grad je, nakon [[Varšava|Varšave]], najvažnije poljsko financijsko središte. Mnoge financijske institucije imaju sjedište u gradu. Grad je također značajni centar farmaceutske industrije. === Obrazovanje === Wrocławsko sveučilište Arhitektonski fakultet Tehničkog sveučilišta Wrocław je jedno od važnijih sveučilišnih središta u [[Poljska|Poljskoj]]. Od visokoškolskih ustanova se izdvajaju: Wrocławsko sveučilište (Uniwersytet Wrocławski), Tehničko sveučilište u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko sveučilište (Uniwersytet Ekonomiczny), Prirodoznanstveno sveučilište (Uniwersytet Przyrodniczy), Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastów Śląskich), Muzička akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipińskiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pięknych). Promet Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autocesta A4. Wrocław je važno željezničko čvorište, a nalazi se na sljedećim željezničkim linijama: Leszno-Poznań, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogów-Zielona Góra, Kłodzko-Kudowa Zdrój, Wałbrzych-Jelenia Góra, Oleśnica-Ostrów Wielkopolski. Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. Poznanj, Szczecin, Gdanjsk, Łódź, Varšava, Katowice, Krakov i Berlin. Osim toga, grad ima i međunarodni aerodrom, kao i riječnu luku na Odri. === Javni gradski prijevoz === Javni prijevoz u Wrocławu se odvija [[tramvaj]]ima i [[autobus]]ima. Premda je Wrocławska tramvajska mreža jedna od većih u državi, mnogi gusto naseljeni dijelovi grada u nju nisu integrirani, već u njima prometuju gradski autobusi. Glavninu javnog gradskog prijevoza obavlja gradsko poduzeće MPK Wrocław, a neki manji privatni prijevoznici imaju koncesiju na nekoliko autobusnih linija. === Sport === Stadion Miejski nogomet: Śląsk Wrocław, Ślęza Wrocław. košarka muškarci: Śląsk Wrocław žene: WTK Ślęza Wrocław moto trke: WTS Sparta Wrocław rukomet: Śląsk Wrocław boks: Gwardia Wrocław odbojka: Gwardia Wrocław američki nogomet: The Crew Wrocław je jedan od gradova u kojem se održalo [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.]] Svjetske igre domaćin u [[2017.]] Svake godine grad domaćin Wroclaw maratona. == Zanimljivosti == 1842. - sagrađena prva željeznička pruga na području današnje [[Poljska|Poljske]] (Željeznica Gornje Šleske, polj. Kolej Górnośląska, njem. Oberschlesische Eisenbahn), koja je povezivala Wrocław i Mysłowice 1893. - pušten u promet prvi električni tramvaj na području današnje Poljske grad je četvrti u [[Evropa|Evropi]] po broju mostova (uključjući i pješačke), iza Amsterdama, Venecije i Sankt Peterburga wrocławski Ratusz je jedna od najstarijih gradskih vijećnica u Poljskoj premda nikad nije ugostio [[Olimpijske igre]], grad ima Olimpijski stadion. [[Kategorija:Wrocław]] [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] 4a1w1jvxpu621ig0ne26gwjqacq14em 0 517805 3899094 3840308 2026-06-19T10:28:24Z Danny 1994 70955 3899094 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|Gibraltar]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|GIB|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 0 |Broj datih golova ekipe 2 = 14 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 7. juni 2015. | Lokacija = [[Varaždin]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 4–0 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia vs Gibraltar {{!}} Friendly match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2016704/ |website=UEFA.com |access-date=23. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 6. juni 2025. | Lokacija = [[Faro (Portugal)|Faro]]/[[Loulé]], [[Portugal]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 0–7 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Gibraltar vs Croatia {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044190/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 12. oktobar 2025. | Lokacija = Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 3–0 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2026. | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia vs Gibraltar {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044281/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://eu-football.info/_matches.php?id=90&oppo=47 Gibraltar–Hrvatska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/220/47/Gibraltar_vs_Croatia.html Gibraltar–Hrvatska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara|Hrvatska]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske|Gibraltar]] go46iu25h3dmfaym1bcr5w5tknefimb 3 518345 3898980 3818181 2026-06-18T14:31:06Z MediaWiki message delivery 64602 /* Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3898980 wikitext text/x-wiki == Dobro došli! == Pozdrav, Curiousmind8! Izražavamo Vam srdačnu dobrodošlicu. Nadamo se da će Vam se svidjeti rad u našoj zajednici. Kao novom korisniku, ovaj kratki uvod mogao bi Vam pomoći: {{Clickable button 2|Pomoć:Uvod|Naučite više o uređivanju|class=mw-ui-progressive|style=margin-left: 1.6em;}} Ako imate bilo kakva pitanja, imamo mali kutak gdje Vam iskusni saradnici mogu pomoći: {{Clickable button 2|Wikipedia:Čaršija/Pomoć|Potražite pomoć|style=margin-left: 1.6em;}} Ako niste sigurni gdje možete doprinositi, pogledajte aktivne projekte ovdje: {{Clickable button 2|Wikipedia:Vrata zajednice#Kako mogu pomoći?|Potražite zadatke|style=margin-left: 1.6em;}} Ne zaboravite se potpisivati sa četiri tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>). Sretno uređivanje!<!-- Šablon:Dobrodošlica3 --> – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:52, 1 april 2025 (CEST) == Napomena == Pogledati [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Enklitike|ovo]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:03, 2 august 2025 (CEST) :Trebam li opet napominjati istu stvar u manje od sat vremena? Lijepo piše gdje treba "jest", a gdje "je". Ne mogu se greške popravljati činjenjem novih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 2 august 2025 (CEST) == Novi članci == Pokušajte članke dovesti u red! Ovako napisani nisu podobni za Wikipediju, ne postavljajte linkove na druge projekte (npr. na en.wiki). Ukoliko imate pitanja obratite se nekom od aktivnih urednika.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:19, 18 mart 2026 (CET) :Hvala na komentaru, nisam znala da je potrebno postavljati linkove. Pazit ću na to u budućim prevodima. [[Korisnik:Curiousmind8|Curiousmind8]] ([[Razgovor s korisnikom:Curiousmind8|razgovor]]) 12:48, 21 mart 2026 (CET) ::Dobar dan, predlažem da dosadašnje članke doradite prije nego krenete praviti nove. Ako imate pitanja, slobodno postavite, rado ćemo pomoći. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:21, 21 mart 2026 (CET) == Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects. As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions. As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world. '''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]''' Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''. Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns! Best regards, Feminism and Folklore international Team. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 --> c48p25tzlq7hp4tc7mbhmoemklklqx5 0 526673 3899047 3838308 2026-06-19T03:21:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor |ime = Michel Sogny |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Michel Sogny b.jpg |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|11|21}} |mjesto_rođenja = [[Pau]], [[Francuska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |djela = |period = |utjecaj = |saradnici = |nagrade = |}} '''Michel Sogny''' (Pauu 21. novembar 1947) je [[Francuska|francuski]] [[pijanist]]a, [[kompozitor]] i [[pisac]] [[Mađarska|mađarskog]] porijekla. Razvio je novi pristup podučavanju [[klavir]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.lefigaro.fr/livres/2010/04/22/03005-20100422ARTFIG00623-michel-sogny-la-musique-sans-soupir-.php|title=Michel Sogny, la musique sans soupir|last=Sasportas|first=Valérie|date=22. 4. 2010|website=Le Figaro|access-date=10. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.radioclassique.fr/classique/lart-et-la-methode-de-michel-sogny/|title=L’art et la Méthode de Michel Sogny|last=Classique|first=Radio|date=1. 12. 2015|website=Radio Classique|access-date=10. 10. 2025}}</ref> Njegova metoda omogućila je mnogim studentima svih uzrasta da uživaju u vježbanju ovog [[Muzički instrument|instrumenta]], budući da se sviranje klavira općenito smatra nedostižnim ako se ne podučava tokom djetinjstva.<ref>«&nbsp;L'histoire d'une adulte prodige&nbsp;», Piano n°19, 2005–2006.</ref> ==Biografija== Michel Sogny je pohađao École Normale de Musique de Paris, gdje je studirao klavir pod vodstvom [[Jules Gentil|Julesa Gentila]] i [[Yvonne Desportes]]. Ima magistarsku diplomu iz psihologije, diplomu prvog stepena iz književnosti i doktorat iz filozofije,<ref>''Le Processus de l'esprit créateur chez Liszt'' {{SUDOC|040853942}}</ref> koji je završio na Sorboni 1974. pod vodstvom [[Vladimir Jankélévitch|Vladimira Jankélévitcha]]. Michel Sogny je osnivač Fondacije SOS Talents. Zajedno sa [[Valéry Giscard d'Estaing|Valérym Giscardom d'Estaingom]] i praunukom [[Franz Liszt|Franza Liszta]], Blandine Ollivier de Prévaux, Sogny je bio jedan od članova osnivača Francuske asocijacije Franz Liszt.<ref>Association française Franz Liszt 1972 », Documentation Association Franz Liszt,‎ octobre 1972</ref><ref>{{cite news |title=Une Association Franz Liszt|work=[[Le Figaro]]|date=16. 10. 1973|page=29|url=https://www.flickr.com/photos/60784876@N06/49472640182/in/dateposted-public}}</ref> ==Michel Sogny metoda klavira== Sognyeva metodologija se podučava u njegovim školama u [[Pariz]]u i [[Ženeva|Ženevi]]. Od 1974, više od 20.000 studenata savladava klavir po [[Sognyeva metoda|Sognyevoj metodi]].<ref>{{cite news |first=Thierry |last=Hillériteau|title=Les antiques accords de Michel Sogny|work=[[Le Figaro]]|date=2. 5. 2014|url=http://www.lefigaro.fr/mon-figaro/2014/05/02/10001-20140502ARTFIG00286-les-antiques-accords-de-michel-sogny.php}}</ref><ref>{{cite news |title=L'HUMANISTEDE LA MUSIQUE|date=18. 5. 2017|url=https://studylibfr.com/doc/5076546/de-la-musique---%C3%A9ditions-michel-de-maule}}</ref> Metoda se sastoji od dvije glavne komponente: didaktička djela – Prolegomeni, koji predstavljaju male vježbe.<ref>François Lancel, "En avant la musique", ''Le Parisien'',‎ mai 1981</ref> Prolegomeni razvijaju percepciju muzičke simfonije i zvuka.<ref>Stephan Friedrich, ''"L'Art et la Méthode", Classica L'Express"'',‎ décembre 2015, p. 4</ref> Drugi pravac sastoji se od ciklusa etida, gdje je koncentracija na razvoju tehničkih vještina, kao što su pokreti i pozicije ruku.<ref>Georges Hilleret, "Le bonheur de jouer Bach après quelques mois de pratique", Télé 7 Jours,‎ 26 mai 1984</ref> Jedan od Sognyevih studenata, koji je počeo sa vježbanjem klavira već kao odrasla osoba, bila je profesorica francuskog jezika Michel Paris.<ref>Stephan Friedrich, ''"Michèle Paris – L'adulte prodige"'', Classica L'Express,‎ décembre 2014, p. 9</ref> Nakon završetka Sognyevog četvorogodišnjeg metodološkog kursa, u dobi od 30 godina izvela je solo koncert u Théâtre des Champs-Élysées pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.<ref>Edgar Schneider, ''"Jours de France"'', Le Carnet de la Semaine,‎ 3 mai 1980</ref> Druga uspješna studentica Michela Sognyja bila je Claudine Zévaco, koja je nastupala u Théâtre des Champs-Élysées 1983. i 1984.<ref>"En Bref- Récital à la Fondation Cziffra", ''Le Monde'',‎ 26 mai 1984</ref> 1981. godine, Senat se formalno obratio ministru kulture, Jacku Langu, kako bi se razmotrilo uvođenje Michel Sognyeve metodologije širom cijele [[Francuska|Francuske]].<ref>{{cite news |title=Enseignement de la musique : extension du centre Michel Sogny – Sénat|url=https://www.flickr.com/photos/60784876@N06/25294925464}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.michelsogny.ch/ Michel Sogny Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221017174615/http://www.michelsogny.ch/ |date=17. 10. 2022 }} * [https://www.lefigaro.fr/musique/michel-sogny-l-art-de-la-resilience-20220605 Michel Sogny, l’art de la résilience] [[Le Figaro]] * [http://www.academie-michel-sogny.ch Michel Sogny Academy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221017174620/http://www.academie-michel-sogny.ch/ |date=17. 10. 2022 }} * [http://www.michelsogny.com Michel Sogny Personal Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220508032616/http://www.michelsogny.com/ |date=8. 5. 2022 }} * [http://www.sos-talents.ch SOS Talents Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021030101/http://www.sos-talents.ch/ |date=21. 10. 2022 }} * [https://web.archive.org/web/20150822211931/http://www.artchipel.net/fr/compositeur/sogny-michel/ Works at Artchipel] * [https://www.laflutedepan.com/recherche?Effiltre=1&Effiltre2=0&tri=0&page=0001&boutique=&instrument=&style=&motcle=michel+sogny laflutedepan.com] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Michel, Sogny}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Pau]] [[Kategorija:Francuski kompozitori]] [[Kategorija:Francuski muzičari]] [[Kategorija:Pijanisti]] 5zmkhh89vxdumo82t0rfhm9xvvj6y7n 0 528148 3899015 3784502 2026-06-18T21:56:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Kefr Kasimu | slika = KafrQasimMemorial.jpg | opis_slike = | lokacija = [[Kefr Kasim]], [[Izrael]] | meta = | koordinate = {{coord|32|6|51|N|34|58|17|E|type:city_region:PS}} | datum = {{Početni datum i godine|1956|10|29}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 49 (uključujući nerođeno dijete) | ranjenih = | žrtve = [[Arapi|Arapski]] civili | počinitelji = [[Izraelska granična policija]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} Masakr se dogodio u izraelskom arapskom selu Kefr Kasim 29. oktobra 1956, kada je [[izraelska granična policija]] ubila 49 palestinskih civila, uključujući 19 muškaraca, 6 žena i 23 djece. Izraelske snage su uvele [[policijski sat]] u selu ujutro 29. oktobra, uoči [[Sueska kriza|Sueske krize]], a kada se nekoliko seljana koji su bili odsutni i nisu znali za policijski sat vratilo, masakrirani su.<ref>{{cite book|last1=Lucas|first1=Noah|title=The Modern History of Israel|date=1975|publisher=Praeger Publishers|location=New York, New York|isbn=0-275-33450-3|page=356}}</ref><ref>Bilsky, p. 310.</ref> Od 1949. do 1966, [[Izrael]] je arapske građane smatrao neprijateljskim stanovništvom.<ref name="jstor1">{{Cite journal |last=Hajjar |first=Lisa |date=1994 |title=Zionist Politics and the Law: The Meaning of the Green Line |url=https://www.jstor.org/stable/27933635 |journal=The Arab Studies Journal |volume=2 |issue=1 |pages=44–50 |jstor=27933635 |issn=1083-4753}}</ref> Dana 29. oktobra 1956, izraelska vojska je naredila da se sva arapska sela u blizini Zelene linije, u to vrijeme de facto granice između Izraela i jordanske [[Zapadna obala|Zapadne obale]], stave pod ratni policijski sat.<ref name=":0">{{Cite web |title=Court documents shed new light on Israeli massacre of Palestinians in Kafr Qasem |url=http://www.middleeasteye.net/news/court-documents-shed-new-light-israeli-massacre-kafr-qasem |access-date=14. 11. 2022 |website=Middle East Eye |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Palestinians Under Military Rule in Israel |url=https://www.palquest.org/en/highlight/14340/palestinians-under-military-rule-israel |access-date=14. 11. 2022 |website=Interactive Encyclopedia of the Palestine Question – palquest |language=en}}</ref> Granični policajci koji su učestvovali u pucnjavi izvedeni su pred sud, proglašeni krivima i osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od 7 do 17 godina.<ref name="972mag.com">{{cite news|title=48 human beings were massacred – and we have forgotten them|url=http://972mag.com/48-human-beings-were-massacred-and-we-have-forgotten-them/81313/|date=3. 11. 2013}}</ref> Komandant brigade osuđen je na simboličnu kaznu od 10 prutota (starih izraelskih centi).<ref>{{cite news|url=https://www.haaretz.com/news/president-peres-apologizes-for-kafr-qasem-massacre-of-1956-1.235632|title=President Peres apologizes for Kafr Qasem massacre of 1956|date=Dec 21, 2007|access-date=3. 11. 2013|publisher=Haaretz|archive-date=3. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103045340/http://www.haaretz.com/news/president-peres-apologizes-for-kafr-qasem-massacre-of-1956-1.235632|url-status=dead}}</ref> Izraelski sud je utvrdio da je naredba za ubijanje civila bila "očigledno nezakonita". Međutim, sve kazne su kasnije smanjene, a neki od osuđenih dobili su predsjedničko pomilovanje. Svi osuđeni pušteni su na slobodu do novembra 1959.<ref>Ronnie May Olesker, Fletcher School of Law and Diplomacy (Tufts University). International Law and Organization. The value of security vs. the security of values: The relationship between the rights of the minority and the security of the majority in Israel. 2007. p. 318.</ref> Dvojica od osuđenih kasnije su dobila unapređenja: Šmuel Malinski je postavljen za šefa Centra za nuklearna istraživanja Negev, dok je Gabriel Dahan postavljen za šefa "arapskih poslova" grada Ramle.<ref name=":2">Bilsky, str. 322</ref> Issachar (Yissachar) "Yiska" Shadmi - najviše rangirani zvaničnik procesuiran za masakr - izjavio je, neposredno prije smrti, da vjeruje da je njegovo suđenje inscenirano kako bi se zaštitili članovi izraelske političke i vojne elite, uključujući premijera [[David Ben-Gurion|Davida Ben-Guriona]], od preuzimanja odgovornosti za masakr. Svrha je bila prikazati počinitelje kao grupu odmetnutih vojnika, a ne kao ljude koji djeluju po višim naređenjima.<ref name="haa">{{cite news|title=General's Final Confession Links 1956 Massacre to Israel's Secret Plan to Expel Arabs|work=[[Haaretz]]|date=11. 10. 2018|access-date = 7. 11. 2019|author= Aderet, Ofer|url=https://www.haaretz.com/israel-news/.premium.MAGAZINE-general-s-confession-links-massacre-to-israel-s-secret-plan-to-expel-arabs-1.6550421}}</ref> U decembru 2007, predsjednik Izraela [[Shimon Peres]] se formalno izvinio za masakr.<ref name="haaretz.com">{{Cite web |last=Stern |first=Yoav |date=22. 12. 2007 |title=President Peres apologizes for Kafr Qasem massacre of 1956 |url=https://www.haaretz.com/hasen/spages/937116.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20090805232431/http://www.haaretz.com/hasen/spages/937116.html |archive-date=5. 8. 2009 |access-date=8. 6. 2025 |website=Haaretz |url-status=dead }}</ref> U oktobru 2021, [[Kneset]]u je odbijen prijedlog zakona o zajedničkoj listi kojim bi se masakr zvanično priznao.<ref name="Shpigel" >Noa Shpigel, [https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-israel-shoots-down-bill-to-officially-recognize-1956-massacre-of-arab-citizens-1.10329535 'Israel Shoots Down Bill to Officially Recognize 1956 Massacre of Arab Citizens ,'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211027142148/https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-israel-shoots-down-bill-to-officially-recognize-1956-massacre-of-arab-citizens-1.10329535 |date=27. 10. 2021 }} Haaretz 27 October 2021.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Shira Robinson, Local struggle, national struggle: Palestinian responses to the Kafr Qasim massacre and its aftermath, 1956–66, ''International Journal of Middle East Studies'', vol 35 (2003), 393–416. * {{cite book |first=Shira |last=Robinson |editor=Ussama Makdisi, Paul Silverstein |title=Memory and violence in the Middle East and North Africa |publisher=Indiana University Press |year=2006 |pages=103–132 |chapter=Chapter 4: Commemorations under Fire: Palestinian Responses to the 1956 Kafr Qasim Massacre |isbn= 0-253-21798-9 |chapter-url= https://books.google.com/books?id=sAFs5KdQFcMC&pg=PA103 |access-date=18. 3. 2016}} * {{cite book |first1=Susan |last1=Slyomovics |first2=Waleed |last2=Khleif |editor=Sandy Isenstadt, Kishwar Rizvi |title=Modernism and the Middle East: architecture and politics in the twentieth century |publisher= University of Washington Press |year=2008 |pages=186–220 |chapter=Chapter 8: Palestinian Remembrance Days and Plans. Kafr Qasim, Fact and Echo |isbn= 978-0-295-98794-1 |chapter-url= https://books.google.com/books?id=YbhiCgQLLSoC&pg=PA186|access-date=18. 3. 2016}} * [[Tom Segev]], The Seventh Million, Owl Books, 2000, {{ISBN|0-8050-6660-8}}, pp.&nbsp;298–302. * Leora Y. Bilsky, Transformative Justice: Israeli Identity on Trial (Law, Meaning, and Violence), University of Michigan Press, 2004, {{ISBN|0-472-03037-X}}, pp.&nbsp;169–197, 310–324. * [[Sabri Jiryis]], The Arabs in Israel, Monthly Review Press, 1977, {{ISBN|0-85345-406-X}}. * M. R. Lippman, Humanitarian Law: The Development and Scope of the Superior Orders Defense, ''Penn State International Law Review'', Fall 2001. * Israel Military Court of Appeal, judgment (translated), ''Palestine Yearbook of International Law'', Vol II, 1985, 69–118. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060307235424/http://www.kufur-kassem.com/cms/ Početna stranica Kufur-Kassema] {{Jez-ar}} * Yoav Stern: [https://www.haaretz.com/hasen/spages/780569.html 50 godina nakon masakra, Kefr Kasim traži odgovore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071001065055/http://www.haaretz.com/hasen/spages/780569.html |date=1. 10. 2007 }} ([[Ha'aretz]], 30. oktobar 2006) * {{cite web|title=Welcome To Kafr Qasem| website=Palestine Remembered| access-date=21. 10. 2023 |url=https://www.palestineremembered.com/GeoPoints/Kafr_Qasem_1267/index.html}} * Rami Issa:[https://web.archive.org/web/20070820001502/http://www.kafr-qassem.net/content/category/1/31/ Kefr Kasim masakr] * Rami Issa:[https://web.archive.org/web/20070310142547/http://www.kafr-qassem.net/ Kefr Kasim zvanični sajt] * [https://kafr-qasim-massacre.akevot.org.il/index-en.php Kefr Kasim dokumenti iz Izraeskih arhiva] * [https://www.akevot.org.il/en/episode/a-mole-at-tmuna/ Krtica u Tmuni] Dokumentarna drama Adama Raza zasnovana na transkriptu sa suđenja {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Masakri nad Palestincima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1956. u Palestini]] [[Kategorija:1956. u Izraelu]] [[Kategorija:Historija Palestine]] [[Kategorija:Masakri u 1956.]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] n81b8bwdfqk3g603ri8js8vfo451q4f 0 528151 3899014 3886782 2026-06-18T21:55:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Han Junisu | slika = Khan Yunis-1930s.jpg | opis_slike = | lokacija = [[Khan Yunis]], [[Pojas Gaze]] | meta = | koordinate = | datum = {{Početni datum i godine|1956|11|3}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Masakr]] | mrtvih = 275+ | ranjenih = | žrtve = Muški [[Arapi|arapski]] civili<br/> Osumnjičeni članovi palestinskih fidaijina | počinitelji = [[Izraelske odbrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Han Junisu''' dogodio se 3. novembra 1956, a počinile su ga [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) u palestinskom gradu [[Han Junis]]u i obližnjem istoimenom izbjegličkom kampu u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]]. Prema [[Benny Morris|Bennyju Morrisu]], tokom operacije IDF-a za ponovno otvaranje [[Tiranski moreuz|Tiranskog moreuza]] koji je blokirao [[Egipat]], izraelski vojnici su ubili dvjesto Palestinaca u Han Junisu i [[Rafah]]u.<ref name=morris1994p424>{{cite book|title=Israel's Border Wars, 1949–1956: Arab Infiltration, Israeli Retaliation, and the Countdown to the Suez War|year=1994|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0198278504|page=424|last=Morris|first=Benny|quote=But many Fedayeen and an estimated 4,000 Egyptian and Palestinian regulars were trapped in the Strip, identified and rounded up by the IDF, GSS, and police. Dozens of these Fedayeen appear to have been summarily executed, without trial. Some were probably killed during two massacres by IDF troops soon after the occupation of the Strip. On 3 November, the day Khan Yunis was conquered, IDF troops shot dead hundreds of Palestinian refugees and local inhabitants in the town. One UN report speaks of 'some 135 local residents' and '140 refugees' killed as IDF troops moved through the town and its refugee camp 'searching for people in possession of arms'.}}</ref><ref>[[Benny Morris]], [https://books.google.com/books?id=3ZHXkyAIl7cC&pg=PA295 ''Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict''], Random House 2011 p. 295: "In all Israeli troops killed about five hundred Palestinian civilians during and after the conquest of the Strip. About two hundred of these were killed in the course of massacres in Khan Yunis (on 3 November) and in Rafa (on 12 November)."</ref><ref>Yezid Sayigh, ''Armed Struggle and the Search for State: The Palestinian National Movement, 1949–1993'', Oxford University Press, 1997, p. 65: "Dozens of ''fid'iyyun'' were summarily executed, and 275 Palestinian civilians were killed as Israeli troops swept Khan Yunis for fugitives and weapons on 3 November."</ref> Prema djelu [[Noam Chomsky|Noama Chomskyja]] "Sudbonosni trougao", u kojem se citira Donald Neff, 275 Palestinaca je ubijeno u brutalnoj pretrazi od kuće do kuće za fidaijinima (dok je dodatnih 111 navodno ubijeno u Rafahu).<ref>Noam Chomsky, [https://books.google.com/books?id=cayXcN1JwSkC&pg=PA102 ''The Fateful Triangle''] (1983), Pluto Press, 1999, p. 102.</ref><ref>Noam Chomsky, [http://www.nybooks.com/articles/1984/08/16/chomskys-fateful-triangle-an-exchange/ 'Chomsky’s ‘Fateful Triangle’: An Exchange],' [[New York Review of Books]], 16 August 1984.</ref> Izraelske vlasti kažu da su vojnici IDF-a naletjeli na lokalne militante i da je izbila bitka.<ref>{{cite news|url=https://www.haaretz.co.il/opinions/.premium-1.2154072|title=הטבח בחאן יונס|first=יעל|last=גרינפטר|newspaper=הארץ|via=Haaretz}}</ref><ref name="ap">{{Cite news|url=https://www.haaretz.com/news/graphic-novel-on-idf-massacres-in-gaza-set-to-hit-bookstores-1.1677|title=Graphic novel on IDF 'massacres' in Gaza set to hit bookstores|newspaper=Haaretz|access-date=21. 11. 2025|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201041606/https://www.haaretz.com/news/graphic-novel-on-idf-massacres-in-gaza-set-to-hit-bookstores-1.1677|url-status=dead}}</ref> == Izvještaj Ujedinjenih nacija == Dana 15. decembra 1956, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]] predstavljen je Specijalni izvještaj direktora Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku, koji obuhvata period od 1. novembra 1956. do sredine decembra 1956. Izvještaj je govorio o "incidentu u Han Junisu".<ref name=un>{{cite web|title=A/3212/Add.1 of 15 December 1956|url=https://unispal.un.org/UNISPAL.NSF/0/6558F61D3DB6BD4505256593006B06BE|work=15 December 1956|publisher=United Nations|access-date=24. 8. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104160006/http://unispal.un.org/UNISPAL.NSF/0/6558F61D3DB6BD4505256593006B06BE|archive-date=4. 11. 2013}}</ref> Prema izvještaju UNRWA-e, "direktor je od izvora koje smatra pouzdanim primio spiskove imena osoba navodno ubijenih 3. novembra, koji broje 275 pojedinaca".<ref name=un/> Bilješke direktora također potvrđuju sličan incident, [[Masakr u Rafahu (1956)|masakr u Rafahu]], neposredno nakon okupacije tog grada.<ref name=un/> == Izbjeglički logor == Kontradiktorni izvještaji o sukobima između dva naroda također su prijavljeni u susjednom [[Izbjeglički kamp Han Junis|kampu Han Junis]], u kojem su bile smještene raseljene palestinske izbjeglice. Zvaničnik PLO-a [[Abdullah Al Hourani]] bio je u logoru u vrijeme ubistava.<ref name=ab>{{cite web|title=Who is Abdullah Al Hourani?|url=http://www.webgaza.net/gaza_strip/khan_younis/people_profiles/Hourani_Abdullah.htm|publisher=WebGaza.net|access-date=24. 8. 2013|archive-date=6. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706055104/http://www.webgaza.net/gaza_strip/khan_younis/people_profiles/Hourani_Abdullah.htm|url-status=dead}}</ref> Al Hourani je tvrdio da su muškarci odvedeni iz svojih domova i strijeljani od strane [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]]. Sam Hourani je tvrdio da je pobjegao od pokušaja pogubljenja bez povreda.<ref>{{cite book|last=Sacco|first=Joe|title=Footnotes in Gaza|date=12. 10. 2010|publisher=Metropolitan Books|isbn=978-0-8050-9277-6|page=106}}</ref> == Posljedice == Policijski sat nametnut građanima Gaze spriječio ih je da pronađu tijela svojih suseljana, ostavljajući ih razbacane po tom području preko noći. Povrijeđene žrtve pucnjave kasnije je [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Međunarodni Crveni krst]] prevezao u grad [[Gaza (grad)|Gazu]] radi liječenja. Izrael se, pod međunarodnim pritiskom, povukao iz Gaze i sa [[Sinaj]]a u martu 1957. Ubrzo nakon toga, u blizini Han Junisa otkrivena je [[masovna grobnica]] u kojoj su se nalazila vezana tijela četrdeset palestinskih muškaraca koji su upucani u potiljak.<ref>{{cite book|last=Palumbo|first=Michael|title=Imperial Israel|url=https://archive.org/details/imperialisraelhi0000palu|year=1990|publisher=Bloomsbury Publishing|page=[https://archive.org/details/imperialisraelhi0000palu/page/32 32]}}</ref> Palestinski izvori navode broj od 415 ubijenih, a još 57 se vodi kao nestali. Prema riječima budućeg vođe [[Hamas]]a [[Abdel Aziz al-Rantisi|Abdela Aziza al-Rantisija]], osmogodišnjeg djeteta u Han Junisu u to vrijeme koje je svjedočilo jednom od ubistava njegovog ujaka,<ref>[[Max Blumenthal]], ''[[Goliath: Life and Loathing in Greater Israel]]'', [[Nation Books]], 2013 p. [https://books.google.com/books?id=MP5i8c0XaSoC&pg=PT88 88].</ref> 525 stanovnika Gaze je "hladnokrvno" ubila IDF.<ref name="Filiu">[[Jean-Pierre Filiu]], [https://books.google.com/books?id=4fhzBAAAQBAJ&pg=PA97 ''Gaza: A History,''] Oxford University Press, 2014 pp.95–100.</ref> Izraelski vojnik Marek Gefen služio je u Gazi tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]]. Godine 1982. Gefen, nakon što je postao novinar, objavio je svoja zapažanja o šetnji gradom ubrzo nakon ubistava. U svom izvještaju o post-okupiranom Han Junisu, rekao je: "U nekoliko uličica pronašli smo tijela razasuta po zemlji, prekrivena krvlju, razbijenih glava. Niko se nije pobrinuo da ih pomjeri. Bilo je strašno. Zaustavio sam se na uglu i povratio. Nisam se mogao naviknuti na prizor ljudske klaonice."<ref>{{cite book|last=Sacco|first=Joe|title=Footnotes in Gaza|date=12. 10. 2010|publisher=[[Metropolitan Books]]|isbn=978-0-8050-9277-6|pages=118}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{cite news|title=A thin black line|url=https://www.haaretz.com/weekend/magazine/a-thin-black-line-1.263163|newspaper=Haaretz|date=11. 2. 2010|author=Amira Hass|access-date=21. 11. 2025|archive-date=18. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018211420/http://www.haaretz.com/weekend/magazine/a-thin-black-line-1.263163|url-status=dead}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Masakri nad Palestincima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1956. u Palestini]] [[Kategorija:1956. u Izraelu]] [[Kategorija:Historija Palestine]] [[Kategorija:Masakri u 1956.]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] iigy68tlwvede05aemyr3gbz14w9v4p 0 528228 3899016 3891754 2026-06-18T22:01:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899016 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Rafahu 1956. | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Rafah]], [[Svepalestinski protektorat]] | meta = | koordinate = | datum = {{Početni datum i godine|1956|11|12}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Masakr]] | mrtvih = ≈111 Palestinaca | ranjenih = | žrtve = Palestinski seljani<br/> Osumnjičeni članovi palestinskih fidaijina<br/>Egipatska vojska | počinitelji = [[Izraelske odbrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Rafahu''' dogodio se 12. novembra 1956, tokom izraelske okupacije [[Sinaj]]a i [[Svepalestinski protektorat|Svepalestinskog protektorata]] nakon [[Sueska kriza|Sueske krize]]. Grad Rafah, koji se nalazi na granici [[Egipat|Egipta]] i [[Pojas Gaze|Gaze]], bio je jedna od dvije tačke invazije tokom početnog upada [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] u Pojas Gaze 1. novembra. Kao i kod ranijeg [[Masakr u Han Junisu|masakra u Han Junisu]], izvještavanje o okolnostima i radnjama koje su rezultirale ubistvom 111 Palestinaca u Rafahu i obližnjem izbjegličkom kampu od strane izraelske vojske je nedosljedno i kontradiktorno, pri čemu [[Izrael]] niti ne poriče niti priznaje bilo kakvu nepravdu,<ref name=ha>{{cite web|title=A thin black line|url=https://www.haaretz.com/weekend/magazine/a-thin-black-line-1.263163|date=11. 2. 2010|work=Haaretz|access-date=25. 8. 2013|archive-date=18. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018211420/http://www.haaretz.com/weekend/magazine/a-thin-black-line-1.263163|url-status=dead}}</ref> dok priznaje da je ubijen određeni broj izbjeglica. [[Izbjeglica|Izbjeglice]] su, kako se također tvrdi, nastavile pružati otpor okupacionoj vojsci.<ref>[[Henry Laurens]], ''L'accomplissement des prophéties'', vol. 3 of ''[[La Question de Palestine]]'', Fayard, Paris 2007 p.762 n.75.</ref> Palestinska verzija tvrdi da je svaki otpor prestao kada su se ubistva dogodila.<ref>Laurens, p.762 n.75.</ref> Prema svjedočenjima preživjelih, vojnici IDF-a su okupljali muške osobe starije od petnaest godina širom Pojasa Gaze u nastojanju da iskorijene pripadnike palestinskih fidaijina i Palestinske brigade egipatske vojske.<ref name=ha/> Izrael je proglasio da će civilno stanovništvo biti kolektivno odgovorno za sve napade na izraelske vojnike tokom okupacije, koja je trajala od 1. novembra 1956. do 7. marta 1957. Desetine pogubljenja po hitnom postupku dogodilo se nad zarobljenim Palestincima, a stotine civila su ubijene dok su izraelske snage prodirale kroz područja poput [[Han Junis]]a, a drugi su poginuli u nekoliko odvojenih incidenata. Proračuni ukupnog broja Palestinaca koje je ubila IDF u ovom četveromjesečnom periodu izraelske vladavine variraju između 930 i 1.200 ljudi, od ukupno 330.000 stanovnika.<ref name="Laurens" >[[Henry Laurens]],''L'accomplissement des prophéties'', vol. 3 of ''La Question de Palestine'', Fayard, Paris 2007 pp.500-501.</ref><ref>{{cite web | url=https://jacobin.com/2024/02/rafah-gaza-palestine-israel-refugees-killing | title=Rafah Has Long Suffered Under Brutal Israeli Assaults }}</ref> == Posljedice == Tijela ubijenih bačena su u naselje Tell Zurub na zapadnoj strani Rafaha, gdje su njihove porodice, prkoseći policijskom satu, otišle po tijela svojih rođaka i sahranile ih.<ref name="Filiu" >[[Jean-Pierre Filiu]], [https://books.google.com/books?id=4fhzBAAAQBAJ&pg=PA97 ''Gaza: A History''] Oxford University Press, 2014 pp.95–100.</ref> Ove sahrane su se odvijale bez identifikacije, što je otežavalo naknadne pokušaje da se dođe do preciznog broja ubijenih.<ref name="Palestine, p.763">[[Henry Laurens]], ''L'accomplissement des prophéties'', vol. 3 of ''La Question de Palestine'', Fayard, Paris 2007 p.763 n.75.</ref> Oni zatvoreni u Atlitu su na kraju repatrirani.<ref>{{cite book|last=Sacco|first=Joe|title=Footnotes in Gaza|year=2009|publisher=Metropolitan Books |isbn=978-0-8050-9277-6|page=347}}</ref> Izrael se, nakon prijetnji ekonomskim sankcijama koje su nametnule [[Ujedinjene nacije]] od strane američkog predsjednika [[Dwight D. Eisenhower|Dwighta D. Eisenhowera]], povukao iz Pojasa Gaze 16. marta 1957.<ref>{{cite book|last=Fry|first=Michael|title=The Forgotten Middle Eastern Crisis of 1957: Gaza and Sharm-el-Sheikh|page=xv}}</ref> Vijest o masakru u Rafahu brzo je preuzela strana štampa, a londonski ''[[The Times]]'' je izvijestio da je ubijeno oko 60 izbjeglica.<ref name="Filiu" /> Dana 28. novembra, izraelski premijer [[David Ben-Gurion]], kao odgovor na pitanje komunističkog člana [[Kneset]]a, dao je službenu verziju događaja. U Rafahu su izbili neredi pod utjecajem Egipćana, a zgrada UNRWA-e je napadnuta, te je u gušenju nereda ubijeno oko 48 ljudi.<ref name="Filiu" /> Kao rezultat stranog izvještavanja, masovna ubistva u Pojasu Gaze su prestala, iako je Izrael nastavio primjenjivati ​​prijeke egzekucije. Šef misije posmatrača Ujedinjenih nacija protumačio je ove akcije kao cilj uklanjanja izbjegličke populacije iz Pojasa Gaze.<ref name="Filiu" /> === Izvještaj Ujedinjenih nacija === Dana 15. decembra 1956, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]] predstavljen je Specijalni izvještaj direktora Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) koji pokriva period od 1. novembra 1956. do sredine decembra 1956. Izvještaj, u kojem se priznaje da su okolnosti ubistava bile upitne, izvještava o ukupno 111 žrtava na pregledu 12. novembra. To je uključivalo 103 izbjeglice, sedam lokalnih stanovnika i jednog Egipćanina.<ref name=har>{{cite web|title=Director's report|url=http://domino.un.org/unispal.nsf/0/6558f61d3db6bd4505256593006b06be?OpenDocument|date=15. 12. 1956|publisher=UNRWA|access-date=25. 8. 2013}}</ref> Prema palestinskoj verziji, 197 ljudi je ubijeno, a još 23 je nestalo.<ref name="Filiu" /> Izraelski oficiri su rekli UNRWA-i da je stav prema provjeri bio "neprijateljski" i da je otpor izbjeglica operaciji odgovoran za žrtve među njihovim redovima.<ref name=har /> Bilješke direktora također govore o masakru u Han Junisu, sličnoj operaciji provjere u selu Han Junis koja je navodno rezultirala smrću najmanje 275 Palestinaca osam dana prije incidenta u Rafahu.<ref name=har /> === Izvještavanje u štampi === Godine 2009, incident u Rafahu privukao je manji interes javnosti kada je obrađen u grafičkom romanu Fusnote u Gazi, izvještaju malteško-američkog strip novinara [[Joe Sacco|Joea Sacca]], koji se oslanja na očevidce ubistava u Han Junisu i Rafahu.<ref name=haar>{{cite web |title=Graphic novel of IDF 'massacres' in Gaza set to hit bookstores |url=https://www.haaretz.com/news/graphic-novel-on-idf-massacres-in-gaza-set-to-hit-bookstores-1.1677 |date=21. 12. 2009 |work=Haaretz |access-date=25. 8. 2013 |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201041606/https://www.haaretz.com/news/graphic-novel-on-idf-massacres-in-gaza-set-to-hit-bookstores-1.1677 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Masakri nad Palestincima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1956. u Palestini]] [[Kategorija:1956. u Izraelu]] [[Kategorija:Historija Palestine]] [[Kategorija:Masakri u 1956.]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] b9fxtvcc99u2uchic0flvyhalz54eul 0 528848 3899003 3838250 2026-06-18T19:55:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Manus | izvorno_ime = Manus Provins | vrsta_teritorije = [[Pokrajine Papue Nove Gvineje|Pokrajina Papue Nove Gvineje]] | ime_genitiv = | zastava = Flag of Manus.svg | vrsta_simbola = Zastava | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Manus in Papua New Guinea.svg | opis_karte = Lokacija unutar Papua Nove Gvineje | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Papua Nova Gvineja}} | glavni_grad = [[Lorengau]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|2|5|S|147|0|E|region:PG-MRL_type:adm1st|display=inline}} | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = [[Latinica]] | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = [[Guverner]] | vladar = [[Charlie Benjamin]] | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 2.000 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 60.485 | stanovnika_godina = 2011 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 30,00 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = 0,624<ref name="GlobalDataLab">{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/PNG/title=Sub-national HDI - Area Database - Global Data Lab|website=hdi.globaldatalab.org|language=en|access-date=2. 3. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> | hdi_godina = 2022 | hdi_nivo = <span style="color:#fc0;">srednji</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Papua novogvinejska kina]] ([[ISO 4217|PGK]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+10:00#Okeanija|+10]] (BST) | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = lijeva | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} '''Manus''' jest najmanja pokrajina u [[Ostrvska regija (Papua Nova Gvineja)|Ostrvskoj regiji]] [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i po površini i po broju stanovnika, sa površinom od 2.000&nbsp;km², ali sa više od 220.000&nbsp;km² vode, a ukupan broj stanovnika je 60.485 (popis iz 2011). Pokrajinski grad Manus je [[Lorengau]]. Pokrajina se sastoji od samo jednog okruga (okrug Manus; sa identičnim granicama kao i pokrajina), 12 lokalnih samouprava (LLG) i 127 okruga.<ref name="Wildlife Conservation Society">{{cite report|url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Papua-New-Guinea-with-islands-of-Manus-Province-circled-in-red-and-islands-of-New_fig2_284190163|author1=Narayan, Siddharth|author2=Cuthbert, Richard|author3=Neale, Ezra|author4=Humphries, William|author5=Ingram, Jane|display-authors=2|date=2015|title=Protecting against coastal hazards in Manus and New Ireland provinces Papua New Guinea: An assessment of present and future options|doi=10.13140/RG.2.1.4607.2729|publisher=[[Wildlife Conservation Society]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pngfacts.com/27/post/2012/10/manus-province.html|title=Manus Province|website=PNG Facts|access-date=17. 12. 2020}}</ref> Pokrajinu čine [[Admiralska ostrva|Admirlaska ostrva]] (grupa od 18 ostrva u [[Bismarckov arhipelag|Bismarckovom arhipelagu]]), kao i ostrvo [[Wuvulu]] i obližnji atoli na zapadu, koji se zajednički nazivaju [[Zapadna ostrva (Papua Nova Gvineja)|Zapadna ostrva]]. Najveće ostrvo u grupi je ostrvo Manus, gdje se nalaze Lorengau i bivši australijski imigracijski pritvorski centar. == Zastava == Manus fratar, lokalno poznat kao chauka, prikazan je na zastavi pokrajine Manus. Dizajner zastave pokrajine Manus, [[Luke Bulei]], objasnio je svoje razloge za njen dizajn 1977: chauka se nalazi samo u pokrajini Manus; ona najavljuje zoru i signalizira zalazak sunca. Radio stanica NBC je promijenila ime u Maus Bilong Chauka nekoliko godina ranije. Bulei je objasnio da smeđa boja na zastavi predstavlja ljude iz unutrašnjosti, a plava predstavlja ljude s otoka. Drugi važan simbol na zastavi je zeleni puž, koji je jedinstven za pokrajinu Manus.<ref name="flag">{{cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/pg-ma.html|title=Flags of the World|website=crwflags.com|accessdate=1. 2. 2024}}</ref> == Lokalne samouprave i distrikti == Pokrajina Manus ima jedan distrikt, koji sadrži jedno urbano (Lorengau) i jedanaest ruralnih područja lokalne samouprave (LLG). Pokrajina Manus ima najveći broj lokalnih samouprava i distrikata od bilo kojeg druge pokrajine u Papui Novoj Gvineji. Za potrebe popisa stanovništva, područja LLG-a su podijeljena na odjele, a oni na popisne jedinice.<ref name="Wildlife Conservation Society"/> {| class="wikitable" style="text-align: left;" width="400" !Distrikt !Glavno sjedište !Lokalna samouprava |- ! rowspan="12" |[[Manus distrikt]] ! rowspan="12" |[[Lorengau]] |[[Aua-Wuvulu Rural]] |- |[[Balopa Rural]] |- |[[Bisikani-Soparibeu Kabin Rural]] |- |[[Lelemadih-Bupichupeu Rural]] |- |[[Lorengau Urban]] |- |[[Los Negros Rural]] |- |[[Nali Sopat-Penabu Rural]] |- |[[Nigoherm Rural]] |- |[[Pobuma Rural LLG|Pobuma Rural]] |- |[[Pomutu-Kurti-Andra Rural]] |- |[[Rapatona Rural]] |- |[[Tetidu Rural]] |} == Političko upravljanje i administracija == Provincijom je od 1977. do 1995. upravljala decentralizirana pokrajinska administracija, na čelu s [[Predsjednik vlade|premijerom]]. Nakon reformi koje su stupile na snagu te godine, posebno uvođenja Organskog zakona o pokrajinskoj i lokalnoj samoupravi iz 1995, nacionalna vlada je ponovo preuzela neke ovlasti, a ulogu premijera zamijenila je pozicija [[guverner]]a, koju je zauzimao pobjednik mjesta na nivou provincije u Nacionalnom parlamentu Papue Nove Gvineje.<ref>{{cite web | url=http://press-files.anu.edu.au/downloads/press/p66801/mobile/ch08.html | title=8. Decentralisation: Two Steps Forward, One Step Back | publisher=Australian National University | work=State and society in Papua New Guinea: the first twenty-five years | access-date=31. 3. 2017 | author=May, R. J.}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.rulers.org/pngprov.html | title=Provinces | publisher=rulers.org | access-date=31. 3. 2017}}</ref> === Premijeri (1977–1995)=== {| class="wikitable" ! '''Premijer''' ! '''Mandat''' |- || [[Papi Rasahei]] || 1977–1978. |- || [[Banabas Kombil]] || 1979–1982. |- || [[Joel Maiah]] || 1982–1984. |- || [[Stephen Pokawin]] || 1984–1995. |- |} === Guverneri (1995–danas) === {| class="wikitable" ! '''Guverner''' ! '''Mandat''' |- || [[Martin Thompson]] || 1995–1996. |- || [[Stephen Pokawin]] || 1996–2002. |- || [[Jacob Jumogot]] || 2002–2007. |- || [[Michael Sapau]] || 2007–2012. |- || [[Charlie Benjamin]] || 2012–danas |} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite news|url=https://www.theguardian.com/australia-news/2014/dec/16/-sp-welcome-to-manus-island-changed-forever-australian-asylum-seeker-policy|title=Welcome to Manus, the island that has been changed forever by Australian asylum-seeker policy|last=Chandler|first=Jo|date=15. 12. 2014|work=[[The Guardian]]|access-date=26. 4. 2018}} * [https://web.archive.org/web/20071015035641/http://www.army.mil/cmh/books/wwii/admiralties/admiralties-ch4-manus.htm Bitka za ostrvo Manus u Drugom svjetskom ratu], history.army.mil. Pristupljeno 1. februara 2024. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20190223201350/http://www.manusisland.com/ Ostrvo Manus] {{Pokrajine Papue Nove Gvineje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Manus}} [[Kategorija:Manus|*]] [[Kategorija:Geografija Melanezije]] [[Kategorija:Ostrvska regija (Papua Nova Gvineja)]] [[Kategorija:Pokrajine Papue Nove Gvineje]] 57m3ea36vg7run6eoqyqmb1xb9e5s3g 0 530307 3899027 3817109 2026-06-19T01:34:10Z Fotrus 172366 3899027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Vrhovni vođa | tijelo = Irana | nativni_naziv = | oznaka = Emblem of Iran.svg | oznakavel = | oznakatekst = [[Grb Irana]] | zastava = Flag of Iran.svg | zastavavel = 144 | zastavatekst = [[Zastava Irana]] | slika = Ayatollah Mojtaba Khamenei, March 8, 2026 (cropped).jpg | slikavel = 200px | tekst = | trenutno = [[Modžtaba Hamenei]] | trenutnood = 8. marta 2026. | odjel = | stil = | vrsta = | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Ured vrhovnog vođe Irana|Kuća rukovodstva]] | sjedište = [[Teheran]] | predlagač = | imenujega = [[Skupština stručnjaka]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = Doživotan | mandat_kvalificiran = | konstituirani_instrument = Ustav [[Iran]]a | prethodnik = Šah Irana | inauguralni = | osnivanje = 5. februar 1979. kao revolucionarni vođa <br> 3. decembar 1979. kao vrhovni vođa | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Ruholah Homeini]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = | veb-sajt = {{URL|https://www.leader.ir/en|www.leader.ir}} | fusnote = }} '''Vrhovni vođa Islamske Republike Iran''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: رهبر معظم ایران ''Rahbar-e Moazam-e Irân''), također nazivan '''vrhovnim vođom Islamske revolucije''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: رهبر معظم انقلاب اسلامی ''Rahbar-e Moazam-e Enqelâb-e Eslâmi''), ali službeno nazvan '''vrhovnim vođstvom''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: مقام معظم رهبری ''Maqâm Moazam Rahbari''), je [[šef države]] i najviši politički i vjerski autoritet [[Iran]]a (iznad [[Predsjednik Irana|predsjednika]]). Oružane snage, pravosuđe, državni radio i televizija i druge ključne vladine organizacije poput Vijeća čuvara i Vijeća za rasuđivanje svrsishodnosti podređeni su vrhovnom vođi.<ref name="who">"Who's in Charge?" by Ervand Abrahamian ''London Review of Books'', 6. 11. 2008 (jezik: engleski)</ref><ref>{{cite web|url=http://www.al-monitor.com/pulse/originals/2017/10/iran-science-minister-rouhani-administration-mansour-gholami.html|title=Did Khamenei block Rouhani's science minister?|last=mshabani|date=23. 10. 2017|language=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024043116/http://www.al-monitor.com/pulse/originals/2017/10/iran-science-minister-rouhani-administration-mansour-gholami.html|archive-date=24. 10. 2017}}</ref> Prema ustavu, vrhovni vođa određuje opću politiku Islamske Republike (član 110), nadgledajući zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast (član 57).<ref>{{cite web |title=Constitution of the Islamic Republic of Iran (full text) |url=https://www.shora-gc.ir/en/news/87/constitution-of-the-islamic-republic-of-iran-full-text |access-date=13. 10. 2022 |website= |date=2. 6. 2021 |language=en |archive-date=5. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405114944/https://www.shora-gc.ir/en/news/87/constitution-of-the-islamic-republic-of-iran-full-text |url-status=live }}</ref> Drugi doživotni nosilac funkcije, [[Ali Hamenei]], izdavao je uredbe i donosio konačne odluke o ekonomiji, okolišu, vanjskoj politici, obrazovanju, nacionalnom planiranju i drugim aspektima upravljanja u Iranu. Hamenei je također donosio konačne odluke o stepenu transparentnosti na izborima,<ref>{{cite web|url=http://www.tehrantimes.com/news/407304/Leader-outlines-elections-guidelines-calls-for-transparency|title=Leader outlines elections guidelines, calls for transparency|date=15. 10. 2016|access-date=15. 2. 2017|language=en|archive-date=12. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612143515/http://www.tehrantimes.com/news/407304/Leader-outlines-elections-guidelines-calls-for-transparency|url-status=live}}</ref> te je otpuštao i vraćao na dužnost imenovane članove predsjedničkog kabineta.<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8168202.stm|title=Iranian vice-president 'sacked'|work=BBC News|date=25. 7. 2009|access-date=15. 2. 2017|language=en|archive-date=3. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181003041952/http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8168202.stm|url-status=live}}</ref> Funkcija je uspostavljena Ustavom Irana iz 1979. godine, u skladu s konceptom ajatollaha [[Ruholah Homeini|Ruholaha Homeinija]] o starateljstvu islamskog pravnika,<ref>Član 5, Ustav Irana</ref> i predstavlja doživotno imenovanje.<ref>{{cite news |date=13. 12. 2015 |title=Iran's possible next Supreme Leader being examined: Rafsanjani |newspaper=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-iran-election-leader-idUSKBN0TW0OV20151213 |language=en |url-status=live |access-date=1. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151216032752/http://www.reuters.com/article/us-iran-election-leader-idUSKBN0TW0OV20151213 |archive-date=16. 12. 2015}}</ref> Prema ustavu (Član 111), Skupština stručnjaka ima zadatak da bira, nadgleda i razrješava vrhovnog vođu. U praksi, nije poznato da je Skupština ikada osporila ili na drugi način javno nadzirala bilo koju odluku vrhovnog vođe.<ref>{{cite web|url=http://www.brookings.edu/blogs/markaz/posts/2016/02/09-iran-election-assembly-of-experts-explainer-borden|title=Everything you need to know about Iran's Assembly of Experts election|date=30. 11. 2001|access-date=1. 7. 2016|language=en|archive-date=22. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160422010438/http://www.brookings.edu/blogs/markaz/posts/2016/02/09-iran-election-assembly-of-experts-explainer-borden|url-status=live}}</ref> U svojoj historiji, Islamska Republika Iran imala je samo troje vrhovnih vođa: Homeinija, koji je tu dužnost obavljao od 1979. do svoje smrti 1989. godine, Alija Hameneija, koji je na poziciji bio od Homeinijeve smrti do [[Atentat na Alija Hameneija|svog atentata]] 2026, i Modžtabu Hameneija, koji je trenutni vrhovni vođa.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c78xxg05w0zo|title=Who is Mojtaba Khamenei, Iran's new supreme leader?|date=8. 3. 2026|access-date=8. 3. 2026|language=en|publisher=[[BBC]]}}</ref> ==Spisak vrhovnih vođa== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! {{Abbr|Br.|Number}} ! Portret ! Ime ! Vrijeme na vlasti ! Potpis ! Mjesto rođenja |- ! 1 | [[Datoteka:Ruhollah Khomeini by Jamaran 1.jpg|100px]] | '''[[Ruholah Homeini]]''' <br><span style="font-size:125%;">{{small|سیدروح‌الله خمینی}}</span> | 3. decembar 1979{{efn|Njegova titula je bila '''Vođa revolucije''' od 5. februara 1979. do 3. decembra 1979.}} – 3. juni 1989. | [[Datoteka:Ruhollah_Khomeini_signature.svg|80x80px]] | {{small|[[Khomeyn]], [[Markazi]]}} |- ! 2 | [[Datoteka:Ali Khamenei crop.jpg|100px]] | '''[[Ali Hamenei]]''' <br><span style="font-size:125%;">{{small|سیدعلی خامنه‌ای}}</span> | 6. august 1989{{efn|Privremeno: 4. juni – 6. august 1989.}} – 28. februar 2026. | [[Datoteka:Khamenei signature.png|80x80px]] | {{small|[[Mašhad]], [[Razavi Horasan]]}} |- ! 3 | [[Datoteka:Ayatollah Mojtaba Khamenei, March 8, 2026 (cropped).jpg|100px]] | '''[[Modžtaba Hamenei]]'''<br><span style="font-size:125%;">{{small|مجتبی خامنه‌ای}}</span> | 8. mart 2026 – trenutni | [[Datoteka:Mojtaba Khamenei Signature.svg|80x80px]] | {{small|Mašhad, Razavi Horasan}} |} ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Supreme Leaders of Iran}} *[http://www.leader.ir Zvanična stranica] (na engleskom) *[http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html Ustav Irana] (na engleskom) [[Kategorija:Politika Irana]] [[Kategorija:Pozicije autoriteta]] [[Kategorija:Religija i politika]] t6q1yakkdqnir525gyuuwe5xcktbjpc 0 530820 3899072 3820844 2026-06-19T08:32:33Z Marjan15777787 148534 /* */ 3899072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Srđana Šimunović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|1|13}} | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Srđana Šimunović''' ([[Dubrovnik]], 13. januar 1976.) jest [[hrvatska]] [[Pozorište|pozorišna]], [[Televizija|televizijska]] i [[film]]ska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://kmd.hr/ansambl/srdana-simunovic/|title=Šimunović Srđana|website=KMD|access-date=4. 2. 2026}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2005. |''[[Naša mala klinika]]'' |Verica |- |2007. |''[[Bibin svijet]]'' |Biba Ferk |- |2008. |''[[Zauvijek susjedi]]'' |Katija |- |2009. |''[[Baza Djeda Mraza]]'' |Zmaj |- |2013. |''[[Larin izbor]]'' |dr. Morana Pavić |- |2016-2017. |''[[Prava žena]]'' |Olga Bužan |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1996. |''[[Anđele moj dragi]]'' |djevojka na proslavi #3 |- |1999. |''[[Zamrznuti kadar]]'' | |- |2004. |''[[Slučajna suputnica]]'' |djevojka #2 |- |2005. |''[[Mrtvi kutovi]]'' |Paula |} === Sinkronizacija === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- | |[[Mali princ (film)|''Mali princ'']] |Mali princ |- | |''[[Trollz]]'' | |- |1986-1988. |''[[Medvjedići dobra srca]]'' |Vriskica, Teglić, jednorog Kiki, Ana, Robi, Lea, Vedrana, Slatkica (Sezona 2) i sporedne uloge [Project 6] |- |2000. |''[[Casper lovi Božić]]'' |Zvončica |- |2002. |''[[Dinotopia 2]]'' | |- | rowspan="2" |2003. |''[[Rugratovi u divljini]]'' | |- |''[[Palčica - Magična priča]]'' |vila Plemeniti |- |2004. |''[[Super Cure film|Super Cure]] [[Super Cure film|film]]'' |profesorica |- |2005. |''[[Zebra trkačica]]'' |Lana |- | rowspan="3" |2006. |''[[Istinite priče]]'' | |- |''[[Ružno pače i ja]]'' |Jasna |- |''[[Čiča miča, (ne)sretna je priča]]'' |zla polusestra #2 |- |2007. |''[[Shrek treći|Shrek]] [[Shrek treći|treći]]'' |scenska glumica |- | rowspan="2" |2008. |''[[Sezona lova 2]]'' | |- |''[[Čimpanze u svemiru]]'' |Kilowatka |} == Nagrade == * 1999. ADU Rektorova nagrada za ispitnu produkciju Sluškinje; r: T. Gjergizi – uloga Gospođe * 2001. Nagrada Ivo Fici na Festivalu Glumca za najbolje ostvarenje umjetnika do 28. godina, uloga Lane u predstavi Tajne začarane šume u režiji I. Šimića. == Reference == {{Refspisak}} == Potpisivanje == [[Datoteka:Potpis-bs wiki.jpg|desno|Olovka, spomenuti znak za potpisivanje.]] Molim Vas da se, kad pišete na stranici za razgovor nekog članka ili stranicama za razgovor drugih korisnika, obavezno potpišete pomoću četiri znaka '''<nowiki>~~</nowiki><nowiki>~~</nowiki>''' ili tako što ćete kliknuti na znak za potpis u alatnoj traci na vrhu prozora za uređivanje (pogledati sliku desno). Hvala. {{#if:[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:40, 29 mart 2026 (CEST)|[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:40, 29 mart 2026 (CEST)}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1127502|name=Srđana Šimunović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šimunović, Srđana}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] qembbmx7p0b5rphabhy2n3t7qhdvi08 0 532229 3899041 3891033 2026-06-19T02:39:04Z Bosancica by MK 173186 3899041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dženana Husremović | opis = bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] | zanimanje = [[psihologinja]], univerzitetska profesorica | institucije = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Filozofski fakultet u Sarajevu]] }} '''Dženana Husremović''' bosanskohercegovačka je [[psihologija|psihologinja]] i univerzitetska profesorica. Profesorica je na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], a u mandatu 2024–2028. obavlja dužnost prorektorice za nastavu i studentska pitanja [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web |title=Rektorat |url=https://www.unsa.ba/o-univerzitetu/organizacija/rektorat |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Prof. dr. Dženana Husremović |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38/201-doc-dr-dzenana-husremovic |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Rođena je u [[Zenica|Zenici]], gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je psihologiju na Univerzitetu u Sarajevu 2001, magistrirala 2006, a doktorat iz psiholoških nauka stekla je 2011. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=Prednost žena - liderica je njihov feminini stil |url=https://business-magazine.ba/2023/01/12/prednost-zena-liderica-feminini-stil/ |website=Business Magazine |date=12. 1. 2023 |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Biografija i bibliografija Dženane Husremović |url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/inline-files/DZENANA_HUSREMOVIC_REKTORAT_OKTOBAR%202020.pdf |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje u oblasti psihologije. Na službenoj stranici fakulteta navedena je kao profesorica iz područja društvenih nauka, u polju psihologije.<ref>{{cite web |title=Nastavnici i saradnici |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U svom radu bavila se temama iz psihometrije, psihosocijalnih faktora na radnom mjestu, obrazovanja i socijalne traume.<ref name="ebooks.ff.unsa.ba">{{cite web |title=Osnove psihometrije: za studente psihologije |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/28 |website=E-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Dženana Husremović - Univerzitet u Sarajevu |url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/inline-files/DZENANA%20HUSREMOVIC%20CV_0.pdf |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Objavila je knjigu ''Osnove psihometrije: za studente psihologije'' te učestvovala u pripremi i uređivanju stručnih i naučnih publikacija iz oblasti psihologije.<ref name="ebooks.ff.unsa.ba"/><ref>{{cite web |title=Zbornik radova Odsjeka za psihologiju |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/58 |website=E-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Husremović, Dženana}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] jc8hdt641p3hqvdedt40hohdyvfc9y1 0 532810 3899045 3848157 2026-06-19T03:14:19Z Vogoje2 170692 /* Biografija */ 3899045 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref name="ArtAnima"/> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Djela su mu prevođena na italijanski i engleski jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Serbian writer Aleksa Đukanović.jpg|mini|<small>Aleksa Đukanović (2026)</small>]] == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog društva pisaca<ref>{{Cite web|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/clan/dukanovic-aleksa/|title=Đukanović Aleksa – Hrvatsko Društvo Pisaca|language=hr|access-date=2026-06-19}}</ref>. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref name="Booke"/><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] o3k11ntwewm6irqjdz9bfzzs319k1ph 3899046 3899045 2026-06-19T03:14:55Z Vogoje2 170692 /* */ 3899046 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref name="ArtAnima"/> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Djela su mu prevođena na italijanski, mađarski i engleski jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Serbian writer Aleksa Đukanović.jpg|mini|<small>Aleksa Đukanović (2026)</small>]] == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog društva pisaca<ref>{{Cite web|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/clan/dukanovic-aleksa/|title=Đukanović Aleksa – Hrvatsko Društvo Pisaca|language=hr|access-date=2026-06-19}}</ref>. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref name="Booke"/><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dzuoswwnb1ghipgqqcwj0xcz74w6kx8 0 532881 3899006 3847093 2026-06-18T20:11:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' ({{jez-rup|Margarita Gepa}})<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> 2. aprila 1932. – 3. aprila 2025. bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-[[Arumuni|aromunskog]] porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title=Diva Margarita Xhepa|date=24. 6. 2018|language=sq|access-date=4. 4. 2026|archive-date=29. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629054154/http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|url-status=dead}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i pozorišta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6. 1. 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq|access-date=4. 4. 2026|archive-date=14. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714123108/https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|url-status=dead}}</ref> == Filmografija == {{div col}} * ''[[Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa]]'' – (1999) * ''[[4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95]]'' – (1995) * ''[[E dashur Armike]]'' – (1993) * ''[[E Zeza e Nënës]]'' – (1993) * ''[[E shtuna e 11 Korrikut Xhiro]]'' – (1992) * ''[[Gjyshja dhe Motra]]'' – (1992) * ''[[Nositi]]'' – (1990) * ''[[Uznova '89]]'' (1989) * ''[[Këngët Të Zemrës]]'' – (1987) * ''[[Vrasje Në Gjueti]]'' – (1987) * ''[[Rrethi i Kujtesës]]'' – (1987) * ''[[Fjalë pa Fund]]'' – (1987) * ''[[Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi]]'' – (1986) * ''[[Gurët e shtëpisë sime]]'' – (1985) * ''[[Militanti]]'' – (1984) * ''[[Apasionata]]'' – (1983) * ''[[Dora e ngrohtë]]'' – (1983) * ''[[Shokët]]'' – (1982) * ''[[Dita e parë e emrimit]]'' – (1981) * ''[[Me hapin e shokëve]]'' – (1979) (TV) * ''[[Dollia e dasmës sime]]'' – (1978) * ''[[Gjeneral gramafoni]]'' – (1978) * ''[[Koncert në vitin 1936]]'' – (1978) * ''[[Dimri i fundit]]'' – (1976) * ''[[Pylli i lirisë]]'' – (1976) * ''[[Tokë e përgjakur]]'' – (1976) * ''[[Vitet e para]]'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] djjvdzjugwolzi1xrp4hwb966dt5ot4 0 533748 3899019 3838885 2026-06-18T23:06:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Max Wertheimer | slika = Max Werheimer (1880-1943).jpg | slika_širina = 250px | naslov = Jedan od osnivača [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1880|04|15}} | mjesto_rođenja = [[Prag]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1943|10|12|1880|04|15}} | mjesto_smrti = [[New Rochelle, New York|New Rochelle]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = Njemačka, Sjedinjene Američke Države | državljanstvo = | polje = [[Psihologija]] ([[geštalt psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Frankfurtu]] * [[The New School]] (New York) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Würzburgu]] (doktor nauka, 1904) * [[Karlovački univerzitet|Univerzitet u Pragu]] }} | doktorski_mentor = [[Oswald Külpe]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Rudolf Arnheim]] * [[Erika Fromm]] * [[Kurt Lewin]] }} | uticao_na = {{Plainlist| * [[Abraham Maslow]] * [[Solomon Asch]] * [[George Katona]] }} | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Christian von Ehrenfels]] * [[Carl Stumpf]] }} | poznat_po = [[Fi-fenomen]]; [[Geštalt psihologija]]; Produktivno mišljenje | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Max Wertheimer''' (15. april 1880 – 12. oktobar 1943) bio je njemačko-američki [[psiholog]] i jedan od trojice osnivača [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]], zajedno sa [[Kurt Koffka|Kurtom Koffkom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]]. Najpoznatiji je po svojoj knjizi ″Produktivno mišljenje″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Productive Thinking'') i po formulisanju [[fi fenomen|fi-fenomena]], jednog od osnovnih pojmova u geštalt psihologiji. Wertheimer se rano zainteresovao za [[Psihologija|psihologiju]], a studirao je kod [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]] na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]]. Doktorat iz psihologije stekao je 1904. na [[Univerzitet u Würzburgu|Univerzitetu u Würzburgu]] pod mentorstvom [[Oswald Külpe|Oswalda Külpea]].<ref name="Hothersall_2003">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2003 |title=History of Psychology |edition=4. |publisher=McGraw-Hill |location=New York |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0000hoth_4thedi |isbn=978-0072849653 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Nakon stjecanja doktorata započeo je akademsku karijeru kao predavač na Institutu za društvena istraživanja pri [[Goetheov univerzitet (Frankfurt na Majni)|Goetheovom univerzitetu u Frankfurtu]]. Kratko vrijeme radio je i na Berlinskom psihološkom institutu, nakon čega se 1929. vratio u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], gdje je imenovan za redovnog profesora. Nakon emigracije u [[Sjedinjene Američke Države]], Wertheimer se pridružio nastavnom osoblju [[The New School|The New School]] u [[New York City|New Yorku]], gdje je radio sve do smrti 1943. Među njegovim postdoktorskim istraživačima bio je američki psiholog [[Abraham Maslow]], koji je izražavao veliko divljenje prema Wertheimerovom radu.<ref name="Maslow_1973">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham |date=1973 |title=The Farther Reaches of Human Nature |publisher=Pelican |page=43 |url=https://archive.org/details/fartherreacheso000masl |isbn=0140216456 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život (1880–1903) == Max Wertheimer rođen je 15. aprila 1880. u [[Prag]]u, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Bio je sin Wilhelma i Rose Wertheimer, te mlađi brat Waltera Wertheimera.<ref name="King_Wertheimer_2005">{{cite book |last1=King |first1=D. Brett |last2=Wertheimer |first2=Michael |date=2005 |title=Max Wertheimer and Gestalt Theory |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, NJ |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781351506472_A30457318/preview-9781351506472_A30457318.pdf |isbn=978-0765802583 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac Wilhelm Wertheimer bio je [[Pedagog|pedagog]] i finansijer, dok je majka Rosa, rođena Zwicker, posjedovala široko klasično obrazovanje.<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Porodica Wertheimer bila je aktivno uključena u lokalnu jevrejsku zajednicu i njegovala izrazito intelektualnu porodičnu atmosferu.<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Max je značajan dio obrazovanja stjecao unutar porodice, učestvujući u političkim i obrazovnim raspravama, uz istovremeno pohađanje časova [[Klavir|klavira]] i [[Violina|violine]]. Nakon što je kao poklon dobio knjigu filozofa [[Baruch Spinoza|Barucha Spinoze]], razvio je snažno interesovanje za [[Filozofija|filozofiju]], smatrajući da dijeli slične kulturne i intelektualne osobine sa Spinozom. Formalno obrazovanje započeo je sa pet godina u privatnoj osnovnoj školi kojom je upravljao [[pijaristički red|pijaristički red]] Rimokatoličke crkve. U to vrijeme nije bilo neuobičajeno da jevrejska djeca u srednjoj Evropi pohađaju katoličke obrazovne ustanove. Sa deset godina završio je Pijarističku gimnaziju i upisao Kraljevsku carsku njemačku državnu gimnaziju u Novom Gradu (Prag), gdje je stekao kvalifikacije potrebne za upis na [[univerzitet]].<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Po završetku srednjoškolskog obrazovanja, zbog raznovrsnosti univerzitetskih studijskih programa, počeo je ozbiljnije promišljati o vlastitom akademskom usmjerenju, pri čemu je posebno izraženo bilo njegovo interesovanje za filozofiju.<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Prvobitno je upisao studij prava na [[Karlov univerzitet|Karlovom univerzitetu]] u Pragu, gdje je paralelno proučavao [[Filozofija|filozofiju]], [[Muzika|muziku]], [[Fiziologija|fiziologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]]. Nakon jedne godine napustio je Karlov univerzitet i upisao [[Univerzitet u Berlinu]], gdje je studij usmjerio prvenstveno na filozofiju. Tokom boravka u [[Berlin]]i sarađivao je i učio od istaknutih naučnika kao što su [[Carl Stumpf]], [[Friedrich Schumann]], [[Georg Elias Müller]] i [[Erich von Hornbostel]]. Doktorat je stekao 1903. na [[Univerzitet u Würzburgu|Univerzitetu u Würzburgu]], gdje je proveo istraživanje iz oblasti [[Psihologija svjedočenja|psihologije svjedočenja]] i ranih metoda detekcije obmane.<ref name="Sillis_Merton_1968">{{cite encyclopedia |last1=Sillis |first1=D. L. |last2=Merton |first2=R. K. |year=1968 |title=Max Wertheimer |encyclopedia=International Encyclopedia of the Social Sciences |pages=522–527 |publisher=Macmillan & Free Press |language=en}}</ref> == Vrijeme u Frankfurtu i Berlinu (1910–1933) == Max Wertheimer započeo je svoju akademsku karijeru na Psihološkom institutu u Frankfurtu, koji je kasnije postao dio [[Goetheov univerzitet (Frankfurt na Majni)|Goetheovog univerziteta u Frankfurtu]]. U periodu od 1910. do 1916. radio je na ovom institutu, gdje je proveo pionirska istraživanja iz oblasti percepcije pokreta i [[fi-fenomen|fi-fenomena]]. Upravo u Frankfurtu, neposredno prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Wertheimer je formulisao osnovne postavke svoje [[Geštalt teorije|geštalt teorije]], objavivši 1912. istraživanje pod naslovom ″Eksperimentalne studije o percepciji pokreta″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Experimental Studies on Motion Vision''), koje se smatra jednim od osnovnih radova geštalt psihologije. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] radio je kao istraživački psiholog pri Pruskoj komisiji za ispitivanje artiljerije, čije se sjedište nalazilo u berlinskoj Bavarskoj četvrti, u neposrednoj blizini kuće [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]].<ref name="Harrington_1996">{{cite book |last=Harrington |first=Anne |date=1996 |title=Reenchanted Science: Holism in German Culture from Wilhelm II to Hitler |publisher=Princeton University Press |location=Princeton, NJ |url=https://doi.org/10.2307/j.ctv14163kf |isbn=9780691050508 |doi=10.2307/j.ctv14163kf |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> U tom periodu započelo je njegovo prijateljstvo s Einsteinom. Tokom brojnih razgovora Wertheimer je nastojao razumjeti misaone procese i obrasce organizacije mišljenja koje je Einstein koristio u razvoju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]].<ref name="Wertheimer_1961">{{cite book |last=Wertheimer |first=Max |date=1961 |title=Productive Thinking |publisher=Tavistock Publications |url=https://archive.org/details/productivethinki0000maxw |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Tokom ratnih godina sprijateljio se i s fizičarem [[Max Born|Maxom Bornom]].<ref name="Harrington_1996" /> Nakon završetka rata, Wertheimer je zajedno s Bornom i Einsteinom učestvovao u pregovorima za oslobađanje rektora i pojedinih profesora [[Univerzitet u Berlinu|Univerziteta u Berlinu]], koje su privremeno zadržavali studenti i vojnici u okviru socijalističkih protesta usmjerenih prema univerzitetskoj upravi.<ref name="Harrington_1996" /> U poslijeratnom periodu nastavio je razvijati geštalt teoriju u saradnji sa [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]], [[Kurt Koffka|Kurtom Koffkom]] i drugim saradnicima, tokom godina [[Vajmarska republika|Vajmarske republike]]. Od 1916. do 1929. radio je na [[Berlinskom psihološkom institutu|Berlinskom psihološkom institutu]], gdje je držao predavanja i nastavio istraživanja iz oblasti [[Percepcija|percepcije]] i [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]] pri [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]]. Godine 1923., tokom boravka u [[Berlin|Berlinu]], oženio se Annom Caro (poznatom kao Anni), kćerkom jednog [[Ljekar|ljekara]]. U braku su dobili četvero djece: Rudolfa (1924, preminuo u ranom djetinjstvu), Valentina (1925–1978), [[Michael Wertheimer|Michaela]] (1927–2022) i Lise (rođene 1928, poznate i kao Lisbeth Rosa). Godine 1929. vratio se u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], gdje je imenovan za redovnog profesora na Univerzitetu u Frankfurtu. Na toj poziciji ostao je do 1933.<ref name="King_Viney_2009">{{cite book |last1=King |first1=D. Brett |last2=Viney |first2=Wayne |last3=Woody |first3=William Douglas |date=2009 |title=A History of Psychology: Ideas and Context |edition=4. |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |location=Boston, MA |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0004king |isbn=978-0205512133 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Vrijeme nakon odlaska iz Njemačke (1933–1943) == Političke promjene u Njemačkoj 1933. navele su Maxa Wertheimera da napusti zemlju. Nakon dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast i njegovih javnih političkih istupa, Wertheimer je procijenio da njegovo [[Jevreji|jevrejsko]] porijeklo predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik. Zajedno s porodicom pridružio se valu njemačkih emigranata i preselio u [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="King_Wertheimer_Max_2005">{{cite book |last1=King |first1=D. Brett |last2=Wertheimer |first2=Michael |date=2005 |title=Max Wertheimer & Gestalt Theory |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick |url=https://archive.org/details/maxwertheimerges0000king |isbn=978-0765802583 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija porodice Wertheimer organizovana je posredstvom američkog konzulata u [[Prag]]u, a Max, njegova supruga Anna i njihova djeca stigli su u luku [[New York City|New Yorka]] 13. septembra 1933. Porodica je kasnije stekla američko državljanstvo, zbog čega se Wertheimer u literaturi često navodi kao njemačko-američki psiholog.<ref name="Wertheimer_Puente_2020">{{cite book |last1=Wertheimer |first1=Michael |last2=Puente |first2=Antonio E. |date=2020 |title=A Brief History of Psychology |edition=6. |publisher=Routledge |location=New York |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781351978644_A39784175/preview-9781351978644_A39784175.pdf |isbn=978-1-138-28473-9 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Po dolasku u Sjedinjene Američke Države, u pedeset trećoj godini života, prihvatio je profesorsku poziciju na Novoj školi za društvena istraživanja (eng. ''New School for Social Research'') u [[New York City|New Yorku]].<ref name="King_Viney_2009" /> Na toj instituciji, koja je tada postojala svega četrnaest godina, proveo je posljednju deceniju svog života.<ref name="King_Viney_2009" /> U periodu od 1934. do 1940. napisao je četiri značajna rada i filozofska eseja posvećena pitanjima istine, [[Etika|etike]], [[Demokratija|demokratije]] i [[sloboda|slobode]]. Ovi tekstovi u velikoj mjeri počivaju na geštalt principima odnosa cjeline i dijelova, kao i na važnosti sagledavanja ″ukupne situacije″. Tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama ostao je u bliskom kontaktu sa svojim evropskim kolegama, od kojih su mnogi također emigrirali. [[Kurt Koffka]] predavao je na [[Smith College]]u, [[Wolfgang Köhler]] na [[Swarthmore College]]u, dok je [[Kurt Lewin]] radio na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]]. Uprkos narušenom zdravstvenom stanju, Wertheimer je nastavio rad na istraživanjima rješavanja problema, koje je radije nazivao ″produktivnim mišljenjem″. Godine 1942. razveo se od Anne Wertheimer. Krajem septembra 1943. završio je svoju jedinu knjigu, ″Produktivno mišljenje″ ({{en|Productive Thinking}}), djelo koje predstavlja sintezu njegovih teorijskih i istraživačkih doprinosa u području [[mišljenje|mišljenja]] i rješavanja problema. Max Wertheimer preminuo je od srčanog udara 12. oktobra 1943, svega tri sedmice nakon završetka knjige, u svom domu u [[New Rochelle (New York)|New Rochelleu]u, [[New York (savezna država)|New York]]. Sahranjen je na groblju Beechwoods, također u New Rochelleu.<ref name="King_Wertheimer_Max_2005" /> Bio je otac [[Michael Wertheimer|Michaela Wertheimera]], koji je također ostvario značajnu karijeru u psihologiji.<ref name="King_Wertheimer_Max_2005" /> == Fi fenomen == Početak formalnog utemeljenja [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] vezuje se za 1910., kada je Wertheimer započeo istraživanja [[fi-fenomen|fi-fenomena]]. Rezultate tih eksperimenata objavio je u radu pod naslovom ″Eksperimentalne studije o percepciji pokreta″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Experimental Studies on the Perception of Movement'').<ref name="King_Viney_2009" /> Fi-fenomen predstavlja perceptivnu pojavu prividnog kretanja izazvanu naizmjeničnim prikazivanjem svjetlosnih podražaja na različitim prostornim pozicijama. Wertheimer je ovaj fenomen demonstrirao pomoću uređaja koji je konstruisao za eksperimentalne potrebe, a koji se sastojao od dva odvojena izvora svjetlosti postavljena na različitim mjestima. Iako su izvori svjetlosti bili statični, njihovo uzastopno uključivanje u određenim vremenskim intervalima izazivalo je kod posmatrača doživljaj kretanja. Wertheimer je, zajedno sa svojim saradnicima [[Kurt Koffka|Kurtom Koffkom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]], prikupljao empirijske podatke koji su kasnije doprinijeli razvoju geštalt psihologije kao zasebnog pravca u psihologiji. Njihova istraživanja pokazala su da perceptivna cjelina posjeduje osobine koje se ne mogu svesti na prost zbir pojedinačnih elemenata. U ranim interpretacijama fi-fenomena smatralo se da se opažanje pokreta može objasniti pokretima oka kao odgovorom na uzastopne svjetlosne podražaje.<ref name="King_Viney_2009" /> Prema tom tumačenju, doživljaj kretanja proizlazi iz povratnih informacija nastalih uslijed pokreta oka.<ref name="King_Viney_2009" /> Ova istraživanja doprinijela su razumijevanju činjenice da je ljudska [[percepcija]] podložna perceptivnim [[iluzija]]ma te su podržala geštalt stanovište prema kojem perceptivni sistem spontano organizuje prostorno i vremenski bliske podražaje u smislene cjeline, umjesto da ih obrađuje kao odvojene i nepovezane elemente.<ref name="Weber_Johnson_2011">{{cite book |last1=Weber |first1=Ann |last2=Johnson |first2=Joseph |date=2011 |title=Introduction to Psychology |publisher=Harper Collins |location=New York |isbn=9780060881528 |language=en}}</ref> == ''Produktivno mišljenje'' == Kao teoretičar [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]], Max Wertheimer bavio se ne samo [[percepcija|percepcijom]], nego i procesima [[mišljenje|mišljenja]]. Ova interesovanja predstavljala su osnovu njegove posthumno objavljene knjige ''Produktivno mišljenje'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Productive Thinking''), koja je objavljena 1945.<ref name="King_Viney_2009" /> Wertheimer je pravio razliku između reproduktivnog i produktivnog mišljenja. Reproduktivno mišljenje povezano je s ponavljanjem, [[uslovljavanje|uslovljavanjem]], navikama i oslanjanjem na već poznate intelektualne obrasce, dok produktivno mišljenje podrazumijeva nastanak novih ideja i pronalaženje novih rješenja.<ref name="King_Viney_2009" /> Produktivno mišljenje zasniva se na uvidu kao obliku rezonovanja. Wertheimer je smatrao da samo mišljenje zasnovano na uvidu omogućava stvarno razumijevanje konceptualnih problema i odnosa među njihovim elementima. Iako je zagovarao ovladavanje tradicionalnom [[logika|logikom]] i smatrao da ona potiče misaone procese, tvrdio je da sama logika nije dovoljna za razvoj produktivnog mišljenja. Prema njegovom stanovištu, produktivno mišljenje zahtijeva i [[kreativnost]], jer omogućava prevazilaženje ustaljenih obrazaca mišljenja.<ref name="King_Viney_2009" /> U djelu ''Produktivno mišljenje'', kao i u svojim predavanjima, Wertheimer je koristio konkretne primjere kako bi ilustrovao osnovne principe svoje teorije. Posebno je opisivao prijelaz iz stanja S1, u kojem problem djeluje nejasno i nepovezano, u stanje S2, u kojem dolazi do reorganizacije perceptivnog i misaonog polja, što omogućava jasno razumijevanje i pronalaženje rješenja. Wertheimer je smatrao da rješavanje problema slijepim pridržavanjem pravila ne vodi stvarnom razumijevanju njihove strukture i odnosa među elementima.<ref name="Wertheimer_M_1996">{{cite web |last=Wertheimer |first=Michael |date=1996 |title=A Contemporary Perspective on the Psychology of Productive Thinking |url=https://www.academia.edu/48352485/A_Contemporary_Perspective_on_the_Psychology_of_Productive_Thinking |publisher=University of Colorado at Boulder |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovom mišljenju, takav pristup može ograničiti sposobnost pojedinca da samostalno otkrije rješenje problema.<ref name="King_Viney_2009" /> Wertheimerove ideje o produktivnom mišljenju i dalje imaju značajno mjesto u savremenim teorijama [[shema (psihologija)|kognitivnih shema]], planiranja i organizacije znanja.<ref name="King_Wertheimer_Max_2005" /> == Geštalt teorija == Max Wertheimer razvio je temelje svoje geštalt teorije 1910. tokom putovanja vozom iz [[Beč]]a na odmor u njemačku regiju Rhineland.<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Pojam ''geštalt'' u najširem značenju odnosi se na cjelinu, oblik, strukturu, konfiguraciju ili obrazac.<ref name="King_Viney_2009" /> U okviru geštalt psihologije, [[percepcija]] se razumijeva kao organizovana cjelina, pri čemu se opažajno iskustvo ne može svesti na zbir pojedinačnih osjetnih elemenata. Prema ovom stanovištu, perceptivni procesi oblikuju način na koji pojedinac organizuje vizuelne i druge senzorne informacije. Osnovno načelo geštalt teorije jeste da cjelina nije samo veća od zbira svojih dijelova, nego kvalitativno drugačija od njih,<ref name="Wertheimer_1961" /> što predstavlja razvoj [[holizam|holističkog]] pristupa čije se filozofske osnove mogu pratiti još od [[Aristotel|Aristotela]]. Do 1920. Wertheimer je dodatno razradio stanovište prema kojem su svojstva pojedinačnih dijelova određena strukturnim zakonitostima cjeline.<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Jedan od osnovnih ciljeva geštalt psihologije bio je identifikovanje zakonitosti prema kojima perceptivni sistem organizuje podražaje u smislene cjeline. Kasniji pokušaji sistematizacije tih zakonitosti dali su ograničene rezultate.<ref name="King_Wertheimer_2005" /> Wertheimerov rad na geštalt psihologiji, razvijan zajedno sa saradnicima [[Kurt Koffka|Kurtom Koffkom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]], predstavljao je alternativu dominantnim pravcima tadašnje psihologije, posebno [[biheviorizam|biheviorizmu]], koji je psihološke procese tumačio prvenstveno kroz posmatrano ponašanje.<ref name="Harrington_1996" /> Njegove ideje značajno su utjecale na razvoj [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]<ref name="King_Wertheimer_2005" /> i su predstavljale izazov ranijim pravcima kao što su [[strukturalizam]] i [[atomizam]], jer su geštalt psiholozi naglašavali proučavanje organizovane cjeline umjesto izolovanih dijelova psihološkog iskustva.<ref name="Sillis_Merton_1968" /> == Četiri glavna rada (1934–1940) == Nakon odlaska iz Njemačke, Max Wertheimer se bavio društvenim i filozofskim pitanjima svoga vremena. U tom periodu napisao je četiri značajna rada u kojima razmatra vrijednosti koje je smatrao ugroženim: istinu, etiku, demokratiju i slobodu. Godine 1934. objavio je rad ″O istini″ ({{en|On Truth}}), u kojem je razlikovao istinu u cjelovitom kontekstu (T) i parcijalnu, fragmentarnu istinu (t). Prema njegovom stanovištu, pojedinačna tvrdnja može biti tačna u izolovanom smislu, ali pogrešna ili obmanjujuća kada se posmatra unutar šire cjeline: {{Citat |tekst=Neka stvar može biti istinita u parcijalnom smislu, a lažna, pa čak i obmanjujuća, kao dio u svojoj cjelini. |autor=Max Wertheimer<ref name="Wertheimer_Truth_1934">{{cite journal |last=Wertheimer |first=Max |date=1934 |title=On Truth |journal=Social Research |volume=1 |issue=2 |pages=135–146 |publisher=The New School |url=https://www.jstor.org/stable/40981377 |access-date=1. 5. 2026}}</ref>}} Wertheimer je naglašavao značaj ″volje za istinom″ i potrebu sagledavanja ″ukupne situacije″ kao osnove za etičko i odgovorno djelovanje.<ref name="Wertheimer_Truth_1934" /> Godine 1935. napisao je rad ″Neki problemi u teoriji etike″ ({{en|Some Problems in the Theory of Ethics}}). U ovom radu zastupao je stav da su problemi etike u velikoj mjeri povezani s poremećajima u načinu mišljenja i da proizlaze iz parcijalnog pristupa, a ne primarno iz unutrašnjih destruktivnih nagona pojedinca.<ref name="Henle_1961">{{cite book |editor-last=Henle |editor-first=Mary |date=1961 |title=Documents of Gestalt Psychology |publisher=University of California Press |location=Berkeley and Los Angeles |url=https://archive.org/details/documentsofgesta027559mbp |lccn=61-14554 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Harrington_1996" /> Treći rad, ″O konceptu demokratije″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''On the Concept of Democracy''), objavljen je 1937.<ref name="Henle_1961" /> Četvrti rad, objavljen 1940. godine, nosi naslov ″Priča o tri dana″ ([[Engleski jezik|eng.]]. ''A Story of Three Days'').<ref name="Henle_1961" /> Rad je objavljen u zborniku ''Freedom: Its Meaning'', koji je sadržavao priloge više autora o pojmu slobode. Tekst je napisan u obliku autobiografske parabole, slične narativnoj strukturi kakva se nalazi u djelima poput ''Pilgrim’s Progress''. Prema interpretacijama, ovaj rad predstavlja sintezu ranijih Wertheimerovih razmatranja i izražava njegovu vjeru u snagu geštalt principa, težnju ka istini i pravdi i mogućnost razvoja društva u pravcu slobode u posthitlerovskom periodu.<ref name="Harrington_1996" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Max Wertheimer}} * "[[iarchive:documentsofgesta027559mbp/page/n32/mode/1up|On Truth]]" – esej Maxa Wertheimera, u zbirci ''Documents of Gestalt Psychology'', arhivirano na archive.org * "[[iarchive:documentsofgesta027559mbp/page/n42/mode/1up|Some Problems in the Theory of Ethics]]" – esej Maxa Wertheimera, u zbirci ''Documents of Gestalt Psychology'', arhivirano na archive.org * "[[iarchive:documentsofgesta027559mbp/page/n55/mode/1up|On the Concept of Democracy]]" – esej Maxa Wertheimera, u zbirci ''Documents of Gestalt Psychology'', arhivirano na archive.org * "[[iarchive:documentsofgesta027559mbp/page/n65/mode/1up|A Story of Three Days]]" – esej Maxa Wertheimera, u zbirci ''Documents of Gestalt Psychology'', arhivirano na archive.org * [http://gestalttheory.net/ Međunarodno društvo za geštalt teoriju i njene primjene (GTA)] * [http://www.ship.edu/~cgboeree/gestalt.html Kratki biografski članci o Wertheimeru i drugim autorima] * [http://mitpress2.mit.edu/e-journals/Leonardo/isast/articles/behrens.html Umjetnost, dizajn i geštalt teorija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060702154025/http://mitpress2.mit.edu/e-journals/Leonardo/isast/articles/behrens.html |date=2. 7. 2006 }} * [http://www.bobolinkbooks.com/Gestalt/GestaltAndCamouflage.html O Maxu Wertheimeru i Pablu Picassu] * [https://web.archive.org/web/20060418195932/http://www.gestalttheory.net/archive/LuchinsStudent.html O tome kako je biti Wertheimerov student] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wertheimer, Max}} [[Kategorija:Rođeni 1880.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Prag]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Geštaltpsiholozi]] buqi11lwn5o0ewsd5beuzm1p9fue5zf 0 533953 3899002 3898560 2026-06-18T18:57:13Z AnToni 2325 3899002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jovo Lukić | slika = Jovo Lukić 97 (cropped).jpg | punoime = Jovo Lukić | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|11|28}} | rodnigrad = [[Šabac]] | rodnadržava = [[SR Jugoslavija]] | visina = 1,93 m | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | trenutniklub = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | brojnadresu = 17 | omladinskegodine = 2009–2015 | omladinskipogoni = Alfa Modriča | godine1 = 2016–2018 | klubovi1 = [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] | nastupi(golovi)1 = 43 (13) | godine2 = 2018–2020 | klubovi2 = [[FK Krupa|Krupa]] | nastupi(golovi)2 = 36 (12) | godine3 = 2019 | klubovi3 = → [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] | nastupi(golovi)3 = 14 (5) | godine4 = 2020–2024 | klubovi4 = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | nastupi(golovi)4 = 108 (30) | godine5 = 2024–2025 | klubovi5 = [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] | nastupi(golovi)5 = 27 (2) | godine6 = 2025– | klubovi6 = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | nastupi(golovi)6 = 32 (18) | nacionalnegodine1 = 2018–2020 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21 godine|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2021– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (1) | zadnjeuređivanje = 12. juni 2026 }} '''Jovo Lukić''' bosanskohercegovački je [[nogomet]]aš koji od 2025. igra kao [[napadač]] za rumunski klub [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]. Rođen je 28. novembra 1998. u [[Šabac|Šapcu]]. Tokom karijere igrao je za [[FK Sloga Doboj|Slogu Doboj]], [[FK Krupa|Krupu]], [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezdu Gradačac]], [[FK Borac Banja Luka|Borac Banju Luku]], [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiovu]] i Universitatea Cluj.<ref name="nft">{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.national-football-teams.com/player/85006/Jovo_Lukic.html |website=National Football Teams |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ucluj-profil">{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.fcucluj.ro/profil/jovo-lukic |website=FC Universitatea Cluj |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}</ref> Bio je član mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine, a za seniorsku reprezentaciju debitirao je 2021. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="nfsbih">{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/?id=304&view=player |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |access-date=6. 5. 2026}}</ref> == Klupska karijera == Lukić je omladinski nogomet igrao u Alfi Modriča između 2009. i 2015, nakon čega je prešao u seniorski sastav Sloge Doboj. Za Slogu je nastupao u drugom rangu bosanskohercegovačkog nogometa i u 43 utakmice postigao 13 golova.<ref name="ucluj-profil"/> Od zime 2017. do ljeta 2020. igrao je za Krupu i Zvijezdu Gradačac. U tom periodu nastupao je i u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] i u nižim rangovima, a u sezoni 2019/20. za Krupu je postigao 12 golova u 14 ligaških nastupa.<ref name="nft"/> U Borac Banju Luku prešao je 2020. U prvoj sezoni u banjalučkom klubu osvojio je naslov prvaka Bosne i Hercegovine, pri čemu je u ligaškom dijelu postigao osam golova u 17 nastupa.<ref name="ucluj-profil"/> Za Borac je igrao i u evropskim kvalifikacijama, uključujući kvalifikacije za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. U sezoni 2023/24. osvojio je drugi naslov prvaka Bosne i Hercegovine s Borcem, a u domaćem prvenstvu postigao je 12 golova u 31 nastupu.<ref name="ucluj-profil"/> U septembru 2024. prešao je u rumunsku Universitatea Craiovu.<ref>{{cite web |title=Transferul lui Jovo Lukic, anunțat oficial de Universitatea Craiova |url=https://www.prosport.ro/www.prosport.ro/fotbal-intern/superliga/transferul-lui-jovo-lukic-anuntat-oficial-de-universitatea-craiova-prima-veste-buna-a-zilei-19983735 |website=ProSport |date=9. 9. 2024 |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}</ref> Za klub je u sezoni 2024/25. nastupio u 27 ligaških utakmica i postigao dva gola.<ref name="nft"/> U junu 2025. Universitatea Craiova objavila je raskid saradnje s Lukićem, a istog mjeseca postao je igrač Universitatea Cluja.<ref>{{cite web |title=OFICIAL: Universitatea Craiova s-a despărțit de Jovo Lukic |url=https://www.ucv1948.ro/Jovo-Lukic |website=Universitatea Craiova |date=16. 6. 2025 |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}</ref><ref name="ucluj-profil"/> == Reprezentativna karijera == Lukić je bio član mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine. Za selekciju do 21 godine pozivan je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, uključujući utakmicu protiv Belgije u novembru 2020.<ref>{{cite web |title=Starčević odabrao igrače za utakmicu sa Belgijom |url=https://www.nfsbih.ba/bs/vijesti/nogomet-m/omladinske-selekcije-m/starcevic-odabrao-igrace-za-utakmicu-sa-belgijom/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=12. 11. 2020 |access-date=6. 5. 2026}}</ref> Za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitirao je 19. decembra 2021. u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 1:0. U toj utakmici odigrao je 45 minuta.<ref name="nfsbih"/><ref name="nft"/> == Uspjesi == ;Borac Banja Luka * [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]: 2020/21, 2023/24<ref name="ucluj-profil"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lukić, Jovo}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Šabac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sloge Doboj]] [[Kategorija:Nogometaši Krupe]] [[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]] [[Kategorija:Nogometaši Universitatee Craiova]] [[Kategorija:Nogometaši Universitatee Cluj]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] 5kencnc6v3y1oz5a19zdj8pe41ne4l1 0 534529 3899000 3894628 2026-06-18T18:24:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mala Bosna | drugo_ime = Bosna | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|50|22|N|18|17|13|E}} | mapframe-caption = Tok Male Bosne | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | dužina_km = 3,6 | izvor = [[Vrelo Bosne]] | nadmorska visina izvora = 520 | izvor_lat_d = 43 | izvor_lat_m = 49 | izvor_lat_s = 09 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 16 | izvor_long_s = 03 | izvor_long_EW = E | ušće = sastav sa [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicom]] na lokalitetu Sastavci kod [[Osjek (Ilidža)|Osjeka]] | nadmorska visina ušća = oko 510 | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 50 | ušće_lat_s = 22 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 17 | ušće_long_s = 13 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Večerica, Bukulaš | desne_pritoke = Večerica, Bukulaš | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Ilidža]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Mala Bosna''' je početni tok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] u općini [[Ilidža]], na zapadnom rubu [[Sarajevo|Sarajeva]]. Teče od [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]], u podnožju [[Igman]]a, do sastava sa [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicom]] na lokalitetu Sastavci kod [[Osjek (Ilidža)|Osjeka]]. Duga je približno 3,6&nbsp;km i pripada sistemu Bosne, Save, Dunava i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="sava">{{cite web |title=Sava River Basin Analysis Report |url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf |publisher=International Sava River Basin Commission |date=septembar 2009 |access-date=16. 5. 2026 |archive-date=17. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717051037/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf |url-status=dead }}</ref> == Hidrologija == U hidrološkoj podjeli cijelo područje pripada gornjem toku Bosne, koji se obično posmatra od izvora na Vrelu Bosne do ušća [[Lašva (rijeka)|Lašve]] uzvodno od [[Zenica|Zenice]]. U užem smislu naziv Mala Bosna odnosi se na tok između Vrela Bosne i sastava sa Željeznicom, dok se u starijoj stručnoj i lokalnoj upotrebi ponekad proteže i na dionicu do ušća [[Miljacka|Miljacke]].<ref name="aganovic">{{cite journal |last=Aganović |first=M. |title=Komparativna istraživanja režima ishrane, rasta, plodnosti i strukture populacija lipljena u rijekama Bosni i Plivi |journal=Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu |volume=18 |year=1965 |pages=5–6 |url=https://aibus.pmf.unsa.ba/handle/123456789/227 |access-date=16. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> == Vrelo Bosne == Izvor Male Bosne nalazi se na Vrelu Bosne, na oko 520 m nadmorske visine, u podnožju Igmana.<ref name="plan">{{cite web |title=Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" 2020–2030 |url=https://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/plan_upravljanja_spomenikom_prirode_vrelo_bosne_2020-2030.pdf |publisher=Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo |access-date=16. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Vrelo Bosne jedno je od najpoznatijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini i zaštićeno je kao spomenik prirode.<ref name="plan"/> Glavno vrelo i okolni izvori daju vodi snažan kraški karakter, a područje je povezano s rekreacijskim prostorom Ilidže i Velikom alejom. == Tok i pritoke == Od izvora Mala Bosna teče kroz ravničarski dio [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]]. Prije sastava sa Željeznicom prima manje desne pritoke Večericu i Bukulaš, koje se napajaju iz jakih vrela u području [[Stojčevac|Stojčevca]].<ref name="geografija">{{cite book |title=The Geography of Bosnia and Herzegovina: Between East and West |publisher=Springer |year=2022 |isbn=978-3-030-98522-6}}</ref> Na Sastavcima se Mala Bosna spaja sa Željeznicom, nakon čega se tok obično označava jednostavno kao Bosna. U širem lokalnom poimanju nastavka Male Bosne nizvodno se, s desne strane, u Bosnu ulijevaju Dobrinja i Miljacka, a s lijeve Zujevina.<ref name="aganovic"/><ref name="geografija"/> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100"> Ilidža Bosna River.jpg|Mala Bosna u [[Ilidža|Ilidži]] River Bosna at Vrelo Bosne Park in Sarajevo.JPG|Tok Male Bosne u području [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]] River Bosna, Sarajevo (1).JPG|Mala Bosna u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]] Ilidza Vrelo-Bosne 2010-07-05 (39).jpg|Dio toka u zaštićenom području Vrela Bosne Ilidža Rimski most 1.jpg|Mala Bosna kod [[Rimski most na Ilidži|Rimskog mosta]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mala Bosna}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Kanton Sarajevo]] 5oydlzdjhm963wf89zk0ybxowa2rxj7 0 534907 3899033 3894515 2026-06-19T02:11:25Z Bosancica by MK 173186 3899033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Emina Žuna | image = | datum_rođenja = 1981. | mjesto_rođenja = Jajce, SR Bosna i Hercegovina | zanimanje = Književnica, psihologinja, psihoterapeutkinja | nacionalnost = Bosanskohercegovačka | period = 2002. – danas | žanr = Roman, kratka priča, esej, drama, kolumna | značajna_djela = ''Linija života'' (2016), ''Do boljeg jučer'' (2022) }} '''Emina Žuna''' (Jajce, 1981) bosanskohercegovačka je književnica, kolumnistica i psihoterapeutkinja. Autorica je romana, kratkih priča, eseja i dramskih tekstova. Njezini romani uvršteni su u najuže izbore za najprestižnije regionalne književne nagrade.<ref name="pen-bih">{{cite web |url=https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ |title=Članovi P.E.N. Centra BiH: Emina Žuna |publisher=P.E.N. centar Bosne i Hercegovine}}</ref> Radi kao kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u privatnoj praksi u Jajcu.<ref name="bhukbt-registar">{{cite web |url=https://www.bhukbt.org/registar-terapeuta |title=Registar sertifikovanih KBT terapeuta u BiH |publisher=Bosansko-hercegovačko udruženje za kognitivno-bihejvioralnu terapiju}}</ref> Članica je P.E.N. centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.<ref name="pen-bih"/> == Obrazovanje == Diplomirala je psihologiju (2005) te komparativnu književnost i bibliotekarstvo (2006) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je stipendije Fondacije „Karim Zaimović" (2004).<ref name="napolaputa-fest">{{cite web |url=http://napolaputa.net/emina-zuna/ |title=Festival Na pola puta: Emina Žuna |publisher=Festival Na pola puta Užice}}</ref> Magistrirala je na programu ''European Literary Cultures'' (Erasmus Mundus CLE) u Strazburu, Bolonji i Solunu.<ref name="cle-alumni">{{cite web |url=https://cle.unibo.it/pages/19/alumni |title=Alumni – Master CLE Erasmus Mundus |publisher=Università di Bologna}}</ref> == Književni rad == === Romani === Debitantski roman ''Linija života'' (Planjax, 2016) nagrađen je na konkursu Fondacije za izdavaštvo BiH<ref name="fondacija-izdavastvo">{{cite web |url=https://fondacijaizdavastvo.ba/odluke-o-dodjeli-nagrada-konkursi/ |title=Odluka o dodjeli nagrada za izvornu literaturu |publisher=Fondacija za izdavaštvo Sarajevo}}</ref> te nominovan 2017. za nagrade „Meša Selimović" i „Mirko Kovač".<ref name="tuzla-mesa2017">{{cite web |url=http://www.tuzla.ba/nominovani-romani-za-nagradu-mesa-selimovic-2017/ |title=Nominovani romani za Nagradu 'Meša Selimović' 2017. |publisher=Grad Tuzla}}</ref> Drugi roman ''Do boljeg jučer'' (Buybook, 2022)<ref name="buybook-izdanje">{{cite web |url=https://buybook.ba/proizvod/do-boljeg-jucer-16345/ |title=Do boljeg jučer – Emina Žuna |publisher=Buybook}}</ref> uvršten je 2023. u uži izbor za nagrade „Meša Selimović"<ref name="tportal-mesa">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/finalisti-nagrade-mesa-selimovic-2023-foto-20230818 |title=Finalisti Nagrade 'Meša Selimović' 2023 |publisher=tportal.hr}}</ref> i „Štefica Cvek".<ref name="bookvica-sve">{{cite web |url=http://bookvica.net/stefica-cvek-uzi-izbor-2023/ |title=Uži izbor za nagradu 'Štefica Cvek' 2023 |publisher=Bookvica}}</ref> === Kratka proza i dramski tekstovi === Kratke priče objavljuje od početka 2000-ih u časopisima: ''Sarajevske sveske'', ''Zarez'', ''Odjek'', ''Bejahad'', ''Avlija'', ''Behar'', ''Polja'', ''Vox Feminae'', ''Eckermann'' i dr. Priče objavljuje i na portalima ''Strane''<ref name="strane-arh">{{cite web |url=https://strane.ba/category/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Strane.ba}}</ref> i ''Ajfelov most''.<ref name="jergovic-ajfel">{{cite web |url=https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ |title=Ajfelov most: Emina Žuna |author=Miljenko Jergović |publisher=Jergovic.com}}</ref> Dramski tekst uvršten je u uži izbor za nagradu „Alija Isaković" (2008).<ref name="klix-preporod">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/svedsko-srce-moje-majke-dobitnik-nagrade-alija-isakovic/81124024 |title='Švedsko srce moje majke' dobitnik nagrade 'Alija Isaković' |publisher=Klix.ba}}</ref> == Analize i kolumnistika == Sarađivala je s Mediacentrom Sarajevo,<ref name="mediacentar-izvor">{{cite web |url=https://media.ba/bs/author/emina-zuna |title=Emina Žuna – Mediacentar Sarajevo}}</ref> Al Jazeera Balkans,<ref name="aljazeera-izvor">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 |title=Emina Žuna – Al Jazeera Balkans}}</ref> Oslobođenjem, Bukom i dr. Na portalu ''Prometej'' vodila je kolumnu ''Psihoterapija, politika & popularna kultura''.<ref name="prometej-kolumna">{{cite web |url=https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura |title=Arhiv kolumne – Prometej.ba}}</ref> == Rezidencije i festivali == * 2018. – ''Reading Balkans'', Tirana<ref name="traduki-tirana">{{cite web |url=https://traduki.eu/reading-balkans-emina-zuna-in-tirana/ |title=Reading Balkans: Emina Žuna in Tirana |publisher=Traduki}}</ref> * 2018. – ''Blasfem II'', Banja Luka<ref name="buka-blasfem">{{cite web |url=https://6yka.com/bih/blasfem-ii-banjalucki-feministicki-festival/ |title=Blasfem II – banjalučki feministički festival |publisher=Buka}}</ref> * 2022. – Festival „Na pola puta", Užice<ref name="napolaputa-fest"/> * 2023. – Traduki rezidencija, Novo Mesto (Goga)<ref name="goga-novo-mesto">{{cite web |url=https://www.goga.si/dogodek/literarni-vecer-z-emino-zuna/ |title=Literarni večer z Emino Žuna |publisher=Založba Goga}}</ref> * 2023. – Kuća za pisce, Pazin<ref name="pazin-rezidencija">{{cite web |url=http://www.kucazapisce.hr/gosti/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Kuća za pisce Pazin}}</ref> == Recepcija i akademski osvrti == Roman ''Linija života'' bio je predmet akademskih studija Ivana Šunjića (''Translation Studies'', Brill, 2018),<ref name="brill-izdavac">{{cite web |url=https://brill.com/view/journals/ts/translation-studies-contemporary-female-writers.xml |title=Narrative Strategies – Brill 2018 |author=Ivan Šunjić |publisher=Brill Academic Publishers}}</ref> Fatime Bećarević (''DHS'', 2018),<ref name="dhs-tuzla">{{cite web |url=http://dhs.ff.untz.ba/index.php/dhs/article/view/becarevic-zenske-vrijednosti |title=Reprezentacija ženskih vrijednosti – DHS 2018 |author=Fatima Bećarević |publisher=Filozofski fakultet Tuzla}}</ref> Melide Travančić (''DHS''/CEEOL, 2020)<ref name="ceeol-baza">{{cite web |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=912534 |title=Sumnja u kontingenciju – CEEOL 2020 |author=Melida Travančić}}</ref> i Jasmine Mujezin (P.E.N. centar BiH, 2020).<ref name="pen-zbilja-esej">{{cite web |url=https://penbih.ba/zenska-citaonica/jasmina-mujezin-drustvena-zbilja-u-fiktivnoj-povijesti/ |title=Društvena zbilja u fiktivnoj povijesti – P.E.N. BiH |author=Jasmina Mujezin}}</ref> Roman se navodi i u zborniku ''Između otpora i trenda'' (Booksa/Kulturtreger, 2023). Roman ''Do boljeg jučer'' naišao je na odjek u književnoj kritici, o čemu su pisale Maja Abadžija (''Naratorium'')<ref name="naratorium-kritika">{{cite web |url=https://naratorium.ba/roman-s-predumislajem-emina-zuna-do-boljeg-jucer/ |title=Roman s predumišljajem – Naratorium |author=Maja Abadžija}}</ref> i Dalibor Plečić (''Booksa.hr'').<ref name="booksa-kritika">{{cite web |url=https://booksa.hr/kritike/do-boljeg-jucer-mnogo-mogucih-tumacenja |title=Mnogo mogućih tumačenja – Booksa.hr |author=Dalibor Plečić}}</ref> Dara Šljukić u ''Vogue Adria'' (2025) ističe roman kao primjer književnog eksperimenta s prošlošću.<ref name="vogue-adria">{{cite web |url=https://vogueadria.com/print_edition/tenth-issue/pobunjene-citateljke-2/ |title=Pobunjene čitateljke: Novelistički retro – Vogue Adria |author=Dara Šljukić}}</ref> == Psihoterapeutski rad == Certifikovana je KBT psihoterapeutkinja uvrštena u Registar BHUKBT-a.<ref name="bhukbt-registar"/> == Bibliografija == === Romani === * ''Linija života'' (Planjax, Tešanj, 2016) * ''Do boljeg jučer'' (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2022) === Koautorska djela i zbornici === * ''Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku''<ref name="cobiss-referenca">{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/24361734/nubbih?format=isbd |title=Zabilježene – COBISS.bh}}</ref> * ''Feministička i queer čitanja popularne kulture'' (ur. Ivan Šunjić)<ref name="cobiss-queer">{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/17498118 |title=Feministička i queer čitanja – COBISS.bh}}</ref> * ''Da sam Šejn'' (zbornik kratkih priča) * ''Tragovima bosanskog kraljevstva'' (zbornik) == Nagrade i nominacije == * '''2002.''' – Nagrada Radija Federacije BiH za kratku priču * '''2008.''' – Nagrada „Bejahad" za kratku priču * '''2008.''' – Uži izbor za nagradu „Alija Isaković" (dramski tekst)<ref name="klix-preporod"/> * '''2013.''' – Nagrada „Avlija" za kratku priču * '''2016.''' – Nagrada Fondacije za izdavaštvo BiH (''Linija života'')<ref name="fondacija-izdavastvo"/> * '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović" (''Linija života'')<ref name="tuzla-mesa2017"/> * '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Mirko Kovač" (''Linija života'') * '''2022.''' – Nagrada „Zija Dizdarević" za kratku priču<ref name="zija-dizdarevic">{{cite web |url=https://www.fokus.ba/kultura/emini-zuni-prva-nagrada-na-konkursu-zija-dizdarevic/2610547/ |title=Emini Žuni nagrada 'Zija Dizdarević' |publisher=Fokus.ba}}</ref> * '''2023.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović" (''Do boljeg jučer'')<ref name="tportal-mesa"/> * '''2023.''' – Uži izbor za Nagradu „Štefica Cvek" (''Do boljeg jučer'')<ref name="bookvica-sve"/> * '''2025.''' – Uži izbor konkursa „Raštan" za zbirku priča == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske poveznice == * [https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ Profil na stranici P.E.N. centra BiH] * [https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 Arhiva tekstova na Al Jazeera Balkans] * [https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura Arhiva kolumne na portalu Prometej] * [https://media.ba/bs/author/emina-zuna Profil na Mediacentru Sarajevo] * [https://strane.ba/category/emina-zuna/ Profil na portalu Strane] * [https://www.jergovic.com/author/eminaz/ Tekstovi na Jergović.com] {{DEFAULTSORT:Žuna, Emina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Jajce]] [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 572zho6emgyx3xel0ht2oj1kqvu6rp8 0 535384 3898966 3898962 2026-06-18T12:28:15Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898966 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Scream Pastel.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Edvard Munch|Munchov]] "Krik" (1893) u modernoj kulturi i stručnoj literaturi služi kao prepoznatljiva metafora za intenzivnu anksioznost i emocionalni nemir karakterističan za neuroze]] '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Historija == === Širi koncept poremećaja (1769–1879) === [[Datoteka:William Cullen.jpg|mini|mini|desno|300px|Portret [[William Cullen|Williama Cullena]] (1710–1790), škotskog ljekara i profesora medicine koji je 1769. uveo termin "neuroza"]] Termin neuroza uveo je škotski ljekar [[William Cullen]] 1769, upotrijebivši ga za označavanje "poremećaja osjeta i kretanja" koji su uzrokovani "općim poremećajem [[Nervni sistem|nervnog sistema]]". Sam pojam je izveden od grčke riječi ''[[neuron]]'' (νεῦρον, u značenju 'živac') i sufiksa ''-osis'' (-ωσις, koji označava 'bolesno' ili 'abnormalno stanje'). Prvi put je predstavljen u Cullenovom djelu ''System of Nosology'', koje je izvorno objavljeno na latinskom jeziku.<ref name="Knoff_1970">{{cite journal |last=Knoff |first=William F. |title=A history of the concept of neurosis, with a memoir of William Cullen |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=127 |issue=1 |pages=80–84 |date=1970 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.127.1.80 |doi=10.1176/ajp.127.1.80 |pmid=4913140 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cullen je ovim terminom obuhvatio različite nervne poremećaje i popratne simptome čiji se uzroci u to vrijeme nisu mogli [[Fiziologija|fiziološki]] objasniti. Uprkos odsustvu jasnog organskog uzroka, tjelesne manifestacije su gotovo neizbježno pratile ova stanja, zbog čega su se klinički dijagnostički testovi održali u medicinskoj praksi sve do 20. vijeka. Među njima su se posebno isticali pregledi poput provjere pojačanog [[Patelarni refleks|patelarnog refleksa]] (refleksa koljena), utvrđivanja gubitka [[Faringealni refleks|faringealnog refleksa]] (refleksa povraćanja), kao i testiranje na [[Dermografizam|dermografizam]].<ref name="Bailey80">{{cite book |last=Bailey |first=Hamilton |title=Hamilton Bailey's Demonstrations of Physical Signs in Clinical Surgery |publisher=J. Wright/Year Book Medical Publishers |date=1980 |location=Bristol/Chicago |url=https://archive.org/details/hamiltonbaileysd0000bail |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djelo francuskog psihijatra [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] ''Nosographie philosophique ou La méthode de l'analyse appliquée à la médecine'' (1798) bilo je u velikoj mjeri inspirisano Cullenovim radom. Pinel je medicinska stanja podijelio u pet kategorija, od kojih je jedna bila "neuroza". Ova kategorija bila je dalje raščlanjena na četiri osnovne vrste [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]: [[Melanholija|melanholiju]], [[Manija|maniju]], [[Demencija|demenciju]] i [[Idiotizam|idiotizam]].<ref name="Knoff_1970" /> [[Morfij]] je iz [[Opijum|opijuma]] prvi izolovao njemački [[hemičar]] [[Friedrich Sertürner]] 1805. Nakon što je 1817. objavio svoj treći naučni rad o ovoj temi,<ref name="Serturner_1817">{{cite journal |last=Sertürner |first=Friedrich Wilhelm Adam |date=1817 |title=Ueber das Morphium, eine neue salzfähige Grundlage, und die Mekonsäure, als Hauptbestandtheile des Opiums |url=https://zenodo.org/records/1920882 |journal=Annalen der Physik |volume=55 |issue=1 |pages=56–89 |doi=10.1002/andp.18170550104 |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> morfij je postao šire poznat te se počeo primjenjivati u liječenju neuroza i drugih oblika psihičkih tegoba.<ref name="Serturner_1817" /><ref name="Seguin_1890">{{cite book |last=Seguin |first=Edward Constant |title=Lectures on Some Points in the Treatment and Management of Neuroses |publisher=D. Appleton and Company |date=1890 |location=New York |series=New York Medical Journal |volume=51 |url=https://books.google.ba/books?id=PT8s2QJ-u8IC |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon što je i sam razvio ovisnost o ovoj supstanci, Sertürner je upozorio na njene ozbiljne posljedice: {{Citat|Smatram svojom dužnošću skrenuti pažnju na užasne posljedice ove nove supstance koju sam nazvao morfij, kako bi se spriječila nesreća.<ref name="Offit_2017">{{Cite web |last=Offit |first=Paul |date=2017 |title=God’s Own Medicine |url=https://skepticalinquirer.org/2017/03/gods-own-medicine/ |website=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=2 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Njemački psiholog [[Johann Friedrich Herbart]] upotrijebio je pojam [[potiskivanje]] 1824. u okviru rasprave o nesvjesnim idejama koje se međusobno nadmeću za ulazak u [[Svijest|svjesni dio uma]].<ref name="Freud_Breuer_1956">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |date=1956 |title=Studies on Hysteria |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |publisher=The Hogarth Press |location=London |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sedativna svojstva [[Kalij-bromid|kalij-bromida]] javno je istakao britanski ljekar [[Charles Locock]] 1857. Tokom narednih decenija ovaj i drugi bromidi korišteni su u velikim količinama za smirivanje osoba koje su patile od neuroza.<ref name="Seguin_1890" /><ref name="Kesteven_1869">{{cite journal |last=Kesteven |first=W. B. |date=1869 |title=Remarks on the use of the Bromides in the treatment of Epilepsy and other Neuroses |journal=Journal of Mental Science |volume=15 |issue=70 |pages=205–213 |doi=10.1192/S0368315X00233008 |url=https://wellcomecollection.org/works/xumk5vup |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Seguin_1877">{{cite journal |last=Seguin |first=Edward Constant |date=1877 |title=The Abuse and Use of Bromides |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=4 |issue=3 |pages=445–462 |doi=10.1097/00005053-187707000-00002 |s2cid=145482861 |url=https://zenodo.org/records/1654135 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva široka primjena dovela je do brojnih slučajeva [[Bromizam|bromizma]] (hroničnog trovanja bromom). Američki ljekar [[Silas Weir Mitchell (fizičar)|Weir Mitchell]] prvi je put 1875. objavio prikaz svoje metode poznate kao "[[Terapija odmorom|terapije odmorom]]" za liječenje nepsihotičnih mentalnih poremećaja.<ref name="Mitchell_Gutenberg">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: An Essay on the Treatment of Certain Forms of Neurasthenia and Hysteria |editor-last=Mitchell |editor-first=John K. |publisher=Project Gutenberg |date=2005 |url=https://www.gutenberg.org/files/16230/16230-h/16230-h.htm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi ''Fat and Blood: And How to Make Them'' iz 1877. detaljnije je opisao ovu terapijsku metodu.<ref name="Mitchell_1882">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: And How to Make Them |edition=Drugo |publisher=J. B. Lippincott & Co. |date=1882 |location=Philadelphia / London |url=https://archive.org/download/b23983607/b23983607.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Terapija je u početku podrazumijevala da žene budu izolovane u krevetu, uz ograničen kontakt isključivo s medicinskom sestrom obučenom za razgovore o nezahtjevnim i neutralnim temama. Tretman je uključivao visokokaloričnu ishranu zasnovanu pretežno na mlijeku, masaže te primjenu električne stimulacije. S vremenom je terapija koju je zagovarala porodica Mitchell postala manje restriktivna u pogledu izolacije i režima ishrane, te su je, osim žena, počeli praktikovati i muškarci. Knjiga ''Fat and Blood: And How to Make Them'' doživjela je brojna dopunjena izdanja i štampana je tokom nekoliko narednih decenija. === Breuer, Freud i savremenici (1880–1939) === [[Datoteka:Josef Breuer, 1897.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Josef Breuer]] je otkrio psihoanalitičku tehniku liječenja neuroza i bio je Freudov mentor]] Austrijski psihijatar prvi je primijenio [[psihoanaliza|psihoanalizu]] u liječenju histerije u periodu od 1880. do 1882.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |date=1977 |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Breuerova najpoznatija pacijentica bila je [[Bertha Pappenheim]], koja je u psihoanalitičkoj literaturi dugo bila poznata pod pseudonimom "[[Bertha Pappenheim|Anna O.]]". Njeni simptomi pojavili su se sredinom 1880. nakon što se njen otac iznenada teško razbolio tokom porodičnog boravka u [[Bad Ischl]]u. Očeva bolest predstavljala je prekretnicu u njenom životu. Tokom noćnih bdijenja uz bolesničku postelju počela je doživljavati halucinacije i stanja anksioznosti.<ref name="Freud_Breuer_2020">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |title=Studien über Hysterie |publisher=e-artnow |date=2020 |isbn=978-80-268-2615-6 |url=https://books.google.ba/books?id=dtlpBwAAQBAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Hirschmuller_1978">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |title=Physiologie und Psychoanalyse in Leben und Werk Josef Breuers |series=Jahrbuch der Psychoanalyse: Beiheft |issue=4 |publisher=H. Huber |date=1978 |isbn=3-456-80609-4 |issn=0301-5688 |url=https://books.google.ba/books/about/Physiologie_und_Psychoanalyse_in_Leben_u.html?id=RaM5AAAAMAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> U početku porodica nije pridavala posebnu pažnju ovim simptomima. Međutim, u novembru 1880. Breuer, koji je bio porodični prijatelj, započeo je njeno liječenje. Tokom terapije podsticao je pacijenticu da, ponekad uz primjenu blage hipnoze, govori o svojim mislima, sjećanjima i emocionalnim iskustvima. Primijetio je da verbalno izražavanje potisnutih osjećaja i traumatskih događaja dovodi do djelomičnog poboljšanja kliničke slike, iako se njeno opće zdravstveno stanje i dalje pogoršavalo. Prema Breuerovom opisu, dugotrajan i zahtjevan proces "rada na prisjećanju", tokom kojeg je pacijentica rekonstruirala okolnosti nastanka pojedinačnih simptoma i time ih postepeno "razrješavala", završen je 7. juna 1882. Tada je uspjela rekonstruirati svoje prve halucinacije koje su se javile tokom boravka u [[Bad Ischl]]u. Breuer je svoj izvještaj o ovom slučaju zaključio tvrdnjom "od tog vremena ona se potpuno oporavila".<ref name="Hirschmuller_1978" /> Međutim, kasnija tumačenja uspješnosti Breuerovog liječenja su bila različita. Bertha Pappenheim u svojim kasnijim godinama gotovo nikada nije govorila o ovom periodu života, a poznato je da se snažno protivila pokušajima primjene psihoanalitičkih metoda na osobe o kojima je brinula u okviru svog socijalnog rada.<ref name="Edinger_Pappenheim_1963">{{cite book |last1=Pappenheim |first1=Bertha |last2=Edinger |first2=Dora |editor-last=Edinger |editor-first=Dora |title=Bertha Pappenheim: Leben und Schriften |publisher=Ner-Tamid-Verlag |date=1963 |location=Frankfurt am Main |url=https://books.google.ba/books/about/Bertha_Pappenheim.html?id=SaAaAAAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> Također, Breuer nije odmah objavio prikaz njenog slučaja, što je dodatno doprinijelo kasnijim raspravama o njegovom toku i ishodu. Tokom 20. vijeka brojni istraživači pokušali su retrospektivno objasniti prirodu bolesti Berte Pappenheim. Pojedini autori sugerisali su da njeni simptomi nisu bili prvenstveno psihološke prirode, nego da su mogli biti posljedica neuroloških oboljenja. Među predloženim dijagnozama navode se [[epilepsija temporalnog režnja]],<ref name="Orr-Andrawes_1987">{{cite journal |last=Orr-Andrawes |first=A. |title=The case of Anna O.: a neuropsychiatric perspective |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=2 |pages=387–419 |date=1987 |pmid=3294985 |doi=10.1177/000306518703500205 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500205 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=MIT Press |date=1997 |location=Cambridge, Massachusetts |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |date=1995 |location=New York |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[tuberkulozni meningitis]]<ref name="Kaplan_2004">{{cite journal |last=Kaplan |first=Robert |title=O Anna: being Bertha Pappenheim--historiography and biography |journal=Australasian Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=62–68 |date=mart 2004 |pmid=15715742 |doi=10.1046/j.1039-8562.2003.02062.x |url=http://jwclegg.org/psy329/readings/Kaplan.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> te [[encefalitis]].<ref name="Webster_1995"/> Bez obzira na medicinsku dijagnozu, Bertha Pappenheim ostavila je značajan trag u društvenom i humanitarnom radu. Nakon oporavka upravljala je sirotištem, a potom je osnovala i gotovo dvadeset godina predvodila {{de|[[Savez jevrejskih žena (Njemačka)|Jüdischer Frauenbund]]}}, jednu od najvažnijih organizacija za zaštitu prava žena i socijalnu pomoć u tadašnjoj Njemačkoj. Time je postala istaknuta društvena reformatorica, čiji je doprinos daleko nadmašio njenu ulogu u historiji [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Termin "psihoneuroza" uveo je škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] u svom djelu ''Clinical Lectures on Mental Diseases'', objavljenom 1883.<ref name="Clouston_1897">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=Clinical Lectures on Mental Diseases |edition=4. |publisher=Lea Brothers |date=1897 |location=Philadelphia |url=https://books.google.ba/books?id=pQFOAAAAYAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Clouston je ovim terminom označavao skup [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] koji se prema savremenim psihijatrijskim klasifikacijama djelimično mogu povezati sa stanjima iz spektra [[Shizofrenija|shizofrenije]] i [[autizam|poremećajima iz spektra autizma]]. Njegov opis uključivao je kombinaciju simptoma koja će ubrzo postati poznata pod nazivom [[prerana demencija]] (''dementia praecox''), dijagnozu koju je krajem 19. vijeka razvio njemački psihijatar [[Emil Kraepelin]] i koja se smatra prethodnicom savremenog koncepta shizofrenije. [[Datoteka:Charcot Jean-Martin Gallica Nadar.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Jean-Martin Charcot]] je smatrao da su pojedini oblici histerije uzrokovani traumom i bio je Freudov mentor]] Francuski neurolog [[Jean-Martin Charcot]] među prvima je zastupao stav da psihološka trauma može predstavljati uzrok određenih oblika [[histerija|histerije]]. U svojim predavanjima objavljenim u djelu ''Leçons sur les maladies du système nerveux'' (1885–1887), kasnije prevedenom na engleski jezik pod naslovom ''Clinical Lectures on the Diseases of the Nervous System'', zapisao je sljedeće: {{Citat|Nedavno su gospodin Putnam (1884) i gospodin Walton (1883)<ref name="Walton_1883">{{cite journal |last=Walton |first=G. L. |title=Two Cases of Hysteria |journal=Archives of Medicine |volume=10 |issue=1 |pages=88–95 |date=1883 |publisher=G. P. Putnam's Sons |location=New York |url=https://archive.org/details/archivesofmedici9101unse/page/88 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Americi proučavali histeriju kod muškaraca, prvenstveno onu koja se javlja nakon povreda, a naročito nakon željezničkih nesreća. Oni su, kao i gospodin Page (1885) u Engleskoj, koji je također posvetio pažnju ovom pitanju, zaključili da su mnogi od tih nervnih poremećaja opisivanih pod nazivom "[[Željeznička kičma|željeznička kičma]]" ({{en|Railway-spine}}) „željeznička kičma” (*[[Railway spine|Railway-spine]]*), a koje bi prema njima bilo ispravnije opisati kao "željeznički mozak" ({{en|Railway-brain}}) – u suštini oblici histerije, bez obzira na to da li se javljaju kod muškaraca ili žena.<ref name="Charcot_1881">{{cite book |last=Charcot |first=Jean-Martin |title=Lectures on the Diseases of the Nervous System: Delivered at La Salpêtrière |volume=1 |publisher=The New Sydenham Society |date=1881 |location=London |translator=George Sigerson |url=https://books.google.ba/books?id=C-cEAAAAQAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Tokom svog rada Charcot je dokumentovao približno dvadeset slučajeva u kojima je psihološka trauma prethodila razvoju simptoma histerije.<ref name="White_1997">{{cite journal |last=White |first=M. B. |title=Jean-Martin Charcot's contributions to the interface between neurology and psychiatry |journal=The Canadian Journal of Neurological Sciences / Le Journal Canadien des Sciences Neurologiques |volume=24 |issue=3 |pages=254–260 |date=1997 |pmid=9276114 |doi=10.1017/S0317167100021909 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/canadian-journal-of-neurological-sciences/article/jeanmartin-charcots-contributions-to-the-interface-between-neurology-andpsychiatry/1D44BF498A63BCFF2F4A1F505316935C |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim opisima mogu se prepoznati karakteristike koje podsjećaju na savremeni koncept [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP).<ref name="White_1997" /> [[Datoteka:Sigmund Freud LIFE.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] je razvio [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao dominantan oblik liječenja mnogih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]]] Austrijski psihijatar i neurolog [[Sigmund Freud]] boravio je u [[Pariz]]u od 1885. do 1886, gdje je usavršavao svoje znanje pod mentorstvom francuskog neurologa [[Jean-Martin Charcot]] u bolnici Salpêtrière.<ref name="Odyssey">{{cite web |year=1998 |title=Jean-Martin Charcot |url=https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html |access-date=18. 6. 2026 |work=A Science Odyssey: People and Discoveries |publisher=Public Broadcasting Service (PBS) |language=en}}</ref> Tokom tog perioda upoznao se s Charcotovim istraživanjima histerije, hipnoze i psihološke traume, što je ostavilo dubok trag na njegovo kasnije naučno djelovanje. U radu objavljenom zajedno s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] 1893. naveo je da sva moderna dostignuća u proučavanju i razumijevanju [[histerija|histerije]] potječu iz Charcotovih istraživanja. Prema Freudu, Charcot je pokazao da histerični simptomi ne moraju biti posljedica organskih oštećenja nervnog sistema, već da mogu nastati kao rezultat psiholoških procesa i traumatskih iskustava.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite journal |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |title=On the Psychical Mechanism of Hysterical Phenomena (1893) |journal=The International Journal of Psycho-Analysis |volume=37 |pages=8–13 |date=1956 |url=https://pep-web.org/browse/document/IJP.037.0008A |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Francuski psihijatar i psiholog [[Pierre Janet]] objavio je 1889. djelo "Psihički automatizam" ({{fr|L'automatisme psychologique}}), gdje u trećem poglavlju detaljno opisuje njegovo razumijevanje [[Hipnoza|hipnoze]] i [[Nesvjesni um|nesvjesnog]]. Janet je smatrao da je osnovna psihološka posljedica traumatskog iskustva [[Disocijacija (psihologija)|disocijacija]], odnosno djelimično ili potpuno razdvajanje određenih mentalnih procesa od [[svijest|svjesne]] kontrole pojedinca. Prema njegovom mišljenju, traumatski događaji mogu dovesti do toga da se sjećanja, emocije, misli ili obrasci ponašanja odvoje od uobičajenog toka svijesti i nastave djelovati izvan svjesne kontrole osobe. Takvo razdvajanje psihičkih sadržaja objašnjavalo je pojavu različitih simptoma histerije i drugih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]].<ref name="Hart_Horst_1989">{{cite journal |last1=Van der Hart |first1=Onno |last2=Horst |first2=Rutger |title=The Dissociation Theory of Pierre Janet |journal=Journal of Traumatic Stress |volume=2 |issue=4 |pages=397–412 |date=oktobar 1989 |publisher=Springer |url=https://www.onnovdhart.nl/articles/dissociationtheory.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako su se Freudove teorije kasnije razvijale u drugačijem smjeru, on priznao Janeta kao autora koji je izvršio snažan utjecaj na njegov rad.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |date=1984 |publisher=Peluin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734/page/n3 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] 0yw12l3sy8enyp3s6fqqnz82h6elfop 3898973 3898966 2026-06-18T13:40:25Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898973 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Scream Pastel.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Edvard Munch|Munchov]] "Krik" (1893) u modernoj kulturi i stručnoj literaturi služi kao prepoznatljiva metafora za intenzivnu anksioznost i emocionalni nemir karakterističan za neuroze]] '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Historija == === Širi koncept poremećaja (1769–1879) === [[Datoteka:William Cullen.jpg|mini|mini|desno|300px|Portret [[William Cullen|Williama Cullena]] (1710–1790), škotskog ljekara i profesora medicine koji je 1769. uveo termin "neuroza"]] Termin neuroza uveo je škotski ljekar [[William Cullen]] 1769, upotrijebivši ga za označavanje "poremećaja osjeta i kretanja" koji su uzrokovani "općim poremećajem [[Nervni sistem|nervnog sistema]]". Sam pojam je izveden od grčke riječi ''[[neuron]]'' (νεῦρον, u značenju 'živac') i sufiksa ''-osis'' (-ωσις, koji označava 'bolesno' ili 'abnormalno stanje'). Prvi put je predstavljen u Cullenovom djelu ''System of Nosology'', koje je izvorno objavljeno na latinskom jeziku.<ref name="Knoff_1970">{{cite journal |last=Knoff |first=William F. |title=A history of the concept of neurosis, with a memoir of William Cullen |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=127 |issue=1 |pages=80–84 |date=1970 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.127.1.80 |doi=10.1176/ajp.127.1.80 |pmid=4913140 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cullen je ovim terminom obuhvatio različite nervne poremećaje i popratne simptome čiji se uzroci u to vrijeme nisu mogli [[Fiziologija|fiziološki]] objasniti. Uprkos odsustvu jasnog organskog uzroka, tjelesne manifestacije su gotovo neizbježno pratile ova stanja, zbog čega su se klinički dijagnostički testovi održali u medicinskoj praksi sve do 20. vijeka. Među njima su se posebno isticali pregledi poput provjere pojačanog [[Patelarni refleks|patelarnog refleksa]] (refleksa koljena), utvrđivanja gubitka [[Faringealni refleks|faringealnog refleksa]] (refleksa povraćanja), kao i testiranje na [[Dermografizam|dermografizam]].<ref name="Bailey80">{{cite book |last=Bailey |first=Hamilton |title=Hamilton Bailey's Demonstrations of Physical Signs in Clinical Surgery |publisher=J. Wright/Year Book Medical Publishers |date=1980 |location=Bristol/Chicago |url=https://archive.org/details/hamiltonbaileysd0000bail |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djelo francuskog psihijatra [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] ''Nosographie philosophique ou La méthode de l'analyse appliquée à la médecine'' (1798) bilo je u velikoj mjeri inspirisano Cullenovim radom. Pinel je medicinska stanja podijelio u pet kategorija, od kojih je jedna bila "neuroza". Ova kategorija bila je dalje raščlanjena na četiri osnovne vrste [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]: [[Melanholija|melanholiju]], [[Manija|maniju]], [[Demencija|demenciju]] i [[Idiotizam|idiotizam]].<ref name="Knoff_1970" /> [[Morfij]] je iz [[Opijum|opijuma]] prvi izolovao njemački [[hemičar]] [[Friedrich Sertürner]] 1805. Nakon što je 1817. objavio svoj treći naučni rad o ovoj temi,<ref name="Serturner_1817">{{cite journal |last=Sertürner |first=Friedrich Wilhelm Adam |date=1817 |title=Ueber das Morphium, eine neue salzfähige Grundlage, und die Mekonsäure, als Hauptbestandtheile des Opiums |url=https://zenodo.org/records/1920882 |journal=Annalen der Physik |volume=55 |issue=1 |pages=56–89 |doi=10.1002/andp.18170550104 |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> morfij je postao šire poznat te se počeo primjenjivati u liječenju neuroza i drugih oblika psihičkih tegoba.<ref name="Serturner_1817" /><ref name="Seguin_1890">{{cite book |last=Seguin |first=Edward Constant |title=Lectures on Some Points in the Treatment and Management of Neuroses |publisher=D. Appleton and Company |date=1890 |location=New York |series=New York Medical Journal |volume=51 |url=https://books.google.ba/books?id=PT8s2QJ-u8IC |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon što je i sam razvio ovisnost o ovoj supstanci, Sertürner je upozorio na njene ozbiljne posljedice: {{Citat|Smatram svojom dužnošću skrenuti pažnju na užasne posljedice ove nove supstance koju sam nazvao morfij, kako bi se spriječila nesreća.<ref name="Offit_2017">{{Cite web |last=Offit |first=Paul |date=2017 |title=God’s Own Medicine |url=https://skepticalinquirer.org/2017/03/gods-own-medicine/ |website=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=2 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Njemački psiholog [[Johann Friedrich Herbart]] upotrijebio je pojam [[potiskivanje]] 1824. u okviru rasprave o nesvjesnim idejama koje se međusobno nadmeću za ulazak u [[Svijest|svjesni dio uma]].<ref name="Freud_Breuer_1956">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |date=1956 |title=Studies on Hysteria |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |publisher=The Hogarth Press |location=London |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sedativna svojstva [[Kalij-bromid|kalij-bromida]] javno je istakao britanski ljekar [[Charles Locock]] 1857. Tokom narednih decenija ovaj i drugi bromidi korišteni su u velikim količinama za smirivanje osoba koje su patile od neuroza.<ref name="Seguin_1890" /><ref name="Kesteven_1869">{{cite journal |last=Kesteven |first=W. B. |date=1869 |title=Remarks on the use of the Bromides in the treatment of Epilepsy and other Neuroses |journal=Journal of Mental Science |volume=15 |issue=70 |pages=205–213 |doi=10.1192/S0368315X00233008 |url=https://wellcomecollection.org/works/xumk5vup |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Seguin_1877">{{cite journal |last=Seguin |first=Edward Constant |date=1877 |title=The Abuse and Use of Bromides |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=4 |issue=3 |pages=445–462 |doi=10.1097/00005053-187707000-00002 |s2cid=145482861 |url=https://zenodo.org/records/1654135 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva široka primjena dovela je do brojnih slučajeva [[Bromizam|bromizma]] (hroničnog trovanja bromom). Američki ljekar [[Silas Weir Mitchell (fizičar)|Weir Mitchell]] prvi je put 1875. objavio prikaz svoje metode poznate kao "[[Terapija odmorom|terapije odmorom]]" za liječenje nepsihotičnih mentalnih poremećaja.<ref name="Mitchell_Gutenberg">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: An Essay on the Treatment of Certain Forms of Neurasthenia and Hysteria |editor-last=Mitchell |editor-first=John K. |publisher=Project Gutenberg |date=2005 |url=https://www.gutenberg.org/files/16230/16230-h/16230-h.htm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi ''Fat and Blood: And How to Make Them'' iz 1877. detaljnije je opisao ovu terapijsku metodu.<ref name="Mitchell_1882">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: And How to Make Them |edition=Drugo |publisher=J. B. Lippincott & Co. |date=1882 |location=Philadelphia / London |url=https://archive.org/download/b23983607/b23983607.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Terapija je u početku podrazumijevala da žene budu izolovane u krevetu, uz ograničen kontakt isključivo s medicinskom sestrom obučenom za razgovore o nezahtjevnim i neutralnim temama. Tretman je uključivao visokokaloričnu ishranu zasnovanu pretežno na mlijeku, masaže te primjenu električne stimulacije. S vremenom je terapija koju je zagovarala porodica Mitchell postala manje restriktivna u pogledu izolacije i režima ishrane, te su je, osim žena, počeli praktikovati i muškarci. Knjiga ''Fat and Blood: And How to Make Them'' doživjela je brojna dopunjena izdanja i štampana je tokom nekoliko narednih decenija. === Breuer, Freud i savremenici (1880–1939) === [[Datoteka:Josef Breuer, 1897.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Josef Breuer]] je otkrio psihoanalitičku tehniku liječenja neuroza i bio je Freudov mentor]] Austrijski psihijatar prvi je primijenio [[psihoanaliza|psihoanalizu]] u liječenju histerije u periodu od 1880. do 1882.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |date=1977 |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Breuerova najpoznatija pacijentica bila je [[Bertha Pappenheim]], koja je u psihoanalitičkoj literaturi dugo bila poznata pod pseudonimom "[[Bertha Pappenheim|Anna O.]]". Njeni simptomi pojavili su se sredinom 1880. nakon što se njen otac iznenada teško razbolio tokom porodičnog boravka u [[Bad Ischl]]u. Očeva bolest predstavljala je prekretnicu u njenom životu. Tokom noćnih bdijenja uz bolesničku postelju počela je doživljavati halucinacije i stanja anksioznosti.<ref name="Freud_Breuer_2020">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |title=Studien über Hysterie |publisher=e-artnow |date=2020 |isbn=978-80-268-2615-6 |url=https://books.google.ba/books?id=dtlpBwAAQBAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Hirschmuller_1978">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |title=Physiologie und Psychoanalyse in Leben und Werk Josef Breuers |series=Jahrbuch der Psychoanalyse: Beiheft |issue=4 |publisher=H. Huber |date=1978 |isbn=3-456-80609-4 |issn=0301-5688 |url=https://books.google.ba/books/about/Physiologie_und_Psychoanalyse_in_Leben_u.html?id=RaM5AAAAMAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> U početku porodica nije pridavala posebnu pažnju ovim simptomima. Međutim, u novembru 1880. Breuer, koji je bio porodični prijatelj, započeo je njeno liječenje. Tokom terapije podsticao je pacijenticu da, ponekad uz primjenu blage hipnoze, govori o svojim mislima, sjećanjima i emocionalnim iskustvima. Primijetio je da verbalno izražavanje potisnutih osjećaja i traumatskih događaja dovodi do djelomičnog poboljšanja kliničke slike, iako se njeno opće zdravstveno stanje i dalje pogoršavalo. Prema Breuerovom opisu, dugotrajan i zahtjevan proces "rada na prisjećanju", tokom kojeg je pacijentica rekonstruirala okolnosti nastanka pojedinačnih simptoma i time ih postepeno "razrješavala", završen je 7. juna 1882. Tada je uspjela rekonstruirati svoje prve halucinacije koje su se javile tokom boravka u [[Bad Ischl]]u. Breuer je svoj izvještaj o ovom slučaju zaključio tvrdnjom "od tog vremena ona se potpuno oporavila".<ref name="Hirschmuller_1978" /> Međutim, kasnija tumačenja uspješnosti Breuerovog liječenja su bila različita. Bertha Pappenheim u svojim kasnijim godinama gotovo nikada nije govorila o ovom periodu života, a poznato je da se snažno protivila pokušajima primjene psihoanalitičkih metoda na osobe o kojima je brinula u okviru svog socijalnog rada.<ref name="Edinger_Pappenheim_1963">{{cite book |last1=Pappenheim |first1=Bertha |last2=Edinger |first2=Dora |editor-last=Edinger |editor-first=Dora |title=Bertha Pappenheim: Leben und Schriften |publisher=Ner-Tamid-Verlag |date=1963 |location=Frankfurt am Main |url=https://books.google.ba/books/about/Bertha_Pappenheim.html?id=SaAaAAAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> Također, Breuer nije odmah objavio prikaz njenog slučaja, što je dodatno doprinijelo kasnijim raspravama o njegovom toku i ishodu. Tokom 20. vijeka brojni istraživači pokušali su retrospektivno objasniti prirodu bolesti Berte Pappenheim. Pojedini autori sugerisali su da njeni simptomi nisu bili prvenstveno psihološke prirode, nego da su mogli biti posljedica neuroloških oboljenja. Među predloženim dijagnozama navode se [[epilepsija temporalnog režnja]],<ref name="Orr-Andrawes_1987">{{cite journal |last=Orr-Andrawes |first=A. |title=The case of Anna O.: a neuropsychiatric perspective |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=2 |pages=387–419 |date=1987 |pmid=3294985 |doi=10.1177/000306518703500205 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500205 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=MIT Press |date=1997 |location=Cambridge, Massachusetts |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |date=1995 |location=New York |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[tuberkulozni meningitis]]<ref name="Kaplan_2004">{{cite journal |last=Kaplan |first=Robert |title=O Anna: being Bertha Pappenheim--historiography and biography |journal=Australasian Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=62–68 |date=mart 2004 |pmid=15715742 |doi=10.1046/j.1039-8562.2003.02062.x |url=http://jwclegg.org/psy329/readings/Kaplan.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> te [[encefalitis]].<ref name="Webster_1995"/> Bez obzira na medicinsku dijagnozu, Bertha Pappenheim ostavila je značajan trag u društvenom i humanitarnom radu. Nakon oporavka upravljala je sirotištem, a potom je osnovala i gotovo dvadeset godina predvodila {{de|[[Savez jevrejskih žena (Njemačka)|Jüdischer Frauenbund]]}}, jednu od najvažnijih organizacija za zaštitu prava žena i socijalnu pomoć u tadašnjoj Njemačkoj. Time je postala istaknuta društvena reformatorica, čiji je doprinos daleko nadmašio njenu ulogu u historiji [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Termin "psihoneuroza" uveo je škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] u svom djelu ''Clinical Lectures on Mental Diseases'', objavljenom 1883.<ref name="Clouston_1897">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=Clinical Lectures on Mental Diseases |edition=4. |publisher=Lea Brothers |date=1897 |location=Philadelphia |url=https://books.google.ba/books?id=pQFOAAAAYAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Clouston je ovim terminom označavao skup [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] koji se prema savremenim psihijatrijskim klasifikacijama djelimično mogu povezati sa stanjima iz spektra [[Shizofrenija|shizofrenije]] i [[autizam|poremećajima iz spektra autizma]]. Njegov opis uključivao je kombinaciju simptoma koja će ubrzo postati poznata pod nazivom [[prerana demencija]] (''dementia praecox''), dijagnozu koju je krajem 19. vijeka razvio njemački psihijatar [[Emil Kraepelin]] i koja se smatra prethodnicom savremenog koncepta shizofrenije. [[Datoteka:Charcot Jean-Martin Gallica Nadar.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Jean-Martin Charcot]] je smatrao da su pojedini oblici histerije uzrokovani traumom i bio je Freudov mentor]] Francuski neurolog [[Jean-Martin Charcot]] među prvima je zastupao stav da psihološka trauma može predstavljati uzrok određenih oblika [[histerija|histerije]]. U svojim predavanjima objavljenim u djelu ''Leçons sur les maladies du système nerveux'' (1885–1887), kasnije prevedenom na engleski jezik pod naslovom ''Clinical Lectures on the Diseases of the Nervous System'', zapisao je sljedeće: {{Citat|Nedavno su gospodin Putnam (1884) i gospodin Walton (1883)<ref name="Walton_1883">{{cite journal |last=Walton |first=G. L. |title=Two Cases of Hysteria |journal=Archives of Medicine |volume=10 |issue=1 |pages=88–95 |date=1883 |publisher=G. P. Putnam's Sons |location=New York |url=https://archive.org/details/archivesofmedici9101unse/page/88 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Americi proučavali histeriju kod muškaraca, prvenstveno onu koja se javlja nakon povreda, a naročito nakon željezničkih nesreća. Oni su, kao i gospodin Page (1885) u Engleskoj, koji je također posvetio pažnju ovom pitanju, zaključili da su mnogi od tih nervnih poremećaja opisivanih pod nazivom "[[Željeznička kičma|željeznička kičma]]" ({{en|Railway-spine}}) „željeznička kičma” (*[[Railway spine|Railway-spine]]*), a koje bi prema njima bilo ispravnije opisati kao "željeznički mozak" ({{en|Railway-brain}}) – u suštini oblici histerije, bez obzira na to da li se javljaju kod muškaraca ili žena.<ref name="Charcot_1881">{{cite book |last=Charcot |first=Jean-Martin |title=Lectures on the Diseases of the Nervous System: Delivered at La Salpêtrière |volume=1 |publisher=The New Sydenham Society |date=1881 |location=London |translator=George Sigerson |url=https://books.google.ba/books?id=C-cEAAAAQAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Tokom svog rada Charcot je dokumentovao približno dvadeset slučajeva u kojima je psihološka trauma prethodila razvoju simptoma histerije.<ref name="White_1997">{{cite journal |last=White |first=M. B. |title=Jean-Martin Charcot's contributions to the interface between neurology and psychiatry |journal=The Canadian Journal of Neurological Sciences / Le Journal Canadien des Sciences Neurologiques |volume=24 |issue=3 |pages=254–260 |date=1997 |pmid=9276114 |doi=10.1017/S0317167100021909 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/canadian-journal-of-neurological-sciences/article/jeanmartin-charcots-contributions-to-the-interface-between-neurology-andpsychiatry/1D44BF498A63BCFF2F4A1F505316935C |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim opisima mogu se prepoznati karakteristike koje podsjećaju na savremeni koncept [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP).<ref name="White_1997" /> [[Datoteka:Sigmund Freud LIFE.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] je razvio [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao dominantan oblik liječenja mnogih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]]] Austrijski psihijatar i neurolog [[Sigmund Freud]] boravio je u [[Pariz]]u od 1885. do 1886, gdje je usavršavao svoje znanje pod mentorstvom francuskog neurologa [[Jean-Martin Charcot]] u bolnici Salpêtrière.<ref name="Odyssey">{{cite web |year=1998 |title=Jean-Martin Charcot |url=https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html |access-date=18. 6. 2026 |work=A Science Odyssey: People and Discoveries |publisher=Public Broadcasting Service (PBS) |language=en}}</ref> Tokom tog perioda upoznao se s Charcotovim istraživanjima histerije, hipnoze i psihološke traume, što je ostavilo dubok trag na njegovo kasnije naučno djelovanje. U radu objavljenom zajedno s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] 1893. naveo je da sva moderna dostignuća u proučavanju i razumijevanju [[histerija|histerije]] potječu iz Charcotovih istraživanja. Prema Freudu, Charcot je pokazao da histerični simptomi ne moraju biti posljedica organskih oštećenja nervnog sistema, već da mogu nastati kao rezultat psiholoških procesa i traumatskih iskustava.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite journal |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |title=On the Psychical Mechanism of Hysterical Phenomena (1893) |journal=The International Journal of Psycho-Analysis |volume=37 |pages=8–13 |date=1956 |url=https://pep-web.org/browse/document/IJP.037.0008A |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Francuski psihijatar i psiholog [[Pierre Janet]] objavio je 1889. djelo "Psihički automatizam" ({{fr|L'automatisme psychologique}}), gdje u trećem poglavlju detaljno opisuje njegovo razumijevanje [[Hipnoza|hipnoze]] i [[Nesvjesni um|nesvjesnog]]. Janet je smatrao da je osnovna psihološka posljedica traumatskog iskustva [[Disocijacija (psihologija)|disocijacija]], odnosno djelimično ili potpuno razdvajanje određenih mentalnih procesa od [[svijest|svjesne]] kontrole pojedinca. Prema njegovom mišljenju, traumatski događaji mogu dovesti do toga da se sjećanja, emocije, misli ili obrasci ponašanja odvoje od uobičajenog toka svijesti i nastave djelovati izvan svjesne kontrole osobe. Takvo razdvajanje psihičkih sadržaja objašnjavalo je pojavu različitih simptoma histerije i drugih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]].<ref name="Hart_Horst_1989">{{cite journal |last1=Van der Hart |first1=Onno |last2=Horst |first2=Rutger |title=The Dissociation Theory of Pierre Janet |journal=Journal of Traumatic Stress |volume=2 |issue=4 |pages=397–412 |date=oktobar 1989 |publisher=Springer |url=https://www.onnovdhart.nl/articles/dissociationtheory.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako su se Freudove teorije kasnije razvijale u drugačijem smjeru, on priznao Janeta kao autora koji je izvršio snažan utjecaj na njegov rad.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |date=1984 |publisher=Peluin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734/page/n3 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1891. škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] objavio je djelo ''The Neuroses of Development'',<ref name="Clouston_1891">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=The Neuroses of Development: Being the Morrison Lectures for 1890 |series=Morison lectures; 1890 |date=1891 |publisher=Oliver and Boyd |location=Edinburgh |url=https://books.google.ba/books?id=5MoJAQAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |oclc=609217760 |hdl=2027/wu.89051300259 |language=en}}</ref> u kojem je razmatrao širok spektar fizičkih i mentalnih razvojnih poremećaja. U isto vrijeme saradnja između [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] i [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] postajala je sve intenzivnija. Breuer, koji je već stekao iskustvo u liječenju histerije, imao je značajan mentorski utjecaj na mlađeg Freuda. Njih dvojica su u januaru 1893. objavili rad ''Ueber den psychischen Mechanismus hysterischer Phänomene (Vorläufige Mittheilung)''.<ref name="Breuer_Freud_1893">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume II (1893-1895): Studies on Hysteria |chapter=On The Psychical Mechanism of Hysterical Phenomena |pages=1–17 |date=1893 |publisher=Hogarth Press |location=London |chapter-url=https://www.themoralinjuryinstitute.com/wp-content/uploads/2020/01/On-the-Psychical-Mechanism-of-Hysteria-Preliminary-Communication.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Rad započinje sljedećim riječima:{{Citat|Jedno slučajno opažanje navelo nas je da tokom više godina istražujemo veliki broj različitih oblika i simptoma histerije s ciljem otkrivanja njihovog neposrednog uzroka, odnosno događaja koji je izazvao njihovu prvu pojavu, često mnogo godina ranije. U velikoj većini slučajeva nije moguće utvrditi porijeklo simptoma običnim ispitivanjem pacijenta, bez obzira na to koliko ono bilo temeljito. To je djelomično zato što se često radi o iskustvima o kojima pacijent nerado govori, ali prvenstveno zato što ih se zaista ne može prisjetiti i često nije svjestan uzročne povezanosti između izazivajućeg događaja i patološke pojave. U pravilu je potrebno pacijenta hipnotizirati i pod hipnozom potaknuti njegova sjećanja na period kada se simptom prvi put pojavio; tek tada postaje moguće na najjasniji i najuvjerljiviji način pokazati njihovu međusobnu povezanost. Naravno, očigledno je da je kod "traumatske" histerije neposredni uzrok simptoma sama nesreća. Uzročna povezanost jednako je vidljiva i kod histeričnih napada kada se iz pacijentovih iskaza može zaključiti da tokom svakog napada ponovo proživljava isti događaj koji je izazvao prvi napad. Situacija je manje jasna kod drugih oblika simptoma. Naša iskustva ipak pokazuju da su i najrazličitiji simptomi, koji naizgled nastaju spontano i mogli bi se smatrati idiopatskim proizvodima histerije, jednako čvrsto povezani s traumatskim događajem koji ih je izazvao kao i oni simptomi kod kojih je ta povezanost neposredno vidljiva.<ref name="Breuer_Freud_1893" />}} == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] mr2qm6fsp0unkr2s2pvn5vngh6m9mk9 3899008 3898973 2026-06-18T20:59:28Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3899008 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Scream Pastel.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Edvard Munch|Munchov]] "Krik" (1893) u modernoj kulturi i stručnoj literaturi služi kao prepoznatljiva metafora za intenzivnu anksioznost i emocionalni nemir karakterističan za neuroze]] '''Neuroza''' (množina: '''neuroze''') pojam je koji u savremenom kontekstu prvenstveno koriste sljedbenici [[Psihoanaliza|psihoanalitičke teorije]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] kako bi opisali [[Mentalni poremećaj|psihičke poremećaje]] uzrokovane proživljenom [[Anksioznost|anksioznošću]], s posebnim naglaskom na anksiozna stanja koja su bila podvrgnuta psihološkom [[Potiskivanje|potiskivanju]]. U novijoj historiji [[Medicina|medicine]] i [[Psihologija|psihologije]], ovaj termin se upotrebljavao i u širem smislu za označavanje različitih oblika [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]]. Pojam "neuroza" više se ne koristi u nazivima ili kategorijama psihičkih poremećaja unutar ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti]]'' (MKB) [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] niti u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]]. Prema ''American Heritage Medical Dictionary'', termin se "više ne koristi u psihijatrijskoj dijagnostici".<ref name="ahmd_neurosis">{{cite encyclopedia |url=https://ahdictionary.com/word/search.html?q=neurosis |entry=Neurosis |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |publisher=HarperCollins Publishers |year=2022 |edition=5. |access-date=17. 6. 2026 |language=en}}</ref> U kliničkoj praksi, neuroza se jasno razlikuje od [[Psihoza|psihoze]], čije je glavna karakteristika gubitak kontakta sa stvarnošću. S druge strane, izvedeni pojam [[neuroticizam]] označava [[Teorija osobina|osobinu ličnosti]] koja se očituje kroz sklonost anksioznosti i emocionalnoj nestabilnosti. Iako se pojam "neuroticizam" više ne koristi za definisanje specifičnih dijagnoza u priručnicima [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] i [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]], on i dalje predstavlja općeprihvaćen naziv za jednu od dimenzija u modelu [[Velikih pet osobina ličnosti|Velikih pet osobina ličnosti]]. Srodan teorijski koncept integrisan je i u najnoviju medicinsku klasifikaciju MKB-11 kroz dijagnostičku kategoriju [[Negativni afektivitet|negativnog afektiviteta]]. == Historija == === Širi koncept poremećaja (1769–1879) === [[Datoteka:William Cullen.jpg|mini|mini|desno|300px|Portret [[William Cullen|Williama Cullena]] (1710–1790), škotskog ljekara i profesora medicine koji je 1769. uveo termin "neuroza"]] Termin neuroza uveo je škotski ljekar [[William Cullen]] 1769, upotrijebivši ga za označavanje "poremećaja osjeta i kretanja" koji su uzrokovani "općim poremećajem [[Nervni sistem|nervnog sistema]]". Sam pojam je izveden od grčke riječi ''[[neuron]]'' (νεῦρον, u značenju 'živac') i sufiksa ''-osis'' (-ωσις, koji označava 'bolesno' ili 'abnormalno stanje'). Prvi put je predstavljen u Cullenovom djelu ''System of Nosology'', koje je izvorno objavljeno na latinskom jeziku.<ref name="Knoff_1970">{{cite journal |last=Knoff |first=William F. |title=A history of the concept of neurosis, with a memoir of William Cullen |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=127 |issue=1 |pages=80–84 |date=1970 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.127.1.80 |doi=10.1176/ajp.127.1.80 |pmid=4913140 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cullen je ovim terminom obuhvatio različite nervne poremećaje i popratne simptome čiji se uzroci u to vrijeme nisu mogli [[Fiziologija|fiziološki]] objasniti. Uprkos odsustvu jasnog organskog uzroka, tjelesne manifestacije su gotovo neizbježno pratile ova stanja, zbog čega su se klinički dijagnostički testovi održali u medicinskoj praksi sve do 20. vijeka. Među njima su se posebno isticali pregledi poput provjere pojačanog [[Patelarni refleks|patelarnog refleksa]] (refleksa koljena), utvrđivanja gubitka [[Faringealni refleks|faringealnog refleksa]] (refleksa povraćanja), kao i testiranje na [[Dermografizam|dermografizam]].<ref name="Bailey80">{{cite book |last=Bailey |first=Hamilton |title=Hamilton Bailey's Demonstrations of Physical Signs in Clinical Surgery |publisher=J. Wright/Year Book Medical Publishers |date=1980 |location=Bristol/Chicago |url=https://archive.org/details/hamiltonbaileysd0000bail |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djelo francuskog psihijatra [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] ''Nosographie philosophique ou La méthode de l'analyse appliquée à la médecine'' (1798) bilo je u velikoj mjeri inspirisano Cullenovim radom. Pinel je medicinska stanja podijelio u pet kategorija, od kojih je jedna bila "neuroza". Ova kategorija bila je dalje raščlanjena na četiri osnovne vrste [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]: [[Melanholija|melanholiju]], [[Manija|maniju]], [[Demencija|demenciju]] i [[Idiotizam|idiotizam]].<ref name="Knoff_1970" /> [[Morfij]] je iz [[Opijum|opijuma]] prvi izolovao njemački [[hemičar]] [[Friedrich Sertürner]] 1805. Nakon što je 1817. objavio svoj treći naučni rad o ovoj temi,<ref name="Serturner_1817">{{cite journal |last=Sertürner |first=Friedrich Wilhelm Adam |date=1817 |title=Ueber das Morphium, eine neue salzfähige Grundlage, und die Mekonsäure, als Hauptbestandtheile des Opiums |url=https://zenodo.org/records/1920882 |journal=Annalen der Physik |volume=55 |issue=1 |pages=56–89 |doi=10.1002/andp.18170550104 |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> morfij je postao šire poznat te se počeo primjenjivati u liječenju neuroza i drugih oblika psihičkih tegoba.<ref name="Serturner_1817" /><ref name="Seguin_1890">{{cite book |last=Seguin |first=Edward Constant |title=Lectures on Some Points in the Treatment and Management of Neuroses |publisher=D. Appleton and Company |date=1890 |location=New York |series=New York Medical Journal |volume=51 |url=https://books.google.ba/books?id=PT8s2QJ-u8IC |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon što je i sam razvio ovisnost o ovoj supstanci, Sertürner je upozorio na njene ozbiljne posljedice: {{Citat|Smatram svojom dužnošću skrenuti pažnju na užasne posljedice ove nove supstance koju sam nazvao morfij, kako bi se spriječila nesreća.<ref name="Offit_2017">{{Cite web |last=Offit |first=Paul |date=2017 |title=God’s Own Medicine |url=https://skepticalinquirer.org/2017/03/gods-own-medicine/ |website=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=2 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Njemački psiholog [[Johann Friedrich Herbart]] upotrijebio je pojam [[potiskivanje]] 1824. u okviru rasprave o nesvjesnim idejama koje se međusobno nadmeću za ulazak u [[Svijest|svjesni dio uma]].<ref name="Freud_Breuer_1956">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |date=1956 |title=Studies on Hysteria |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |publisher=The Hogarth Press |location=London |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sedativna svojstva [[Kalij-bromid|kalij-bromida]] javno je istakao britanski ljekar [[Charles Locock]] 1857. Tokom narednih decenija ovaj i drugi bromidi korišteni su u velikim količinama za smirivanje osoba koje su patile od neuroza.<ref name="Seguin_1890" /><ref name="Kesteven_1869">{{cite journal |last=Kesteven |first=W. B. |date=1869 |title=Remarks on the use of the Bromides in the treatment of Epilepsy and other Neuroses |journal=Journal of Mental Science |volume=15 |issue=70 |pages=205–213 |doi=10.1192/S0368315X00233008 |url=https://wellcomecollection.org/works/xumk5vup |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Seguin_1877">{{cite journal |last=Seguin |first=Edward Constant |date=1877 |title=The Abuse and Use of Bromides |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=4 |issue=3 |pages=445–462 |doi=10.1097/00005053-187707000-00002 |s2cid=145482861 |url=https://zenodo.org/records/1654135 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva široka primjena dovela je do brojnih slučajeva [[Bromizam|bromizma]] (hroničnog trovanja bromom). Američki ljekar [[Silas Weir Mitchell (fizičar)|Weir Mitchell]] prvi je put 1875. objavio prikaz svoje metode poznate kao "[[Terapija odmorom|terapije odmorom]]" za liječenje nepsihotičnih mentalnih poremećaja.<ref name="Mitchell_Gutenberg">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: An Essay on the Treatment of Certain Forms of Neurasthenia and Hysteria |editor-last=Mitchell |editor-first=John K. |publisher=Project Gutenberg |date=2005 |url=https://www.gutenberg.org/files/16230/16230-h/16230-h.htm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svojoj knjizi ''Fat and Blood: And How to Make Them'' iz 1877. detaljnije je opisao ovu terapijsku metodu.<ref name="Mitchell_1882">{{cite book |last=Mitchell |first=Silas Weir |title=Fat and Blood: And How to Make Them |edition=Drugo |publisher=J. B. Lippincott & Co. |date=1882 |location=Philadelphia / London |url=https://archive.org/download/b23983607/b23983607.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Terapija je u početku podrazumijevala da žene budu izolovane u krevetu, uz ograničen kontakt isključivo s medicinskom sestrom obučenom za razgovore o nezahtjevnim i neutralnim temama. Tretman je uključivao visokokaloričnu ishranu zasnovanu pretežno na mlijeku, masaže te primjenu električne stimulacije. S vremenom je terapija koju je zagovarala porodica Mitchell postala manje restriktivna u pogledu izolacije i režima ishrane, te su je, osim žena, počeli praktikovati i muškarci. Knjiga ''Fat and Blood: And How to Make Them'' doživjela je brojna dopunjena izdanja i štampana je tokom nekoliko narednih decenija. === Breuer, Freud i savremenici (1880–1939) === [[Datoteka:Josef Breuer, 1897.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Josef Breuer]] je otkrio psihoanalitičku tehniku liječenja neuroza i bio je Freudov mentor]] Austrijski psihijatar prvi je primijenio [[psihoanaliza|psihoanalizu]] u liječenju histerije u periodu od 1880. do 1882.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |date=1977 |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Breuerova najpoznatija pacijentica bila je [[Bertha Pappenheim]], koja je u psihoanalitičkoj literaturi dugo bila poznata pod pseudonimom "[[Bertha Pappenheim|Anna O.]]". Njeni simptomi pojavili su se sredinom 1880. nakon što se njen otac iznenada teško razbolio tokom porodičnog boravka u [[Bad Ischl]]u. Očeva bolest predstavljala je prekretnicu u njenom životu. Tokom noćnih bdijenja uz bolesničku postelju počela je doživljavati halucinacije i stanja anksioznosti.<ref name="Freud_Breuer_2020">{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |last2=Breuer |first2=Josef |title=Studien über Hysterie |publisher=e-artnow |date=2020 |isbn=978-80-268-2615-6 |url=https://books.google.ba/books?id=dtlpBwAAQBAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Hirschmuller_1978">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |title=Physiologie und Psychoanalyse in Leben und Werk Josef Breuers |series=Jahrbuch der Psychoanalyse: Beiheft |issue=4 |publisher=H. Huber |date=1978 |isbn=3-456-80609-4 |issn=0301-5688 |url=https://books.google.ba/books/about/Physiologie_und_Psychoanalyse_in_Leben_u.html?id=RaM5AAAAMAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> U početku porodica nije pridavala posebnu pažnju ovim simptomima. Međutim, u novembru 1880. Breuer, koji je bio porodični prijatelj, započeo je njeno liječenje. Tokom terapije podsticao je pacijenticu da, ponekad uz primjenu blage hipnoze, govori o svojim mislima, sjećanjima i emocionalnim iskustvima. Primijetio je da verbalno izražavanje potisnutih osjećaja i traumatskih događaja dovodi do djelomičnog poboljšanja kliničke slike, iako se njeno opće zdravstveno stanje i dalje pogoršavalo. Prema Breuerovom opisu, dugotrajan i zahtjevan proces "rada na prisjećanju", tokom kojeg je pacijentica rekonstruirala okolnosti nastanka pojedinačnih simptoma i time ih postepeno "razrješavala", završen je 7. juna 1882. Tada je uspjela rekonstruirati svoje prve halucinacije koje su se javile tokom boravka u [[Bad Ischl]]u. Breuer je svoj izvještaj o ovom slučaju zaključio tvrdnjom "od tog vremena ona se potpuno oporavila".<ref name="Hirschmuller_1978" /> Međutim, kasnija tumačenja uspješnosti Breuerovog liječenja su bila različita. Bertha Pappenheim u svojim kasnijim godinama gotovo nikada nije govorila o ovom periodu života, a poznato je da se snažno protivila pokušajima primjene psihoanalitičkih metoda na osobe o kojima je brinula u okviru svog socijalnog rada.<ref name="Edinger_Pappenheim_1963">{{cite book |last1=Pappenheim |first1=Bertha |last2=Edinger |first2=Dora |editor-last=Edinger |editor-first=Dora |title=Bertha Pappenheim: Leben und Schriften |publisher=Ner-Tamid-Verlag |date=1963 |location=Frankfurt am Main |url=https://books.google.ba/books/about/Bertha_Pappenheim.html?id=SaAaAAAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref> Također, Breuer nije odmah objavio prikaz njenog slučaja, što je dodatno doprinijelo kasnijim raspravama o njegovom toku i ishodu. Tokom 20. vijeka brojni istraživači pokušali su retrospektivno objasniti prirodu bolesti Berte Pappenheim. Pojedini autori sugerisali su da njeni simptomi nisu bili prvenstveno psihološke prirode, nego da su mogli biti posljedica neuroloških oboljenja. Među predloženim dijagnozama navode se [[epilepsija temporalnog režnja]],<ref name="Orr-Andrawes_1987">{{cite journal |last=Orr-Andrawes |first=A. |title=The case of Anna O.: a neuropsychiatric perspective |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=2 |pages=387–419 |date=1987 |pmid=3294985 |doi=10.1177/000306518703500205 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500205 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=MIT Press |date=1997 |location=Cambridge, Massachusetts |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |date=1995 |location=New York |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[tuberkulozni meningitis]]<ref name="Kaplan_2004">{{cite journal |last=Kaplan |first=Robert |title=O Anna: being Bertha Pappenheim--historiography and biography |journal=Australasian Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=62–68 |date=mart 2004 |pmid=15715742 |doi=10.1046/j.1039-8562.2003.02062.x |url=http://jwclegg.org/psy329/readings/Kaplan.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> te [[encefalitis]].<ref name="Webster_1995"/> Bez obzira na medicinsku dijagnozu, Bertha Pappenheim ostavila je značajan trag u društvenom i humanitarnom radu. Nakon oporavka upravljala je sirotištem, a potom je osnovala i gotovo dvadeset godina predvodila {{de|[[Savez jevrejskih žena (Njemačka)|Jüdischer Frauenbund]]}}, jednu od najvažnijih organizacija za zaštitu prava žena i socijalnu pomoć u tadašnjoj Njemačkoj. Time je postala istaknuta društvena reformatorica, čiji je doprinos daleko nadmašio njenu ulogu u historiji [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Termin "psihoneuroza" uveo je škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] u svom djelu ''Clinical Lectures on Mental Diseases'', objavljenom 1883.<ref name="Clouston_1897">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=Clinical Lectures on Mental Diseases |edition=4. |publisher=Lea Brothers |date=1897 |location=Philadelphia |url=https://books.google.ba/books?id=pQFOAAAAYAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Clouston je ovim terminom označavao skup [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] koji se prema savremenim psihijatrijskim klasifikacijama djelimično mogu povezati sa stanjima iz spektra [[Shizofrenija|shizofrenije]] i [[autizam|poremećajima iz spektra autizma]]. Njegov opis uključivao je kombinaciju simptoma koja će ubrzo postati poznata pod nazivom [[prerana demencija]] (''dementia praecox''), dijagnozu koju je krajem 19. vijeka razvio njemački psihijatar [[Emil Kraepelin]] i koja se smatra prethodnicom savremenog koncepta shizofrenije. [[Datoteka:Charcot Jean-Martin Gallica Nadar.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Jean-Martin Charcot]] je smatrao da su pojedini oblici histerije uzrokovani traumom i bio je Freudov mentor]] Francuski neurolog [[Jean-Martin Charcot]] među prvima je zastupao stav da psihološka trauma može predstavljati uzrok određenih oblika [[histerija|histerije]]. U svojim predavanjima objavljenim u djelu ''Leçons sur les maladies du système nerveux'' (1885–1887), kasnije prevedenom na engleski jezik pod naslovom ''Clinical Lectures on the Diseases of the Nervous System'', zapisao je sljedeće: {{Citat|Nedavno su gospodin Putnam (1884) i gospodin Walton (1883)<ref name="Walton_1883">{{cite journal |last=Walton |first=G. L. |title=Two Cases of Hysteria |journal=Archives of Medicine |volume=10 |issue=1 |pages=88–95 |date=1883 |publisher=G. P. Putnam's Sons |location=New York |url=https://archive.org/details/archivesofmedici9101unse/page/88 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Americi proučavali histeriju kod muškaraca, prvenstveno onu koja se javlja nakon povreda, a naročito nakon željezničkih nesreća. Oni su, kao i gospodin Page (1885) u Engleskoj, koji je također posvetio pažnju ovom pitanju, zaključili da su mnogi od tih nervnih poremećaja opisivanih pod nazivom "[[Željeznička kičma|željeznička kičma]]" ({{en|Railway-spine}}) „željeznička kičma” (*[[Railway spine|Railway-spine]]*), a koje bi prema njima bilo ispravnije opisati kao "željeznički mozak" ({{en|Railway-brain}}) – u suštini oblici histerije, bez obzira na to da li se javljaju kod muškaraca ili žena.<ref name="Charcot_1881">{{cite book |last=Charcot |first=Jean-Martin |title=Lectures on the Diseases of the Nervous System: Delivered at La Salpêtrière |volume=1 |publisher=The New Sydenham Society |date=1881 |location=London |translator=George Sigerson |url=https://books.google.ba/books?id=C-cEAAAAQAAJ |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Tokom svog rada Charcot je dokumentovao približno dvadeset slučajeva u kojima je psihološka trauma prethodila razvoju simptoma histerije.<ref name="White_1997">{{cite journal |last=White |first=M. B. |title=Jean-Martin Charcot's contributions to the interface between neurology and psychiatry |journal=The Canadian Journal of Neurological Sciences / Le Journal Canadien des Sciences Neurologiques |volume=24 |issue=3 |pages=254–260 |date=1997 |pmid=9276114 |doi=10.1017/S0317167100021909 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/canadian-journal-of-neurological-sciences/article/jeanmartin-charcots-contributions-to-the-interface-between-neurology-andpsychiatry/1D44BF498A63BCFF2F4A1F505316935C |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim opisima mogu se prepoznati karakteristike koje podsjećaju na savremeni koncept [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP).<ref name="White_1997" /> [[Datoteka:Sigmund Freud LIFE.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] je razvio [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao dominantan oblik liječenja mnogih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]]] Austrijski psihijatar i neurolog [[Sigmund Freud]] boravio je u [[Pariz]]u od 1885. do 1886, gdje je usavršavao svoje znanje pod mentorstvom francuskog neurologa [[Jean-Martin Charcot]] u bolnici Salpêtrière.<ref name="Odyssey">{{cite web |year=1998 |title=Jean-Martin Charcot |url=https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html |access-date=18. 6. 2026 |work=A Science Odyssey: People and Discoveries |publisher=Public Broadcasting Service (PBS) |language=en}}</ref> Tokom tog perioda upoznao se s Charcotovim istraživanjima histerije, hipnoze i psihološke traume, što je ostavilo dubok trag na njegovo kasnije naučno djelovanje. U radu objavljenom zajedno s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] 1893. naveo je da sva moderna dostignuća u proučavanju i razumijevanju [[histerija|histerije]] potječu iz Charcotovih istraživanja. Prema Freudu, Charcot je pokazao da histerični simptomi ne moraju biti posljedica organskih oštećenja nervnog sistema, već da mogu nastati kao rezultat psiholoških procesa i traumatskih iskustava.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite journal |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |title=On the Psychical Mechanism of Hysterical Phenomena (1893) |journal=The International Journal of Psycho-Analysis |volume=37 |pages=8–13 |date=1956 |url=https://pep-web.org/browse/document/IJP.037.0008A |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Francuski psihijatar i psiholog [[Pierre Janet]] objavio je 1889. djelo "Psihički automatizam" ({{fr|L'automatisme psychologique}}), gdje u trećem poglavlju detaljno opisuje njegovo razumijevanje [[Hipnoza|hipnoze]] i [[Nesvjesni um|nesvjesnog]]. Janet je smatrao da je osnovna psihološka posljedica traumatskog iskustva [[Disocijacija (psihologija)|disocijacija]], odnosno djelimično ili potpuno razdvajanje određenih mentalnih procesa od [[svijest|svjesne]] kontrole pojedinca. Prema njegovom mišljenju, traumatski događaji mogu dovesti do toga da se sjećanja, emocije, misli ili obrasci ponašanja odvoje od uobičajenog toka svijesti i nastave djelovati izvan svjesne kontrole osobe. Takvo razdvajanje psihičkih sadržaja objašnjavalo je pojavu različitih simptoma histerije i drugih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]].<ref name="Hart_Horst_1989">{{cite journal |last1=Van der Hart |first1=Onno |last2=Horst |first2=Rutger |title=The Dissociation Theory of Pierre Janet |journal=Journal of Traumatic Stress |volume=2 |issue=4 |pages=397–412 |date=oktobar 1989 |publisher=Springer |url=https://www.onnovdhart.nl/articles/dissociationtheory.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako su se Freudove teorije kasnije razvijale u drugačijem smjeru, on priznao Janeta kao autora koji je izvršio snažan utjecaj na njegov rad.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |date=1984 |publisher=Peluin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734/page/n3 |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1891. škotski psihijatar [[Thomas Clouston]] objavio je djelo ''The Neuroses of Development'',<ref name="Clouston_1891">{{cite book |last=Clouston |first=Thomas Smith |title=The Neuroses of Development: Being the Morrison Lectures for 1890 |series=Morison lectures; 1890 |date=1891 |publisher=Oliver and Boyd |location=Edinburgh |url=https://books.google.ba/books?id=5MoJAQAAIAAJ |access-date=18. 6. 2026 |oclc=609217760 |hdl=2027/wu.89051300259 |language=en}}</ref> u kojem je razmatrao širok spektar fizičkih i mentalnih razvojnih poremećaja. U isto vrijeme saradnja između [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] i [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] postajala je sve intenzivnija. Breuer, koji je već stekao iskustvo u liječenju histerije, imao je značajan mentorski utjecaj na mlađeg Freuda. Njih dvojica su u januaru 1893. objavili rad ''Ueber den psychischen Mechanismus hysterischer Phänomene (Vorläufige Mittheilung)''.<ref name="Breuer_Freud_1893">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume II (1893-1895): Studies on Hysteria |chapter=On The Psychical Mechanism of Hysterical Phenomena |pages=1–17 |date=1893 |publisher=Hogarth Press |location=London |chapter-url=https://www.themoralinjuryinstitute.com/wp-content/uploads/2020/01/On-the-Psychical-Mechanism-of-Hysteria-Preliminary-Communication.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Rad započinje sljedećim riječima: {{Citat|Jedno slučajno opažanje navelo nas je da tokom više godina istražujemo veliki broj različitih oblika i simptoma histerije s ciljem otkrivanja njihovog neposrednog uzroka, odnosno događaja koji je izazvao njihovu prvu pojavu, često mnogo godina ranije. U velikoj većini slučajeva nije moguće utvrditi porijeklo simptoma običnim ispitivanjem pacijenta, bez obzira na to koliko ono bilo temeljito. To je djelomično zato što se često radi o iskustvima o kojima pacijent nerado govori, ali prvenstveno zato što ih se zaista ne može prisjetiti i često nije svjestan uzročne povezanosti između izazivajućeg događaja i patološke pojave. U pravilu je potrebno pacijenta hipnotizirati i pod hipnozom potaknuti njegova sjećanja na period kada se simptom prvi put pojavio; tek tada postaje moguće na najjasniji i najuvjerljiviji način pokazati njihovu međusobnu povezanost. Naravno, očigledno je da je kod "traumatske" histerije neposredni uzrok simptoma sama nesreća. Uzročna povezanost jednako je vidljiva i kod histeričnih napada kada se iz pacijentovih iskaza može zaključiti da tokom svakog napada ponovo proživljava isti događaj koji je izazvao prvi napad. Situacija je manje jasna kod drugih oblika simptoma. Naša iskustva ipak pokazuju da su i najrazličitiji simptomi, koji naizgled nastaju spontano i mogli bi se smatrati idiopatskim proizvodima histerije, jednako čvrsto povezani s traumatskim događajem koji ih je izazvao kao i oni simptomi kod kojih je ta povezanost neposredno vidljiva.<ref name="Breuer_Freud_1893" />}} Ovaj rad je ponovno objavljen i dopunjen prikazima slučajeva u njihovoj zajedničkoj knjizi „Studije o histeriji” iz 1895.<ref name="Breuer_Freud_1956_1">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=18. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od pet studija slučaja predstavljenih u knjizi, najpoznatija je postala ona o Breuerovoj pacijentici [[Bertha Pappenheim|Berthi Pappenheim]], koja je predstavljena pod pseudonimom "[[Bertha Pappenheim|Anna O.]]". Ova knjiga smatra se djelom kojim su postavljeni osnovi [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Francuski neurolog [[Paul Oulmont]] bio je učenik [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]]. U svojoj knjizi "Terapija neuroza" ({{fr|Thérapeutique des névroses}}), objavljenoj 1894, on navodi da neuroze obuhvataju [[Histerija|histeriju]], [[Neurastenija|neurasteniju]], [[Gravesova bolest|egzoftalmičnu gušavost]], [[Epilepsija|epilepsiju]], [[Migrena|migrenu]], [[Sydenhamova horeja|Sydenhamovu horeju]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]] i [[Tetanija|tetaniju]].<ref name="Oulmont_1894">{{cite book |last=Oulmont |first=Paul |title=Thérapeutique des névroses |date=1894 |publisher=O. Doin |location=Paris |url=https://archive.org/details/b21982454 |access-date=18. 6. 2026 |language=fr}}</ref> U petom izdanju popularnog psihijatrijskog udžbenika iz 1896. njemački psihijatar [[Emil Kraepelin]] naveo je definiciju "neuroza" koja će postati općeprihvaćena:<ref name="Knoff_1970" /> {{Citat|U narednom prikazu želimo objediniti grupu bolesnih stanja pod nazivom opće neuroze, koje su praćene manje ili više izraženim nervnim disfunkcijama. Ono što je zajedničko ovim manifestacijama duševnog rastrojstva jeste to što se neprestano susrećemo s patološkom obradom životnih podražaja; zajednička im je i pojava prolaznih, specifičnih manifestacija bolesti, nekada u fizičkoj, a nekada u psihičkoj sferi. Ti napadi poremećaja mentalne ravnoteže stoga nisu nezavisne bolesti, već samo povremeno pojačanje jedne trajne bolesti... Čini mi se korisnim da se, barem za sada, razlikuju dva osnovna oblika općih neuroza: [[Epilepsija|epileptičko]] i [[Histerija|histeričko]] duševno rastrojstvo.<ref name="Kraepelin_1976">{{cite book |last=Kraepelin |first=Emil |title=Psychiatrie: ein Lehrbuch für Studirende und Aerzte |date=1976 |publisher=J. A. Barth |location=Leipzig |isbn=978-0-405-07442-4 |url=https://archive.org/details/psychiatrieeinle02krae |access-date=18. 6. 2026 |language=de}}</ref>}} == Također pogledajte == * [[Individuacija]] * [[Liječenje PTSP-a]] * [[Sublimacija (psihologija)|Sublimacija]] * [[Posttraumatski rast]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] [[Kategorija:Psihopatološki sindromi]] 2f8xj3wjsuigvj7ue76qp8xtt65fvhm 0 535385 3899024 2026-06-19T00:55:39Z Bosancica by MK 173186 Napravljen novi članak 3899024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sibela Zvizdić | slika = | slika_širina = 250px | naslov = Bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Školska psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * Motivacijsko-socijalni procesi u školi * Mentalno zdravlje djece i mladih * Psihologija u zajednici * Rezilijencija u djetinjstvu i adolescenciji * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Redovna profesorica Odsjeka za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Na Filozofskom fakultetu zaposlena od 1996. }} '''Sibela Zvizdić''' (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Psihologija|psihologinja]], univerzitetska profesorica i istraživačica iz oblasti [[Školska psihologija|školske psihologije]], [[Pedagoška psihologija|psihologije obrazovanja]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvene]] i [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]]. Redovna je profesorica na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="FFUNSA_Odsjeci">{{cite web |title=Odsjek za psihologiju |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> == Obrazovanje == Sibela Zvizdić završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] 1996. Magistarski studij iz psihologije završila je završila je 1999. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]. Godine 2001. stekla je zvanje specijaliste traumatske psihologije kroz program realizovan u saradnji [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Ludwig-Maximilians-Universitäta u [[München|Minhen]]u. Doktorat iz psihologije odbranila je 2004. na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ECRIS_Zvizdic">{{cite web |title=dr. Sibela Zvizdić (istraživač) |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1496 |access-date=19. 6. 2026 |website=E-CRIS.BH |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |language=bs}}</ref><ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor nastavnika u zvanje redovni profesor (dr. Sibela Zvizdić) |url=https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=juli 2021 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Akademska karijera == Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] zaposlena je od 1996.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Tokom akademske karijere napredovala je kroz sva nastavna i naučna zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U zvanje [[docent]]ice izabrana je 2004, a u zvanje vanredne profesorice 2015. za naučne oblasti školska psihologija i psihologija obrazovanja te zdravstvena i klinička psihologija. 2021. je izabrana u zvanje redovne profesorice na istim oblastima.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Na Odsjeku za psihologiju izvodi nastavu na dodiplomskim, master i doktorskim studijima. Predmeti koje predaje uključuju: * Uvod u psihologiju obrazovanja, * Edukacijska psihologija: motivacijsko-socijalni procesi, * Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi, * Mentalno zdravlje, * Psihologija u zajednici, * Psihologija obrazovanja I, * Rezilijencija: teorija, istraživanja i praksa, * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor u akademsko zvanje vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju |date=august 2023 |url=https://www.ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/22-23/august/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-VANREDNI-PROFESOR-na-Odsjeku-za-psihologiju.pdf |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> Od 2013. izvodi nastavu na doktorskom studiju psihologije Univerziteta u Sarajevu na predmetima "Motivacija za učenje: teorija, istraživanja i praksa" i "Motivacija u obrazovanju: teorija, istraživanja i praksa".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> U periodu od 2004. do 2010. bila je voditeljica modula "Odabrane teme iz edukacijske psihologije" na postdiplomskom magistarskom studiju Savremenih islamskih studija [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]]. Od 2005. do 2010. izvodila je nastavu iz predmeta "[[Razvojna psihologija]]" na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. U akademskoj 2004/2005. bila je angažovana na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] kao predavač na predmetu "[[Socijalna psihologija]]".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Tokom 2000. i 2001. radila je kao viša asistentica na grupi psiholoških predmeta na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Također učestvuje u radu komisija za izbor nastavnika i saradnika u akademska zvanja te u razvoju studijskih programa iz oblasti psihologije.<ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023" /> == Naučni i stručni rad == Naučni interes Sibele Zvizdić obuhvata:<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> * motivacijske i socijalne procese u školi,<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_Markovic_2017">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |last3=Marković Pavlović |first3=Mirna |title=Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima kod mlađih adolescents |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=43–61 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516437 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju učenja i poučavanja,<ref name="Zvizdic_Misetic_Hasanbegovic_2020">{{cite conference |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Mišetić |first2=Katarina |last3=Hasanbegović-Anić |first3=Enedina |title=Prokrastinacija i traćenje vremena kod studenata |conference=Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije |book-title=Zbornik radova |date=2020 |pages=43–61 |issn=2490-2306 |url=https://www.drustvo-vkt.org/e_files/content/V_medijih/ZR-Sarajevski-dani-psihologije-6.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dragunic_Zvizdic_2017">{{cite journal |last1=Dragunić |first1=Edna |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja razredom |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=24–41 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516431 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2017_Prilagodba">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Značaj socijalne i emocionalne prilagodbe studenata u obrazovnom kontekstu |date=2017 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=20 |issue=1 |pages=113–127 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=680294 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju obrazovanja učenika s teškoćama, * mentalno zdravlje djece i mladih,<ref name="ZvizdicMeco_Ljubotina_2009">{{cite conference |last1=Zvizdić-Meco |first1=Sibela |last2=Ljubotina |first2=Damir |title=Posljedica traumatskog gubitka oca kao oblik ratne traume kod mlađih adolescenata |conference=1. Kongres psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem |book-title=Zbornik radova |date=2009 |pages= |publisher=Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine; Društvo psihologa Republike Srpske |location=Sarajevo |url=https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2020/12/Zbornik_radova_I_Kongresa_psihologa_BiH.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2013">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Percipirana socijalna podrška, učenikovo samopoštovanje i opterećenje u školi kao determinante depresivnih reakcija mlađih adolescenata |date=2013 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=3 |pages=49–64 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=92297 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Zvizdic_2003_Bujas">{{cite conference |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Posttraumatska prilagodba mlađih adolescenata čiji su očevi poginuli tokom rata |conference=XVI. Dani Ramira Bujasa |book-title=Sažeci priopćenja / Abstracts |date=2003 |publisher=Hrvatsko psihološko društvo ; Naklada Slap |location=Zagreb |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5611/1/XVI.%20DANI%20RAMIRA%20BUJASA.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju u zajednici,<ref name="Omersoftic_Zvizdic_2019">{{cite journal |last1=Omersoftić |first1=Elma |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Determinante izloženosti mlađih adolescenata nasilju u zajednici u vidu direktne žrtve nasilja |date=2019 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=22 |issue=1 |pages=229–252 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=805946 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * prevencijske programe,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2014">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju |date=2014 |journal=Obrazovanje odraslih |volume=14 |issue=2 |pages=37–56 |url=https://ccu.bkc.ba/wp-content/uploads/2021/12/Sibela-Zvizdic-Amela-Dautbegovic.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * školsku psihologiju,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2020">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Preopterećenost učenika školskim obavezama |date=2020 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo) |issue=23 |pages=105–123 |issn=2303-6990 |doi=10.46352/23036990.2020.105 |url=https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * rezilijenciju u djetinjstvu i adolescenciji.<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2018">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osobno-emocionalna prilagodba studenata - uloga nekih psihosocijalnih faktora |date=2018 |journal=DHS - Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli |volume=3 |issue=6 |pages=321–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=716013 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Odabrana djela == Autorica je i koautorica brojnih naučnih i stručnih publikacija iz oblasti psihologije. Prema podacima sistema COBISS, objavila je više naučnih monografija, izvornih i preglednih naučnih radova, stručnih članaka te radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Njena bibliografija uključuje: * 14 izvornih naučnih članaka, * 2 pregledna naučna članka, * 2 stručna članka, * 16 objavljenih naučnih izlaganja na konferencijama, * 5 naučnih monografija, * više uredničkih i mentorski vođenih naučnoistraživačkih radova.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> === Knjige === * ''Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata'' (2015),<ref name="Zvizdic_2015_Knjiga">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata |editor-last=Fočo |editor-first=Salih |date=2015 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-625-54-1 |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/view/25/24/99 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu'' (2021),<ref name="Zvizdic_2021_Prokrastinacija">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-607-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/44110598 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija'' (2021).<ref name="Hasanbegovic_Anic_Zvizdic_2021">{{cite book |last1=Hasanbegović-Anić |first1=Enedina |last2=Zvizdić |first2=Sibela |title=Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-603-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Poreme%C4%87aji_pona%C5%A1anja.html?id=YkvpzgEACAAJ |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Područja djelovanja == Sibela Zvizdić prepoznata je po doprinosu razvoju [[Školska psihologija|školske]] i [[pedagoška psihologija|obrazovne psihologije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u oblastima mentalnog zdravlja djece i mladih, rezilijencije, [[Inkluzija (obrazovanje)|inkluzivnog obrazovanja]] i preventivnih programa u zajednici.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="ECRIS_Zvizdic" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske veze == * [https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/en/researcher/1496 CRIS BiH – profil istraživača: Sibela Zvizdić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zvizdić-Meco, Sibela}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Školski psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Zdravstveni psiholozi]] bs0ffaf22glul8beqjh7mkxn8a5ovwo 3899025 3899024 2026-06-19T00:56:09Z Bosancica by MK 173186 3899025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sibela Zvizdić | slika = | slika_širina = 250px | naslov = Bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Školska psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * Motivacijsko-socijalni procesi u školi * Mentalno zdravlje djece i mladih * Psihologija u zajednici * Rezilijencija u djetinjstvu i adolescenciji * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Redovna profesorica Odsjeka za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Na Filozofskom fakultetu zaposlena od 1996. }} '''Sibela Zvizdić''' (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Psihologija|psihologinja]], univerzitetska profesorica i istraživačica iz oblasti [[Školska psihologija|školske psihologije]], [[Pedagoška psihologija|psihologije obrazovanja]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvene]] i [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]]. Redovna je profesorica na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="FFUNSA_Odsjeci">{{cite web |title=Odsjek za psihologiju |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> == Obrazovanje == Sibela Zvizdić završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] 1996. Magistarski studij iz psihologije završila je završila je 1999. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]. Godine 2001. stekla je zvanje specijaliste traumatske psihologije kroz program realizovan u saradnji [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Ludwig-Maximilians-Universitäta u [[München|Minhen]]u. Doktorat iz psihologije odbranila je 2004. na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ECRIS_Zvizdic">{{cite web |title=dr. Sibela Zvizdić (istraživač) |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1496 |access-date=19. 6. 2026 |website=E-CRIS.BH |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |language=bs}}</ref><ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor nastavnika u zvanje redovni profesor (dr. Sibela Zvizdić) |url=https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=juli 2021 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Akademska karijera == Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] zaposlena je od 1996.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Tokom akademske karijere napredovala je kroz sva nastavna i naučna zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U zvanje [[docent]]ice izabrana je 2004, a u zvanje vanredne profesorice 2015. za naučne oblasti školska psihologija i psihologija obrazovanja te zdravstvena i klinička psihologija. 2021. je izabrana u zvanje redovne profesorice na istim oblastima.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Na Odsjeku za psihologiju izvodi nastavu na dodiplomskim, master i doktorskim studijima. Predmeti koje predaje uključuju: * Uvod u psihologiju obrazovanja, * Edukacijska psihologija: motivacijsko-socijalni procesi, * Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi, * Mentalno zdravlje, * Psihologija u zajednici, * Psihologija obrazovanja I, * Rezilijencija: teorija, istraživanja i praksa, * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor u akademsko zvanje vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju |date=august 2023 |url=https://www.ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/22-23/august/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-VANREDNI-PROFESOR-na-Odsjeku-za-psihologiju.pdf |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> Od 2013. izvodi nastavu na doktorskom studiju psihologije Univerziteta u Sarajevu na predmetima "Motivacija za učenje: teorija, istraživanja i praksa" i "Motivacija u obrazovanju: teorija, istraživanja i praksa".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> U periodu od 2004. do 2010. bila je voditeljica modula "Odabrane teme iz edukacijske psihologije" na postdiplomskom magistarskom studiju Savremenih islamskih studija [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]]. Od 2005. do 2010. izvodila je nastavu iz predmeta "[[Razvojna psihologija]]" na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. U akademskoj 2004/2005. bila je angažovana na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] kao predavač na predmetu "[[Socijalna psihologija]]".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Tokom 2000. i 2001. radila je kao viša asistentica na grupi psiholoških predmeta na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Također učestvuje u radu komisija za izbor nastavnika i saradnika u akademska zvanja te u razvoju studijskih programa iz oblasti psihologije.<ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023" /> == Naučni i stručni rad == Naučni interes Sibele Zvizdić obuhvata:<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> * motivacijske i socijalne procese u školi,<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_Markovic_2017">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |last3=Marković Pavlović |first3=Mirna |title=Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima kod mlađih adolescents |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=43–61 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516437 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju učenja i poučavanja,<ref name="Zvizdic_Misetic_Hasanbegovic_2020">{{cite conference |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Mišetić |first2=Katarina |last3=Hasanbegović-Anić |first3=Enedina |title=Prokrastinacija i traćenje vremena kod studenata |conference=Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije |book-title=Zbornik radova |date=2020 |pages=43–61 |issn=2490-2306 |url=https://www.drustvo-vkt.org/e_files/content/V_medijih/ZR-Sarajevski-dani-psihologije-6.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dragunic_Zvizdic_2017">{{cite journal |last1=Dragunić |first1=Edna |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja razredom |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=24–41 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516431 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2017_Prilagodba">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Značaj socijalne i emocionalne prilagodbe studenata u obrazovnom kontekstu |date=2017 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=20 |issue=1 |pages=113–127 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=680294 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju obrazovanja učenika s teškoćama, * mentalno zdravlje djece i mladih,<ref name="ZvizdicMeco_Ljubotina_2009">{{cite conference |last1=Zvizdić-Meco |first1=Sibela |last2=Ljubotina |first2=Damir |title=Posljedica traumatskog gubitka oca kao oblik ratne traume kod mlađih adolescenata |conference=1. Kongres psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem |book-title=Zbornik radova |date=2009 |pages= |publisher=Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine; Društvo psihologa Republike Srpske |location=Sarajevo |url=https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2020/12/Zbornik_radova_I_Kongresa_psihologa_BiH.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2013">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Percipirana socijalna podrška, učenikovo samopoštovanje i opterećenje u školi kao determinante depresivnih reakcija mlađih adolescenata |date=2013 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=3 |pages=49–64 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=92297 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Zvizdic_2003_Bujas">{{cite conference |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Posttraumatska prilagodba mlađih adolescenata čiji su očevi poginuli tokom rata |conference=XVI. Dani Ramira Bujasa |book-title=Sažeci priopćenja / Abstracts |date=2003 |publisher=Hrvatsko psihološko društvo ; Naklada Slap |location=Zagreb |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5611/1/XVI.%20DANI%20RAMIRA%20BUJASA.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju u zajednici,<ref name="Omersoftic_Zvizdic_2019">{{cite journal |last1=Omersoftić |first1=Elma |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Determinante izloženosti mlađih adolescenata nasilju u zajednici u vidu direktne žrtve nasilja |date=2019 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=22 |issue=1 |pages=229–252 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=805946 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * prevencijske programe,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2014">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju |date=2014 |journal=Obrazovanje odraslih |volume=14 |issue=2 |pages=37–56 |url=https://ccu.bkc.ba/wp-content/uploads/2021/12/Sibela-Zvizdic-Amela-Dautbegovic.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * školsku psihologiju,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2020">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Preopterećenost učenika školskim obavezama |date=2020 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo) |issue=23 |pages=105–123 |issn=2303-6990 |doi=10.46352/23036990.2020.105 |url=https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * rezilijenciju u djetinjstvu i adolescenciji.<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2018">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osobno-emocionalna prilagodba studenata - uloga nekih psihosocijalnih faktora |date=2018 |journal=DHS - Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli |volume=3 |issue=6 |pages=321–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=716013 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Odabrana djela == Autorica je i koautorica brojnih naučnih i stručnih publikacija iz oblasti psihologije. Prema podacima sistema COBISS, objavila je više naučnih monografija, izvornih i preglednih naučnih radova, stručnih članaka te radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Njena bibliografija uključuje: * 14 izvornih naučnih članaka, * 2 pregledna naučna članka, * 2 stručna članka, * 16 objavljenih naučnih izlaganja na konferencijama, * 5 naučnih monografija, * više uredničkih i mentorski vođenih naučnoistraživačkih radova.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> === Knjige === * ''Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata'' (2015),<ref name="Zvizdic_2015_Knjiga">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata |editor-last=Fočo |editor-first=Salih |date=2015 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-625-54-1 |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/view/25/24/99 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu'' (2021),<ref name="Zvizdic_2021_Prokrastinacija">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-607-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/44110598 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija'' (2021).<ref name="Hasanbegovic_Anic_Zvizdic_2021">{{cite book |last1=Hasanbegović-Anić |first1=Enedina |last2=Zvizdić |first2=Sibela |title=Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-603-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Poreme%C4%87aji_pona%C5%A1anja.html?id=YkvpzgEACAAJ |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Područja djelovanja == Sibela Zvizdić prepoznata je po doprinosu razvoju [[Školska psihologija|školske]] i [[pedagoška psihologija|obrazovne psihologije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u oblastima mentalnog zdravlja djece i mladih, rezilijencije, [[Inkluzija (obrazovanje)|inkluzivnog obrazovanja]] i preventivnih programa u zajednici.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="ECRIS_Zvizdic" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske veze == * [https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/en/researcher/1496 CRIS BiH – profil istraživača: Sibela Zvizdić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zvizdić, Sibela}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Školski psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Zdravstveni psiholozi]] flab3ux6x33pkbbca49t2htv75lz07z 3899026 3899025 2026-06-19T00:58:07Z Bosancica by MK 173186 3899026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sibela Zvizdić | slika = | slika_širina = 250px | naslov = Bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Školska psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * Motivacijsko-socijalni procesi u školi * Mentalno zdravlje djece i mladih * Psihologija u zajednici * Rezilijencija u djetinjstvu i adolescenciji * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Redovna profesorica Odsjeka za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Na Filozofskom fakultetu zaposlena od 1996. }} '''Sibela Zvizdić''' (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Psihologija|psihologinja]], univerzitetska profesorica i istraživačica iz oblasti [[Školska psihologija|školske psihologije]], [[Pedagoška psihologija|psihologije obrazovanja]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvene]] i [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]]. Redovna je profesorica na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="FFUNSA_Odsjeci">{{cite web |title=Odsjek za psihologiju |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> == Obrazovanje == Sibela Zvizdić završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] 1996. Magistarski studij iz psihologije završila je završila je 1999. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]. Godine 2001. stekla je zvanje specijaliste traumatske psihologije kroz program realizovan u saradnji [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Ludwig-Maximilians-Universitäta u [[München|Minhen]]u. Doktorat iz psihologije odbranila je 2004. na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ECRIS_Zvizdic">{{cite web |title=dr. Sibela Zvizdić (istraživač) |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1496 |access-date=19. 6. 2026 |website=E-CRIS.BH |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |language=bs}}</ref><ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor nastavnika u zvanje redovni profesor (dr. Sibela Zvizdić) |url=https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=juli 2021 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Akademska karijera == Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] zaposlena je od 1996.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Tokom akademske karijere napredovala je kroz sva nastavna i naučna zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U zvanje [[docent]]ice izabrana je 2004, a u zvanje vanredne profesorice 2015. za naučne oblasti školska psihologija i psihologija obrazovanja te zdravstvena i klinička psihologija. 2021. je izabrana u zvanje redovne profesorice na istim oblastima.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Na Odsjeku za psihologiju izvodi nastavu na dodiplomskim, master i doktorskim studijima. Predmeti koje predaje uključuju: * Uvod u psihologiju obrazovanja, * Edukacijska psihologija: motivacijsko-socijalni procesi, * Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi, * Mentalno zdravlje, * Psihologija u zajednici, * Psihologija obrazovanja I, * Rezilijencija: teorija, istraživanja i praksa, * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor u akademsko zvanje vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju |date=august 2023 |url=https://www.ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/22-23/august/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-VANREDNI-PROFESOR-na-Odsjeku-za-psihologiju.pdf |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> Od 2013. izvodi nastavu na doktorskom studiju psihologije Univerziteta u Sarajevu na predmetima "Motivacija za učenje: teorija, istraživanja i praksa" i "Motivacija u obrazovanju: teorija, istraživanja i praksa".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> U periodu od 2004. do 2010. bila je voditeljica modula "Odabrane teme iz edukacijske psihologije" na postdiplomskom magistarskom studiju Savremenih islamskih studija [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]]. Od 2005. do 2010. izvodila je nastavu iz predmeta "[[Razvojna psihologija]]" na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. U akademskoj 2004/2005. bila je angažovana na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] kao predavač na predmetu "[[Socijalna psihologija]]".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Tokom 2000. i 2001. radila je kao viša asistentica na grupi psiholoških predmeta na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Također učestvuje u radu komisija za izbor nastavnika i saradnika u akademska zvanja te u razvoju studijskih programa iz oblasti psihologije.<ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023" /> == Naučni i stručni rad == Naučni interes Sibele Zvizdić obuhvata:<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> * motivacijske i socijalne procese u školi,<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_Markovic_2017">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |last3=Marković Pavlović |first3=Mirna |title=Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima kod mlađih adolescents |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=43–61 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516437 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju učenja i poučavanja,<ref name="Zvizdic_Misetic_Hasanbegovic_2020">{{cite conference |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Mišetić |first2=Katarina |last3=Hasanbegović-Anić |first3=Enedina |title=Prokrastinacija i traćenje vremena kod studenata |conference=Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije |book-title=Zbornik radova |date=2020 |pages=43–61 |issn=2490-2306 |url=https://www.drustvo-vkt.org/e_files/content/V_medijih/ZR-Sarajevski-dani-psihologije-6.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dragunic_Zvizdic_2017">{{cite journal |last1=Dragunić |first1=Edna |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja razredom |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=24–41 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516431 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2017_Prilagodba">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Značaj socijalne i emocionalne prilagodbe studenata u obrazovnom kontekstu |date=2017 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=20 |issue=1 |pages=113–127 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=680294 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju obrazovanja učenika s teškoćama, * mentalno zdravlje djece i mladih,<ref name="ZvizdicMeco_Ljubotina_2009">{{cite conference |last1=Zvizdić-Meco |first1=Sibela |last2=Ljubotina |first2=Damir |title=Posljedica traumatskog gubitka oca kao oblik ratne traume kod mlađih adolescenata |conference=1. Kongres psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem |book-title=Zbornik radova |date=2009 |pages= |publisher=Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine; Društvo psihologa Republike Srpske |location=Sarajevo |url=https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2020/12/Zbornik_radova_I_Kongresa_psihologa_BiH.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2013">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Percipirana socijalna podrška, učenikovo samopoštovanje i opterećenje u školi kao determinante depresivnih reakcija mlađih adolescenata |date=2013 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=3 |pages=49–64 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=92297 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Zvizdic_2003_Bujas">{{cite conference |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Posttraumatska prilagodba mlađih adolescenata čiji su očevi poginuli tokom rata |conference=XVI. Dani Ramira Bujasa |book-title=Sažeci priopćenja / Abstracts |date=2003 |publisher=Hrvatsko psihološko društvo ; Naklada Slap |location=Zagreb |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5611/1/XVI.%20DANI%20RAMIRA%20BUJASA.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju u zajednici,<ref name="Omersoftic_Zvizdic_2019">{{cite journal |last1=Omersoftić |first1=Elma |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Determinante izloženosti mlađih adolescenata nasilju u zajednici u vidu direktne žrtve nasilja |date=2019 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=22 |issue=1 |pages=229–252 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=805946 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * prevencijske programe,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2014">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju |date=2014 |journal=Obrazovanje odraslih |volume=14 |issue=2 |pages=37–56 |url=https://ccu.bkc.ba/wp-content/uploads/2021/12/Sibela-Zvizdic-Amela-Dautbegovic.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * školsku psihologiju,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2020">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Preopterećenost učenika školskim obavezama |date=2020 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo) |issue=23 |pages=105–123 |issn=2303-6990 |doi=10.46352/23036990.2020.105 |url=https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * rezilijenciju u djetinjstvu i adolescenciji.<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2018">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osobno-emocionalna prilagodba studenata - uloga nekih psihosocijalnih faktora |date=2018 |journal=DHS - Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli |volume=3 |issue=6 |pages=321–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=716013 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Odabrana djela == Autorica je i koautorica brojnih naučnih i stručnih publikacija iz oblasti psihologije. Prema podacima sistema COBISS, objavila je više naučnih monografija, izvornih i preglednih naučnih radova, stručnih članaka te radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Njena bibliografija uključuje: * 14 izvornih naučnih članaka, * 2 pregledna naučna članka, * 2 stručna članka, * 16 objavljenih naučnih izlaganja na konferencijama, * 5 naučnih monografija, * više uredničkih i mentorski vođenih naučnoistraživačkih radova.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> === Knjige === * ''Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata'' (2015),<ref name="Zvizdic_2015_Knjiga">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata |editor-last=Fočo |editor-first=Salih |date=2015 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-625-54-1 |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/view/25/24/99 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu'' (2021),<ref name="Zvizdic_2021_Prokrastinacija">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-607-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/44110598 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija'' (2021).<ref name="Hasanbegovic_Anic_Zvizdic_2021">{{cite book |last1=Hasanbegović-Anić |first1=Enedina |last2=Zvizdić |first2=Sibela |title=Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-603-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Poreme%C4%87aji_pona%C5%A1anja.html?id=YkvpzgEACAAJ |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Područja djelovanja == Sibela Zvizdić prepoznata je po doprinosu razvoju [[Školska psihologija|školske]] i [[pedagoška psihologija|obrazovne psihologije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u oblastima mentalnog zdravlja djece i mladih, rezilijencije, [[Inkluzija (obrazovanje)|inkluzivnog obrazovanja]] i preventivnih programa u zajednici.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="ECRIS_Zvizdic" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/en/researcher/1496 CRIS BiH – profil istraživača: Sibela Zvizdić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zvizdić, Sibela}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Školski psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Zdravstveni psiholozi]] f4p8yhbyms87n2sox7h00zelh16q3wj 3899039 3899026 2026-06-19T02:34:51Z Bosancica by MK 173186 3899039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sibela Zvizdić | slika = | slika_širina = 250px | naslov = Bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Školska psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Klinička psihologija]] }} | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]]) * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Pedagoška psihologija|Psihologija obrazovanja]] * Motivacijsko-socijalni procesi u školi * Mentalno zdravlje djece i mladih * Psihologija u zajednici * Rezilijencija u djetinjstvu i adolescenciji * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Redovna profesorica Odsjeka za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]. Na Filozofskom fakultetu zaposlena od 1996. }} '''Sibela Zvizdić''' (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Psihologija|psihologinja]], univerzitetska profesorica i istraživačica iz oblasti [[Školska psihologija|školske psihologije]], [[Pedagoška psihologija|psihologije obrazovanja]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvene]] i [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]]. Redovna je profesorica na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="FFUNSA_Odsjeci">{{cite web |title=Odsjek za psihologiju |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> == Obrazovanje == Sibela Zvizdić završila je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] 1996. Magistarski studij iz psihologije završila je završila je 1999. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]. Godine 2001. stekla je zvanje specijaliste traumatske psihologije kroz program realizovan u saradnji [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i Ludwig-Maximilians-Universitäta u [[München|Minhen]]u. Doktorat iz psihologije odbranila je 2004. na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ECRIS_Zvizdic">{{cite web |title=dr. Sibela Zvizdić (istraživač) |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1496 |access-date=19. 6. 2026 |website=E-CRIS.BH |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |language=bs}}</ref><ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor nastavnika u zvanje redovni profesor (dr. Sibela Zvizdić) |url=https://ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/20-21/juli/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-REDOVNI-PROF-PSI.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |date=juli 2021 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Akademska karijera == Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] zaposlena je od 1996.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Tokom akademske karijere napredovala je kroz sva nastavna i naučna zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U zvanje [[docent]]ice izabrana je 2004, a u zvanje vanredne profesorice 2015. za naučne oblasti školska psihologija i psihologija obrazovanja te zdravstvena i klinička psihologija. 2021. je izabrana u zvanje redovne profesorice na istim oblastima.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Na Odsjeku za psihologiju izvodi nastavu na dodiplomskim, master i doktorskim studijima. Predmeti koje predaje uključuju: * Uvod u psihologiju obrazovanja, * Edukacijska psihologija: motivacijsko-socijalni procesi, * Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi, * Mentalno zdravlje, * Psihologija u zajednici, * Psihologija obrazovanja I, * Rezilijencija: teorija, istraživanja i praksa, * Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023">{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremu prijedloga za izbor u akademsko zvanje vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju |date=august 2023 |url=https://www.ff.unsa.ba/IzvjestajiKomisijaIzbori/22-23/august/Izvjestaj-Komisije-za-izbor-u-zvanje-VANREDNI-PROFESOR-na-Odsjeku-za-psihologiju.pdf |access-date=19. 6. 2026 |website=ff.unsa.ba |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |language=bs}}</ref> Od 2013. izvodi nastavu na doktorskom studiju psihologije Univerziteta u Sarajevu na predmetima "Motivacija za učenje: teorija, istraživanja i praksa" i "Motivacija u obrazovanju: teorija, istraživanja i praksa".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> U periodu od 2004. do 2010. bila je voditeljica modula "Odabrane teme iz edukacijske psihologije" na postdiplomskom magistarskom studiju Savremenih islamskih studija [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]]. Od 2005. do 2010. izvodila je nastavu iz predmeta "[[Razvojna psihologija]]" na [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu]]. U akademskoj 2004/2005. bila je angažovana na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] kao predavač na predmetu "[[Socijalna psihologija]]".<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Tokom 2000. i 2001. radila je kao viša asistentica na grupi psiholoških predmeta na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu.<ref name="Izvjestaj_Redovni_Profesor_2021" /> Također učestvuje u radu komisija za izbor nastavnika i saradnika u akademska zvanja te u razvoju studijskih programa iz oblasti psihologije.<ref name="FFUNSA_Izvjestaj_2023" /> == Naučni i stručni rad == Naučni interes Sibele Zvizdić obuhvata:<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> * motivacijske i socijalne procese u školi,<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_Markovic_2017">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |last3=Marković Pavlović |first3=Mirna |title=Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima kod mlađih adolescents |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=43–61 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516437 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju učenja i poučavanja,<ref name="Zvizdic_Misetic_Hasanbegovic_2020">{{cite conference |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Mišetić |first2=Katarina |last3=Hasanbegović-Anić |first3=Enedina |title=Prokrastinacija i traćenje vremena kod studenata |conference=Naučno-stručni skup Sarajevski dani psihologije |book-title=Zbornik radova |date=2020 |pages=43–61 |issn=2490-2306 |url=https://www.drustvo-vkt.org/e_files/content/V_medijih/ZR-Sarajevski-dani-psihologije-6.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dragunic_Zvizdic_2017">{{cite journal |last1=Dragunić |first1=Edna |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja razredom |date=2017 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=4 |pages=24–41 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=516431 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2017_Prilagodba">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Značaj socijalne i emocionalne prilagodbe studenata u obrazovnom kontekstu |date=2017 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=20 |issue=1 |pages=113–127 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=680294 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju obrazovanja učenika s teškoćama, * mentalno zdravlje djece i mladih,<ref name="ZvizdicMeco_Ljubotina_2009">{{cite conference |last1=Zvizdić-Meco |first1=Sibela |last2=Ljubotina |first2=Damir |title=Posljedica traumatskog gubitka oca kao oblik ratne traume kod mlađih adolescenata |conference=1. Kongres psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem |book-title=Zbornik radova |date=2009 |pages= |publisher=Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine; Društvo psihologa Republike Srpske |location=Sarajevo |url=https://dprs.rs.ba/wp-content/uploads/2020/12/Zbornik_radova_I_Kongresa_psihologa_BiH.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2013">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Percipirana socijalna podrška, učenikovo samopoštovanje i opterećenje u školi kao determinante depresivnih reakcija mlađih adolescenata |date=2013 |journal=Zbornik radova Kongresa psihologa Bosne i Hercegovine |issue=3 |pages=49–64 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=92297 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Zvizdic_2003_Bujas">{{cite conference |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Posttraumatska prilagodba mlađih adolescenata čiji su očevi poginuli tokom rata |conference=XVI. Dani Ramira Bujasa |book-title=Sažeci priopćenja / Abstracts |date=2003 |publisher=Hrvatsko psihološko društvo ; Naklada Slap |location=Zagreb |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5611/1/XVI.%20DANI%20RAMIRA%20BUJASA.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * psihologiju u zajednici,<ref name="Omersoftic_Zvizdic_2019">{{cite journal |last1=Omersoftić |first1=Elma |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Determinante izloženosti mlađih adolescenata nasilju u zajednici u vidu direktne žrtve nasilja |date=2019 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu |volume=22 |issue=1 |pages=229–252 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=805946 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * prevencijske programe,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2014">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju |date=2014 |journal=Obrazovanje odraslih |volume=14 |issue=2 |pages=37–56 |url=https://ccu.bkc.ba/wp-content/uploads/2021/12/Sibela-Zvizdic-Amela-Dautbegovic.pdf |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * školsku psihologiju,<ref name="Zvizdic_Dautbegovic_2020">{{cite journal |last1=Zvizdić |first1=Sibela |last2=Dautbegović |first2=Amela |title=Preopterećenost učenika školskim obavezama |date=2020 |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo) |issue=23 |pages=105–123 |issn=2303-6990 |doi=10.46352/23036990.2020.105 |url=https://ff.unsa.ba/subds/ejournals/index.php/radovi/article/download/121/68/552 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * rezilijenciju u djetinjstvu i adolescenciji.<ref name="Dautbegovic_Zvizdic_2018">{{cite journal |last1=Dautbegović |first1=Amela |last2=Zvizdić Meco |first2=Sibela |title=Osobno-emocionalna prilagodba studenata - uloga nekih psihosocijalnih faktora |date=2018 |journal=DHS - Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli |volume=3 |issue=6 |pages=321–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=716013 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Odabrana djela == Autorica je i koautorica brojnih naučnih i stručnih publikacija iz oblasti psihologije. Prema podacima sistema COBISS, objavila je više naučnih monografija, izvornih i preglednih naučnih radova, stručnih članaka te radova prezentiranih na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> Njena bibliografija uključuje: * 14 izvornih naučnih članaka, * 2 pregledna naučna članka, * 2 stručna članka, * 16 objavljenih naučnih izlaganja na konferencijama, * 5 naučnih monografija, * više uredničkih i mentorski vođenih naučnoistraživačkih radova.<ref name="ECRIS_Zvizdic" /> === Knjige === * ''Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata'' (2015),<ref name="Zvizdic_2015_Knjiga">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata |editor-last=Fočo |editor-first=Salih |date=2015 |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-625-54-1 |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/view/25/24/99 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu'' (2021),<ref name="Zvizdic_2021_Prokrastinacija">{{cite book |last=Zvizdić |first=Sibela |title=Prokrastinacija u svakodnevnom životu i akademskom kontekstu |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-607-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/44110598 |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija'' (2021).<ref name="Hasanbegovic_Anic_Zvizdic_2021">{{cite book |last1=Hasanbegović-Anić |first1=Enedina |last2=Zvizdić |first2=Sibela |title=Poremećaji ponašanja: specifična obilježja, tretman i prevencija |date=2021 |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |isbn=978-9958-27-603-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Poreme%C4%87aji_pona%C5%A1anja.html?id=YkvpzgEACAAJ |access-date=19. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Područja djelovanja == Sibela Zvizdić prepoznata je po doprinosu razvoju [[Školska psihologija|školske]] i [[pedagoška psihologija|obrazovne psihologije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u oblastima mentalnog zdravlja djece i mladih, rezilijencije, [[Inkluzija (obrazovanje)|inkluzivnog obrazovanja]] i preventivnih programa u zajednici.<ref name="FFUNSA_Odsjeci" /><ref name="ECRIS_Zvizdic" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/en/researcher/1496 CRIS BiH – profil istraživača: Sibela Zvizdić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zvizdić, Sibela}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Školski psiholozi]] [[Kategorija:Pedagoški psiholozi]] [[Kategorija:Zdravstveni psiholozi]] h4c6wxo5372jvd9a179bm0p5n69r0jl 14 535386 3899034 2026-06-19T02:19:11Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psiholozi po državama|Hrvatski]] 3899034 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po državama|Hrvatski]] j59ev3cgiqfqhm7discezbu7uuwo619 14 535387 3899035 2026-06-19T02:26:47Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Razvojni]] [[Kategorija:Razvojna psihologija|Psiholozi]] 3899035 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Razvojni]] [[Kategorija:Razvojna psihologija|Psiholozi]] 8q9vrw93ahcxm2qkiiee31ch8fu7g93 14 535388 3899036 2026-06-19T02:30:04Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Zdravstveni]] [[Kategorija:Zdravstvena psihologija|Psiholozi]] 3899036 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Zdravstveni]] [[Kategorija:Zdravstvena psihologija|Psiholozi]] daqzn88nfpfodvez8tl2dvqip1umyd1 14 535389 3899037 2026-06-19T02:31:13Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Pedagoški]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija|Psiholozi]] 3899037 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Pedagoški]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija|Psiholozi]] etx7t6pbilbxyafcfx535ybo4mqmin0 14 535390 3899038 2026-06-19T02:32:03Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Školski]] [[Kategorija:Školska psihologija|Psiholozi]] 3899038 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po oblastima|Školski]] [[Kategorija:Školska psihologija|Psiholozi]] 0xg1g6pe4bs7jop2oy0puqgp5v9cgoa 14 535391 3899060 2026-06-19T08:11:37Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psihoanalitička teorija|Mehanizmi odbrane]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] 3899060 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihoanalitička teorija|Mehanizmi odbrane]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] ef54dq166tqvjl3q0a5rncjlxkn5493 14 535392 3899061 2026-06-19T08:13:00Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psihološki pravci|Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoterapija]] 3899061 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihološki pravci|Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoterapija]] 90hmnjseuqrj13d831q43vems6qc0md 14 535393 3899062 2026-06-19T08:13:57Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psihoanaliza|Terminologija]] [[Kategorija:Psihološka terminologija]] 3899062 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihoanaliza|Terminologija]] [[Kategorija:Psihološka terminologija]] g83s5bips4jxx883h3bay0qs49kdlin 14 535394 3899063 2026-06-19T08:15:45Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psihoanaliza|Frojdovska]] [[Kategorija:Psihološki pravci|Frojdovska]] 3899063 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihoanaliza|Frojdovska]] [[Kategorija:Psihološki pravci|Frojdovska]] 65e8y7jg80z3as537x9t3468vldumi5 3899082 3899063 2026-06-19T09:39:51Z AnToni 2325 [[Kategorija:Siegmund Freud]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899082 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihoanaliza|Frojdovska]] [[Kategorija:Psihološki pravci|Frojdovska]] [[Kategorija:Siegmund Freud]] qbmv1a5eqgxb287yrmf6pbsf5otfdtv 3899083 3899082 2026-06-19T09:41:06Z AnToni 2325 [[Kategorija:Siegmund Freud]] uklonjena; [[Kategorija:Sigmund Freud]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899083 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihoanaliza|Frojdovska]] [[Kategorija:Psihološki pravci|Frojdovska]] [[Kategorija:Sigmund Freud]] 1sqtdzzswp3qzz5xfhkmstbdvibgciy 14 535395 3899064 2026-06-19T08:16:40Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Psihoanaliza|Teorija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] 3899064 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihoanaliza|Teorija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] 01njyr0bkqulu50p7p0ce5o3yt1tst8 14 535396 3899066 2026-06-19T08:21:57Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Događaji po učestalosti|Godišnji]] 3899066 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Događaji po učestalosti|Godišnji]] dua60kveb4vb0j8zr9a5i48t4vn077h 14 535397 3899067 2026-06-19T08:23:19Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Nagrade po godini osnivanja|1958]] [[Kategorija:Osnovano 1958.]] 3899067 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nagrade po godini osnivanja|1958]] [[Kategorija:Osnovano 1958.]] gzrct0gvpsg8hjlb90392frqrkln3p3 14 535398 3899068 2026-06-19T08:24:32Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Nagrade po oblastima|Kultura]] [[Kategorija:Kultura]] 3899068 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nagrade po oblastima|Kultura]] [[Kategorija:Kultura]] c7thgl6e4yswu8e66riikxlilmrjzrg 14 535399 3899069 2026-06-19T08:26:13Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Nagrade po državama|Nizozemske]] [[Kategorija:Kultura u Nizozemskoj|Nagrade]] 3899069 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nagrade po državama|Nizozemske]] [[Kategorija:Kultura u Nizozemskoj|Nagrade]] qxap9cjjcst9ml6jmcxccsumbyt7b17 14 535400 3899070 2026-06-19T08:28:03Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Nagrade po oblastima|Društvo]] [[Kategorija:Društvo]] 3899070 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nagrade po oblastima|Društvo]] [[Kategorija:Društvo]] t9ly6vl7o2mmgdhkr2kporctw0ie4gr 14 535401 3899071 2026-06-19T08:28:51Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Osnovano u Nizozemskoj po godinama|1958]] [[Kategorija:Osnovano 1958.|Nizozemska]] 3899071 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Osnovano u Nizozemskoj po godinama|1958]] [[Kategorija:Osnovano 1958.|Nizozemska]] gbmo1ty79oxolq5aq6bxex8k2pri3x2