Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Gradačac 0 890 3918083 3851411 2026-08-15T10:46:19Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Gradačac municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Gradačac.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gradačac | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gradačac | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Kula husein kapetan.jpg | image2 = Gradacac, centrum mesta z hradu.jpg | image3 = Gradacac, hodinova vez v arealu hradu.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Gradačac.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Gradačac.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gradačac u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|52|44.5|N|18|25|32.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Hajrudin Mehanović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/25/0|title=Lokalni izbori 2024 - Gradačac|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 16.32 | površina_grada = 215.08 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 287 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 12764 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 39340 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 250 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 120553<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10391 | veb-sajt = {{URL|http://gradacac.ba/}} | fusnote = | Nadmorksa visina = 287 | mapframe_id = Q12756608 }} '''Gradačac''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se na obroncima [[Majevica|Majevice]], na nadmorskoj visini od 287 metara. Gradom dominira kula [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]], poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. == Historija == '''Historija Gradačca''' obuhvata razvoj Gradačca od prahistorijskih tragova naseljenosti, preko [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] razdoblja, do [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 1992–1995. Historijski razvoj grada snažno je vezan za njegov strateški položaj u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], [[Gradačačka kapetanija|gradačačku kapetaniju]], porodicu Gradaščevići i kompleks Starog grada.<ref name="RabicPregled">{{cite web|url=https://www.academia.edu/11776738/Grada%C4%8Dac_kroz_historiju_kratki_pregled|title=Gradačac kroz historiju - kratki pregled|last=Rabić|first=Nedim|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="KONSStariGrad">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2509?return=|title=Stari grad Gradačac sa Gradaščevića kulom, historijsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026|archive-date=27. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250127071850/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2509?return=|url-status=dead}}</ref> === Prahistorija i najstariji tragovi naseljenosti === Područje Gradačca i njegove šire okoline pokazuje kontinuitet ljudske prisutnosti još od prahistorije. U okolnim krajevima utvrđeni su paleolitski nalazi, dok je neolitsko razdoblje potvrđeno na više lokaliteta u Posavini i sjeveroistočnoj Bosni, među kojima se ističu Grbača kod Slatine i Matić kod Tolise.<ref name="RabicPregled" /> Ovi nalazi svjedoče da se prostor kasnijeg Gradačca razvijao unutar šireg naseljenog i komunikacijskog pojasa između obronaka [[Trebava|Trebave]] i [[Sava|Save]].<ref name="RabicPregled" /> === Srednji vijek === Dugo se u historiografiji smatralo da je najstariji poznati spomen Gradačca sadržan u povelji kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] od 18. septembra 1461, u kojoj se mjesto navodi kao '''Gračac'''.<ref name="DautovicRabic2024">{{cite journal|last1=Dautović|first1=Dženan|last2=Rabić|first2=Nedim|year=2024|title=Najstariji do sada poznati spomeni Gradačca u pisanim izvorima srednjeg vijeka|url=https://www.academia.edu/120415959/Najstariji_do_sada_poznati_spomeni_Grada%C4%8Dca_u_pisanim_izvorima_srednjeg_vijeka|journal=Diwan|volume=57-58|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Novije istraživanje ukazalo je, međutim, na još stariji spomen u pismu pape [[Pio II|Pija II]] od 4. aprila 1460, u kojem se spominje pod oblikom '''Grachaz'''.<ref name="DautovicRabic2024" /> Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa [[Nenavište]] (ona je obuhvatala veći dio današnjeg grada Gradačac i općina Modriča i Šamac, a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326–1329, kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461). Nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] 1463, Gradačac je imao strateški značaj u odbrani južne granice [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]] prema [[Osmanlije|Osmanlijama]]. U izvorima s početka 16. stoljeća gradačačka tvrđava povezuje se s upravom [[Viteški red svetog Ivana Jeruzalemskog|ivanovaca]], što potvrđuje njenu vojnu i graničnu ulogu u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom periodu.<ref name="DautovicRabic2024" /> === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja ovo područje postepeno je uključeno u upravni i vojni sistem [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]]. Prema novijim pregledima, Gradačac je tokom 17. stoljeća živio u relativno stabilnim prilikama, ali su ratovi krajem 17. i početkom 18. stoljeća snažno utjecali na njegov razvoj.<ref name="RabicPregled" /> Godine 1702. formiran je agaluk iz kojeg se ubrzo razvila [[gradačačka kapetanija]].<ref name="RabicPregled" /> Nakon rata 1716–1718. i [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] kapetanija je izgubila pojas uz Savu, a dio tog prostora vraćen je tek 1737.<ref name="RabicPregled" /> Tokom druge polovine 18. stoljeća gradačački kapetani učvrstili su vojnu i upravnu ulogu grada, obnavljali utvrđenja i podsticali njegovu urbanizaciju.<ref name="RabicPregled" /> Posebno važnu ulogu u razvoju Gradačca imala je porodica Gradaščevići. [[Osman-kapetan Gradaščević|Osman-kapetan]] i njegovi sinovi [[Murat-kapetan Gradaščević|Murat-kapetan]] i [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetan]] podizali su [[vakuf]]ske objekte, medrese, džamije, [[Sahat-kula|sahat-kulu]] i druge građevine.<ref name="RabicPregled" /> Intenzivna izgradnja utvrde odvijala se u vrijeme Murat-kapetana 1817–1819, dok je [[Husejnija džamija]] postala najmonumentalniji simbol grada iz ovog razdoblja.<ref name="RabicPregled" /><ref name="KONSHusejnija">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2513?return=|title=Husejnija džamija, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026|archive-date=25. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260425134517/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2513?return=|url-status=dead}}</ref> Pod Osmanlijskom je vlašću od [[1519]]. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz [[1533]]. dok se [[1634]]. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] ([[1699]].) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na [[Sava|Savi]], mnogo dobija na svom strateškom značaju. Godine [[1701]]. postaje [[palanka]], a od [[1710]]. sjedište [[kapetanija|kapetanije]]. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave [[1830]]. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne". Vrhunac političkog značaja Gradačca u osmanskom periodu vezan je za Husein-kapetana Gradaščevića, najistaknutiju ličnost grada i jednog od glavnih vođa [[Pokret za autonomiju Bosne|Pokreta za autonomiju Bosne]] 1831–1832.<ref name="RabicPregled" /><ref name="KamberovicBio">{{cite web|url=https://www.academia.edu/22765048/Husein_kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_1834_Biografija_Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002|title=Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija|last=Kamberović|first=Husnija|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon sloma pokreta i Husein-kapetanovog odlaska u [[Istanbul]], uslijedile su promjene koje su dovele do ukidanja kapetanija i slabljenja stare lokalne elite.<ref name="RabicPregled" /> ==== Gradačačka tvrđava ==== [[Datoteka:Kula husein kapetan.jpg|desno|120px|mini|Kula Husein-kapetana Gradaščevića-Zmaja od Bosne]] Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna [[sahat-kula]], kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević. === Austro-Ugarska i prva polovina 20. stoljeća === Austro-Ugarska okupacija 1878. označila je početak novog administrativnog i urbanog razdoblja. Gradačac je tada postao sjedište novoformiranog kotara.<ref name="RabicPregled" /> U tom periodu nastaju i građevine nove upravne namjene unutar i uz kompleks Starog grada, među kojima je zgrada nekadašnje kotarske uprave, dok je zgrada kasnije gimnazije izgrađena krajem 1888. godine prvobitno služila za sud, poresku upravu i gruntovnicu.<ref name="RabicPregled" /> U austrougarskom i kasnijem jugoslavenskom razdoblju Gradačac je zadržao ulogu lokalnog upravnog i trgovačkog središta Bosanske Posavine. U tom vremenu nastavljeno je preoblikovanje gradske jezgre, ali su ključni simboli starije historije — tvrđava, kula, sahat-kula i Husejnija — ostali glavni nosioci historijskog identiteta grada.<ref name="KONSStariGrad" /><ref name="KONSHusejnija" /> Godine 1939. kotar Gradačac ušao je u sastav [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], što je bilo dio šire administrativne reorganizacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref name="VrbaskaBanovina">{{cite journal|last=Grgić|first=Stipica|year=2011|title=Vrbaska banovina i Banovina Hrvatska 1939–1941.|url=https://hrcak.srce.hr/file/109866|journal=Časopis za suvremenu povijest|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Rat 1992–1995. === Uoči otvorenog rata u Bosni i Hercegovini Gradačac se nalazio u prostoru [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], od velike strateške važnosti za sve zaraćene strane. U presudi [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS-a]] u predmetu ''Stanišić i Simatović'' navodi se da je na sastanku predstavnika općina Posavine 13. aprila 1992. iznesen prijedlog prema kojem bi [[Bosanski Šamac]] bio srpska općina, [[Odžak]] i [[Orašje]] hrvatske, a Gradačac muslimanska općina, što pokazuje da je područje već u toj fazi bilo predmet ratno-političkih planova i etnoteritorijalnog razgraničenja.<ref name="MRMKSSS">{{cite web|url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/20210806-Judgement-Stanisic_Simatovic.pdf|title=Prosecutor v. Jovica Stanišić and Franko Simatović, Judgement|date=30. 6. 2021|website=Mechanism for International Criminal Tribunals|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Ratna zbivanja na prostoru Gradačca odvijala su se u širem okviru borbi za Posavinu, uz frontovsku izloženost grada i okoline te dugotrajne vojne i humanitarne posljedice po stanovništvo.<ref name="MRMKSSS" /> U poslijeratnom periodu dio prijeratnog općinskog prostora razdvojen je novom međuentitetskom linijom razgraničenja, što je promijenilo teritorijalni okvir nekadašnje općine.<ref name="Raos2010">{{cite journal|last=Raos|first=Višeslav|year=2010|title=Politike teritorijalnosti u BiH|url=https://hrcak.srce.hr/file/151275|journal=Političke analize|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji materijalni nosilac historije Gradačca jeste kompleks [[Stari grad Gradačac|Starog grada]] s kulom Husein-kapetana Gradaščevića. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2004. godine graditeljsku cjelinu Starog grada u Gradačcu [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONSStariGrad" /> U sastav nacionalnog spomenika ulaze bedemi, objekti unutar bedema, Gornji grad s kulom Husein-kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat-kulom i kasnijim javnim zgradama.<ref name="KONSStariGrad" /> Među najvažnijim spomenicima grada posebno mjesto zauzima [[Husejnija džamija]], također proglašena nacionalnim spomenikom, kao reprezentativan primjer kasnoosmanske sakralne arhitekture u Bosni i Hercegovini.<ref name="KONSHusejnija" /> U historijskom pejzažu Gradačca važno mjesto imaju i [[Kuća porodice Gradaščević u Gradačcu|kuća porodice Gradaščević]], sahat-kula i drugi objekti nastali u vrijeme kapetana i kasnije upravne modernizacije.<ref name="KONSStariGrad" /><ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3915?page=13&return=|title=Kuća porodice Gradaščević sa pokretnim naslijeđem, historijski spomenik|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. vijeka i odavno je prešao u legendu. == Geografija == [[Datoteka:Gradacac 11 - Jezero Hazna (III).JPG|desn|mini|120px|Jezero Hazna]] Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 287 metara, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i [[Trebava|Trebave]]. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara [[šljiva|šljivom]] u Bosni i Hercegovini. U blizini grada nalaze se dva jezera: [[Hazna (jezero)|Hazna]] i [[Vidara (jezero)|Vidara]]. == Klima == Klima u Gradačcu je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su obicni topla sa prosječnim temperaturama oko 25-30&nbsp;°C, ali ponekad mogu dostići i preko 30&nbsp;°C. Zime su hladne, s prosečnim temperaturama oko 0&nbsp;°C, ali mogu biti i znatno niže. Snijeg nije rijetka pojava tokom zimskih mjeseci. Proljeće i jesen su umjereno topli, ali promenljivi. Kiša je ravnomjerno raspoređena tokom cijele godine, s nešto većim padavinama tokom proljeća i jeseni. Najveća maksimalna dnevna temperatura zraka je izmjerena 24 Jula 2007. iznosila je 40,5&nbsp;°C, dok je najmanja izmjerena 31 Januara 1987. i iznosila je -21,5&nbsp;°C. Najveca godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1205&nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2000. i iznosila je 412,6&nbsp;mm .<ref>{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/gradacac/|title=Klimatski podaci za grad Gradačac,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=29. 5. 2024}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gradačca|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradačcu}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], veći dio općine Gradačac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Blaževac (Pelagićevo)|Blaževac]], [[Krčevljani]], [[Njivak]], [[Orlovo Polje]], [[Pelagićevo]], [[Samarevac (Pelagićevo)|Samarevac]], [[Tolisa (Modriča)|Tolisa]] i [[Zelinja Gornja (višeznačnica)|Zelinja Gornja]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Donja Tramošnica (Pelagićevo)|Donja Tramošnica]], [[Donje Ledenice (Pelagićevo)|Donje Ledenice]], [[Donji Skugrić (Modriča)|Donji Skugrić]], [[Gornja Tramošnica (Pelagićevo)|Gornja Tramošnica]], [[Gornje Krečane (Modriča)|Gornje Krečane]], [[Gornje Ledenice (Pelagićevo)|Gornje Ledenice]], [[Jasenica (Modriča)|Jasenica]], [[Porebrice (Pelagićevo)|Porebrice]] i [[Turić (Pelagićevo)|Turić]]. Od ovog područja formirana je općina [[Pelagićevo]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Gradačac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradačac | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10391 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51/2) |work=fzs.ba |access-date= 21. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 39340 | g2013_bosnjaci = 37130 | g2013_srbi = 345 | g2013_hrvati = 918 | g2013_bosanci = 317 | g2013_romi = 127 | g2013_muslimani = 172 | g2013_bosanciihercegovci = 45 | g2013_albanci = 23 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 167 | g2013_nepoznato = 53 | g1991_ukupno = 56581 | g1991_muslimani = 33856 | g1991_srbi = 11221 | g1991_hrvati = 8613 | g1991_jugosloveni = 1436 | g1981_ukupno = 54281 | g1981_muslimani = 31219 | g1981_srbi = 11727 | g1981_hrvati = 9011 | g1981_jugosloveni = 2010 | g1981_slovenci = 8 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 35 | g1981_madari = 9 | g1981_romi = 1 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 48384 | g1971_muslimani = 26905 | g1971_srbi = 12455 | g1971_hrvati = 8447 | g1971_jugosloveni = 321 | g1971_slovenci = 10 | g1971_crnogorci = 28 | g1971_albanci = 16 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 5 | g1961_ukupno = 42730 | g1961_muslimani = 20504 | g1961_srbi = 12971 | g1961_hrvati = 7617 | g1961_jugosloveni = 1510 | g1961_slovenci = 15 | g1961_crnogorci = 30 | g1961_albanci = 11 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 4 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Gradačac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradačac | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 120553 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 12764 | g2013_bosnjaci = 11811 | g2013_srbi = 111 | g2013_hrvati = 227 | g2013_bosanci = 182 | g2013_romi = 106 | g2013_muslimani = 83 | g2013_bosanciihercegovci = 41 | g2013_albanci = 23 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 137 | g2013_nepoznato = 11 | g1991_ukupno = 12868 | g1991_muslimani = 9454 | g1991_srbi = 1348 | g1991_hrvati = 681 | g1991_jugosloveni = 1023 | g1981_ukupno = 10661 | g1981_muslimani = 7758 | g1981_srbi = 980 | g1981_hrvati = 563 | g1981_jugosloveni = 1231 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 16 | g1981_albanci = 25 | g1981_madari = 6 | g1981_romi = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 7606 | g1971_muslimani = 6121 | g1971_srbi = 730 | g1971_hrvati = 452 | g1971_jugosloveni = 207 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 13 | g1971_albanci = 14 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 5878 | g1961_muslimani = 3903 | g1961_srbi = 968 | g1961_hrvati = 317 | g1961_jugosloveni = 645 | g1961_slovenci = 4 | g1961_crnogorci = 17 | g1961_albanci = 7 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 1 }} == Kultura == [[Datoteka:Gradacac 15 - Rodna kuca Husejn kapetana.JPG|mini|desno|120px|Kuća porodice Gradaščević]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradačcu}} == Privreda == Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive. == Politika == Gradačac je organizovan kao grad kojom rukovodi gradonačelnik i Gradsko vijeće koje ima 30 vijećnika. U Gradskom vijeću djeluje nekoliko stranaka: SDP, SDA, RDS, PDA, Socijaldemokrati BiH, Narod i pravda, Savez za bolju budućnost BiH, te Klub nezavisnih vijećnika. == Obrazovanje == U gradu postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola. == Sport == === Sportski timovi === * [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezda]] * [[RK Gradačac]] * [[ŽOK Kula-Gradačac]] * [[KIK Zmaj]] == Poznate ličnosti == {{div col||30em}} * [[Husein-kapetan Gradaščević]], historijska ličnost * [[Mustafa Imamović]], univerzitetski profesor * [[Hasan Kikić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Husein Kavazović]], [[reisu-l-ulema]] [[Islamska zajednica Bosne i Hercegovine|Islamske zajednice]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] * [[Fadil Novalić]], privrednik, Premijer Federacije BiH * [[Stjepan Šiber]], general Armije RBiH * [[Mirko Marjanović]], pripovjedač, romanopisac, književnik i likovni kritičar * [[Aleksandar Mlač]], novinar * [[Mustafa Novalić]], književnik i profesor * [[Julijana Matanović]], književnica i univerzitetska profesorica * [[Ibrahim Bilajac]], akademski kipar * [[Dragan Dujmušić]], pjesnik * [[Ešref Jašarević]], nogometaš * [[Amir Durgutović]], nogometaš * [[Damir Doborac]], rukometaš * [[Mario Kelentrić]], rukometaš * [[Ibrahim Haseljić]], rukometaš * [[Mara Lakić]], košarkašica * [[Meliha Smajlović]] (Meliha İsmailoğlu), odbojkašica * [[Ana Šimić]], atletičarka * [[Dinko Delić]], književnik i muzičar {{div col end}} == Gradovi partneri == * [[Sivas]], [[Turska]] * [[Düren]], [[Njemačka]] * [[Castenedolo]], [[Italija]] * [[Stryi]], [[Ukrajina]] * [[Frýdek-Místek]], [[Češka]] == Također pogledajte == * [[Gradačačka tvrđava]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gradačac Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gradacac.ba Službeni veb-sajt grada Gradačca] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Gradačac}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Gradačac|*]] 8hkljk2gdb8fsamm89sbo2ipnd5fa7l Zagreb 0 1098 3918090 3900622 2026-08-15T11:21:59Z نوفاك اتشمان 16322 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918090 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zagreb |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zagreb |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = {{Photomontage| |color=#ffffff | photo1a = Zagreb_(29255640143).jpg | photo2a = Crkva sv. Marka, Zagreb.jpg | photo2b = National and University Library in Zagreb.jpg | photo3a = Umj-paviljon 01.jpg | photo3b = Hnk.jpg | photo5a = 2011-08-18 18-31-41 Croatia Zagreb Cathedral Square 6vl.jpg | position = center | spacing = 2 | border = 0 | size = 275 }} |opis_slike = Zagreb, kolaž |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zagreb.svg |grb = Coat of arms of Zagreb.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 133 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 641.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 767131 |stanovništvo grad = 663592 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 1232.47 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tomislav Tomašević |gradonačelnik stranka = Možemo! <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 10000 |pozivni broj = (+385) 1 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka: Ban Jelačić statue which used to be on the north facing the south and was changed with the breakup of Yugoslavia (13023673873).jpg |280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]] '''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom. == Historija == U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom. U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881. Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]]. Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba. == Geografija == Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku. === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Klima == Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C. ==Gradske četvrti== {| class="wikitable sortable" |- ! Gradska četvrt || Br. stanovnika (popis [[2021.]]) |- | Brezovica || 12.046 |- | Črnomerec || 38.084 |- | Donja Dubrava || 33.537 |- | Donji Grad || 31.209 |- | Gornja Dubrava || 58.255 |- | Gornji Grad–Medveščak || 26.423 |- | Maksimir || 47.356 |- | Novi Zagreb–istok || 55.898 |- | Novi Zagreb–zapad || 63.917 |- | Peščenica–Žitnjak || 53.023 |- | Podsljeme || 18.974 |- | Podsused–Vrapče || 44.910 |- | Sesvete || 70.800 |- | Stenjevec || 53.862 |- | Trešnjevka–jug || 65.324 |- | Trešnjevka–sjever || 52.974 |- | Trnje || 40.539 |- | '''ukupno''' || 767.131 |- |} ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592. === Grad Zagreb === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>{{Cite web |url=http://www.dzs.hr/ |title=Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001. |access-date=2. 5. 2015 |archive-date=29. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111229060250/http://www.dzs.hr/ |url-status=live }}</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131 |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small> === Zagreb (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592 |} <small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small> === Popis 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Zagreb |- | 1991. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 706,770 | label1 = [[Hrvati]] 594,323 | value1 = 84.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 44,384 | value2 = 6.27 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218 | value3 = 2.01 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247 | value4 = 1.59 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 6,299 | value5 = 0.89 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Albanci]] 2,526 | value6 = 0.35 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Crnogorci]] 2,332 | value7 = 0.32 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Makedonci]] 1,707 | value8 = 0.24 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Mađari]] 1,033 | value9 = 0.14 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 973 | value10 = 0.13 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Romi]] 902 | value11 = 0.12 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Jevreji]] 392 | value12 = 0.05 | color12 = #F0DC82 | label13 = [[Nijemci]] 296 | value13 = 0.04 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Italijani]] 261 | value14 = 0.03 | color14 = #007FFF | label15 = [[Ukrajinci]] 249 | value15 = 0.03 | color15 = #7FFF00 | label16 = [[Rusi]] 214 | value16 = 0.03 | color16 = #F400A1 | label17 = [[Slovaci]] 203 | value17 = 0.02 | color17 = #9966CC | label18 = [[Bugari]] 144 | value18 = 0.02 | color18 = #FF9966 | label19 = [[Poljaci]] 127 | value19 = 0.01 | color19 = #800020 | label20 = [[Rusini]] 117 | value20 = 0.01 | color20 = #00416A | label21 = [[Rumuni]] 105 | value21 = 0.01 | color21 = #08E8DE | label22 = [[Turci]] 77 | value22 = 0.01 | color22 = #006A4E | label23 = [[Grci]] 68 | value23 = 0.00 | color23 = #0087BD | label24 = [[Austrijanci]] 56 | value24 = 0.00 | color24 = #9F8170 | label25 = [[Vlasi]] 7 | value25 = 0.00 | color25 = #96C8A2 | label26 = ostali 621 | value26 = 0.08 | color26 = #FFBF00 | label27 = neopredijeljeni 14,498 | value27 = 2.05 | color27 = #C154C1 | label28 = region. opr. 1,297 | value28 = 0.18 | color28 = #66424D | label29 = nepoznato 8,094 | value29 = 1.14 | color29 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis 1910. === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zagreb |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595 | value1 = 81.25 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469 | value2 = 5.01 | color2 = #FF55A3 | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512 | value3 = 4.13 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104 | value4 = 3.76 | color4 = #665D1E | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024 | value5 = 3.69 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234 | value6 = 1.13 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338 | value7 = 0.31 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134 | value8 = 0.12 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value9 = 0.04 | color9 = #00416A | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 551 | value11 = 0.50 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 98,998 | value1 = 90.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275 | value2 = 3.92 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201 | value3 = 3.85 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598 | value4 = 0.54 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552 | value5 = 0.50 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330 | value6 = 0.30 | color6 = #592720 | label7 = ostali 75 | value7 = 0.06 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} === Univerzitet === {{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}} Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000. Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. === Naučne institucije === U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. === Srednje škole i gimnazije === U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]] Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]] Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]] Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]] Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]] Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876. Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]] Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]] Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]] Datoteka:Crkva sv. Marka, ZG.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]] Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]] Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave |"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]] Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]] Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]] Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]] Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]] Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]] Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]] Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]] Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]] Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska Datoteka: Zagreb, Croatia July 2022 - Blue Tram (cropped).jpg |Plavi tramvaj Datoteka: Croati Airlines A319.jpg |[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] </gallery> {{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}} == Također pogledajte == * [[Eurotower]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] * [[Medveščak]] * [[Zagrepčanka]] * [[Cibonin toranj]] * [[Tehnički muzej Nikola Tesla]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službeni sajt] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zagreb}} {{Zagreb-gradske četvrti}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi_u_Hrvatskoj}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Sava}} [[Kategorija:Zagreb|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] pcmpnhu3zrllgkqtrlll9esyaqyfvd5 Tuzla 0 1493 3918080 3902175 2026-08-15T10:40:20Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Tuzla municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Tuzla.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918080 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Tuzla | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Tuzla | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/3 | image1 = TZJZN MAG05 (cropped).jpg | image2 = Tuzla View of Tuzla.jpg | image3 = Tuzla - Spomenik Kralju Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću (2019).jpg | image4 = Panonsko jezero.JPG | image5 = Kapija 2018.jpg | image6 = TZJZN MAG05.jpg (2019).jpg | image7 = Salines Soli Trg Tuzla 10-0 CML.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Centralni dio grada uz rijeku [[Jala (rijeka)|Jalu]], panoramski prikaz Tuzle, spomenik u gradskom parku [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtku Kotromaniću]], [[Panonska jezera]], Spomenik masakra na - [[Masakr na Kapiji|Kapiji]] i zgrada Barok. | slika_zastava = Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Tuzla.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = "Grad na zrnu soli" | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q19904705 | slika_karta = BiH municipality location Tuzla.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Tuzla u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Zijad Lugavić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/50/0|title=Lokalni izbori 2024 - Tuzla|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 48.41 | površina_grada = 295.93 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 239 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 74457 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 110979 | stanovništvo_radg_izvor = | stanovništvo_demonim = Tuzlak, Tuzlanka | poštanski_broj = 75 000 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 155551<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11088 | veb-sajt = {{URL|http://grad.tuzla.ba/}} | fusnote = }} '''Tuzla''' ([[Turski jezik|tur]]. ''tuz'', označava [[so]]) je treći najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]], te sjedište [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ekonomsko je središte sjevero-istočne Bosne i Hercegovine, poznat kao privredni i [[Univerzitet u Tuzli|univerzitetski]] centar. Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva]] broji 110.979 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/tuzla/|title=Tuzla|website=Grad Tuzla|access-date=5. 10. 2024}}</ref> == Historija == U dugom trajanju grada presudnu ulogu imala je [[sol]], koja je oblikovala privredu, urbani pejzaž, administrativni značaj i samo ime Tuzle.<ref name="SaltGornja">{{cite web|url=https://www.academia.edu/116457816/Salt_detection_in_Neolithic_pottery_from_Gornja_Tuzla_BH|title=Salt detection in Neolithic pottery from Gornja Tuzla, BH|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ZivotLjudiDogadjaji">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44253636/%C5%BDIVOT_LJUDI_I_DOGA%C4%90AJI_Tuzla_na_razme%C4%91u_19_i_20_stolje%C4%87a_Tuzla_2019|title=ŽIVOT, LJUDI I DOGAĐAJI: Tuzla na razmeđu 19. i 20. stoljeća|last=Šabotić|first=Izet|year=2019|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="IndustrijskoNaslijedje">{{cite web|url=https://www.academia.edu/94323709/HISTORICAL_STRATIFICATION_OF_INDUSTRIAL_HERITAGE_IN_THE_CITY_OF_TUZLA|title=Historical Stratification of Industrial Heritage in the City of Tuzla|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija === Arheološka istraživanja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]] upućuju na vrlo ranu eksploataciju soli, datiranu približno u 5700. p. n. e, što tuzlansko područje svrstava među najranije poznate centre vezane za proizvodnju i korištenje soli u ovom dijelu Evrope.<ref name="SaltGornja" /> U stručnoj literaturi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]-a ističe se i da je u vinčanskim naseljima tuzlanskog bazena nezavisno obrađivan bakar, što pokazuje da je prostor današnje Tuzle u neolitu i eneolitu bio uključen u šire tehnološke i razmjenske procese jugoistočne Evrope.<ref name="MetallurgyANUBIH">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/249|title=A Contribution for studies of the early Metallurgy of the Central Bosnia|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|year=2008|website=Godišnjak|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Najstariji razvoj ovoga prostora stoga nije vezan samo za prirodno bogatstvo slanih izvora nego i za rano naseljavanje, obradu metala i formiranje naseljâ koja su na tuzlanskom području opstajala u različitim oblicima kroz više historijskih epoha.<ref name="SaltGornja" /><ref name="MetallurgyANUBIH" /> Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj [[neolit]]skih [[glina|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[Neolit|mlađem kamenom dobu]]. Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[so]]li. === Srednji vijek === Prvi pisani spomen o Tuzli potiče iz 950. Te je godine [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] historičar i [[Spisak bizantijskih careva|car]] [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u svom djelu "[[O upravljanju carstvom]]", izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[rim]]skim nazivom Salines što znači grad soli, s napomenom da se nalazi u sastavu [[Raška|Raškog]] [[knez]]a [[Časlav Klonimirović|Časlava]], koji je poginuo u borbi s [[Mađari]]ma. U srednjem vijeku tuzlanski je prostor bio povezan sa zemljom i župom [[Soli (oblast)|Soli]], čije je ime neposredno upućivalo na slane izvore kao najvažnije prirodno bogatstvo ovog kraja.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Ranosrednjovjekovna nekropola Kicelj kod Tuzle vjerovatno je pripadala stanovništvu srednjovjekovnog grada Soli, smještenog u podnožju brda Kicelj.<ref name="Kicelj">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/304|title=Early Medieval Necropolis Kicelj near Tuzla|last=Bakalović|first=Mirsad|year=2006|website=Godišnjak|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Srednjovjekovni identitet Soli imao je trajne posljedice na kasniji razvoj naselja na ovom prostoru. U historiografiji se upravo iz srednjovjekovne teritorijalne cjeline Soli izvodi kontinuitet prema kasnijim osmanskim administrativnim i urbanim oblicima Donje i Gornje Tuzle.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> === Osmanski period === Osmanskim osvajanjem bosanske države tuzlanski prostor nije izgubio raniji značaj; naprotiv, slani izvori postali su osnova razvoja dviju kasaba. Godine 1463. Tuzla postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a iz tog vremena potječe i njeno današnje ime, koje se izvodi iz [[Turski jezik|turske]] riječi ''tuz'', koja označava [[so]]. Prema novijoj historiografskoj literaturi, od srednjovjekovne župe Soli formirane su nahije Donja i Gornja Tuzla, a u osmanskim dokumentima Tuzla se prvi put spominje 1474. kao ''Agac Tuzla'' (Drvena solana). U 16. stoljeću ustaljuju se nazivi ''Memleha-i-zir'' za Donju Tuzlu i ''Memleha-i-bala'' za Gornju Tuzlu.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> U osmanskom razdoblju Tuzla se razvila kao jedno od značajnijih središta [[Zvornik sandžak|Zvorničkog sandžaka]], a kasnije i kao sjedište tuzlanskog [[kadiluk]]a.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Eksploatacija slanih izvora snažno je uticala na privredni i društveni život grada, dok su trgovačke veze i administrativne funkcije dodatno učvrstile ulogu Tuzle u sjeveroistočnoj Bosni.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> Slojevitost osmanske Tuzle danas je vidljiva i u njenom spomeničkom naslijeđu. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] evidentirala je među najvažnijim historijskim cjelinama grada [[Atik Behram-begova (Šarena) džamija|Šarenu (Behram-begovu) džamiju]], [[Turalibegova džamija|Turalibegovu (Poljsku) džamiju]] i [[Džindijska džamija|Džindijsku džamiju]].<ref name="KONSTabela">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="SarenaKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3295?return=|title=Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija sa haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="TuralibegKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2535?return=|title=Poljska (Turalibegova) džamija sa grebljem i turbetom, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> === Austrougarsko razdoblje === Tuzla je 1878. bila jedno od glavnih uporišta otpora austrougarskoj okupaciji, a austrougarska vojska ušla je u grad 22. septembra iste godine.<ref name="SocijalnePromjene">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/118313|title=Socijalne promjene stanovništva tuzlanskog kraja (1878.-1941.)|last=Selimović|first=Sead|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave nove uprave Tuzla je ubrzano uključena u šire privredno i političko područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a razvoj industrije postao je osnovna karakteristika njenog modernog rasta.<ref name="SocijalnePromjene" /> U kratkom razdoblju na tuzlanskom području izgrađena su ili proširena važna industrijska postrojenja: solana u Siminom Hanu, solana u [[Kreka|Kreki]] (1891), Fabrika špirita i rafinerija ''Alios Grauaug'' (1887–1888) i Fabrika amonijačne sode u [[Lukavac]]u (1893). U Kreki je 1885. otvoren rudnik, dok je iste godine pokrenuta probna, a potom i redovna industrijska proizvodnja soli.<ref name="SocijalnePromjene" /> Željezničko povezivanje pravcem Doboj–Tuzla dodatno je učvrstilo izvoznu i industrijsku funkciju grada.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Iako je modernizacija bila snažna, agrarna komponenta stanovništva i dalje je ostala veoma izražena, što pokazuje da je Tuzla u austrougarskom periodu istovremeno bila i industrijski grad u usponu i prostor sporije društvene transformacije.<ref name="SocijalnePromjene" /> U novom administrativnom uređenju, provedenom nakon aneksije Bosne i Hercegovine, naziv Donja Tuzla postepeno je sveden na jednostavno ''Tuzla'', dok je ime [[Gornja Tuzla]] ostalo nepromijenjeno.<ref name="DonjaTuzlaPreimenovanje">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/395353|title=Nakladnički poduhvat Ivana Kazimira Ostojića u Donjoj Tuzli|last=Trutanić|first=Jure|year=2021|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Tuzla u 20. stoljeću === U prvoj [[Jugoslavija|jugoslavenskoj]] državi Tuzla je zadržala obilježja izrazito industrijskog grada soli i ugljena.<ref name="DonjaTuzlaPreimenovanje" /> Dugoročna studija o industrijskom naslijeđu Tuzle vidi razdoblje od kraja 19. stoljeća do 1992. kao cjelinu obilježenu dubokim društveno-ekonomskim promjenama koje su prvenstveno pokretale industrije soli i uglja.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uslijedila je obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga, kao i širenje zanatstva, što je predstavljalo važnu osnovu za kasniju socijalističku industrijalizaciju i urbani rast grada.<ref name="ObnovaPreduzeca">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44637637/OBNOVA_I_KONSOLIDACIJA_PRIVREDNIH_PREDUZE%C4%86A_TUZLANSKOG_OKRUGA_1945_1952_GODINE|title=Obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga 1945-1952. godine|last=Selimović|first=Sead|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Zanatstvo">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44637396/PRILIKE_U_OBLASTI_ZANATSTVA_NA_PODRU%C4%8CJU_TUZLANSKOG_KRAJA_U_PERIODU_1945_1953_GODINE_THE_STATE_OF_TRADES_AND_CRAFTS_IN_TUZLA_BETWEEN_1945_AND_1953|title=Prilike u oblasti zanatstva na području tuzlanskog kraja u periodu 1945.-1953. godine|last=Selimović|first=Sead|year=2014|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom socijalističkog perioda Tuzla je dodatno učvrstila položaj jednog od najvažnijih industrijskih i urbanih središta Bosne i Hercegovine.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> === Tuzla u ratu 1992–1995. === Iako je bila grad u kojem su odnosi vlasti i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] imali korektne odnose, pri izlasku iz grada, 1992. godine, na Brčanskoj Malti, pripadnici JNA su počeli pucati, na šta su reagovali građani Tuzle, organizovani u Teritorijalnu odbranu.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tuzla-je-prije-29-godine-odbranjena-na-brcanskoj-malti/417406|title=Tuzla je prije 29 godina odbranjena na Brčanskoj Malti|date=15. 5. 2021|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=15. 5. 2022|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=18. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tuzlalive.ba/tuzla-se-prije-32-godine-na-brcanskoj-malti-odbranila-od-agresora/|title=Tuzla se prije 32 godine na Brčanskoj Malti odbranila od agresora - Tuzla L!VE|date=15. 5. 2024|website=tuzlalive.ba|language=bs-BA|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Multietnična tuzlanska vlast tada je uspjela spriječiti da sudbina Tuzle bude nalik sudbini [[Zvornik]]a, [[Brčko]]g i drugih gradova, zauzetih od strane JNA. Tuzla je ostala izvan kontrole snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] te se razvila u važno odbrambeno, logističko i upravno središte sjeveroistočne Bosne. Snage [[MUP]]-a i [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] na tom području u proljeće 1992. preuzele dio oružja, municije i opreme nekadašnjeg regionalnog štaba TO, uskladištene u Tuzli, [[Srebrenik]]u i Lukavcu.<ref name="BalkanBattlegrounds">{{cite book|url=https://books.google.ba/books?id=it1IAQAAIAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_atb|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Dana 15. maja 1992. godine, tokom prolaska i izvlačenja kolone JNA kroz Brčansku Maltu, došlo je do oružanog sukoba koji je ostao jedna od najspominjanijih epizoda ratne historije grada. U jednom transkriptu [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a taj je datum u svjedočenju označen kao dan kada je rat započeo u Tuzli, dok se 15. maj obilježava kao Dan odbrane Tuzle.<ref name="ICTYBrcanska">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/trans/en/051128ED.htm|title=051128ED|website=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOdbrana">{{cite web|url=https://detektor.ba/2017/05/15/obiljezen-dan-odbrane-tuzle/|title=Obilježen Dan odbrane Tuzle|date=15. 5. 2017|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Događaji na Brčanskoj Malti bili su i predmet sudskih postupaka; među njima je i predmet Suda Bosne i Hercegovine protiv Izeta Smajića, koji se odnosio na postupanje prema ranjenom vojniku JNA 15. maja 1992. u Tuzli.<ref name="SudBiHSmajic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/178|title=X-KR-09/710 Smajić Izet|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Kasnije je u Tuzli uspostavljeno i sjedište 2. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine,<ref name="ICTY2Korpus">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/090323IT.htm|title=090323IT|website=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> pod čijom su se komandom nalazile jedinice raspoređene u Tuzli, [[Srebrenik]]u, [[Gradačac|Gradačcu]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Lukavac (Bosna i Hercegovina)|Lukavcu]], [[Banovići]]ma, [[Čelić]]u i [[Teočak]]u.<ref name="BalkanBattlegroundsTuzlaOrg">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|pages=471–472}}</ref> Strateška ofanziva [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] iz kasne 1993, povezana s operacijom ''[[Operacija "Drina '93"|Drina 93]]'', bila usmjerena i na područje [[Olovo|Olova]] te komunikacije Tuzla–[[Zenica]] i Tuzla–[[Sarajevo]], dok je istovremeno vođena i operacija protiv sektora [[Sapna]]–[[Teočak]] istočno od Tuzle.<ref name="BalkanBattlegroundsDrina93Tuzla">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=228}}</ref> Za završnu fazu rata autori posebno ističu da je borba za pravac poznat kao Route ''Duck'' imala velik operativni značaj jer je njegovo zauzimanje trebalo povezati tuzlanski 2. korpus i zenički 3. korpus ARBiH, čime bi se znatno olakšalo kretanje ljudstva i opreme između istočne i srednje Bosne.<ref name="BalkanBattlegroundsRouteDuck">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=384}}</ref>[[Datoteka:Tuzla-Kapija.jpg|mini|280x280px|[[Masakr na Kapiji|Spomenik masakra na Kapiji]], poznat i kao zločin nad tuzlanskom mladošću.|lijevo]]Dana 25. maja 1995. desio se [[Masakr na Kapiji]], kada je granata ispaljena s položaja [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] usmrtila 71, a ranila 115 civilnih osoba.<ref>{{Cite news|title=Tuzla: Obilježeno 18 godina od masakra na Kapiji|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tuzla-obiljezeno-18-godina-od-masakra-na-kapiji/24997125.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=25. 5. 2013|access-date=18. 12. 2024|language=sh|first=Maja|last=Nikolić}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/vijesti/sjecanje-na-zrtve-zlocina-na-kapiji/|title=Sjećanje na žrtve zločina na Kapiji|website=Grad Tuzla|language=bs-BA|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Zločin se dogodio u središnjoj gradskoj ulici, centru noćnog života, na popularnoj "Kapiji". Na tom mjestu, u znak sjećanja, stoji spomenik s imenima svih žrtava i tekstom: "''Na ovom mjestu, 25. maja 1995. godine, srpski fašistički agresor je granatom prekinuo 71 mladi život. Proučite fatihu i pomolite se. Pamtite i opominjite. Građani Tuzle''".<ref name="DetektorKapija">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/tuzla/27|title=Tuzla – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> [[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice|UNHCR]] je 17. jula 1998. Tuzlu proglasio otvorenim gradom.<ref>{{Cite web|url=https://www.tourismbih.com/bs/location/tuzla/|title=TUZLA|website=Turizam u Bosni i Hercegovini: Otkrij BiH|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Poslijeratno razdoblje i naslijeđe === [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|KONS]] je među nacionalnim spomenicima Tuzle evidentirao industrijsko naslijeđe proizvodnje soli, Šarenu džamiju, Turalibegovu džamiju te [[Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli|Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice]].<ref name="KONSTabela" /><ref name="SaborniKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2966?return=|title=Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="SoliKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3002?return=|title=Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> U postindustrijskom razdoblju grad je nastojao dio svog identiteta, nekada gotovo u potpunosti vezanog za [[sol]], [[ugalj]] i hemijsku industriju, preusmjeriti prema uslugama, turizmu, malom i srednjem poduzetništvu, informacionim tehnologijama i kulturnim industrijama.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2019/03/Revidirana-Strategija-razvoja-Tuzle.pdf|title=Strategija integrisanog razvoja grada Tuzla – revidirana strateška platforma|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="EvaluacijaStrategije">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/11/Izvjestaj-o-Evaluaciji-Strategije-razvoja-do-2026.-godine.pdf|title=Izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji Strategije integrisanog razvoja Grada Tuzle do 2026. godine|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref> ==== Turizam i Panonska jezera ==== Jedan od najprepoznatljivijih simbola moderne Tuzle jesu [[Panonska jezera]], kompleks slanih jezera i pratećih sadržaja nastao kao spoj prirodnog naslijeđa slanih izvora, urbane obnove i turističke infrastrukture.<ref name="EvaluacijaStrategije" /> U sklopu kompleksa djeluju i kulturno-edukativni sadržaji, među kojima je i Geološka postavka ''Pannonica'', otvorena 1. oktobra 2012. godine, zamišljena kao segment kulturnog turizma koji govori o kontinuitetu života na tuzlanskom prostoru i dopunjuje ponudu Panonskih jezera.<ref name="PannonicaGeo">{{cite web|url=https://panonika.ba/muzej-geoloska-postavka-pannonica/|title=Geološka postavka "Pannonica”|website=Panonika|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U savremenom razvoju Tuzla nastoji ojačati poduzetničko okruženje kroz poslovne zone, inkubatore i lokalne razvojne mehanizme.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /><ref name="EvaluacijaStrategije" /> Među važnijim instrumentima lokalne ekonomske politike navode se [[BIT Centar Tuzla]], Razvojno-poduzetnički centar – Inkubator Lipnica i poslovne zone. Prema gradskoj strategiji, na području Tuzle uspostavljena je industrijska zona Bosanska Poljana i Plane, dok je Poslovna zona ''Kreka-Sjever'' razvijana uz izgradnju saobraćajne, vodovodne, kanalizacione i elektroinfrastrukture.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /> Isti dokument ističe da je model u Poslovnoj zoni ''Kreka-Sjever'' zasnovan na dugoročnom zakupu zemljišta, što je osmišljeno kao podsticaj investitorima i proizvodnim djelatnostima.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /> Grad Tuzla na službenim stranicama ističe manifestaciju ''Ljeto u Tuzli'' kao jedan od ključnih okvira za razvoj gradske kulturne i turističke ponude, s programima namijenjenim različitim starosnim skupinama.<ref name="LjetoUTuzli">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/manifestacije/ljeto-u-tuzli/|title=Ljeto u Tuzli|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ProgramLjeto2024">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2024/07/Program-Ljeto-u-Tuzli-2024-1.pdf|title=Program "Ljeto u Tuzli 2024.”|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Tuzla View of Tuzla.jpg|mini|270px|Panorama Tuzle (2006).]] Površina Grada Tuzla je 30235 ha ili 303&nbsp;km<sup>2</sup>. Nadmorska visina 231 m/nm. Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica]] ([[Medvednik]] 843 m<sup>2</sup>), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]], [[Konjuh (planina)|Konjuh]] i [[Javornik (planina)|Javornik]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://grad-tuzla.weebly.com/geografija.html|title=Geografija|website=Grad - Tuzla|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Područje Tuzle svrstava se u periopanansku oblast tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica Donja|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje se završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. Susjedne općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane [[Srebrenik]] i [[Lopare]], s jugoistočne [[Kalesija]], s južne [[Živinice]] i sa zapadne [[Lukavac]].<ref name=":0" /> Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina]] i [[Joševica]], te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok. Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&nbsp;km. Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgrađeno od geološki mlađih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Ekonomija|ekonomskog]] stanovišta ([[ugalj]], [[So|kamena so]], kvarcni pijesak i dr). [[Datoteka:Čaršijska česma Tuzla.jpg|lijevo|mini|[[Čaršijska česma u Tuzli|Čaršijska česma]] u centru grada pored [[Hadži Hasanova (Čaršijska) džamija|Hadži Hasanove džamije]].]] Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta taloženja. U sadejstvu s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.<ref name=":0" /> Tuzla ima odlike [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalne klime]]. Određene specifičnosti izazvane su lokalnim [[Reljef (geografija)|reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (bosanski planinski centralni masiv s jedne, i Panonska nizija s druge strane), vazdušnim strujanjima tropskih i polarnih vazdušnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima. Generalne odlike [[klima|klime]] odnose se na jasnu iz izraženost sva četiri [[Godišnje doba|godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padavina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime. Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola vijeka je 10,1 stepen C. Najhladniji mjesec je januar s prosječnom temperaturom od 0,6 stepeni, a najtopliji juli s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u augustu 1971. i iznosila je +38,4 stepeni, a najniža od –25,8 stepeni u januaru 1963.<ref name="Tuzla Geografija PDF">{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/210442306/Tuzla-Geografija|title=Tuzla Geografija {{!}} PDF|website=Scribd|language=en|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stepeni. S temperaturom većom od 25 stepeni je 80 dana u godini. Dnevnih perioda s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maximalna visina snježnog pokrivača izmjerena u februaru 1984. 97&nbsp;cm). Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padavina iznosi 908,6 l/m<sup>2</sup>, vlažnost zraka 79%, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.<ref name="Tuzla Geografija PDF"/> Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji uticaj temperaturnih inverzija. == Klima == Klima u Tuzli je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje se kreću između 20&nbsp;°C i 30&nbsp;°C. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama koje variraju između -5&nbsp;°C i 5&nbsp;°C. Snijeg je uobičajen tokom zimskih mjeseci, ali može varirati u količini. Tuzla također može biti pod utjecajem sredozemne klime, što znači da su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren 22. jula 2007. i iznosio je 40,7&nbsp;°C, dok je najhladnij izmjeren 22. januara 1907. i iznosio je -26,6&nbsp;°C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. i iznosila je 1353,1&nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2011. iznosila 535,4&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=26. 5. 2024}}</ref>{{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * -->| vt_jan = 3,6 | vt_feb = 6,8 | vt_mar = 11,7 | vt_apr = 16,7 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,2 | vt_jul = 26,3 | vt_aug = 26,4 | vt_sep = 22,9 | vt_okt = 17,9 | vt_nov = 11 | vt_dec = 5 <!-- * Najniža prosječna temperatura * -->| nt_jan = -4,5 | nt_feb = -2,3 | nt_mar = 0,6 | nt_apr = 4,7 | nt_maj = 8,8 | nt_jun = 12 | nt_jul = 13,2 | nt_aug = 12,9 | nt_sep = 10 | nt_okt = 5,9 | nt_nov = 1,6 | nt_dec = -2,5 <!-- * Padavine * -->| p_jan = 59 | p_feb = 55 | p_mar = 61 | p_apr = 67 | p_maj = 92 | p_jun = 111 | p_jul = 94 | p_aug = 84 | p_sep = 64 | p_okt = 56 | p_nov = 71 | p_dec = 72 <!-- Ostalo -->| izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00015.htm World Meteorological Organization] }} == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Tuzli}} ===Poznate građevine=== '''[[Čaršijska česma u Tuzli|Čaršijska česma]]''' je objekat koji se nalazi u centru Tuzle, izgrađena 1888. Ona je jedan od simbola Tuzle i građevina koju uz slane bunare i "'''tuzlansku kozu'''" najčešće možemo vidjeti u gradskim razglednicama. Izgrađena je u pseudomaurskom stilu, čije su kamene blokove klesali i obrađivali italijanski klesari, a arhitekta jeste Franz Mihanović.<ref>{{Cite web|url=https://balans.co.ba/carsijska-cesma-u-tuzli-prepoznatljiv-simbol-grada/|title=Čaršijska česma u Tuzli, prepoznatljiv simbol grada|last=Tadic|first=Natasa|date=23. 2. 2024|website=balans.co.ba|language=en-US|access-date=5. 10. 2024}}</ref>[[Datoteka:Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Zastava grada Tuzla.|lijevo]] ===Zastava Tuzle=== Zastava Tuzle podijeljena na plavu i žutu površinu na kojoj se u lijevom uglu nalazi grb grada Tuzle.<ref>{{Cite web|url=https://grad-tuzla.weebly.com/zastava-tuzle.html|title=Zastava Tuzle|website=Grad - Tuzla|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Književnost === [[Datoteka:Panonsko jezero.JPG|mini|[[Panonska jezera]] u Tuzli.]] [[Datoteka:Tuzla - Atik Behram Bey-Šarena Mosque 5 (2019).jpg|mini|Nekadašnji ulaz u [[Behram-begova medresa|Behram-begovu medresu]].]] Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe [[Meša Selimović]] (1910–1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka Evrope, kao i [[Derviš Sušić]], [[Stjepan Matijević]], [[Matija Divković]], [[Muhamed Hevaija Uskufija|Muhamed Hevai Uskufi]]. === Slikarstvo === Iz Tuzle potiču prvi školovani bosanskohercegovački slikari, [[Đorđe Mihajlović]] (Akademija u [[München|Minhenu]]) i [[Adela Ber]] (Akademija u [[Beč]]u). Sredinom treće decenije prošlog stoljeća u likovni život se uključuju [[Franjo Leder]], [[Ismet Mujezinović]] i [[Dragiša Trifković]], čije stvaralaštvo postaje dominantan činilac duhovnosti grada. Iz Tuzle potiču [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[mural]]ista, i [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar. Historičari umjetnosti kao značajnu pojavu likovnog života Tuzle izdvajaju djelo [[Mensur Dervišević|Mensura Derviševića]]. Međunarodna galerija portreta u Tuzli je osnovana 1964. Danas je Tuzla s jednom od najvećih galerija portreta na Balkanu, važan grad za likovnu umjetnost. Već deset godina u Tuzli djeluje udruženje likovnih umjetnika pod nazivom Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona - ULUTK<ref>{{Cite web|url=http://ulutk.serversway.com/|title=Udruženje mladih|website=web.archive.org|access-date=5. 10. 2024|archive-date=22. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190622153238/http://ulutk.serversway.com/|url-status=dead}}</ref> koje je u decembru 2006. obilježilo 10 godina od svog osnivanja, a okuplja preko 50 članova kao i Udruženje mladih autora iz Tuzle. === Biblioteke === Pretpostavlja se da su prve biblioteke postojale u 17. vijeku, pri [[Behram-begova medresa|Behram-begovoj medresi]] i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i univerzitetska biblioteka opslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 bibliotečkih jedinica. === Muzeji === *[[Muzej Istočne Bosne]] posjeduje arheološku, [[Etnologija|etnološku]], [[historija|historijsku]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. *[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacionu građu o historijatu solarstva. [[Datoteka:Tuzla - Trg slobode 2.JPG|mini|Zgrada Barok u centru grada.]] === Arhiv === [[Historijski arhiv Tuzla]] posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina građe iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska građa potiče iz 17. vijeka. === Muzika === U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom vijeka djelovalo je više kamernih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je 1949, a [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] 1957. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[Džez|jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i UKUD Zvonko Cerić. === Pozorište === U Tuzli je 17. aprila 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko [[pozorište]]. Trenutno u Tuzli postoje dvije institucije kojima je primarna djelatnost pozorišni projekti. * [[Narodno pozorište Tuzla]] u kontinuitetu radi od marta 1949. 1960-ih su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko pozorište, [[balet]]na škola i sinfonijski orkestar. Časopis "[[Pozorište (časopis)|Pozorište]]", kao jedinstvena [[pozorište|teatarska]] revija u BiH, pokrenut je 1953. Druga pozorišna kuća je [[Teatar Kabare Tuzla]] koji je nastao je na Svjetski dan pozorišta, 27. marta 2002. Po svom organizacionom i programskom konceptu ovaj Teatar je kamerni i moderni pozorisni mehanizam. Posebno mjesto u produkcijskoj i repertoarskoj profilaciji Teatra Kabare zauzima festival TKT fest, koji se organizuje svakog 27. marta od 2003.<ref>{{Cite web|url=https://nptz.ba/pozoriste/|title=Pozorište|website=Narodno Pozorište Tuzla|language=en-US|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Spomenik borcima agresije na BiH, Slana Banja, Tuzla 2.jpg|lijevo|mini|Spomenik borcima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na šetalištu Slana Banja.]] Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. vijeka, i vezani su za Behrambegovu medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Univerzitet u Tuzli]] je osnovan 1976, iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 1950-tih godina. Članice Univerziteta su sljedeći fakulteti: Tehnološki, Edukacijsko-rehabilitacijski, Ekonomski, Fakultet elektrotehnike, Fakultet za tjelesni odgoj i sport, Farmaceutski fakultet, Filozofski fakultet, Mašinski fakultet, Medicinski fakultet s Visokom zdravstvenom školom, Pravni fakultet, Prirodno matematički fakultet, Rudarsko geološko građevinski fakultet i Akademija Dramskih Umjetnosti, te više instituta. Na Univerzitetu se obrazuje oko 15000 studenata.<ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/|title=Aktuelnosti|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/studij-nastava/fakulteti-akademija/|title=Fakulteti/Akademija|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Zdravstvo === Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874, kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica. Danas je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla|Univerzitetski klinički centar]] najveća zdravstvena ustanova regije, s 43 organizacione jedinice, među kojima devet zavoda i 13 klinika. UKC ima oko 1800 bolesničkih kreveta, oko 2400 zaposlenih, od čega preko 400 ljekara različitih specijalnosti. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu. Također u gradu se nalaze [[Medicinska škola Tuzla|Medicinsku srednja škola Tuzla]] za zvanje [[Medicinska sestra|medicinske sestre]]-tehničara i [[Medicinski fakultet u Tuzli|Medicinski fakultet Tuzla]] s općim smjerom za zvanje [[ljekar]]a i odsjeke.<ref>{{Cite web|url=https://www.ukctuzla.ba/ukctuzla/?page_id=100&lang=bs|title=ORGANIZACIJA|date=4. 10. 2024|website=UKC Tuzla|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://medf.untz.ba/o-fakultetu/#historijat!loading|title=O fakultetu • Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli|website=Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli|language=hr|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Sport === Organizirani oblici sportskog života datiraju jos i prije 1904. kada se u Tuzli formira Gombolaško drustvo (Gimnastičko društvo). Danas djeluju 74 sportske organizacije, u 19 sportskih grana, sa 6500 aktivnih sportista. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim takmičenjima. [[Zlatan Saračević]] je bio evropski šampion i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su 1989. osvojile evropsku šampionsku titulu, pobjedivši u superfinalu petostrukog prvaka Evrope – ekipu italijanskog [[Primigi]]ja. Vrijedni spomena su zapaženi rezultati KBS Sinalco, koji postižu odlične rezultate na medunarodnim takmičenjima. Najveći broj tuzlanskih sportista je decenijama organiziran u 2 sportska društva – [[Sloboda]] i [[Jedinstvo]], a najpoznatiji tuzlanski i, vjerovatno, bosanskohercegovački sportista svih vremena je [[Mirza Delibašić]]. A najpoznatija sportašica Bosne i Hercegovine je Tuzlanka Razija Mujanović, svojevremeno košarkašica Jedinstva iz Tuzle.<ref>{{Cite web|url=https://korner.ba/fk-sloboda-tuzla-historija/|title=FK Sloboda Tuzla Historija kluba osnovanog 1919 godine!|date=30. 11. 2020|language=hr|access-date=5. 10. 2024}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Tuzle|Spisak naseljenih mjesta u gradu Tuzli}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.<ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11088|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=5. 10. 2024}}</ref> Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], općina Tuzla je, gotovo u cjelini, ušla u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta [[Kolimer (Lopare)|Kolimer]], [[Konjikovići (Lopare)|Konjikovići]], [[Kosci (Lopare)|Kosci]] i [[Potraš (Lopare)|Potraš]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Tuzla === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tuzla | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11088 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111/112) |work=fzs.ba |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 110979 | g2013_bosnjaci = 80774 | g2013_srbi = 3378 | g2013_hrvati = 15396 | g2013_bosanci = 4505 | g2013_romi = 1007 | g2013_muslimani = 1050 | g2013_bosanciihercegovci = 1542 | g2013_albanci = 214 | g2013_jugosloveni = 97 | g2013_ukrajinci = 8 | g2013_crnogorci = 45 | g2013_turci = 35 | g2013_slovenci = 24 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 40 | g2013_nisu_izjasnili = 2151 | g2013_nepoznato = 137 | g1991_ukupno = 131618 | g1991_muslimani = 62669 | g1991_srbi = 20271 | g1991_hrvati = 20398 | g1991_jugosloveni = 21995 | g1981_ukupno = 121717 | g1981_muslimani = 52400 | g1981_srbi = 20261 | g1981_hrvati = 24811 | g1981_jugosloveni = 21131 | g1981_slovenci = 159 | g1981_crnogorci = 527 | g1981_albanci = 189 | g1981_madari = 77 | g1981_romi = 161 | g1981_makedonci = 100 | g1971_ukupno = 107293 | g1971_muslimani = 53271 | g1971_srbi = 21089 | g1971_hrvati = 27735 | g1971_jugosloveni = 2540 | g1971_slovenci = 247 | g1971_crnogorci = 511 | g1971_albanci = 138 | g1971_madari = 106 | g1971_romi = 73 | g1971_makedonci = 131 | g1961_ukupno = 82216 | g1961_muslimani = 19205 | g1961_srbi = 19720 | g1961_hrvati = 24080 | g1961_jugosloveni = 17519 | g1961_slovenci = 358 | g1961_crnogorci = 477 | g1961_albanci = 135 | g1961_madari = 112 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 259 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Tuzla === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tuzla | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 155551 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 74457 | g2013_bosnjaci = 56893 | g2013_srbi = 2486 | g2013_hrvati = 6005 | g2013_bosanci = 3704 | g2013_romi = 506 | g2013_muslimani = 677 | g2013_bosanciihercegovci = 1388 | g2013_albanci = 193 | g2013_jugosloveni = 83 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 41 | g2013_turci = 34 | g2013_slovenci = 23 | g2013_pravoslavci = 12 | g2013_makedonci = 38 | g2013_nisu_izjasnili = 1817 | g2013_nepoznato = 107 | g1991_ukupno = 83770 | g1991_muslimani = 44091 | g1991_srbi = 13137 | g1991_hrvati = 6328 | g1991_jugosloveni = 16302 | g1981_ukupno = 65091 | g1981_muslimani = 30448 | g1981_srbi = 11278 | g1981_hrvati = 5383 | g1981_jugosloveni = 16301 | g1981_slovenci = 139 | g1981_crnogorci = 467 | g1981_albanci = 146 | g1981_madari = 68 | g1981_romi = 17 | g1981_makedonci = 88 | g1971_ukupno = 53926 | g1971_muslimani = 31257 | g1971_srbi = 12224 | g1971_hrvati = 6145 | g1971_jugosloveni = 2187 | g1971_slovenci = 230 | g1971_crnogorci = 452 | g1971_albanci = 109 | g1971_madari = 98 | g1971_romi = 62 | g1971_makedonci = 123 | g1961_ukupno = 37760 | g1961_muslimani = 7984 | g1961_srbi = 11498 | g1961_hrvati = 5405 | g1961_jugosloveni = 11472 | g1961_slovenci = 324 | g1961_crnogorci = 407 | g1961_albanci = 96 | g1961_madari = 82 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 242 }} == Politika == Gradom rukovodi [[Gradonačelnik]] koji se bira na lokalnim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Gradsko vijeće]], koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama, te jednog predstavnika manjina. Članovi Gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u Gradskom vijeću. Ovlasti gradonačelinka i Gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom Grada. === Gradonačelnik === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. }} Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima]] održanim 6. oktobra 2024. za gradonačelnika Tuzle izabran je Lugavić Zijad, član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BIH]] (SDP BIH) sa 75,95% ili ukupno 31.617 glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=3#/8/50/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> === Gradsko vijeće === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Tuzla)}} Na izborima za Gradsko, održanim 6. oktobra 2024. godine, izabrano je 10 predstavnika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] (SDP BiH), 6 iz [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 3 iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]], 3 iz [[Nezavisna lista "Sloboda"|Nezavisne liste "Sloboda"]], 2 iz [[Tuzlanska alternativa|Tuzlanske alternative]], 2 iz [[Naša stranka|Naše stranke]] (NS), jedno iz [[Bosanska stranka|Bosanske stranke]] (BOSS), jedno iz [[Pokret demokratske akcije|Pokreta demokratske akcije]] (PDA), jedno iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH), jedno iz [[Narod i pravda|Narod i Pravda]] (NiP), te jedan predstavnik iz nacionalnih manjina kao nezavisni kandidat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=3#/9/50/0/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> == Privreda == [[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|260px|mini|desno|[[Termoelektrana Tuzla]], najveća elektrana u Bosni i Hercegovini.]] Poslije grada Sarajeva i Banje Luke, Tuzla je najveći industrijski centar Bosne i Hercegovine. U gradu ili neposrednoj blizini grada mnoge su fabrike hemijskih proizveda, industrija hrane i pića te teška industrija. === Karakteristike === Tuzla je administrativno sjedište te privredni, kulturni i obrazovni centar [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] i ekonomsko-geografske regije sjeveroistočne Bosne. Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[privreda|privrednog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja. Predratnu privrednu strukturu tuzlanskog područja karakteriše razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih privrednih grana, s obilježjem ekstenzivnosti. Industrija Tuzle do početka rata bila je privredna grana s najvećim učešćem u ostvarivanju ukupnih privrednih efekata i to u zaposlenosti oko 45%, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50%. Prema društvenom proizvodu p. c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje privrednih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja privrednog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije. Razvoj male privrede jedan je od oblika prestrukturiranja postojećih i organizovanja novih privrednih aktivnosti. Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu privredne i društvene [[Tranzicija|tranzicije]], uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i podršku za razvoj preduzetništva, osnivanjem inkubacijskih i preduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću finansijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti. Grad, kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimuliše poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća. U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, Grad Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom periodu se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i efekata. Od do sada učinjenog Grada Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registrovanje djelatnosti, smanjenje gradskih taksi i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registrovanja djelatnosti, kontinuirani rad na osiguravanju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj preduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne saradnje i uključivanje u projekte koje finansira [[Evropska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća. Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Evropa|Evropi]] s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode. [[Datoteka:Spomenici narodnim herojima iz Drugog svjetskog rata, Tuzla.jpg|mini|Spomenici narodnim herojima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], šetalište Slana Banja.]] [[Datoteka:Spomenik borcima agresije na BiH, Slana Banja, Tuzla.jpg|lijevo|mini|Spomenik borcima [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], šetalište Slana Banja iznad Tuzle.]] Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Evropi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio [[Evropa|Evrope]], u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno Panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 miliona godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 miliona tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u so čak u neolitu. Poslije su oformili bunare, koji su postajali sve savremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom hemijske industrije u savremenoj Tuzli. Dana 18. jula 2003, lokalne vlasti su odlučili da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Evropi koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu čije je slano jezero istovremeno i kupalište i plaža u najužoj historijskoj jezgri grada. Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i uglja. Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku historijsku provjeru i sva historijska iskušenja. Tuzlanska tolerancija naročito je ispoljavana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja. == Sportski timovi == * Gimnastički klub Tuzla * [[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]] * [[OKK Sloboda Tuzla|OKK Sloboda-Dita]] * KK Jedinstvo-Trocal * Karate klub Tuzla Sinbra * KK Salinass Fallconss * [[RK Sloboda|Rukometni klub Sloboda]] * Plivački klub Zmaj-Alpamm Tuzla * Plivački klub Sloboda Tuzla * Odbojkaški klub Tuzla == Poznate ličnosti == {{div col|3}} * [[Meša Selimović]], pisac * [[Mirza Delibašić]], sportista * [[Selma Bajrami]], pjevačica * [[Faruk Prcić]], atletičar i dobitnik najvećeg vojnog odlikovanja "Zlatni ljiljan" * [[Ismet Mujezinović]], umjetnik * [[Muhamed Hevaija Uskufija]], pisac i lingvist * [[Derviš Sušić]], pisac * [[Svetlana Kitić]], rukometašica * [[Razija Mujanović]], košarkašica * [[Vlado Kerošević]], glumac * [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac * [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš * [[Dejan Slavuljica]], likovni umjetnik * [[Mersed Kovačević Meske]], nogometaš * [[Nedžad Verlašević]], nogometaš * [[Damir Mršić]], košarkaš * [[Damir Mulaomerović]], košarkaš * [[Sanel Redžić]], gitarista * [[Amar Selimović]], glumac * [[Planinka Jurišić-Atić]], muzički pedagog * [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist * [[Damir Avdić]] – Diplomatz, pisac, pjesnik, muzičar * [[Fatmir Alispahić]], publicista * [[Jasmin Imamović]], pisac * [[Emir Imamović]], novinar i književnik * [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti * [[Nedžad Ibrahimović]], profesor, filmski autor * [[Tomislav Alaupović]], političar pravaškog usmjerenja i pozorišni umjetnik * [[Franjo Leder]], kipar * [[Dragiša Trifković]], likovni umjetnik * [[Mustafa Hukić]], nogometaš i trener * [[Salih Brkić]], novinar * [[Emir Kabil]], kardiovaskularni hirurg * [[Nedžad Salković]], pjevač sevdalinki * [[Vedran Čičak]], direktor Tamburaškog orekstra TV BiH * [[Fadil Nadarević]], gimnastičar * [[Ibro Pašić]], ljekar, osnivač medicinskog fakulteta u Tuzli * [[Nađa Avdibašić-Vukadinović]], atletičarka * [[Zlatko Dukić]], novinar * [[Selim Bešlagić]], političar * [[Đuro Škondrić]], novinar * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Muhamed Mešić]], japanolog * [[Miroslav Tadić]], muzičar * [[Denis Azabagić]], gitarista * [[Hamza Hali Bošnjak]], osnivač hamzevijske sekte islama{{Div col end}} == Gradonačelnici kroz historiju == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Načelnik<ref>{{Cite web|url=http://grad.tuzla.ba/nacelnici-kroz-istoriju/|title=Načelnici kroz historiju|work=tuzla.ba|access-date=28. 4. 2016}}</ref> ! Period |- | align=left| Mehaga Imširović || 1878–1885 |- | align=left| Ibrahimbeg Džindo || 1885–1889; 1893–1897 |- | align=left| Mujaga Hadžiefendić || 1889–1893; 1897–1903 |- | align=left| Ibrahimbeg Jašarević || 1903–1908 |- | align=left| Osman Vilović || 1908–1922 |- | align=left| Šefkija Gluhić || 1922–1924 |- | align=left| Lutvibeg Sijerčić || 1924–1931 |- | align=left| Muratbeg Zaimović || 1931–1935 |- | align=left| Hasanaga Pašić || 1935–1941 |- | align=left| Seadbeg Kulović || 1941–1942 |- | align=left| Ćazimaga Žunić || 1942–4943 |- | align=left| Ljubomir Peleš || 1943–1943 |- | align=left| Pero Eraković || 1944–1944 |- | align=left| Ferhat Azabagić || 1944–1948 |- | align=left| Asim Mujkić || 1948–1950 |- | align=left| Muharem Fizović || 1950–1952 |- | align=left| Rade Jakšić || 1952–1954 |- | align=left| Ahmed Ćatić || 1954–1956 |- | align=left| Salih Atić || 1956–1963 |- | align=left| Šefket Kunosić || 1963–1967 |- | align=left| Mehmedalija Džambić || 1967–1973 |- | align=left| Mišo Vokić || 1973–1974 |- | align=left| Urfet Vejzagić || 1974–1978 |- | align=left| Hasan Dervišbegović || 1978–1982 |- | align=left| Dušan Tešanović || 1982–1983 |- | align=left| Emina Zaimović || 1983–1985 |- | align=left| Aleksandar Todorović || 1985–1986 |- | align=left| Džemal Hadžiavdić || 1986–1988 |- | align=left| Mirza Muradbegović || 1988–1990 |- | align=left| [[Selim Bešlagić]] || 1990–2001 |- | align=left| [[Jasmin Imamović]] || 2001–2022 |- | align=left| Zijad Lugavić || 2022– |} == Sestrinski gradovi == * {{ZD|SRB}} '''[[Sombor]]''', [[Srbija]] * {{ZD|ITA}} '''[[Bologna]]''', [[Italija]] * {{ZD|HRV}} '''[[Osijek]]''', [[Hrvatska]] * {{ZD|MAĐ}} '''[[Pečuh]]''', [[Mađarska]] * {{ZD|ŠPA}} '''[[L'Hospitalet de Llobregat]]''', [[Španija]] * {{ZD|FRA}} '''[[Saint-Denis]]''', [[Francuska]] * {{ZD|SAD}} '''[[Dallas]]''', [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * {{ZD|NIZ}} '''[[Delft]]''', [[Nizozemska]] * {{ZD|MAR}} '''[[Al Hoceima]]''', [[Maroko]] == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Džamije u Tuzli|Džamije u Tuzli]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Tuzli]] * [[Tuzlait]] * [[SD Sloboda Tuzla]] * [[Aerodrom Jegin Lug Tuzla]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Tuzla Municipality}} {{Wikivoyage}} {{Wikivijesti|Tuzla: Urađena transplantacija jetre sa živog davaoca}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://grad.tuzla.ba/ Zvanični veb-sajt grada Tuzle] * [http://www.untz.ba/ Univerzitet u Tuzli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923065542/http://www.untz.ba/ |date=23. 9. 2015 }} * [https://web.archive.org/web/20171105153452/http://www.forumtz.com/ Forum građana Tuzle] {{Simboli jezika|bs/en|Bosanski & Engleski}} * [http://tuzlarije.net Forum omladine Tuzle] * [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/forum/viewtopic.php?TopicID=3140&page=0 Kapija 25. 5. 1995.] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Tuzla}} [[Kategorija:Gradovi u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Tuzla|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] jslz9qjjr7bataxs9xp5r9r3kbxvtcm FK Sarajevo 0 1561 3918089 3908030 2026-08-15T11:19:55Z Semso98 54573 3918089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #5D0D10 | ime = FK Sarajevo | puno_ime = Fudbalski klub Sarajevo | grb = FK_Sarajevo.svg | veličina_grba = 180px | nadimak = ''Bordo-Bijeli''<br>''Divovi'' | osnovan = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}<br>''(kao SD Torpedo)'' | lokacija = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] | kapacitet = 34.700<ref name="ue26">{{cite web |title=UEFA Women's Under-19 Championship Bosnia and Herzegovina 2026 Official Programme |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a6-20ef82b4fcea-b19b3725eac2-1000/2026_uefa_wu19_programme.pdf |publisher=UEFA |access-date=16. 7. 2026 |page=20}}</ref> | vlasnik = [[Ismir Mirvić]] (98,26%) <br> Ostali (1,74%) | predsjednik = Ismir Mirvić | trener = [[Zoran Zekić]] | uspjesi = 16 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×8'''<br>[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' | evropski_kupovi = | adresa = Maršala Tita 38b <br /> 71000 Sarajevo | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | veb-sajt = [https://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba] | trenutna_sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _sarajevo2526h | uzorak_t1 = _sarajevo2526h | uzorak_dr1 = _sarajevo2526h | uzorak_š1 = _sarajevo2526h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 600020 | tijelo1 = 600020 | desna ruka1 = 600020 | šorc1 = 600020 | čarape1 = 600020 | uzorak_lr2 = _sarajevo2627a | uzorak_t2 = _sarajevo2627a | uzorak_dr2 = _sarajevo2627a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = _sarajevo2526t | uzorak_t3 = _sarajevo2526t | uzorak_dr3 = _sarajevo2526t | uzorak_š3 = _adidaswhite | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. FK Sarajevo je najuspješniji klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Jedan je od istaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih osam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|2025]]), pet prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Klub je u sedam navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na drugom mjestu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i jedan je od najznačajnijih predstavnika Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je i od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]]. Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatović Hase"]], koji je ime dobio po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 34.700 mjesta.<ref name="ue26"/> == Historija == === Prvi dani === [[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]] [[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD "Udarnik" i OFD "Sloboda" osnovano je Sportsko društvo "Torpedo". Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine. Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM "Sarajevo". Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH. U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpijskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja. Kao samostalan fudbalski klub "Sarajevo" egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.<ref name="Historija FK Sarajevo">[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije">[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> da bi se odmah sljedeće sezone vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/>. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/>. U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,<ref>http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html</ref> dok je klub završio na četvrtom mjestu.<ref>http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug</ref> === U društvu prvaka === U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz SR Bosne i Hercegovine.<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji kluba. U sezoni 1984/85. Sarajevo osvaja po drugi put titulu šampiona.<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo "bitku" sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona. <timeline> ImageSize = width:750 height:174 PlotArea = width:650 height:42 left:80 bottom:60 AlignBars = justify Period = from:1946 till:1992 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946 Colors = id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7) id:blau value:rgb(0.7,0.7,1) id:rot value:rgb(1,0.7,0.7) id:gelb value:rgb(1,1,0.7) id:grau value:gray(0.8) BarData = bar:eins text:"1. Liga" bar:zwei text:"2. Liga" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5) bar:eins color:gruen from:1947 till:1948 text:10 from:1949 till:1950 text:5 from:1950 till:1951 text:7 from:1951 till:1952 text:9 from:1952 till:1953 text:6 from:1953 till:1954 text:7 from:1954 till:1955 text:7 from:1955 till:1956 text:6 from:1956 till:1957 text:13 from:1958 till:1959 text:10 from:1959 till:1960 text:6 from:1960 till:1961 text:8 from:1961 till:1962 text:7 from:1962 till:1963 text:9 from:1963 till:1964 text:4 from:1964 till:1965 text:2 from:1965 till:1966 text:9 from:1966 till:1967 text:1 from:1967 till:1968 text:7 from:1968 till:1969 text:11 from:1969 till:1970 text:12 from:1970 till:1971 text:12 from:1971 till:1972 text:15 from:1972 till:1973 text:7 from:1973 till:1974 text:14 from:1974 till:1975 text:13 from:1975 till:1976 text:7 from:1976 till:1977 text:16 from:1977 till:1978 text:9 from:1978 till:1979 text:4 from:1979 till:1980 text:2 from:1980 till:1981 text:13 from:1981 till:1982 text:4 from:1982 till:1983 text:11 from:1983 till:1984 text:9 from:1984 till:1985 text:1 from:1985 till:1986 text:15 from:1986 till:1987 text:13 from:1987 till:1988 text:14 from:1988 till:1989 text:13 from:1989 till:1990 text:13 from:1990 till:1991 text:11 from:1991 till:1992 text:9 bar:zwei color:blau from:1946 till:1947 text:1 from:1948 till:1949 text:1 from:1957 till:1958 text:1 TextData= pos:(230,130) fontsize:12 text:"Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992." </timeline> === Međunarodne utakmice === Klub je od 7. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}} Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list "La Perensa" pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om. "Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni" – pisao je tada kolumbijski list. Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list "Sol de Espanja" ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala "Sarajevo" sa 4:3 – "Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca". Pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije "Katovica". Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> === Mlade snage === Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr. U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala "Asim Ferhatović - Hase" iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. "Bordo" klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.<ref name="Omladinski pogon FK Sarajevo">[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> ===Era Vincenta Tana=== Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva. Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.<ref>http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.</ref> Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.<ref>http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798</ref> Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.</ref>. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,<ref>http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211021081208/http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/ |date=21. 10. 2021 }} Pristupljeno 16.8.2014.</ref> (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva. 5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.<ref>{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Domaća takmičenja == [[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]] Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.<ref name="Nogometni kup Jugoslavije">[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH. FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup]].<ref name="Nogometni kup BiH, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> === Kroz lige Bosne i Hercegovine === <timeline> ImageSize = width:750 height:174 PlotArea = width:320 height:42 left:80 bottom:60 AlignBars = justify Period = from:1994 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994 Colors = id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7) id:blau value:rgb(0.7,0.7,1) id:rot value:rgb(1,0.7,0.7) id:gelb value:rgb(1,1,0.7) id:grau value:gray(0.8) BarData = bar:eins text:"1. Liga" bar:zwei text: PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5) bar:eins color:gruen from:1994 till:1995 text:2. from:1995 till:1996 text:7. from:1996 till:1997 text:2. from:1997 till:1998 text:2. from:1998 till:1999 text:1. from:1999 till:2000 text:* from:2000 till:2001 text:3. from:2001 till:2002 text:4. from:2002 till:2003 text:3. from:2003 till:2004 text:3. from:2004 till:2005 text:4. from:2005 till:2006 text:2. from:2006 till:2007 text:1. from:2007 till:2008 text:5. from:2008 till:2009 text:4. from:2009 till:2010 text:5. from:2010 till:2011 text:2. from:2011 till:2012 text:4. from:2012 till:2013 text:2. from:2013 till:2014 text:3. from:2014 till:2015 text:1. from:2015 till:2016 text:4. from:2016 till:2017 text:3. from:2017 till:2018 text:3. from:2018 till:2019 text:1. from:2019 till:2020 text:1. from:2020 till:2021 text:2. from:2021 till:2022 text:4. from:2022 till:2023 text:4. from:2023 till:2024 text:4. from:2024 till:2025 text:3. TextData= pos:(120,130) fontsize:12 text:"Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2025." pos:( 80, 16) fontsize:8 text:"* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000. </timeline> Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi "Jablanica" na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto. 2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice. == Sarajevo u Evropi == Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]<ref name="FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref>. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] je došao [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, u uzvratu izgubili su sa 1-2 i tako završili svoj prvi nastup u Evropu. Drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice izgubili su sa ukupnim rezultatom od 2-4.<ref name="FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. U Istanbulu su odigrali 2:2<ref name="Besiktas - Sarajevo 2:2, Izvještaj">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo 2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.<ref name="FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].<ref>[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.<ref name="FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> == Stadion == [[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]] {{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}} Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo. Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv "Asim Ferhatović - Hase", po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine. Stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od 34.700 sjedećih mjesta<ref name="ue26"/>, a povremeno je i domaćin [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name="Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase">[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> == Navijači == [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] === Horde Zla === {{glavni|Horde zla}} Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". == Rivalitet == === Sarajevski derbi=== {{Glavni|Sarajevski derbi}} Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito najveći nogometni derbi u državi. Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo pobijediloo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu. Najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu. Najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede. U zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.<ref>http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica. === Ostali rivali === Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]]. ==Igrači== ===Trenutni sastav=== ''Posljednja izmjena: 4. juli 2026.''<ref>{{cite web |title=FK Sarajevo – Igrači |url=https://fksarajevo.ba/igraci |website=fksarajevo.ba |access-date=10. 7. 2026}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ZIM|ime=[[Shane Maroodza]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Renato Gojković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Nermin Mujkić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Rijad Telalović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=CAN|ime=[[Jovan Ivanišević]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=COL|ime=[[Ricardo Caraballo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Antonio Galešić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HRV|ime=[[Leo Mikić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=SRB|ime=[[Adem Ljajić]]|poz=MF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=GAN|ime=[[Francis Kyeremeh]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Sanin Mušija]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Nikola Đurić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=SVN|ime=[[Filip Kosi]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BEL|ime=[[Jack Senga]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MKD|ime=[[Agon Elezi]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Amar Beganović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=DEN|ime=[[Jonathan Agyekum]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=HRV|ime=[[Filip Živković]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Osijek|Osijeka]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=HRV|ime=[[Luka Hujber]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=HRV|ime=[[Luka Dajčer]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=HRV|ime=[[Ivan Banić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=MKD|ime=[[Stefan Ristovski]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Sergej Ignatkov]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=CIV|ime=[[Souleymane Méité]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=BIH|ime=[[Faris Mehić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=HRV|ime=[[Petar Mišković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=59|nac=BIH|ime=[[Gojko Cimirot]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=KIP|ime=[[Rafail Mamas]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=HRV|ime=[[Mihael Kuprešak]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=HRV|ime=[[Bartol Barišić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Haris Mujanić]]|poz=GK|ostalo=na posudbi iz [[FC Koper|Kopera]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači iz Akademije FK Sarajevo==== Igrači iz [[Akademija FK Sarajevo|Akademije FK Sarajevo]] koji nastupaju za prvi tim. {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=da}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Muhamed Dreca|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Anes H. Mehmedović|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Vedad Leto|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=Daris Dizdarević|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=Ibrahim Zahirović|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=Kenan Vrban|poz=MF}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Bivši nogometaši === {{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}} {{col-begin}} {{col-3}} * [[Alen Škoro]] * [[Asim Ferhatović]] * [[Davor Jozić]] * [[Džemal Berberović]] * [[Džemaludin Mušović]] * [[Elvir Baljić]] * [[Faruk Hadžibegić]] {{col-break}} * [[Fuad Muzurović]] * [[Husref Musemić]] * [[Merdanović Nijaz]] * [[Mehmed Janjoš]] * [[Miroslav Brozović]] * [[Mirsad Fazlagić]] * [[Mirza Kapetanović]] {{col-break}} * [[Mirza Varešanović]] * [[Predrag Pašić]] * [[Safet Sušić]] * [[Vahidin Musemić]] * [[Zijad Švrakić]] {{col-end}} === Trofej ''Ismir Pintol'' === Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.<ref>[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.<ref>[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> ==== Dobitnici trofeja ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="120"|Dobitnik<ref name=ismir3>{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja "Ismir Pintol"|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> ! width="60"|Država ! width="60"|Pozicija ! width="120"|Sezona |- |[[Safet Nadarević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2002/03. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2003/04. |- |[[Džemal Berberović]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2004/05. |- |[[Matija Matko]] |{{ZD|HRV}} |Napadač |2005/06. |- |[[Marciano José do Nascimento|Marciano]] |{{ZD|BRA}} |Sredina terena |2006/07. |- |[[Semjon Milošević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2007/08. |- |[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] |{{ZD|BIH}} |Sredina terena |2008/09. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2009/10. |- |[[Sedin Torlak]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2010/11. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2011/12. |- |[[Sedin Torlak]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2012/13. |- |[[Ivan Tatomirović]] |{{ZD|SRB}} |Odbrana |2013/14. |- |[[Samir Radovac]] |{{ZD|BIH}} |Vezni red |2014/15. |- |[[Leon Benko]] |{{ZD|HRV}} |Napadač |2015/16. |- |[[Marko Mihojević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2016/17. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2017/18. |- |[[Nihad Mujakić]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2018/19. |- |[[Mersudin Ahmetović]] |{{ZD|BIH}} |Napadač |2019/20. |- |[[Amer Dupovac]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2020/21. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2021/22. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2022/23. |- |[[Miomir Đuričković]] |{{ZD|CG}} |Odbrana |2023/24. |- |[[Vladan Bubanja]] |{{ZD|CG}} |Vezni red |2024/25. |- |[[Agon Elezi]] |{{ZD|MKD}} |Vezni red |2025/26. |} ==Stručni štab== ''Posljednja izmjena: 9. juna 2026.'' {|class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;"|'''Stručni štab''' | * '''Šef stručnog štaba''': {{ZD|HRV}} Zoran Zekić * Pomoćni trener: {{ZD|HRV}} Želimir Mešnjak * Pomoćni trener: {{ZD|HRV}} Luka Šarlija * Trener golmana: {{ZD|BIH}} Adi Adilović * Trener golmana: {{ZD|BIH}} Domagoj Malovan * Kondicioni trener: {{ZD|HRV}} Marko Matijević * Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Evelin Pipo * Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Emir Muratović * Video analitičar: {{ZD|BIH}} Admir Kozlić * Koordinator medicinskog tima: {{ZD|BIH}} Dr. Reuf Karabeg * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Mirza Marevac * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Eldin Jarović * Fizioterapeut {{ZD|BIH}}Enes&nbsp; Beganović * Menadžer tima: {{ZD|BIH}} Mustafa Beridan * Ekonom: {{ZD|BIH}} Nermin Huskić * Ekonom: {{ZD|BIH}} Halil Berilo |} ==Organi kluba== ===Upravni odbor=== ''Posljednja izmjena: 29. septembra 2025.''<ref name=klub24343>{{cite web|url=https://fksarajevo.ba/vijesti/odrzana-vanredna-sjednica-skupstine-fks-predstavljen-novi-upravni-odbor-tima-sa-koseva/6333|title=Održana vanredna sjednica Skupštine FKS: Predstavljen novi Upravni odbor tima sa Koševa|language=bs|publisher=Official website|access-date=2. 6. 2022|date=4. 4. 2022|archive-date=2. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402140221/https://fksarajevo.ba/vijesti/odrzana-vanredna-sjednica-skupstine-fks-predstavljen-novi-upravni-odbor-tima-sa-koseva/6333|url-status=live}}</ref> {| class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;" | '''Trenutni članovi''' | * Predsjednik: {{ZD|BIH}} {{ZD|SAD}} Ismir Mirvić * Član: {{ZD|BIH}} Nenad Podgorac * Član: {{ZD|BIH}} Adnan Hodžić |} ===Nadzorni odbor=== ''Posljednja izmjena: 19. septembra 2019.''<ref>{{cite web |title=Mirvić i Tan preuzeli većinsko vlasništvo FK Sarajevo, imenovan Upravni i Nadzorni odbor |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mirvic-i-tan-preuzeli-vecinsko-vlasnistvo-fk-sarajevo-imenovan-upravni-i-nadzorni-odbor/210919050 |website=www.klix.ba |access-date=3. 8. 2023 |language=bs}}</ref> {| class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;" | '''Trenutni članovi''' | * Predsjednik: {{ZD|SAD}} Raymond Cottman * Član: {{ZD|BIH}} Merisa Peco-Čukurija * Član: {{ZD|MAL}} Syafiq Azman |} ===Menadžment kluba=== ''Posljednja izmjena: 11. novembra 2025.'' {|class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;"|'''Trenutno osoblje''' | * '''Predsjendik''': {{ZD|BIH}} {{ZD|SAD}} Ismir Mirvić * '''Predsjednik Skupštine''': {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović * '''Generalni direktor''': {{ZD|MKD}} [[Krste Velkoski]] * '''Sportski direktor''': ''Upražnjeno'' * Generalni sekretar: {{ZD|BIH}} Jasmila Hodžić * Direktor Akademije: {{ZD|HRV}} Tomislav Gričar * Šef skautinga: {{ZD|HRV}} Toni Bilandžić * Šef finansija: {{ZD|BIH}} Merisa Peco Čukurija * Šef računovodstva: {{ZD|BIH}} Salko Ćimić * Šef pravne službe: {{ZD|BIH}} Ajna Ključanin * Glavna pravnica: {{ZD|BIH}} Jasmila Hodžić * Kreativni direktor: {{ZD|SAD}} Joe Peters * Menadžer LBC projekta: {{ZD|BIH}} Maja Kurić * Direktor marketinga: {{ZD|BIH}} Faruk Čengić * PR menadžer: {{ZD|BIH}} Hena Rizvanović * Press službenik: {{ZD|BIH}} Vedad Šurković * Šef sadržaja: {{ZD|BIH}} Azra Numanović * Šef maloprodaje: {{ZD|BIH}} Kenan Avdić * Oficir za bezbjednost: {{ZD|BIH}} Zlatan Čakal |} == Uspjesi == ===Domaća takmičenja=== ====Liga==== *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga Bosne i Hercegovine]]''' **'''Prvaci (5):''' [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] **Drugoplasirani (7): [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] *'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''Prvaci (2):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966/1967.|1966/67]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984/1985.|1984/85.]] **Drugoplasirani (2): [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964/1965.|1964/65]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1979/1980.|1979/80.]] *'''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''Prvaci (1):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948/1949.|1948/49.]] ====Kup==== *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''Pobjednici (8):''' [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1997/1998.|1997/98]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2004/2005.|2004/05]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/19]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|2024/25.]] '''(rekord)''' **Finalisti (4): [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2016/2017.|2016/17]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]''' **Finalisti (2): [[Kup Jugoslavije u nogometu 1966/1967.|1966/67]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1982/1983.|1982/83.]] *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]''' **'''Pobjednici (1):''' [[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997.]] **Finalisti (3): [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] === Evropski uspjesi === Ažurirano: 16. jula 2026.<ref name="History FK Sarajevo, uefa.com">{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=31. 7. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="11"|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup & UEFA Evropska liga / Kup UEFA |- !Takmičenje !{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}} !{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}} !{{Tooltip | P | Pobjede}} !{{Tooltip | N | Nerješeno}} !{{Tooltip | I | Izgubljeno}} !{{Tooltip | DG | Dati golovi}} !{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}} !{{Tooltip | GR | Gol-razlika}} |- | [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || –2 |- | [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112 || –27 |- | [[UEFA Konferencijska liga]] || 5 || 12 || 2 || 5 || 5 || 10 || 18 || –8 |- ! Ukupno || 28 || 90 || 28 || 20 || 42 || 119 || 156 || –37 |} <small>* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu</small> ==== UEFA Liga prvaka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- |rowspan="2"|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] |rowspan="2"|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] | Prva runda || style="text-align:left;"|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga runda || style="text-align:left;"|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style="text-align:left;"|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] |rowspan="3"|[[UEFA Liga prvaka]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==== UEFA Evropska liga ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- | [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga runda || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3<sup>'''[[#1|1]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3<sup>'''[[#2|2]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3<sup>'''[[#3|3]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1"><sup>1</sup> <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.</small></div> :<div id="2"><sup>2</sup> <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.</small></div> :<div id="3"><sup>3</sup> <small> Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.</small></div> ==== UEFA Konferencijska liga ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA konferencijskoj ligi |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami|Milsami]] || 0–0 || '''0–1''' || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|GRU}} [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] || 2–2 || '''1–1''' || 3–3<sup>'''[[#1|1]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|KAZ}} [[FK Aktobe|Aktobe]] || 1–0 || '''2–3''' || 3–3<sup>'''[[#2|2]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|SVK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''0–0''' || 0–3 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|RUM}} [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] || '''2–1''' || 0–4 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|2026/27.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|FIN}} [[FC Inter Turku|Inter Turku]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1"><sup>1</sup> <small> Torpedo Kutaisi slavio izvođenjem penala 2–4.</small></div> :<div id="1"><sup>1</sup> <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 4–3.</small></div> === FK Sarajevo u takmičenjima od 1994. do danas === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% |- ! width=8% | Sezona ! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=13% | Liga prvaka ! width=13% | Evropska liga ! width=13% | Evropska konferencijska liga ! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. ||[[Datoteka:4 icon.svg|15px]]|| 33 || 15 || 7 || 11 || 50 || 46 || +4 || '''52''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. ||[[Datoteka:4 icon.svg|15px]]|| 33 || 13 || 7 || 13 || 37 || 33 || +4 || '''46''' || - || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || -1 || 1 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || '''65''' || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || - || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || '''45''' || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || - || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || '''70''' || - || 2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || '''56''' || - || 1. kvalifikacijski krug || - || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || '''59''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || '''57''' || 2. kvalifikacijski krug || - || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || <ref name="Premijer liga BiH 2015/16">{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || - || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||<ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||<ref name="Premijer liga BiH 2013/14">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || - || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||<ref name="Premijer liga BiH 2012/13">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || - || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||<ref name="Premijer liga BiH 2011/12">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2010/11">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || - || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||<ref name="Premijer liga BiH 2009/10">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2008/09">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || - || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||<ref name="Premijer liga BiH 2007/08">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||<ref name="Premijer liga BiH 2006/07">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2005/06">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2004/05">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || - || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||<ref name="Premijer liga BiH 2003/04">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || - || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||<ref name="Premijer liga BiH 2002/03">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 || 0 ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 2001/02">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 2000/01">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1999/00">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1998/99">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1997/98">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1996/97">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1995/96">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1994/95">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |colspan=2|'''Ukupno'''||'''886'''||'''471'''||'''204'''||'''211'''||'''1487'''||'''784'''||'''+703'''||'''1821'''||colspan=3| ||'''66'''||'''22'''||'''11'''||'''33'''||'''80'''||'''109'''||'''–29'''||'''77''' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FK Sarajevo}} *{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}} *[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com *[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba {{FK Sarajevo}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Sarajevo u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{DEFAULTSORT:Sarajevo}} [[Kategorija:FK Sarajevo|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]] q2cik7ghez54w64wkegzas0w2rntekm 3918091 3918089 2026-08-15T11:32:36Z Semso98 54573 /* Igrači */ 3918091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #5D0D10 | ime = FK Sarajevo | puno_ime = Fudbalski klub Sarajevo | grb = FK_Sarajevo.svg | veličina_grba = 180px | nadimak = ''Bordo-Bijeli''<br>''Divovi'' | osnovan = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}<br>''(kao SD Torpedo)'' | lokacija = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] | kapacitet = 34.700<ref name="ue26">{{cite web |title=UEFA Women's Under-19 Championship Bosnia and Herzegovina 2026 Official Programme |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a6-20ef82b4fcea-b19b3725eac2-1000/2026_uefa_wu19_programme.pdf |publisher=UEFA |access-date=16. 7. 2026 |page=20}}</ref> | vlasnik = [[Ismir Mirvić]] (98,26%) <br> Ostali (1,74%) | predsjednik = Ismir Mirvić | trener = [[Zoran Zekić]] | uspjesi = 16 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×8'''<br>[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' | evropski_kupovi = | adresa = Maršala Tita 38b <br /> 71000 Sarajevo | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | veb-sajt = [https://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba] | trenutna_sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _sarajevo2526h | uzorak_t1 = _sarajevo2526h | uzorak_dr1 = _sarajevo2526h | uzorak_š1 = _sarajevo2526h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 600020 | tijelo1 = 600020 | desna ruka1 = 600020 | šorc1 = 600020 | čarape1 = 600020 | uzorak_lr2 = _sarajevo2627a | uzorak_t2 = _sarajevo2627a | uzorak_dr2 = _sarajevo2627a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = _sarajevo2526t | uzorak_t3 = _sarajevo2526t | uzorak_dr3 = _sarajevo2526t | uzorak_š3 = _adidaswhite | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. FK Sarajevo je najuspješniji klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Jedan je od istaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih osam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|2025]]), pet prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Klub je u sedam navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na drugom mjestu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i jedan je od najznačajnijih predstavnika Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je i od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]]. Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatović Hase"]], koji je ime dobio po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 34.700 mjesta.<ref name="ue26"/> == Historija == === Prvi dani === [[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]] [[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD "Udarnik" i OFD "Sloboda" osnovano je Sportsko društvo "Torpedo". Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine. Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM "Sarajevo". Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH. U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpijskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja. Kao samostalan fudbalski klub "Sarajevo" egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.<ref name="Historija FK Sarajevo">[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije">[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> da bi se odmah sljedeće sezone vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/>. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/>. U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,<ref>http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html</ref> dok je klub završio na četvrtom mjestu.<ref>http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug</ref> === U društvu prvaka === U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz SR Bosne i Hercegovine.<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji kluba. U sezoni 1984/85. Sarajevo osvaja po drugi put titulu šampiona.<ref name="Prva nogometna liga Jugoslavije"/> Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo "bitku" sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona. <timeline> ImageSize = width:750 height:174 PlotArea = width:650 height:42 left:80 bottom:60 AlignBars = justify Period = from:1946 till:1992 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946 Colors = id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7) id:blau value:rgb(0.7,0.7,1) id:rot value:rgb(1,0.7,0.7) id:gelb value:rgb(1,1,0.7) id:grau value:gray(0.8) BarData = bar:eins text:"1. Liga" bar:zwei text:"2. Liga" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5) bar:eins color:gruen from:1947 till:1948 text:10 from:1949 till:1950 text:5 from:1950 till:1951 text:7 from:1951 till:1952 text:9 from:1952 till:1953 text:6 from:1953 till:1954 text:7 from:1954 till:1955 text:7 from:1955 till:1956 text:6 from:1956 till:1957 text:13 from:1958 till:1959 text:10 from:1959 till:1960 text:6 from:1960 till:1961 text:8 from:1961 till:1962 text:7 from:1962 till:1963 text:9 from:1963 till:1964 text:4 from:1964 till:1965 text:2 from:1965 till:1966 text:9 from:1966 till:1967 text:1 from:1967 till:1968 text:7 from:1968 till:1969 text:11 from:1969 till:1970 text:12 from:1970 till:1971 text:12 from:1971 till:1972 text:15 from:1972 till:1973 text:7 from:1973 till:1974 text:14 from:1974 till:1975 text:13 from:1975 till:1976 text:7 from:1976 till:1977 text:16 from:1977 till:1978 text:9 from:1978 till:1979 text:4 from:1979 till:1980 text:2 from:1980 till:1981 text:13 from:1981 till:1982 text:4 from:1982 till:1983 text:11 from:1983 till:1984 text:9 from:1984 till:1985 text:1 from:1985 till:1986 text:15 from:1986 till:1987 text:13 from:1987 till:1988 text:14 from:1988 till:1989 text:13 from:1989 till:1990 text:13 from:1990 till:1991 text:11 from:1991 till:1992 text:9 bar:zwei color:blau from:1946 till:1947 text:1 from:1948 till:1949 text:1 from:1957 till:1958 text:1 TextData= pos:(230,130) fontsize:12 text:"Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992." </timeline> === Međunarodne utakmice === Klub je od 7. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}} Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list "La Perensa" pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om. "Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni" – pisao je tada kolumbijski list. Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list "Sol de Espanja" ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala "Sarajevo" sa 4:3 – "Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca". Pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije "Katovica". Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> === Mlade snage === Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr. U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala "Asim Ferhatović - Hase" iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. "Bordo" klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.<ref name="Omladinski pogon FK Sarajevo">[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> ===Era Vincenta Tana=== Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva. Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.<ref>http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.</ref> Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.<ref>http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798</ref> Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.</ref>. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,<ref>http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211021081208/http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/ |date=21. 10. 2021 }} Pristupljeno 16.8.2014.</ref> (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva. 5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.<ref>{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Domaća takmičenja == [[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]] Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.<ref name="Nogometni kup Jugoslavije">[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH. FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup]].<ref name="Nogometni kup BiH, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> === Kroz lige Bosne i Hercegovine === <timeline> ImageSize = width:750 height:174 PlotArea = width:320 height:42 left:80 bottom:60 AlignBars = justify Period = from:1994 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994 ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994 Colors = id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7) id:blau value:rgb(0.7,0.7,1) id:rot value:rgb(1,0.7,0.7) id:gelb value:rgb(1,1,0.7) id:grau value:gray(0.8) BarData = bar:eins text:"1. Liga" bar:zwei text: PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5) bar:eins color:gruen from:1994 till:1995 text:2. from:1995 till:1996 text:7. from:1996 till:1997 text:2. from:1997 till:1998 text:2. from:1998 till:1999 text:1. from:1999 till:2000 text:* from:2000 till:2001 text:3. from:2001 till:2002 text:4. from:2002 till:2003 text:3. from:2003 till:2004 text:3. from:2004 till:2005 text:4. from:2005 till:2006 text:2. from:2006 till:2007 text:1. from:2007 till:2008 text:5. from:2008 till:2009 text:4. from:2009 till:2010 text:5. from:2010 till:2011 text:2. from:2011 till:2012 text:4. from:2012 till:2013 text:2. from:2013 till:2014 text:3. from:2014 till:2015 text:1. from:2015 till:2016 text:4. from:2016 till:2017 text:3. from:2017 till:2018 text:3. from:2018 till:2019 text:1. from:2019 till:2020 text:1. from:2020 till:2021 text:2. from:2021 till:2022 text:4. from:2022 till:2023 text:4. from:2023 till:2024 text:4. from:2024 till:2025 text:3. TextData= pos:(120,130) fontsize:12 text:"Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2025." pos:( 80, 16) fontsize:8 text:"* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000. </timeline> Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.<ref name="Historija FK Sarajevo"/> Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi "Jablanica" na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto. 2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice. == Sarajevo u Evropi == Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]<ref name="FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref>. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] je došao [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, u uzvratu izgubili su sa 1-2 i tako završili svoj prvi nastup u Evropu. Drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice izgubili su sa ukupnim rezultatom od 2-4.<ref name="FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. U Istanbulu su odigrali 2:2<ref name="Besiktas - Sarajevo 2:2, Izvještaj">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo 2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.<ref name="FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].<ref>[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.<ref name="FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06">[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> == Stadion == [[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]] {{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}} Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo. Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv "Asim Ferhatović - Hase", po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine. Stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od 34.700 sjedećih mjesta<ref name="ue26"/>, a povremeno je i domaćin [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name="Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase">[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> == Navijači == [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] === Horde Zla === {{glavni|Horde zla}} Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". == Rivalitet == === Sarajevski derbi=== {{Glavni|Sarajevski derbi}} Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito najveći nogometni derbi u državi. Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo pobijediloo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu. Najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu. Najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede. U zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.<ref>http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica. === Ostali rivali === Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]]. ==Igrači== ===Trenutni sastav=== ''Posljednja izmjena: 14. august 2026.''<ref>{{cite web |title=FK Sarajevo – Igrači |url=https://fksarajevo.ba/igraci |website=fksarajevo.ba |access-date=10. 7. 2026}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ZIM|ime=[[Shane Maroodza]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Renato Gojković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Rijad Telalović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=CAN|ime=[[Jovan Ivanišević]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Antonio Galešić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HRV|ime=[[Leo Mikić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=GAN|ime=[[Francis Kyeremeh]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Sanin Mušija]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=SVN|ime=[[Filip Kosi]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=COL|ime=[[Ricardo Caraballo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MKD|ime=[[Agon Elezi]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Amar Beganović]]|poz=DF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=DEN|ime=[[Jonathan Agyekum]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=HRV|ime=[[Filip Živković]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Osijek|Osijeka]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Haris Mujanić]]|poz=GK|ostalo=na posudbi iz [[FC Koper|Kopera]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=HRV|ime=[[Luka Hujber]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=BIH|ime=[[Amar Cerić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=HRV|ime=[[Luka Dajčer]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=HRV|ime=[[Ivan Banić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Sergej Ignatkov]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=CIV|ime=[[Souleymane Méité]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=BIH|ime=[[Faris Mehić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=HRV|ime=[[Petar Mišković]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=59|nac=BIH|ime=[[Gojko Cimirot]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=KIP|ime=[[Rafail Mamas]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=HRV|ime=[[Mihael Kuprešak]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=HRV|ime=[[Bartol Barišić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Matija Glogovac]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SEN|ime=[[Albert Mendy]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Andreja Ristić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači iz Akademije FK Sarajevo==== Igrači iz [[Akademija FK Sarajevo|Akademije FK Sarajevo]] koji nastupaju za prvi tim. {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=da}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Muhamed Dreca|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Anes H. Mehmedović|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Vedad Leto|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=Daris Dizdarević|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=Ibrahim Zahirović|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=Kenan Vrban|poz=MF}} {{Nogometna ekipa kraj}} ====Igrači na posudbi==== {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Nikola Đurić]]|poz=DF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezdi Gradačac]] do 31. decembra 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Haris Ališah]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Travnik|Travniku]] do 31. decembra 2026}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BIH|ime=[[Ante Pokrajčić]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Dugopolje|Dugopolju]] do 30. juna 2027}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=BEL|ime=[[Jack Senga]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Dugopolje|Dugopolju]] do 30. juna 2027}} {{Nogometna ekipa igrač|nac=POR|ime=[[Gelson Rocha]]|poz=FW|ostalo=u [[NK Dugopolje|Dugopolju]] do 30. juna 2027}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Bivši nogometaši === {{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}} {{col-begin}} {{col-3}} * [[Alen Škoro]] * [[Asim Ferhatović]] * [[Davor Jozić]] * [[Džemal Berberović]] * [[Džemaludin Mušović]] * [[Elvir Baljić]] * [[Faruk Hadžibegić]] {{col-break}} * [[Fuad Muzurović]] * [[Husref Musemić]] * [[Merdanović Nijaz]] * [[Mehmed Janjoš]] * [[Miroslav Brozović]] * [[Mirsad Fazlagić]] * [[Mirza Kapetanović]] {{col-break}} * [[Mirza Varešanović]] * [[Predrag Pašić]] * [[Safet Sušić]] * [[Vahidin Musemić]] * [[Zijad Švrakić]] {{col-end}} === Trofej ''Ismir Pintol'' === Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.<ref>[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.<ref>[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.</ref> ==== Dobitnici trofeja ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="120"|Dobitnik<ref name=ismir3>{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja "Ismir Pintol"|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> ! width="60"|Država ! width="60"|Pozicija ! width="120"|Sezona |- |[[Safet Nadarević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2002/03. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2003/04. |- |[[Džemal Berberović]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2004/05. |- |[[Matija Matko]] |{{ZD|HRV}} |Napadač |2005/06. |- |[[Marciano José do Nascimento|Marciano]] |{{ZD|BRA}} |Sredina terena |2006/07. |- |[[Semjon Milošević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2007/08. |- |[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] |{{ZD|BIH}} |Sredina terena |2008/09. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2009/10. |- |[[Sedin Torlak]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2010/11. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2011/12. |- |[[Sedin Torlak]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2012/13. |- |[[Ivan Tatomirović]] |{{ZD|SRB}} |Odbrana |2013/14. |- |[[Samir Radovac]] |{{ZD|BIH}} |Vezni red |2014/15. |- |[[Leon Benko]] |{{ZD|HRV}} |Napadač |2015/16. |- |[[Marko Mihojević]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2016/17. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2017/18. |- |[[Nihad Mujakić]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2018/19. |- |[[Mersudin Ahmetović]] |{{ZD|BIH}} |Napadač |2019/20. |- |[[Amer Dupovac]] |{{ZD|BIH}} |Odbrana |2020/21. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2021/22. |-bgcolor=#EEEEEE |''Nije dodijeljen'' |/ |/ |2022/23. |- |[[Miomir Đuričković]] |{{ZD|CG}} |Odbrana |2023/24. |- |[[Vladan Bubanja]] |{{ZD|CG}} |Vezni red |2024/25. |- |[[Agon Elezi]] |{{ZD|MKD}} |Vezni red |2025/26. |} ==Stručni štab== ''Posljednja izmjena: 9. juna 2026.'' {|class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;"|'''Stručni štab''' | * '''Šef stručnog štaba''': {{ZD|HRV}} Zoran Zekić * Pomoćni trener: {{ZD|HRV}} Želimir Mešnjak * Pomoćni trener: {{ZD|HRV}} Luka Šarlija * Trener golmana: {{ZD|BIH}} Adi Adilović * Trener golmana: {{ZD|BIH}} Domagoj Malovan * Kondicioni trener: {{ZD|HRV}} Marko Matijević * Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Evelin Pipo * Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Emir Muratović * Video analitičar: {{ZD|BIH}} Admir Kozlić * Koordinator medicinskog tima: {{ZD|BIH}} Dr. Reuf Karabeg * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Mirza Marevac * Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Eldin Jarović * Fizioterapeut {{ZD|BIH}}Enes&nbsp; Beganović * Menadžer tima: {{ZD|BIH}} Mustafa Beridan * Ekonom: {{ZD|BIH}} Nermin Huskić * Ekonom: {{ZD|BIH}} Halil Berilo |} ==Organi kluba== ===Upravni odbor=== ''Posljednja izmjena: 29. septembra 2025.''<ref name=klub24343>{{cite web|url=https://fksarajevo.ba/vijesti/odrzana-vanredna-sjednica-skupstine-fks-predstavljen-novi-upravni-odbor-tima-sa-koseva/6333|title=Održana vanredna sjednica Skupštine FKS: Predstavljen novi Upravni odbor tima sa Koševa|language=bs|publisher=Official website|access-date=2. 6. 2022|date=4. 4. 2022|archive-date=2. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402140221/https://fksarajevo.ba/vijesti/odrzana-vanredna-sjednica-skupstine-fks-predstavljen-novi-upravni-odbor-tima-sa-koseva/6333|url-status=live}}</ref> {| class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;" | '''Trenutni članovi''' | * Predsjednik: {{ZD|BIH}} {{ZD|SAD}} Ismir Mirvić * Član: {{ZD|BIH}} Nenad Podgorac * Član: {{ZD|BIH}} Adnan Hodžić |} ===Nadzorni odbor=== ''Posljednja izmjena: 19. septembra 2019.''<ref>{{cite web |title=Mirvić i Tan preuzeli većinsko vlasništvo FK Sarajevo, imenovan Upravni i Nadzorni odbor |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mirvic-i-tan-preuzeli-vecinsko-vlasnistvo-fk-sarajevo-imenovan-upravni-i-nadzorni-odbor/210919050 |website=www.klix.ba |access-date=3. 8. 2023 |language=bs}}</ref> {| class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;" | '''Trenutni članovi''' | * Predsjednik: {{ZD|SAD}} Raymond Cottman * Član: {{ZD|BIH}} Merisa Peco-Čukurija * Član: {{ZD|MAL}} Syafiq Azman |} ===Menadžment kluba=== ''Posljednja izmjena: 11. novembra 2025.'' {|class="toccolours" style="border:#800000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+style="background:#800000; color:#fff; font-size:120%;"|'''Trenutno osoblje''' | * '''Predsjendik''': {{ZD|BIH}} {{ZD|SAD}} Ismir Mirvić * '''Predsjednik Skupštine''': {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović * '''Generalni direktor''': {{ZD|MKD}} [[Krste Velkoski]] * '''Sportski direktor''': ''Upražnjeno'' * Generalni sekretar: {{ZD|BIH}} Jasmila Hodžić * Direktor Akademije: {{ZD|HRV}} Tomislav Gričar * Šef skautinga: {{ZD|HRV}} Toni Bilandžić * Šef finansija: {{ZD|BIH}} Merisa Peco Čukurija * Šef računovodstva: {{ZD|BIH}} Salko Ćimić * Šef pravne službe: {{ZD|BIH}} Ajna Ključanin * Glavna pravnica: {{ZD|BIH}} Jasmila Hodžić * Kreativni direktor: {{ZD|SAD}} Joe Peters * Menadžer LBC projekta: {{ZD|BIH}} Maja Kurić * Direktor marketinga: {{ZD|BIH}} Faruk Čengić * PR menadžer: {{ZD|BIH}} Hena Rizvanović * Press službenik: {{ZD|BIH}} Vedad Šurković * Šef sadržaja: {{ZD|BIH}} Azra Numanović * Šef maloprodaje: {{ZD|BIH}} Kenan Avdić * Oficir za bezbjednost: {{ZD|BIH}} Zlatan Čakal |} == Uspjesi == ===Domaća takmičenja=== ====Liga==== *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga Bosne i Hercegovine]]''' **'''Prvaci (5):''' [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] **Drugoplasirani (7): [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] *'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''Prvaci (2):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966/1967.|1966/67]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984/1985.|1984/85.]] **Drugoplasirani (2): [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964/1965.|1964/65]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1979/1980.|1979/80.]] *'''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''Prvaci (1):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948/1949.|1948/49.]] ====Kup==== *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''Pobjednici (8):''' [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1997/1998.|1997/98]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2004/2005.|2004/05]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/19]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|2024/25.]] '''(rekord)''' **Finalisti (4): [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2016/2017.|2016/17]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]''' **Finalisti (2): [[Kup Jugoslavije u nogometu 1966/1967.|1966/67]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1982/1983.|1982/83.]] *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]''' **'''Pobjednici (1):''' [[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997.]] **Finalisti (3): [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] === Evropski uspjesi === Ažurirano: 16. jula 2026.<ref name="History FK Sarajevo, uefa.com">{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=31. 7. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="11"|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup & UEFA Evropska liga / Kup UEFA |- !Takmičenje !{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}} !{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}} !{{Tooltip | P | Pobjede}} !{{Tooltip | N | Nerješeno}} !{{Tooltip | I | Izgubljeno}} !{{Tooltip | DG | Dati golovi}} !{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}} !{{Tooltip | GR | Gol-razlika}} |- | [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || –2 |- | [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112 || –27 |- | [[UEFA Konferencijska liga]] || 5 || 12 || 2 || 5 || 5 || 10 || 18 || –8 |- ! Ukupno || 28 || 90 || 28 || 20 || 42 || 119 || 156 || –37 |} <small>* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu</small> ==== UEFA Liga prvaka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- |rowspan="2"|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] |rowspan="2"|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] | Prva runda || style="text-align:left;"|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga runda || style="text-align:left;"|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style="text-align:left;"|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] |rowspan="3"|[[UEFA Liga prvaka]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==== UEFA Evropska liga ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- | [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga runda || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | Kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3<sup>'''[[#1|1]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3<sup>'''[[#2|2]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3<sup>'''[[#3|3]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | Treća kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Doigravanje || style="text-align:left;"| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1"><sup>1</sup> <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.</small></div> :<div id="2"><sup>2</sup> <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.</small></div> :<div id="3"><sup>3</sup> <small> Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.</small></div> ==== UEFA Konferencijska liga ==== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" !colspan="8"|FK Sarajevo u UEFA konferencijskoj ligi |- !Sezona !Takmičenje !Runda !Protivnik !Prva utakmica !Druga utakmica !Ukupan rezultat ! |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami|Milsami]] || 0–0 || '''0–1''' || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|GRU}} [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] || 2–2 || '''1–1''' || 3–3<sup>'''[[#1|1]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|KAZ}} [[FK Aktobe|Aktobe]] || 1–0 || '''2–3''' || 3–3<sup>'''[[#2|2]]'''</sup> || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|SVK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''0–0''' || 0–3 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Druga kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|RUM}} [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] || '''2–1''' || 0–4 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|2026/27.]] |[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | Prva kvalifikacijska runda || style="text-align:left;"|{{ZD|FIN}} [[FC Inter Turku|Inter Turku]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1"><sup>1</sup> <small> Torpedo Kutaisi slavio izvođenjem penala 2–4.</small></div> :<div id="1"><sup>1</sup> <small> Sarajevo slavilo izvođenjem penala 4–3.</small></div> === FK Sarajevo u takmičenjima od 1994. do danas === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% |- ! width=8% | Sezona ! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} ! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=13% | Liga prvaka ! width=13% | Evropska liga ! width=13% | Evropska konferencijska liga ! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}} ! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}} ! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}} ! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. ||[[Datoteka:4 icon.svg|15px]]|| 33 || 15 || 7 || 11 || 50 || 46 || +4 || '''52''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. ||[[Datoteka:4 icon.svg|15px]]|| 33 || 13 || 7 || 13 || 37 || 33 || +4 || '''46''' || - || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1 || -1 || 1 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || '''65''' || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || - || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || '''45''' || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || - || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || '''70''' || - || 2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || '''56''' || - || 1. kvalifikacijski krug || - || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || '''59''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || '''57''' || 2. kvalifikacijski krug || - || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || <ref name="Premijer liga BiH 2015/16">{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || - || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||<ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||<ref name="Premijer liga BiH 2013/14">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || - || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||<ref name="Premijer liga BiH 2012/13">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || - || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||<ref name="Premijer liga BiH 2011/12">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2010/11">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || - || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||<ref name="Premijer liga BiH 2009/10">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2008/09">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || - || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||<ref name="Premijer liga BiH 2007/08">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || - || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||<ref name="Premijer liga BiH 2006/07">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2005/06">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Premijer liga BiH 2004/05">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || - || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||<ref name="Premijer liga BiH 2003/04">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || - || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||<ref name="Premijer liga BiH 2002/03">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 || 0 ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 2001/02">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 2000/01">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1999/00">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1998/99">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1997/98">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1996/97">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1995/96">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||<ref name="Prva nogometna liga BiH 1994/95">[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.</ref> |- |- style="background:#dedede;" |colspan=2|'''Ukupno'''||'''886'''||'''471'''||'''204'''||'''211'''||'''1487'''||'''784'''||'''+703'''||'''1821'''||colspan=3| ||'''66'''||'''22'''||'''11'''||'''33'''||'''80'''||'''109'''||'''–29'''||'''77''' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FK Sarajevo}} *{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}} *[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com *[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba {{FK Sarajevo}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Sarajevo u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{DEFAULTSORT:Sarajevo}} [[Kategorija:FK Sarajevo|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]] g74sy4qocue5yifpyi059htbyo6gv1u Šamac 0 1576 3918087 3824674 2026-08-15T10:55:30Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Šamac municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Šamac.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918087 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Bosanski Šamac (višeznačnica)|Šamac (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Šamac | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Šamac | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Samac main square1.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Šamac | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb samac.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Šamac.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Šamac u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|03|37.9|N|18|28|10.5|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Đorđe Milićević<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/21/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Šamac |work=izbori.ba |access-date= 19. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina)|Savez za promjene]] | površina_naselja = 5.73 | površina_općine = 172.24 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 5133 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 17273 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 230 | pozivni_broj = (+387) 54 | matični_broj_naselja = 229083<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20656 | veb-sajt = {{URL|http://www.opstinasamac.org/}} | fusnote = }} '''Šamac''' (prije '''Bosanski Šamac''') je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u [[Bosanska Posavina|Posavini]], na sjevernom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], lociran na desnoj strani rijeke [[Sava|Save]]. Osim Save, kroz grad prolazi i rijeka [[Rijeka Bosna|Bosna]], gdje joj je i ušće. Dio teritorije danas pripada općini [[Odžak]] i novoosnovanoj općini [[Domaljevac-Šamac]]. Predratno stanovništvo Bosanskog Šamca je brojalo 32.835 stanovnika. == Historija == Arheološki istražen lokalitet ''Kulište'', na sjeveroistočnom obodu sela Kruškovo Polje, najstarije je [[neolit]]sko naselje u okolini Bosanskog Šamca. Također, utvrđeno je da su tragove svoje kulture na ovim prostorima ostavili i ljudi koji pripadaju [[bakarno doba|bakarnom]] i [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te da su na ovom području pronađeni ostaci koji pripadaju [[Rimska imperija|rimskom]] dobu i [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] civilizaciji. Smatra se, da je upravo tu, dok je 1460. godine vodio borbe protiv posljednjeg bosanskog kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]], turski sultan [[Mehmed II]] podigao utvrđenje Šamac, te da je to utvrđenje kralj Tomašević osvojio i srušio u junu 1463. godine. Međutim, današnje općinsko središte, grad Bosanski Šamac, nastao je tek 1863. godine na samom ušću rijeke [[Rijeka Bosna|Bosne]] u rijeku [[Sava|Savu]]. Na prostoru današnjeg Bosanskog Šamca nije bilo naselja, sve do promjene ušća rijeke Bosne koja se sve do 1720. godine nalazila zapadno od današnjeg Pruda. Istočno od današnjeg Bosanskog Šamca nalazilo se naselje Mihalevacz, kasnije preimenovan u Jurin Brod. Od 1718. do 1739. godine pripadao je Austrijskoj carevini, a kasnije se tu nalazila samo karaula (stražarnica). Kao gradsko naselje razvija se od 1863. godine, kada su se u njemu naselili [[Bošnjaci]], koji su prognani iz [[Srbija|Srbije]], i to iz gradova [[Užice]], [[Šabac|Šapca]], [[Beograd]]a i [[Sokol]]a. Nacrt za izgradnju Bosanskog Šamca dao je Salih Efendija Muvekit, a prvi urbanistički plan djelo je francuskih arhitekata. U to doba, ovo novo naselje, dobija me Gornja Azizija (Aziziei Bela), po sultanu Azizu, i taj službeni naziv Bosanski Šamac nosi sve do 1878. godine. Od tada Bosanski Šamac pripada turskoj vlasti. Februara 1883. godine grad dobija [[Pošta|poštu]] i [[telegraf]], a 1885. godine prvu osnovnu školu. Za razliku od drugih gradova i naselja u Bosni i Hercegovini, Bosanski Šamac je dosta mlada gradska aglomeracija, jer kao grad formiran je tek u drugoj polovini [[19. vijek]]a. Današnji naziv Bosanski Šamac dobija, najvjerovatnije od riječi "šanac", što znači kanal, jer prostor na kome je izgrađen današnji grad nasut je pijeskom i šljunkom prosječno od 4 do 6 metara visine, što znači da je Bosanski Šamac izgrađen na nekadašnjem močvarnom zemljištu, koje je bilo ugroženo stalnim poplavama rijeka Save i Bosne. Zahvaljujući svom izuzetnom položaju i plodnoj [[Posavina|Posavini]], Bosanski Šamac je gotovo od svog postanka predstavljao trgovački centar za sva okolna mjesta. Intenzivan razvoj počinje naročito 1947. godine izgradnjom [[Pruga Šamac-Sarajevo|pruge Bosanski Šamac-Sarajevo]], velikim djelom mlade generacije [[Tito]]ve [[Jugoslavija|Jugoslavije]], koja je za nepunu godinu dana izgradila 239 kilometara normalnog željezničkog kolosijeka. Područje općine Bosanski Šamac obuhvata 18 naseljenih mjesta: Bosanski Šamac, Batkuša, Brvnik - dio naseljenog mjesta, Gajevi, [[Grebnice]] – dio naseljenog mjesta, Gornja Slatina, Donja Slatina, Zasavica, Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Tišina, [[Obudovac]], Pisari, Srednja Slatina, Crkvina, Hasić i Škarić. Najstarija sela na području današnje općine, prema historijskim izvorima, su: Obudovac i Slatina ([[1548]]. godine), Crkvina ([[1655]]. godine), Kruškovo Polje i Brvnik ([[1711]]. godine) i Škarić ([[1718]]. godine). == Geografija == [[Datoteka:Samac path.jpg|mini|desno|250px|Aleja u Šamcu]] Ravno područje, sa umjerenom kontinentalnom klimom, koja iz godine u godinu sve više dobija karakteristike kontinentalne klime, uz zadovoljavajuće rezerve vode, predodredili su općinu Bosanski Šamac za razvoj raznih vidova poljoprivredne proizvodnje, te je poljoprivreda, uz preradu poljoprivrednih proizvoda i neke druge oblike industrijske proizvodnje, među najznačajnijim privrednim granama ove općine. Od ukupnih zemljišnih površina, neplodnog zemljišta je samo 9,9%, pod šumama 10,4%, dok ukupno poljoprivredno zemljište pokriva 79,7 % (ili 14,642 hektara) od ukupnih zemljišnih površina. Prema procjenama, na području općine Šamac (u sadašnjim granicama) živi oko 19.000 stanovnika u oko 6.095 domaćinstava veličine oko 3,1 člana jednog domaćinstva u prosjeku. U šamačka prigradska naselja spadaju Prud (na lijevoj strani rijeke Bosne), Tišina, Zasavica i Crkvina. [[Gradačac]], Odžak, Orašje i [[Modriča]] su susjedni gradovi. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Bosanskog Šamca|Spisak naseljenih mjesta u općini Šamac}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Šamac imala je 32.960 stanovnika, raspoređenih u 22 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Bosanski Šamac ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Iz imena grada i općine jednostranom odlukom lokalnih srpskih vlasti izbačena je odrednica ''bosanski'', a ime je promijenjeno u Šamac. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Bazik i Domaljevac, te dijelovi naseljenih mjesta: Brvnik, Grebnice i Tišina. Od ovog područja formirana je općina [[Domaljevac-Šamac]]. Federaciji BiH pripalo je i naseljeno mjesto Prud, koje je ušlo u sastav općine [[Odžak]]. === Nacionalni sastav stanovništva - općina Šamac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Šamac | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20656 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 25/6) |work=fzs.ba |access-date= 24. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 17273 | g2013_bosnjaci = 1265 | g2013_srbi = 13256 | g2013_hrvati = 2426 | g2013_bosanci = 31 | g2013_muslimani = 16 | g2013_jugosloveni = 27 | g2013_crnogorci = 9 | g2013_slovenci = 2 | g2013_pravoslavci = 12 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 151 | g2013_nepoznato = 23 | g1991_ukupno = 32960 | g1991_muslimani = 2233 | g1991_srbi = 13628 | g1991_hrvati = 14731 | g1991_jugosloveni = 1755 | g1981_ukupno = 32320 | g1981_muslimani = 1725 | g1981_srbi = 13328 | g1981_hrvati = 14327 | g1981_jugosloveni = 2601 | g1981_slovenci = 6 | g1981_crnogorci = 33 | g1981_albanci = 27 | g1981_madari = 7 | g1981_makedonci = 4 | g1971_ukupno = 31374 | g1971_muslimani = 2192 | g1971_srbi = 14230 | g1971_hrvati = 14336 | g1971_jugosloveni = 481 | g1971_slovenci = 6 | g1971_crnogorci = 25 | g1971_albanci = 8 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 26612 | g1961_muslimani = 732 | g1961_srbi = 13897 | g1961_hrvati = 11250 | g1961_jugosloveni = 628 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_albanci = 12 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 15 }} [[Datoteka:Batkusa moj raj - panoramio.jpg|mini|[[Batkuša]]]] === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Šamac=== {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Šamac | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 229083 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{Cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2|title=Popis 2013 BiH|website=www.popis.gov.ba|access-date=26. 12. 2019|archive-date=20. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2|url-status=dead}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 5133 | g2013_bosnjaci = 1253 | g2013_srbi = 3449 | g2013_hrvati = 227 | g2013_bosanci = 19 | g2013_muslimani = 11 | g2013_jugosloveni = 19 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_pravoslavci = 12 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 108 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 6239 | g1991_muslimani = 2178 | g1991_srbi = 1755 | g1991_hrvati = 827 | g1991_jugosloveni = 1195 | g1981_ukupno = 5605 | g1981_muslimani = 1697 | g1981_srbi = 1342 | g1981_hrvati = 687 | g1981_jugosloveni = 1774 | g1981_slovenci = 5 | g1981_crnogorci = 13 | g1981_albanci = 22 | g1981_madari = 4 | g1971_ukupno = 4877 | g1971_muslimani = 2163 | g1971_srbi = 1500 | g1971_hrvati = 726 | g1971_jugosloveni = 429 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 8 | g1971_albanci = 3 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 3654 | g1961_muslimani = 730 | g1961_srbi = 1644 | g1961_hrvati = 596 | g1961_jugosloveni = 607 | g1961_slovenci = 9 | g1961_crnogorci = 7 | g1961_albanci = 12 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 15 }} == Privreda == [[Datoteka:Luka samac.jpg|mini|Luka u B.Šamcu]] Višedecenijskim radom mnogih generacija i korištenjem privrednih resursa, u predratnom periodu bio je ostvaren dosta uspješan privredni rast i razvoj. Ekonomska osnova stalno je jačana podizanjem novih privrednih i infrastrukturnih objekata. Povećan je fizički obim [[proizvodnja|proizvodnje]] i izvoz proizvoda u inostranstvo. Male zanatske radionice poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postepeno su izrastale u savremene fabrike, a na plodnom poljoprivrednom zemljištu, u skladu sa prethodnom proizvodnom tradicijom, izgrađeni su značajni proizvodi i prerađivački kapaciteti u [[poljoprivreda|poljoprivrednoj]], prehrambenoj, drvnoj, metaloprerađivačkoj i [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]]. Razvoj [[industrija|industrijskih preduzeća]] značajno je bio praćen razvojem zanatske kooperacije (korparstvo) i razvojem komunalnih i uslužnih djelatnosti. U proteklih pedesetak godina izgrađeni su zadovoljvajući privredni potencijali, stambeni fond i razni [[infrastruktura|infrastrukturni]] objekti. Uspješno se razvijala i [[trgovina]]. [[Datoteka:Donja Slatina, Bosnia and Herzegovina - panoramio.jpg|mini|[[Donja Slatina]]]] === Industrija === U predratnom periodu izgrađeni su značajni industrijski kapaciteti za: * proizvodnju koncentrovane stočne hrane (u sadašnjem AD "PIK" Bos. Šamac), čija je izgradnja nastavljena i u poslijeratnom periodu u mnogim privatnim preduzećima (d.o.o.), * preradu poljoprivrednih proizvoda, sa kapacitetima hladnjača (sadašnja AD "Hranaprodukt"), * preradu drveta (sadašnji DOO "Nova forma" i AD "Budućnost", bivše ODP "Montaža"), * metaloprerađivačku industriju (bivše ODP "Čelične konstrukcije" dio sadašnjeg AD "Meboš", dio bivšeg ODP "Montaža"), * industriju trikotaže i industriju konfekcije (bivše AD "ŠIT" i bivše ODP "Tekstilac), * proizvodnju [[automobil]]skih stakala (sadašnje AD "Uniglas" u stečaju), * proizvodnju, preradu i doradu pletenog namještaja, korpi i drugih predmeta od [[vrba|vrbovog]] pruća (neoguljenog, oguljenog, nekuhanog i kuhanog, obojenog), a ti kapaciteti dorade, prerade i ručne proizvodnje (pletenje) služe, dakle, za zanatsku i industrijsku proizvodnju (bivša Tvornica pletenog namještaja "Bos. Šamac" Bos. Šamac) itd. Pored navedenih, značajni su i kapaciteti u oblastima: * proizvodnog i uslužnog zanatstva, * trgovine na veliko i malo, * ugostiteljstva i [[turizam|turizma]], * drumskog prevoza, * raznih drugih uslužnih djelatnosti. Posebno su značajni kapaciteti: * sadašnjeg ODP "Luka" Bos. Šamac, za [[luka|lučko]] - pristanišne i pretovarne djelatnosti, kao i industrijski kolosijeci od nekoliko preduzeća, * OJVP "Vodovod i kanalizacija" Bos. Šamac, * ODP "Toplana" (proizvodnja i distribucija [[tehnologija|tehnološke]] i pare za grijanje). === Poljoprivreda === Ukupne zemljišne površine općine Šamac (18.367 hektara) imaju relativno povoljnu strukturu zemljišta s aspekta njihove moguće primjene. Od ukupnih zemljišnih površina neplodnog zemljišta je samo 9,9% (1.817 hektara), a pod šumama 10,4% (1.908 hektara), dok ukupno [[poljoprivreda|poljoprivredno]] zemljište pokriva 79,7 % (ili 14.642 ha) od ukupnih zemljišnih površina. Neplodno zemljište je većim dijelom u državnom vlasništvu, jer su na njemu uglavnom izgrađeni infrastrukturni i drugi privredni objekti. I vlasnička struktura zemljišta je povoljna jer je 76,3% zemljišnih površina u privatnom vlasništvu, a 23,7 % u državnom. Na 12.935 hektara oranica i bašta, kao pretežnom dijelu obradivih i ukupnih poljoprivrednih površina, redovno se odvija ratarska proizvodnja u kojoj su zastupljene sljedeće kulture: * razne vrste žitarica (prvenstveno [[kukuruz]] i [[pšenica]]), * krmno bilje (krmiva) za svježu i prerađenu stočnu hranu, * industrijsko bilje: [[šećerna repa]], uljana repica, [[soja]], [[duhan]] i dr. * razne vrste povrća i jagodičastog voća. Stočarska proizvodnja odvija se: * ekstenzivno, u svim seoskim domaćinstvima, * intenzivno, na farmama i mini - farmama, čiji su objekti izgrađeni prije rata. == Kultura == [[Datoteka:Obudovac crkva 1.jpg|mini|desno|200px|Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Obudovcu.]] === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Šamac nalazi se sljedeći spomenik: * "[[Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Obudovcu|Crkva Rođenja Presvete Bogorodice sa grobljem i pokretnim naslijeđem u Obudovcu]]" (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Bosanski Šamac) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |archive-date=6. 3. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == Općina Šamac spada u općine sa razvijenom obrazovnom i kulturnom tradicijom. Prva škola otvorena je u Obudovcu još 1832, a škola u Bos. Šamcu počela je s radom 1885. godine. === Osnovne škole === * Osnovna škola "Šamac", Šamac * Osnovna škola "Crkvina", Gornja Crkvina * Osnovna škola "Gornja Slatina", Gornja Slatina * Osnovna škola "Obudovac", Obudovac === Srednje škole === ==== Srednja škola "Nikola Tesla", Šamac ==== U školi se obrazuju učenici po smjerovima, obrazovnim zanimanjima: # Gimnazija (opći smjer) # Ekonomija, pravo i trgovina (ekonomski tehničar, trgovac) # [[Mašinstvo]] i obrada metala (automehanika, instalaterstvo, bravarstvo i obrađivanje metala rezanjem) == Sport == [[FK Borac Šamac|FK Borac]] u Šamcu osnovan je davne 1919. godine pod imenom ''Bosanac''. Ime prvog kluba je bilo Bosanac, a utakmice su se igrale na Dugi. U tom timu je igrao pokojni Stanko Ristić, a u njemu je igrao i neki "Pepika" koji je donio prvu loptu u Bosanski Šamac. Poslije Drugog svjetskog rata klub je dobio ime '''Borac'''. Neki od igrača koji su nastupali za ovaj klub bili su: Selim Zurapović, Slobodan Danguba, Mustafa Pištoljević, Martin Okonja, Sulejman Harčinović, "Major", "Trale" ([[NK Čelik]] i NK Osijek), [[Srebrenko Repčić]] (igrao za FK Sarajevo, [[FK Crvena Zvezda|Crvenu Zvezdu]] i reprezentaciju [[SFRJ]]), [[Ilija Katić]] (igrao za [[Partizan]] i reprezentaciju SFRJ), Šaban Jasenica (NK Osijek), Mustafa Hodžić (golman OFK Beograda), Lega Alatović (golman reprezentacije RBiH u sklopu SFRJ), Esad Hadžijusufović "Tunti" ([[FK Sarajevo]]), Mustafa Salkić - Mujdža, Mujo Begić- Nanijaga (igrao u NK Metalac Osijek i NK Osijek, član II. Lige Sjever bivše SFRJ), Mehmed Džuherić "Zujo" (golman Dinama Vinkovci), Sabahudin Hadžialijagić dugogodišnji kapiten Borca (igrao za BSK Slavonski Brod, član Druge lige u bivšoj Jugoslaviji). Po završetku karijere postaje trenerom Borca sa kojim dolazi do osmine finala Kupa Jugoslavije i igra protiv OFK Beograda. Poslije preuzima rad sa pionirima i juniorima sa kojim također ima uspjeha (apsolutni prvaci regije [[Brčko]], [[Bijeljina]], Bosanski Šamac). Generacija juniora 1990.: Mandić Tihomir, Delić Damir, Ivković Branislav, Pavlović Dado, Gibić Almis, Hadžialijagić Elvis, Hadžialijagić Ajdin, Hadžialijagić Eldin, Brandić Mario, Džekić Alija, Vajzović Miki, Repčić Zeko, Lukač Damir, Petrić Roberto, Božić Ognjen i današnji drugi golman reprezentacije Bosne i Hercegovine i golman Žepča [[Goran Brašnić]]. == Turizam == S obzirom da je gradsko područje Šamca vrlo mladog porijekla, u gradu nema objekata od veće historijske važnosti. Može se spomenuti ''Begova kuća'' u blizini središta grada, koja je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služila kao bolnica, ali i kao [[biblioteka]] tokom druge [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Godine 1866. je podignuta [[Azizija džamija (Šamac)|Azizija džamija]] koja je bila pod zaštitom jugoslavenske države, kao vrijedan spomenik graditeljske djelatnosti tog perioda i bio je najstariji objekat kulturno-historijskog nasljeđa u gradu. Džamiju su srušili srpske snage<ref>[https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/9017-bosanski-samac-u-sjenci-dzamije-azizije Bosanski Šamac - U sjenci džamije Azizije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210619143635/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/9017-bosanski-samac-u-sjenci-dzamije-azizije |date=19. 6. 2021 }}, na stranici preporod.com, pristupljeno 15. augusta 2018.</ref> tokom rata u Bosni i Hercegovini [[1992]], a građevinski materijal odvežen. Šamac se nalazi u Posavini i u močvarnom području. Grad je okružen i zaštićen velikim nasipom (Šamčani ga nazivaju "naspa"), koji često spašava grad od nabujalih rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Sava|Save]]. Također se može spomenuti i željeznička stanica koja je učinila grad poznatijim izgradnjom [[Pruga Šamac-Sarajevo|pruge Šamac-Sarajevo]] 1947. godine. U neposrednoj blizini grada, u naselju [[Obudovac]] se nalazi najveća [[pravoslavna crkva]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].{{Izvor}} == Poznate ličnosti == [[Datoteka:Izetbegovic.jpg|mini|desno|150px|[[Alija Izetbegović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]]]] * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Sulejman Tihić]], političar * [[Zoran Đinđić]], političar * [[Svetozar Pisarević]], operski pjevač * [[Mitar Trifunović Učo]], narodni heroj * [[Srebrenko Repčić]], nogometaš * [[Ilija Katić]], nogometaš * [[Predrag Nikolić]], šahovski velemajstor * [[Dino Fahrudin Avdibegović]], pjesnik i pisac == Zanimljivosti == * Zanimljivo je da je Šamac dao tri državnika dvaju država ([[Bosna i Hercegovina|BiH]] i [[Srbija]]): [[Alija Izetbegović]], [[Sulejman Tihić]] i [[Zoran Đinđić]]). * Prema podacima Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine u 1896. godini, preko Bosanskog Šamca, izvezeno je 164 vagona suhe šljive. Suha šljiva, iz ovih krajeva, je stekla veliku reputaciju u inostranstvu. Izvozila se u mnoge zemlje Evrope, najviše u [[Njemačka|Njemačku]], [[Engleska|Englesku]], [[Švicarska|Švicarsku]], [[Norveška|Norvešku]] i [[Švedska|Švedsku]]. == Također pogledajte == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [[KK Nova Forma]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Šamac}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|http://www.opstinasamac.org}} općine Šamac {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Šamac}} {{Sava}} {{Poluzaštita-uređivanje}} {{Zaštita-premještanje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Šamac|*]] 8c4xr8e0jx54bd3m6b27ddo1gdfinfl Foča (Federacija Bosne i Hercegovine) 0 3114 3918006 3797672 2026-08-14T15:20:22Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Foča-Ustikolina.svg]] → [[File:BiH municipality location Foča (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · Official name is Foča. Since BiH has 2 Fočas (one in FBiH, other - main one - in Republika Srpska), name should be like this. Also, official statistics, documents and other similar things name it like this. 3918006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Foča | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Foča | naselje_vrsta = Općina | slika = Ustikolina 1.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Ustikolina | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Foča FBiH grb.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Foča (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Foča u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|35|03|N|18|47|33|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mujo Sofradžija<ref>{{cite web |title=Novi načelnik Ustikoline je samostalni poljoprivrednik Mujo Sofradžija|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-nacelnik-ustikoline-je-samostalni-poljoprivrednik-mujo-sofradzija/210414111|publisher=Klix.ba |access-date=14. 4. 2021}}</ref> | načelnik_stranka = | površina_općine = 160.96 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_općina = 1933 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 250 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_općine = 115312<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.foca-ustikolina.ba/}} | fusnote = }} '''Foča''' (prije '''Foča-Ustikolina''') jedna je od tri općine [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]. == Geografija == Područje općine Foča-Ustikolina sastoji se od dijela nekadašnje općine [[Foča]] koje je [[1995]]. godine reintegrisano u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine iznosi oko 169,4&nbsp;km<sup>2</sup> i prostire se većim dijelom na lijevoj i manjim dijelom na desnoj obali rijeke [[Drina|Drine]]. Graniči sa sljedećim općinama: sjeverozapadno sa općinom [[Pale-Prača]], sjeveroistočno sa općinom [[Goražde]], zapadno sa općinom [[Trnovo]] i opštinom [[Kalinovik]], te južno i jugoistočno opštinom [[Foča]]. Ustikolina je udaljena od Foče 10&nbsp;km i od Goražda 23&nbsp;km. Sačinjavaju je tri mjesne zajednice i to MZ Ustikolina, MZ Cvilin i MZ Jabuka, a administrativno sjedište općine smješteno je u MZ Ustikolini. Obzirom da se prostire na obalama i slivovima nekoliko rijeka i rječica, u Ustikolini je od davnina bilo izuzetno razvijeno ribarstvo. Oaze zelenila i ljepote u slivovima rijeka omogućavaju idealne uslove za razvoj riječnog turizma na ovim prostorima. == Historija == === Ustikolina u srednjem vijeku === Ustikolina u srednjem vieku predstavlja [[trg]] u [[Gornje Podrinje|gornjem Podrinju]], smješten na lijevoj obali rijeke [[Drina|Drine]]. Ustikolina se prvi put spominje u pisanim izvorima 29. juna [[1392]]. godine.<ref>„Ego Vochoe Pribillouich nepos Ocrugli de Usticolligne procurator Bogaueçii Clapcich de Ustucolligne ad ipsum obligandum et ad omnia infrascripta prout apparet in libro procurationem millessimo et indictione predictis die XXVII junii ab introscripto notario, visa et lecta, confiteor quod super ipsum Bogaueç et omnia sua bona obligo ipsum Bogaueç dare et soluere ser Petro de Saracha ducatos auri quadraginta tres et grossos XIIII usque ad duos menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiando etc. Ser Jacobus de Gondulla judex et ser Matcho de Drinchas testis” (29. juni 1392. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: X, Folija: 151 verso.</ref> Sa područja Ustikoline je Radoslav Zorčić. On se februara [[1394]]. godine zadužuje u [[Dubrovnik]]u na 50 [[dukat]]a.<ref>„Ego Radoslaus Sorcich de Usticoligna confiteor quod super me et super omnia bona mea obligo me dare et soluere Pripco Butchouich ducatos auri ducentos quinquaginta usque ad unum mensem proxime futurum. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Ser Andreas de Sorgo judex et Palcus Mucinich testis” (05.02. 1394. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XI, Folija: 61.</ref> Ustikolina pripada bosanskoj vlasteli [[Pavlovići]]ma koji tu ubiru [[Carine u srednjovjekovnoj Bosni|carinu]]. Tu su svoje ljude imali knez [[Pavle Radinović]] i njegov sin vojvoda [[Radoslav Pavlović]]. Krajem augusta [[1427]]. spomenut je Radič Obradović iz Ustikoline kao čovjek vojvode Radoslava Pavlovića.<ref>„Ego Radiç Obradouich de Usticoligna homo voiuode Radossaui Paulouich confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere Michoc Juroeuich dicto Miçoilo yperperos quinquaginta octo usque ad unum mensem proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (31. august 1427. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XIV, Folija: 140.</ref> Kasnije vlast u Ustikolini ima rod [[Kosače]]. Početkom [[15. vijek]]a Ustikolina je bila [[Karavanske stanice|karavanska stanica]] i trg. U tom svojstvu se susreće u [[Dubrovački arhiv|dubrovačkim dokumentima]] [[1402]]-[[1404]]. godine. Marta 1403. godine [[Vlasi Mirilovići|Vlah Mirilović]] Pribeta Tvrdojević ugovorio je sa Radoslavom Bogdanovićem prijevoz 6 [[tovar]]a [[sol]]i na [[trg]] (''mercatum'') u Ustikolini (ad mercatum de Husticolligne).<ref>„Pribetta Tuerdoeuich vlachus Mirillouich facit manifestum quod ipse conuenit cum Radoslauo Bogdanouich presente et conducente ipsium Pribetam ad naulum, videlicet, quod ipse Pribetta usque ad sex dies proxime veniet cum VI bonis equis a salma Ragusium et leuabit et recipiet super eis VI salmas salis dicti Radoslaui et ipsos portabit ad mercatum de Husticolligne recta via alio non mutato viagio. Et si non veniret ad dictum terminum ad recipiendum dictum sal obligauit se soluere dicto Radoslauo pro eius dampno yperperos decem. Et ex altera parte dictus Radoslaus promixit et se obligauit dicto Pribette dare dictum caricum salis ad dictum terminum et dare idem pro eius naulo ad comerchium salis Ragusii alias sex salmas salis” (10. mart 1403. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXIV, Folija: 198.</ref> Septembra [[1406]]. jedno razbojništvo desilo se u [[Goražde|Goraždu]] kod trga Ustikolina (in Gorasda prope mercatum Sticholine).<ref>„Tuerdach Radmillouich coram domino Nicolao Petri de Poza Rectore conqueritur supra Braichum Andriich cum duobus sociis, dicens in Gorasda prope mercatum Sticholine, dicens quod de mensis junii dictus Braichus cum uno ensse percussit me duobus percusioribus cum effusione sanguinis una tibia sinestra et alia super ciglo oculi. Testes: Andruscho Nemagna, Michoye Miyol, Radoslauus Ducizia” (29. septembar 1406. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de intus, Svezak: I, Folija: 209.</ref> Na trgu su se najviše prodavali sol i [[vosak]]. Kao poslovno aktivni domaći čovjek početkom [[15. vijek]]a se spominje Tvrdiša Obradić (Obardich de Usticolligne; Turdislaus Obardich de Husticolligne; Teuerdislauus Obardich de Osticolina).<ref>„Miltin de Priboe et Anthoe de Budcho faciunt manifestum quod ipse et uterque eorum ex certa eorum scientia et non per errorem faciunt finem et remissionem Turdislauo Obardich de Usticolligne presenti de omni et toto eo quod ipso Turdislaus fuisse vel esset obligatus ipsis Miltino et Antoe sceu alter eorum cum scripturis vel sine scripturis et ex quamcumque ratione vel causa per totum tempus predictum usque in suprascriptum presentem diem. Cassans etc.” (17. maj 1402. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXIV, Folija: 120 verso; „Ego Turdislaus Obardich de Husticolligne confiteor quod super me et super omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Stephano de Lucharis ducatos auri nonaginta septem usque ad III menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Ser Marinus de Caboga judex et Ruschus magistri Christofori testis” (17. maj 1402. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XII, Folija: 86 verso; „Teuerdislauus Obardich de Osticolina facit manifestum quod ipse promictit et se obligat ser Michaeli de Chaboga quod si Andreas Nemagna et Michoye Miçoilo desserint seu supersseruint eorum parte quod Gloglich Yuanouich debitor dicti ser Michaelis dedit detto Teuerdislauo aliquos denarios ut deti illos detto ser Michaeli quod tunc dictus Tuerdislauus statim remaneat obligatus illo sibi dare dicto ser Michaeli per aptay renunciando usque ad sumam yperperorum quadriginta. Renuntiando. Et quod dictus Tuerdislauus teneatur ita facere et curare quod predicti Andreas et Michoye scrbant literas super facto predicto usque ad unum mensem prochime. Et si non scripsserint vel si predicti scripsserint quod dictus habuit et recepit a dicto Gloglich dictos perperos quadraginta teneatur illos infra duos menses illas soluisse dicto ser Michaeli. Renuntiando” (06.12. 1408. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXVII, Folija: 155.</ref> Od druge decenije [[15. vijek]]a primjetno je opadanje poslovanja u Ustikolini. Razlog tome je konkurencija okolnih razvijenijih mjesta [[Foča|Foče]] i [[Goražde|Goražda]]. Maja [[1441]]. godine kao [[gradski knez]] u Ustikolini spomenut je izvjesni Juraj.<ref>„Dobrauaç Milichieuich vlachus super se et bona sua solemniter se obligando promisit et se obligauit ser Paulo de Poza et ser Paulo de Poza et ser Junio Mar. de Zrieua consiliariis minori consilii Ragusii recipienti nomine et vice prefati minori consilii salmas tres oley qui mittuntur parte dominacioni Ragusii ad presentandum domine Dorothee uxoris vay. Radossaui, defferre et portare omnibus suis risigis et periculis usque ad locum Usticogline, et ibidem eas salmas tres consignare comiti Giuragh comiti eiusdem loci. Et hoc pro nabulo et sallario yperperos quatuor et dimidii pro qualibet salma et ad racionem salme” (6. maj 1441. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XXV, Folija: 49.</ref> === Osmansko razdoblje === Ustikolina je došla pod osmansku vlast prije 1469. godine, kada se spominje u popisu nahije [[Bistrica]] Hercegovačkog vilajeta. U drugoj polovini 15. vijeka, u doba [[Osmanlije|osmanske vlasti]] trgovci iz Ustikoline i dalje su aktivni u kreditnoj trgovini.<ref>„Ego Pribio Pendich de Eustichoglina confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere Marino Lugignich ibi presenti et acceptanti ducatos auri septem et grossos triginta quatuor soluendo singulo viagio quo venero Ragusium yperperos duos usque ad integram solutionem dicti debiti. Sub pena X pro cento. Et hoc est pro resto omnium rationum quas habui agere cumdicto Marino. Et ipse Marinus promissit petere a me usque ad hanc diem presente dicto Marino et accipiente. Renuntiando. Hec autem etc. Judex et testis ut supra” (14. august 1469. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XXXVIII, Folija: 74; „Nos Radiuoy Vuchauich et Vuxa Glubcich de Usticoligna confitemur quod super nos et omnia nostra bona obligamus nos dare et soluere Nicole Brayanouich sartori ducatos auri septem et yperperum unum usque ad festum sancti Georgii proxime futuros. Sub pena etc. Tenente se etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (11. mart 1472. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XL, Folija: 98 verso; „Johannes Ste. de Nale, Franchus Ste. Casselle et Bartholus Jo. de Marco} arbitri arbitratores, compositores et comunes amici inter Radiuoy Radossalich dictum Cosiza nomine suo proprio et nomine et vice quondam Marini filii dicti Radiuoy, in locum cuius Marini idem Radiuoy sponte subunt, ex una parte et Radognam Cuietchouich dictum Mumalo, ex altera parte, prout de compromisso in dictos arbitros constat in diuersis notarie die XXVI junii 1484, dicentes audiuisse ... Nomina autem debitorum cum quantitatibus superius nominatorum que fuerunt extracta ex libro suprascripti Marini sunt hec, videlicet: ... Radon de Cerniza ad cartis 45 ducatis 0 grossos 20; Radaxin de Chozza ad cartis 45 ducatis 0 grossos 12; ... [12v] ... Radiuoi Vuchanich de Usticoglina ad cartis 67 ducatis 5; Vochxa Gliubzich de Usticoglina ad cartis 67 ducatis 3 grossos 18; Stiepan Milatouich de Usticoglina ad cartis 67 ducatis 1 grossos 10; Boxidar Dobraxinouich de Usticoglina a cartis 67 ducatis 1 grossos 12; ... Radiz Vochzich de Quoiniza a cartis 69 ducatis 3 grossos 30 [13]” (11. april 1485. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: LXVI, Folija: 12 verso-13.</ref> U Ustikolini je podignuta prva [[džamija]] na području današnje [[Bosna i Hercegovina|BiH]] (među prvima na Balkanu), [[Turhan Emin-Begova džamija]], koju su tokom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], srpske snage srušile. Danas je na istom mjestu podignuta nova džamija sa najvećom [[munara|munarom]] na [[Balkan]]u,{{Izvor}}. Visina munare iznosi 65 m. == Kultura == Na teritoriji općine nalazi se znatan broj objekata i simbola iz bogatog kulturno-historjskog naslijeđa Bosne i Hercegovine koji čine sastavni dio njene historije. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Foči-Ustikolini}} == Stanovništvo == {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (FBiH)}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Foča (FBiH) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Foča (FBiH) | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11444 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1933 | g2013_bosnjaci = 1762 | g2013_srbi = 145 | g2013_bosanci = 6 | g2013_romi = 1 | g2013_muslimani = 10 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g1991_ukupno = 3680 | g1991_muslimani = 2347 | g1991_srbi = 1270 | g1991_jugosloveni = 11 }} == Obrazovanje == Na prostoru općine postoji jedna osnovna škola u čijem sastavu se nalazi i jedna područna škola u MZ Jabuka. == Privreda == Stanovništvo na prostoru općine najviše se bavi zemljoradnjom, a manji broj uposlen je u organima uprave, javnim ustanovama i nekoliko privrednih subjekata. Nakon reintegracije ovog dijela općine Foča u Federaciju BiH, velikim dijelom je izvršena rekonstrukcija stambenih objekata, javnih ustanova i infrastrukture. Općina Foča je privredno nerazvijena općina koja svoju perspektivu, između ostalog, vidi u privrednom i turističkom razvoju. == Također pogledajte == * [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde]] == Litaratura == * [[Desanka Kovačević-Kojić]], ''Градска насеља средњовјековне босанске државе'', Sarajevo 1978, 44,91-92, 191-192. * [[Mihailo Dinić]], ''Дубровачка средњовековна караванска трговина, Из српске историје средњег века'', Beograd 2003, 694. * [[Hazim Šabanović]], ''Bosanski pašaluk'', Sarajevo 1982, 140. * [[Aleksandar Uzelac]], Prilozi za ''Лексикон градова и тргова средњовјековних српских земаља'', Beogradski istorijski glasnik 1, Beograd 2010, 186-187. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Foča (FBiH)}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.foca-ustikolina.ba/ Zvanični sajt općine Foče] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Općina Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|*]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] 343l4jd927y8eqqj7qh8m0in958yaw1 Pale (Federacija Bosne i Hercegovine) 0 3116 3918007 3848305 2026-08-14T15:21:01Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Pale-Prača.svg]] → [[File:BiH municipality location Pale (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · Official name is Pale. Since BiH has 2 Pales (main one in RS, other in FBiH), name should be like this. Also, official statistics, documents and other similar things name it like this. 3918007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Pale | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Pale | naselje_vrsta = Općina | slika = Praca Valley M 5 2.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Kanjon Prače | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Pale FBiH grb.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Pale (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Pale u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.764|N|18.764|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Almin Ćutuk<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Pale (FBiH) |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/143/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_općine = 87.01 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_općina = 904 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 290 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_općine = 11576<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.praca.ba/}} | fusnote = | mapframe_shape = yes }} '''Pale''' (prije '''Pale-Prača''') jedna je od tri općine [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]. Centar općine je naselje [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]]. Geografski položaj, plodno tlo, pogodna klima, šume bogate raznom divljači i šumskim plodovima davale su ljudima u davna vremena dobre uslove za život tako da se i danas mogu naći ostaci civilizacije iz srednjeg vijeka. == Geografija == Prača i Hrenovica su smještene na obalama rijeke [[Prača (rijeka)|Prače]] u veoma plodnoj dolini, opasane planinama [[Jahorina|Jahorinom]] nadmorske visine oko 1900 m i [[Romanija|Romanijom]] nadmorske visine oko 1400 m te visovima: Crnim rajskim vrhom, Klekom i Borovcom. Udaljena je od sjedišta kantona, grada [[Goražde]], oko 40&nbsp;km. U općini se nalazi 15 naselja: [[Brdarići (Pale, FBiH)|Brdarići]], [[Brojnići]], [[Bulozi (Pale, FBiH)|Bulozi]], [[Čeljadinići]], [[Čemernica (Pale, FBiH)|Čemernica]], [[Datelji]], [[Donja Vinča (Pale, FBiH)|Donja Vinča]], [[Kamenica (Pale, FBiH)|Kamenica]], [[Komrani]], [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Hrenovica]], [[Srednje (Pale, FBiH)|Srednje]], [[Šainovići]], [[Turkovići (Pale, FBiH)|Turkovići]] i [[Vražalice (Pale, FBiH)|Vražalice]].<ref>{{Cite web|url=http://www.praca.ba/stanovnistvo/|title=Stanovništvo|date=|access-date=8. 3. 2021|website=Općina Pale u Federaciji BiH|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418075055/http://www.praca.ba/stanovnistvo/|url-status=dead}}</ref> == Historija == Naselje Prača se nalazi na trasi ceste koja se spominje u raznim historijskim periodima. Komunikaciju su prvi uspostavili ilirsko pleme [[Dezitijati]], koji su nastanjivali ovo područje pred sam kraj bronzanog doba. Iz trgovačkih odnosa Ilira i Grka razvila se grčka kolonija u Prači. O tome svjedoči pronađeni novac, isti kao i iz grčke kolonije Thasos.<ref>{{Cite web |url=http://www.praca.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=132&Itemid=121 |title=OBILJEŽEN 27.SEPTEMBAR DAN OPĆINE PALE FBIH I DAN OSLOBOĐENJA HRENOVICE |work=praca.ba |access-date=10. 11. 2016}}</ref> Rimljani su uspostavili frekventnu saobraćajnicu koja je povezivale tadašnju [[Narona|Naronu]] (Metković) sa Podrinjem i Podunavljem. U srednjem vijeku u naselju je bilo smješteno vrlo važno trgovište, jer je samo naselje predstavljalo raskrižje putnih pravaca koji su, između ostalog, vodili za Borač, rezidenciju porodice Radinovića-Pavlovića. U 14. vijeku je potpuno razvijeno trgovište sa dubrovačkom kolonijom. Na lokalitetima sela Komrani, Cemernica i drugim mjestima i danas se nalazi veliki broj stećaka. U blizini Prače nalaze se ostaci drevnog grada Pavlovac kojim je vladala neobična vladarka [[Jerina Branković|Jerina]]. U srednjem vijeku, ovuda prolazi trasa historijskog bosanskog druma, tzv. "Bosanske džade", koji iz srednje Evrope prolazi kroz Hrvatsku, Bosnu i Srbiju. Trasa ove ceste je preko Prače, [[Goražde|Goražda]] i Novog Pazara povezivala [[Sarajevo]] sa [[Carigrad]]om. Kasnije je austrougarska uprava na istoj trasi podigla uskotračnu prugu.<ref>http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2845{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika</ref> === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Pale se nalazi sljedeći spomenik: * ″[[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali-pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije]]″ (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=17 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Pale, FBiH) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=22. 12. 2015 |archive-date=15. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615041250/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=17 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Pale (FBiH)}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (FBiH)=== {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pale (FBiH) | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11576 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 904 | g2013_bosnjaci = 859 | g2013_srbi = 33 | g2013_hrvati = 1 | g2013_bosanci = 8 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 526 | g1991_muslimani = 494 | g1991_srbi = 32 }} == Također pogledajte == *[[Prača]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Pale (FBiH)}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20161021123020/http://praca.ba/pocetna/ Zvanični sajt općine Pale] * [http://www.bpkg.gov.ba/opcine/3156/opcina-pale-praca-2 Općina Pale-Prača na zvaničnoj stranici BPK] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Općina Pale (FBiH)}} [[Kategorija:Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Bivše prigradske općine Sarajeva]] 2j2s27hj7kafhl3z0g6yrmrspvwcn2f Gračanica 0 3917 3918084 3916274 2026-08-15T10:46:49Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Gračanica municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Gračanica.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918084 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Gračanica (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gračanica | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gračanica | naselje_vrsta = Grad | slika = Gračanica_Aerial.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Gračanica iz zraka | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Gračanica.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gračanica u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|42|29.1|N|18|18|37.0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Sadmir Džebo<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/44/0|title=Lokalni izbori 2024 - Gračanica|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 17.67 | površina_grada = 215.06 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 12882 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 45220 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 320 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 120154<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11479 | veb-sajt = {{URL|https://gracanica.gov.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756610 }} '''Gračanica''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te je jedan od 5 gradova u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]]. Zahvata veći dio doline rijeke [[Spreča|Spreče]] u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa gradom [[Gradačac]] na sjeveru, [[Srebrenik]]om na istoku te [[Lukavac]]em na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su [[Petrovo]] i [[Doboj Istok]]. Općina je do rata 1992–1995 pokrivala površinu od 387&nbsp;km<sup>2</sup>, da bi joj nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] pripala teritorija od 216&nbsp;km<sup>2</sup>. Status grada Gračanica je dobila u 2019.<ref>{{Cite web|url=https://gracanica.gov.ba/nije-sala-gracanica-postala-grad/|title=NIJE ŠALA: GRAČANICA POSTALA GRAD|last=Gračanica|first=Općina|date=1. 4. 2019|website=Grad Gračanica - oficijelni web sajt grada Gračanica - dobrodošli!|language=bs-BA|access-date=19. 8. 2019}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Gracanica, carsija (trziste).jpg|lijevo|mini|Sahat kula u Gračanici]]Područje današnje Gračanice bilo je naseljeno još u prahistoriji, a u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] na tom prostoru postojali su selo Gračanica, povezano s eksploatacijom željezne rude, i utvrđeni grad [[Soko (Gračanica)|Soko]].<ref name="CamHeritage"/> U osmansko doba Gračanica se razvila u značajno upravno i trgovačko središte. Nahija Sokol, nazvana po srednjovjekovnom gradu Sokolu, javlja se 1533. godine, a Gračanica je 1572. postala sjedište [[kadiluk]]a, što je ubrzalo njen urbani razvoj.<ref name="CamHeritage">{{cite web|url=https://www.academia.edu/38512537/DEVELOPMENT_OF_SMALL_HERITAGE_TOWNS_REAL_HERITAGE_OF_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA_|title=Development of Small Heritage Towns, Real Heritage of Bosnia and Herzegovina|last=Čamo|first=Merima|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Beslija">{{cite web|url=https://www.academia.edu/3752257/Sedad_Be%C5%A1lija_Doprinos_Gra%C4%8Dani%C4%8Dkog_glasnika_|title=Doprinos Gračaničkog glasnika izučavanju bosanskohercegovačke prošlosti u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljeća|last=Bešlija|first=Sedad|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> O važnosti kasabe krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] svjedoči i gradnja džamije Ahmed-paše Budimlije, poznate kao Bijela ili Čaršijska džamija, podignute između 1593. i 1595. godine.<ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/listapeticija/show/1008?page=26&return=|title=KONS – Džamija Ahmed-paše Budimlije - Bijela džamija|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="LipaKons">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gracanica%20Lipa%20dzamija%20kompl%20BOS.pdf|title=Graditeljska cjelina – Lipanjska (Hadži Džaferova, Lipa) džamija sa haremom u Gračanici|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Tokom [[20. stoljeće|20 stoljeća]] Gračanica je prolazila kroz promjene karakteristične za širi razvoj [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: od austrougarske administrativne reorganizacije i modernizacije, preko perioda između dva svjetska rata, [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i socijalističke industrijalizacije, do ratnih razaranja [[Rat u Bosni i Hercegovini|1992–1995.]] i poratne obnove.<ref name="Mutapcic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/146197224/Sjeveroisto%C4%8Dna_Bosna_pozitivan_primjer_razvoja_lokalne_historiografije|title=Sjeveroistočna Bosna – pozitivan primjer razvoja lokalne historiografije|last=Mutapčić|first=Edin|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/313441|title=Osnovna obilježja razvoja društva u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1953. godine|last=Kamberović|first=Husnija|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Kiraethana"/> === Prahistorija i srednji vijek === Područje današnje Gračanice pripada starom prostoru [[Usora (oblast)|Usore]] i bilo je nastanjeno još u prahistoriji.<ref name="CamHeritage" /> U kasnom srednjem vijeku na ovom prostoru izdvajala su se dva lokaliteta: selo Gračanica, u kojem se kopala željezna ruda, i utvrđeni grad Soko.<ref name="CamHeritage" /> Taj dvojni obrazac – rudarsko naselje i obližnje utvrđenje – bio je karakterističan za više mjesta srednjovjekovne Bosne. Soko se u izvorima javlja kao važan fortifikacijski punkt, a prema osmanskim podacima iz 1533. bio je središte nahije Sokol.<ref name="Beslija" /> Kasniji razvoj Gračanice kao otvorene kasabe uticao je na postepeno opadanje značaja srednjovjekovnog Sokola, koji je s vremenom stagnirao dok se urbano jezgro spuštalo i širilo u pogodnijem ravničarskom prostoru.<ref name="CamHeritage" /> Na kontinuitet naseljenosti i značaj ovog područja upućuju i sačuvani spomenici srednjovjekovne i osmanske baštine u okolini Gračanice, među kojima se posebno izdvajaju [[Stari grad Soko u Sokolu|stari grad Soko]] i [[Stara džamija Soko u Sokolu|stara džamija u Sokolu]], oba proglašena nacionalnim spomenicima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1328?page=27&return=|title=KONS – Stari grad Soko u Sokolu, graditeljska cjelina|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1906?page=26&return=|title=KONS – Stara džamija Soko u Sokolu, graditeljska cjelina|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> === Osmansko doba === Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. godine prostor Gračanice uklopljen je u osmanski upravni sistem.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/44630374/ZNA%C4%8CAJ_OSMANSKIH_KATASTARSKIH_POPISA_DEFTERA_U_ARHIVU_TUZLANSKOG_KANTONA_ZA_IZU%C4%8CAVANJE_BOSANSKOHERCEGOVA%C4%8CKE_PRO%C5%A0LOSTI|title=Značaj osmanskih katastarskih popisa (deftera) u Arhivu Tuzlanskog kantona za izučavanje bosanskohercegovačke prošlosti|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U prvim stoljećima osmanske vlasti Gračanica se nije razvila iz većeg srednjovjekovnog urbanog centra, nego iz manjeg naselja koje je, zahvaljujući povoljnom položaju i upravnoj funkciji, preraslo u kasabu.<ref name="Beslija" /> Gračanica se po prvi put spominje u [[Osmanlijsko carstvo|osmanskim]] izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6&nbsp;km udaljenosti od grada. Do 1604. godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd, te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja [[Tuzla]]). Negdje krajem 17. vijeka, [[Ahmed-paša Budimlija]], najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i [[Gračanička sahat-kula|sahat kulu]] koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovini 19. vijeka, [[Gradačac|gradačački]] kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata. Prema pregledima osmanskih izvora i kasnijoj historiografiji, nahija Sokol javlja se 1533. godine, a 1572. Gračanica postaje sjedište kadiluka, koji je obuhvatao šire područje Posavine i sjeveroistočne Bosne, uključujući mjesta kao što su [[Gradačac]], [[Brčko]], [[Šamac]] i [[Orašje]].<ref name="CamHeritage" /><ref name="Beslija" /> Ta promjena bila je presudna za gradski razvoj, jer je kadiluk donosio administraciju, sudstvo, trgovački promet i veći broj stanovnika. Urbani rast Gračanice u osmanskom razdoblju bio je povezan s izgradnjom javnih i vjerskih objekata. Među najvažnijim spomenicima tog perioda su: * [[Bijela džamija (Gračanica)|Ahmed-pašina (Bijela, Čaršijska) džamija]]; * [[Lipanjska džamija u Gračanici|Lipa džamija]]; * [[Sahat-kula u Gračanici|Sahat-kula]]; * Konak (kasnija Vijećnica).<ref name="LipaKons" /><ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/266?return=|title=KONS – Sahat kula, historijska građevina, Gračanica|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gracanica_Konak%20BOS.pdf|title=Historijska građevina Konak – Vijećnica u Gračanici|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026|archive-date=9. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241209142935/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gracanica_Konak%20BOS.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|KONS]] u odlukama o zaštiti gračaničkih spomenika navodi da o urbanom usponu Gračanice krajem XVI stoljeća svjedoči upravo gradnja Ahmed-pašine džamije između 1593. i 1595. godine, kao i formiranje više važnih gradskih cjelina u narednim stoljećima.<ref name="LipaKons" /> === Austro-Ugarska i početak modernizacije === U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1878. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju. Nakon [[Berlinski kongres|Berlinkog kongresa]] i austrougarske okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1878. godine, Gračanica je ušla u novi državno-pravni i administrativni okvir kao dio modernizacijskih procesa koji su zahvatili cijelu zemlju.<ref>{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|title=Nelinearne operacije: jedan primjer iz 1878. godine|last=Samardžić|first=Ante|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026|archive-date=23. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/file/458933|url-status=dead}}</ref> Iako su specifična istraživanja o samom gradu dugo bila razmjerno malobrojna, novija lokalna historiografija pokazuje da je upravo u ovom periodu nastavljen prijelaz Gračanice iz osmanske kasabe u modernije lokalno središte.<ref name="Mutapcic" /> Početkom XX stoljeća u Gračanici se jasno vidi razvoj građanskog i kulturnog života. U gradu je 1903. osnovana Islamska čitaonica, a sedam godina kasnije i Turska čitaonica i knjižnica, koja je odmah po osnivanju imala čak 240 članova.<ref name="Kiraethana">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/266594|title=Otvaranje i rad muslimanskih čitaonica u manjim mjestima Bosne i Hercegovine početkom 20. stoljeća|last=Bečić|first=Amila|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === 20. stoljeće === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Gračanica je postala dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], a potom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je lokalna privreda ostala snažno vezana za zemljoradnju, zanatstvo i trgovinu, grad je zadržao ulogu regionalnog središta za okolna sela i manje čaršije.<ref name="Mutapcic" /><ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/7174579/Report_Okrugli_stol_550_godina_od_osmanskog_osvajanja_srednjovjekovne_Bosanske_kraljevine_Sarajevo_Institut_za_istoriju_14_maj_2013|title=Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata (pravno-politički i društveno-ekonomski razvoj)|last=Hamzić|first=Omer|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/37973598/Period_izmedu_dva_svjetska_rata_na_stranicama_Gracanickog_glasnika|title=Period između dva svjetska rata na stranicama Gračaničkog glasnika|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] područje Gračanice dijelilo je sudbinu sjeveroistočne Bosne, s dubokim političkim, vojnim i demografskim potresima. Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj stanovnika odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1945. godine. Poslijeratna jugoslavenska vlast uključila je Gračanicu u proces socijalističke obnove, industrijalizacije i širenja javnih službi, što je bilo dio općeg razvoja bosanskohercegovačkog društva nakon 1945. godine.<ref>{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/313441|title=Osnovna obilježja razvoja društva u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1953. godine|last=Kamberović|first=Husnija|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Novija istraživanja o lokalnoj historiografiji sjeveroistočne Bosne navode da su monografije o Gračanici i njenoj okolini, kao i radovi o [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], činili važan dio kasnijeg istraživanja prošlosti ovoga kraja.<ref name="Mutapcic" /><ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/40423636/Monuments_and_Memorials_to_the_People_s_Liberation_War_on_the_territory_of_Bosnia_and_Herzegovina_their_current_status_and_condition_Gra%C4%8Danica_municipality|title=Monuments and Memorials to the People's Liberation War on the territory of Bosnia and Herzegovina – Gračanica municipality|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Socijalističko razdoblje === U doba [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] Gračanica je prošla kroz intenzivnije administrativne, demografske i privredne promjene.<ref>{{cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=297503|title=Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992. godine: međuetnički odnosi i razvojne proturječnosti|website=CEEOL|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2015/11/gg40_3.pdf|title=Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992. godine|website=Gračanički glasnik|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Ovaj period obilježili su urbanizacija, širenje općinskih institucija, jačanje obrazovanja i komunalne infrastrukture, kao i veće uključivanje Gračanice u privredne tokove tuzlanske regije i sjeveroistočne Bosne.<ref>{{cite web|url=https://gracanickiglasnik.ba/category/arhiva/page/2/|title=Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992. godine: međuetnički odnosi i razvojne proturječnosti|last=Hamzić|first=Omer|website=Gračanički glasnik|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Rat 1992–1995. === Uoči rata 1992. godine prostor doline [[Spreča|Spreče]], kojem pripada i Gračanica, bio je obilježen rastućim političkim i vojnim napetostima.<ref>{{cite web|url=https://fmpe.academia.edu/OmerHamzi%C4%87|title=“Uzavrela dolina Spreče” u predvečerje rata 1992|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Gračanica je ostala u sastavu teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. U jednom iskazu pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-em]] Gračanica se opisuje kao mjesto između [[Gradačac|Gradačca]] i [[Doboj]]a, u „muslimanskom dijelu Bosne i Hercegovine“, dok drugi transkript MKSJ-a bilježi da su žene, djeca i stariji iz jedne kolone 11. maja 1992. odvoženi prema Gračanici i Doboju, odnosno prema slobodnoj teritoriji pod kontrolom bosanske strane.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/simic/trans/en/030219IT.htm|title=Simic et al. trial transcript, 19 February 2003|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/trans/en/060627ED.htm|title=Krajišnik trial transcript, 27 June 2006|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema svjedočenju generala [[Rasim Delić|Rasima Delića]] pred MKSJ-em, brigade iz Banovića, Lukavca, Gračanice i Doboj-Istoka branile su stanovništvo na sjeveru i sjeveroistoku tog prostora, u pravcu Doboja i doline Spreče.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/delic/trans/en/070920IT.htm|title=Delić trial transcript, 20 September 2007|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Gračanica je tokom rata granatirana s [[Ozren]]a i [[Trebava|Trebave]], pri čemu je stradalo više desetina civila.<ref>{{cite web|url=https://detektor.ba/2021/08/31/licne-uspomene-iz-ratne-svakodnevnice-u-spomen-sobi-u-gracanici/|title=Lične uspomene iz ratne svakodnevnice u spomen-sobi u Gračanici|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] u periodu od marta do novembra 1994. izvodila niz napada ograničenih ciljeva i na području Gračanice, u sklopu strategije iscrpljivanja [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref>{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|location=Washington, D.C.}}</ref> Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova srpska općina [[Petrovo]]. U proljeće 1992, nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna dejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od [[Gradačac|gradačačkog]] do [[Olovo (BiH)|olovskog]] i [[vareš]]kog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995, izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gračanice|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gračanici}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina [[Petrovo]]. === Grad Gračanica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gračanica | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11479 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51) |work=fzs.ba |access-date= 22. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 45220 | g2013_bosnjaci = 43857 | g2013_srbi = 157 | g2013_hrvati = 72 | g2013_bosanci = 377 | g2013_romi = 257 | g2013_muslimani = 127 | g2013_bosanciihercegovci = 79 | g2013_albanci = 24 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 137 | g2013_nepoznato = 73 | g1991_ukupno = 59134 | g1991_muslimani = 42599 | g1991_srbi = 13558 | g1991_hrvati = 132 | g1991_jugosloveni = 1530 | g1981_ukupno = 54311 | g1981_muslimani = 38189 | g1981_srbi = 13226 | g1981_hrvati = 135 | g1981_jugosloveni = 2359 | g1981_slovenci = 5 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_albanci = 20 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 24 | g1981_makedonci = 13 | g1971_ukupno = 46950 | g1971_muslimani = 33135 | g1971_srbi = 13135 | g1971_hrvati = 199 | g1971_jugosloveni = 184 | g1971_slovenci = 7 | g1971_crnogorci = 45 | g1971_albanci = 10 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 1 | g1971_makedonci = 9 | g1961_ukupno = 30203 | g1961_muslimani = 20726 | g1961_srbi = 8543 | g1961_hrvati = 171 | g1961_jugosloveni = 686 | g1961_slovenci = 18 | g1961_crnogorci = 8 | g1961_albanci = 6 | g1961_madari = 11 | g1961_makedonci = 2 }} === Naseljeno mjesto Gračanica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gračanica | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 120154 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 12882 | g2013_bosnjaci = 12031 | g2013_srbi = 131 | g2013_hrvati = 49 | g2013_bosanci = 270 | g2013_romi = 109 | g2013_muslimani = 54 | g2013_bosanciihercegovci = 53 | g2013_albanci = 17 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 88 | g2013_nepoznato = 49 | g1991_ukupno = 12712 | g1991_muslimani = 10282 | g1991_srbi = 1169 | g1991_hrvati = 47 | g1991_jugosloveni = 900 | g1981_ukupno = 12103 | g1981_muslimani = 9604 | g1981_srbi = 1000 | g1981_hrvati = 67 | g1981_jugosloveni = 1284 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 31 | g1981_albanci = 5 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 9477 | g1971_muslimani = 8225 | g1971_srbi = 934 | g1971_hrvati = 99 | g1971_jugosloveni = 98 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 34 | g1971_albanci = 7 | g1971_madari = 1 | g1971_makedonci = 6 | g1961_ukupno = 7656 | g1961_muslimani = 5654 | g1961_srbi = 1394 | g1961_hrvati = 126 | g1961_jugosloveni = 443 | g1961_slovenci = 8 | g1961_crnogorci = 6 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 1 }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gračanici}} == Poznate ličnosti == {{div col||30em}} * [[Mustafa Kamarić]] * [[Mustafa Beganović]] * [[Vedin Musić]], nogometaš * [[Nijaz Omerović]] * [[Amel Ćurić]] * [[Ibrahim Jukan]] * [[Husein Mujić]] * [[Minja Stjepanović]] * [[Marija Babović]] * [[Halim Mulaibrahimović]] * [[Mehmed Imširović]] * [[Sabrija Prohić]] * [[Fikret Konjić]] * [[Izet Mašić]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Gračanička sahat-kula]] * [[Šarena džamija u Gračanici]] * [[Arminka Helić]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gračanica Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://gracanica.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Gračanice] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Gračanica}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Gračanica|*]] e2dviqo1lrmjh7edxdffdsfcxkvlxzx Sapna 0 5734 3918078 3916606 2026-08-15T10:38:31Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Sapna municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Sapna.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918078 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sapna (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sapna | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sapna | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Sapna - panoramio (cropped).jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Sapna | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Sapna grb.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sapna.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sapna u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|29|38.9|N|19|00|06.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Zudin Mahmutović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/82/0 |website=www.izbori.ba |access-date=11. 11. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Pokret demokratske akcije|PDA]] | površina_naselja = 9.34 | površina_općine = 122.35 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2027 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 11178 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 411 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 163520<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11312 | veb-sajt = {{URL|http://opcinasapna.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756669 }} '''Sapna''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Prostor Sapne u izvorima se vezuje za srednjovjekovnu [[Župa|župu]] Sapnu, a u [[Osmansko carstvo|osmanskom periodu]] za [[Nahija|nahiju]] Sapnu u sastavu [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]].<ref name="OpcinaHistorija">{{cite web|url=https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/historija|title=Historija|website=Općina Sapna|access-date=13. 3. 2026|archive-date=16. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216201025/https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/historija|url-status=dead}}</ref><ref name="Omerovic1604">{{cite journal|last=Omerović|first=Edhem|year=2016|title=Popis nahije Sapna iz 1604. godine|url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2016/03/izdavastvo_2016_20161123_bastina_8_radovi_1_Pro%C5%A1lost_Edhem_Omerovi%C4%87_POPIS-NAHIJE-SAPNA-IZ-1604_GODINE.pdf|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|volume=VIII|pages=49–85|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U administrativnom smislu savremena općina Sapna formirana je 18. marta 1998. godine podjelom prijeratne općine [[Zvornik]].<ref name="Opcina1998">{{cite web|url=https://opcinasapna.ba/|title=Općina Sapna - zvanična prezentacija|website=Općina Sapna|access-date=13. 3. 2026|archive-date=11. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260311013001/http://www.opcinasapna.ba/|url-status=dead}}</ref> === Srednji vijek === Sapna se kao administrativno-teritorijalni pojam spominje još u srednjem vijeku, a na starijim kartama zabilježen je naziv '''Župa Sapna'''.<ref name="OpcinaHistorija" /> Na području Sapne sačuvan je veći broj [[stećak]]a, što se u lokalnoj historiografiji uzima kao pokazatelj kontinuirane naseljenosti ovoga prostora u srednjem vijeku.<ref name="OpcinaHistorija" /> Prema podacima koje donosi Edhem Omerović na osnovu osmanskih izvora i deftera, srednjovjekovna župa Sapna najvjerovatnije je obuhvatala najmanje 34 sela, odnosno prostor koji je u osmanskom periodu u velikoj mjeri nastavio egzistirati kao nahija Sapna.<ref name="Omerovic1604" /> === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja Sapna se spominje kao [[nahija]] u sastavu [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]], koji je, prema dostupnim podacima, formiran oko 1480. godine.<ref name="OpcinaHistorija" /><ref name="Omerovic1604" /> Sapna je u tom periodu bila važno komunikacijsko područje između [[Zvornik]]a i [[Teočak]]a.<ref name="OpcinaHistorija" /> Defter iz 1604. godine predstavlja jedan od važnijih izvora za proučavanje naselja, demografskih prilika i teritorijalnog obuhvata nahije Sapna u ranom novom vijeku.<ref name="Omerovic1604" /> === Austro-Ugarska i jugoslavenski period === Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Sapna je pripadala zvorničkom kotaru (srezu).<ref name="OpcinaHistorija" /> I u doba [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ostala je u sastavu sreza Zvornik, u okviru tuzlanskog okruga.<ref name="OpcinaHistorija" /> Nakon Drugog svjetskog rata Sapna je neko vrijeme zadržala status općinskog središta, ali je 1958. godine, nakon gašenja zvorničkog sreza i njegovog pripajanja tuzlanskom, općina Sapna pripojena općini Zvornik.<ref name="OpcinaHistorija" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] područje današnje Sapne nalazilo se u sastavu općine Zvornik.<ref name="Opcina1998" /> U presudama i sažecima presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-ja]] utvrđeno je da su u proljeće 1992. godine na području općine Zvornik izvršeni napadi na bošnjačka naselja te prisilna premještanja i deportacije nesrpskog stanovništva; među primjerima koji se navode jesu događaji u [[Divič]]u i [[Kozluk]]u.<ref name="ICTYKrajisnik">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/060927_Krajisnik_summary_en.pdf|title=Judgement Summary for Momčilo Krajišnik|date=27. 9. 2006|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine je 2021. godine djelimično potvrdio optužnicu u predmetu ''Šemsudin Muminović i drugi'', koja se odnosi na ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u mjestu [[Pantići]], Sapna, Zvornik, za period od 1992. do 1994. godine.<ref name="SudBiHMuminovic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1955|title=S1 1 K 039396 20 Kri Mujo Muratović i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U vezi s događajima nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]], MKSJ je u skupu usaglašenih činjenica naveo da su 19. jula 1995. pripadnici [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] kod [[Nezuk]]a zarobili 11 Bošnjaka iz kolone koja se povlačila iz Srebrenice te da je 10 njih pogubljeno.<ref name="ICTYNezuk">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/perisic/tdec/en/090819.pdf|title=Decision in respect of Srebrenica agreed facts|date=19. 8. 2009|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nezuk je danas jedna od mjesnih zajednica općine Sapna.<ref name="MZSapna">{{cite web|url=https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/mjesne-zajednice|title=Mjesne zajednice|website=Općina Sapna|access-date=13. 3. 2026|archive-date=16. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260216211811/https://opcinasapna.ba/2015-06-30-12-33-02/mjesne-zajednice|url-status=dead}}</ref> === Savremeni period === Savremena općina Sapna počela je egzistirati 18. marta 1998. godine, kada se na osnovu odluke [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Federalnog parlamenta]] prvi put sastalo Općinsko vijeće Sapna.<ref name="Opcina1998" /> Nastala je podjelom prijeratne općine Zvornik na općinu Zvornik u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i općinu Sapna u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name="Opcina1998" /> U savremenoj administrativnoj organizaciji općina obuhvata mjesne zajednice Baljkovica, Donji Zaseok, Goduš, Kobilići, Kovačevići, Kraljevići, Međeđa, Nezuk, Rastošnica, Sapna, Skakovica, Vitinica, Zaseok i Žuje-Šarci.<ref name="MZSapna" /> == Geografija == === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Teočak]] | SZ = [[Lopare]] | SI = [[Teočak]]<br>[[Zvornik]] | Z = [[Kalesija]] | I = [[Zvornik]] | J = [[Kalesija]], [[Zvornik]] | JZ = [[Kalesija]] | JI = [[Zvornik]] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sapne|Spisak naseljenih mjesta u općini Sapna}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sapna === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sapna | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11312 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/28) |work=fzs.ba |access-date= 9. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 11178 | g2013_bosnjaci = 10827 | g2013_srbi = 234 | g2013_hrvati = 3 | g2013_bosanci = 12 | g2013_romi = 39 | g2013_muslimani = 32 | g2013_albanci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 10 | g2013_nepoznato = 11 | g1991_ukupno = 4436 | g1991_muslimani = 3956 | g1991_srbi = 430 | g1991_hrvati = 6 | g1991_jugosloveni = 16 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sapna === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sapna | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 163520 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2027 | g2013_bosnjaci = 2023 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 1807 | g1991_muslimani = 1722 | g1991_srbi = 46 | g1991_hrvati = 6 | g1991_jugosloveni = 14 | g1981_ukupno = 1660 | g1981_muslimani = 1652 | g1981_srbi = 2 | g1981_jugosloveni = 2 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 2 | g1971_ukupno = 1070 | g1971_muslimani = 1025 | g1971_srbi = 33 | g1971_jugosloveni = 3 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_albanci = 2 }} == Sapna danas == Veći dio bivše općine Zvonik Daytonskim sporazumom je pripao Republici Srpskoj. Manji dio, naselja: Sapna, Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i dijelovi naselja Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok pripao je Federaciji. Na tom dijelu, površine 118&nbsp;km<sup>2</sup>, formirana je nova općina - općina Sapna. Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko - planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati savremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već u znatnoj mjeri realizirani. Stanovništvo kontinuirano emigrira u zapadnoeuropske zemlje, posebno mladi. == Institucije == Osim općine, Sapna ima i policijsku stanicu, Dom zdravlja, filijale penzionog i zdravstvenog osiguranja, poštu, banku, elektro-distribuciju, radio stanicu Radio Glas Drine, civilnu zaštitu, nekoliko filijala različitih osiguravajućih kuća, osnovnu i srednju školu. Osim toga, ovdje egzistira i nekoliko privatnih firmi sa ograničenom proizvodnom aktivnošću. == Sport == Nogometni klub Vitezovi Sapna je osnovan [[1997]]. godine i otada se takmičio u kantonalnim ligama Tuzlanskog kantona. U prve dvije godine postojanja klub je prešao iz 3. u 1. kantonalnu ligu. Domaće utakmice igrao je u Rastošnici a po izgradnji stadiona, na Gradskom stadionu u Sapni. Zbog nedostatka sredstava klub je ugašen 2006. godine. Osim ovog kluba postojali su i FK Jedinstvo iz Nezuka i FK Moča iz Goduša, ali su i oni kratkotrajno funkcionisali. Jedino je opstao klub iz Vitinice koji je 1999. godine osnovan pod imenom FK Mladost a od 2006. godine nosi ime OFK Vitinica. OFK Vitinica svoje domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u Sapni a trenutno se takmičio u Prvoj ligi Tuzlanskog kantona do 2012. godine kada je ugašen. 2016. godine osnovan je FK Sapna koji baštini historiju FK Vitezovi Sapna i FK Mladost Vitinica. Takmiči se u posljednjem rangu - 3. kantonalnoj ligi Tuzlanskog kantona u kojoj u posljednje 4 sezone zauzima 2. mjesto i svaki put ne uspijeva da se plasira u viši rang. Pored nogometnih klubova, Sapna ima i Odbojkaški klub invalida "Drina" Sapna, koji se već godinama takmiči u Prvoj ligi Bosne i Hercegovine. Ovaj klub svoje domaće utakmice odigrava u Sportskoj dvorani u Sapni. == Također pogledajte == * [[Marš mira]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sapna Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Općina Sapna}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Sapna|*]] [[Kategorija:Zvornik]] 1h3ce1xfs348ccbxdaip5v1ivsoykzv Šipovo 0 5944 3918086 3815690 2026-08-15T10:52:55Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Šipovo municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Šipovo.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Šipovo | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Šipovo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Šipovo 01.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled na Šipovo | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Šipovo (grb).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Šipovo.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Šipovo u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|17|N|17|05|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Milan Kovač<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/88/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Šipovo |work=izbori.ba |access-date= 5. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 4.84 | površina_općine = 549.97 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3856 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 10293 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78 364 | pozivni_broj = (+387) 50 | matični_broj_naselja = 230138<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20672 | veb-sajt = {{URL|https://www.sipovo.net/}} | fusnote = }} '''Šipovo''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama [[Janj]]om i [[Pliva|Plivom]], kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine [[Vitorog]] (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%. Na teritoriji općine, na padinama planine [[Vitorog]] nalazi se poznata [[Vaganska pećina]]. Najbliži gradovi su [[Jajce]] i [[Mrkonjić Grad]] koji su udaljeni oko 20&nbsp;km, [[Banja Luka]] udaljena oko 80&nbsp;km, a glavni grad [[Sarajevo]] je udaljeno oko 200&nbsp;km. Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice. === Prašuma Janj === Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a u julu je donio odluku kojom je [[Prašuma Јanj]] kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a.<ref>[https://akter.ba/prasuma-janj-na-listi-unesco-a-obogatila-turisticku-ponudu-bih/ Prašuma Janj na listi UNESCO-a obogatila turističku ponudu BiH - akter.ba]</ref> == Historija == Područje Šipova naseljavali su ilirsko pleme Mezeji. Po rimskom osvajanju današnje Šipovo postaje [[Baloie (Šipovo)|municipalni grad Baloie]], kojim je upravljao ''or do decurionum'', što je potvrđeno mnogobrojnim arheološkim nalazima među kojima je i epigrafski natpis. U to se vrijeme nalazio na itinerersko cesti Salona - Servitium (Bosanska Gradiška), a bio je povezan i sa drugom cestom koja je išla dolinom [[Sana|Sane]]. Za potrebe odvijanja saobraćaja izgrađena je putna stanica Baloie, odnosno ''civitas Baloia''. Ova napredna oaza propala je 597. godine u najezdi [[Avari|Avara]]. === Rat u Bosni i Hercegovini === U ratu je Šipovo najprije bilo pod kontrolom vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), a na području općine zabilježeni su progoni, ubistva i zlostavljanja [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila te razaranje islamskih vjerskih objekata.<ref name="DetektorSipovo">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sipovo/56|title=Šipovo – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="SenseSipovo">{{cite web|url=https://heritage.sensecentar.org/assets/bosnia-herzegovina/sg-5-08-destruction-sipovo-en.pdf|title=Šipovo War Department|website=Sense - Transitional Justice Center|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U septembru 1995. Šipovo su u okviru [[Operacija Maestral|operacije Maestral]] zauzele združene snage [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] (HV), [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], da bi nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] općina u februaru 1996. bila predata entitetu Republika Srpska.<ref name="Maestral">{{cite web|url=https://hrvatski-vojnik.hr/abeceda-operacije-maestral/|title=Abeceda operacije Maestral|date=17. 9. 2021|website=Hrvatski vojnik|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="FMRSipovo">{{cite web|url=https://www.fmreview.org/hovey/|title=The rehabilitation of homes and return of minorities to Republika Srpska, Bosnia and Herzegovina|last=Hovey|first=Gerry|website=Forced Migration Review|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine na području općine bili su postavljeni punktovi, a kretanje civila, naročito bošnjačke nacionalnosti, bilo je ograničeno.<ref name="DetektorSipovo" /> Sudski utvrđene činjenice navode da su u julu i septembru 1992. bošnjački civili premlaćivani, psihički zlostavljani, izvođeni iz kuća i izlagani prijetnjama vatrenim oružjem.<ref name="DetektorSipovo" /> U službenoj zabilješci Šipovskog ratnog odjeljenja od 9. oktobra 1992. navedeno je da su u općini potpuno uništene tri džamije, u selima [[Bešnjevo]], [[Pljeva]] i Šipovo, te da je do tada oko 1.500 osoba muslimanske nacionalnosti napustilo općinu.<ref name="SenseSipovo" /> Isti dokument govori i o velikom broju izbjeglica koje su tokom rata pristigle na područje Šipova.<ref name="SenseSipovo" /> Nasilje nad preostalim bošnjačkim stanovništvom nastavljeno je i narednih godina. Prema sudski utvrđenim činjenicama, krajem septembra 1993. dvojica bošnjačkih civila odvedena su iz kuće prema putu za [[Mrkonjić Grad]], pri čemu je jedan ubijen, a drugi se spasio bacanjem u provaliju.<ref name="DetektorSipovo" /> Početkom marta 1994. pripadnici Stanice javne bezbjednosti Šipovo ubili su dva bošnjačka civila ispred jedne kuće.<ref name="DetektorSipovo" /> ==== Razaranje vjerskih objekata ==== Razaranje islamskih vjerskih objekata u Šipovu dokumentirano je i u građi korištenoj pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. Prema sažetku presude u predmetu ''[[Tihomir Blaškić]]'', džamije u Starom Šipovu, Bešnjevu i Pljevi bombardirane su u noći 7. augusta 1992, nakon čega su objekti i njihovi minareti potpuno uništeni, a oštećeni su i nišani u njihovoj blizini.<ref name="Blaskic">{{cite web|url=https://heritage.sensecentar.org/assets/bosnia-herzegovina/sg-5-10-judgements-en.pdf|title=Excerpts from Tihomir Blaškić Trial Chamber Judgment|website=Sense - Transitional Justice Center|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Završne operacije 1995. i poraće ==== U septembru 1995. Šipovo je zahvaćeno završnim operacijama u zapadnoj Bosni. U operaciji Maestral, izvedenoj od 8. do 15. septembra 1995, združene snage HV-a, HVO-a i Armije RBiH zauzele su Šipovo, [[Jajce]] i [[Drvar]].<ref name="Maestral" /> Nakon zaključenja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], općina Šipovo vraćena je pod kontrolu Republike Srpske i formalno predata u februaru 1996. Prema analizi objavljenoj u časopisu ''Forced Migration Review'', prije povlačenja su odlazeće snage bosanskih Hrvata opljačkale dio imovine, oštetile infrastrukturu i uništile znatan broj objekata, nakon čega je uslijedio povratak većinskog srpskog stanovništva.<ref name="FMRSipovo" /> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Šipova|Spisak naseljenih mjesta u općini Šipovo}} Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovinu]] općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Najveća etnička grupa 1991. godine na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%. === Nacionalni sastav stanovništva - općina Šipovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Šipovo | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20672 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 101/2) |work=fzs.ba |access-date= 19. 2. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 2. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 2. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 10293 | g2013_bosnjaci = 628 | g2013_srbi = 9576 | g2013_hrvati = 26 | g2013_bosanci = 5 | g2013_muslimani = 7 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 24 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 15579 | g1991_muslimani = 2965 | g1991_srbi = 12333 | g1991_hrvati = 31 | g1991_jugosloveni = 155 | g1981_ukupno = 16154 | g1981_muslimani = 2831 | g1981_srbi = 12844 | g1981_hrvati = 25 | g1981_jugosloveni = 339 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_albanci = 15 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 18035 | g1971_muslimani = 2952 | g1971_srbi = 14970 | g1971_hrvati = 35 | g1971_jugosloveni = 9 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 17 | g1971_albanci = 13 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 18213 | g1961_muslimani = 2227 | g1961_srbi = 15374 | g1961_hrvati = 34 | g1961_jugosloveni = 536 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_albanci = 2 | g1961_makedonci = 1 | g1961_madari = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Šipovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Šipovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 230138 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013-te">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 3856 | g2013_bosnjaci = 247 | g2013_srbi = 3571 | g2013_hrvati = 9 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 5 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 10 | g1991_ukupno = 5170 | g1991_muslimani = 1155 | g1991_srbi = 3828 | g1991_hrvati = 14 | g1991_jugosloveni = 117 | g1981_ukupno = 3539 | g1981_muslimani = 1026 | g1981_srbi = 2211 | g1981_hrvati = 16 | g1981_jugosloveni = 239 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 15 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 1333 | g1971_muslimani = 621 | g1971_srbi = 659 | g1971_hrvati = 24 | g1971_jugosloveni = 3 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 11 | g1971_albanci = 13 | g1961_ukupno = 911 | g1961_muslimani = 318 | g1961_srbi = 407 | g1961_hrvati = 5 | g1961_jugosloveni = 174 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 2 }} == Ratni zločini == Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] srpske jedinice su počinile više zločina na području općine Šipovo. 6. decembra 2005. godine okružni sud u Banjoj Luci je osudio [[Nikola Dereta|Nikolu Deretu]] na 13 godina zatvora zbog počinjenog ratnog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom u mjestu Štrbine u blizini Šipova. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski Linkovi == {{Commonscat|Šipovo Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sipovo.net/ Zvanični sajt općine Šipovo] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Šipovo}} [[Kategorija:Šipovo|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] kjwxd4t81qsnrbtj9e9m3e8lxe4fbmf Živinice 0 6152 3918076 3848160 2026-08-15T10:35:22Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Živinice municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Živinice.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. (also someone forgot to add [[c:Commons:Overwriting existing files/Requests#Allow overwriting of all municipalities of B&H|Allow Overwriting template... 3918076 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Živinice | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Živinice | naselje_vrsta = Grad | slika = Živinice – Aerial 1.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Živinica | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Živinice.grb.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Živinice.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Živinice u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|27|00.4|N|18|39|01.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Began Muhić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/79/0|title=Lokalni izbori 2024 - Živinice|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 13.61 | površina_grada = 290.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16157 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 57765 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 270 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 164291<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11215 | veb-sajt = {{URL|https://gradzivinice.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756615 | mapframe_shape = yes }} '''Živinice''' su [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], južno od [[Tuzla|Tuzle]]. Administrativno pripada [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] u sklopu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Prema posljednjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva]] broji 57.765 stanovnika. == Geografija == Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupštine [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]], br. 28/59, 19. juna 1959. Danas obuhvata područje od oko 300&nbsp;km<sup>2</sup> na kome trenutno skupa sa prognaničkom populacijom živi oko 75.000 stanovnika. Na području grada konstituisano je 26 mjesnih zajednica, od kojih četiri čine gradsko naselje. Prema procjenama, u gradu i prigradskim naseljima živi oko 23.000 stanovnika, što je u odnosu na predratni period skoro udvostručen broj.<ref name="gradzivinice.ba">{{Cite web|url=https://gradzivinice.ba/geografija-demografija/|title=Geografija – demografija – Grad Živinice|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref name="gradzivinice.ba"/> == Historija == === Srednji vijek i stariji tragovi naseljenosti === Područje današnjih Živinica ima tragove starije naseljenosti, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta, gradine i nekropole sa [[Stećak|stećcima]]. U evidenciji kulturno-historijskog naslijeđa grada navedeni su, između ostalog, lokaliteti [[Gradina]] u Nevrenči, Džebarska gradina, grad Jasičak iznad Bašigovaca, kao i veći broj nekropola stećaka u Đurđeviku, Gračanici, Donjoj Višći, Tupkovićima, Brnjici i drugim naseljima.<ref name="BastinaZivinice">{{cite web|url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2024/01/Evidencija-dobara-ZIVINICE.pdf|title=Evidencija dobara kulturno-historijskog naslijeđa grada Živinice|website=Baština.ba|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Zvanični historijat grada navodi da je srednjovjekovna teritorija Živinica bila u sastavu [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanske države]], u okvirima oblasti Gostilj, Dramešin i Soli.<ref name="HistorijatGrada">{{cite web|url=https://gradzivinice.ba/historijat/|title=Historijat|website=Grad Živinice|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Kontinuitet života na širem živiničkom prostoru potvrđuju i naučni radovi o okolnim naseljima. Tako je za naselje [[Djedino]] utvrđeno da je postojalo još u srednjem vijeku te da se može pratiti kroz prve osmanske popise [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]] iz 1519. i 1533. godine.<ref name="SofticDjedino">{{cite journal|last=Softić|first=Sakib|year=2023|title=Stanovništvo naselja Djedino kod Živinica u drugoj polovini 19. stoljeća|url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2024/05/29-45.pdf|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|volume=15|pages=29–45|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Registrirano je oko 25 [[nekropola]] i desetak stećaka samaca. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima, posebnu pažnju predstavlja stećak "Vrpolje" u [[Đurđevik]]u, koji je ujedno i jedini stećak sa pisanim tekstom. === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja ovaj prostor ulazi u sastav [[Nahija|nahije]] Tuzla. Prema zvaničnom historijatu grada, urbano naselje Živinice vjerovatno je nastalo u [[18. stoljeće|XVIII stoljeću]].<ref name="HistorijatGrada" /> U istom izvoru, pozivajući se na stariju literaturu, navodi se da se u osmanskom dokumentu iz [[1764]]. spominju Živinice pod drugim nazivom, što se u lokalnoj historiografiji uzima kao jedan od najstarijih pisanih tragova o samom naselju.<ref name="HistorijatGrada" /> Postanak imena Živinice još uvijek nije utvrđen. Prema M. Hadžijaniću Živinice se pominju u jednom turskom dokumentu iz 1764. kao ''"Živinice zvano Uskopči, vjerovatno (Oskovci) u nahiji Tuzla".'' Za osmanski period karakterističan je razvoj seoskih naselja u živiničkom kraju, posebno u dolinama i na padinama [[Konjuh]]a i prema dolini [[Spreča|Spreče]]. Naselja poput Djedina dokumentirana su u osmanskim popisima i kasnijim administrativnim izvorima, što pokazuje da je današnje područje grada bilo naseljeno i prije formiranja savremenog urbanog središta Živinica.<ref name="SofticDjedino" /> === Austro-Ugarska uprava === Poslije 1878. godine živinički kraj ulazi u sastav Kondominija Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom. U tom periodu uvedeni su moderniji oblici uprave, katastarske evidencije i zemljišnih knjiga. Za okolna živinička naselja, poput Djedina, postoje podaci o austrougarskim popisima stanovništva i uspostavljanju gruntovnice krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name="SofticDjedino" /> Iako su sama Živinice kao urbano središte tada još bila manje naselje, austrougarski period predstavlja važnu etapu u administrativnom i saobraćajnom povezivanju područja s [[Tuzla|Tuzlom]] i drugim dijelovima sjeveroistočne Bosne. === 20. stoljeće === Veći privredni značaj živinički kraj dobija u [[20. stoljeće|20 stoljeću]], naročito razvojem rudarstva u [[Đurđevik]]u. Prema monografiji [[Rudnik mrkog uglja Đurđevik|Rudnika „Đurđevik“]], prve tone uglja iz đurđevičkog ugljenokopa iskopane su 1936. godine, kada je počela eksploatacija u jami „Suhodanj“, a ubrzo potom i u jami „Frelih“.<ref name="RMUDjurdjevik">{{cite book|url=https://www.rudnikdjurdjevik.ba/download/75%20godina%20rudnika%20djurdjevik.pdf|title=Sedamdeset pet godina Rudnika Đurđevik: 1936–2011|publisher=RMU „Đurđevik“ / PrintCom|year=2011|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Razvoj rudnika snažno je uticao na demografski i privredni rast šireg područja Živinica.<ref name="RMUDjurdjevik" /> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] rudarska i saobraćajna infrastruktura na području Đurđevika bila je teško oštećena, a proizvodnja uglja obustavljena.<ref name="RMUDjurdjevik" /> Nakon rata uslijedila je obnova i daljnja industrijalizacija, što je doprinijelo pretvaranju Živinica u jedno od važnijih lokalnih središta tuzlanske regije.<ref name="RMUDjurdjevik" /> === Formiranje općine === Savremena [[općina]] Živinice formirana je Odlukom Narodne skupštine [[Narodna Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]], broj 28/59, od 19. juna [[1959]]. godine.<ref name="HistorijatGrada" /> Taj datum kasnije je prihvaćen i kao Dan grada Živinica, jer je tada utvrđena današnja teritorija općine, odnosno grada.<ref name="DanGrada">{{cite web|url=https://gradzivinice.ba/grb-i-dan-opcine/|title=Grb i Dan|website=Grad Živinice|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U drugoj polovini XX stoljeća Živinice su rasle kao upravno, saobraćajno i industrijsko središte južno od Tuzle, a razvoj rudarstva, trgovine i usluga oblikovao je savremeni identitet grada. U periodu SFR Jugoslavije je postojalo naselje ''Živinice Tvornica'' koje je preimenovano u Živinice.<ref name="promjene">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 122) |work=SL. L. SRBIH, 17/55, 28/81, 24/85 |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> Godine 1981. su naselju Živinicama pridružene ''Donje Živinice'' (bivše ''Živinice Hrvatske'').<ref name="promjene" /> Živinice su do 1985. nosile ime Živinice, a onda im je ime promijenjeno u ''Živinice Grad''.<ref name="promjene" /> Iste je godine izdvojen dio naselja koji je s naseljem [[Barice|Baricama]] spojen u novo naselje [[Živinice Donje]].<ref name="promjene" /> === Rat u Bosni i Hercegovini i poratni period === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) Živinice su imale važnu ulogu u odbrani sjeveroistočne Bosne i u organizaciji jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Na području grada danas djeluju memorijalne i muzejske ustanove koje čuvaju sjećanje na taj period, uključujući Muzej Armije BiH u Dubravama.<ref name="MuzejARBiH">{{cite web|url=https://gradzivinice.ba/posjeta-muzeju-armije-bih-u-gradu-zivinice/|title=Posjeta Muzeju Armije BiH u Gradu Živinice|website=Grad Živinice|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U poratnom periodu Živinice su nastavile demografski i urbanistički rast. Zakon o Gradu Živinice donesen je 2019. godine, čime je dotadašnja općina dobila status grada.<ref name="ZakonGrad">{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2019/ZAKON%20O%20GRADU%20ZIVINICE-bos.pdf|title=Zakon o Gradu Živinice|website=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Historija Živinica vidljiva je i kroz sačuvano naslijeđe. U evidenciji kulturnih dobara grada nalaze se nacionalni spomenici i druga evidentirana dobra, među kojima su nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici, [[Drvena džamija u Priluku]] te više arheoloških lokaliteta i nekropola stećaka širom današnjeg gradskog područja.<ref name="BastinaZivinice" /> == Kultura == === Nacionalni spomenici kulture === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Živinice se nalaze sljedeći spomenici: * "[[Drvena džamija u Priluku|Drvena džamija u selu Priluk]]" (prirodno-graditeljska cjelina), * "[[Nekropola stećaka Jasik|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici]]" (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=111 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (grad Živinice) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=19. 12. 2015 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Živinica|Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinicama}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Živinice === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Živinice | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11215 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128/9) |work=fzs.ba |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g2013_ukupno = 57765 | g2013_bosnjaci = 53089 | g2013_srbi = 242 | g2013_hrvati = 2508 | g2013_bosanci = 546 | g2013_romi = 535 | g2013_muslimani = 356 | g2013_bosanciihercegovci = 130 | g2013_albanci = 33 | g2013_jugosloveni = 14 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_turci = 12 | g2013_slovenci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 172 | g2013_nepoznato = 38 | g2013_hrvati = 2508 | g1991_ukupno = 54783 | g1991_muslimani = 44017 | g1991_srbi = 3525 | g1991_hrvati = 3976 | g1991_jugosloveni = 2130 | g1981_ukupno = 48515 | g1981_muslimani = 38433 | g1981_srbi = 3284 | g1981_hrvati = 4540 | g1981_jugosloveni = 1953 | g1981_slovenci = 11 | g1981_crnogorci = 54 | g1981_albanci = 19 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 66 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 40335 | g1971_muslimani = 32319 | g1971_srbi = 3133 | g1971_hrvati = 4404 | g1971_jugosloveni = 147 | g1971_slovenci = 8 | g1971_crnogorci = 60 | g1971_albanci = 20 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 40 | g1961_ukupno = 29794 | g1961_muslimani = 21588 | g1961_srbi = 2900 | g1961_hrvati = 3819 | g1961_jugosloveni = 1383 | g1961_slovenci = 33 | g1961_crnogorci = 9 | g1961_albanci = 9 | g1961_madari = 5 | g1961_romi = 6 | g1961_makedonci = 9 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Živinice Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Živinice Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 164291 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16157 | g2013_bosnjaci = 13765 | g2013_srbi = 184 | g2013_hrvati = 1334 | g2013_bosanci = 255 | g2013_romi = 187 | g2013_muslimani = 145 | g2013_bosanciihercegovci = 73 | g2013_albanci = 26 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 12 | g2013_slovenci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 106 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 11947 | g1991_muslimani = 7083 | g1991_srbi = 1597 | g1991_hrvati = 1552 | g1991_jugosloveni = 1276 | g1981_ukupno = 7957 | g1981_muslimani = 4077 | g1981_srbi = 1137 | g1981_hrvati = 1475 | g1981_jugosloveni = 1113 | g1981_slovenci = 9 | g1981_crnogorci = 36 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 12 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 5426 | g1971_muslimani = 3106 | g1971_srbi = 815 | g1971_hrvati = 1326 | g1971_jugosloveni = 61 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 36 | g1971_albanci = 14 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 3 | g1961_ukupno = 4022 | g1961_muslimani = 1579 | g1961_srbi = 916 | g1961_hrvati = 1221 | g1961_jugosloveni = 254 | g1961_slovenci = 22 | g1961_crnogorci = 1 | g1961_albanci = 8 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 2 }} == Sportski timovi == * [[RK Konjuh namještaj]] * [[ŽRK Živinice]] * [[FK Slaven Živinice|FK Slaven]] == Poznate ličnosti == * [[Adnan Babajić]], pjevač * [[Boris Živković]], nogometaš * [[Cvijan Milošević]], nogometaš * [[Denijal Pirić]], nogometaš, trener * [[Elvir Rahimić]], nogometaš * [[Hidajet Tulumović]], nogometaš, trener * [[Ivo Andrić-Lužanski]], političar * [[Jasmin Fejzić]], nogometaš * [[Jusuf Nurkić]], košarkaš * [[Latif Havkić]], pjevač * [[Mato Đaković]], novinar * [[Mirsad Bešlija]], nogometaš * [[Murat Hasanagić]], glumac * [[Nesib Malkić]], komadant * [[Salih Delalić]], nogometaš == Također pogledajte == * [[Konjuh (preduzeće)]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Živinice Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://gradzivinice.ba/ Zvanični veb-sajt grada Živinica] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Živinice}} [[Kategorija:Živinice|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] qol8hdqgze9690pcvtr31mvcsoxudsk Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine) 0 6857 3918088 3881705 2026-08-15T11:00:28Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Kupres.svg]] → [[File:BiH municipality location Kupres (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · There are 2 Kupres municipalities, so this rename will differentiate the two. 3918088 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kupres | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Kupres | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Katoličko groblje-Kupres01626.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Kupresa | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Kupres.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Kupres (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kupres u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|59|34.3|N|17|16|37.7|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton 10]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Zdravko Mioč<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Kupres |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/107/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_naselja = 35.48 | površina_općine = 571.62 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 1182 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2883 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 5057 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 80 320 | pozivni_broj = (+387) 34 | matični_broj_naselja = 129232<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11517 | veb-sajt = {{URL|https://www.opcinakupres.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756637 | mapframe_shape = yes }} '''Kupres''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], smješten na krajnjem sjeveru [[Kanton 10|Kantona 10]]. Mjesto je poznato po zimskim [[Turizam|turističkim]] sadržajima, kada je omiljeno okupljalište [[Skijanje|skijaša]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] (ponajviše [[Dalmacija|Dalmacije]]) i susjednih zemalja. == Historija == [[Iliri]] su i ovdje ostavili svoje tragove: gradina na Poganoj Glavici, Velika i Mala Gradina u Vrilima, gradina na Crljencu, u Ravnom, kameni tumuli na Jeljanu i na Dvorišćima, zemljani tumuli na Kupreškom polju. Od antičkih objekata na kupreškoj visoravni sačuvabi su tragovi rimskih cesta koje su se u priličnoj dužini dobro očuvale. U ovom kraju poznata je rimska cesta koja pod imenom Solarskog puta povezuje dolinu Janja s dolinom Rame. Prilikom gradnje ceste [[Bugojno]]-[[Livno]] 1892 godine nađeni su zatrpani ostaci rimske kuće koja je služila kao stražarnica. Pored cigle nađeni su novac, fibula, stilus i prsten. Kupres se prvi put spominje 1461. godine u povelji bosanskog kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]].<ref name="Mujezinović, Mehmed 1982">Mujezinović, Mehmed, (1982), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga 3'', str. 142, Sarajevo: Veselin Masleša</ref> Oblast visokih polja, Kupreškog, Rilićkog, Vukovskog i Ravanjskog, s preko 40 nekropola i više primjeraka izdvojenih spomenika, s evidentiranih 1055 stećaka, reprezentativna je i najbolje istražena oblast zapadne Bosne iz srednjovjekovnog perioda. U turskom periodu Kupres je bio utvrđeni grad s tri kule (tabije). Varošica Kupres je nastala sredinom XVII stoljeća, koja je u XVIII stoljeću bila utvrđena i 1840. godine napuštena. Često se spominje kao karavanska stanica i sjedište kupreške kapetanije. Nahija Kupres osnovana je prije 1516. godine, a nalazila se u sastavu kadiluka Neretva sve do 1590-tih godina, kada je priključena akhidarskom kadiluku.<ref name="Mujezinović, Mehmed 1982"/><ref>Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela II'', str. 441, Sarajevo: Veselin Masleša</ref> [[Datoteka:Kupres – Crkva Svete Obitelji (2024).jpg|mini|left|Crkva Svete Obitelji u Kupresu]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Kupres je predstavljao jedno od najvažnijih vojnih uporišta oružanih snaga [[NDH]]. Tamošnji garnizon se u julu 1942. uspio oduprijeti partizanima prilikom njihovog pohoda u Bosansku Krajinu. Ni partizanski napad u decembru 1942. nije uspio, pa je Kupres postao svojevrsni propagandni simnbol NDH. Međutim, partizani su 4.10.1943. uspjeli konačno zauzeti Kupres. U doba SFRJ Kupreško polje je služilo kao tenkovski poligon JNA. Na početku rata u BiH, na području Kupresa su u martu 1992. izbile borbe između lokalnih srpskih i novostvorene hrvatske milicije [[HVO]], kojoj je podršku pružala Hrvatska vojska. Hrvatske snage su ispočetka imale prednost, ali su brzo potisnute kada je Srbima u pomoć pristigao [[Kninski korpus]] JNA pod komandom Ratka Mladića. Hrvatske snage su Kupres zauzele u jesen 1994. Kupres je 10. aprila 1992. bio [[Bitka za Kupres 1992.|okupiran]] od strane [[JNA]]. Bio je oslobođen tek 1994. u [[Operacija Cincar|Operaciji Cincar]], prvoj zajedničkoj akciji [[HVO]]-a i [[ARBiH|Armije Bosne i Hercegovine]] nakon okončanja [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]. == Geografija == === Polja === [[Kupreško polje]] je velika kraška [[visoravan]] smještena istočno od [[Livanjsko polje|Livanjskog]] i [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], a sjeverno od [[Duvanjsko polje|Duvanjskog polja]]. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24&nbsp;km, široko 10&nbsp;km i površine 93&nbsp;km<sup>2</sup>. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom. Kupreški kraj obuhvata osim [[Kupreško polje|Kupreškog polja]] još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20&nbsp;km<sup>2</sup>. [[Vukovsko polje]] dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka [[Raduša (planina)|Raduša]] s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). [[Ravanjsko polje]] od [[Duvanjsko polje|Duvanjskog]] dijeli vodom oskudna planina [[Pakline]] (1503 m) i [[Ljubuša]] (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan [[Hrbine]], ispresjecana s više gorskih lanaca. === Planine === [[Kupreško polje|Kupreška visoravan]] sa svih strana je okružena [[planina]]ma. To su na sjeveroistoku [[Mosor]] (1371 m), [[Stražbenica]] (Vučkovac 1504 m), [[Velika Plazenica]] (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina [[Stožer]] (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu [[Batoglav]] (1272 m), [[Kozja Glava]] (1482 m), [[Malovan]] (1828 m), [[Jaram]] (1662 m) i [[Kurljaj]] (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu [[Krvajac]] (1662 m) i [[Mali Vitorog]] (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u [[Jadransko more|Jadransko]], a s druge strane u [[Crno more]]. === Vodotoci === Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica [[Mrtvaja]] koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica. === Jezera === [[Datoteka:Kukavičko jezero.jpg|mini|desno|275px|Kukavičko jezero]] Najveće jezero u kupreškoj općini je [[Kukavičko jezero]] kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m<sup>2</sup>, bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m<sup>2</sup> i Rastičevo površine 1900 m<sup>2</sup>, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100–200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore. === Klima === Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7&nbsp;°C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kupres se nalaze sljedeći spomenici: * "[[Pravoslavna crkva u Donjem Vukovskom|Crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom]]", (graditeljska cjelina), * "[[Otinovci]], (arheološko područje sa ostacima crkava iz V, XV i XIX vijeka), * "[[Nekropola Ravanjska Vrata|Prahistorijska gradina i nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola)]]" (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2994 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kupres) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205204600/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2994 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kupresa|Spisak naseljenih mjesta u općini Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)}} Po popisu stanovništva iz 1991, općina Kupres imala je 9.618 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Kupres, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Mrđanovci (Kupres, Republika Srpska)|Mrđanovci]], [[Novo Selo (Kupres, Republika Srpska)|Novo Selo]], [[Rastičevo (Kupres, Republika Srpska)|Rastičevo]] i [[Šemenovci (Kupres, Republika Srpska)|Šemenovci]]. Od ovog područja formirana je općina [[Kupres (Republika Srpska)]]. === Nacionalni sastav stanovništva – općina Kupres === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kupres | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11517 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68/9) |work=fzs.ba |access-date= 15. 2. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 2. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 2. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 5057 | g2013_bosnjaci = 255 | g2013_srbi = 318 | g2013_hrvati = 4474 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 9618 | g1991_muslimani = 802 | g1991_srbi = 4864 | g1991_hrvati = 3813 | g1991_jugosloveni = 67 | g1981_ukupno = 10098 | g1981_muslimani = 745 | g1981_srbi = 5169 | g1981_hrvati = 3947 | g1981_jugosloveni = 214 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 11496 | g1971_muslimani = 763 | g1971_srbi = 6252 | g1971_hrvati = 4425 | g1971_jugosloveni = 18 | g1971_crnogorci = 13 | g1961_ukupno = 11813 | g1961_muslimani = 592 | g1961_srbi = 6669 | g1961_hrvati = 4442 | g1961_jugosloveni = 50 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 33 | g1961_albanci = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kupres === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kupres | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 129232 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 2883 | g2013_bosnjaci = 116 | g2013_srbi = 23 | g2013_hrvati = 2737 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 2715 | g1991_muslimani = 357 | g1991_srbi = 1298 | g1991_hrvati = 963 | g1991_jugosloveni = 64 | g1981_ukupno = 1693 | g1981_muslimani = 202 | g1981_srbi = 727 | g1981_hrvati = 609 | g1981_jugosloveni = 146 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 5 | g1971_ukupno = 943 | g1971_muslimani = 125 | g1971_srbi = 367 | g1971_hrvati = 433 | g1971_jugosloveni = 11 | g1971_crnogorci = 4 | g1961_ukupno = 550 | g1961_muslimani = 72 | g1961_srbi = 182 | g1961_hrvati = 260 | g1961_jugosloveni = 17 | g1961_crnogorci = 14 | g1961_albanci = 3 }} == Mjesne zajednice (1991) == * MZ Blagaj - obuhvata naseljena mjesta: Barjamovci, Blagaj, Mrđanovci, Mrđebare, Novo Selo, Rastičevo, Suhova i Šemenovci * MZ Kupres - obuhvata naseljena mjesta: Begovo Selo, Bili Potok, Botun, Brda, Donji Malovan, Goravci, Gornji Malovan, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rilić, Stražbenica, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača * MZ Ravno - obuhvata naseljena mjesta: Donje Ravno, Gornje Ravno i Mušić * MZ Vukovsko - obuhvata naseljena mjesta: Bućovača, Donje Vukovsko, Gornje Vukovsko i Kudilji {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" style="background: #E9E9E9; font-size: 110%" | '''Narodnosni sastav stanovništva općine Kupres, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.''' |- |'''mjesna zajednica''' |'''ukupno''' |'''[[Srbi]]''' |'''[[Hrvati]]''' |'''[[Bošnjaci]] |'''[[Jugoslaveni]]''' |'''ostali''' |- | rowspan="1" | MZ Blagaj |1,663 |1,247 |400 |0 |1 |15 |- | rowspan="1" | MZ Kupres |6,603 |2,357 |3,411 |725 |66 |44 |- | rowspan="1" | MZ Ravno |646 |568 |1 |76 |0 |1 |- | rowspan="1" | MZ Vukovsko |706 |692 |1 |1 |0 |12 |- | rowspan="1" | '''ukupno''' |9,618 |4,864 (50,57%) |3,813 (39,64%) |802 (8,33%) |67 (0,69%) |72 (0,74%) |} == Također pogledajte == * [[Bitka za Kupres (1992)]] * [[Bitka za Kupres (1994)]] * [[Kupreško polje]] * [[Rastičevsko jezero]] * [[Turjača]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kupres Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinakupres.ba Zvanični sajt općine Kupres] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton 10}} {{Općina Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)}} [[Kategorija:Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu 10]] 0qosz7rtbx4rx12ocajlekcipeo52zw Srebrenik 0 7743 3918077 3848382 2026-08-15T10:37:28Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Srebrenik municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Srebrenik.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918077 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Srebrenik | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Srebrenik | naselje_vrsta = Grad | slika = Srebrenik zblizka, celni pohled.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = [[Tvrđava Srebrenik]] | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb srebrenik.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Srebrenik.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Srebrenik u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|42|26.7|N|18|29|31.2|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Adnan Bjelić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/49/0|title=Lokalni izbori 2024 - Srebrenik|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Narod i pravda|NiP]] | površina_naselja = 3.83 | površina_grada = 247.94 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 6694 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 39678 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 350 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 149110<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10987 | veb-sajt = {{URL|https://www.srebrenik.ba/}} | fusnote = | mapframe_shape = yes | mapframe_id = Q12756675 }} '''Srebrenik''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] koje se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke [[Tinja|Tinje]], na pruzi i putu [[Brčko]]–[[Tuzla]]–[[Sarajevo]]. == Historija == [[Datoteka:Burg-Srebrenik.jpg|mini|320px|lijevo|Kula u Srebreniku]] === Prahistorija i srednji vijek === Područje današnjeg Srebrenika bilo je naseljeno još u [[Prahistorija|prahistorijskom]] razdoblju, o čemu svjedoče arheološki nalazi s više lokaliteta u njegovoj okolini. Posebno se izdvaja praistorijska gradina na lokalitetu Grabovik–Zaketuša iznad sela Straža, koja je proglašena nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONSZaketuša2">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2800?return=|title=Praistorijska gradina na lokalitetu Grabovik – Zaketuša iznad sela Straža, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> O ranoj naseljenosti ovog prostora govori i ostava iz kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] pronađena na području Srebrenika, koja potvrđuje da je šira regija bila uključena u kulturne i trgovačke tokove prahistorijskog Balkana.<ref name="Kavur20222">{{cite journal|last=Kavur|first=M. B.|year=2022|title=New Late Bronze Age Hoard from Srebrenik: A Preliminary Report|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/72|journal=Godišnjak/Jahrbuch|volume=45|pages=53–62|doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-45.72|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === U srednjem vijeku Srebrenik se razvio kao jedno od najvažnijih utvrđenih mjesta sjeveroistočne Bosne. Njegov [[Stari grad Srebrenik|stari grad]], podignut na strmoj stijeni iznad doline [[Tinja|Tinje]], imao je izrazito strateški položaj i kontrolirao je važne komunikacije između unutrašnjosti Bosne i sjevernih oblasti. Prvi put se pouzdano spominje 15. februara 1333. godine u povelji bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], što ga svrstava među ranije dokumentirana utvrđenja bosanske srednjovjekovne države.<ref name="SrednjovjekovnaHistorija2">{{cite web|url=https://www.srebrenik.ba/srednjovjekovna-historija-srebrenika/|title=Srednjovjekovna historija Srebrenika|website=Grad Srebrenik|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="HE2">{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/srebrenik|title=Srebrenik|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U to vrijeme Srebrenik se nalazio u oblasti [[Usora|Usore]], jednoj od važnih zemalja srednjovjekovne Bosne. Zbog pograničnog položaja i vojnog značaja tvrđava je tokom 14. i 15. stoljeća često bila predmet sukoba između bosanskih i ugarskih vladara. Pod bosanskom vlašću nalazila se do 1393. godine, kada ju je zauzeo ugarsko-hrvatski kralj [[Sigismund Luksemburški]]. Tokom narednih decenija grad je više puta prelazio iz ruke u ruku, a 1463. godine osvojio ga je [[Matija Korvin]], nakon čega je postao središte [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]].<ref name="HE2" /><ref name="KONSStariGrad">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2508|title=Stari grad Srebrenik, historijsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=13. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260513213306/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2508|url-status=dead}}</ref> === Osmanski period === Srebrenik je pod osmansku vlast konačno pao 1512. godine. Nakon toga postao je sjedište istoimene [[Nahija|nahije]] u sastavu [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]], a kasnije je bio uključen i u upravni sistem [[Gradačačka kapetanija|Gradačačke kapetanije]].<ref name="HE2" /> Dolaskom osmanske uprave stari srednjovjekovni grad zadržao je vojni značaj još izvjesno vrijeme, ali se težište života postepeno spuštalo iz utvrde u podgrađe i ravničarski prostor uz Tinju, gdje su se razvijali trgovački, zanatski i komunikacijski sadržaji.<ref name="HE2" /><ref name="GeoSrebrenik2">{{cite web|url=https://www.srebrenik.ba/geografija-srebrenika/|title=Geografija Srebrenika|website=Grad Srebrenik|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U osmanskom razdoblju Srebrenik je bio lokalno administrativno i privredno središte za okolna naselja. Iako više nije imao onu političku težinu koju je posjedovao u srednjem vijeku, ostao je važna tačka u mreži manjih gradskih i kasabskih naselja sjeveroistočne Bosne. Njegov razvoj bio je povezan s poljoprivredom okolnih sela, obrtom i manjom trgovinom, dok je sama tvrđava postepeno gubila raniju funkciju kako se vojna i saobraćajna logika prostora mijenjala.<ref name="HE2" /><ref name="KONSStariGrad" /> === Austro-Ugarska uprava === Nakon [[Berinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. godine Srebrenik je, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, došao pod upravu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. U tom razdoblju počinje savremena administrativna i infrastrukturna preobrazba mjesta. Novo urbano jezgro razvijalo se više u dolinskom prostoru nego uz samu srednjovjekovnu tvrđavu, što je odgovaralo novim saobraćajnim i ekonomskim potrebama.<ref name="HE2" /><ref name="GeoSrebrenik2" /> Poseban značaj za razvoj Srebrenika imala je modernizacija saobraćaja. Veza s pravcem [[Brčko]]–[[Tuzla]] omogućila je bolje uključivanje grada u regionalne tokove robe, ljudi i uprave. U tom razdoblju stvorene su osnove za kasniji razvoj savremenog naselja, dok je stari grad ostao prije svega historijski i simbolički orijentir prostora.<ref name="HE2" /><ref name="GeoSrebrenik2" /> === Dvadeseto stoljeće === Tokom 20. stoljeća Srebrenik se sve više razvijao kao urbano središte doline Tinje. U razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i naročito poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njegovo savremeno gradsko jezgro dobilo je jaču administrativnu, obrazovnu i privrednu funkciju. Historijsko težište grada time je definitivno preneseno sa srednjovjekovne tvrđave na novije urbano područje u nizini.<ref name="HE2" /><ref name="GeoSrebrenik2" /> U socijalističkom periodu Srebrenik se razvijao kao općinsko središte s jačanjem zanatstva, trgovine, obrazovanja i prerađivačke privrede. Povoljan položaj uz važne cestovne i željezničke pravce omogućio je brži privredni razvoj nego u ranijim stoljećima. U drugoj polovini 20. stoljeća grad i njegova okolina bili su prepoznatljivi po razvoju [[Voćarstvo|voćarstva]], naročito uzgoja [[Šljiva|šljive]], kao i po industrijskoj proizvodnji trikotaže, namještaja, građevinske stolarije, madraca i sadnog materijala.<ref name="HE2" /><ref name="GeoSrebrenik2" /> === Savremeno razdoblje === Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Srebrenik je nastavio funkcionirati kao jedno od značajnijih urbanih središta sjeveroistočne Bosne. Njegov savremeni identitet zasniva se na spoju historijskog naslijeđa, prije svega [[Stari grad Srebrenik|Starog grada Srebrenika]], i uloge administrativnog, saobraćajnog i privrednog centra šireg područja.<ref name="KONSStariGrad" /><ref name="GeoSrebrenik2" /> Status grada formalno je potvrđen donošenjem Zakona o Gradu Srebrenik, kojim je dotadašnja općina dobila gradski status.<ref name="ZakonGrad">{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2019/ZAKON%20O%20GRADU%20SREBRENIK-bos.pdf|title=Zakon o Gradu Srebrenik|website=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Geografija == Srebrenik se nalazi u dolini rijeke [[Tinja|Tinje]], na pruzi i putu [[Brčko]]–[[Tuzla]]–[[Sarajevo]] (Tuzlanski bazen). Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina grada je 248&nbsp;km<sup>2</sup>. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.896 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacion%20po%20mjesnim.zip |title=Federalni Zavod za statistiku |access-date=17. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060517103208/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacion%20po%20mjesnim.zip |archive-date=17. 5. 2006 |url-status=dead }}</ref> Grad Srebrenik okružena je planinskim masivima [[Majevica|Majevice]] i [[Trebava|Trebave]] koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protiče rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Zadnjih decenija perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije razvija se i industrija namještaja, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji historijski spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti". == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Srebrenika|Spisak naseljenih mjesta u gradu Srebreniku}} === Nacionalni sastav stanovništva - grad Srebrenik === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Srebrenik | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10987 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98/9) |work=fzs.ba |access-date= 8. 5. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 8. 5. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 8. 5. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 8. 5. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 39678 | g2013_bosnjaci = 35951 | g2013_srbi = 394 | g2013_hrvati = 1968 | g2013_bosanci = 485 | g2013_romi = 53 | g2013_muslimani = 347 | g2013_bosanciihercegovci = 111 | g2013_albanci = 32 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 16 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 6 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 184 | g2013_nepoznato = 34 | g1991_ukupno = 40896 | g1991_muslimani = 30528 | g1991_srbi = 5308 | g1991_hrvati = 2752 | g1991_jugosloveni = 1203 | g1981_ukupno = 38070 | g1981_muslimani = 28070 | g1981_srbi = 5545 | g1981_hrvati = 3167 | g1981_jugosloveni = 903 | g1981_crnogorci = 42 | g1981_albanci = 37 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 11 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 33620 | g1971_muslimani = 24628 | g1971_srbi = 5489 | g1971_hrvati = 3256 | g1971_jugosloveni = 34 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 30 | g1971_albanci = 5 | g1971_madari = 1 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 28178 | g1961_muslimani = 3268 | g1961_srbi = 5322 | g1961_hrvati = 2770 | g1961_jugosloveni = 16739 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 19 | g1961_albanci = 11 | g1961_madari = 3 | g1961_romi = 3 | g1961_makedonci = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Srebrenik === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Srebrenik | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 149110 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 6694 | g2013_bosnjaci = 6228 | g2013_srbi = 42 | g2013_hrvati = 90 | g2013_bosanci = 139 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 31 | g2013_bosanciihercegovci = 45 | g2013_albanci = 22 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 7 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 57 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 5304 | g1991_muslimani = 4532 | g1991_srbi = 172 | g1991_hrvati = 87 | g1991_jugosloveni = 351 | g1981_ukupno = 4149 | g1981_muslimani = 3625 | g1981_srbi = 147 | g1981_hrvati = 69 | g1981_jugosloveni = 257 | g1981_crnogorci = 18 | g1981_albanci = 15 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 2172 | g1971_muslimani = 2023 | g1971_srbi = 80 | g1971_hrvati = 31 | g1971_jugosloveni = 15 | g1971_crnogorci = 6 | g1961_ukupno = 1427 | g1961_muslimani = 58 | g1961_srbi = 137 | g1961_hrvati = 16 | g1961_jugosloveni = 1208 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_makedonci = 1 | g1961_albanci = 1 | g1961_romi = 3 }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Srebreniku}} == Privreda == {{Preuređivanje}} Lokalna strategija zakonodavno-izvršne vlasti grada Srebrenika usmjerena je ka stvaranju ekonomskog ambijenta i promovisanju što većeg broja razvojnih projekata. Grad Srebrenik donijela je čitav niz značajnih odluka i planskih dokumenata koji stimulišu ulaganja i otvaranje novih preduzetničkih firmi na njenom području, a nivo usluga, po zahtjevima preduzetnika, podignut je na visok stepen ekspeditivnosti i minimalne rokove u rješavanju svih zahtjeva iz domena gradske uprave. Uspostavom "Šalter sale" i "Centra za informisanje", informatizacijom rada gradskih službi te uspostavljanjem standarda rada i procedura standarda ISO 9001:2000. Razvijena je infrastruktura (putevi, PTT-mreža, vodoopskrbni objekti, sistemi odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, željeznička pruga), kao i blizina granice, nekoliko ispostava banaka i mikrofinansijskiorganizacija. Privredni objekti koji karakterišu općinu Srebrenik, razmješteni su uglavnom duž kotline rijeke Tinje, pruge i magistralnog puta koji u velikoj mjeri naginju centralnom dijelu općine, gdje se formirao administrativni, kulturni, sportski i ekonomski centar općine. Na jugoistoku općine, koje obuhvata mjesno područje Tinja, smještena je savremena asfaltna baza preduzeća "Jata" Srebrenik te neposredno uz nju na lokalitetu «Orlove klisure» i kamenolom sa potrebnim kvalitetom za rad iste. Južno od centra općine, koje obuhvata mjesno područje D.Potok, smješten je rudnik kamenog krečnjaka koji čini novu eksploatacionu zonu preduzeća za proizvodnju kamena, betonskih elemenata i kreča "Ingram" a u samom centru naselja egzistira tvornica obuće «Aida» d.o.o., koja zbog teškoća na tržištu radi u otežanim uslovima. Preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik, upošljava najveći broj radnika na općini. U neposrednoj blizini preduzeća «Ingram» egzistiraju «Ekoherc» d.d. i «Herceg» d.d. Srebrenik, preduzeća za proizvodnju aluminijske i plastične stolarije, izvozne orjentacije, sa značajnim kapacitetima infrastrukturnih objekata. U samom centru grada, smještena su dva preduzeća koja obuhvataju značajnu zemljišnu površinu i zavidne infrastrukturne objekte a to su tvornica trikotaže i tvornica furnirnog namještaja. U zapadnom dijelu periferije grada, na samoj lijevoj obali rijeke Tinje, rade: pekara «Klas» d.d. , «Corn flips» d.d. i fabrika zdrave hrane «Fana» d.o.o. Tu egzistira i nekoliko privatnih fabrika za proizvodnju namještaja i stolarije kao što su «Merceza» d.o.o. i «Hilana» d.o.o. U dijelu općine sa nižom nadmorskom visinom, na teritoriju mjesnog područja Špionica, nalazi se «Voćni rasadnik» d.o.o.<ref>{{Cite web |url=http://vocnirasadnik.com.ba/index.php?option=com_contact&Itemid=3 |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019114416/http://vocnirasadnik.com.ba/index.php?option=com_contact&Itemid=3 |archive-date=19. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> koji se bavi proizvodnjom i uzgojem sadnog materijala, sa težištem na sadnice šljive, jabuke, kruške, višnje, trešnje i dunje, jagodičastog voća te matičnjaka za podloge voćnih vrsta, a u saradnji sa firmama iz Holandije počelo je sa radom i preduzeće «Plantarium» za proizvodnju cvijeća, bilja, šumskih sadnica i podloga za sadnice voća. Tu je također i firma za obradu i ugradnju mermera i granita «Sanit Granit» d.o.o, kao i «Jafa-Jase» d.o.o. Općina ima veoma razvijenu trgovačku djelatnost u okviru koje su stasale firme, koje su ekskluzivni zastupnici značajnih evropskih proizvođača i koje svojom ponudom nadmašuju srebreničku tražnju, tako da se većina roba prodaje u drugim centrima BiH (kao što su "MUREX", "VEDA", "ORIJENT", "BOSLAM", „GREAT“ itd. Srebreničke prevozničko-špediterske firme su među najizraslijim u TK-u, a u sferi prevoza tečnih tereta među najboljim u BiH. Brojne benzinske pumpe su obilježje Srebrenika, a jedna od najpoznatijih firmi koja je dala prepoznatljiv imidž općini je i firma «Kopex-Sarajlić». Brojna je i građevinska operativa, a među najizraslijim firmama u ovoj oblasti, koje su podigle brojne stambeno-poslovne objekte u Srebreniku i BiH, su «Gromeks» d.o.o. Srebrenik i «Sekvoja» d.o.o. Srebrenik. == Sport == Na području grada Srebrenika postoji nekoliko sportskih udruženja. 1953. godine osnovan je "[[OFK Gradina Srebrenik|OFK Gradina]]" koji danas igra u Prvoj Ligi [[Bosna i Hercegovina|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Osim "OFK Gradine" u Srebreniku postoji i košarkaški klub "[[KK Gradina]]" i odbojkaški klub "[[OK Gradina]]" te rukometni klub "[[Rukometni klub Srebrenik 04|Srebrenik 04]]". Gradina je prije rata bila među najboljim timovima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Poznate ličnosti == * [[Franjo Bosanac]], [[renesansa|renesansni]] [[kompozitor]]. * [[Izudin Kešetović]], stručnjak za finansije i monetarno-kreditnu politiku * [[Mehmed Nurkanović]], predsjednik Udruženja matematičara TK * [[Haris Vikalo]], profesor na University of Texas, dobitnik NSF CAREER nagrade *[[Fadmar Osmić]], CERN naučnik *Tomo Babić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] od 2001 do 2003 godine. * [[Hašim Muharemović]], epidemiolog, sazlija, tekstopisac i umjetnik * [[Ešref Berbić]], pisac za djecu * [[Vedin Musić]], nogometaš == Također pogledajte == * [[Biljeg Srebrnika]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Srebrenik Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://www.srebrenik.ba/ Zvanični veb-sajt grada Srebrenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805172254/https://www.srebrenik.ba/ |date=5. 8. 2020 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Srebrenik}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Srebrenik|*]] lwcq8ljyw9v0iqykcpygax8un36rkuu Han-Pijesak 0 7867 3918085 3854404 2026-08-15T10:48:03Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Han Pijesak municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Han-Pijesak.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Han-Pijesak | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Han-Pijesak | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Ulica Kralja Aleksandra Karađorđevića 21.jpg | image2 = Han Pijesak.jpg | image3 = Han Pijesak, mestecko na nahorni plosine 1280 m.n.m.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Han-Pijesak.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Han-Pijesak u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|05|N|18|57|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Slobodan Đurić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Han-Pijesak |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/123/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | površina_naselja = 7.73 | površina_općine = 315.77 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 800 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 1820 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 3530 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 360 | pozivni_broj = (+387) 57 | matični_broj_naselja = 228095<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20621 | veb-sajt = {{URL|http://hanpijesak.org/}} | fusnote = }} '''Han-Pijesak''' je [[naseljeno mjesto]] i [[općina]] u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na razvođu rijeka [[Stupčanica|Stupčanice]] i [[Žepa|Žepe]]. == Historija == Na starom karavanskom putu od [[Sarajevo|Sarajeva]] koji je vodio preko [[Romanija|Romanije]] bilo je na svakih desetak kilometara po jedan [[han]] za odmor, [[konak]] i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Jedan od ovih hanova bio je i Han-Pijesak, oko koga se dosta kasnije formira istoimeno naselje. [[Evlija Čelebija]] 1664. godine na putu od Sarajeva prema [[Zvornik]]u pominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han-Pijesak, Han-Pogled, Han-Mačkovac, Han-Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han-Pijeska se nalazio na raskrsnici puta koji ga je povezivao sa [[Srebrenica|Srebrenicom]] i dolinom [[Drina|Drine]], drugi kraj ove raskrsnice vodio je ka [[Vlasenica|Vlasenici]] i Zvorniku, a treći je vodio prema Sokocu, i preko [[Romanija|Romanije]] ka [[Sarajevo|Sarajevu]]. Han-Pogled je imao strategijski značaj u vrijeme opće nesigurnosti putnika za vrijeme vladavine Osmanlija, izloženih napadima odmetnika. Od ovog hana se širi pogled preko Birča, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled. Prema vjerovanju Han-Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora graditelja hana, da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi sa imenom ovog naselja nema. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim središtem koje bi obuhvatalo sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Dolaskom Austro-Ugarske izgrađena je i željeznička pruga prema [[Zavidovići]]ma, a zatim i drum duž starog karavankog puta. Ovo je uvećalo značaj Han-Pijeska pa se postepeno oko nekadašnjeg hana počelo formirati i naselje radnika-drvosječa koje se prvi put pominje 1895. godine. Do Prvog Svjetskog rata ovdje takoreći nije ni bilo naselja sem hana i nekoliko šumskih baraka na raskrsnici puta Sarajevo-Zvornik. Po završetku rata Han-Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su do tada bila orjentisana ka okolnim naseljima gradskog tipa. === Rat u Bosni i Hercegovini === Han Pijesak je, zbog ranije razvijene vojne infrastrukture i svog položaja na prostoru [[Romanija|Romanije]] i istočne Bosne, imao izrazit strateški značaj za vojne i političke strukture [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref name="OricTranscript">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/trans/en/050705IT.htm|title=Prosecutor v. Naser Orić, Transcript, 5 July 2005|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="KrsticJudgement">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/en/krs-tj010802e-1.htm|title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Judgement, 2 August 2001|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="BorovcaninAnnex">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/borovcanin/ind/en/bor-annexA020906.htm|title=Military Structure of the Army of the Republika Srpska (VRS)|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Han Pijesak je i prije izbijanja rata bio izrazito militarizirano mjesto, s kasarnom u kojoj je bilo oko 1.500 vojnika te s obližnjim vojnim skladištem Žepa.<ref name="OricTranscript" /> Takva vojna infrastruktura učinila je Han Pijesak važnim osloncem u ranoj fazi rata, posebno za kontrolu komunikacija prema [[Vlasenica|Vlasenici]], [[Sokolac|Sokolcu]], [[Rogatica|Rogatici]] i pravcu prema srednjoj Bosni.<ref name="SarajevoStrateskiCiljevi">{{cite web|url=https://www.academia.edu/7170400/Prsten_za_glavu_a%C5%BEdaje_Sarajevo_u_strate%C5%A1kim_ciljevima_Republike_Srpske_1992_1995|title=Prsten za glavu aždaje: Sarajevo u strateškim ciljevima Republike Srpske 1992-1995|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Presude i prilozi ICTY-ja navode da je [[Vojska Republike Srpske|Glavni štab Vojske Republike Srpske]] bio smješten u Han Pijesku, a da je komandno mjesto imalo i kodni naziv ''Panorama''.<ref name="BorovcaninAnnex" /><ref name="KaradzicJudgement">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement.pdf|title=Prosecutor v. Radovan Karadžić, Judgement, 24 March 2016|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U presudi u predmetu ''Krstić'' navedeno je i da je [[Drinski korpus]] u početku imao štab u Han Pijesku, prije kasnijeg premještanja u Vlasenicu.<ref name="KrsticJudgement" /> U jednoj studiji istaknuto je da je ovladavanje komunikacijom Vareš–Olovo–Han Pijesak bilo povezano sa širim strateškim ciljevima bosanskih Srba.<ref name="SarajevoStrateskiCiljevi" /> ==== Progoni i prisilne migracije ==== Područje Romanija–Birač, uključujući i dijelove općine Han Pijesak, do kraja 1992. našlo se pod kontrolom Republike Srpske, nakon čega je veći dio preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva bio protjeran ili prisiljen da napusti svoje domove.<ref name="DemografskiRezultati">{{cite web|url=https://www.academia.edu/87513344/The_Spatial_Demographic_Results_of_Great_Serbian_Aggression_in_Bosnia_and_Hercegovina_at_the_End_of_1992|title=The Spatial-Demographic Results of Great Serbian Aggression in Bosnia and Herzegovina at the End of 1992|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U dokumentu dostavljenom [[Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija|Komitetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija]] 1993. godine navedena su svjedočenja prema kojima je sudbina gotovo 500 Bošnjaka odvedenih u Han Pijesak iz područja [[Bratunac|Bratunca]] ostala nepoznata. Taj navod predstavlja dio tadašnjih ratnih izvještaja i svjedočenja o zločinima u istočnoj Bosni.<ref name="UNHRC1993">{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/173592/files/CCPR_C_89-EN.pdf|title=Bosnia and Herzegovina: Information relating to articles 2, 6, 7, 9, 10, 13 and 14 of the International Covenant on Civil and Political Rights (CCPR/C/89)|website=UN Digital Library|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Posljedice i naslijeđe ==== Posljedice rata u Han Pijesku bile su demografske, političke i materijalne. Osim promjene etničke strukture stanovništva, ratno naslijeđe ostalo je prisutno i kroz probleme vojne infrastrukture. [[Ujedinjene nacije]] su 2003. godine objavile da je na lokaciji kasarne u Han Pijesku utvrđena niska razina kontaminacije osiromašenim uranijem kao posljedica NATO bombardovanja položaja VRS-a, uz preporuku mjera opreza i daljnjeg praćenja.<ref name="UNEP2003">{{cite web|url=https://press.un.org/en/2003/unep143.doc.htm|title=Low-Level DU Contamination in Bosnia and Herzegovina, UNEP Calls for Precaution|website=UN Press|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026|archive-date=24. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240224200516/https://press.un.org/en/2003/unep143.doc.htm|url-status=dead}}</ref> == Geografija == Han-Pijesak je okružen visovima: Velikim Žepom 1537 m, [[Javornik (planina)|Javornikom]] 1219 m, Studenom Gorom 1149 m i Trešnjevcem 1245 m. Ovakav geografski položaj uslovio je zdravu planinsku klimu. Sam Han-Pijesak je na nadmorskoj visini od 1180 m. Bujne četinarske i listopadne šume doprinijele su da ovo mjesto postane poznata klimatska i vazdušna banja, jer po količini ozona zauzima jedno od najznačajnih mjesta u Evropi. Općina Han-Pijesak nalazi se na magistralnom putu koji ga povezuje sa centrima u Bosni i Hercegovini i šire. Han-Pijesak zauzima površinu od 320&nbsp;km<sup>2</sup>. Ima 25 naselja i 6.346 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Trenutno je broj stanovnika nešto manji od navedenog, ali kada se završi proces povratka, koji je veoma intenziviran dostići će nivo utvrđen navedenim popisom. Općina Han-Pijesak spada u brdsko-planinska područja sa preko 1000 metara nadmorske visine. Sela su mala, rasuta između planina [[Javor]]a, [[Devetak]]a i [[Žep]]a i vrlo su rijetko naseljena. Ova općina po veličini i broju stanovnika spada u male općine sa 19,8 stanovnika po jednom km<sup>2</sup>. Preko ovog prostora kreću se i sudaraju polarne i suptropske vazdušne mase. Klimatske odlike uslovljene su kako velikom nadmorskom visinom tako i geografskom širinom i kontinentalnošću. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom -4,5 stepeni Celzijusa i februar -3,7 stepeni Celzijusa, a najtopliji mjesec je jul sa 15,7S. [[Srednja godišnja temperatura]] veoma je niska i iznosi 6,5 stepeni. Što se tiče padavina zimski mjeseci su siromašniji od ljetnih. Srednja godišnja količina padavina na području Han-Pijeska iznosi oko 1085-1433mm3/m2. Od ukupnog broja dana sa padavinama 30% otpada na [[snijeg|sniježne padavine]], a [[snijeg]] se zadržava preko 120 dana u godini. Broj vjetrovitih dana preovladava nad danima bez vjetra. Najzastupljeniji su sjeverac i južni [[vjetar]]. Najjači vjetrovi su u februaru i u aprilu, a vjetrovitost u velikoj mjeri umanjuje vlažnost vazduha. Srednja godišnja oblačnost je 5.9 desetina, najoblačniji mjesec je [[decembar]] sa 7.4 desetina. Gledano u cjelini klima je subplaninska , odlikuje se dugim i sniježnim zimama i kratkim ljetima i kratkim vegetacionim periodima. Karakteristično je da je [[jesen]] toplija od proljeća. === Geografski položaj === [[Datoteka:Općina Han-Pijesak.svg|mini|desno|265px|<center><small>Geografski položaj općine Han-Pijesak</small></center>]] {{Susjedne općine | S = [[Vlasenica]] | SZ = [[Olovo (grad)|Olovo]] | SI = [[Milići]] | Z = [[Sokolac]] | I = [[Milići]] | J = [[Sokolac]] [[Rogatica]] | JZ = [[Sokolac]] | JI = [[Rogatica]] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Han Pijeska|Spisak naseljenih mjesta u općini Han-Pijesak}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Han-Pijesak === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Han-Pijesak | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20621 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 52/3) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3530 | g2013_bosnjaci = 431 | g2013_srbi = 3068 | g2013_hrvati = 7 | g2013_bosanci = 1 | g2013_romi = 1 | g2013_muslimani = 6 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g1991_ukupno = 6348 | g1991_muslimani = 2543 | g1991_srbi = 3674 | g1991_hrvati = 7 | g1991_jugosloveni = 68 | g1981_ukupno = 6879 | g1981_muslimani = 2666 | g1981_srbi = 3927 | g1981_hrvati = 9 | g1981_jugosloveni = 222 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 24 | g1981_albanci = 9 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 7804 | g1971_muslimani = 2921 | g1971_srbi = 4790 | g1971_hrvati = 16 | g1971_jugosloveni = 7 | g1971_slovenci = 4 | g1971_crnogorci = 28 | g1971_albanci = 19 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 7637 | g1961_muslimani = 2141 | g1961_srbi = 4863 | g1961_hrvati = 49 | g1961_jugosloveni = 517 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 10 | g1961_albanci = 25 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 9 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naselje Han-Pijesak === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Han-Pijesak | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228095 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 1820 | g2013_srbi = 1808 | g2013_hrvati = 4 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g1991_ukupno = 2117 | g1991_muslimani = 148 | g1991_srbi = 1873 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 55 | g1981_ukupno = 1695 | g1981_muslimani = 82 | g1981_srbi = 1413 | g1981_hrvati = 3 | g1981_jugosloveni = 160 | g1981_crnogorci = 17 | g1981_albanci = 9 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 1487 | g1971_muslimani = 108 | g1971_srbi = 1326 | g1971_hrvati = 4 | g1971_jugosloveni = 3 | g1971_slovenci = 4 | g1971_crnogorci = 19 | g1971_albanci = 11 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 6 | g1961_ukupno = 1186 | g1961_muslimani = 20 | g1961_srbi = 1110 | g1961_hrvati = 18 | g1961_jugosloveni = 11 | g1961_slovenci = 9 | g1961_crnogorci = 7 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 4 }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Han-Pijesak nalazi se sljedeći spomenik: * "[[Nekropole stećaka u Han-Pijesku|Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka]]" (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Han Pijesak) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Poznate ličnosti == *[[Avdo Palić]] - pukovnik *[[Emil Sućeska]] - glumac == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Han Pijesak Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20160109231053/http://hanpijesak.org/ Zvanični sajt općine Han-Pijesak] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Han-Pijesak}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Han-Pijesak|*]] 95y9olc2goeyv6z0qswvoa6bffumef1 Centar (Sarajevo) 0 8709 3918005 3844662 2026-08-14T15:17:42Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Centar.svg]] → [[File:BiH municipality location Centar (Sarajevo).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · Official name and there are more "Centars" and this one has to have "Sarajevo" to properly identify it. 3918005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Centar | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Centar | naselje_vrsta = Općina | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2 | image1 = Sarajevo Kosevo-Creek 2011-10-31.jpg | image2 = Narodno pozoriste Sarajevo.jpg | image3 = Sarajevo – Stadion Asim Ferhatović Hase (2012).jpg | image4 = Marijin Dvor twilight and moonlight.JPG | image5 = }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Centar Sarajevo.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Centar (Sarajevo).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Centar u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.8976|N|18.4164|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Srđan Mandić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Centar (Sarajevo) |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/136/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = "Trojka" – [[Narod i pravda|NiP]] / [[Naša stranka|NS]] / [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = | površina_naselja = 11.04 | površina_općine = 32.92 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 53081 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 55181 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 000 | pozivni_broj = (+387) 33 | matični_broj_naselja = 192015<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=28. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10839 | veb-sajt = {{URL|http://www.centar.ba}} | fusnote = }} '''Centar''' je sastavna općina [[Sarajevo|Sarajeva]], te kulturno, političko, privredno, trgovačko i zdravstveno središte tog grada. Zahvata zapadnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući [[Ciglane]], [[Koševsko brdo]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Marijin Dvor]] i [[Skenderija|Skenderiju]]. Graniči sa općinom [[Ilijaš]] na sjeveru, [[Stari Grad (Sarajevo)|Starim Gradom]] na istoku, općinom [[Novo Sarajevo]] na jugu, te sa općinama [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Vogošća]] na zapadu. Općina Centar se sastoji od ukupno 15 mjesnih zajednica. == Historija == Nakon II svjetskog rata Sarajevo je bilo izdvojeno u posebno područje narodne vlasti. U prvo vrijeme grad je bio podijeljen na devet kvartova, a nakon toga izvršena je podjela grada na 4 rejona, gdje je II rejon obuhvatao šire područje Općine Centar. Rejoni su bili decentralizovani dijelovi Grada, čiji su narodni odbori radili pod neposrednim nadzorom Gradskog narodnog odbora. Kada je u maju 1952. godine izvršena reorganizacija lokalne samouprave, od lokalnih zajednica ostali su srezovi i općine. 1955. godine, uvođenjem komunalnog uređenja u Jugoslaviji, na teritoriji dotadašnjeg Grada, obrazovane su općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća. Ustavom iz 1974. godine, općine na području Sarajeva se obavezuju da se udružuju u grad i da mu u zajedničkom interesu povjeravaju određena prava i dužnosti. Do 1977. godine grad se podudarao sa njegovim užim područjem koje je bilo podijeljeno na 4 općine (Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća). Nakon toga Opština Centar je podijeljena na istoimenu općinu i Opštinu Stari grad. Prvi predsjednik Općine Centar je bio Salko Lagumdžija. Predsjednici Izvršnog odbora, nakon toga, su bili: * Božidar Žan, *Mustafa Dizdarević, *Nedeljko Despotović, *Đorđe Zarić, *Enes Čengić, *Nermin Muratović. Nakon 1992. do danas, Načelnici Općine Centar: *Abid Jusić, *Igor Gaon, *Ljubiša Marković, *Dževad Bećirević, *Nedžad Ajnadžić, *Srđan Mandić. Predsjednici Skupštine Opštine Centar: *Mirko Grcić, *Boro Ostojić, *Zorica Zirojević, *Belkisa Rizvanbegović, *Abdulah Jasenković, *Halid Prcić, *Mile Markić, *Marko Beroš, *Dragomir Bulatović. Nakon 1992. do danas, Predsjedavajući Općinskog vijeća: *Husein Kamber, *Husein Kulenović, *Muhamed Alaim, *Lidija Korać, *Slaven Kovačević. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Centra|Spisak naseljenih mjesta u općini Centar}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Centar === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Centar | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10839 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 55181 | g2013_bosnjaci = 41702 | g2013_srbi = 2186 | g2013_hrvati = 3333 | g2013_bosanci = 3072 | g2013_romi = 273 | g2013_muslimani = 156 | g2013_bosanciihercegovci = 1577 | g2013_albanci = 148 | g2013_jugosloveni = 89 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 110 | g2013_turci = 25 | g2013_slovenci = 43 | g2013_pravoslavci = 4 | g2013_makedonci = 34 | g2013_nisu_izjasnili = 1617 | g2013_nepoznato = 140 | g1991_ukupno = 79286 | g1991_muslimani = 39761 | g1991_srbi = 16631 | g1991_hrvati = 5428 | g1991_jugosloveni = 13030 | g1981_ukupno = 72762 | g1981_muslimani = 31755 | g1981_srbi = 14358 | g1981_hrvati = 6624 | g1981_jugosloveni = 17170 | g1981_romi = 278 | g1981_albanci = 143 | g1981_slovenci = 230 | g1981_madari = 55 | g1981_makedonci = 97 | g1981_crnogorci = 999 | g1971_ukupno = 126598 | g1971_muslimani = 74354 | g1971_srbi = 27658 | g1971_hrvati = 12903 | g1971_jugosloveni = 5944 | g1971_romi = 22 | g1971_albanci = 749 | g1971_madari = 137 | g1971_makedonci = 186 | g1971_slovenci = 565 | g1971_crnogorci = 1687 | g1961_ukupno = 118248 | g1961_muslimani = 20550 | g1961_srbi = 40091 | g1961_hrvati = 18259 | g1961_jugosloveni = 32595 | g1961_romi = 19 | g1961_albanci = 750 | g1961_madari = 201 | g1961_makedonci = 318 | g1961_slovenci = 874 | g1961_crnogorci = 3276 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Centar (Sarajevo Dio) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sarajevo Dio | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 192015 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 53081 | g2013_bosnjaci = 39816 | g2013_srbi = 2066 | g2013_hrvati = 3328 | g2013_bosanci = 3035 | g2013_romi = 273 | g2013_muslimani = 145 | g2013_bosanciihercegovci = 1564 | g2013_albanci = 147 | g2013_jugosloveni = 89 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 109 | g2013_turci = 25 | g2013_slovenci = 43 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 34 | g2013_nisu_izjasnili = 1601 | g2013_nepoznato = 139 | g1991_ukupno = 76771 | g1991_muslimani = 38860 | g1991_srbi = 15192 | g1991_hrvati = 5415 | g1991_jugosloveni = 12958 | g1981_ukupno = 70290 | g1981_muslimani = 30919 | g1981_srbi = 12953 | g1981_hrvati = 6602 | g1981_jugosloveni = 16996 | g1981_albanci = 143 | g1981_makedonci = 97 | g1981_madari = 55 | g1981_romi = 278 | g1981_slovenci = 230 | g1981_crnogorci = 980 | g1971_ukupno = 121602 | g1971_muslimani = 73387 | g1971_srbi = 23712 | g1971_hrvati = 12887 | g1971_jugosloveni = 5925 | g1971_albanci = 749 | g1971_makedonci = 186 | g1971_madari = 132 | g1971_slovenci = 565 | g1971_romi = 22 | g1971_crnogorci = 1674 | g1961_ukupno = 109224 | g1961_muslimani = 19938 | g1961_srbi = 34199 | g1961_hrvati = 18098 | g1961_jugosloveni = 30330 | g1961_romi = 19 | g1961_albanci = 734 | g1961_madari = 200 | g1961_makedonci = 310 | g1961_slovenci = 868 | g1961_crnogorci = 3233 }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Centar Municipality, Sarajevo}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.centar.ba/ Službena stranica općine Centar Sarajevo] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton Sarajevo}} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Općina Sarajevo Centar}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo]] [[Kategorija:Općine u Sarajevu]] [[Kategorija:Centar (Sarajevo)|*]] 6vqgiruuczqr5k5pzm3uk0btg2tl93v Kalesija 0 9173 3918081 3902659 2026-08-15T10:43:19Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Kalesija municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Kalesija.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918081 wikitext text/x-wiki {{For|samostalno naseljeno mjesto|Kalesija Selo}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalesija | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Kalesija | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Kalesijadanas2.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Kalesije | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms Kalesija.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Kalesija.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kalesija u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|26|36.2|N|18|52|34.2|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Sead Džafić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Kalesija |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/80/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista|NBL]] | površina_naselja = 3.01 | površina_općine = 197.88 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2039 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 33053 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 260 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 123536<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11495 | veb-sajt = {{URL|http://kalesija.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756625 | mapframe_shape = yes }} '''Kalesija''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]]. == Historija == === Prethistorijski i antički period === Prvi pouzdani tragovi ljudskih naselja na području Kalesije potječu iz [[eneolita]] (bakarnog doba) približno 4500. p. n. e. Na prelazu iz 3. u 2. milenij p. n. e. desila se velika seoba naroda poznata pod nazivom [[Indoevropska seoba]], a bila je uslovljena pronalaskom [[metal]]a. Pokrenuta je iz područja evroazijskih stepa i kretala se prema [[Perzija|Perziji]], [[Indija|Indiji]] i [[Evropa|Evropi]]. Val doseljenika zapljusnuo je i [[Balkansko poluostrvo]] pa tako i područje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pronađeni materijalni ostaci opsidijana na Gradini kod naselja [[Jajići]] upućuju na kasnoneolitsku starost najgornjeg sloja. Dosadašnjim istraživanjem gradinskih naselja na području Kalesije pronađeno je arheološkog materijala kao što su razna oruđa i predmeti što potvrđuje pretpostavke o davnoj naseljenosti ovog kraja. Najvažnija prethistorijska naselja na području Kalesije su: [[gradina kod Jajića]], zatim [[Kosovača kod Kusonja]] i [[gradina u Mešanovićima]] (Gornje Petrovice), a ima ih ukupno 7. Krajem [[2. milenij p. n. e.|2. milenija p. n. e.]] desio se novi val migracija poznat kao [[Egejska seoba]], kada su na prostor Bosne i Hercegovine doselila mnogobrojna [[Iliri|Ilirska]] plemena. Brojni arheološki ostaci, razni predmeti, oruđa kao i kipovi [[Perzija|perzijskog]] boga [[Mitraizam|Mitre]] pronađeni u gradinskim naseljima na širem prostoru Kalesije svjedoče o prisustvu [[Breuci|Breučkih]] plemena. Jedan takav spomenik (kip) pronađen je kod sela [[Dardagani|Dardagana]] općina [[Zvornik]] udaljeno 10-ak kilometara istočno od Kalesije. Plemena koja su živjela na tom području bavila su se [[stočarstvo]]m, te se pretpostavlja da su gradinska naselja bila i sjedišta plemenskih starješina. Dolina rijeke Spreče omogućava dobre uslove za razvoj zemljoradnje, ribolova, a obronci [[Majevica|Majevice]] i [[Javornik]]a za lov, čime su se ilirska i panonska plemena najvjerovatnije bavila. Tokom [[1. milenij p. n. e.|1. milenija p. n. e.]] 3 velika događaja odredila su sudbinu bosanskih [[Iliri|Ilira]] i [[Panoni|Panona]]. Od [[7. vijek p. n. e.|7. vijeka p. n. e.]] počinju kulturne i trgovačke veze sa starim [[Grci]]ma. Početkom [[4. vijek p. n. e.|4. vijeka p. n. e.]] iz [[Francuska|Francuske]] i sjeverne [[Italija|Italije]] na Balkan su prodrla [[Kelti|Kelta]] donoseći kulturu mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]] i predmete kao što su: lončarsko kolo, plug, grablje i druge alate. Najveći utjecaj ostavili su na prostoru sjeveroistočne Bosne gdje su se najduže i zadržali. Treći i najsudbonosniji događaj za pomenuta plemena desio se krajem III vijeka stare ere kada [[Rimljani]] počinju osvajati balkanske prostore do konačnog pokoravanja ilirskih i panonskih plemena 6 - 9 n. e. Tada dolazi do značajnih promjena u oblasti društvenog, političkog, ekonomskog i kulturnog života. Pod rimskom upravom ostali su duže od 500. godina. Za vrijeme rimske vladavine višekonfesionalna i viševjerska izmiješanost još više dolazi do izražaja koja je dosegla tolike razmjere da je koegzistiralo čak 10-ak nacija, 40-ak vjera i klanjalo se 52 bogova. Rimljani su gradili ceste koje su imale privredni i vojni značaj, a jedna takva je cesta [[Slavonski Brod]] - [[Odžak]] - [[Gradačac]] - donjim tokom [[Tinja|Tinje]] i Sprečom je vodila dalje na istok ka [[Konjević Polje|Konjević Polju]] ([[Argentarija]]), kao i cestu Argentarija - [[Salona]] ([[Solin]] kod [[Split]]a). Gradili su naselja gradinskog tipa, unaprijedili zemljoradnju, zanatstvo, trgovinu, a poseban interes pokazali su za razvoj [[Rudarstvo|rudarstva]] i [[Metalurgija|metalurgije]]. U rimskom razdoblju gradinska naselja na prostoru Kalesije nastavila su svoje postojanje iz ranijeg prethistorijskog doba o čemu svjedoče arheološki ostaci kao što su: dijelovi predmeta rimske keramike, posuđa, te rimski bakarni novac i dr. === Srednjovjekovni period === [[Datoteka:Stecak mramorje bulatovci.jpg|mini|desno|270px|Stećak na lokalitetu Mramorje u Bulatovcima]] Teritorija današnje Bosne i Hercegovine još od [[4. vijek n. e.|4. vijeka n. e.]] bila je izložena prodorima raznih barbarskih naroda kao što su: Zapadni i Istočni [[Goti]], [[Mongoli]], [[Huni]], [[Avari|Avara]], Pečenezi-Biseni, Kumani-Polovci i [[Bugari]]. Za njima ubrzo dolaze i muslimansko-hazarsko pleme [[Kalisija-Ismailita]] naseljavajući [[Slavonija|Slavoniju]], [[Srem]], te oblasti Usore i Soli. Ovi narodi su pljačkali i pustošili što je dovelo do propadanja rimske civilizacije i kulture na našem prostoru. Prodiranjem [[Avari|Avara]] sa [[Slaveni]]ma u krajeve južno od rijeke [[Sava|Save]] 602. n. e. prekidaju se zadnji ostaci [[Antika|antičke]] civilizacije u našim krajevima. Posljedice barbarskih provala odrazili su se na promjenu etničke slike na prostoru Bosne i Hercegovine i na području Kalesije. Seoba naroda je izmijenila kulturnu i političku sliku čitavog [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Jedino se u Bosni i Hercegovini, zbog posebnosti geografskih uslova sačuvao izvjesni postotak starosjedilačkog stanovništva. Njihov udio u stvaranju [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske kulture]] bio je presudan, jer je svojom prisutnošću utkao antičke vrijednosti u cjelokupno bosansko kulturno stvaralaštvo. Na toj osnovi pronikle su i one prepoznatljive posebnosti koje su vezane za srednjovjekovnu bosanskohercegovačku kulturu kao što su: [[Stećak|stećci]], [[bogumilstvo]], patarenstvo, [[crkva bosanska]], graditeljstvo itd. Period ranog Srednjeg vijeka u historiji Bosne i kalesijskog kraja je još uvijek nepoznanica zbog nepostojanja historijskih izvora i arheoloških nalaza o životu u tom periodu. Tokom 9. i 10. vijeka n. e. nastaju prve slavenske države na Balkanu, a sjeveroistočna Bosna pripadala je uglavnom dvjema župama, [[Usora (oblast)|Usora]] i [[Soli (oblast)|Soli]]. Župa Usora se nalazila na području istoimene rijeke, koja se tokom historijskih zbivanja širila niz donje porječje rijeke Bosne, zatim Posavinom sve do Drine. Prema [[Đuro Basler|Đuri Basleru]] područje župe Soli prostiralo se od [[Lukavac|Lukavca]] na zapadu do Kalesije i [[Osmaci|Osmaka]] na istoku, do [[Banovići|Banovića]] i [[Đurđevik]]a na jugu i vrhova [[Majevica|Majevice]] na sjeveru. Ovo razdoblje karakterišu borbe za održavanje nezavisnosti, učvršćivanje i širenje bosanske teritorije, [[feudalizam]] kao vladajući državni sistem i posebna teritorijalno politička organizacija. [[Datoteka:Stecak mramorje bulatovci3.jpg|mini|desno|270px|Stećak na lokalitetu Mramorje u Bulatovcima]] Najstariji arapski dokument o Kalisijama u Ugarskoj djelo je putopisca [[Ebu Hamid al-Garnati|Ebu Hamida al-Garnatija]] (1080–1169) pod nazivom ''Tahfatalalbab wa mukhbat al-oljab''. Kalisije u Ugarskoj su služili vojsku kod Ugarskih kraljeva što svjedoči i [[Zlatna bula (1222)|Zlatna bula iz 1222.]] godine, kojom se iz državne službe pored Jevreja otpuštaju i muslimani što je dovoljan pokazatelj da su bili zastupljeni i u drugim porama društvenog života tadašnje Ugarske. Pred tim nasrtajima a i kasnijim progonima pripadnici Kalisija povlačili su se iz Ugarske duboko u Bosnu. Za vrijeme vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] dolazi do širenja bogumilskog učenja u Bosni, a i sam Kulin ban je bio njihov pobornik. To učenje je ostavilo duboke tragove u svim sferama života bosanskog naroda - dobrih Bošnjana. Pristalice bogumilskog učenja imali su jaka uporišta u Podrinju, Soli i Usori. Ova područja kao heretička spominju se 1225. godine, kada je ugarski kralj [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrija II]] predao ova područja zajedno s Bosnom u vlast nadbiskupu iz Kaloče, kome je stavio u dužnost da očisti te zemlje od [[heretik]]a - Bogumila. Ove oblasti zadržale su bogumilsko učenje kroz cijeli period srednjovjekovne bosanske države sve do XV vijeka. Politički uspon Bosne u ovom periodu praćen je privrednim razvitkom, povećanim obimom trgovine uz opći porast proizvodnje, a posebno u rudarstvu, kao i gradnjom mnogih utvrđenih gradova. Iako su materijalna i duhovna kultura bile prožete raznim uticajima sa istoka i zapada, srednjovjekovno bosansko stanovništvo je utkalo antičke vrijednosti u cjelokupno kulturno stvaralaštvo kako kroz duhovno tako i materijalno. Na toj osnovi su ponikle prepoznatljive posebnosti koje su se ispoljile: u politici kroz samostalnu bosansku državu, u religiji [[Bosanska crkva]], u pismenosti [[bosančica]], u umjetnosti [[stećci]], bosanska minijatura, narodno zanatstvo, a u odijevanju bosanska nošnja. Pomenute posebnosti u svim segmentima karakteristika je i kalesijskog područja. === Turski period === Osmanlije su okupirali Bosnu od početka maja do kraja juna 1463. godine, a zatim je osnovan [[Bosanski sandžak]] sa sjedištem u [[Jajce|Jajcu]], a kasnije u Sarajevu. U protuofanzivi Ugari su iste godine osvojili Jajce i sjevernu Bosnu (Donje krajeve i Usoru), te su osnovali 2 banovine: Jajačku i Srebreničku. Sjedište Srebreničke banovine bio je u [[Srebrenik]]u, a obuhvatala je Usoru, Soli i Spreču sa okolnim gradovima. Pomenute banovine graničile su južno s Bosanskim sandžakom a Osmanlije su uspostavile svoj sistem vlasti, društveno ekonomski poredak, orijentalnu islamsku kulturu i civilizaciju. Zvornički sandžak u početku se sastojao od nekoliko nahija i gradova [[Smederevački sandžak|Smederevačkog sandžaka]] u Podrinju, kraj Drine: Srebrenica, Zvornik, Kušlat, Šubin, te Krupanj, Bohorina, Jadar, Ptičar i Rađevina. Od pada Srebreničke banovine 1512 - 15. godine prostor doline gornje Spreče ulazi u sastav [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]]. Nahija Spreča prvi put se pominje 1533. godine u sastavu Zvorničkog sandžaka. Obuhvatala je područja bivše srednjovjekovne župe Spreča oko gornjeg toka rijeke Spreče sa 12 naselja: Hrasno, Seljublje, Vukovije, Tojšići, Donja Okrugla, Gornja Okrugla, Dubrave, Dedino, Bukovica, Dubnica, Kalesija i Svojat. Današnje naselje Međeđa (Medveđa) pripadalo je nahiji Spreča. Naselje Babina Luka pripadalo je nahiji Gornja Tuzla, a Kikači nahiji Donja Tuzla. Zvornički sandžak od osnivanja do 1541. godine bio je u sastavu [[Rumelijski ejalet|Rumelijskog ejaleta]]. Od te godine ulazi u sastav [[Budimski pašaluk|Budimskog pašaluka]] sve do 1580. godine po osnivanju Bosanskog pašaluka, kada ulazi u njegov sastav i tu ostaje do kraja osmanske vlasti u Bosni. Na nastanak bosanskohercegovačkog etnosa za vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini utjecali su: prihvatanje islama od strane većinskog stanovništva Bosne (Bogumila), osmanlijsko osvajanje zemalja izvan granica Bosne i Hercegovine (Hrvatske, Dalmacije i Ugarske) koje su prouzrokovale brojne seobe stanovništva. Na proces islamizacije u sjeveroistočnoj Bosni utjecalo je i to što su se mnogi bosanski krstjani upoznali sa [[islam]]om mnogo prije nego što su osmanlije osvojili Bosnu. Proučavajući islamizaciju ovih krajeva [[Muhamed Hadžijahić]] i [[Adem Handžić]] zasnivali su svoje teorije na arapskim izvorima i podacima [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskih]] pisaca i hroničara, te su iznijeli tezu da je Bošnjačkog stanovništva bilo još sredinom [[12. vijek n. e.|12. vijeka n. e.]] Od svih balkanskih krajeva, početkom Srednjeg vijeka islam je najdublje korijene uhvatio na prostoru [[Srijem]]a, Mačve i sjeveroistočne Bosne. Ovo potvrđuju podaci koje je ostavio Abu Hamid od Andaluzije, koji je boravio u Ugarskoj od 1151. – 1153. godine. Jovanka Kalić zaključuje upoređujući podatke Abu Hamida, Kinama i Honijata da je veliki broj zarobljenika, koje je carska vojska povela sa sobom vjerovatno biti stanovnici sremskih naselja opljačkanih za vrijeme borbi. Ti su muslimani bili poznati i pod imenom Kalisije ili Halisije (spominje ih i Kinam, ali mu nije bila jasna vjerska pripadnost ovih ljudi). U ratu protiv Bizantije zajedno sa Kalisijama nastupao je i bosanski [[ban Borić]]. Ovom prilikom došlo je do direktnog susreta između Bošnjaka pod vodstvom [[Ban Borić|bana Borića]] i muslimana Kalisija u ugarskoj vojsci. To je dovelo do međusobnih uticaja, a naročito na prostorima sjeveroistočne Bosne koji su predstavljali granični pojas prema Ugarskoj i gdje nalazimo veliki broj muslimanskih toponima. Da je muslimana Kalisija bilo na prostoru sjeveroistočne Bosne oko gornjeg toka rijeke Spreče, svjedoče sačuvani (još od popisa iz 1533. godine) nazivi hidronima poput Kalesijica i Kalesijska rijeka, te toponima naselja kao što su: Kalesija Gornja, Kalesija Grad, Kalesijski Lugovi, Kalesijsko polje itd. Profesor [[Nedim Filipović]] skrenuo je pažnju da se na jednom stećku u naselju [[Glumina (Zvornik)|Glumina]] kod [[Zvornik]]a pominje pisar natpisa pod turskim imenom Kulduk. To nam kazuje da su muslimani Kalisije bili primijećeni od strane bogumila i obratno. Zapis na spomenutom stećku je važan zbog posebnosti bogumilskog vjerovanja, koje je predstavljalo određene domete materijalne i duhovne kulture bogumila u Bosni. Proces islamizacije može se pratiti kroz deftere pomoću kojih se može ustanoviti u kojoj su mjeri pripadnici bogumila, katolika i pravoslavaca prelazili na islam. Najmasovniji prelazak na islam bio je među bogumilima. Prvi prelasci stanovništva na islam na prostoru sjeveroistočne Bosne dešavali su se oko predgrađa i utvrđenih gradova Zvornika i Srebrenice. Između 1482. – 1533. godine broj muslimana na području Zvorničkog sandžaka znatno se povećao. Značajnu ulogu u širenju islama odigrali su gradovi kao centri islamske kulture i civilizacije. Veza između muslimana Kalisija i muslimana koji su islam prihvatili dolaskom Osmanlija bila je prekinuta u periodu od najmanje 2 vijeka. Prisutnost pravoslavnog stanovništva i djelovanja pravoslavne crkve u sjeveroistočnoj Bosni u uskoj je vezi sa uspostavljanjem osmanske vlasti u ovim krajevima kao i kolonizacijom novog stanovništva [[Vlasi|Vlaha]]. Na ovom području prisutni su i elementi pravoslavne kulture kao što je [[manastir Papraća]] izgrađen tokom 16. vijeka, zatim pravoslavna crkva izgrađena u kasnijem periodu. Od 1463-1540. godine u sjeveroistočnoj Bosni uočavaju se 3 faze doseljavanja Vlaha iz Drinske oblasti: prvi nakon osnivanja [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]] 1470. godine, drugi nakon pada Srebreničke banovine 1512 - 15 godine i treći nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i sloma Ugarske, te pada Jajačke banovine 1527 - 28 godine. U navedenim periodima oni se naseljavaju u više nahija Zvorničkog sandžaka, među njima i nahiju Spreču. Na etničke prilike tokom 17. i 18. vijeka na ovom prostoru utjecalo je doseljavanje povratnika Bošnjaka iz Mađarske koji su ranije otišli u te krajeve u vrijeme turskog osvajanja Ugarske. Najviše su se naselili na prostor Kalesije i Capardi. Krajem 18. vijeka u Majevički kraj i u naselje [[Kusonje (Osmaci)|Kusonje]] (područje gornjeg toka Spreče) doselilo je nešto Karavlaha (rumunskih cigana). Pomjeranje stanovništva i etničke promjene u okolini Kalesije nastale su poslije progona muslimana iz [[Srbija|Srbijeje]] nakon [[Prvi srpski ustanak|Prvog]] i [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]] (1804 - 13 godine) a i kasnije. Tada su srpski ustanici progonili, pljačkali i ubijali muslimansko stanovništvo. Zbog toga je uslijedila masovna seoba (progon) muslimana, a većina ih je prešla preko Drine te se naselila na prostor Bosne. Mnoge doseljene porodice na području Kalesije dobile su prezimena po gradovima iz kojih su se doselili poput: Užičanin u Gornjem Hrasnu, Valjevac u Donjim Vukovijama, Požegić u Donjim Raincima i Vukovijama, Bajić u Donjim Raincima, Loznice u Memićima, Šapčanović u Bulatovcima i dr. Turskim osvajanjem Bosne nastale su velike promjene u cijeloj Bosni, gdje niču nova urbana naselja ili se naslanjaju na stara, te poprimaju osmansko - orijentalni karakter koji se razlikovao od evropskog po nastanku, razvitku i ulozi. Na području Kalesije, tragove orijentalne kulture možemo pratiti od osnivanja Zvorničkog sandžaka, preko prvih popisa u defterima sve do kraja Osmanske uprave, zatim preko procesa islamizacije, sakralnih objekata (džamija, mekteba, vakufa, dovišta, nadgrobnih spomenika - nišana), zatim utvrđenih kula, putnih komunikacija, hanova, zanatstva, narodne nošnje i dr. === Austrougarski period === [[Berlinski kongres|Berlinskim ugovorom]] 1878. godine [[Austro-Ugarska]] je dobila mandat velikih sila da okupira i upravlja Bosnom i Hercegovinom. To je značilo prelazak iz jedne civilizacije u drugu, te različitu kulturu i način života. Bošnjaci su posredstvom religije ušli u islamski kulturni krug i uklopili se u osmansko društvo, koje je obuhvatalo svo muslimansko stanovništvo Osmanske Carevine. Muslimansko društvo je za razliku od nemuslimanskog stanovništva bilo klasno strukturirano obuhvatajući u sebi sve srednjovjekovne staleže: spahije, ulemu (svećenstvo), trgovce, zanatlije, slobodne i zavisne seljake (raju). Bošnjake su vezivale ekonomske, političke, kulturne i psihološke veze razvijane stoljećima sa centrima političkog, vjerskog i kulturnog života islamskog svijeta. Bosna i Hercegovina je imala status posebnog područja nad kojim su pored austrijskog cara ingerencije imali zajednička vlada Austrije i Mađarske. Područje općine Kalesija u vrijeme Austro-Ugarske uprave administrativno je ulazilo u sastav tri kotara: Donja Tuzla, Vlasenica i Zvornik. Prema Austrougarskom popisu stanovništva iz 1895. na kalesijskom prostoru bilo je ukupno 12. 427 stanovnika, a glavno zanimanje im je bila poljoprivreda. Uspostavljanjem austrijske vlasti izazvalo je nove seobe stanovništva što je utjecalo na promjenu etničke slike u cijeloj Bosni i Hercegovini i na prostoru Kalesije. Neposredno nakon okupacije u Bosnu i Hercegovinu su se doselili brojni činovnici (uglavnom iz Austrije, Ugarske i Njemačke), zatim obrtnici, trgovci, zanatlije i dr. Ustanci i borba protiv okupacije i teških ekonomskih prilika izazvali su velike ljudske gubitke i seobe stanovništva, što je promijenilo demografsku sliku. Iako je došlo do bržeg razvoja privrede, a naročito industrije i gradnje komunikacija, područje Kalesije je ostalo poljoprivredno područje bez industrijskih postrojenja. Početkom [[20. vijek]]a izrađen je jedino makadamski put Tuzla - Zvornik preko Požarnice i Kalesije, te je tako prostor Kalesije povezan sa ovim industrijskim centrima. Pored postojećih putnih komunikacija postojali su mnogi hanovi, dućani i druge zanatske radnje. Pred [[Prvi svjetski rat]] počela je izgradnja željezničke pruge Tuzla - Zvornik koja je prekinuta ratnim dejstvima. Kultura na području Kalesije u Austro-Ugarskom periodu se izražavala kroz konfesionalno obrazovanje koje se obavljalo u 14 [[džami]]ja i 26 mekteba i 3 ibtidaije kod muslimana. Kod pravoslavaca kulturne aktivnosti su obavljane u jednoj crkvi, a postojalo je i međukonfesionalno obrazovanje koje je počelo sa izgradnjom prve osnovne škole 1906. godine u Kalesiji. Najveći dio kulturnih i konfesionalnih objekata naslijeđen je iz perioda osmanske uprave. === Period Kraljevine Jugoslavije === Raspadom Austro-Ugarske monarhije južnoslavenske zemlje [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] koje su bile u njenom sastavu osnovale su [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državu Slovenaca, Hrvata i Srba]] 29. 10. 1918. godine u kojoj je Bosna i Hercegovina imala status federalne jedinice. Zbog teških spoljnopolitičkih i unutrašnjih okolnosti u kojoj se našla Država SHS, bila je primorana da se ujedini sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] 1. 12. 1918. godine u južnoslavensku državu Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca. Ulaskom Bosne i Hercegovine u ovu državu počinje sistematsko rušenje njenih državnih institucija, historijskog kontinuiteta te stradanje bošnjačkog stanovništva. Kraljevina SHS bila je unitarističko-centralistička država, a to uređenje je sankcionirao [[Vidovdanski ustav]] donesen 28. juna 1921. godine. Ustavnim članom 135. (u štampi nazvan "Turski paragraf") garantovana je teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine. Dotadašnji okruzi su preimenovani u oblasti. Bosna i Hercegovina je bila podijeljena na 6 oblasti: Sarajevska, Tuzlanska, Travnička, Mostarska, Bihaćka i Vrbaska. Politički život po Vidovdanskom ustavu obilježen je haotičnošću, bezobzirnošću i represijama vladajućih krugova kao i kraljevom samovoljom. Da bi oživotvorio čisti nacionalizam kralj uvodi [[Šestojanuarska diktatura|diktaturu 6. januara 1929. godine]], te donosi zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja - banovine. Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 banovine: Drinsku, Vrbasku, Primorsku i Zetsku. Na taj način je razbijena kao historijska cjelina gdje je njeno područje ispresijecano i spojeno sa dijelovima drugih južnoslavenskih zemalja. Bošnjaci su takvom podjelom u sve 4 banovine bili u potpunoj manjini. Takvo stanje ostalo je sve do 26. 8. 1939. godine kada je [[Sporazum Cvetković - Maček|sporazumom Cvetković - Maček]] osnovana Banovina Hrvatska u čiji sastav je ušlo 13 bosanskohercegovačkih kotara (srezova) ukupne površine 11.403&nbsp;km<sup>2</sup> sa 616.997. stanovnika. Ova politika o podjeli Bosne i Hercegovine nije realizovana zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kalesijsko područje od 1918. godine pa do 03. oktobra 1929. godine administrativno je pripadalo kotarima: Vlasenica, Zvornik i Tuzla, koji su bili sastavni dijelovi okruga Tuzla. Godine 1921. na području današnje Kalesije živjelo je ukupno 14.857 stanovnika. Od 1895 - 1921 godine broj stanovnika na kalesijskom prostoru ukupno se povećao za 2.430 stanovnika, tako da je prirodni priraštaj stanovništva bio neznatan. Tome su doprinijeli ratovi, iseljavanja, bolesti i drugi faktori. Od oktobra 1929. godine izvršena je nova administrativna podjela države. Kalesijsku teritoriju činile su 3 komune, koje su ulazile u sastav srezova (kotara): Tuzla, Vlasenica i Zvornik, sve u sastavu Drinske banovine. Prema popisu stanovništva iz 1931. godine u pomenute 3 kalesijske komune živjelo je ukupno 22.781. stanovnika što je činilo samo 1,48 % stanovnika Drinske banovine. Stvaranjem zajedničke južnoslavenske države u Bosni i Hercegovini je preko 62 % privatne zemlje bilo u vlasništvu Bošnjaka. Zbog toga se našla na udaru agrarne reforme koja je provođena od 1919 - 31 godine. Od skoro dva miliona hektara površine obuhvaćene reformom u Kraljevini Jugoslaviji, 1.286.227. hektera ili 66,9 % odnosilo se na Bosnu i Hercegovinu. Agrarnom reformom je izvršeno jednostrano obezvlašćivanje Bošnjaka i postizanje određenih nacionalno političkih ciljeva. Područje Kalesije je također bilo pogođeno reformom što su najviše osjetili kalesijski zemljoposjednici (age i begovi). Kraljevina Jugoslavija u ovom periodu nije ništa dala Bošnjacima na prostoru Kalesije, već je samo uzimala. Bosna i Hercegovina je u ovom periodu bila privredno nerazvijena, a poljoprivredom se bavilo preko 80 % stanovništva. Taj procenat povećavao se tokom 1930-ih, a na kalesijskom području ekonomska stagnacija bila je još izrazitija. Jedino je 1926. godine bila izgrađena četverorezredna škola u Osmacima, te su obnovljeni radovi na izgradnji pruge Tuzla - Zvornik, koji su započeli još pred Prvi svjetski rat. Iste radove na pruzi prekida izbijanje Drugog svjetskog rata. Politički i ekonomski teško stanje direktno se odrazilo i na kulturne prilike na kalesijskom području. === Period Drugog svjetskog rata === Nakon kapitulacije pred fašističkim silama 17. aprila 1941. godine, Kraljevina Jugoslavija se raspala, a njena teritorija je podijeljena između fašističkih sila. 10. aprila 1941. godine osnovana je [[Nezavisna Država Hrvatska]] u čiji sastav je ušla Bosna i Hercegovina. Vojna i politička vlast ove države provodili su profašističku politiku. Takvu genocidnu politiku provodili su i četnici nad Bošnjacima, Albancima i Jevrejima naročito u Podrinju, istočnoj Hercegovini i Krajini. Drugi svjetski rat na teritoriji Bosne i Hercegovine kao i na prostoru gornjeg toka rijeke Spreče ostavio je iza sebe pustoš, spaljena i razrušena naselja, stradanje stanovništva te uništenu i razorenu ionako nerazvijenu privredu. Tokom II svjetskog rata stvorene su pretpostavke za stvaranje jugoslavenske države na federativnom principu. Taj projekat ostvaren je na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] 29. i 30. novembra 1943. godine u Jajcu. U toj državi Bosna i Hercegovina je postala ravnopravna država sa ostalim članicama [[Federativna narodna republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]] što je potvrđeno odlukama ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Ove odluke potvrdila je ustavotvorna skupština 29. novembra 1945. godine, te je donijela "Deklaraciju o proglašenju Federativne narodne republike Jugoslavije". Time je Bosna i Hercegovina postala ravnopravna federalna jedinica u FNRJ/SFRJ sve do njenog raspada 1991. godine. === Općina Kalesija nakon Drugog svjetskog rata === Nakon 2. svjetskog rata uspostavljeno je novo administrativno uređenje u Bosni i Hercegovini kao i kalesijskom području. Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 oblasti: Sarajevsku, Tuzlansku, Banjalučku i Mostarsku, a oblasti su bile podijeljene na srezove. Kalesijska teritorija ulazila je u sastav srezova Tuzla i Zvornik, u sklopu oblasti Tuzla. Srezovi su dalje podijeljeni na mjesne odbore koji su bili najniži upravni organi lokalne vlasti. U gornjem toku rijeke Spreče osnovano je 7 mjesnih odbora (MO): * MO Požarnica pripadala su naselja: Babina Luka, Hrasno i Seljublje sa 255. domaćinstava u kojima je živjelo 1376 stanovnika. * MO Tojšići pripadala su naselja: Kikači, Jeginov Lug, Lipovice, Petrovice, Vukovije Gornje, Vukovije Donje sa 969 domaćinstava i 5132 stanovnika. * MO Međaš pripadala su naselja: Miljanovci, Meškovići, Gornji Rainci, Donji Rainci i Sarači sa 435. domaćinstava i 2295 stanovnika. * MO Kalesija pripadala su naselja: Dubnica, Kalesija Selo, Prnjavor, Zolje, Jajići, Brda, Šahbazi i Hrvačići sa 680 domaćinstava i 3027 stanovnika. * MO Memići pripadala su naselja: Baljkovica, Brezik, Bulatovci, Hemlijaši, Mahala, Memići, Podbara, Staro Selo, Potočani i Zukići sa 409 domaćinstava i 2070 stanovnika. * Mjesnom odboru Caparde pripadala su naselja: Caparde, Hajvazi, Kulina, Kusonje i Vilčevići sa 310 domaćinstava i 1592 stanovnika. * MO Osmaci pripadala su naselja: Bećarevina, Borogovo, Čitluk, Gojčin, Sermetovići Jelovo Brdo, Kakanj, Karavlasi, Like, Makalići, Osmaci, Panduri, Pantelići, Purkovići, Rakino Brdo, Raševo, Sajtovići, Šeher, Vis, Vrelo, Vukovina i Zelina sa 655 domaćinstava i 3544 stanovnika. Kalesijsko područje brojalo je ukupno 3713 domaćinstava sa 19.126 stanovnika. Mjesni odbori se ukidaju 1953. godine, a umjesto njih osnivaju se Narodni odbori. Na kalesijskom području osnovana su 2 narodna odbora, Tojšići i Memići. U narodni odbor Tojšići ušla su naselja mjesnih odbora Požarnica, Tojšići i Međaš, a u narodni odbor Memići naselja mjesnog odbora Memići, Kalesija, Caparde i Osmaci. Zakonom o komunalnom uređenju iz 1955. godine došlo je do reorganizacije narodnih odbora i osnivanja novih komuna - općina. Na osnovu donesenog zakona 1959. godine osnovan je narodni odbor Kalesija, koji je nastao spajanjem narodnih odbora Tojšići i Memići. Tom prilikom osnovano je općinsko područje Kalesije, koje je obuhvatalo prostor od 272&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema popisu iz 1948. godine, na prostoru općine Kalesije bilo je 3572 domaćinstva sa ukupno 18.471 stanovnika, dok je u 1953. godini broj domaćinstava iznosio 3.996 sa 21.619 stanovnika. Nacionalni sastav stanovništva bio je heterogen. Savremenene promjene u nacionalnoj strukturi kalesijske općine rezultat su migracionog i prirodnog kretanja u etničkim grupama stanovništva, ubjeđenja građana o njihovoj pripadnosti, mješoviti brakovi, te politika bivše [[SFRJ]]. Negiranje posebnosti Bošnjaka počinje 21. januara 1946. godine donošenjem prvog ustava [[Federativna narodna republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]] kada se Bošnjaci potpuno brišu iz ustava države. Ta tendencija nastavljena je sve do 1971. godine, kada se ustavnim amandmanom SFRJ "pojavljuju" Muslimani. Prema popisu stanovništva iz 1948. i 1953. godine sva lica jugoslavenskog porijekla, "koja nisu bila nacionalno opredijeljena" (što se odnosilo na Bošnjake), uvedena je statistička kategorija "Jugoslaven neopredijeljen." Zbog toga u navedenim popisima ne postoje podaci o etničkom sastavu stanovništva u Bosni i Hercegovini pa i prostoru Kalesije. Tek 1961. godine prvi put uvedena je statistička odrednica "Musliman u etničkom smislu" i od te godine može se pratiti nacionalna struktura stanovništva. U periodu od 1948. do 1991. godine broj stanovnika se udvostručio. Gustina naseljenosti u 1948. godini bila je 68 stanovnika po km<sup>2</sup>, dok je u 1991. godini iznosila 153,7 stanovnika po km<sup>2</sup>. U nacionalnoj strukturi oduvijek su brojčano dominirali Bošnjaci kojih je 1961. godine bilo 51,8 %, Srba 27,5 %, Hrvata 0,2 %, Jugoslavena 20,2 % i ostalih 0,3 %. Taj procent Bošnjaka u 1991. godini iznosio je 79,3 %, Srba 18,3 %, Hrvata 0,1 %, Jugoslavena 0,7 % i ostalih 1,7 %. Povećanje broja Bošnjaka objašnjava se njihovim priznavanjem 1971. godine kao nacije, što je dovelo do toga da se Bošnjaci uglavnom više ne izjašnjavaju kao Jugoslaveni ili ostali. U periodu od 1948. do 1991. godine migraciona kretanja usporavala su povećanje broja stanovništva, što je najviše izraženo u periodu između 1961 - 71 godine. Tada je došlo do odliva stanovništva zbog odlaska na rad u zapadne zemlje, a naročito u [[Njemačka|Njemačku]] i [[Austrija|Austriju]] i zbog nemogućnosti zaposlenja u domaćoj sredini i nepostajanja industrijskih pogona. U poslijeratnom periodu u privrednom pogledu kalesijsko područje je sve do 1970-ih ostalo izrazito agrarno područje. Na porast poljoprivredne proizvodnje utjecalo je Poljoprivredno dobro "Spreča" osnovano na zemljištu koje je bilo oduzimano od zemljoposjednika putem nacionalizacije, eksproprijacije, konfiskacije i arondacije. Tom prilikom je bio oduzet i veći dio zemljišta za [[Međunarodni aerodrom Tuzla|Aerodrom "Dubrave"]]. Na taj način je veći dio stanovništva bio osiromašen. Uslijedio je privredni razvoj u pogledu elektrifikacije, izgradnje puteva, vodovoda, PTT mreže, zdravstvenih, kulturnih i vjerskih objekata. Tokom 1970-ih javljaju se prvi industrijski pogoni, a glavni nosioci industrijskog razvoja bili su: hemijska industrija i industrija plastičnih masa (Plastikal), grafička industrija tj. pravljenja i prerade kartonske ambalaže (Kartonaža), metaloprerađivačka industrija (UNIS), tekstilna industrija (Moda). Trgovina je imala snabdjevački karakter (uglavnom trgovina na malo), dok je razvoj ugostiteljstva i [[Turizam|turizma]] počeo tek od 1976. godine gradnjom prvih ugostiteljskih objekata. Saobraćajna veza poboljšana je krajem 1970-ih asfaltiranjem puteva magistralnog značaja Tuzla - Zvornik, regionalnog značaja Međaš - Živinice, Caparde - Šekovići, Caparde - Snagovo - Zvornik, kao i mreža lokalnih puteva. Izgradnjom saobraćajnica naselja su povezana sa centrom općine što je stvorilo bolje uslove za brži razvoj privrede općine Kalesije i njenu povezanost sa drugim susjednim općinama. Izgrađen je i jedinstven sistem PTT mreže, a prva ambulanta je izgrađena u prvoj polovini 1960-ih. Brži razvoj privrede i porast broja stanovništva odrazio se na razvoj školstva i na kulturne prilike u poslijeratnom periodu. Donošenjem zakona o obaveznom osmogodišnjem školovanju 1949. godine pristupilo se izgradnji prvih školskih objekata. Tako su 1954. godine sagrađene 2 osnovne škole u Memićima i Tojšićima. Sa postojeće 2 iz ranijih perioda postojala su ukupno 4 školska objekta. Do izgradnje srednjoškolskog centra u Kalesiji 1977 - 78 godine izgrađeno je ukupno 6 osnovnih škola: Kalesija, Memići, Osmaci, Rainci Gornji, Tojšići i Vukovije. Također, izgrađeno je i 16 područnih škola: Dubnica, Gojčin, Zolje, Donji Rainci, Lipovice, Miljanovci, Vukovije Gornje, Vukovije Donje, Hrasno Gornje, Hrasno Donje, Jeginov Lug, Kikači, Seljublje, Zukići, Rakino Brdo i Hajvazi. Kulturni život odvijao se kroz djelatnost ''Narodnog univerziteta'' u čijem sastavu su djelovali: biblioteka, dom kulture i čitaonice. Na području Kalesije izgrađeno je ukupno 22 objekta kulture od kojih u urbanom području Kalesije 3, a u ostalim dijelovima općine 19. objekata. Pored navedenih institucija, obrazovni i duhovno - kulturni sadržaji odvijali su se i kroz vjerske objekte odnosno džamije, mektebe i crkve. === Kalesija od 1992. do danas === Započeti politički, privredni, društveni i kulturni razvoj na području Kalesije zaustavio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Kalesija se od 2. maja 1992. godine našla među prvim bosanskohercegovačkim gradovima na udaru vojnih jedinica [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i [[Vojska Republike Srpske|paravojnih jedinica]] [[Srpska demokratska stranka|SDS]] Bosne i Hercegovine. 11. maja iste godine grad Kalesija sa teritorijom istočno od rijeke [[Bjeljevac (rijeka)|Bjeljevac]] izuzev naselja Zukići i Jajići bili su okupirani od strane agresora. Za samo 12 dana 23. maja 1992. godine Kalesija je ponovo oslobođena i postala je prvi oslobođeni grad u Bosni i Hercegovini. Posljedice agresije su: etničko čišćenje, stradanje i raseljavanje stanovništva, odvođenje mnogih u logore, zatim razaranje kalesijskih naselja ([[urbicid]]), vjerskih objekata, industrijskih postrojenja kao i nova administrativna podjela teritorije. [[Dejtonski sporazum]] odredio je novo administrativno uređenje Bosne i Hercegovine. Kao posljedica tog uređenja 71&nbsp;km<sup>2</sup> odnosno 26,1 % teritorije izdvojen je iz teritorije općine Kalesija koju je ranije imala 272&nbsp;km<sup>2</sup> i pripojen novofoosnovanoj općini Osmaci. U novoosnovanu općinu Osmaci pripojena su sljedeća naselja: Mahala, Hajvazi, Caparde, Kulina, Kusonje, Kosovača, Vilčevići, Matkovac, Osmaci, Šeher, Rakino Brdo, Borogovo, Sajtovići, Like i Drvenice. == Geografija == [[Datoteka:Kalesija danas.jpg|mini|desno|270px|Kalesija]] Općina Kalesija nalazi se u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Od Tuzle se nalazi jugoistočno i udaljena je oko 22&nbsp;km. Svojim većim dijelom nalazi se u dolini rijeke Spreče. Površina općine je 180&nbsp;km<sup>2</sup> sa oko 42 000 stanovnika. Prije agresije površina Kalesije bila je oko 272&nbsp;km<sup>2</sup> i nakon Dejtonskog sporazuma 1/3 općine pripala je novoosnovanoj općini [[Osmaci]]. U fizičko-geografskom smislu teritorija Kalesije podijeljena je na 3 [[Geomorfologija Sjeveroistočne Bosne|geomorfološke]] cjeline: 1.[[Majevica]] sa pobrđem 2.Dolina gornje Spreče 3.Bišina i njeno pobrđe Geografske koordinate općine su: 18°15′16″° istočne geografske širine i 44°25′6″ sjeverne geografske dužine. [[Geologija|Geološki]] sastav općine je skoro neistražen, ali do izvjesnih podataka može se doći iz literature koje ima veoma malo na ovu temu. Kalesija i njeno šire okruženje imaju [[umjereno-kontinentalnu]] klimu, a u toku godine nema većih temperaturnih oscilacija. [[Hidrografija|Hidrografsku]] mrežu općine čini rijeka Spreča sa svojim pritokama: [[Bukovica (rijeka)|Bukovica]], [[Gribaja]], [[Tavna]], [[Dubnica (rijeka)|Dubnica]], [[Papraća]], [[Ugerovica]], [[Mramorak]], [[Sajtovića rijeka]], Mala rijeka ali i manji povremeni tokovi. Dužina rijeke Spreče je 151,7&nbsp;km, a kroz Kalesiju protiče u dužini od 43,5&nbsp;km. Područje općine Kalesija obiluje plodnim zemljištem koje je povoljno za razvoj poljoprivrede, a zastupljena su: [[aluvijalna]], [[dolinska]], [[brežuljkasta]] i [[brdska]] tla. Kalesija ima povoljnu [[Klima|klimu]] i sastav tla, te je zbog toga razvijen biljni i životinjski svijet. U dolini Spreče nalaze se manje šume: [[Crna joha|crne johe]], [[Vrba|vrbe]] i [[Poljski jasen|poljskog jasena]]. Na većoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] su šume [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]], [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] kao i običnog [[grab]]a. Također su rasprostranjene [[Bor (biljka)|bor]]ove šume, šume cera i [[Bukva|bukve]]. Od životinja su rasprostranjeni: [[medvjed]], [[vuk]], [[divlja svinja]], [[jazavac]], [[tvor]], [[lisica]], [[patke]] i druge [[ptice]]. Kalesija ima dobre prirodno- geografske osobine koje pružaju mogućnost razvoja mnogih privrednih grana. == Privreda == Na području Kalesije preovladava poljoprivredna proizvodnja. Poljoprivredno dobro "Spreča" je imala modernu farmu, te razvijenu ratarsku proizvodnju (uglavnom žitarice). Po gašenju ove firme započinje sa radom čitav niz manjih proizvođača: mlijeka, junećeg, pilećeg i ovčijeg mesa, raznovrsnih ratarskih kultura. Također, podignuti su novi zasadi šljive, jabuke, kruške, jagode i u manjem obimu proizvodnja povrća. U oblasti privrede dominira metaloprerađivačka industrija, proizvodnja kartonske i plastične ambalaže, grafička, proizvodnje drvene građe, proizvodnja namještaja, pvc, aluminijske i drvene stolarije, ukrasnog i drugog kamena, eksploatacija neindustrijskog kamena i pijeska. Za oblasti građevinarstva pokrenuta je proizvodnja plastične i aluminijske stolarije, proizvodnja stolarije od drveta, te nekoliko kapaciteta za primarnu preradu drveta, proizvodnja betona i betonske galanterije, proizvodnja cijevi za građevinarstvo. Najznačajniji doprinos izvoznim učincima je u izvozu čeličnih otkivaka na njemačko tržište, namještaja na zapadna tržišta, plastične i najlonske folija ambalaža na tržište Bliskog i Dalekog istoka). Od usluga najznačajnije su: trgovina, ugostiteljstvo, zanatske, prevoz putnika i roba, građevinske usluge svih zanimanja, knjigovodstvene, usluge projektovanja i bankarske.<ref name="Kalesija">{{cite web|url=http://kalesija.ba/o-kalesiji/|title=O kalesijio|work=kalesija.ba|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Ova uslužna preduzeća pružaju neophodne usluge građanima i zapošljavaju veliki broj radnika. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kalesije|Spisak naseljenih mjesta u općini Kalesija}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Kalesija === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalesija | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11495 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 57/8) |work=fzs.ba |access-date= 15. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 33053 | g2013_bosnjaci = 32227 | g2013_srbi = 254 | g2013_hrvati = 20 | g2013_bosanci = 139 | g2013_romi = 137 | g2013_muslimani = 117 | g2013_bosanciihercegovci = 24 | g2013_albanci = 21 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 54 | g2013_nepoznato = 39 | g1991_ukupno = 41809 | g1991_muslimani = 33137 | g1991_srbi = 7659 | g1991_hrvati = 35 | g1991_jugosloveni = 275 | g1981_ukupno = 37647 | g1981_muslimani = 29178 | g1981_srbi = 7725 | g1981_hrvati = 34 | g1981_jugosloveni = 474 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 34 | g1981_albanci = 30 | g1981_romi = 110 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 32577 | g1971_muslimani = 24771 | g1971_srbi = 7606 | g1971_hrvati = 40 | g1971_jugosloveni = 23 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 12 | g1971_albanci = 18 | g1971_madari = 1 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 26921 | g1961_muslimani = 13940 | g1961_srbi = 7402 | g1961_hrvati = 44 | g1961_jugosloveni = 5459 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 19 | g1961_albanci = 11 | g1961_madari = 7 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kalesija Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalesija Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 123536 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 2039 | g2013_bosnjaci = 1868 | g2013_srbi = 6 | g2013_hrvati = 3 | g2013_bosanci = 15 | g2013_romi = 100 | g2013_muslimani = 5 | g2013_bosanciihercegovci = 8 | g2013_albanci = 20 | g2013_nisu_izjasnili = 11 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 2208 | g1991_muslimani = 1111 | g1991_srbi = 617 | g1991_hrvati = 16 | g1991_jugosloveni = 97 | g1981_ukupno = 3351 | g1981_muslimani = 2678 | g1981_srbi = 439 | g1981_hrvati = 11 | g1981_jugosloveni = 157 | g1981_crnogorci = 15 | g1981_albanci = 12 | g1981_romi = 25 | g1971_ukupno = 2084 | g1971_muslimani = 1993 | g1971_srbi = 81 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_albanci = 4 | g1961_ukupno = 1520 | g1961_muslimani = 861 | g1961_srbi = 19 | g1961_jugosloveni = 635 }} == Kultura == === Kulturni i nacionalni spomenici === Najstariji spomenici kulture na području Kalesije su [[stećci]], nadgrobni spomenici još iz XIV i XV vijeka. Smješteni su na više lokacija, a ima ih ukupno preko stotinu, sa najraznovrsnijim simbolima i gravurama u kamenu.<ref name="Kalesija"/> Na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za općinu Kalesija nalazi se spomenik: * [[Nekropola stećaka u Bulatovcima|Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje i Strane u Bulatovcima]], historijsko područje.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=6 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kalesija) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Atik džamija u Gornjim Vukovijama]] (graditeljska cjelina) Na više lokacija postoje i ostaci tvrđava – gradina iz najstarijih vremena, a najpoznatije su: Gojčin, Zolje – Jajići, te ispod Pješavice. Od vjerskih objekata najpoznatiji su: stare džamije u Hemlijašima i Lipovicama izgrađene na "Pašinom putu" iz perioda turske vladavine, a u Dubnici je pravoslavna crkva izgrađena u 16. vijeku.<ref name="Kalesija"/> === Ostale kuturne aktivnosti === Kalesija ima prepoznatljivu izvornu [[Muzika|muziku]] od 1968. godine, kada je izvorna muzika i pjesme "[[Kalesijske trojke]]" svirana na svim radio stanicama bivše Jugoslavije uz poznatu pjesmu "[[Kalesijo puna si mi cvijeća]]". Izvorna muzika je sinonim Kalesije, a još jedna grupa sličnog stila poznata pod nazivom "[[Kalesijski zvuci]]" sa svojim pjesmama nalazi se u svjetskoj enciklopediji muzike. U sklopu Narodnog univerziteta postojala je [[biblioteka]] sa oko 17.000 [[knjiga]]. Narodni univerzitet izdavao je i list [[Kalesijske novine]], a kasnije podlistak u Tuzlanskom [[Front slobode (novine)|Frontu slobode]]. U sklopu univerziteta postojala je i kino sala gdje su prikazivani filmovi raznih sadržaja. Tokom rata osnovan je prvi općinski Radio, a dugo vremena izlazi i lokalni list "Zeman" Osniva se Bošnjačka zajednica kulture [[Preporod (Kalesija)|Preporod]], kulturno umjetnička društva, objavljuju se prvi romani i zbirke pjesama od autora iz kalesijskog kraja, obnavlja se i ponovo nastavlja rad Gradska biblioteka - "[[Narodna biblioteka Kalesija]]" itd. Jedan od poznatijih autora, književnika jeste [[Mehmed Đedović]], koji je privukao pažnju javnosti romanima poput: [[Tragovi]], [[Sjena kurjaka]]...itd. U Kalesiji su aktivna 2 KUD-a: "Sevdah" [[Memići (Kalesija)|Memići]] i KUD "14 maj" [[Tojšići]]. Značajni su [[Dani kulture u Kalesiji]], koji se obilježavaju tradicionalno svakog oktobra i posredstvom kojih su Kalesiju pohodili brojni pisci i izdavači. Osnovan je [[Bosanski Kulturni Centar]] kojim se upravlja i stimuliše kulturnim aktivnostima u ovom gradu. Tu je i lokalna radio stanica [[Radio Feral]] namijenjena slušaocima kako iz Kalesije tako i sa područja čitavog kantona. == Obrazovanje == Na području općine Kalesija postoji 6 osnovnih [[škola]] u kojima nastavu pohađaju djeca od prvog do osmog (u novije vrijeme do devetog) razreda i nalaze se u većim mjesnim zajednicama: *Kalesija *Rainci Gornji *Gojcinu *Memići *Vukovije i *Tojšići. Ovim školama se pridodaje još 9 područnih škola u kojima pohađaju nastavu djeca od prvog do četvrtog razreda.<br /> U spomenutim školama obrazuje se oko 5000 učenika po Bosanskom nastavnom planu i programu. U Kalesiji djeluje i [[Mješovita srednja škola Kalesija]], u okviru koje se obrazuju gimnazijalci, mašinski, poljoprivredni i veterinarski tehničari. Učenici se obrazuju i za zanatska zanimanja kao što su: bravar, zavarivač, metalostrugar, monter centralnog grijanja, plinski i vodoinstalater, autolimar, automehaničar, zidar, keramičar i drugi. Veliki broj učenika i studenata obrazuje se u [[Tuzla|Tuzli]] putujući u jednom pravcu u prosjeku oko 20&nbsp;km. Kalesija nije imala veliki broj visoko obrazovanih ljudi, a danas se na univerzitetima u Bosni i Hercegovini kao i širom svijeta obrazuje veliki broj mladih ljudi. == Sport == Sportski savez općine Kalesija formiran je 1976. godine. Tada su dijelovale sportske organizacije : FK " Sloga " Tojšići, FK " Jedinstvo " ( današnja Bosna ) Kalesija, Šahovski klub " Kalesija" iz Kalesije i OFK " Memići" iz Memića. Osim nogometa i šaha , Kalesija danas ima odbojkaše, karate i košarkaške klubove. Savez ujedno radi i na organizovanju malih olimpijskih igara za učenike osnovnih i srednjih škola. Ove igre se odvijaju već 5 godina. Na području općine registrovano je 1087 sportaša u: nogometu, odbojci, košarci, karateu, šahu, kao i školske omladine koji su uključeni u Male olimpijske igre na kojima učestvuje oko 1500 učenika. === Odbojka === Ženski odbojkaški klub Polo iz Kalesije osnovan je 23. 11. 1997. godine. Za samo 4 godine stigli su do Prve lige, zahvaljujući dobrom organizovanju, rukovođenju, finansijama i materijalnim dobrima. Klub je redovno učestvovao u završnici državnog prvenstva za mlađe kategorije, a pojavljuje se i kao organizator sportskih manifestacija. Godine 1988. Klub je bio organizator državnog prvenstva za mlađe kategorije. OK "BOSNA" Kalesija je osnovan 1993. godine, a takmiči se u Prvoj ligi [[Odbojkaški savez Bosne i Hercegovine|Odbojkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Najveći uspjeh ostvaren je 1996 - 97 učešćem u evropskom KUP-u [[Evropska odbojkaška federacija|CEV]]-a, kada su ostvarili prvu klupsku međunarodnu pobjedu za bosanskohercegovačku odbojku. Kadetska i juniorska ekipa 1999. osvaja naslove Prvaka države u ovim kategorijama, a nekolicina igrača obukla je i dres reprezentacije Bosne i Hercegovine. === Nogomet === Osnivanjem nogometnog saveza općine Kalesija 1978. godine, osnovani su nogometni klubovi: OFK "Rainci G.", OFK "Mladost" Kikači, OFK "Mladost" Vukovije G, OFK "Spreča" Rainci D., OFK "Jeginov Lug", OFK "Majevica" Seljublje, OFK "Krušik" Vukovije, OFK "Sloboda" Vukovije, OFK "Bratstvo" Prnjavor, OFK "Borac" Osmaci, OFK "Miljanovci". Neki od ovih klubova su prestali sa takmičenjem. Danas se takmiče: "Bosna" Kalesija i "Sloga" Tojšići u Grugoj ligi, dok "Crni vukovi", OFK "Rainci" i FK "Memići" nastupaju u Drugoj kantonalnoj ligi. U međuopćinskoj ligi takmiče se "Spreča" Donji Rainci i "Mladost" Kikači. U Fudbalskom savezu djeluje i Sekcija fudbalskih sudija i delegata koja broji 34 člana. == Poznate ličnosti == * [[Miralem Pjanić]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kalesija Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.kalesija.ba/ Zvanični sajt općine Kalesija] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Općina Kalesija}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Kalesija|*]] mnzijdk25g7q0ezknaunzru2ya8onjc Kladanj 0 9200 3918082 3848306 2026-08-15T10:44:19Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Kladanj municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Kladanj.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kladanj | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Kladanj | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Kladanj, nabrezni fronta.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Kladanj | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Kladanj grb.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Kladanj.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kladanj u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|13|32.9|N|18|41|25.5|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Jusuf Čavkunović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/98/0 |website=www.izbori.ba |access-date=15. 10. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Pokret demokratske akcije|PDA]] | površina_naselja = 17.69 | površina_općine = 335.64 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4026 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 12348 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 280 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 125644<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10499 | veb-sajt = {{URL|http://www.kladanj.ba/}} | fusnote = | mapframe_shape = yes | mapframe_id = Q15779850 }} '''Općina Kladanj''' se prostire dolinom rijeke [[Drinjača (rijeka)|Drinjače]], u podnožju planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Naseljeno mjesto Kladanj je smješteno na putu [[Orašje]]-[[Tuzla]]-[[Sarajevo]]. Općina Kladanj se nalazi u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]]. == Historija == Historija Kladnja obuhvata razvoj Kladnja od najranijih tragova ljudskog prisustva na području današnje općine, preko [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Srednji vijek u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovnih]] komunikacija, do oblikovanja naselja kao značajnog lokalnog središta u [[Osmansko carstvo|osmanskom]] i [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] periodu.<ref name="Ujca">{{cite journal|last=Ivanović|first=Obrad|year=1956|title=Pećina Ujča|url=https://hrcak.srce.hr/file/325182|journal=Naš krš|volume=7|issue=15–16|access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref name="Imamovic2020">{{cite journal|last1=Imamović|first1=Mersiha|last2=Krpić|first2=Amir|year=2020|title=Osmanski karavanski putevi na planini Konjuh (Kladanj)|url=https://www.academia.edu/67130049/Osmanski_karavanski_putevi_na_planini_Konjuh_Kladanj_|journal=Historijska misao|volume=6|issue=6|pages=65–85|doi=10.51558/2303-8543.2021.6.6.65|access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref name="OpcinaHistorijat">{{cite web|url=https://www.kladanj.ba/op%C4%87ina/historijat.html|title=Historijat|website=Općina Kladanj|access-date=11. 3. 2026}}</ref> === Prapovijest i antika === Šire područje Kladnja pokazuje tragove starijeg ljudskog prisustva. U radu o pećini [[Ujča]] kod Kladnja zabilježeno je da je taj lokalitet sačuvao tragove ljudi koji su u njemu boravili duže vrijeme, što potvrđuje raniju naseljenost ovoga kraja.<ref name="Ujca" /> Savremena terenska istraživanja na [[Konjuh]]u utvrdila su ostatke rimske ceste koja je iz pravca [[Olovo|Olova]] preko prijevoja Stara Karaula silazila prema Kladnju, a jedan njen krak vodio je dalje kroz Plahoviće i Pauč prema lokalitetu današnje [[Muška voda|Muške vode]] u dolini [[Drinjača|Drinjače]].<ref name="RimskaCesta">{{cite journal|last=Imamović|first=Mersiha|year=2021|title=Following the Roman Road on Mountain Konjuh near Kladanj|url=https://www.academia.edu/129044544/Following_the_Roman_Road_on_Mountain_Konjuh_near_Kladanj|journal=Studia Universitatis Hereditati|volume=9|issue=2|pages=11–28|doi=10.26493/2350-5443.9(2)11-28|access-date=11. 3. 2026}}</ref> Ti nalazi pokazuju da je kladanjski prostor bio uključen u starije saobraćajne pravce mnogo prije osmanskog doba.<ref name="RimskaCesta" /> === Srednji vijek === O najranijem pisanom spomenu Kladnja u literaturi postoje različiti navodi. Službena stranica Općine Kladanj navodi 1138. godinu kao rani spomen mjesta, a ujedno bilježi i pomen srednjovjekovnog naselja u dubrovačkim spisima iz 1431. godine.<ref name="OpcinaHistorijat" /> U savremenom naučnom radu o osmanskim putevima navodi se da se Kladanj u srednjem vijeku spominje 3. augusta 1432, u vezi s putovanjem bosanskog kralja [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]].<ref name="Imamovic2020" /> Srednjovjekovno naslijeđe kladanjskog kraja potvrđuju i nekropole sa [[stećci]]ma. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine navodi da je nekropola sa stećcima u [[Olovci]]ma, na području općine Kladanj, među nekropolama iz Bosne i Hercegovine upisanim na [[UNESCO]]-vu [[Svjetska baština|Listu svjetske baštine]].<ref name="KONSUNESCO">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/Publication/Read/projekat-serije-nominacije-stecaka|title=Projekat serijske nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a|date=18. 3. 2019|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}</ref> === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja Bosne, područje Kladnja uključeno je u osmanski upravni sistem. Službena stranica Općine Kladanj navodi da se mjesto 1469. godine spominje s trgom ''Četvrkovište'', na kojem se četvrtkom održavao veliki sajam, te da je 1557. zabilježeno kao [[kasaba]] u sastavu [[Sarajevski kadiluk|Sarajevskog kadiluka]], a kasnije i kao samostalan kadiluk u koji je ulazilo i Olovo.<ref name="OpcinaHistorijat" /> Isti izvor navodi da se u drugoj polovini 16. stoljeća Kladanj spominje kao čaršija s hamamom i Hadži Bali-begovom džamijom iz 1545. godine, poznatijom kao [[Kuršumlija džamija u Kladnju|Kuršumlija]].<ref name="OpcinaHistorijat" /> Istraživanja na Konjuhu pokazala su da je Kladanj zbog svoga geografskog položaja bio važna raskrsnica osmanskih karavanskih puteva. Na lokalitetima Miljkovac, Paljevac i Buševo dokumentirani su ostaci puteva korištenih za transport ljudi i robe, pri čemu autori zaključuju da najstariji slojevi tih komunikacija vjerovatno potječu iz 15. ili 16. stoljeća.<ref name="Imamovic2020" /> Osmansko naslijeđe Kladnja sačuvano je i kroz više spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine među nacionalnim spomenicima na području Kladnja navodi [[Kuršumlija džamija|Kuršumlija (Hadži Bali-begovu) džamiju]] i staru drvenu džamiju sa haremom u [[Tuholj]]u.<ref name="KONSLista">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref name="KONSTabela">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela?lang=hr|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}</ref> === Austro-Ugarska i 20. stoljeće === Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. donijela je upravne i privredne promjene i u Kladnju. Prema službenom općinskom historijatu, Kladanj je u to vrijeme postao kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a austro-ugarska uprava je posebno bila zainteresirana za eksploataciju šuma i širenje administrativnog aparata.<ref name="OpcinaHistorijat" /> U širem okviru [[tuzla]]nskog kraja, austro-ugarski i međuratni period obilježili su postepeni prijelaz iz pretežno agrarno-zanatsko-trgovačke sredine u industrijski kraj, uz migracije stanovništva i promjene u socijalnoj strukturi.<ref name="Selimovic1994">{{cite journal|last=Selimović|first=Sead|year=1994|title=Socijalne promjene stanovništva tuzlanskog kraja (1878.–1941.)|url=https://hrcak.srce.hr/file/118313|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=26|issue=1|access-date=11. 3. 2026}}</ref> U istom radu zabilježeno je i da je u Kladnju početkom 1920-ih pitanje školstva bilo povezano s vjerskom i društvenom strukturom stanovništva, što pokazuje kako su se šire političke i društvene prilike odražavale i na lokalnu zajednicu.<ref name="Selimovic1994" /> Službena stranica Općine Kladanj navodi da je veći dio starijeg graditeljskog naslijeđa nestao usljed velikih požara i kasnijih ratova, pa su od osmanskog graditeljskog sloja u samom gradu očuvani tek pojedini spomenici, prije svega Kuršumlija džamija i Đurđi-hanumina česma.<ref name="OpcinaHistorijat" /> == Geografija == Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke [[Drinjača (rijeka)|Drinjače]], u podnožju planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu [[Županja]] - [[Tuzla]] - [[Sarajevo]]. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325&nbsp;km<sup>2</sup>. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj se nalaze sljedeći spomenici: * ″[[Kuršumlija džamija|Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija]]″ (graditeljska cjelina), * ″[[Nekropola Olovci]]″ (historijsko područje), * "[[Stara drvena džamija u Tuholju|Stara drvena džamija sa haremom u Tuholj]]u" (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=6 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kladanj) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kladnja|Spisak naseljenih mjesta u općini Kladanj}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja. === Općina Kladanj === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kladanj | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10499 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 61/2) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 12348 | g2013_bosnjaci = 11997 | g2013_srbi = 107 | g2013_hrvati = 33 | g2013_bosanci = 60 | g2013_romi = 33 | g2013_muslimani = 35 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 7 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 40 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 16070 | g1991_muslimani = 11621 | g1991_srbi = 3952 | g1991_hrvati = 36 | g1991_jugosloveni = 277 | g1981_ukupno = 15641 | g1981_muslimani = 10578 | g1981_srbi = 4323 | g1981_hrvati = 40 | g1981_jugosloveni = 600 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 43 | g1981_albanci = 8 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 8 | g1971_ukupno = 14015 | g1971_muslimani = 9300 | g1971_srbi = 4487 | g1971_hrvati = 66 | g1971_jugosloveni = 63 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 49 | g1971_albanci = 5 | g1971_madari = 1 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 11469 | g1961_muslimani = 816 | g1961_srbi = 4482 | g1961_hrvati = 207 | g1961_jugosloveni = 5888 | g1961_slovenci = 5 | g1961_crnogorci = 39 | g1961_albanci = 6 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 9 }} === Naseljeno mjesto Kladanj === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kladanj | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 125644 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4026 | g2013_bosnjaci = 3798 | g2013_srbi = 61 | g2013_hrvati = 24 | g2013_bosanci = 46 | g2013_romi = 33 | g2013_muslimani = 10 | g2013_bosanciihercegovci = 7 | g2013_albanci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 29 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 4873 | g1991_muslimani = 3655 | g1991_srbi = 870 | g1991_hrvati = 21 | g1991_jugosloveni = 228 | g1981_ukupno = 4091 | g1981_muslimani = 2925 | g1981_srbi = 615 | g1981_hrvati = 29 | g1981_jugosloveni = 455 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 20 | g1981_albanci = 8 | g1981_makedonci = 5 | g1971_ukupno = 3379 | g1971_muslimani = 2719 | g1971_srbi = 528 | g1971_hrvati = 53 | g1971_jugosloveni = 39 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 18 | g1971_albanci = 4 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 2825 | g1961_muslimani = 216 | g1961_srbi = 851 | g1961_hrvati = 132 | g1961_jugosloveni = 1576 | g1961_slovenci = 5 | g1961_crnogorci = 30 | g1961_albanci = 3 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 6 }} == Historija == [[Datoteka:Kuršumlija džamija.JPG|mini|Kuršumlija, poznata kladanjska džamija, dobila je ime po olovu ({{jez-tr|kurşun}}) kojim je pokrivena]] Prvi spomen grada Kladnja potječe još iz 1138. godine. [[Kuršumlija džamija]] u Kladnju - ime joj je izvedeno od turske riječi olovo (kurşun), zbog kupole kojom je prekrivena. Prvi zapis o Kladnju u turskim izvorima potječe iz 1469. godine, a odnosi se na pijacu Četvrtkovište, gdje su četvrtkom održavani veliki sajmovi. U razdoblju [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanske vladavine]], Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje (kasaba) u okviru [[Sarajevski kadiluk|Sarajevskog kadiluka]] (teritorijalne jedinice), koje je kasnije i samo postalo kadiluk s [[Olovo]]m kao njegovim dijelom. == Poznate ličnosti == * [[Sulejman Kupusović]] - Pozorišni i filmski režiser * [[Mirko Pejanović]] - Član predsjedništva [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo * [[Akif Šeremet]] - Osnivač i sekretar [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]]-a<ref>Graovac, Dušan: "Crveni profesor Akif Šeremet", Samobor, 1982</ref> * [[Avdaga Hasić]] - Vođa lokalne milicije "Avdagina legija" * [[Senahid Halilović]] - Profesor dijalektologije, autor "Pravopisa bosanskoga jezika" * [[Vahid Kljajić]] - Profesor emeritus i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo<ref>https://mon.ks.gov.ba/node/455</ref> == Također pogledajte == * [[Djevojačka pećina]] * [[Titova pećina Plahovići]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kladanj Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *[http://www.kladanj.ba/ Zvanični sajt općine Kladanj] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Općina Kladanj}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Kladanj|*]] 7yqium8mjwkb4f0hey0i2wxxgqm0jjv Teočak 0 9814 3918079 3916678 2026-08-15T10:39:15Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Teočak municipality.svg]] → [[File:BiH municipality location Teočak.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · To harmonize the names of [[c::Category:Locator maps of municipalities of Bosnia and Herzegovina|all municipalities in this category and it's subcategories]]. 3918079 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Teočak | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Teočak | naselje_vrsta = Općina | slika = Teocak, mestecko na entitni hranici.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Teočaka | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Logo Teocak.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Teočak.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Teočak u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|36|10.9|N|18|58|57.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Tajib Muminović<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/55/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Teočak |work=izbori.ba |access-date= 12. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_općine = 30.37 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_općina = 7424 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 414 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_općine = 11339<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.opcinateocak.ba/}} | fusnote = }} '''Teočak''' je [[općina]] u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Općina je osnovana nakon referenduma 1992. na kome su se građani opredijelili da se odvoje od općine [[Ugljevik]]. == Geografija == Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine [[Majevica|Majevice]], na nadmorskoj visini od 300 do 600 metara. === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Ugljevik]] | SZ = [[Ugljevik]]<br>[[Lopare]] | SI = [[Ugljevik]] | Z = [[Lopare]] | I = [[Ugljevik]] | J = [[Sapna]] | JZ = [[Lopare]]<br>[[Sapna]] | JI = [[Ugljevik]]<br>[[Sapna]] }} == Historija == [[Datoteka:Teocak-Kamene-kugle.jpg|mini|desno|200px|Kamene kugle ispred džamije u Teočaku]]Zbog položaja na prilazima iz [[Podrinje|Podrinja]] prema unutrašnjosti Bosne, Teočak je u različitim epohama imao izrazit vojnostrateški značaj.<ref name="Kresevljakovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/7023379/HAMDIJA_KRE%C5%A0EVLJAKOVI%C4%86_STARI_BOSANSKI_GRADOVI|title=Stari bosanski gradovi|last=Kreševljaković|first=Hamdija|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Gacanin">{{cite journal|last=Gačanin|first=Sabaheta|year=2024|title=Narativ o osvajanju Bosne iz hronike Hašt bihišt|url=https://www.academia.edu/126525398/Narativ_o_osvajanju_Bosne_iz_hronike_Ha%C5%A1t_bihi%C5%A1t_Narrative_of_the_Conquest_of_Bosnia_from_The_Chronicle_of_Hasht_Bihisht_Radovi_143_165|journal=Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)|volume=11|pages=143–165|doi=10.46352/23036974.2024.143|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === Stari grad Teočak podignut je na osamljenom brežuljku iznad doline Tavne. Prema opisu Hamdije Kreševljakovića, utvrda je imala trokutastu osnovu, s kulom na svakom uglu, dok se ulaz nalazio ispod zapadne kule.<ref name="Kresevljakovic" /> U istom radu navodi se da se Teočak prvi put spominje 1432. godine, kada ga ugarski kralj daruje [[Đurađ Branković|despotu Đurđu Brankoviću]], te da je u Podteočaku (''Sotto Teozack'') despot boravio 28. augusta 1442.<ref name="Kresevljakovic" /> Politički značaj Teočaka dodatno je porastao u drugoj polovini 15. stoljeća, u vrijeme borbi za pogranični prostor između [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], [[Srpska Despotovina|Srpske Despotovine]], [[Ugarska|Ugarske]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Petar Vrankić navodi da je nakon smrti despota [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]] 1458. bosanski kralj [[Stjepan Tomaš]] brzo zauzeo jedanaest gradova uz [[Drina|Drinu]], među njima [[Srebrenica|Srebrenicu]], [[Zvornik]] i Teočak, te ih uključio u Bosansko Kraljevstvo.<ref name="Vrankic">{{cite journal|last=Vrankić|first=Petar|year=2025|title=Family, Political and Spiritual Profile of Queen Katarina Kosača-Kotromanić in the Then Historical Context|url=https://hrcak.srce.hr/file/485292|journal=Hercegovina|volume=11|pages=9–70|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon pada Bosne 1463. Teočak ostaje važna tačka na ugarsko-osmanskom pograničnom prostoru. Davor Salihović bilježi da je kancelarija kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] 1467. izdala povelju kojom se [[Nikola Iločki|Nikoli Iločkom]], tadašnjem vječnom grofu Teočaka, dopušta osnivanje trga na savskom prijelazu Apayoch, što pokazuje da je teočanski prostor imao i vojni i privredni značaj u kasnosrednjovjekovnom pograničju.<ref name="Salihovic">{{cite journal|last=Salihović|first=Davor|year=2019|title=The Process of Bordering at the Late Fifteenth-Century Hungarian-Ottoman Frontier|url=https://hrcak.srce.hr/file/335497|journal=History in Flux|issue=1|pages=93–120|doi=10.32728/flux.2019.1.5|access-date=13. 3. 2026|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118182403/https://hrcak.srce.hr/file/335497|url-status=dead}}</ref> Za osmanske izvore Teočak je bio jedna od prvih ključnih tvrđava na pravcu prodora u Bosnu. Sabaheta Gačanin, analizirajući narativ iz hronike ''Hašt bihišt'', ističe da je Teočak opisan kao tvrđava ''na samom ulazu u Bosnu'' i kao ''ključ'' za dalje napredovanje prema unutrašnjosti zemlje.<ref name="Gacanin" /> Isti izvor pokazuje da je Teočak u osmanskoj percepciji bio dobro utvrđeno i strateški važno mjesto u Podrinju.<ref name="Gacanin" /> U Teočaku su bile dvije nekropole [[stećak]]a Mramor i Harci, koje svjedoče o bosanskoj posebnosti, a i do danas su neki od stećaka očuvani. ==== Srebrenička banovina ==== Jedno vrijeme Teočak je bio čak glavni grad novoproklamovanog kralja. Desilo se to što su u jednom trenutku i Turska i Ugarska igrale na kartu postojanja [[Bosanska država|Bosanske države]] pa su obje države imenovale tobože "kraljeve Bosne". Turci su imenovali [[Matija Vojsalić|Matiju Vojsalića]] za "kralja Bosne" i držali ga s tom titulom samo 1476. godine, upravo iste godine kada je hrišćanska vojska privremeno povratila Srebrenicu. Naime, Ugarska je za "kralja Bosne" imenovala uglednog mađarskog velikaša [[Nikola Iločki|Nikolu Iločkog]] koji se od 1438. javlja kao mačvanski ban, i prebacila ga u "glavni grad" [[Jajce]] 1471. Ubrzo potom od 1472-1477. "kralj Nikola Iločki" biva prebačen u Teočak gdje stoluje pet godina, nakon čega biva ukinuta ta titula, a dalje se cijela administracija prepušta Srebreničkoj banovini. Mađari su držali Teočak do 1521. kada su i njega zajedno sa [[Srebrenik]]om (Srebrenička banovina) zauzeli Turci. === Osmansko doba === Tačan datum osmanskog osvajanja Teočaka nije potpuno razjašnjen u historiografiji.<ref name="Kresevljakovic" /> Kreševljaković navodi da su [[Osmanlije]] u grad dovele vodu s vrela Vodce, što pokazuje da je utvrda bila prilagođena dužem vojnom držanju i osmanskoj posadnoj službi.<ref name="Kresevljakovic" /> Isti autor bilježi da je Teočak nakon osvajanja imao posadu sve do iza 1804. godine, da je prva sigurna vijest o toj posadi iz 1655, te da je grad napušten između 1804. i 1833.<ref name="Kresevljakovic" /> Osmanski sloj Starog Teočaka sačuvan je i u njegovom sakralnom i memorijalnom pejzažu. U podnožju gradskih zidina nalazila se stara džamija, kasnije poznata kao džamija Fethija, a lokalitet je bio obilježen i starim nišanima te kamenim kuglama od granita koje se u literaturi vezuju za utvrdu.<ref name="Kresevljakovic" /><ref name="Bastina10">{{cite journal|year=2018|title=Časopis ''Baština sjeveroistočne Bosne'', br. 10|url=https://www.academia.edu/114582249/%C4%8Casopis_Ba%C5%A1tina_sjeveroisto%C4%8Dne_Bosne_br_10_Tuzla_2018_Journal_The_Heritage_of_Northeast_Bosnia_No_10_Tuzla_2018|publisher=JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Teočak u 19. i 20. stoljeću === Napustivši funkciju stalne tvrđavske posade početkom 19. stoljeća, Teočak je postepeno izgubio staru ulogu pograničnog vojnog centra, ali je zadržao historijski značaj kroz ostatke fortifikacija i osmanskog sakralnog naslijeđa.<ref name="Kresevljakovic" /> U novijoj stručnoj literaturi Stari grad Teočak označava se kao najznačajniji kulturni spomenik općine Teočak i kao prirodno-graditeljska cjelina koju čine ostaci srednjovjekovne i osmanske fortifikacije, džamija Fethija, nišani i granitne kugle.<ref name="Bastina10" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] Teočak je ponovo dobio izuzetnu vojnostratešku važnost. Početkom 1992. bilo u potpunom okruženju jedinica [[JNA]] i srpske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]], u gradu nije bilo hrane ni lijekova te da se nije moglo ni ulaziti ni izlaziti iz njega.<ref name="SudBiHMarkovic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Open/14951?n=Prvostepena+presuda+-+Miroslav+Markovi%C4%87_A.pdf|title=Prvostepena presuda u predmetu Miroslav Marković|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Dana 14. jula 1992. iz Teočaka je prema pravcu [[Sapna|Sapne]], Goduše i Vitnice krenula kolona od oko 120 bošnjačkih civila, među kojima je bilo žena i djece. Na putu prema Orića Visu i [[Lokanj]]u zarobljeno je oko 86 civila, nakon čega je veći broj njih odveden i ubijen.<ref name="SudBiHMarkovic" /> Sudski utvrđeni opis događaja potvrđuje da je riječ bila o civilnoj koloni koja je pokušavala izaći iz opkoljenog Teočaka.<ref name="SudBiHMarkovic" /><ref name="Detektor1">{{cite web|url=https://detektor.ba/2015/10/26/napad-na-ljude-iz-teocaka/|title=Napad na ljude iz Teočaka|date=26. 10. 2015|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Detektor2">{{cite web|url=https://detektor.ba/2016/01/18/napad-na-kolonu-2/|title=Napad na kolonu|date=18. 1. 2016|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Srpske snage su u julu 1992. upućivale ultimatum stanovništvu i vojnim strukturama u Teočaku da predaju grad.<ref name="Detektor3">{{cite web|url=https://detektor.ba/2021/09/07/nedic-i-djurkovic-ultimatum-srpskih-snaga-civilima-i-vojnicima-u-teocaku/|title=Nedić i Đurković: Ultimatum srpskih snaga civilima i vojnicima u Teočaku|date=7. 9. 2021|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Operacije na teočko-sapnjskom pravcu bile su dio šire ofanzive bosanskih Srba iz kasne 1993. godine, povezane s operacijom ''[[Operacija "Drina '93"|Drina 93]]'', s ciljem potiskivanja snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] istočno od [[Tuzla|Tuzle]].<ref name="BalkanBattlegroundsDrina93">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=253}}</ref> U opisu same borbe navodi se da je napad počeo 20. novembra 1993, da se vodio na pravcima prema Obršinama, Lazu, Zečijoj Kosi i Starom Teočaku, te da je nakon višesedmičnih borbi ARBiH zadržala svoje glavne odbrambene položaje.<ref name="BalkanBattlegroundsDrina93" /> Ratni značaj teočanskog pravca potvrđuju i transkripti MKSJ-a, u kojima se spominju položaji na prilazima iz [[Pilica (Zvornik)|Pilice]] i Lokanja prema Teočaku.<ref name="ICTYPopovic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/popovic/trans/bcs/070419IT_BCS.pdf|title=Predmet ''Popović i drugi'': transkript ročišta od 19. aprila 2007.|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Širi prostor [[Sapna|Sapne]] i Teočaka ostao je važan i u kasnijim fazama rata gdje su se vodile operacije [[Majevica 95]] i [[Spreča 95]].<ref name="BalkanBattlegrounds">{{cite web|url=https://www.loc.gov/resource/g6841sm.gct00210/?sp=1&st=grid|title=''Balkan battlegrounds'': Map 28, Bosnia, Sapna-Teocak, Nov.-Dec. 1993|website=Library of Congress|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Poslijeratni razvoj === U savremenom teritorijalnom ustrojstvu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] Teočak je jedna od općina nastalih poslijeratnom teritorijalnom prekompozicijom 1995. godine, na prostoru prijeratne općine [[Ugljevik]].<ref name="ANUBIH">{{cite journal|last1=Pejanović|first1=Mirko|last2=Osmić|first2=Amer|year=2025|title=Demografske promjene u izrazito nerazvijenim općinama u Bosni i Hercegovini formiranim Dejtonskim mirovnim sporazumom|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/750b4bb8-2cbc-4e79-a135-c276f30acdd4/content|journal=Posebna izdanja ANUBiH-a|volume=CCXIX|issue=21|pages=139–154|doi=10.5644/PI2025.219.07|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema analizi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]], Teočak spada među izrazito nerazvijene općine formirane nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtona]].<ref name="ANUBIH" /> Isti rad pokazuje i dugoročno nepovoljne demografske trendove. Broj stanovnika sadašnje općine Teočak smanjen je sa 7.309 prema popisu iz 1991. na 5.219 u 2023. godini, dok je broj učenika u osnovnim školama pao sa 871 u 2007. na 336 u 2023. godini.<ref name="ANUBIH" /> Historijsko jezgro Teočaka i danas je prije svega prepoznatljivo po Starom gradu i njegovom neposrednom osmanskom sloju. Na listama peticija [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] nalaze se Stari grad Teočak (peticija iz 2015), džamija Fethija u Starom Teočaku (2003) i Mahalska ili Nova džamija u Starom Teočaku (2003), kao i više drugih dobara na području općine.<ref name="KONS">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-opcine-11.11.2022.pdf|title=Lista peticija gradovi/općine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Zbog toga se historija Teočaka ne veže samo uz političke i vojne događaje nego i uz trajanje njegovog kulturnog pejzaža: srednjovjekovnu utvrdu, osmansku džamiju, stare nišane, kamene kugle i lokalitete sa stećcima koji potvrđuju dug kontinuitet života na ovom prostoru.<ref name="Kresevljakovic" /><ref name="Bastina10" /><ref name="KONS" /> == Stanovništvo == {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Teočak}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Teočak === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Teočak | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11339 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g2013_ukupno = 7424 | g2013_bosnjaci = 7398 | g2013_srbi = 7 | g2013_hrvati = 5 | g2013_bosanci = 5 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 2321 | g1991_muslimani = 2306 | g1991_srbi = 3 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 1 }} == Džamije == [[Datoteka:Teocak-Grad-i-dzamija.jpg|mini|desno|200px|Džamija i ostaci srednjovijekovnog grada Teočaka]] * Bilalići - Džamija Bilalići * Stari Teočak - Nova džamija * Teočak - Džamija Centar * Teočak - Fethija džamija * Jasikovac - Džamija Jasikovac * Husejnovići - Džamija Husejnovići == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Teočak Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinateocak.ba/ Zvanični sajt općine Teočak]{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.teocak.ba/ Medijski portal općine Teočak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730084359/http://www.teocak.ba/ |date=30. 7. 2017 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Općina Teočak}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Teočak|*]] [[Kategorija:Ugljevik]] nnwsnle0cocragcdfunh7osc3mxbkdj Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine) 0 9821 3918008 3848540 2026-08-14T15:23:56Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Trnovo (FBiH).svg]] → [[File:BiH municipality location Trnovo (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · Official name is Trnovo. Since BiH has 2 Trnovos (main one in FBiH, other in Republika Srpska), name should be like this. Also, official statistics, documents and other similar things name it like this. 3918008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Trnovo | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Trnovo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Zeljeznica River near Sarajevo.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled na rijeku Željeznicu | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Trnovo FBiH grb.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Trnovo (Federation of Bosnia and Herzegovina).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Trnovo u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.678418|N|18.446115|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Ibro Berilo<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/141/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Trnovo |work=izbori.ba |access-date= 7. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 0.97 | površina_općine = 340.08 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 2.071 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 67 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 1502 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 220 | pozivni_broj = (+387) 33 | matični_broj_naselja = 165450<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11592 | veb-sajt = {{URL|http://www.trnovo.ba/}} | fusnote = }} '''Trnovo''' je [[naseljeno mjesto]] i jedna od devet općina u kantonu [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]. Potpisivanjem mirovnog sporazuma prijeratna općina Trnovo podijeljena je u dva dijela. Od prijeratnih pet mjesnih zajednica, četiri su se našle u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je mjesna zajednica Trnovo [[Trnovo (RS)|oformila novu općinu u Republici Srpskoj]]. Administrativne funkcije se obavljaju u naselju [[Dujmovići]] gdje je i sjedište općine. == Geografija == Općina Trnovo nalazi se oko 30&nbsp;km jugoistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Zauzima površinu od 337&nbsp;km<sup>2</sup>. Na području općine ima 56 naseljenih mjesta. Naselja su organizirana u 4 mjesne zajednice (MZ Šabići, MZ Dejčići, MZ Trnovo i MZ Delijaš). Trnovo se nalazi na planinskim obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]], [[Igman]]a, [[Visočica|Visočice]], [[Treskavica|Treskavice]] i [[Jahorina|Jahorine]]. Općina Trnovo obiluje izvorima pitke vode. Riječni tokovi su [[Željeznica]], Crna Rijeka i Bijela Rijeka, koje teku prema Crnom moru te [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], koja teče prema Jadranskom moru, kao i tri planinska glacijalna jezera. Općinu karakteriše kontinentalna klima, koja sa porastom nadmorske visine prelazi u oštru [[planinska klima|planinsku klimu]] alpskog tipa. == Historija == Područje Trnova ima kontinuitet naseljenosti od prahistorijskog doba, bogato je srednjovjekovnim i osmanskim spomenicima, a u 20. stoljeću doživjelo je teška ratna razaranja i velike demografske promjene.<ref name="OpcinaHistorija">{{cite web|url=https://www.trnovo.ba/about-trnovo/|title=About Trnovo|website=Općina Trnovo|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="KrajisnikPresuda">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik – Judgement|date=27. 9. 2006|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Najstarija historija === Na području Trnova evidentirani su tragovi života još iz [[paleolit]]a i drugih prahistorijskih razdoblja. Među značajnijim lokalitetima navode se prahistorijska gradina u Šišićima, paleolitsko nalazište Ruda Glavica kod Tošića, Gradina Prečani te Gradac u Bogatićima. Iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] potječu utvrda Gradac Trnovo i nekropole sa [[Stećak|stećcima]] u Šabićima i na području [[Rakitnica (rijeka)|Rakitnice]].<ref name="OpcinaHistorija" /> === Osmanski i austrougarski period === Savremeni razvoj Trnova počeo je u [[Osmansko Carstvo|osmanskom periodu]]. Iz tog vremena potječu i neki od važnijih vjerskih objekata na širem području, među njima gradska džamija iz 1565, stara džamija u [[Umoljani]]ma iz 1716. i džamija u Lukavcu iz 1766. godine.<ref name="OpcinaHistorija" /> Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]] Trnovo se teritorijalno i upravno razvijalo. U mjestu su djelovali ispostava Kotora, [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavna]] parohija sa starom crkvom svetog Georgija iz 1886, narodna osnovna škola osnovana 1889, telegrafska stanica i kasarna.<ref name="OpcinaHistorija" /> Na vrhu [[Bjelašnica|Bjelašnice]] 1894. godine izgrađena je meteorološka opservatorija, koja se u općinskim publikacijama navodi kao prva takve vrste na [[Balkan]]u.<ref name="OpcinaHistorija" /> === 20. stoljeće === U 20. stoljeću Trnovo je bilo planinsko i saobraćajno važno područje južno od [[Sarajevo|Sarajeva]], povezano s prostorima [[Igman]]a, Bjelašnice, [[Treskavica|Treskavice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]]. Pred rat u Bosni i Hercegovini općina Trnovo imala je 6.991 stanovnika; prema podacima navedenim u presudi MKSJ-a, 1991. godine među njima je bilo 4.790 Muslimana (Bošnjaka), 2.059 Srba, 16 Hrvata, 72 Jugoslavena i 54 osobe ostalih ili nepoznatih etničkih pripadnosti.<ref name="KrajisnikPresuda" /> Nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] predratna općina Trnovo administrativno je podijeljena na Trnovo u Federaciji Bosne i Hercegovine i Trnovo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].<ref name="BHAS">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11592&show=12|title=Trnovo (FBIH)|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === ==== Početak rata ==== Trnovo je bilo među općinama zahvaćenim ratom već u proljeće 1992. godine. Prema nalazima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]], u martu i aprilu 1992. i srpske i bošnjačke snage podigle su punktove u Trnovu i njegovoj okolini. U isto vrijeme formirana je i zasebna srpska policijska struktura, smještena u zgradi doma kulture, a u lokalnim političkim strukturama tražena je podjela općinske uprave po etničkim linijama.<ref name="KrajisnikPresuda" /> ==== Napad i razaranja 1992. godine ==== Krajem maja 1992. u Trnovu su se pojavili vojnici sa srpskim obilježjima i tenkovi, a ubrzo je uslijedio artiljerijski napad. U presudi MKSJ-a navodi se da je [[Vojska Republike Srpske|VRS]] pod komandom [[Ratko Bundalo|Ratka Bundala]] granatirale Trnovo više sati, pri čemu su kuće u vlasništvu Bošnjaka bile glavna meta granatiranja. Tokom istog napada zapaljene su muslimanske kuće i srušena gradska džamija.<ref name="KrajisnikPresuda" /> Prema istoj presudi, u napadu je ubijeno najmanje pet muslimanskih stanovnika Trnova, a četrnaest ih je zarobljeno. Oko 2.500 Bošnjaka napustilo je Trnovo nakon napada, dok su oni koji su ostali, pretežno žene, djeca i starije osobe, bili izloženi dodatnim ograničenjima kretanja, ispitivanjima i pritvaranju. Dana 11. juna 1992. Kalinovik i Trnovo proglašeni su ratnim zonama, a dio zatočenih Bošnjaka kasnije je razmijenjen ili pušten na teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="KrajisnikPresuda" /> === Posljedice rata === Ratna dejstva ostavila su dugotrajne posljedice na stanovništvo, privredu i okoliš Trnova. U razvojnoj strategiji Općine Trnovo navodi se da je poljoprivreda pretrpjela velike štete u periodu 1992–1995, da je imovina bila napuštena i da su velike površine zemljišta zapuštene, a poslijeratni oporavak bio je usko vezan za povratak stanovništva i obnovu osnovnih sredstava za život.<ref name="Strategija">{{cite web|url=https://www.trnovo.ba/wp-content/uploads/2023/04/Strategija-odrzivog-razvoja-opcina-Trnovo-_2023_2027_compressed.pdf|title=Strategija održivog razvoja Općine Trnovo 2023.–2027.|website=Općina Trnovo|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Trnovu (FBiH)}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Trnova|Spisak naseljenih mjesta u općini Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)}} Po popisu stanovništva iz 1991, općina Trnovo (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 6.991 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Trnovo je podijeljena. Veći dio općine Trnovo ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Bogatići, Grab, Jablanica, Kijevo, Klanac, Milje, Podivič, Rajski Do, Tošići, Turovi i Ulobići, te dijelovi naseljenih mjesta: Trnovo i Vrbovnik. Od ovog područja formirana je općina [[Trnovo (RS)]]. === Nacionalni sastav stanovništva - općina Trnovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Trnovo | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11592 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 29. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 29. 9. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1502 | g2013_bosnjaci = 1376 | g2013_srbi = 97 | g2013_hrvati = 4 | g2013_bosanci = 7 | g2013_muslimani = 4 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 6991 | g1991_muslimani = 4790 | g1991_srbi = 2059 | g1991_hrvati = 16 | g1991_jugosloveni = 72 | g1981_ukupno = 8161 | g1981_muslimani = 5693 | g1981_srbi = 2242 | g1981_hrvati = 19 | g1981_jugosloveni = 163 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 19 | g1971_ukupno = 9555 | g1971_muslimani = 6342 | g1971_srbi = 3093 | g1971_hrvati = 50 | g1971_jugosloveni = 12 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 17 | g1961_ukupno = 11225 | g1961_muslimani = 4914 | g1961_srbi = 4666 | g1961_hrvati = 93 | g1961_jugosloveni = 1528 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 10 | g1961_makedonci = 3 | g1961_albanci = 1 | g1961_madari = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Trnovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Trnovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 165450 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961."/> | g2013_ukupno = 67 | g2013_bosnjaci = 28 | g2013_srbi = 39 | g1991_ukupno = 2099 | g1991_muslimani = 1078 | g1991_srbi = 939 | g1991_hrvati = 14 | g1991_jugosloveni = 46 | g1981_ukupno = 1403 | g1981_muslimani = 552 | g1981_srbi = 737 | g1981_hrvati = 8 | g1981_jugosloveni = 91 | g1981_crnogorci = 13 | g1971_ukupno = 765 | g1971_muslimani = 233 | g1971_srbi = 506 | g1971_hrvati = 17 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 7 | g1961_ukupno = 548 | g1961_muslimani = 77 | g1961_srbi = 382 | g1961_hrvati = 16 | g1961_jugosloveni = 62 | g1961_crnogorci = 7 | g1961_makedonci = 2 }} == Također pogledajte == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [[Kanton Sarajevo]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Trnovo Municipality (FBiH)}} * [http://www.trnovo.ba/ Zvanični sajt općine Trnovo] * [https://web.archive.org/web/20060508084044/http://www.bjelasnica.ba/ Zvanična stranica Olimpijskog centra Bjelašnica] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton Sarajevo}} {{Općina Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo]] [[Kategorija:Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|*]] [[Kategorija:Bivše prigradske općine Sarajeva]] ox6zrcond09989txaxa8ozr9f592a9n Stari Grad (Sarajevo) 0 9901 3918004 3713685 2026-08-14T15:14:48Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Stari Grad.svg]] → [[File:BiH municipality location Stari Grad (Sarajevo).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · There's many of Stari Grads in BiH, so this change is to not get it confused with this Stari Grad municipality of Sarajevo. 3918004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Stari Grad | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Stari Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2 | image1 = Le Barcasija à Sarajevo.jpg | image2 = Sarajevo – Šeher-Ćehaja Bridge.jpg | image3 = Sarajevo Hrgica 2011-11-08 (3).jpg | image4 = Sarajevo street Zelenih Beretki (1).JPG | image5 = Vratnik Sarajevo 2.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Stari Grad Sarajevo.png | grb_alt = Grb općine Stari Grad Sarajevo | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Stari Grad (Sarajevo).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Stari Grad u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.866667|N|18.433333|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Irfan Čengić | načelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_naselja = 15.13 | površina_općine = 49.69 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 36339 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 36976 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 000 | pozivni_broj = (+387) 33 | matični_broj_naselja = 166499<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11584 | veb-sajt = {{URL|http://starigrad.ba/}} | fusnote = }} '''Stari Grad''' je [[naseljeno mjesto]] i [[općina]] u [[Kanton Sarajevo|Kantonu]] i [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]], te historijsko središte tog grada. Zahvata istočnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući [[Alifakovac]], [[Baščaršija|Baščaršiju]], [[Bentbaša|Bentbašu]], [[Bistrik]] i [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]. Graniči sa općinom [[Ilijaš]] na sjeveru, [[Istočni Stari Grad|Istočnim Starim Gradom]] na istoku, [[Istočno Novo Sarajevo|Istočnim Novim Sarajevom]] na jugu, te sa općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]] na zapadu. Općina se sastoji od 16 mjesnih zajednica sa površinom od 55&nbsp;km<sup>2</sup> i teritorijalno je najveća općina na području grada Sarajeva gdje zauzima oko 37% teritorije grada. Mnoge od najpoznatijih sarajevskih građevina se nalaze u Starom Gradu, uključujuči [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]] i [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]]. Po popisu iz 1991. godine, u općini je živjelo 50.744 stanovnika, od čega u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 48.794, a ostalih 1.950 u 15 naseljenih mjesta u okolini. Dan općine Stari Grad Sarajevo je 2. maj.<ref>{{Cite web |url=http://www.starigrad.ba/bs2/txt.php?id=414&naslov=Historija%20Opcine |title=Historija općine Stari Grad |work=starigrad.ba |access-date=2. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160503220417/http://www.starigrad.ba/bs2/txt.php?id=414&naslov=Historija%20Opcine |archive-date=3. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Historija == {{sekcija}} == Geografija == {{sekcija}} == Politika == Općinom rukovodi [[Načelnik općine]] koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Općinsko vijeće]], koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.<ref>{{Cite web |url=http://www.starigrad.ba/bs/txt.php?id=124 |title=Općinsko vijeće općine Stari Grad |access-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120913213955/http://www.starigrad.ba/bs/txt.php?id=124 |archive-date=13. 9. 2012 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Starog Grada|Spisak naseljenih mjesta u općini Stari Grad}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stari Grad (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 50.744 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio prijeratne općine Stari Grad ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta [[Blizanci (Istočni Stari Grad)|Blizanci]], [[Bulozi (Istočni Stari Grad)|Bulozi]], [[Donje Međuše]], [[Dovlići]], [[Gornje Međuše]], [[Kumane (Istočni Stari Grad)|Kumane]], [[Njemanica]], [[Studenkovići]], te dijelovi naseljenih mjesta [[Donje Biosko (Istočni Stari Grad)|Donje Biosko]], [[Faletići (Istočni Stari Grad)|Faletići]], [[Gornje Biosko (Istočni Stari Grad)|Gornje Biosko]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] i [[Vučja Luka (Istočni Stari Grad)|Vučja Luka]]. Od ovog područja formirana je općina [[Istočni Stari Grad]]. === Nacionalni sastav stanovništva - općina Stari Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Stari Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11584 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 9. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 36976 | g2013_bosnjaci = 32794 | g2013_srbi = 467 | g2013_hrvati = 685 | g2013_bosanci = 1192 | g2013_romi = 52 | g2013_muslimani = 221 | g2013_bosanciihercegovci = 465 | g2013_albanci = 209 | g2013_jugosloveni = 21 | g2013_crnogorci = 21 | g2013_turci = 18 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 547 | g2013_nepoznato = 49 | g1991_ukupno = 50744 | g1991_muslimani = 39410 | g1991_srbi = 5150 | g1991_hrvati = 1126 | g1991_jugosloveni = 3374 | g1981_ukupno = 56181 | g1981_muslimani = 38841 | g1981_srbi = 6375 | g1981_hrvati = 1510 | g1981_jugosloveni = 7878 | g1981_albanci = 489 | g1981_romi = 62 | g1981_madari = 8 | g1981_makedonci = 38 | g1981_slovenci = 41 | g1981_crnogorci = 317 | g1971_ukupno = 126598 | g1971_muslimani = 74354 | g1971_srbi = 27658 | g1971_hrvati = 12903 | g1971_jugosloveni = 5944 | g1971_slovenci = 565 | g1971_crnogorci = 1687 | g1971_albanci = 749 | g1971_romi = 22 | g1971_madari = 137 | g1971_makedonci = 186 | g1961_ukupno = 118248 | g1961_muslimani = 20550 | g1961_srbi = 40091 | g1961_hrvati = 18259 | g1961_jugosloveni = 32595 | g1961_romi = 19 | g1961_albanci = 750 | g1961_madari = 201 | g1961_makedonci = 318 | g1961_slovenci = 874 | g1961_crnogorci = 3276 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Stari Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Stari Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 166499 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 36339 | g2013_bosnjaci = 32273 | g2013_srbi = 371 | g2013_hrvati = 684 | g2013_bosanci = 1186 | g2013_romi = 52 | g2013_muslimani = 214 | g2013_bosanciihercegovci = 465 | g2013_albanci = 208 | g2013_jugosloveni = 21 | g2013_crnogorci = 21 | g2013_turci = 18 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 543 | g2013_nepoznato = 49 | g1991_ukupno = 48794 | g1991_muslimani = 39130 | g1991_srbi = 3509 | g1991_hrvati = 1121 | g1991_jugosloveni = 3356 | g1981_ukupno = 53813 | g1981_muslimani = 38582 | g1981_srbi = 4361 | g1981_hrvati = 1502 | g1981_jugosloveni = 7830 | g1981_albanci = 487 | g1981_romi = 62 | g1981_madari = 8 | g1981_makedonci = 37 | g1981_slovenci = 40 | g1981_crnogorci = 314 | g1971_ukupno = 121602 | g1971_muslimani = 73387 | g1971_srbi = 23712 | g1971_hrvati = 12887 | g1971_jugosloveni = 5925 | g1971_slovenci = 565 | g1971_crnogorci = 1674 | g1971_albanci = 749 | g1971_romi = 22 | g1971_madari = 132 | g1971_makedonci = 186 | g1961_ukupno = 109224 | g1961_muslimani = 19938 | g1961_srbi = 34199 | g1961_hrvati = 18098 | g1961_jugosloveni = 30330 | g1961_romi = 19 | g1961_albanci = 734 | g1961_madari = 200 | g1961_makedonci = 310 | g1961_slovenci = 868 | g1961_crnogorci = 3233 }} == Sport == * [[FK Vrbanjuša]] * [[HK Stari Grad]] * [[FK Mošćanica Sarajevo|FK Mošćanica]]<ref>{{Cite web|url=https://starigrad.ba/v2022/vijest.php?id=11387|title=Finansijska podrška FK „Mošćanica“ u njihovoj najuspješnijoj sezoni u historiji|website=starigrad.ba|access-date=30. 11. 2022|archive-date=10. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110075842/https://starigrad.ba/v2022/vijest.php?id=11387|url-status=dead}}</ref> * [[FK Vratnik]] == Također pogledajte == * [[Sarajevo]] * [[Kanton Sarajevo]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Stari Grad, Sarajevo}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://starigrad.ba/v2/ Zvanični sajt općine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118020613/http://starigrad.ba/v2/ |date=18. 1. 2021 }} {{Općina Stari Grad (Sarajevo)}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} {{Kanton Sarajevo}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo]] [[Kategorija:Općine u Sarajevu]] [[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)|*]] mbikdrps67nve0iw0j6681gviiralal Novi Grad (Sarajevo) 0 10050 3918009 3677337 2026-08-14T15:25:47Z Kontributor 2K 157481 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BiH municipality location Novi Grad.svg]] → [[File:BiH municipality location Novi Grad (Sarajevo).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · There's a Novi Grad in Republika Srpska (last named was Bosanski Novi), so this change is to not get it confused with this Novi Grad municipality of Sarajevo. 3918009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Novi Grad (Sarajevo) | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Novi Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/1 | image1 = View on Novi Grad, Sarajevo.JPG | image2 = Sarajevo Tram-206 Line-3 2011-10-20 (2).jpg | image3 = Sarajevo Airport from Trebević.jpg | image4 = }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled na Novi Grad Sarajevo | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = GrbNoviGrad.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Novi Grad (Sarajevo).svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Novi Grad u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.848889|N|18.371111|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Semir Efendić<ref>{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/133/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Novi Grad |work=izbori.ba |access-date= 3. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]]<ref>{{Cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-napusta-sda-i-postaje-predsjednik-stranke-za-bosnu-i-hercegovinu/210423162 |title=Semir Efendic napusta SDA i postaje predsjednik SzBiH |work=klix.ba |access-date= 23. 4. 2021}}</ref> | površina_naselja = 38.42 | površina_općine = 47.31 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 117822 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 118553 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 000 | pozivni_broj = (+387) 33 | matični_broj_naselja = 170658<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10871 | veb-sajt = {{URL|https://www.novigradsarajevo.ba/}} | fusnote = }} '''Novi Grad Sarajevo''' je [[općina]] formirana 12. aprila 1978. godine podjelom ranije općine [[Novo Sarajevo]] u sastavu grada Sarajeva na dvije nove općine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na površini od 47,2&nbsp;km<sup>2</sup> i graniči sa općinama [[Novo Sarajevo]], [[Ilidža]], [[Vogošća]] i [[Ilijaš]]. Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva živjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], a prema popisu stanovništva iz [[1991]]. godine općina Novi Grad je imala 136.616 stanovnika i to: u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 136.321, u Bojniku - 108 i u Rečici - 187. == Historija == Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su čitava naselja ([[Alipašino polje (naselje)|Alipašino polje]], [[Mojmilo (naselje)|Mojmilo]], [[Saraj polje (naselje)|Saraj polje]] i [[Dobrinja]]). [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimske Olimpijske igre]], održane u 1984. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala oko 136.746 stanovnika u periodu [[1991]]. godine. U periodu [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, [[stanovništvo|ljudskih]] gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica. Od 1996. godine, zajedno sa obnovom [[Sarajevo|Sarajeva]], otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina [[općina]] je dobila karakter moderne urbane cjeline. == Geografija == Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]] ukupne površine 47,98&nbsp;km<sup>2</sup> i predstavlja jugoistočni dio prostrane sarajevsko-zeničke kotline, najvećeg tercijarnog bazena u [[Dinara|dinarskom]] prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je 500 m. Najviša tačka je brdo Krstac (861 m), a najniža u Reljevu na sjeveru općine (482 m). Okružena je [[planina]]ma [[Trebević]] i [[Igman]] s jugozapada i zapada, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su [[Rijeka|rijeke]]: [[Miljacka]], [[Dobrinja]] i [[Bosna (rijeka)|Bosna]], a potoci Riječica, Buća potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj često varira. Zemljište je vrlo složene [[geologija|geološke]] građe, koja se naročito mijenjala u prošlom stoljeću. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale životu i radu ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su [[poljoprivreda|poljoprivredne]] i [[šuma|šumske]] površine i pretvarane u građevinsko zemljište. [[Klima]] je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u svim godišnjim dobima. Prosječne [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a neujednačene su i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije, kada je temperatura u kotlini niža od onih u planinama. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Novog Grada (Sarajevo)|Spisak naseljenih mjesta u općini Novi Grad (Sarajevo)}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Novi Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Novi Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10871 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 9. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 118553 | g2013_bosnjaci = 99773 | g2013_srbi = 4367 | g2013_hrvati = 4947 | g2013_bosanci = 3553 | g2013_romi = 481 | g2013_muslimani = 337 | g2013_bosanciihercegovci = 1490 | g2013_albanci = 171 | g2013_jugosloveni = 103 | g2013_ukrajinci = 12 | g2013_crnogorci = 95 | g2013_turci = 91 | g2013_slovenci = 32 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 43 | g2013_nisu_izjasnili = 2103 | g2013_nepoznato = 189 | g1991_ukupno = 136616 | g1991_muslimani = 69430 | g1991_srbi = 37591 | g1991_hrvati = 8889 | g1991_jugosloveni = 15580 | g1981_ukupno = 80559 | g1981_muslimani = 33391 | g1981_srbi = 22190 | g1981_hrvati = 6612 | g1981_jugosloveni = 15082 | g1981_slovenci = 98 | g1981_crnogorci = 906 | g1981_makedonci = 112 | g1981_albanci = 237 | g1981_romi = 370 | g1981_madari = 48 | g1971_ukupno = 111811 | g1971_muslimani = 37147 | g1971_srbi = 45806 | g1971_hrvati = 17491 | g1971_albanci = 374 | g1971_madari = 161 | g1971_romi = 50 | g1971_makedonci = 264 | g1971_jugosloveni = 5798 | g1971_slovenci = 525 | g1971_crnogorci = 2048 | g1961_ukupno = 57176 | g1961_muslimani = 5970 | g1961_srbi = 29685 | g1961_hrvati = 12794 | g1961_albanci = 433 | g1961_madari = 95 | g1961_makedonci = 273 | g1961_jugosloveni = 5678 | g1961_slovenci = 501 | g1961_crnogorci = 1263 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Novi Grad (Sarajevo Dio) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Novi Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 170658 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 117822 | g2013_bosnjaci = 99097 | g2013_srbi = 4347 | g2013_hrvati = 4939 | g2013_bosanci = 3539 | g2013_romi = 481 | g2013_muslimani = 333 | g2013_bosanciihercegovci = 1490 | g2013_albanci = 171 | g2013_jugosloveni = 103 | g2013_ukrajinci = 12 | g2013_crnogorci = 93 | g2013_turci = 91 | g2013_slovenci = 32 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 43 | g2013_nisu_izjasnili = 2097 | g2013_nepoznato = 189 | g1991_ukupno = 136616 | g1991_muslimani = 69430 | g1991_srbi = 37591 | g1991_hrvati = 8889 | g1991_jugosloveni = 15580 | g1981_ukupno = 73585 | g1981_muslimani = 31333 | g1981_srbi = 18620 | g1981_hrvati = 6359 | g1981_jugosloveni = 14382 | g1981_slovenci = 98 | g1981_crnogorci = 822 | g1981_makedonci = 109 | g1981_albanci = 222 | g1981_madari = 48 | g1981_romi = 255 | g1971_ukupno = 103179 | g1971_muslimani = 36094 | g1971_srbi = 38806 | g1971_hrvati = 17056 | g1971_jugosloveni = 5758 | g1971_albanci = 362 | g1971_romi = 44 | g1971_madari = 156 | g1971_makedonci = 262 | g1971_slovenci = 521 | g1971_crnogorci = 2029 | g1961_ukupno = 33893 | g1961_muslimani = 2962 | g1961_srbi = 16419 | g1961_hrvati = 9018 | g1961_albanci = 82 | g1961_madari = 72 | g1961_makedonci = 184 | g1961_jugosloveni = 3488 | g1961_slovenci = 395 | g1961_crnogorci = 937 }} == Privreda == Okosnicu privrednog razvoja novogradske općine prestavljala je industrija. Na području općine [[1978]]. je egzistiralo 80 osnovnih organizacija udruženog rada. Od 17.576 zaposlenih, u privredi je radilo 15.050 radnika dok je u neprivrednim djelatnostima bilo zaposleno 2.526 radnika. Na području općine je radilo osam osnovnih škola sa 8.291 učenikom. U privredi najveće je učešće bilo u industriji, koja u strukturi ukupnog prihoda je učestovala sa 63% u strukturi dohodka sa 54%, te zaposlenosti 54%. Nosioci ovakvog razvoja privreds su bila preduzeća "[[Energoinvest]]", "Armature", "Livnica" i "Tvornica dalekovodnih stubova" "Unioninvest", Tvornica hidroopreme, Tvornica elektroopreme, "Uniklima", "Žica" i "Zrak". === Privreda Danas === Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije [[1992]]. godine i radi u većini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduzeća. Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika, optika – "Zrak Holding", metalska 8 preduzeća - veće tvornice su “Žica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta "Šipad Enterijer", proizvodnja odjeće, dorada dva preduzeća – KRAS, Industrija trikotaže “ŠIK”, proizvodnja hemijskih proizvoda "Astro", proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih izolacionih materijala "[[Bitumenka]]", reciklaža papira – "Papir servis", mašinska i elektro oprema - [[Step Sarajevo|Step d.d.]] U trgovinskoj djelatnosti postoje dva velika preduzeća “VF-komerc” i C.D.E.B. “Interex”, dok preduzeće TP DC ”Sarajevo” ima velike skladišne kapacitete. Trgovinska preduzeća ostvarila su najveće učešće u ukupnom prihodu privrede na Općini. === Turizam === {{Proširiti sekciju}} == Politika == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Sport == Na teritoriji općine danas djeluje 21 sportski kolektiv. Od ovih kolektiva najpoznatija su dva kluba koja se takmiče u Premijer ligi BiH i to: [[FK Olimpic Sarajevo|Fudbalski klub "Olimpik"]] i Odbojkaški klub "Dobrinja" − ženska ekipa. Općina sada ima nogometno igralište – [[Stadion Otoka|stadion na meandru na Otoci]], a izgrađena je i sportska dvorana Vistafon i olimpijski bazen, koji se nalazi na meandru Otoka, između dvorane Vistafon, stadiona i džamije. == Poznate ličnosti == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == *[[Sarajevo]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Novi Grad, Sarajevo}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.novigradsarajevo.ba/ Zvanični sajt općine Novi Grad] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton Sarajevo}} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Općina Novi Grad (Sarajevo)}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo]] [[Kategorija:Općine u Sarajevu]] [[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)|*]] a7tn6h02gc0i2ph3yog3vqlwu04pkui Izbori u Bosni i Hercegovini 0 13353 3918012 3917650 2026-08-14T15:45:41Z Z1KA 87045 3918012 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Izbori u Bosni i Hercegovini''' su [[Demokratija|demokratski]] i slobodni [[izbori]] koji se održavaju svake druge parne godine. Smatraju se i prvim slobodnim [[Višestranački sistem|višestranačkim izborima]]. Ciklusi održavanja lokalnih i općih izbora su sa razmakom od dvije godine i održavaju se u prvoj nedjelji u mjesecu oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Bosna i Hercegovina ima [[višestranački sistem]], s brojnim [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|političkim strankama]] u kojima niti jedna stranka nema šanse dobiti vlast sama, a stranke moraju međusobno surađivati na formiranju koalicijskih vlada. Svaki [[konstitutivni narod]] ima svoju dominantnu političku stranku. == Izborni zakon == Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom.<ref name=":3" /> Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalne izbore 2020]], kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar,<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lokalni_izbori_2020/Ostalo/Odluka_o_odgadjanju_izbora_2020-bos.pdf|title=Odluka o odgađanju izbora|last=|first=|date=|website=Centralna izborna komisija|publisher=|access-date=}}</ref> zbog [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemije]] bolesti [[COVID-19]] i nedostatka sredstava.<ref name="slobodnaevropa.org">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ističe-rok-novca-za-lokalne-izbore-u-bih-nema/30627560.html|title=Novac nije osiguran, CIK odlučuje o odgađanju lokalnih izbora u BiH|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=14. 11. 2020}}</ref> Pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini ima svaki [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanin BiH]] koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.<ref name=":3" /> Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.<ref name=":3" /> Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim izbornim komisijama i [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine]]. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] ili [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].<ref name=":3" /> === Opći izbori === Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":3" /> Mandat članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i poslanika i delegata u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]], [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] i [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona FBiH]] traje 4 godine. Međutim, prema Odluci [[Privremena izborna komisija Bosne i Hercegovine|Privremene izborne komisije]] (PIK; kasnije [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]], CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.<ref name=":3" /><ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=Ustav Bosne i Hercegovine|publisher=Ustavni sud BiH|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead|access-date=1. 3. 2021}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/monografija_27.10.2016.pdf|title=Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|date=27. 10. 2016|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|page=15|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=9. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308234012/https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|url-status=dead}}</ref> ==== Izbori za Predsjedništvo ==== {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat.<ref name=":3" /> Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" !Država !Institucija !Broj članova ! colspan="2" |Izbor |- | rowspan="3" |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | rowspan="3" |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] | style="text-align:center;" rowspan="3" |3 | style="text-align:center;"|1 Bošnjak | rowspan="2" |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}} |- | style="text-align:center;"|1 Hrvat |- | style="text-align:center;"|1 Srbin |{{ZID|Republika Srpska}} |} ==== Izbori za Parlamentarnu skupštinu ==== {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ima 42 zastupnika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Zastupnici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].<ref name=":3" /> [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref name=":3" /><ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017|archive-date=10. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710090748/http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" !Država ! colspan="2" |Institucija !Broj članova ! colspan="2" |Izbor |- | rowspan="5" |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | rowspan="5" |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | rowspan="2" |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | style="text-align:center;" rowspan="2" |42 | style="text-align:center;"|28 |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}} |- | style="text-align:center;"|14 |{{ZID|Republika Srpska}} |- | rowspan="3" |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom narod]] | style="text-align:center;" rowspan="3" |15 | style="text-align:center;"|5 Bošnjaka | rowspan="2" |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|ime=Federacija BiH}} |- | style="text-align:center;"|5 Hrvata |- | style="text-align:center;"|5 Srba |{{ZID|Republika Srpska}} |} ==== Izbori na entitetskom nivou ==== Izbori na entitetskom nivou ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] i [[Republika Srpska]]) provode se za zakonodavne institucije ([[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske]]) i za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednike Republike Srpske]].<ref name=":3" /> ===== Entitetski parlamenti ===== {{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Narodna skupština Republike Srpske}} Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]], dok je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) [[Jednodomni sistem|jednodomni parlament]]. Zastupnici u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, njih 98, i u Narodnoj skupštini RS, njih 83, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou. Delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, njih 80, biraju se iz [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih skupština]], prema etničkom ključu: po 23 delegata iz reda svakog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i 11 iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], gdje svaki od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] mora delegirati minimum po jednog delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda Ostalih.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" !Entitet ! colspan="2" |Institucija !Broj članova !Izbor |- | rowspan="2" |{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine}} | rowspan="2" |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | style="text-align:center;" |98 |Glasači |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | style="text-align:center;"|80 |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]] |- |{{ZID|Republika Srpska}} | colspan="2" |[[Narodna skupština Republike Srpske]] | style="text-align:center;"|83 |Glasači |} ===== Predsjednik i Potpredsjednici Republike Srpske ===== {{Glavni|Predsjednik Republike Srpske|Spisak potpredsjednika Republike Srpske}} [[Predsjednik Republike Srpske]] ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno.<ref name=":3" /> Za razliku od [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednika Federacije BiH]], koji se biraju indirektno preko [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.<ref name=":3" /> ==== Izbori na kantonalnom nivou ==== {{Glavni|Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne skupštine]] sastoje se od jednog doma i biraju se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]] s [[Preferencijsko glasanje|preferencijalnim glasovima]], a svaka kantonalna skupština formira se u skladu s brojem stanovnika i etničkim sastavom kantona.<ref name=":3" /> {| class="wikitable" |+[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] !Kanton !Institucija !Broj zastupnika |- |{{ZID|Unsko-sanski kanton|ime=Unsko-sanski}} |[[Skupština Unsko-sanskog kantona]] | style="text-align:center;"|30 |- |{{ZID|Posavski kanton|ime=Posavski}} |[[Skupština Posavskog kantona]] | style="text-align:center;"|21 |- |{{ZID|Tuzlanski kanton|ime=Tuzlanski}} |[[Skupština Tuzlanskog kantona]] | style="text-align:center;"|35 |- |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton|ime=Zeničko-dobojski}} |[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]] | style="text-align:center;"|35 |- |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde|ime=Bosansko-podrinjski}} |[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] | style="text-align:center;"|25 |- |{{ZID|Srednjobosanski kanton|ime=Srednjobosanski}} |[[Skupština Srednjobosanskog kantona]] | style="text-align:center;"|30 |- |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton|ime=Hercegovačko-neretvanski}} |[[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]] | style="text-align:center;"|30 |- |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton|ime=Zapadnohercegovački}} |[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]] | style="text-align:center;"|23 |- |{{ZID|Kanton Sarajevo|ime=Sarajevo}} |[[Skupština Kantona Sarajevo]] | style="text-align:center;"|35 |- |{{ZID|Kanton 10|ime=Kanton 10}} |[[Skupština Kantona 10]] | style="text-align:center;"|25 |} === Lokalni izbori === ==== Lokalne zajednice ==== {{Glavni|Općine Bosne i Hercegovine|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine}} Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini uključuju izbore za općinska/gradska vijeća i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.<ref name=":3" /> Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostali"]] čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.<ref name=":3" /><ref name=":22">{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}</ref> ==== Grad Sarajevo ==== Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradsko vijeće]] Grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ono se sastoji od 28 gradskih vijećnika, po 7 vijećnika iz četiri općinska vijeća općina koje čine Grad Sarajevo: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]. [[Bošnjaci]]ma, [[Hrvati]]ma i [[Srbi]]ma, kao [[Konstitutivni narod|konstitutivnim narodima]], pojedinačno je zagarantovan minimum od 6 mjesta, a grupi [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|"Ostali"]] minimalno 2 mjesta, bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijećnika iz reda općinskih vijećnika ne može popuniti zagarantovani minimum broj mjesta, gradski vijećnici se biraju iz reda kandidata s lista političkih stranaka zastupljenih u općinskim vijećima, a na osnovu izbornih rezultata.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ajkNguAMpjM|title=Izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref><ref name=":5">{{Cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/wp-content/uploads/2020/05/Statut-Grada-Sarajeva.pdf|title=Statut Grada Sarajeva|date=9. 10. 2008|website=gradskovijece.sarajevo.ba|publisher=[[Gradsko vijeće Sarajeva]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnika Grada Sarajeva]] bira Gradsko vijeće. Za izbor Gradonačelnika potrebna je većina glasova ukupnog broja gradskih vijećnika. Ukoliko niti jedan predloženi kandidat ne dobije u prvom krugu glasanja potrebnu većinu, provodi se uži izbor između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ukoliko dva kandidata na drugom mjestu dobiju jednak broj glasova, odlučiti će se žrijebom koji kandidat ide u novi krug izbora, izuzev ako jedan od kandidata ne odustane. Ukoliko u drugom krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, odlučuje se žrijebom, koji izvlači Predsjedavajući Gradskog vijeća.<ref name=":4" /><ref name=":5" /> ==== Grad Istočno Sarajevo ==== Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]]. Način izbora u Skupštinu funkcioniše ovako:<ref name=":6">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref><ref name=":7">{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=bs|access-date=12. 8. 2024|archive-date=12. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812142544/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|url-status=dead}}</ref> * Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika, * Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika, * Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika, * Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika, [[Skupštinu Istočnog Sarajeva|Skupštinu Grada]] se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: [[Istočna Ilidža]] (6), [[Istočno Novo Sarajevo]] (5), [[Istočni Stari Grad]] (3), [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] (3), [[Sokolac]] (6) i [[Pale (Republika Srpska)|Pale]] (8).<ref name=":6" /> [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnika]] biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] gradonačelnika je birala Skupština Grada.<ref name=":6" /><ref name=":7" /> ==== Grad Mostar ==== Izbori u Mostaru se održavaju po [[Mješoviti proporcionalni izborni sistem|mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja]], gdje se biraju 35 gradskih vijećnika, od kojih je 22 vijećnika izabrano iz šest različitih gradskih područja, Sjever (2), Stari Grad (5), Jugoistok (2), Jug (2), Jugozapad (7) i Zapad (4), i 13 sa gradske liste. Gradsko vijeće mora imati minimalno četiri vijećnika iz svakog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i jednog iz reda [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostalih]], a niko od njih ne može imati više od 15 vijećnika. Glasači dobijaju dva listića, jedan za gradsku izbornu jedinicu i jedan za gradsko područje odakle glasaju.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=kxyeKiZJ37s|title=Izbori u Gradu Mostaru - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=10. 8. 2024}}</ref> Gradonačelnik se bira indirektno, te samo vijećnik Gradskog vijeća može biti kandidat. Njega bira i smjenjuje Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom.<ref name=":8" /> ==== Skupština Brčko distrikta ==== {{Glavni|Skupština Brčko distrikta}} [[Brčko distrikt|Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]] ima specifičan status i provodi svoje izbore za [[Skupština Brčko distrikta|skupštinu]] na lokalnim izborima. Skupština se sastoji od 31 predstavnika, od kojih 2 predstavnika predstavljaju nacionalne manjine. Predstavnici se biraju direktno putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]], osim izbora za [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnike]], kojeg bira skupština.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|date=14. 1. 2010|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2024}}</ref> Mandat Skupštine traje 4 godine. === Ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori === Ponovljeni izbori provode se na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi CIKBiH, a isti se raspisuje, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke CIK-a о poništenju izbora.<ref name=":3" /> Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u čitavoj izbornoj jedinici donosi CIKBiH na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama Izbornog zakona. Odgođeni izbori provode se ako u nekoj izbornoj jedinici ili biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje. U pravilu, odgođeni izbori se provode u roku od 7 dana, a najkasnije 30 dana od dana redovnih izbora, osim ako nije drugačije propisano.<ref name=":3" /> Jedan od primjera odgađanja izbora bilo je za vrijeme [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], kada su [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalni izbori 2020.]] odgođeni sa 4. oktobra na 15. novembar 2020.<ref name="slobodnaevropa.org"/> Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno ako mu prestane mandat, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora. Ti izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata, te od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.<ref name=":3" /> == Prvi slobodni izbori 1990. == {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Na prvim slobodnim izborima u novembru 1990. pobijedila je tzv. antikomunistička koalicija sastavljena od [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Nacionalne stranke su u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|republičkoj skupštini]] osvojile ukupno 84% poslaničkih mandata. SDA je osvojio 35,85% mandata (86 poslanika), SDS 30% mandata - 72 poslanika, a HDZ 18,35% mandata - 44 poslanika, dok je 7 ostalih parlamentarnih stranaka osvojilo 15,8% mandata - 24 poslanika. U [[Vijeće općina|Vijeću općina]] tri nacionalne stranke osvojile su čak 95% poslaničkih mjesta, a u [[Vijeće građana|Vijeću građana]] 75%. Od 7 izbornih jedinica u 4 s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] stanovništvom pobijedio je SDA ([[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], [[Bihać]]), u dvije izborne jedinice s većinskim [[Srbi|srpskim]] stanovništvom pobijedio je SDS ([[Banja Luka]] i [[Doboj]]), a u izbornoj jedinici s većinskim [[Hrvati|hrvatskim]] stanovništvom pobijedio je HDZ ([[Mostar]]). == Spisak održanih izbora == === Opći izbori === {| class="wikitable" |+Opći izbori u Bosni i Hercegovini !# !Godina !Vrsta izbora !Datum !Ref. |- !1. |[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|1990.]] | rowspan="3" |[[Predsjednički izbori|Predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]] |18. novembar 1990. |<ref name="Parlament">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/Default.aspx?id=27926&langTag=bs-BA&pril=b|title=Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20151120234432/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27926&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=20. 11. 2015|url-status=dead|access-date=9. 5. 2013}}</ref> |- !2. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996.]] |14. septembar 1996. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=221&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !3. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]] |12. i 13. septembar 1998. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=223&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !4. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] |[[Parlamentarni izbori|Parlamentarni]] |11. novembar 2000. |<ref name="NS">Dieter Nohlen & Philip Stöver (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p330 {{ISBN|978-3-8329-5609-7}}</ref> |- !5. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] | rowspan="6" |[[Predsjednički izbori|Predsjednički]] i [[Parlamentarni izbori|parlamentarni]] |5. oktobar 2002. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=227&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !6. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006.]] |1. oktobar 2006. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=230&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !7. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] |3. oktobar 2010. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !8. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]] |12. oktobar 2014. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !9. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] |7. oktobar 2018. |<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/0/0/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !10. |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] |2. oktobar 2022. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Default.aspx?Lang=3&CategoryID=1179|title=:: Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=22. 9. 2022}}</ref> |} === Lokalni izbori === {| class="wikitable" |+Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini !# !Godina !Vrsta izbora !Datum !Ref. |- !1. |[[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|1990.]] | rowspan="9" |[[Lokalni izbori|Lokalni]] (općinski) |18. novembar 1990. |<ref name="Parlament" /> |- !2. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] |13. i 14. septembar 1997. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=48&Lang=3&Mod=0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.zdici.info/izbori-u-zavidovicima-kroz-historiju-izbori-1997|title=Zdici.info {{!}} Izbori u Zavidovićima kroz historiju: Izbori 1997|website=www.zdici.info|language=en|access-date=16. 6. 2021}}</ref> |- !3. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] |8. april 2000. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=225&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !4. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]] |2. oktobar 2004. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=229&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !5. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]] |5. oktobar 2008. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !6. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]] |7. oktobar 2012. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=382&Lang=3|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=1. 3. 2021}}</ref> |- !7. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]] |2. oktobar 2016. |<ref>{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Lok_Izbori_2016/Izbori_Administracija_GCB/Odluke/Odluka-05042016BO-bos.pdf|title=Lokalni izbori 2016|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> |- !8. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]] |15. novembar 2020. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=29&langId=1#/8/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=28. 2. 2021}}</ref> |- !9. |[[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]] |6. oktobar 2024. |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori/podzakonski_akti/odluka_o_raspisivanju_i_odrzavanju_lokalnih_izbora_2024-b.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024.|date=8. 5. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2024}}</ref> |} === Prijevremeni izbori === {| class="wikitable" |+Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini !# !Godina !Vrsta izbora !Institucija !Datum !Ref. |- !1. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] |[[Parlamentarni izbori|Parlamentarni]] |[[Narodna skupština Republike Srpske]] |22. i 23. novembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/4/4/14048.pdf|title=Republika Srpska NSRS 1997.|date=23. 11. 1997|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=12. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ndi.org/files/1051_bo_partyplat.pdf|title=POLITICAL PARTY PLATFORMS FOR REPUBLIKA SRPSKA 1997.|date=23. 11. 1997|website=ndi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112061804/http://www.ndi.org/files/1051_bo_partyplat.pdf|archive-date=12. 1. 2011|url-status=dead|access-date=12. 4. 2024}}</ref> |- !2. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.|2007.]] |[[Predsjednički izbori|Predsjednički]] |[[Predsjednik Republike Srpske]] |9. decembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/RezultatiRS/SummarySheet/RSPredsjednik.asp|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007 - Predsjednik Republike Srpske|date=9. 12. 2007|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://news.monstersandcritics.com/europe/news/article_1364500.php/Bosnian_Serbs_to_elect_new_president|title=Bosnian Serbs to elect new president - Europe<!-- Bot generated title -->|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207190839/http://news.monstersandcritics.com/europe/news/article_1364500.php/Bosnian_Serbs_to_elect_new_president|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=12. 10. 2007}}</ref> |- !3. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] | rowspan="37" |[[Lokalni izbori|Lokalni]] (općinski) |Načelnik [[Bileća|Bileće]] |24. januar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2009/Bileca/dokumenti/Potvrdjeni/Odluka_o_potvrdjivanju_Opcine%20Bileca%20odrzanih%2024.01.2010.%20godine%20-%20bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2010 - Bileća|date=3. 2. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="11" |4. | rowspan="11" |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2011.|2011.]] |Načelnik [[Bihać]]a | rowspan="7" |16. januar |<ref name="PI16012011">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/WebPot2011/Finalni/Nacelnik/Default.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Bihać, Donji Žabar, Osmaci, Srbac, Srebrenik, Šekovići i Vogošća|date=2. 2. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Donji Žabar|Donjeg Žabara]] |<ref name="PI16012011"/> |- |Načelnik [[Osmaci|Osmaca]] |<ref name="PI16012011"/> |- |Načelnik [[Srbac|Srpca]] |<ref name="PI16012011"/> |- |Načelnik [[Srebrenik]]a |<ref name="PI16012011"/> |- |Načelnik [[Šekovići|Šekovića]] |<ref name="PI16012011"/> |- |Načelnik [[Vogošća|Vogošće]] |<ref name="PI16012011"/> |- |Načelnik [[Mrkonjić Grad]]a |8. maj |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/WebPotvMG/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Mrkonjić Grad|date=24. 5. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Ilidža|Ilidže]] | rowspan="2" |26. juni |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Potvrdjeni_18_07_2011/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Ilidža|date=18. 7. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/PotvRezSanMost2011/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Sanski Most|date=12. 7. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Travnik]]a |7. august |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/PotvRetTravnik25082011/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2011 - Travnik|date=25. 8. 2011|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- !5. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]] |Načelnik [[Vukosavlje|Vukosavlja]] |16. januar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/webPotv_018/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2012 - Vukosavlje|date=10. 2. 2012|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- !6. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2013.|2013.]] |Načelnik [[Kreševo|Kreševa]] |1. decembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2013/Kresevo/Potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_129.html|title=Prijevremeni izbori 2013 - Kreševo|date=19. 12. 2013|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="3" |7. | rowspan="3" |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]] |Načelnik [[Banovići|Banovića]] |16. februar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Izbori2014/Banovici/Odluka_Utvrdjivanje_Rezultata_Banovici-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2014 - Banovići|date=24. 2. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Laktaši|Laktaša]] | rowspan="2" |28. septembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/PrijevremeniIzbori2014/01/Potvrdjeni/Odluka_o_potvrdjivanju_rezultata_prijevremenih_izbora_za_nacelnika_Opcine-Opstine_Laktasi_28_09_2014-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2014 - Laktaši|date=21. 10. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Srebrenik]]a |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/PrijevremeniIzbori2014/01/Potvrdjeni/Odluka_o_potvrdjivanju_rezultata_prijevremenih_izbora_za_nacelnika_Opcine-Opstine_Srebrenik_28_09_2014-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori 2014 - Srebrenik|date=21. 10. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="7" |8. | rowspan="7" |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2015.|2015.]] |Načelnik [[Domaljevac-Šamac|Domaljevac-Šamca]] | rowspan="3" |1. februar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_020.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Domaljevac-Šamac|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Istočni Drvar|Istočnog Drvara]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_058.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Istočni Drvar|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik i Skupština općine [[Stanari]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_040.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Načelnik Stanara|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/Prijevremeni_izbori_1/potvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_040.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Skupština općine Stanari|date=20. 2. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Kalesija|Kalesije]] | rowspan="2" |22. februar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/22022015-p/files/Glavni_report_trka_8_opstina_080.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Kalesija|date=5. 3. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Živinice|Živinica]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/22022015-p/files/Glavni_report_trka_8_opstina_079.html|title=Prijevremeni izbori 2015 - Živinice|date=5. 3. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Fojnica|Fojnice]] |6. septembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Potvrdjeni_rezultati_prijevremenih_izbora_06092015/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2015 - Fojnica|date=23. 9. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Milići|Milića]] |6. decembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati/2015/12062015/1206201-P/Finalni/Nacelnik/Opstine.aspx|title=Prijevremeni izbori 2015 - Milići|date=15. 12. 2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" |9. | rowspan="2" |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017.|2017.]] |Načelnik [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnova (RS)]] |24. septembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=15#/8/142/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017 - Trnovo (RS)|date=5. 10. 2017|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Glamoč]]a |17. oktobar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=17#/8/85/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2017 - Glamoč|date=26. 12. 2017|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="3" |10. | rowspan="3" |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021.|2021.]] |Načelnik [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foče (FBiH)]] | rowspan="2" |11. april |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=30&langId=1#/8/165/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021 - Foča (FBiH)|date=29. 4. 2021|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Travnik]]a |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=30&langId=1#/8/91/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021 - Travnik|date=29. 4. 2021|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Gradonačelnik [[Prijedor]]a |12. decembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Prijevremeni_izbori_2021/Prijedor/Odluka_potv_Prijedor-bos.pdf|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2021 - Prijedor|date=28. 12. 2021|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- ! rowspan="8" |11. | rowspan="8" |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023.|2023.]] |Gradonačelnik [[Bihać]]a | rowspan="6" |24. februar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&langId=1#/8/3/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Bihać|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Bratunac|Bratunca]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&langId=1#/8/104/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Bratunac|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Gradonačelnik [[Srebrenik]]a |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&langId=1#/8/49/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Srebrenik|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Gradonačelnik [[Tuzla|Tuzle]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&langId=1#/8/50/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Tuzla|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Vogošća|Vogošće]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&langId=1#/8/135/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Vogošća|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Gradonačelnik [[Zvornik]]a |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&langId=1#/8/83/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Zvornik|date=13. 2. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Gradonačelnik [[Živinice|Živinica]] |28. maj |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=34#/8/79/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Živinice|date=5. 6. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- |Načelnik [[Stari Grad (Sarajevo)|Starog Grada (Sarajevo)]] |29. oktobar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=35&langId=1#/8/137/0|title=Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023 - Stari Grad (Sarajevo)|date=6. 11. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=21. 2. 2025}}</ref> |- !12. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.|2025.]] |[[Predsjednički izbori|Predsjednički]] |[[Predsjednik Republike Srpske]] |23. novembar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5732|title=Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske - Izjava za javnost dr. Irene Hadžiabdić, predsjednice CIK BiH|date=28. 8. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=28. 8. 2025}}</ref> |- !13. |[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] |[[Lokalni izbori|Lokalni]] (općinski) |Načelnik [[Vareš]]a |15. februar |<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5868|title=Prijevremeni izbori za načelnika Općine Vareš održat će se u nedjelju, 15. februara 2026. godine|date=18. 12. 2025|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 12. 2025}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Referendumi u Bosni i Hercegovini|Referendumi u Bosni i Hercegovini]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] * [[Izbori u Osmanskom Carstvu]] * [[Izbori u Austro-Ugarskoj]] * [[Izbori u Jugoslaviji]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Elections in Bosnia and Herzegovina}} *{{Službena web stranica|1=https://www.izbori.ba/?Lang=3|2=Službeni sajt Centralne izborne komisije BiH}} *[http://psephos.adam-carr.net/countries/b/bosnia/ Izborna arhiva Adama Carra] *[http://www.parties-and-elections.de/bosnia.html Partije i izbori u Evropi] {{Teme o BiH}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] d2ghenb7lzh6gx7279do28q05gbcit6 Elvir Bolić 0 16876 3918046 3892824 2026-08-14T23:18:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918046 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Elvir Bolić | slika = Elvir Boliç.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1971|10|10}} | rodnigrad = [[Zenica]] | rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 185&nbsp;cm | pozicija = Napadač | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[NK Čelik]] | godine = 1988–1991.<br/>1991–1992.<br />1992.<br/>1993–1995.<br/>1995–2000.<br/>2000–2003.<br />2003–2004.<br/>2004.<br/>2005.<br>2005-2006.<br/>2006. | klubovi = [[NK Čelik]]<br />[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]<br />[[Galatasaray SK|Galatasaray]]<br />[[Gaziantepspor]]<br />[[Fenerbahçe]]<br />[[Rayo Vallecano]]<br />[[Istanbulspor]]<br />[[Gençlerbirligi]]<br />[[Malatyaspor]]<br />[[Istanbulspor]]<br />[[HNK Rijeka]] | nastupi(golovi) = 48 (5)<br />11 (2)<br />8 (2)<br />73 (43) <br /> 146 (69)<br /> 98 (22) <br /> 28 (11)<br />16 (2)<br />11 (1)<br />17 (7)<br>6 (4) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 1991–1992.<br/>1996–2006. | nacionalneekipe = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-18]]<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi) = 12 (10) <br /><br>51 (22)<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10%7CElvir |title=Bolić na službenoj stranici N/FSBiH |access-date=7. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226160332/http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10%7CElvir |url-status=dead }}</ref> | trenergodine = 2008. | trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (pomoćni trener) | zadnjiuređaj = 3. oktobar 2025. }} '''Elvir Bolić''' (rođen 10. oktobra 1971) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[fudbaler]]. == Klupska karijera == Fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom pogonu [[NK Čelik]]a iz [[Zenica|Zenice]]. Za prvi tim igrao u periodu od 1988. do 1991. Bio je član [[NK Čelik|Čelikove]] najuspješnije mlade generacije ikad, od koje su se neki igrači dokazali i kasnije igrali za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nacionalni tim Bosne i Hercegovine]] kao što su: [[Mirsad Hibić]], [[Nermin Šabić]] i [[Senad Brkić]]. U tim godinama [[NK Čelik]] takmičio se u nižim ligama Jugoslavije, pa je bio prisiljen da otkriva nove talente iz svoje omladinske škole, što je pomoglo Boliću da pokaže svoj talenat. On i par njegovih saigrača dobili su poziv u U-18 nacionalni tim bivše [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslavije]]. U reprezentaciji su ga zapazili skauti [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] koji su ga potom doveli u svoj omladinski tim u decembru 1991. Tadašnji menadžment Crvene zvezde koji su predvodili [[Dragan Džajić]] i [[Vladimir Cvetković]] imali su veliko povjerenje u njegov talenat, tako da su ga ubacili u prvi tim i igrao je značajnu ulogu kao vezni igrač. Međutim, zbog tadašnje političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], napustio je kamp jugoslovenskog nacionalnog tima u junu 1992. Kasnije je obavijestio rukovodstvo [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] da se neće vraćati u [[Beograd]]. Nakon toga odlazi u [[Turska|Tursku]] i tokom godina zadobija status legende, i ostaje zapamćen kao jedan od najboljih stranih igrača koji su igrali u Turskoj ligi. Najveći dio svoje karijere proveo je u Turskoj gdje je igrao za [[Galatasaray SK|Galatasaray]] - (1992); [[Gaziantepspor]] - (1993-1995); [[Fenerbahçe SK|Fenerbahce]] - (1995-2000). Nakon toga odlazi u [[Španija|Španiju]] gdje igra za [[Rayo Vallecano]] u periodu od 2000. do 2003. Nakon Španije ponovo se vraća u Tursku gdje igra za [[Istanbulspor]] - (2003-2004); [[Genclerbirligi]] - (2004) i [[Malatyaspor]] - (2005). Svoju klupsku karijeru završio je u [[HNK Rijeka|NK Rijeci]] koju je napustio u septembru 2006. Bolić će ostati upamćen i kao strijelac jedinog gola u utakmici protiv [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] gdje je prekinuo niz od 40 godina nepobjedivosti Manchester Uniteda na [[Old Trafford]]u u Euro Kupovima. == Reprezentacija == ===Jugoslavija=== U periodu od 1991. do 1992. nastupao je za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]] do 18 godina, za koju je odigrao 12 utakmica i postigao 10 golova. ===Bosna i Hercegovina=== Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]] debitovao je 1. septembra 1996. na kvalifikacionoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|reprezentacijom Grčke]]. Posljednju utakmicu za reprezenatciju odigrao je 6. septembra 2006. na kvalifikacionoj utakmici za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo]] 2008. protiv [[Nogometna reprezentacija Mađarske|reprezentacije Mađarske]]. Za bosanskohercegovačku reprezentaciju odigrao je 51 utakmicu i postigao 22 gola. {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" width=100% !colspan="11"| |- !width=7%|Br. utakmice !width=11%|Datum !width=11%|Lokacija !width=11%|Takmičenje !width=19%|Domaćin !width=2%|Konačan rezultat !width=2%|Pogodak !width=19%|Gost !width=6%|Bolićevi golovi !width=4%|Bolićevi kartoni !width=5%|Igrao minuta |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| '''51''' |align=center| |align=center| |align=center| | |align=center| |align=center| | |align=center| '''22''' |align=center| '''4''' |align=center| '''3 913''' |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 1 |align=center| 1. 10. 1996 |align=center| [[Kalamata Municipal|Kalamata]] {{ZD|GRČ}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|GRČ}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 60<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8159/report.html |title=Izvještaj utakmice Grčka-BiH 3:0 1.10.1996 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203001121/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8159/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 2 |align=center| 8. 10. 1996 |align=center| [[Renato Dall'Ara|Bologna]] {{ZD|ITA}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;4 |align=center| |{{NOG|HRV}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8162/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Hrvatska 1:4 8.10.1996 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=9. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130709012802/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8162/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 3 |align=center| 6. 11. 1996 |align=center| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| [[Prijateljska utakmica]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;1 |align=center| '''2'''&ndash;0 |{{NOG|ITA}} |align=center| {{gol|44}} |align=center| |align=center| 63<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10 Izvještaj utakmice BiH-Italija 2:1 6.11.1996]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 4 |align=center| 10. 11. 1996 |align=center| [[Ljubljana]] {{ZD|SLO}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|SLO}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| 0&ndash;'''1''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|5}} |align=center| |align=center| 87<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8163/report.html |title=Izvještaj utakmice Slovenija-BiH 1:2 10.11.1996 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=29. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129143720/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8163/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 5 |align=center| 18. 12. 1996 |align=center| [[Manaus]] {{ZD|BRA}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BRA}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup5255.html?id=9 Izvještaj utakmice Brazil-BiH 1:0 18.12.1996]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 6 |align=center| 2. 4. 1997 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 0&ndash;1 |align=center| |{{NOG|GRČ}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8167/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Grčka 0:1 2.4.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203032702/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8167/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 7 |align=center| 8. 6. 1997 |align=center| [[Kopenhagen]] {{ZD|DAN}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|DAN}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8170/report.html |title=Izvještaj utakmice Danska-BiH 2:0 8.6.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022101126/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8170/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 8 |align=center| 20. 8. 1997 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| '''2'''&ndash;0<br />'''3'''&ndash;0 |{{NOG|DAN}} |align=center| {{gol|23}} {{gol|32}} |align=center| |align=center| 87<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8568/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Danska 3:0 20.8.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=19. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130719234011/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8568/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 9 |align=center| 6. 9. 1997 |align=center| [[Zagreb]] {{ZD|HRV}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|HRV}} |align=center| 3&ndash;2 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 44<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup4ef9.html?id=12 Izvještaj utakmice Hrvatska-BiH 3:2 6.9.1997]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 10 |align=center| 10. 9. 1997 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|SLO}} |align=center| {{gol|23}} |align=center| |align=center| 87<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8572/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Slovenija 1:0 10.9.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=11. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130211050233/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8572/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 11 |align=center| 5. 11. 1997 |align=center| [[Tunis]] {{ZD|TUN}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{ZD|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] |align=center| 2&ndash;1 |align=center| 2&ndash;'''1''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|42}} |align=center| |align=center| 81<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 |title=Izvještaj utakmice Tunis-BiH 2:1 5.11.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226160140/https://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 12 |align=center| 14. 5. 1998 |align=center| [[Córdoba]] {{ZD|ARG}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|ARG}} |align=center| 5&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 76<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226160140/https://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 13 |align=center| 19. 8. 1998 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|FAR}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55011/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 14 |align=center| 5. 9. 1998 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| |{{NOG|EST}} |align=center| |align=center| |align=center| 13<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55008/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 15 |align=center| 5. 6. 1999 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| '''2'''&ndash;0 |{{NOG|LIT}} |align=center| {{gol|89}} |align=center| |align=center| 5<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55022/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 16 |align=center| 9. 6. 1999 |align=center| [[Toftir]] {{ZD|FAR}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|FAR}} |align=center| 2&ndash;2 |align=center| 0&ndash;'''1''' <br /> 2&ndash;'''2''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|13}} {{gol|49}} |align=center| {{Žuti karton|51}} |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55026/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 17 |align=center| 4. 9. 1999 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| '''1'''&ndash;1 |{{NOG|ŠKO}} |align=center| {{gol|23}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55028/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 18 |align=center| 8. 9. 1999 |align=center| [[Teplice]] {{ZD|ČEŠ}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|ČEŠ}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 18<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55031/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 19 |align=center| 5. 10. 1999 |align=center| [[Glasgow]] {{ZD|ŠKO}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|ŠKO}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55019/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 20 |align=center| 9. 10. 1999 |align=center| [[Tallinn]] {{ZD|EST}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|EST}} |align=center| 1&ndash;4 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 80<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55034/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 21 |align=center| 24. 1. 2000 |align=center| [[Doha]] {{ZD|KAT}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{ZD|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup011a.html?id=60{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 22 |align=center| 29. 3. 2000 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|MAK}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup7d36.html?id=51 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131229005945/http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup7d36.html?id=51 |archive-date=29. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 23 |align=center| 16. 8. 2000 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|TUR}} |align=center| {{gol|39}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup8431.html?id=73{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="ffdddd" |align=center| 24 |align=center| 2. 9. 2000 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| |{{NOG|ŠPA}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19749/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130513193245/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19749/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 25 |align=center| 11. 10. 2000 |align=center| [[Tel Aviv]] {{ZD|IZR}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|IZR}} |align=center| 3&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19753/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=27. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121027083650/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19753/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 26 |align=center| 24. 3. 2001 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| |{{NOG|AUT}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19755/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=6. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130306025420/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19755/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 27 |align=center| 28. 3. 2001 |align=center| [[Vaduz]] {{ZD|LIH}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|LIH}} |align=center| 0&ndash;3 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 63<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19759/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=28. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130328181351/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19759/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 28 |align=center| 2. 6. 2001 |align=center| [[Oviedo]] {{ZD|ŠPA}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|ŠPA}} |align=center| 4&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 83<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19761/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021060208/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19761/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 29 |align=center| 27. 3. 2002 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 4&ndash;4 |align=center| '''1'''&ndash;0 <BR /> '''4'''&ndash;2 |{{NOG|MAK}} |align=center| {{gol|3}} {{gol|67}} |align=center| |align=center| 67<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup0c98.html?id=50{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 30 |align=center| 17. 4. 2002 |align=center| [[Zagreb]] {{ZD|HRV}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|HRV}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 76<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup0055.html?id=11{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 31 |align=center| 12. 2. 2003 |align=center| [[Cardiff]] {{ZD|VEL}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|WAL}} |align=center| 2&ndash;2 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 80<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupe27e.html?id=76 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226154017/https://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupe27e.html?id=76 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 32 |align=center| 29. 3. 2003 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|LUX}} |align=center| {{gol|58}} |align=center| |align=center| 81<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69301/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 33 |align=center| 7. 6. 2003 |align=center| [[Craiova]] {{ZD|RUM}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|RUM}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| {{Žuti karton|53}} |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69306/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 34 |align=center| 6. 9. 2003 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|NOR}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69309/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 35 |align=center| 10. 9. 2003 |align=center| [[Luksemburg]] {{ZD|LUX}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|LUX}} |align=center| 0&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 62<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69311/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 36 |align=center| 11. 10. 2003 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| '''1'''&ndash;1 |{{NOG|DAN}} |align=center| {{gol|39}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 37 |align=center| 18. 2. 2004 |align=center| [[Skopje]] {{ZD|MAK}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|MAK}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| {{Žuti karton|46}} |align=center| 61<ref name="nfsbih.ba">http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup2568.html?id=49{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 38 |align=center| 31. 3. 2004 |align=center| [[Luksemburg]] {{ZD|LUX}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|LUX}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| 0&ndash;'''2''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|71}} |align=center| |align=center| 90<ref name="nfsbih.ba"/> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 39 |align=center| 28. 4. 2004 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|FIN}} |align=center| |align=center| |align=center| 76<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupea25.html?id=24{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 40 |align=center| 18. 8. 2004 |align=center| [[Rennes]] {{ZD|FRA}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|FRA}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 23<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup9e43.html?id=25 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226185224/http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup9e43.html?id=25 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 41 |align=center| 8. 9. 2004 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| '''1'''&ndash;1 |{{NOG|ŠPA}} |align=center| {{gol|79}} |align=center| |align=center| 83<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36647/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142631/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36647/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 42 |align=center| 9. 10. 2004 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 0&ndash;0 |align=center| |{{ZD|SCG}} [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36650/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=17. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091017233136/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36650/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 43 |align=center| 2. 2. 2005 |align=center| [[Teheran]] {{ZD|IRN}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|IRN}} |align=center| 2&ndash;1 |align=center| 0&ndash;'''1''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|18}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupdac1.html?id=32{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 44 |align=center| 26. 3. 2005 |align=center| [[Brisel]] {{ZD|BEL}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BEL}} |align=center| 4&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36656/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142707/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36656/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 45 |align=center| 30. 3. 2005 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|LIT}} |align=center| {{gol|21}} |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36658/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142712/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36658/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 46 |align=center| 17. 8. 2005 |align=center| [[Tallinn]] {{ZD|EST}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|EST}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup2c6d.html?id=86 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226161029/http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup2c6d.html?id=86 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 47 |align=center| 3. 9. 2005 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BEL}} |align=center| |align=center| |align=center| 72<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36665/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142739/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36665/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 48 |align=center| 7. 9. 2005 |align=center| [[Vilnius]] {{ZD|LIT}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|LIT}} |align=center| 0&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 64<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36668/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142754/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36668/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 49 |align=center| 8. 10. 2005 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 <br /> '''2'''&ndash;0 <br /> '''3'''&ndash;0 |{{NOG|SMR}} |align=center| {{gol|46}} {{gol|75}} {{gol|82}} |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36670/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142804/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36670/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 50 |align=center| 12. 10. 2005 |align=center| [[Beograd]] {{ZD|SCG}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{ZD|SCG}} [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 71<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36672/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142814/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36672/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 51 |align=center| 6. 9. 2006 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|AUT}} {{ZD|ŠVI}} [[Grupa C Kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;3 |align=center| |{{NOG|MAĐ}} |align=center| |align=center| {{Žuti karton|51}} |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=2241/match=83874/index.html</ref> |- |} == Trenerska karijera == Bio je pomoćni trener [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] od 5. januara do 17. maja 2008. koju je tada vodio [[Meho Kodro]]. ==Vanjski linkovi== * [http://www.transfermarkt.de/de/elvir-bolic/profil/spieler_6867.html Profil na transfermarkt.de] == Reference == {{refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bolić, Elvir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši Gaziantepspora]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši Rayo Vallecana]] [[Kategorija:Nogometaši Istanbulspora]] [[Kategorija:Nogometaši Gençlerbirliğija]] [[Kategorija:Nogometaši Malatyaspora]] [[Kategorija:Nogometaši Rijeke]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni reprezentativci]] ia27vfcgv07qez9sdio73qvvgnoq6vm Globalno zatopljenje 0 16932 3918059 3917591 2026-08-15T04:01:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918059 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Change in Average Temperature.svg|mini|upright=1.35|Prosječne temperature zraka od 2011. do 2021. u odnosu na prosjek od 1956. do 1976.]] [[Datoteka:Global Temperature And Forces.svg|mini|upright=1.35|Promjena prosječne globalne temperature od predindustrijske ere. Ljudska aktivnost predstavlja glavni uzrok povećanju tokom industrijske ere. Prirodne sile dodaju relativno malo promjenjivosti.<ref>{{harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}</ref>{{rp|SPM-7}}]] "Savremena upotreba pojma '''klimatske promjene''' podrazumijeva '''globalno zatopljenje''' koje je prouzrokovalo čovječanstvo i utjecaj tih promjena na vremenske prilike na Zemlji. Iako je bilo klimatskih promjena u prošlosti, trenutne su znatno brže od svih zabilježenih u historiji Zemlje.<ref>{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=54|ps=: Ove stope promjena koje pokreće čovjek na globalnom nivou daleko premašuju stope promjena koje su potaknule geofizičke ili biosferne sile koje su promijenile putanju Zemljinog sistema u prošlosti…}}</ref> Glavni uzrok su [[emisije stakleničkih plinova]], većinom [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) i [[metan]]a, koje nastaju sagorijevanjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] u energetske svrhe. Drugi uzročnici emisija jesu ratarstvo, [[proizvodnja čelika]] i cementa te gubitak šuma.<ref name="auto2">{{harvnb|Our World in Data, 18 September|2020}}</ref> Na rast temperature također utječu gubici [[Albedo|snježnog pokrivača koji reflektira sunčevu svjetlost]] i otpuštanje ugljik-dioksida iz šuma pogođenih sušama. Sve ovo ubrzava proces globalnog zatopljenja.<ref>{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=59|ps=: The combined effect of all climate feedback processes is to amplify the climate response to forcing...}}</ref> Temperature na tlu porasle su dvostruko brže u odnosu na globalni prosjek. Pustinje se proširuju, dok su [[toplotni val]]ovi i [[šumski požar]]i sve češći.<ref>{{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=7|ps=: Od predindustrijskog perioda, temperatura vazduha na površini zemlje porasla je skoro dvostruko više od globalne prosječne temperature (visoka pouzdanost). Klimatske promjene... doprinijele su dezertifikaciji i degradaciji zemljišta u mnogim regijama (visoka pouzdanost).}}; {{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=45|ps=: Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u određivanju režima šumskih požara uz ljudsku aktivnost (srednja pouzdanost), a očekuje se da će buduća klimatska varijabilnost povećati rizik i ozbiljnost šumskih požara u mnogim biomima kao što su tropske prašume (visoka pouzdanost).}}</ref> Povećano zagrijavanje na [[Arktik]]u doprinijelo je topljenju [[permafrost]]a, [[lednik]]a i gubitku [[morski led|morskog leda]].<ref>{{harvnb|IPCC SROCC|2019|p=16|ps=: Tokom posljednjih decenija, globalno zagrijavanje dovelo je do široko rasprostranjenog smanjenja kriosfere, sa gubitkom mase ledenih pokrivača i glečera (veoma visoka pouzdanost), smanjenjem snježnog pokrivača (visoka pouzdanost) i obima i debljine arktičkog morskog leda (vrlo velika pouzdanost) ), i povećana temperatura permafrosta (vrlo visoka pouzdanost).}}</ref> Povećane temperature također izazivaju snažnije oluje i druge ekstremne vremenske prilike.<ref name=":0">{{Harvnb|USGCRP Chapter 9|2017|p=260}}.</ref> Zbog promjena okoliša, mnoge vrste primorane su se seliti iz svojih staništa – [[koralni grebeni|koralnih grebena]], planina, Arktika i drugih sličnih mjesta – dok drugima prijeti opasnost od izumiranja.<ref>{{cite web|url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|title=Climate Impacts on Ecosystems|date=19. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127185656/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|archive-date=27. 1. 2018|url-status=live|access-date=5. 2. 2019|quote=Planinski i arktički ekosistemi i vrste su posebno osjetljivi na klimatske promjene... Kako se temperature okeana zagrijavaju i povećava kiselost okeana, izbjeljivanje i odumiranje korala će vjerovatno postati češći.|author=EPA}}</ref> Ljudima prijeti nestašica hrane i vode, češće i snažnije poplave, toplotni valovi, bolesti i ekonomska šteta. Klimatske promjene također mogu postaći seobu ljudi.<ref name="auto3">{{harvnb|Cattaneo|Beine|Fröhlich|Kniveton|2019}}; {{harvnb|UN Environment, 25 October|2018}}.</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] smatra da su klimatske promjene najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću.<ref>{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|pp=13–16}}; {{harvnb|WHO, Nov|2015}}: Klimatske promjene su najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. vijeku. Zdravstveni radnici imaju dužnost da se brinu o sadašnjim i budućim generacijama. Vi ste na prvoj liniji u zaštiti ljudi od klimatskih uticaja – od više toplotnih talasa i drugih ekstremnih vremenskih pojava; od izbijanja zaraznih bolesti kao što su malarija, denga i kolera; od posljedica pothranjenosti; kao i liječenje ljudi oboljelih od raka, respiratornih, kardiovaskularnih i drugih nezaraznih bolesti uzrokovanih zagađenjem okoline."</ref> Čak i ako se uspije smanjiti buduće zatopljenje, pojedine posljedice – kao što su [[porast razine mora]], zatopljenje i [[zakiseljenje okeana]] – potrajat će stoljećima.<ref>{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=64|ps=: Održane neto nulte antropogene emisije {{CO2}} i opadanje neto antropogenih ne-{{CO2}} radijacionih sila tokom višedecenijskog perioda bi zaustavile antropogeno globalno zagrijavanje tokom tog perioda, iako ne bi zaustavile porast nivoa mora ili mnoge drugi aspekti prilagođavanja klimatskog sistema.}}</ref> Već su osjetne mnoge posljedice trenutne razine zatopljenja, koja je otprilike 1,2&nbsp;°C. [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) predviđa veće posljedice kad taj broj pređe 1,5&nbsp;°C.<ref name="SR15">{{Harvnb|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018|p=7}}</ref> Dodatno zatopljenje povećava rizik prekoračenja [[Klimatske kritične tačke|klimatskih kritičnih tačaka]], od kojih je jedna otapanje [[Grenlandska ledena ploča|Grenlandske ledene ploče]].<ref>{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=71}}</ref> Rješenje problema klimatskih promjena podrazumijeva poduzimanje određenih radnji kojima bi se ograničila količina zatopljenja te prilagodilo trenutnim i predstojećim klimatskim promjenama.<ref name="auto">{{harvnb|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}}</ref> Buduće zatopljenje može se ublažiti smanjenjem emisija stakleničkih plinova i uklanjanjem ih iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]].<ref name="auto"/> Da bi se to ostvarilo, bit će potrebno preći s uglja na solarnu i [[Energija vjetra|energiju vjetra]] te povećati [[sačuvanje energije|učinkovitost energije]].<ref>{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3|p=xxiii}}; {{harvnb|Teske, ed.|2019|p=xxvii, Fig.5}}.</ref> Emisije će se dodatno smanjiti prelaskom na [[električna vozila]] i [[toplotna pumpa|toplotne pumpe]].<ref>{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3 & p. 49}}; {{harvnb|NREL|2017|pp=vi, 12}}</ref> [[Zaštita šuma|Sprečavanje]] [[rašumljavanje|rašumljavanja]] te intenzivno pošumljavanje može pomoći apsorpciji {{CO2}}.<ref>{{harvnb|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019|p=18}}</ref> Pojedine zajednice mogu se prilagoditi klimatskim promjenama tako što će poboljšati zaštitu obala, bolje upravljati nepogodama i razviti otpornije usjeve. Rješenja sama po sebi ne mogu smanjiti rizik snažnih, opsežnih i trajnih posljedica.<ref>{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|loc=SPM 3.2|p=17}}</ref> <noinclude>{{multiple image | perrow = 2 | total_width = 350 | image1 = Bobcat Fire, Los Angeles, San Gabriel Mountains.jpg | alt1 = Bobcat Fire in Monrovia, CA, September 10, 2020 | image2 = Bleached coral (24577819729).jpg | alt2 = Bleaching damage to the Great Barrier Reef | image3 = 1396231548000-AP-Superstorm-Sandy.jpg | alt3 = Shoreline picture of New Jersey after Hurricane Sandy went through the day before | image4 = Boats on Lake Oroville during the 2021 drought.jpg | alt4 = In May 2021, water levels of Lake Oroville dropped to 38% of capacity. | footer = Primjeri posljedica klimatskih promjena, odozgo nadolje u smjeru kazaljke na satu: [[Šumski požar]] nastao zbog toplote i suše, [[izbijeljeni korali]] zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, [[suša]] koja utječe na nestašicu vode i poplave obala prouzrokovane olujama i porastom razine mora }}</noinclude> Zemlje potpisnice [[Pariski sporazum|Pariskog sporazuma]] 2015. dogovorile su se da će, poduzimanjem raznih mjera ublažavanja, zadržati razinu zatopljenja "ispod 2&nbsp;°C". Međutim, i kad se uzmu u obzir obaveze propisane sporazumom, [[temperatura]] bi se do kraja stoljeća mogla povisiti do otprilike 2,7&nbsp;°C.<ref name="UNEP2021">{{harvnb|United Nations Environment Programme|2021|p=36|ps=: "A continuation of the effort implied by the latest unconditional NDCs and announced pledges is at present estimated to result in warming of about 2.7&nbsp;°C (range: 2.2–3.2&nbsp;°C) with a 66 per cent chance."}}</ref> Da bi se porast temperature zaustavio na 1,5&nbsp;°C bit će potrebno prepoloviti emisije do 2030. te doseći nulte neto stope do 2050.<ref>{{harvnb|IPCC SR15 Ch2|2018|pp=95–96|ps=: U modelskim putevima bez ili sa ograničenim prekoračenjem od 1,5&nbsp;°C, globalne neto antropogene emisije {{CO2}} opadaju za oko 45% u odnosu na nivoe iz 2010. do 2030. (40-60% interkvartilni raspon), dostižući neto nulu oko 2050. (2045–2055 interkvartilni raspon)}}; {{harvnb|IPCC SR15|2018|loc=SPM C.3|p=17|ps=:Svi putevi koji ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5 °C sa ograničenim ili nikakvim prekoračenjem projiciraju upotrebu uklanjanja ugljičnog dioksida (CDR) reda od 100–1000 GtCO2 tokom 21. vijeka. CDR bi se koristio za kompenzaciju zaostalih emisija i, u većini slučajeva, za postizanje neto negativnih emisija kako bi se globalno zagrijavanje vratilo na 1,5&nbsp;°C nakon vrhunca (visoka pouzdanost). CDR implementacija nekoliko stotina GtCO2 podložna je višestrukim ograničenjima izvodljivosti i održivosti (visoka pouzdanost).}}; {{harvnb|Rogelj|Meinshausen|Schaeffer|Knutti|Riahi|2015}}; {{harvnb|Hilaire et al.|2019}}</ref> {{TOC limit|3}} == Uzroci == [[Klima]]tske promjene na Zemlji su odgovor na vanjske utjecaje, uključujući one vezane za stakleničke gasove i varijacije u kretanju Zemlje u [[orbita|orbiti]] oko [[Sunce|Sunca]],<ref>Berger, A.; et al. (2005), ''[http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml On the origin of the 100-kyr cycles in the astronomical forcing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026121629/http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml |date=26. 10. 2012}}'', Paleoceanography 20 (4): PA4019.</ref><ref>Genthon, C.; et al. (1987), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v329/n6138/abs/329414a0.html Vostok Ice Core - Climatic response to CO2 and orbital forcing changes over the last climatic cycle]'', Nature 329 (6138): 414–418</ref> promjene u sunčevoj aktivnosti i [[vulkan]]ske erupcije.<ref>Robock, A.; Oppenheimer, C. (2003), ''Volcanism and the Earth’s Atmosphere'', Washington DC: American Geophysical Union. str. 139, {{ISBN|0-87590-998-1}}.</ref> Učinak nijednog od navedenih faktora nije trenutan. Termalna inertnost [[okean]]a na Zemlji i spori odgovori ostalih posrednih učinaka znači da Zemljina trenutna klima nije u ravnoteži. Pojedine studije pokazuju da čak i ako bi se staklenički gasovi stabilizirali na nivoima iz [[2000]] godine, i dalje bi se nastavilo zagrijavanje za otprilike 0,5&nbsp;°C.<ref>Meehl, Gerald A.; et al. (2005), ''[http://www.sciencemag.org/cgi/reprint/307/5716/1769.pdf How Much More Global Warming and Sea Level Rise]'', Science 307 (5716): 1769–1772</ref> ''Globalno zamračenje'', odnosno postepeno smanjenje intenziteta direktnog Sunčevog sjaja na površinu Zemlje, moglo bi djelimično ublažiti globalno zagrijavanje od kraja [[20. vijek]]a. Naučnici su procijenili s pouzdanošću od 66-90% da su efekti izazvane [[aerosol]]ima, uz vulkansku aktivnost, usporili globalno zatopljenje, kao i da bi staklenički gasovi prouzrokovali dosta veće zatopljenje.<ref name="grida7">[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-spm.pdf Summary for Policymakers], ''Climate Change 2007: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change''</ref> === Efekat staklenika === [[Datoteka:Mauna Loa Carbon Dioxide-bs.svg|mini|desno|Količina ugljik dioksida izmjerena u intervalu od 1960-2009 na [[vulkan]]u Mauna Loa, [[Havaji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]]] Postoji naučni konsenzus da je porast atmosferskih stakleničkih gasova uzrokovan ljudskim djelovanjem i da je izazvao veći dio zatopljenja posmatrano od početka industrijske ere do danas, pri čemu ovo zatopljenje ne može biti zadovoljavajuće objašnjeno samo prirodnim uzrocima.<ref>Gillett, Nathan P.; Dáithí A. Stone, Peter A. Stott, Toru Nozawa, Alexey Yu. Karpechko, Gabriele C. Hegerl, Michael F. Wehner & Philip D. Jones (2008), ''[https://web.archive.org/web/20081217020053/http://www.cru.uea.ac.uk/~nathan/pdf/ngeo338.pdf Attribution of polar warming to human influence]'', Nature Geoscience 1: 750</ref> Ovi uzroci bi trebali biti najjasniji za period od posljednjih 50 godina, pošto je to razdoblje industrijskog procvata kada se desilo najveće povećanje koncentracije stakleničkih gasova i za koje postoje najpotpunija mjerenja. [[Efekt staklenika]] je otkrio [[Joseph Fourier]] 1824,<ref>{{Cite web |url=http://www.aip.org/history/climate/co2.htm |title=Otkriće globalnog zatopljenja |access-date=27. 3. 2009 |archive-date=11. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111201545/https://www.aip.org/history/climate/co2.htm |url-status=dead }}</ref> a prvi ga je kvantitativno istražio [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]] [[1896]] godine. To je proces putem kog se, emisijom i apsorpcijom [[infracrveno zračenje|infracrvenih zraka]] i atmosferskih gasova, zagrijava donji dio atmosfere i površine planete. Tako IPCC smatra da prirodni staklenički gasovi imaju značajan efekat zagrijavanja od oko 33&nbsp;°C, bez kojih bi Zemlja bila nenastanjiva.<ref>''[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf IPCC WG1 AR4 Report — Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181126204443/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |date=26. 11. 2018 }}'', IPCC WG1 AR4 izvještaj, IPCC, 2007, str. 97</ref> Glavni staklenički gasovi su [[voda|vodena para]], koja uzrokuje oko 36-70% od stakleničkog efekta (ne uključujući oblake), ugljik dioksid (CO<sub>2</sub>), koji uzrokuje 9-26% efekta, [[metan]] (CH<sub>4</sub>), koji uzrokuje 4-9%; te [[ozon]], koji uzrokuje 3-7% ukupnog efekta staklenika.<ref>Kiehl, J. T.; Kevin E. Trenberth (1997), ''[https://web.archive.org/web/20050519080336/http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf Earth’s Annual Global Mean Energy Budget]'', Bulletin of the American Meteorological Society, 78 (2), str. 197–208</ref> Čovjekova aktivnost od [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] do danas je povećala količinu stakleničkih gasova u atmosferi, te dovela do povećanja klimatskih utjecaja zbog CO<sub>2</sub>, metana, troposferskog ozona, [[hlorofluorougljenik|CFCa]] i [[dušik suboksid]]a. Koncentracije CO<sub>2</sub> i metana su povećane od sredine [[18. vijek]]a za 50% odnosno 250%<ref>https://earthobservatory.nasa.gov/images/146978/methane-emissions-continue-to-rise</ref> respektivno.<ref name=":0" /> Ovi nivoi su znatno veći nego u bilo koje vrijeme tokom posljednjih 650.000 godina kao razdoblju za koje postoje pouzdaniji podaci dobiveni iz jezgri taloga leda. Manje direktni geološki dokazi pokazuju da su ovako visoke koncentracije CO<sub>2</sub> posljednji put bile prije otprilike 20 miliona godina.<ref>Pearson, Paul N.; Palmer, Martin R. (2000), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v406/n6797/abs/406695a0.html Atmospheric carbon dioxide concentrations over the past 60 million years]'', Nature 406 (6797): str. 695–699</ref> Budući da je život na Zemlji nastao prije više od 3,5 milijardi godina,<ref>Schopf, J.W. The First Billion Years: When Did Life Emerge? Elements 2,4:229-233, 2006.</ref> to znači da je život na Zemlji vjerovatno u stanju adaptirati se na povećane nivoe ugljik dioksida. Izgaranjem fosilnih [[goriva]] proizvedeno je oko tri četvrtine povećanja CO<sub>2</sub> iz ljudske aktivnosti tokom proteklih 20 godina. Ostatak je većinom usljed promjena u korištenju [[Tlo|zemljišta]], naročito zbog krčenja [[šuma]].<ref>Summary for Policymakers, ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040103133514/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm |date=3. 1. 2004 }}'', Intergovernmental Panel on Climate Change. 20. januar 2001.</ref> Koncentracija CO<sub>2</sub> i dalje raste zbog izgaranja fosilnih goriva i promjena korištenja zemljišta. Budućnost stope porasta zavisit će o neizvjesnom [[Ekonomija|ekonomskom]], [[Sociologija|sociološkom]], [[Tehnologija|tehnološkom]] i prirodnom razvoju. Posebni izvještaj IPCCa o scenarijima emisije pruža široki spektar budućih CO<sub>2</sub> scenarija, u rasponu od 541 do 970 ppm do 2100 godine.<ref>Prentice, I. Colin; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm 3.7.3.3 SRES scenarios and their implications for future CO2 concentration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208031611/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm |date=8. 12. 2006}}'', Intergovernmental Panel on Climate Change</ref> === Aerosoli === [[Globalno zamračenje]], postupno smanjenje u jačini globalnog direktnog zračenja na površinu Zemlje, moglo bi imati djelimično međudjelovanje sa globalnim zagrijavanjem tokom perioda od [[1960]]-[[1990]] godine. Naučnici su utvrdili sa 66-90% sigurnosti da su efekti izazvani ljudskim aerosolima, pored vulkanske aktivnosti, donekle smanjili neke od efekata zagrijavanja koji su nastali zbog stakleničkih gasova.<ref name=autogenerated2>g</ref> Antropogene emisije drugih onečišćujućih supstanci, posebno [[sumpor|sulfatnih]] aerosola, mogu davati rashladne efekte povećanjem reflektiranja sunčevog zračenja. Ovo se naročito odnosi na hlađenje koje je zabilježeno sredinom dvadesetog vijeka,<ref>Mitchell, J. F. B.; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm 12.4.3.3 Space-time studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711023544/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm |date=11. 7. 2007}}'', Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change</ref> iako je hlađenje moglo nastupiti većim ili manjim dijelom i zbog prirodnih varijabilnosti. === Ozon === [[Ozonske rupe]], odnosno stalni pad u ukupnoj količini [[ozon]]a u Zemljinoj [[stratosfera|stratosferi]], ponekad se uzimaju kao pojava povezana sa globalnim zatopljenjem. Iako postoji nekoliko zajedničkih područja, između ove dvije pojave nema puno povezanosti. Smanjenje stratosferskog ozona utječe na zahlađivanje, ali se značajnije smanjenje količine ozona nije desilo sve do kasnih [[1970te|1970tih]].<ref>Sparling, Brien (2001), ''[http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html Ozone Depletion, History and politics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306131834/http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html |date=6. 3. 2009 }}'', NASA</ref> Ozon u [[troposfera|troposferi]] ima suprotan utjecaj i doprinosi zagrijavanju površine. == Porast temperature == [[Datoteka:Rodney·and·Otamatea·Times•1912•Coal·consumption·affecting·climate.jpg|thumb|Članak iz novozelandskih novina (objavljen 14. avgusta 1912.) koji opisuje principe globalnog zagrijavanja]] Procjenjuje se da je globalna temperatura na površini Zemlje porasla za 0,75&nbsp;°C u odnosu na period [[1860]]-[[1900]], u skladu sa mjerenjima ali uz ogradu da mjerenja sve do 1950-tih nisu bila preciznija od 1&nbsp;°C pa je riječ o nepouzdanoj procjeni. Tako se procjenjuje i da je efekat urbanih "toplinskih ostrva" na globalno zatopljenje oko 0,02&nbsp;°C u periodu od 1900 godine.<ref name="chapter3">{{Cite web |url=http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |title=Radna grupa I, sekcija 3.2.2.2, 2007, IPPC, str. 243 |access-date=22. 4. 2009 |archive-date=23. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171023052326/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |url-status=dead }}</ref> Od [[1979]] godine temperature zemljišta su se povećavale oko dva puta brže nego temperature [[okean]]a (0,25&nbsp;°C na deceniju u odnosu na 0,13&nbsp;°C po deceniji zagrijavanja okeana).<ref name="chapter3"/> Temperature u donjem dijelu troposfere su porasle između 0,12 i 0,22&nbsp;°C po desetljeću od 1979 godine, prema satelitskim mjerenjima temperature. Na osnovu procjene [[NASA]]-e, godina [[2005]] bila je najtoplija godina otkako postoje pouzdanija instrumentalna mjerenja od kraja [[19. vijek]]a, a toplija je u odnosu na prethodni rekord postavljen [[1998]] godine za nekoliko stotih dijelova stepena.<ref>Hansen, James E.; et al (2006), ''[http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ Goddard Institute for Space Studies, GISS Surface Temperature Analysis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160728152541/http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ |date=28. 7. 2016 }}'', NASA Goddard Institute for Space Studies</ref>, što je praktično zanemarljivo. Smatra se da su 1998 godine temperature bile neuobičajeno visoke, zbog najjačeg [[El Niño|El-Niño efekta]] u posljednjih 100 godina.<ref>Changnon, Stanley A.; Bell, Gerald D. (2000), ''El Niño, 1997-1998: The Climate Event of the Century'', London, Oxford University Press, {{ISBN|0-19-513552-0}}</ref> == Ekonomska i politička debata == Sve veća prisutnost naučnih spoznaja o globalnom zatopljenju u javnosti je rezultirala mnogim političkim i ekonomskim raspravama i debatama.<ref>Weart, Spencer (2006), ''The Public and Climate Change'' u Weart, Spencer: ''[http://www.aip.org/history/climate/index.html The Discovery of Global Warming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145343/http://www.aip.org/history/climate/index.html |date=5. 3. 2012 }}'', American Institute of Physics</ref> Siromašne regije, posebno u [[Afrika|Africi]], izložene su najvećem riziku od očekivanih efekata globalnog zatopljenja, a njihove emisije stakleničkih gasova su izrazito malehne u odnosu na razvijeni svijet.<ref>Revkin, Andrew, (2007), ''[http://www.nytimes.com/2007/04/01/science/earth/01climate.html?ex=1333080000&en=6c687d64add0b7ba&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss Poor Nations to Bear Brunt as World Warms]'', The New York Times</ref> Pitanje klimatskih promjena je potaklo raspravu o koristima ograničavanja industrijske emisije stakleničkih gasova s obzirom na troškove koje bi takve promjene donijele. Bilo je rasprava u nekoliko zemalja o troškovima i prednostima pronalaženja i korištenja alternativnih izvora [[energija|energije]] u cilju smanjenja emisije ugljika.<ref>''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6432829.stm EU agrees on carbon dioxide cuts]'', BBC, 9. mart 2007</ref> Neki [[ekonomija|ekonomisti]] su pokušali procijeniti ukupne neto ekonomske troškove šteta od klimatskih promjena širom svijeta. Takve procjene su do sada bile bez konačnih zaključaka, neke procjene vrijednosti su se kretale od -10 US$ po [[tona|toni]] ugljika (tC) (-3 US$ po toni [[ugljik dioksid]]a) do 350 US$/tC (95 US$ po toni ugljik dioksida), dok prosjek iznosi 43 US$ po toni ugljika (12 US$ po toni CO<sub>2</sub>).<ref name="grida7" /> Novije studije pokazale su da "zeleni" pristupi energiji, poput biogoriva (npr. kukuruz-etanola), također rezultiraju u ispuštanju CO<sub>2</sub> u atmosferu<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |title=Tallying Biofuels' Real Environmental Cost |access-date=31. 1. 2010 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826150808/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |url-status=dead }}</ref>. Istovremeno, podaci [[Svjetska banka|Svjetske Banke]] govore da je promjena namjene za zemljišta koja su do sada korištena za proizvodnju hrane, u proizvodnju biogoriva, udvostručilo cijenu hrane u svijetu od 2005-2008, povećavajući glad naročito u najsiromašnijim dijelovima svijeta.<ref>[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=89545855 World Bank Chief: Biofuels Boosting Food Prices]</ref> == Naučni konsenzus i društvo == === Naučni konsenzus === [[Datoteka:20211103_Academic_studies_of_scientific_consensus_-_global_warming,_climate_change_-_vertical_bar_chart_-_en.svg|upright=1.35|mini|Akademske studije naučne saglasnosti o tome je li globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima među klimatskih stručnjacima pokazuje gotovo jednoglasan konsenzus.<ref>{{cite journal|last1=Powell|first1=James Lawrence|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology & Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|last1=Lynas|first1=Mark|last2=Houlton|first2=Benjamin Z|last3=Perry|first3=Simon|date=2021|title=Greater than 99% consensus on human caused climate change in the peer-reviewed scientific literature|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/ac2966|journal=Environmental Research Letters|volume=16|issue=11|pages=114005|bibcode=2021ERL....16k4005L|doi=10.1088/1748-9326/ac2966|issn=1748-9326}}</ref> Studije također pokazuju da je stepen konsenzusa u uzajamnoj vezi s ekspertizom u klimatologiji.<ref>{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}</ref>]] Postoji gotovo jednoglasan naučni [[konsenzus]] da se klima zagrijava i da je to uzrokovano ljudskim djelatnostima. Saglasnost je u novijoj literaturi dostigla više od 99%.<ref name=":5" /><ref name="Powell2019">{{cite journal|last1=Powell|first1=James|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology & Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}</ref> Starija istraživanja pokazala su da se od 90% do 100% klimatologa slaže oko toga da čovječanstvo igra ulogu u uzrokovanju klimatskih promjena. Podaci tih istraživanja prikupljeni su na osnovu konkretnog pitanja i odgovora.<ref name="Cook_et_al_2016">{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}; {{harvnb|NASA, Scientific Consensus|2020}}</ref> Sva naučna tijela nacionalnog ili međunarodnog položaja slažu se s onim mišljenjem.<ref>{{harvnb|NRC|2008|p=2}}; {{harvnb|Oreskes|2007|p=[https://books.google.com/books?id=PXJIqCkb7YIC&pg=PA68 68]}}; {{Harvnb|Gleick, 7 January|2017}}</ref> Dostignut je i konsenzus da treba preduzeti odgovarajuće mjere da bi se ljudi zaštitili od uticaja klimatskih promjena. Nacionalne akademije nauka pozvale su svjetske lidere da smanje ispuštanje štetnih gasova.<ref>Zajednička izjava {{harvtxt|G8+5 Academies|2009}}; {{harvnb|Gleick, 7 January|2017}}.</ref> Naučna rasprava se odvija u člancima iz [[Naučni časopis|časopisa]] koji se [[Stručna recenzija|stručno recenziraju]]. Naučnici ih procjenjuju svakih nekoliko godina u izvještajima [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinog panela o klimatskim promjenama]].<ref>{{harvnb|Royal Society|2005}}.</ref> Izvještaj panela o procjeni za 2021. navodi da ljudi "nedvosmisleno uzrokuju klimatske promjene".<ref name=":5" /> === Poricanje i dezinformacije === {{Dodatne informacije|Poricanje klimatskih promjena}} [[Datoteka:20200327_Climate_change_deniers_cherry_picking_time_periods.gif|200px|mini|Podaci su pažljivo izabrani i izdvojeni iz kratkih razdoblja kako bi se lažno tvrdilo da se globalna temperatura ne povisuje. Plave linije trenda pokazuju kratka razdoblja koja se upotrebljavaju za prikrivanje dugoročnih trendova zagrijavanja (crvene linije). Plave tačke predstavljaju [[Pauza globalnog zatopljenja|pauzu globalnog zatopljenja]].{{sfn|Stover|2014}}]] Na javnu raspravu o klimatskim promjenama snažno su uticali njihovo poricanje i [[Dezinformacija|dezinformacije]]. Nastali su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i otad su se proširili na druge zemlje, naročito na Kanadu i [[Australija|Australiju]]. Akteri koji stoje iza poricanja klimatskih promjena oblikuju dobro finansiranu i relativno usklađenu koaliciju kompanija za fosilna goriva, industrijskih grupa, konzervativnih [[Trust mozgova|analitičkih centara]] i disidentskih naučnika.<ref>{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|pp=144, [https://books.google.com/books?id=RsYr_iQUs6QC&pg=PA155 155]}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Kao i prethodno kod duhanske industrije, glavna strategija tih grupa bila je stvaranje sumnje u naučne podatke i rezultate.<ref>{{harvnb|Oreskes|Conway|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Mnogi koji poriču, odbacuju ili drže neopravdanu sumnju u naučni konsenzus o antropogenim klimatskim promjenama označeni su kao "skeptici u pogledu klimatskih promjena". Nekoliko naučnika primijetilo je da je to pogrešan naziv.<ref>{{harvnb|O’Neill|Boykoff|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Postoje različite varijante poricanja: neki poriču da se zagrijavanje uopšte događa; neki priznaju zagrijavanje, ali ga pripisuju prirodnim činiocima; neki umanjuju negativne uticaje klimatskih promjena.<ref name="Björnberg 2017">{{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Proizvodnja nesigurnosti u vezi s naukom kasnije je dovela do [[Proizvedena kontroverza|proizvedene kontroverze]] – stvaranja uvjerenja da postoji značajna nesigurnost u vezi s klimatskim promjenama u naučnoj zajednici da bi se odgodile promjene politike.<ref>{{harvnb|Dunlap|McCright|2015|p=308}}.</ref> Strategije za promoviranje tih zamisli jesu prigovaranje naučnim institucijama i preispitivanje pobuda pojedinačnih naučnika.<ref name="Björnberg 2017" /><ref>{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|p=146}}.</ref> Nerazumijevanje klimatskih promjena dodatno je podstakla [[Eho-komora (mediji)|eho-komora]] [[blog]]ova i medija koji ih poriču.<ref>{{harvnb|Harvey|Van den Berg|Ellers|Kampen|2018}}</ref> === Javna svijest i mišljenje === Klimatske promjene privukle su pažnju međunarodne javnosti krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.<ref name=":3">{{harvnb|Weart "The Public and Climate Change (since 1980)"}}</ref> Zbog zbunjujućeg medijskog izvještavanja početkom devedesetih, ljudi su često miješali klimatske promjene s drugim ekološkim problemima, poput [[oštećenja ozonskog omotača]].<ref name="Newell2006">{{harvnb|Newell|2006|p=80}}; {{harvnb|Yale Climate Connections, 2 November|2010}}</ref> U [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], prvi film koji je dospio do masovne javnosti o ovoj temi bio je ''[[Dan poslije sutra]]'' 2004, a poslije nekoliko godina premijerno je prikazan dokumentarni film ''[[Neprijatna istina]]'' [[Al Gore|Ala Gorea]]. Knjige, priče i filmovi o klimatskim promjenama pripadaju žanru [[Klimatska fantastika|klimatske fantastike]].<ref name=":3" /> Postoje značajna regionalna, spolna, starosna i politička razilaženja kako u zabrinutosti javnosti za klimatske promjene, tako i u njihovom shvatanju. Obrazovanije osobe, a u nekim zemljama žene i mlađe osobe, češće vide klimatske promjene kao ozbiljnu prijetnju.<ref>{{harvnb|Pew|2015|p=10}}.</ref> Postoji i jaz među pobornicima u mnogim zemljama,<ref name="auto1">{{harvnb|Pew|2020|}}.</ref> a države s visokim emisijama [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) obično su manje zabrinute.<ref>{{harvnb|Pew|2015|p=15}}.</ref> Stavovi o uzrocima klimatskih promjena uveliko se razlikuju među zemljama.<ref>{{harvnb|Yale|2021|p=7}}.</ref> S vremenom je zabrinutost porasla do tačke u kojoj većina građana u mnogim zemljama sad izražava visok nivo zabrinutosti zbog klimatskih promjena ili ih posmatra kao globalno vanredno stanje.<ref name="auto1" /><ref>{{harvnb|Yale|2021|p=9}}; {{harvnb|UNDP|2021|p=15}}.</ref> Viši stepen zabrinutosti povezan je sa snažnijom javnom podrškom politikama koje se bave klimatskim promjenama.<ref>{{harvnb|Smith|Leiserowitz|2013|p=943}}.</ref> ==== Protesti i tužbe ==== [[Datoteka:"Stop_Global_Warming"_child_demonstrators_in_Toronto_27_Sep_2019.jpg|mini|Protesti djece u [[Toronto|Torontu]] ([[Kanada]]) protiv globalnog zatopljenja]] Popularnost klimatskih protesta porasla je desetih godina 21. stoljeća. Demonstranti zahtijevaju od političkih vođa da preduzmu mjere za sprečavanje klimatskih promjena. Protesti mogu biti u obliku javnih demonstracija, divesticije fosilnih goriva, tužbi i drugih aktivnosti.<ref>{{harvnb|Gunningham|2018}}.</ref> U značajne demonstracije spada [[Školski štrajk za klimu]]. U toj inicijativi, mladi ljudi širom svijeta protestuju od 2018. tako što petkom izostaju iz škole, nadahnuti švedskom tinejdžerkom [[Greta Thunberg|Gretom Thunberg]].<ref>{{harvnb|The Guardian, 19 March|2019}}; {{harvnb|Boulianne|Lalancette|Ilkiw|2020}}.</ref> Masovne akcije [[Građanska neposlušnost|građanske neposlušnosti]] grupa poput [[Pobuna protiv istrebljenja|Pobune protiv istrebljenja]] protestovale su ometanjem saobraćaja i javnog prevoza.<ref>{{harvnb|Deutsche Welle, 22 June|2019}}.</ref> Parnice se sve više upotrebljavaju kao sredstvo za jačanje klimatskih akcija javnih ustanova i kompanija. Aktivisti pokreću i tužbe koje ciljaju na vlade i zahtijevaju od njih da preduzmu ambiciozne mjere ili sprovode postojeće zakone o klimatskim promjenama.<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/29/historic-german-ruling-says-climate-goals-not-tough-enough|title='Historic' German ruling says climate goals not tough enough|last=Connolly|first=Kate|date=29. 4. 2021|website=The Guardian|access-date=1. 5. 2021}}</ref> Tužbe protiv kompanija koje sagorijevaju fosilna goriva uglavnom traže nadoknadu za gubitak i štetu.<ref>{{harvnb|Setzer|Byrnes|2019}}.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Literatura == === Izvještaji IPCC-a === {{refbegin}} <!-- =========AR4================== --> ==== Prvi izvještaj radne grupe AR4==== <!-- Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} links to this citation. --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1|2007}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2007 |title=Climate Change 2007: The Physical Science Basis |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=S. |editor-last1=Solomon |editor-first2=D. |editor-last2=Qin |editor-first3=M. |editor-last3=Manning |editor-first4=Z. |editor-last4=Chen |editor-first5=M. |editor-last5=Marquis |editor-first6=K. B. |editor-last6=Averyt |editor-first7=M. |editor-last7=Tignor |editor-first8=H. L. |editor-last8=Miller |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg1/en/contents.html |isbn=978-0-521-88009-1 }} <!-- # --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch1|2007}} |chapter=Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=H. |last1=Le Treut |first2=R. |last2=Somerville |first3=U. |last3=Cubasch |first4=Y. |last4=Ding |first5=C. |last5=Mauritzen |first6=A. |last6=Mokssit |first7=T. |last7=Peterson |first8=M. |last8=Prather |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} |pages=93–127 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=28. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250828214151/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch8|2007}} |chapter=Chapter 8: Climate Models and their Evaluation |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter8.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=D. A. |last1=Randall |first2=R. A. |last2=Wood |first3=S. |last3=Bony |first4=R. |last4=Colman |first5=T. |last5=Fichefet |first6=J. |last6=Fyfe |first7=V. |last7=Kattsov |first8=A. |last8=Pitman |first9=J. |last9=Shukla |first10=J. |last10=Srinivasan |first11=R. J. |last11=Stouffer |first12=A. |last12=Sumi |first13=K. E. |last13=Taylor |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} |pages=589–662 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=3. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251203134326/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter8.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch9|2007}} |chapter=Chapter 9: Understanding and Attributing Climate Change |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=G. C. |last1=Hegerl |first2=F. W. |last2=Zwiers |first3=P. |last3=Braconnot |first4=N. P. |last4=Gillett |first5=Y. |last5=Luo |first6=J. A. |last6=Marengo Orsini |first7=N. |last7=Nicholls |first8=J. E. |last8=Penner |first9=P. A. |last9=Stott |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} |pages=663–745 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=22. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201022060558/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf |url-status=dead }} ====Drugi izvještaj radne grupe AR4==== <!-- Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} links to this citation. --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2|2007}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2007 |title=Climate Change 2007: Impacts, Adaptation and Vulnerability |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=M. L. |editor-last1=Parry |editor-first2=O. F. |editor-last2=Canziani |editor-first3=J. P. |editor-last3=Palutikof |editor-first4=P. J. |editor-last4=van der Linden |editor-first5=C. E. |editor-last5=Hanson |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html |isbn=978-0-521-88010-7 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=10. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181110071159/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html |url-status=dead }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch1|2007}} |chapter=Chapter 1: Assessment of observed changes and responses in natural and managed systems |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter1.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=C. |last1=Rosenzweig |first2=G. |last2=Casassa |first3=D. J. |last3=Karoly |first4=A. |last4=Imeson |first5=C. |last5=Liu |first6=A. |last6=Menzel |first7=S. |last7=Rawlins |first8=T. L. |last8=Root |first9=B. |last9=Seguin |first10=P. |last10=Tryjanowski |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} |pages=79–131 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=18. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718055545/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter1.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch19|2007}} |chapter=Chapter 19: Assessing key vulnerabilities and the risk from climate change |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter19.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=S. H. |last1=Schneider |first2=S. |last2=Semenov |first3=A. |last3=Patwardhan |first4=I. |last4=Burton |first5=C. H. D. |last5=Magadza |first6=M. |last6=Oppenheimer |first7=A. B. |last7=Pittock |first8=A. |last8=Rahman |first9=J. B. |last9=Smith |first10=A. |last10=Suarez |first11=F. |last11=Yamin |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} |pages=779–810 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=27. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251127013735/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter19.pdf |url-status=dead }} ====Treći izvještaj radne grupe AR4==== <!-- Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}} links to this citation. --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3|2007}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2007 |title=Climate Change 2007: Mitigation of Climate Change |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=B. |editor-last1=Metz |editor-first2=O. R. |editor-last2=Davidson |editor-first3=P. R. |editor-last3=Bosch |editor-first4=R. |editor-last4=Dave |editor-first5=L. A. |editor-last5=Meyer |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html |isbn=978-0-521-88011-4 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=12. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012170817/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3 Ch1|2007}} |chapter=Chapter 1: Introduction |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg3/ar4-wg3-chapter1.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=H.-H. |last1=Rogner |first2=D. |last2=Zhou |first3=R. |last3=Bradley |first4=P. |last4=Crabbé |first5=O. |last5=Edenhofer |first6=B. |last6=Hare |first7=L. |last7=Kuijpers |first8=M. |last8=Yamaguchi |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}} |pages=95–116 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=10. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251210110444/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg3/ar4-wg3-chapter1.pdf |url-status=dead }} <!-- =========AR5================== --> ====Prvi izvještaj radne grupe AR5==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1|2013}}<!-- ipcc:20200215 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2013 |title=Climate Change 2013: The Physical Science Basis |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor1-first=T. F. |editor1-last=Stocker |editor2-first=D. |editor2-last=Qin |editor3-first=G.-K. |editor3-last=Plattner |editor4-first=M. |editor4-last=Tignor |editor5-first=S. K. |editor5-last=Allen |editor6-first=J. |editor6-last=Boschung |editor7-first=A. |editor7-last=Nauels |editor8-first=Y. |editor8-last=Xia |editor9-first=V. |editor9-last=Bex |editor10-first=P. M. |editor10-last=Midgley |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge, UK & New York |isbn=978-1-107-05799-9 <!-- ISBN in printed source is incorrect. --> |url=http://www.climatechange2013.org/images/report/WG1AR5_ALL_FINAL.pdf <!-- Same file, new url per IPCC. --> }}. [https://www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/ AR5 Climate Change 2013: The Physical Science Basis — IPCC] ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Summary for Policymakers|2013}} |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_SPM_FINAL.pdf |year=2013 |author=IPCC |author-link=IPCC |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch2|2013}} |chapter=Chapter 2: Observations: Atmosphere and Surface |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2017/09/WG1AR5_Chapter02_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=D. L. |last1=Hartmann |first2=A. M. G. |last2=Klein Tank |first3=M. |last3=Rusticucci |first4=L. V. |last4=Alexander |first5=S. |last5=Brönnimann |first6=Y. |last6=Charabi |first7=F. J. |last7=Dentener |first8=E. J. |last8=Dlugokencky |first9=D. R. |last9=Easterling |first10=A. |last10=Kaplan |first11=B. J. |last11=Soden |first12=P. W. |last12=Thorne |first13=M. |last13=Wild |first14=P. M. |last14=Zhai |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=159–254 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch3|2013}} |chapter=Chapter 3: Observations: Ocean |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter03_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=M. |last1=Rhein |first2=S. R. |last2=Rintoul |first3=S. |last3=Aoki |first4=E. |last4=Campos |first5=D. |last5=Chambers |first6=R. A. |last6=Feely |first7=S. |last7=Gulev |first8=G. C. |last8=Johnson |first9=S. A. |last9=Josey |first10=A. |last10=Kostianoy |first11=C. |last11=Mauritzen |first12=D. |last12=Roemmich |first13=L. D. |last13=Talley |first14=F. |last14=Wang |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=255–315 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch5|2013}} |chapter=Chapter 5: Information from Paleoclimate Archives |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter05_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=V. |last1=Masson-Delmotte |first2=M. |last2=Schulz |first3=A. |last3=Abe-Ouchi |first4=J. |last4=Beer |first5=A. |last5=Ganopolski |first6=J. F. |last6=González Rouco |first7=E. |last7=Jansen |first8=K. |last8=Lambeck |first9=J. |last9=Luterbacher |first10=T. |last10=Naish |first11=T. |last11=Osborn |first12=B. |last12=Otto-Bliesner |first13=T. |last13=Quinn |first14=R. |last14=Ramesh |first15=M. |last15=Rojas |first16=X. |last16=Shao |first17=A. |last17=Timmermann |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=383–464 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch10|2013}} |chapter=Chapter 10: Detection and Attribution of Climate Change: from Global to Regional |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter10_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=N. L. |last1=Bindoff |first2=P. A. |last2=Stott |first3=K. M. |last3=AchutaRao |first4=M. R. |last4=Allen |first5=N. |last5=Gillett |first6=D. |last6=Gutzler |first7=K. |last7=Hansingo |first8=G. |last8=Hegerl |first9=Y. |last9=Hu |first10=S. |last10=Jain |first11=I. I. |last11=Mokhov |first12=J. |last12=Overland |first13=J. |last13=Perlwitz |first14=R. |last14=Sebbari |first15=X. |last15=Zhang |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=867–952 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch12|2013}} |chapter=Chapter 12: Long-term Climate Change: Projections, Commitments and Irreversibility |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter12_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=M. |last1=Collins |first2=R. |last2=Knutti |first3=J. M. |last3=Arblaster |first4=J.-L. |last4=Dufresne |first5=T. |last5=Fichefet |first6=P. |last6=Friedlingstein |first7=X. |last7=Gao |first8=W. J. |last8=Gutowski |first9=T. |last9=Johns |first10=G. |last10=Krinner |first11=M. |last11=Shongwe |first12=C. |last12=Tebaldi |first13=A. J. |last13=Weaver |first14=M. |last14=Wehner |pages=1029–1136 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=19. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191219013928/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter12_FINAL.pdf |url-status=dead }} <!-- ------------------------------ --> '''Drugi izvještaj radne grupe AR5''' {{anchor|{{harvid|IPCC AR5 WG2|2014}}}} <!-- For the entire AR5 WG2 report --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part A: Global and Sectoral Aspects |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=C. B. |editor-last1=Field |editor-first2=V. R. |editor-last2=Barros |editor-first3=D. J. |editor-last3=Dokken |editor-first4=K. J. |editor-last4=Mach |editor-first5=M. D. |editor-last5=Mastrandrea |editor-first6=T. E. |editor-last6=Bilir |editor-first7=M. |editor-last7=Chatterjee |editor-first8=K. L. |editor-last8=Ebi |editor-first9=Y. O. |editor-last9=Estrada |editor-first10=R. C. |editor-last10=Genova |editor-first11=B. |editor-last11=Girma |editor-first12=E. S. |editor-last12=Kissel |editor-first13=A. N. |editor-last13=Levy |editor-first14=S. |editor-last14=MacCracken |editor-first15=P. R. |editor-last15=Mastrandrea |editor-first16=L. L. |editor-last16=White |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-05807-1 |url=<!-- ** I haven't added AR5 urls yet as I have not determined which is best. -JJ --> }}. Chapters 1–20, SPM, and Technical Summary. ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch3|2014}} |chapter=Chapter 3: Freshwater Resources |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap3_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=B. E. |last1=Jiménez Cisneros |first2=T. |last2=Oki |first3=N. W. |last3=Arnell |first4=G. |last4=Benito |first5=J. G. |last5=Cogley |first6=P. |last6=Döll |first7=T. |last7=Jiang |first8=S. S. |last8=Mwakalila |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=229–269 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=19. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191219013730/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap3_FINAL.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch7|2014}} |chapter=Chapter 7: Food Security and Food Production Systems |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap7_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=J. R. |last1=Porter |first2=L. |last2=Xie |first3=A. J. |last3=Challinor |first4=K. |last4=Cochrane |first5=S. M. |last5=Howden |first6=M. M. |last6=Iqbal |first7=D. B. |last7=Lobell |first8=M. I. |last8=Travasso |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=485–533 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008111955/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap7_FINAL.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch11|2014}} |chapter=Chapter 11: Human Health: Impacts, Adaptation, and Co-Benefits |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-Chap11_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=K. R. |last1=Smith |first2=A. |last2=Woodward |first3=D. |last3=Campbell-Lendrum |first4=D. D. |last4=Chadee |first5=Y. |last5=Honda |first6=Q. |last6=Lui |first7=J. M. |last7=Olwoch |first8=B. |last8=Revich |first9=R. |last9=Sauerborn |title=In {{harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=709–754 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch13|2014}} |chapter=Chapter 13: Livelihoods and Poverty |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap13_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=L. |last1=Olsson |first2=M. |last2=Opondo |first3=P. |last3=Tschakert |first4=A. |last4=Agrawal |first5=S. H. |last5=Eriksen |first6=S. |last6=Ma |first7=L. N. |last7=Perch |first8=S. A. |last8=Zakieldeen |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=793–832 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=23. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251123084604/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap13_FINAL.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch18|2014}} |chapter=Chapter 18: Detection and Attribution of Observed Impacts |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap18_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=W. |last1=Cramer |first2=G. W. |last2=Yohe |first3=M. |last3=Auffhammer |first4=C. |last4=Huggel |first5=U. |last5=Molau |first6=M. A. F. |last6=da Silva Dias |first7=A. |last7=Solow |first8=D. A. |last8=Stone |first9=L. |last9=Tibig |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=979–1037 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=3. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251203184103/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap18_FINAL.pdf |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch19|2014}} |chapter=Chapter 19: Emergent Risks and Key Vulnerabilities |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap19_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=M. |last1=Oppenheimer |first2=M. |last2=Campos |first3=R. |last3=Warren |first4=J. |last4=Birkmann |first5=G. |last5=Luber |first6=B. |last6=O'Neill |first7=K. |last7=Takahashi |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=1039–1099 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=27. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251127040853/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap19_FINAL.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 B|2014}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part B: Regional Aspects |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=V. R. |editor-last1=Barros |editor-first2=C. B. |editor-last2=Field |editor-first3=D. J. |editor-last3=Dokken |editor-first4=K. J. |editor-last4=Mach |editor-first5=M. D. |editor-last5=Mastrandrea |editor-first6=T. E. |editor-last6=Bilir |editor-first7=M. |editor-last7=Chatterjee |editor-first8=K. L. |editor-last8=Ebi |editor-first9=Y. O. |editor-last9=Estrada |editor-first10=R. C. |editor-last10=Genova |editor-first11=B. |editor-last11=Girma |editor-first12=E. S. |editor-last12=Kissel |editor-first13=A. N. |editor-last13=Levy |editor-first14=S. |editor-last14=MacCracken |editor-first15=P. R. |editor-last15=Mastrandrea |editor-first16=L.L |editor-last16=White |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge, UK & New York |isbn=978-1-107-05816-3 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-PartB_FINAL.pdf }}. Chapters 21–30, Annexes, and Index. ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch28|2014}} |chapter=Chapter 28: Polar Regions |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap28_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=J. N. |last1=Larsen |first2=O. A. |last2=Anisimov |first3=A. |last3=Constable |first4=A. B. |last4=Hollowed |first5=N. |last5=Maynard |first6=P. |last6=Prestrud |first7=T. D. |last7=Prowse |first8=J. M. R. |last8=Stone |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 B|2014}} |pages=1567–1612 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=13. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260113144928/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap28_FINAL.pdf |url-status=dead }} <!-- ------------------------------ --> ====Treći izvještaj radne grupe AR5==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3|2014}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change |url=https://archive.org/details/climatechange2010000inte_s0r3 |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=O. |editor-last1=Edenhofer |editor-first2=R. |editor-last2=Pichs-Madruga |editor-first3=Y. |editor-last3=Sokona |editor-first4=E. |editor-last4=Farahani |editor-first5=S. |editor-last5=Kadner |editor-first6=K. |editor-last6=Seyboth |editor-first7=A. |editor-last7=Adler |editor-first8=I. |editor-last8=Baum |editor-first9=S. |editor-last9=Brunner |editor-first10=P. |editor-last10=Eickemeier |editor-first11=B. |editor-last11=Kriemann |editor-first12=J. |editor-last12=Savolainen |editor-first13=S. |editor-last13=Schlömer |editor-first14=C. |editor-last14=von Stechow |editor-first15=T. |editor-last15=Zwickel |editor-first16=J. C. |editor-last16=Minx |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge, UK & New York, NY |isbn=978-1-107-05821-7 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch5|2014}}<!-- ipcc:20190900 --> |chapter=Chapter 5: Drivers, Trends and Mitigation |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_full.pdf |display-authors=4 |first1=G. |last1=Blanco |first2=R. |last2=Gerlagh |first3=S. |last3=Suh |first4=J. |last4=Barrett |first5=H. C. |last5=de Coninck |first6=C. F. |last6=Diaz Morejon |first7=R. |last7=Mathur |first8=N. |last8=Nakicenovic |first9=A. |last9=Ofosu Ahenkora |first10=J. |last10=Pan |first11=H. |last11=Pathak |first12=J. |last12=Rice |first13=R. |last13=Richels |first14=S. J. |last14=Smith |first15=D. I. |last15=Stern |first16=F. L. |last16=Toth |first17=P. |last17=Zhou |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}} |pages=351–411 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch9|2014}} |chapter=Chapter 9: Buildings |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_chapter9.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=O. |last1=Lucon |first2=D. |last2=Ürge-Vorsatz |first3=A. |last3=Ahmed |first4=H. |last4=Akbari |first5=P. |last5=Bertoldi |first6=L. |last6=Cabeza |first7=N. |last7=Eyre |first8=A. |last8=Gadgil |first9=L. D. |last9=Harvey |first10=Y. |last10=Jiang |first11=E. |last11=Liphoto |first12=S. |last12=Mirasgedis |first13=S. |last13=Murakami |first14=J. |last14=Parikh |first15=C. |last15=Pyke |first16=M. |last16=Vilariño |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}} |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=24. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250824090413/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_chapter9.pdf |url-status=dead }} ====Objedinjeni izvještaj AR5==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR|2014}} |author=IPCC AR5 SYR |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Synthesis Report |series=Contribution of Working Groups I, II and III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |editor1=The Core Writing Team |editor-first2=R. K. |editor-last2=Pachauri |editor-first3=L. A. |editor-last3=Meyer |publisher=IPCC |place=Geneva, Switzerland |isbn=<!-- no isbn --> |url=https://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/ }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Summary for Policymakers|2014}} |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_SPM.pdf |year=2014 |author=IPCC |author-link=IPCC |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}} }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Glossary|2014}} |chapter=Annex II: Glossary |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_Annexes.pdf |year=2014 |author=IPCC |author-link=IPCC |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}} |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=18. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718055704/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_Annexes.pdf |url-status=dead }} <!-- =========SR15================== --> ====Poseban izvještaj: Globalno zatopljenje od 1,5&nbsp;°C==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2018 |title=Global Warming of 1.5°C. An IPCC Special Report on the impacts of global warming of 1.5°C above pre-industrial levels and related global greenhouse gas emission pathways, in the context of strengthening the global response to the threat of climate change, sustainable development, and efforts to eradicate poverty |display-editors=4 |editor-first1=V. |editor-last1=Masson-Delmotte |editor-first2=P. |editor-last2=Zhai |editor-first3=H.-O. |editor-last3=Pörtner |editor-first4=D. |editor-last4=Roberts |editor-first5=J. |editor-last5=Skea |editor-first6=P. R. |editor-last6=Shukla |editor-first7=A. |editor-last7=Pirani |editor-first8=W. |editor-last8=Moufouma-Okia |editor-first9=C. |editor-last9=Péan |editor-first10=R. |editor-last10=Pidcock |editor-first11=S. |editor-last11=Connors |editor-first12=J. B. R. |editor-last12=Matthews |editor-first13=Y. |editor-last13=Chen |editor-first14=X. |editor-last14=Zhou |editor-first15=M. I. |editor-last15=Gomis |editor-first16=E. |editor-last16=Lonnoy |editor-first17=T. |editor-last17=Maycock |editor-first18=M. |editor-last18=Tignor |editor-first19=T. |editor-last19=Waterfeld |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change |isbn=<!-- not issued? --> |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/06/SR15_Full_Report_High_Res.pdf }} [https://www.ipcc.ch/sr15/ Global Warming of 1.5 ºC —]. <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2018 |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_SPM_version_report_HR.pdf |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=3–24 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch1|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 1: Framing and Context |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter1_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=M. R. |last1=Allen |first2=O. P. |last2=Dube |first3=W. |last3=Solecki |first4=F. |last4=Aragón-Durand |first5=W. |last5=Cramer |first6=S. |last6=Humphreys |first7=M. |last7=Kainuma |first8=J. |last8=Kala |first9=N. |last9=Mahowald |first10=Y. |last10=Mulugetta |first11=R. |last11=Perez |first12=M. |last12=Wairiu |first13=K. |last13=Zickfeld |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=49–91 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch2|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 2: Mitigation Pathways Compatible with 1.5°C in the Context of Sustainable Development |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter2_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=J. |last1=Rogelj |first2=D. |last2=Shindell |first3=K. |last3=Jiang |first4=S. |last4=Fifta |first5=P. |last5=Forster |first6=V. |last6=Ginzburg |first7=C. |last7=Handa |first8=H. |last8=Kheshgi |first9=S. |last9=Kobayashi |first10=E. |last10=Kriegler |first11=L. |last11=Mundaca |first12=R. |last12=Séférian |first13=M. V. |last13=Vilariño |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=93–174 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch3|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 3: Impacts of 1.5ºC Global Warming on Natural and Human Systems |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter3_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=O. |last1=Hoegh-Guldberg |first2=D. |last2=Jacob |first3=M. |last3=Taylor |first4=M. |last4=Bindi |first5=S. |last5=Brown |first6=I. |last6=Camilloni |first7=A. |last7=Diedhiou |first8=R. |last8=Djalante |first9=K. L. |last9=Ebi |first10=F. |last10=Engelbrecht |first11=J. |last11=Guiot |first12=Y. |last12=Hijioka |first13=S. |last13=Mehrotra |first14=A. |last14=Payne |first15=S. I. |last15=Seneviratne |first16=A. |last16=Thomas |first17=R. |last17=Warren |first18=G. |last18=Zhou |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=175–311 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch4|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 4: Strengthening and Implementing the Global Response |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter4_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=H. |last1=de Coninck |first2=A. |last2=Revi |first3=M. |last3=Babiker |first4=P. |last4=Bertoldi |first5=M. |last5=Buckeridge |first6=A. |last6=Cartwright |first7=W. |last7=Dong |first8=J. |last8=Ford |first9=S. |last9=Fuss |first10=J.-C. |last10=Hourcade |first11=D. |last11=Ley |first12=R. |last12=Mechler |first13=P. |last13=Newman |first14=A. |last14=Revokatova |first15=S. |last15=Schultz |first16=L. |last16=Steg |first17=T. |last17=Sugiyama |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=313–443 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch5|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 5: Sustainable Development, Poverty Eradication and Reducing Inequalities |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter5_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=J. |last1=Roy |first2=P. |last2=Tschakert |first3=H. |last3=Waisman |first4=S. |last4=Abdul Halim |first5=P. |last5=Antwi-Agyei |first6=P. |last6=Dasgupta |first7=B. |last7=Hayward |first8=M. |last8=Kanninen |first9=D. |last9=Liverman |first10=C. |last10=Okereke |first11=P. F. |last11=Pinho |first12=K. |last12=Riahi |first13=A. G. |last13=Suarez Rodriguez |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=445–538 }} <!-- =========SRCCL ============================ --> ====Poseban izvještaj: Klimatske promjene i tlo==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |display-editors=4 |editor-first1=P. R. |editor-last1=Shukla |editor-first2=J. |editor-last2=Skea |editor-first3=E. |editor-last3=Calvo Buendia |editor-first4=V. |editor-last4=Masson-Delmotte |editor-first5=H.-O. |editor-last5=Pörtner |editor-first6=D. |editor-last6=C. Roberts |editor-first7=P. |editor-last7=Zhai |editor-first8=R. |editor-last8=Slade |editor-first9=S. |editor-last9=Connors |editor-first10=R. |editor-last10=van Diemen |editor-first11=M. |editor-last11=Ferrat |editor-first12=E. |editor-last12=Haughey |editor-first13=S. |editor-last13=Luz |editor-first14=S. |editor-last14=Neogi |editor-first15=M. |editor-last15=Pathak |editor-first16=J. |editor-last16=Petzold |editor-first17=J. |editor-last17=Portugal Pereira |editor-first18=P. |editor-last18=Vyas |editor-first19=E. |editor-last19=Huntley |editor-first20=K. |editor-last20=Kissick |editor-first21=M. |editor-last21=Belkacemi |editor-first22=J. |editor-last22=Malley |year=2019 |title=IPCC Special Report on Climate Change, Desertification, Land Degradation, Sustainable Land Management, Food Security, and Greenhouse gas fluxes in Terrestrial Ecosystems |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/SRCCL-Full-Report-Compiled-191128.pdf |publisher=In press }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/4/2019/12/02_Summary-for-Policymakers_SPM.pdf |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}} |pages=3–34 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch2|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |chapter=Chapter 2: Land-Climate Interactions |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/05_Chapter-2.pdf |display-authors=4 |first1=G. |last1=Jia |first2=E. |last2=Shevliakova |first3=P. E. |last3=Artaxo<!-- 'Artaxo-Netto'? --> |first4=N. |last4=De Noblet-Ducoudré |first5=R. |last5=Houghton |first6=J. |last6=House |first7=K. |last7=Kitajima |first8=C. |last8=Lennard |first9=A. |last9=Popp |first10=A. |last10=Sirin |first11=R. |last11=Sukumar |first12=L. |last12=Verchot |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}} |pages=131–247 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch5|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |chapter=Chapter 5: Food Security |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/08_Chapter-5.pdf |display-authors=4 |first1=C. |last1=Mbow |first2=C. |last2=Rosenzweig |first3=L. G. |last3=Barioni |first4=T. |last4=Benton |first5=M. |last5=Herrero |first6=M. V. |last6=Krishnapillai |first7=E. |last7=Liwenga |first8=P. |last8=Pradhan |first9=M. G. |last9=Rivera-Ferre |first10=T. |last10=Sapkota |first11=F. N. |last11=Tubiello |first12=Y. |last12=Xu |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}} |pages=437–550 }} <!-- =========SROCC ============================ --> ====Poseban izvještaj: Okean i kritosfera u doba klimatskih promjena==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2019 |display-editors=4 |editor-first1=H.-O. |editor-last1=Pörtner |editor-first2=D. C. |editor-last2=Roberts |editor-first3=V. |editor-last3=Masson-Delmotte |editor-first4=P. |editor-last4=Zhai |editor-first5=M. |editor-last5=Tignor |editor-first6=E. |editor-last6=Poloczanska |editor-first7=K. |editor-last7=Mintenbeck |editor-first8=A. |editor-last8=Alegría |editor-first9=M. |editor-last9=Nicolai |editor-first10=A. |editor-last10=Okem |editor-first11=J. |editor-last11=Petzold |editor-first12=B. |editor-last12=Rama |editor-first13=N. |editor-last13=Weyer |title=IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate |publisher=In press |isbn=<!-- Not yet assigned --> |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/12/SROCC_FullReport_FINAL.pdf }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC Summary for Policymakers|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/03_SROCC_SPM_FINAL.pdf |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages=3–35 }} ** {{Cite book |ref= {{harvid|IPCC SROCC Ch3|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter= Chapter 3: Polar Regions |chapter-url= https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/07_SROCC_Ch03_FINAL.pdf |display-authors= 4 |first1= M. |last1= Meredith |first2= M. |last2= Sommerkorn |first3= S. |last3= Cassotta |first4= C. |last4= Derksen |first5= A. |last5= Ekaykin |first6= A. |last6= Hollowed |first7= G. |last7= Kofinas |first8= A. |last8= Mackintosh |first9= J. |last9= Melbourne-Thomas |first10= M. M. C. |last10= Muelbert |first11= G. |last11= Ottersen |first12= H. |last12= Pritchard |first13= E. A. G. |last13= Schuur |year= 2019 |title= {{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages= 203–320 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch4|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter=Chapter 4: Sea Level Rise and Implications for Low Lying Islands, Coasts and Communities |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/08_SROCC_Ch04_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=M. |last1=Oppenheimer |first2=B. |last2=Glavovic |first3=J. |last3=Hinkel |first4=R. |last4=van de Wal |first5=A. K. |last5=Magnan |first6=A. |last6=Abd-Elgawad |first7=R. |last7=Cai |first8=M. |last8=Cifuentes-Jara |first9=R. M. |last9=Deconto |first10=T. |last10=Ghosh |first11=J. |last11=Hay |first12=F. |last12=Isla |first13=B. |last13=Marzeion |first14=B. |last14=Meyssignac |first15=Z. |last15=Sebesvari |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages=321–445 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch5|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter=Chapter 5: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=N. L. |last1=Bindoff |first2=W. W. L. |last2=Cheung |first3=J. G. |last3=Kairo |first4=J. |last4=Arístegui |first5=V. A. |last5=Guinder |first6=R. |last6=Hallberg |first7=N. J. M. |last7=Hilmi |first8=N. |last8=Jiao |first9=Md S. |last9=Karim |first10=L. |last10=Levin |first11=S. |last11=O'Donoghue |first12=S. R. |last12=Purca Cuicapusa |first13=B. |last13=Rinkevich |first14=T. |last14=Suga |first15=A. |last15=Tagliabue |first16=P. |last16=Williamson |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages=447–587 }} ===Prvi izvještaj radne grupe AR6=== * {{Cite book |ref = {{harvid|IPCC AR6 WG1|2021}} |author = IPCC |author-link = IPCC |year = 2021 |title = Climate Change 2021: The Physical Science Basis |series = Contribution of Working Group I to the [[IPCC Sixth Assessment Report|Sixth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors = 4 |editor1-first = V. |editor1-last = Masson-Delmotte |editor2-first = P. |editor2-last = Zhai |editor3-first = A. |editor3-last = Pirani |editor4-first = S. L. |editor4-last = Connors |editor5-first = C. |editor5-last = Péan |editor6-first = S. |editor6-last = Berger |editor7-first = N. |editor7-last = Caud |editor8-first = Y. |editor8-last = Chen |editor9-first = L. |editor9-last = Goldfarb |editor10-first = M. I. |editor10-last = Gomis |publisher = Cambridge University Press (In Press) |place = Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA |isbn = |url = https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_Full_Report.pdf }} ** {{Cite book |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Summary for Policymakers|2021}} |chapter= Summary for Policymakers |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf |author= IPCC |author-link= IPCC |year= 2021 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}} |pages= }} ** {{Cite book |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021}} |chapter= Technical Summary |last1= Arias |first1= Paola A. |last2= Bellouin |first2= Nicolas |last3= Coppola |first3= Erika |last4= Jones |first4= Richard G. |last5= Krinner |first5= Gerhard |display-authors= 4 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_TS.pdf |year= 2021 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}} |pages= }} {{refend}} === Drugi stručno recenzirani izvori === {{refbegin|30em}} * {{cite journal |last1=Albrecht |first=Bruce A. |s2cid=46152332 |title=Aerosols, Cloud Microphysics, and Fractional Cloudiness |url=https://archive.org/details/sim_science_1989-09-15_245_4923/page/1226 |journal=Science |date=1989 |volume=245 |issue=4923 |pages=1227–1239 |bibcode=1989Sci...245.1227A |doi=10.1126/science.245.4923.1227 |pmid=17747885 }} * {{cite journal |last1=Balsari |first1=S. |last2=Dresser |first2=C. |last3=Leaning |first3=J. | title=Climate Change, Migration, and Civil Strife. | journal=Curr Environ Health Rep | year= 2020 | volume= 7 | issue= 4 | pages= 404–414 | pmid=33048318 | doi=10.1007/s40572-020-00291-4 | pmc=7550406 }} * {{cite journal |last1=Bamber|first1=Jonathan L. |last2=Oppenheimer|first2=Michael |last3=Kopp|first3=Robert E.|last4=Aspinall|first4=Willy P. |last5=Cooke|first5=Roger M. |date=2019 |title=Ice sheet contributions to future sea-level rise from structured expert judgment |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=116|issue=23|pages=11195–11200|doi=10.1073/pnas.1817205116|issn=0027-8424|pmid=31110015|pmc=6561295|bibcode=2019PNAS..11611195B |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Bednar |first1=Johannes |last2=Obersteiner |first2=Michael |last3=Wagner |first3=Fabian |date=2019|title=On the financial viability of negative emissions |journal=Nature Communications |volume=10|issue=1|page=1783|doi=10.1038/s41467-019-09782-x|pmid=30992434 |pmc=6467865 |bibcode=2019NatCo..10.1783B |issn=2041-1723 }} * {{cite journal |last1=Berrill |first=P. |last2=Arvesen |first2=A. |last3=Scholz |first3=Y. |last4=Gils |first4=H. C. |last5=Hertwich |first5=E. |display-authors=4 |date=2016 |title=Environmental impacts of high penetration renewable energy scenarios for Europe |journal=Environmental Research Letters |volume=11 |issue=1 |page=014012 |doi=10.1088/1748-9326/11/1/014012 |bibcode=2016ERL....11a4012B |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Björnberg |first1=Karin Edvardsson |last2=Karlsson |first2=Mikael |last3=Gilek |first3=Michael |last4=Hansson |first4=Sven Ove |date=2017|title=Climate and environmental science denial: A review of the scientific literature published in 1990–2015|journal=Journal of Cleaner Production|volume=167|pages=229–241|doi=10.1016/j.jclepro.2017.08.066|issn=0959-6526|doi-access=free}} * {{cite journal|last1=Boulianne|first1=Shelley|last2=Lalancette|first2=Mireille|last3=Ilkiw|first3=David|date=2020|title="School Strike 4 Climate": Social Media and the International Youth Protest on Climate Change|url=https://www.cogitatiopress.com/mediaandcommunication/article/view/2768|journal=Media and Communication|volume=8|issue=2|pages=208–218|doi=10.17645/mac.v8i2.2768|issn=2183-2439|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Bui |first1=M. |last2=Adjiman |first2=C. |last3=Bardow |first3=A. |last4=Anthony |first4=Edward J. |display-authors=etal |date=2018 |title=Carbon capture and storage (CCS): the way forward |journal=Energy & Environmental Science |volume=11 |issue=5 |pages=1062–1176 |doi=10.1039/c7ee02342a |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Burke |first=Claire |last2=Stott |first2=Peter |s2cid=59509210 |date=2017 |title=Impact of Anthropogenic Climate Change on the East Asian Summer Monsoon |journal=Journal of Climate |issn=0894-8755 |volume=30|issue=14|pages=5205–5220 |doi=10.1175/JCLI-D-16-0892.1 |bibcode=2017JCli...30.5205B |arxiv=1704.00563 }} * {{cite journal |last1=Burke |first=Marshall |last2=Davis |first2=W. Matthew |last3=Diffenbaugh|first3=Noah S |s2cid=43936274 |date=2018 |title=Large potential reduction in economic damages under UN mitigation targets |url=https://archive.org/details/nature-uk_2018-05-24_557_7706/page/549 |journal=Nature |volume=557 |issue=7706 |pages=549–553 |doi=10.1038/s41586-018-0071-9 |pmid=29795251 |issn=1476-4687|bibcode=2018Natur.557..549B }} * {{cite journal |last1=Callendar |first1=G. S. |date=1938 |title=The artificial production of carbon dioxide and its influence on temperature |journal=Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society |volume=64|issue=275|pages=223–240 |bibcode=1938QJRMS..64..223C|doi=10.1002/qj.49706427503 }} * {{cite journal|last1=Cattaneo|first1=Cristina|last2=Beine|first2=Michel|last3=Fröhlich|first3=Christiane J.|last4=Kniveton|first4=Dominic|display-authors=4|last5=Martinez-Zarzoso|first5=Inmaculada|last6=Mastrorillo|first6=Marina|last7=Millock|first7=Katrin|last8=Piguet|first8=Etienne|last9=Schraven|first9=Benjamin|date=2019|title=Human Migration in the Era of Climate Change|url=https://academic.oup.com/reep/article/13/2/189/5522922|journal=Review of Environmental Economics and Policy|volume=13|issue=2|pages=189–206|doi=10.1093/reep/rez008|issn=1750-6816|hdl=10.1093/reep/rez008|s2cid=198660593|hdl-access=free}} * {{cite journal |last1=Cohen |first1=Judah |last2=Screen |first2=James |last3=Furtado |first3=Jason C. |last4=Barlow |first4=Mathew |last5=Whittleston |first5=David |display-authors=4 |year=2014 |title=Recent Arctic amplification and extreme mid-latitude weather |journal=Nature Geoscience |volume=7 |issue=9 |pages=627–637 |doi=10.1038/ngeo2234 |issn=1752-0908 |bibcode=2014NatGe...7..627C |url=https://epic.awi.de/id/eprint/36132/1/Cohenetal_NGeo14.pdf }} * {{cite journal |last1=Cook |first1=John |last2=Oreskes |first2=Naomi |last3=Doran |first3=Peter T. |last4=Anderegg |first4=William R. L. |last5=Verheggen |first5=Bart |display-authors=4 |date=2016 |title=Consensus on consensus: a synthesis of consensus estimates on human-caused global warming |journal=Environmental Research Letters |volume=11 |issue=4 |page=048002 |bibcode=2016ERL....11d8002C |doi=10.1088/1748-9326/11/4/048002 |doi-access=free }} * {{cite journal |display-authors=4 |last1=Costello |first1=Anthony |last2=Abbas |first2=Mustafa |last3=Allen |first3=Adriana |last4=Ball |first4=Sarah |last5=Bell |first5=Sarah |last6=Bellamy |first6=Richard |last7=Friel |first7=Sharon |last8=Groce |first8=Nora |last9=Johnson |first9=Anne |date=2009 |title=Managing the health effects of climate change |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext |url-status=live |journal=The Lancet |volume=373 |issue=9676 |pages=1693–1733 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60935-1 |pmid=19447250 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813075350/http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext |archive-date=13. 8. 2017 |last10=Kett |first10=Maria |last11=Lee |first11=Maria |last12=Levy |first12=Caren |last13=Maslin |first13=Mark |last14=McCoy |first14=David |last15=McGuire |first15=Bill |last16=Montgomery |first16=Hugh |last17=Napier |first17=David |last18=Pagel |first18=Christina |last19=Patel |first19=Jinesh |last20=de Oliveira |first20=Jose Antonio Puppim |last21=Redclift |first21=Nanneke |last22=Rees |first22=Hannah |last23=Rogger |first23=Daniel |last24=Scott |first24=Joanne |last25=Stephenson |first25=Judith |last26=Twigg |first26=John |last27=Wolff |first27=Jonathan |last28=Patterson |first28=Craig |s2cid=205954939 }} * {{cite journal |last1=Curtis |first=P. |last2=Slay |first2=C. |last3=Harris |first3=N. |last4=Tyukavina |first4=A. |last5=Hansen |first5=M. |s2cid=52273353 |date=2018 |display-authors=4 |title=Classifying drivers of global forest loss |journal=Science |volume=361 |issue=6407 |pages=1108–1111 |doi=10.1126/science.aau3445 |pmid=30213911 |bibcode=2018Sci...361.1108C |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Davidson |first1=Eric |title=The contribution of manure and fertilizer nitrogen to atmospheric nitrous oxide since 1860 |year=2009 |journal=Nature Geoscience |volume=2 |pages=659–662 |doi=10.1016/j.chemer.2016.04.002 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=DeConto |first1=Robert M. |last2=Pollard |first2=David |s2cid=205247890 |date=2016 |title=Contribution of Antarctica to past and future sea-level rise |url=https://archive.org/details/nature-uk_2016-03-31_531_7596/page/591 |journal=Nature |volume=531|issue=7596|pages=591–597 |doi=10.1038/nature17145|pmid=27029274 |issn=1476-4687 |bibcode=2016Natur.531..591D }} * {{cite journal |last1=Dean|first1=Joshua F.|last2=Middelburg|first2=Jack J.|last3=Röckmann|first3=Thomas|last4=Aerts|first4=Rien |display-authors=4 |last5=Blauw|first5=Luke G.|last6=Egger|first6=Matthias|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Jong|first8=Anniek E. E. de|last9=Meisel|first9=Ove H.|last10=Rasigraf|first10=Olivia|last11=Slomp|first11=Caroline P. |date=2018 |title=Methane Feedbacks to the Global Climate System in a Warmer World |journal=Reviews of Geophysics|volume=56|issue=1|pages=207–250|doi=10.1002/2017RG000559|bibcode=2018RvGeo..56..207D|issn=1944-9208|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Delworth |first1=Thomas L. |last2=Zeng |first2=Fanrong |date=2012 |title=Multicentennial variability of the Atlantic meridional overturning circulation and its climatic influence in a 4000 year simulation of the GFDL CM2.1 climate model |journal=Geophysical Research Letters |volume=39 |issue=13 |pages=n/a |doi=10.1029/2012GL052107 |issn=1944-8007 |bibcode=2012GeoRL..3913702D |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Deutsch |first1=Curtis |last2=Brix |first2=Holger |last3=Ito |first3=Taka |last4=Frenzel |first4=Hartmut |last5=Thompson |first5=LuAnne |s2cid=11752699 |display-authors=4 |year=2011 |title=Climate-Forced Variability of Ocean Hypoxia |url=http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf |journal=Science |volume=333 |issue=6040 |pages=336–339 |bibcode=2011Sci...333..336D |doi=10.1126/science.1202422 |pmid=21659566 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509031133/http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Diffenbaugh |first=Noah S. |last2=Burke |first2=Marshall |date=2019 |title=Global warming has increased global economic inequality |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=116|issue=20|pages=9808–9813 |doi=10.1073/pnas.1816020116 |issn=0027-8424|pmid=31010922|pmc=6525504 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Doney |first=Scott C. |last2=Fabry |first2=Victoria J. |last3=Feely |first3=Richard A. |last4=Kleypas |first4=Joan A. |s2cid=402398 |date=2009 |title=Ocean Acidification: The Other CO<sub>2</sub> Problem |journal=Annual Review of Marine Science |volume=1|issue=1|pages=169–192 |doi=10.1146/annurev.marine.010908.163834|pmid=21141034|bibcode=2009ARMS....1..169D }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 2|2017}} |year=2017 |chapter=Chapter 2: Physical Drivers of Climate Change |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch2_Physical_Drivers.pdf |first1=D. W. |last1=Fahey |first2=S. J. |last2=Doherty |first3=K. A. |last3=Hibbard |first4=A. |last4=Romanou |first5=P. C. |last5=Taylor |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=11. 7. 2023 |archive-url=https://archive.today/20230711092029/https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch2_Physical_Drivers.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Fischer|first1=Tobias P. |last2=Aiuppa|first2=Alessandro |date=2020 |title=AGU Centennial Grand Challenge: Volcanoes and Deep Carbon Global CO2 Emissions From Subaerial Volcanism{{snd}}Recent Progress and Future Challenges |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |volume=21|issue=3|pages=e08690 |doi=10.1029/2019GC008690|bibcode=2020GGG....2108690F |issn=1525-2027|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Franzke |first=Christian L. E. |last2=Barbosa |first2=Susana |last3=Blender |first3=Richard |last4=Fredriksen |first4=Hege-Beate |display-authors=4 |last5=Laepple |first5=Thomas |last6=Lambert |first6=Fabrice |last7=Nilsen |first7=Tine|last8=Rypdal|first8=Kristoffer|last9=Rypdal|first9=Martin|last10=Scotto|first10=Manuel G.|last11=Vannitsem|first11=Stéphane |date=2020|title=The Structure of Climate Variability Across Scales|journal=Reviews of Geophysics|volume=58|issue=2|pages=e2019RG000657|doi=10.1029/2019RG000657|bibcode=2020RvGeo..5800657F |issn=1944-9208|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Friedlingstein |first=Pierre |last2=Jones |first2=Matthew W. |last3=O'Sullivan |first3=Michael |last4=Andrew |first4=Robbie M. |display-authors=4 |last5=Hauck|first5=Judith |last6=Peters|first6=Glen P. |last7=Peters|first7=Wouter |last8=Pongratz|first8=Julia |last9=Sitch|first9=Stephen |last10=Quéré|first10=Corinne Le |last11=Bakker|first11=Dorothee C. E. |date=2019 |title=Global Carbon Budget 2019 |journal=Earth System Science Data |volume=11|issue=4|pages=1783–1838|doi=10.5194/essd-11-1783-2019 |bibcode=2019ESSD...11.1783F |issn=1866-3508|doi-access=free }} * {{cite journal |title=Making sense of the early-2000s warming slowdown |date=2016 |last1=Fyfe |first1=John C. |last2=Meehl |first2=Gerald A. |last3=England |first3=Matthew H. |last4=Mann |first4=Michael E. |last5=Santer |first5=Benjamin D. |last6=Flato |first6=Gregory M. |last7=Hawkins |first7=Ed |last8=Gillett |first8=Nathan P. |last9=Xie |first9=Shang-Ping |last10=Kosaka |first10=Yu |last11=Swart |first11=Neil C. |display-authors=4 |journal=Nature Climate Change |volume=6 |issue=3 |pages=224–228 |url=http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf |doi=10.1038/nclimate2938 |bibcode=2016NatCC...6..224F |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207114336/http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf |archive-date=7. 2. 2019 |url-status=live }} * {{cite journal |last1 =Goyal |first=Rishav |last2=England |first2=Matthew H |last3=Sen Gupta|first3=Alex |last4=Jucker |first4=Martin |date=2019 |title=Reduction in surface climate change achieved by the 1987 Montreal Protocol |journal=Environmental Research Letters|volume=14|issue=12|page=124041 |doi=10.1088/1748-9326/ab4874|bibcode=2019ERL....14l4041G |issn=1748-9326 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Grubb |first1=M. |date=2003 |title=The Economics of the Kyoto Protocol |journal=World Economics |volume=4 |issue=3 |pages=144–145 |url=http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904015424/http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf |archive-date=4. 9. 2012 |url-status=dead }} * {{cite journal |last=Gunningham |first=Neil |date=2018 |title=Mobilising civil society: can the climate movement achieve transformational social change? |url=http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf |journal=Interface: A Journal for and About Social Movements |volume=10 |access-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412214425/http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=live }} * {{cite journal |title=Nudging out support for a carbon tax |last1=Hagmann |first1=David |last2=Ho |first2=Emily H. |last3=Loewenstein |first3=George |s2cid=182663891 |journal=Nature Climate Change |year=2019 |volume=9 |issue=6 |pages=484–489 |doi=10.1038/s41558-019-0474-0 |bibcode=2019NatCC...9..484H }} * {{cite journal |last1=Haines |first=A. |last2=Ebi |first2=K. |year=2019 |title=The Imperative for Climate Action to Protect Health |journal=New England Journal of Medicine |volume=380 |issue=3 |pages=263–273 |doi=10.1056/NEJMra1807873 |pmid=30650330 |s2cid=58662802 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Hansen |first=James |last2=Sato |first2=Makiko |last3=Hearty |first3=Paul |last4=Ruedy |first4=Reto |last5=Kelley |first5=Maxwell |last6=Masson-Delmotte |first6=Valerie |last7=Russell |first7=Gary |last8=Tselioudis |first8=George |last9=Cao |first9=Junji |last10=Rignot |first10=Eric |last11=Velicogna |first11=Isabella |s2cid=9410444 |display-authors=4 |date=2016 |title=Ice melt, sea level rise and superstorms: evidence from paleoclimate data, climate modeling, and modern observations that 2 °C global warming could be dangerous |journal=Atmospheric Chemistry and Physics |volume=16 |issue=6 |pages=3761–3812 |doi=10.5194/acp-16-3761-2016 |arxiv=1602.01393 |bibcode=2016ACP....16.3761H |issn=1680-7316 |url=https://www.atmos-chem-phys.net/16/3761/2016/acp-16-3761-2016.html }} * {{cite journal |last1=Harvey |first1=Jeffrey A. |last2=Van den Berg|first2=Daphne |last3=Ellers|first3=Jacintha |last4=Kampen|first4=Remko |display-authors=4 |last5=Crowther|first5=Thomas W.|last6=Roessingh|first6=Peter|last7=Verheggen|first7=Bart|last8=Nuijten|first8=Rascha J. M.|last9=Post|first9=Eric|last10=Lewandowsky|first10=Stephan|last11=Stirling|first11=Ian|date=2018 |title=Internet Blogs, Polar Bears, and Climate-Change Denial by Proxy|url= |journal=BioScience|volume=68|issue=4|pages=281–287|doi=10.1093/biosci/bix133|issn=0006-3568 |pmid=29662248 |pmc=5894087}} * {{cite journal |display-authors=4 |last1=Hawkins |first1=Ed |last2=Ortega |first2=Pablo |last3=Suckling |first3=Emma |last4=Schurer |first4=Andrew |last5=Hegerl |first5=Gabi |last6=Jones |first6=Phil |last7=Joshi |first7=Manoj |last8=Osborn |first8=Timothy J. |last9=Masson-Delmotte |first9=Valérie |last10=Mignot |first10=Juliette |last11=Thorne |first11=Peter |last12=van Oldenborgh |first12=Geert Jan |year=2017 |title=Estimating Changes in Global Temperature since the Preindustrial Period |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=98 |issue=9 |pages=1841–1856 |issn=0003-0007 |doi=10.1175/bams-d-16-0007.1 |bibcode=2017BAMS...98.1841H |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=He |first1=Yanyi |last2=Wang |first2=Kaicun |last3=Zhou |first3=Chunlüe |last4=Wild |first4=Martin |date=2018 |title=A Revisit of Global Dimming and Brightening Based on the Sunshine Duration |journal=Geophysical Research Letters |volume=45|issue=9|pages=4281–4289 |doi=10.1029/2018GL077424|issn=1944-8007|bibcode=2018GeoRL..45.4281H |doi-access=free}} * {{cite journal |ref={{harvid|Hilaire et al.|2019}} | last1 = Hilaire | first1 = Jérôme | last2 = Minx| first2 = Jan C. | last3 = Callaghan| first3 = Max W. | last4 = Edmonds| first4 = Jae | last5 = Luderer| first5 = Gunnar | last6 = Nemet| first6 = Gregory F. | last7 = Rogelj| first7 = Joeri | last8 = Zamora| first8 = Maria Mar | date = 17. 10. 2019 | title = Negative emissions and international climate goals—learning from and about mitigation scenarios | journal = Climatic Change | volume = 157 | issue = 2 | pages = 189–219 | doi = 10.1007/s10584-019-02516-4 | bibcode = 2019ClCh..157..189H | doi-access= free }} * {{cite journal |last1=Hodder |first1=Patrick |last2=Martin |first2=Brian |date=2009 |title=Climate Crisis? The Politics of Emergency Framing |journal=Economic and Political Weekly |volume=44 |issue=36 |pages=53–60 |issn=0012-9976|jstor=25663518 }} * {{cite journal |last1=Holding |first=S. |last2=Allen |first2=D. M. |last3=Foster |first3=S. |last4=Hsieh |first4=A. |last5=Larocque |first5=J. |last6=Klassen |first6=S. |last7=Van Pelt |first7=C. |date=2016 |display-authors=4 |title=Groundwater vulnerability on small islands |journal=Nature Climate Change|volume=6|issue=12|pages=1100–1103|doi=10.1038/nclimate3128|issn=1758-6798|bibcode=2016NatCC...6.1100H }} * {{cite journal |last1=Joo |first1=Gea-Jae |last2=Kim |first2=Ji Yoon |last3=Do |first3=Yuno |last4=Lineman|first4=Maurice |date=2015 |title=Talking about Climate Change and Global Warming |journal=PLOS ONE |volume=10|issue=9 |pages=e0138996 |doi=10.1371/journal.pone.0138996 |pmid=26418127 |issn=1932-6203 |bibcode=2015PLoSO..1038996L |pmc=4587979 |doi-access=free }} * {{cite journal |title=Climate Change Impact: The Experience of the Coastal Areas of Bangladesh Affected by Cyclones Sidr and Aila |last1=Kabir |first=Russell |last2=Khan |first2=Hafiz T. A. |last3=Ball |first3=Emma |last4=Caldwell |first4=Khan |volume=2016 |page=9654753 |date=2016 |journal=Journal of Environmental and Public Health |doi=10.1155/2016/9654753 |pmid=27867400 |pmc=5102735 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1 = Kaczan |first1 = David J. |last2 = Orgill-Meyer |first2 = Jennifer |date = 2020 |title = The impact of climate change on migration: a synthesis of recent empirical insights |url = https://link.springer.com/article/10.1007/s10584-019-02560-0 |journal = Climatic Change |volume = 158 |issue = 3 |pages = 281–300 |doi = 10.1007/s10584-019-02560-0 |bibcode = 2020ClCh..158..281K |s2cid = 207988694 |access-date = 9. 2. 2021 }} * {{cite journal <!-- Authors of the box. --> |last1=Kennedy |first1=J. J. |last2=Thorne |first2=W. P. |last3=Peterson |first3=T. C. |last4=Ruedy |first4=R. A. |last5=Stott |first5=P. A. |last6=Parker |first6=D. E. |last7=Good |first7=S. A. |last8=Titchner |first8=H. A. |last9=Willett |first9=K. M. |display-authors=4 |title=How do we know the world has warmed? |at=S26-S27 |date= 2010 |editor-first1=D. S. |editor-last1=Arndt |editor-first2=M. O. |editor-last2=Baringer |editor-first3=M. R. |editor-last3=Johnson |journal=[[Bulletin of the American Meteorological Society]] |department=Special supplement: State of the Climate in 2009 |volume=91 |issue=7 |doi=10.1175/BAMS-91-7-StateoftheClimate }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 15|2017}} |chapter=Chapter 15: Potential Surprises: Compound Extremes and Tipping Elements |last1=Kopp |first1=R. E. |last2=Hayhoe |first2=K. |last3=Easterling |first3=D. R. |last4=Hall |first4=T. |last5=Horton |first5=R. |first6=K. E. |last6=Kunkel |first7=A. N. |last7=LeGrande |display-authors=4 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/ |year=2017 |title=In {{harvnb|USGCRP|2017}} |pages=1–470 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820172529/https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/ |archive-date=20. 8. 2018 |url-status=live }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 9|2017}} |chapter=Chapter 9: Extreme Storms |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |year=2017 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/9/ |first1=J. P. |last1=Kossin |first2=T. |last2=Hall |first3=T. |last3=Knutson |first4=K. E. |last4=Kunkel |first5=R. J. |last5=Trapp |first6=D. E. |last6=Waliser |first7=M. F. |last7=Wehner |pages=1–470 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=15. 3. 2021 |archive-url=https://archive.today/20210315063513/https://science2017.globalchange.gov/chapter/9/ |url-status=dead }} * {{cite book |chapter=Appendix C: Detection and attribution methodologies overview. |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/appendix-c/ |last=Knutson |first=T. |year=2017 |pages=1–470 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=6. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240706214341/https://science2017.globalchange.gov/chapter/appendix-c/ |url-status=dead }} * {{cite journal|last1=Krause|first1=Andreas|last2=Pugh|first2=Thomas A. M.|last3=Bayer|first3=Anita D.|last4=Li|first4=Wei|display-authors=4|last5=Leung|first5=Felix|last6=Bondeau|first6=Alberte|last7=Doelman|first7=Jonathan C.|last8=Humpenöder|first8=Florian|last9=Anthoni|first9=Peter|last10=Bodirsky|first10=Benjamin L.|last11=Ciais|first11=Philippe|date=2018|title=Large uncertainty in carbon uptake potential of land-based climate-change mitigation efforts|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14144|journal=Global Change Biology|volume=24|issue=7|pages=3025–3038|doi=10.1111/gcb.14144|pmid=29569788|bibcode=2018GCBio..24.3025K|s2cid=4919937|issn=1365-2486}} * {{Cite journal |last1=Kreidenweis |first1=Ulrich |last2=Humpenöder |first2=Florian |last3=Stevanović |first3=Miodrag |last4=Bodirsky |first4=Benjamin Leon |last5=Kriegler |first5=Elmar |last6=Lotze-Campen |first6=Hermann |last7=Popp |first7=Alexander |display-authors=4 |date=juli 2016 |title=Afforestation to mitigate climate change: impacts on food prices under consideration of albedo effects |url=https://doi.org/10.1088/1748-9326/11/8/085001 |journal=Environmental Research Letters |volume=11 |issue=8 |page=085001 |doi=10.1088/1748-9326/11/8/085001 |bibcode=2016ERL....11h5001K |issn=1748-9326 }} * {{cite journal |title=The Aluminum Smelting Process |year=2014 |pmc=4131936 |last1=Kvande|first1=H. |journal=Journal of Occupational and Environmental Medicine|volume=56|issue=5 Suppl|pages=S2–S4|doi=10.1097/JOM.0000000000000154|pmid=24806722 }} * {{cite journal |last=Lapenis |first=Andrei G. |journal=Eos |title=Arrhenius and the Intergovernmental Panel on Climate Change |year=1998|doi=10.1029/98EO00206 |volume=79 |issue=23 |page=271 |bibcode=1998EOSTr..79..271L }} * {{cite journal |last1=Levermann|first=Anders |last2=Clark|first2=Peter U. |last3=Marzeion|first3=Ben |last4=Milne|first4=Glenn A. |display-authors=4 |last5=Pollard|first5=David |last6=Radic|first6=Valentina |last7=Robinson|first7=Alexander |date=2013 |title=The multimillennial sea-level commitment of global warming |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=34|pages=13745–13750|doi=10.1073/pnas.1219414110|pmid=23858443|pmc=3752235|bibcode=2013PNAS..11013745L|issn=0027-8424|doi-access=free }} * {{Cite journal|last1=Lenoir|first1=Jonathan|last2=Bertrand|first2=Romain|last3=Comte|first3=Lise|last4=Bourgeaud|first4=Luana|last5=Hattab|first5=Tarek|last6=Murienne|first6=Jérôme|last7=Grenouillet|first7=Gaël|display-authors=4|title=Species better track climate warming in the oceans than on land|url=https://www.nature.com/articles/s41559-020-1198-2|year=2020|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=8|pages=1044–1059|doi=10.1038/s41559-020-1198-2|pmid=32451428|s2cid=218879068|issn=2397-334X}} * {{cite journal |last1=Liepert |first=Beate G. |last2=Previdi |first2=Michael |year=2009 |title=Do Models and Observations Disagree on the Rainfall Response to Global Warming? |journal=Journal of Climate |volume=22 |issue=11 |pages=3156–3166 |bibcode=2009JCli...22.3156L |doi=10.1175/2008JCLI2472.1 |url=https://zenodo.org/record/896855 }} * {{cite journal |last1=Liverman |first1=Diana M. |title=Conventions of climate change: constructions of danger and the dispossession of the atmosphere |journal=Journal of Historical Geography |date=2009 |volume=35 |issue=2 |pages=279–296 |doi=10.1016/j.jhg.2008.08.008 }} * {{cite journal |last1=Liu |first=Wei |last2=Xie |first2=Shang-Ping |last3=Liu |first3=Zhengyu |last4=Zhu |first4=Jiang |title=Overlooked possibility of a collapsed Atlantic Meridional Overturning Circulation in warming climate |year=2017 |doi=10.1126/sciadv.1601666 |pmid=28070560 |pmc=5217057 |journal=Science Advances |volume=3 |pages=e1601666 |number=1 |bibcode=2017SciA....3E1666L }} * {{Cite journal|last1=Mach|first1=Katharine J.|last2=Kraan|first2=Caroline M.|last3=Adger|first3=W. Neil|last4=Buhaug|first4=Halvard|display-authors=4|last5=Burke|first5=Marshall|last6=Fearon|first6=James D.|last7=Field|first7=Christopher B.|last8=Hendrix|first8=Cullen S.|last9=Maystadt|first9=Jean-Francois|last10=O’Loughlin|first10=John|last11=Roessler|first11=Philip|date=2019|title=Climate as a risk factor for armed conflict|url=https://www.nature.com/articles/s41586-019-1300-6|journal=Nature|volume=571|issue=7764|pages=193–197|doi=10.1038/s41586-019-1300-6|pmid=31189956|bibcode=2019Natur.571..193M|s2cid=186207310|issn=1476-4687}} * {{cite journal |last1=Matthews |first=H. Damon |last2=Gillett |first2=Nathan P. |last3=Stott |first3=Peter A. |last4=Zickfeld |first4=Kirsten |s2cid=4423773 |date=2009 |title=The proportionality of global warming to cumulative carbon emissions |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-06-11_459_7248/page/828 |journal=Nature |volume=459 |issue=7248 |pages=829–832 |doi=10.1038/nature08047 |pmid=19516338 |bibcode=2009Natur.459..829M |issn=1476-4687 }} * {{cite journal |last=Matthews |first=Tom |year=2018 |title=Humid heat and climate change |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0309133318776490 |journal=Progress in Physical Geography: Earth and Environment |volume=42 |issue=3 |pages=391–405 |doi=10.1177/0309133318776490 |s2cid=134820599 }} * {{cite journal |last=McNeill|first=V. Faye |date=2017 |title=Atmospheric Aerosols: Clouds, Chemistry, and Climate |journal=Annual Review of Chemical and Biomolecular Engineering |volume=8|issue=1|pages=427–444|doi=10.1146/annurev-chembioeng-060816-101538|pmid=28415861 |issn=1947-5438}} * {{cite journal |last1=Melillo |first=J. M. |last2=Frey |first2=S. D. |last3=DeAngelis |first3=K. M. |last4=Werner |first4=W. J. |last5=Bernard |first5=M. J. |last6=Bowles |first6=F. P. |last7=Pold |first7=G. |last8=Knorr |first8=M. A. |last9=Grandy |first9=A. S. |year=2017 |display-authors=4 |title=Long-term pattern and magnitude of soil carbon feedback to the climate system in a warming world |journal=Science |volume=358 |issue=6359 |pages=101–105 |bibcode=2017Sci...358..101M |doi=10.1126/science.aan2874 |pmid=28983050 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Mercure |first=J.-F. |last2=Pollitt |first2=H. |last3=Viñuales |first3=J. E. |last4=Edwards |first4=N. R. |display-authors=4 |last5=Holden |first5=P. B. |last6=Chewpreecha |first6=U. |last7=Salas |first7=P. |last8=Sognnaes |first8=I. |last9=Lam |first9=A. |last10=Knobloch |first10=F. |s2cid=89799744 |date=2018 |title=Macroeconomic impact of stranded fossil fuel assets |journal=Nature Climate Change |volume=8 |issue=7 |pages=588–593 |doi=10.1038/s41558-018-0182-1 |bibcode=2018NatCC...8..588M |issn=1758-6798 |url=http://oro.open.ac.uk/55387/1/mercure_StrandedAssets_v16_with_Methods.pdf }} * {{cite journal |last1=Mitchum |first1=G. T. |last2=Masters |first2=D. |last3=Hamlington|first3=B. D. |last4=Fasullo |first4=J. T. |last5=Beckley |first5=B. D. |last6=Nerem |first6=R. S. |display-authors=4 |date=2018 |title=Climate-change–driven accelerated sea-level rise detected in the altimeter era |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=115 |issue=9 |pages=2022–2025 |doi=10.1073/pnas.1717312115|issn=0027-8424|pmid=29440401 |pmc=5834701 |bibcode=2018PNAS..115.2022N |doi-access=free }} * {{cite book |author=National Research Council |year=2011 |title=Climate Stabilization Targets: Emissions, Concentrations, and Impacts over Decades to Millennia |url=https://www.nap.edu/catalog/12877/climate-stabilization-targets-emissions-concentrations-and-impacts-over-decades-to |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720193620/http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=12877 |url-status=live |archive-date=20. 7. 2010 |publisher=National Academies Press |location=Washington, D.C. |doi=10.17226/12877 |isbn=978-0-309-15176-4 |access-date=19. 8. 2013 }} * {{cite book |ref=none |author=National Research Council |title=America's Climate Choices |publisher=The National Academies Press |isbn=978-0-309-14585-5 |location=Washington, D.C. |year=2011 |chapter=Causes and Consequences of Climate Change |chapter-url=https://www.nap.edu/read/12781/chapter/4 |access-date=28. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721185851/http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=12781&page=15 |archive-date=21. 7. 2015 |url-status=live |doi=10.17226/12781 }} * {{cite journal |last1=Neukom |first1=Raphael |last2=Steiger |first2=Nathan |last3=Gómez-Navarro |first3=Juan José |last4=Wang |first4=Jianghao |last5=Werner |first5=Johannes P. |s2cid=198494930 |display-authors=4 |date=2019 |title=No evidence for globally coherent warm and cold periods over the preindustrial Common Era |journal=Nature |volume=571 |issue=7766 |pages=550–554 |doi=10.1038/s41586-019-1401-2 |pmid=31341300 |issn=1476-4687 |bibcode=2019Natur.571..550N |url=https://boris.unibe.ch/132301/7/333323_4_merged_1557735881.pdf }} * {{cite journal |last1=Neukom |first1=Raphael |last2=Barboza |first2=Luis A. |last3=Erb |first3=Michael P. |last4=Shi|first4=Feng |display-authors=4 |last5=Emile-Geay|first5=Julien |last6=Evans|first6=Michael N. |last7=Franke|first7=Jörg |last8=Kaufman|first8=Darrell S. |last9=Lücke|first9=Lucie |last10=Rehfeld|first10=Kira |last11=Schurer|first11=Andrew |date=2019 |title=Consistent multidecadal variability in global temperature reconstructions and simulations over the Common Era |journal=Nature Geoscience |volume=12|issue=8|pages=643–649|doi=10.1038/s41561-019-0400-0|pmid=31372180 |pmc=6675609 |bibcode=2019NatGe..12..643P |issn=1752-0908}} * {{cite journal |last1=O’Neill |first1=Saffron J. |last2=Boykoff|first2=Max |date=2010 |title=Climate denier, skeptic, or contrarian? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=107|issue=39|pages=E151|doi=10.1073/pnas.1010507107|issn=0027-8424|pmc=2947866|pmid=20807754|bibcode=2010PNAS..107E.151O |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Poloczanska |first1=Elvira S. |last2=Brown |first2=Christopher J. |last3=Sydeman |first3=William J. |last4=Kiessling |first4=Wolfgang |last5=Schoeman |first5=David |display-authors=4 |date=2013 |title=Global imprint of climate change on marine life |journal=Nature Climate Change |volume=3 |issue=10 |pages=919–925 |doi=10.1038/nclimate1958 |issn=1758-6798 |bibcode=2013NatCC...3..919P |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:318633/UQ318633_peer_review.pdf }} * {{cite journal |title=Recent Climate Observations Compared to Projections |date=2007 |last1=Rahmstorf |first1=Stefan |last2=Cazenave |first2=Anny |last3=Church |first3=John A. |last4=Hansen |first4=James E. |last5=Keeling |first5=Ralph F. |last6=Parker |first6=David E. |last7=Somerville |first7=Richard C. J. |s2cid=34008905 |display-authors=4 |journal=Science |volume=316 |issue=5825 |page=709 |bibcode=2007Sci...316..709R |doi=10.1126/science.1136843 |pmid=17272686 |url=http://www.pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180906115332/http://pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf |archive-date=6. 9. 2018 |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Ramanathan |first1=V. |last2=Carmichael |first2=G. |year=2008 |title=Global and Regional Climate Changes due to Black Carbon |url=https://www.researchgate.net/publication/32034622 |journal=Nature Geoscience |volume=1 |issue=4 |pages=221–227 |bibcode=2008NatGe...1..221R |doi=10.1038/ngeo156 }} * {{cite journal |last1=Randel |first1=William J. |last2=Shine |first2=Keith P. |last3=Austin |first3=John |last4=Barnett |first4=John |last5=Claud |first5=Chantal |last6=Gillett |first6=Nathan P. |last7=Keckhut |first7=Philippe |last8=Langematz |first8=Ulrike |last9=Lin |first9=Roger |display-authors=4 |title=An update of observed stratospheric temperature trends |year=2009 |journal=[[Journal of Geophysical Research]] |volume=114 |issue=D2 |page=D02107 |doi=10.1029/2008JD010421 |bibcode=2009JGRD..11402107R |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00355600/file/Randel_et_al-2009-Journal_of_Geophysical_Research__Solid_Earth_%281978-2012%29.pdf |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Rauner |first1=Sebastian |last2=Bauer |first2=Nico |last3=Dirnaichner |first3=Alois |last4=Van Dingenen |first4=Rita |last5=Mutel |first5=Chris |last6=Luderer |first6=Gunnar |s2cid=214619069 |year=2020 |title=Coal-exit health and environmental damage reductions outweigh economic impacts |url=https://www.nature.com/articles/s41558-020-0728-x |journal=Nature Climate Change |volume=10 |issue=4 |pages=308–312 |doi=10.1038/s41558-020-0728-x |bibcode=2020NatCC..10..308R |issn=1758-6798 }} * {{cite journal |last1=Riahi |first=Keywan |last2=van Vuuren |first2=Detlef P. |last3=Kriegler |first3=Elmar |last4=Edmonds |first4=Jae |last5=O’Neill|first5=Brian C. |last6=Fujimori|first6=Shinichiro |last7=Bauer|first7=Nico |last8=Calvin|first8=Katherine |last9=Dellink|first9=Rob |display-authors=4 |date=2017 |title=The Shared Socioeconomic Pathways and their energy, land use, and greenhouse gas emissions implications: An overview |journal=Global Environmental Change |volume=42 |pages=153–168 |doi=10.1016/j.gloenvcha.2016.05.009 |issn=0959-3780 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Rogelj|first=Joeri |last2=Forster|first2=Piers M. |last3=Kriegler|first3=Elmar |last4=Smith|first4=Christopher J. |last5=Séférian|first5=Roland |s2cid=197542084 |display-authors=4 |date=2019 |title=Estimating and tracking the remaining carbon budget for stringent climate targets |journal=Nature|volume=571|issue=7765|pages=335–342|doi=10.1038/s41586-019-1368-z|pmid=31316194 |bibcode=2019Natur.571..335R |issn=1476-4687|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Rogelj |first1=Joeri |last2=Meinshausen |first2=Malte |last3=Schaeffer |first3=Michiel |last4=Knutti |first4=Reto |last5=Riahi |first5=Keywan |title=Impact of short-lived non-CO2 mitigation on carbon budgets for stabilizing global warming |year=2015 |journal=Environmental Research Letters |volume=10 |issue=7 |pages=1–10 |doi=10.1088/1748-9326/10/7/075001 |bibcode=2015ERL....10g5001R |doi-access=free }} * {{Cite journal|last1=Ruseva|first1=Tatyana|last2=Hedrick|first2=Jamie|last3=Marland|first3=Gregg|last4=Tovar|first4=Henning|last5=Sabou|first5=Carina|last6=Besombes|first6=Elia|display-authors=4|date=2020|title=Rethinking standards of permanence for terrestrial and coastal carbon: implications for governance and sustainability|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187734352030083X|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=45|pages=69–77|doi=10.1016/j.cosust.2020.09.009|s2cid=229069907|issn=1877-3435}} * {{cite journal |last1=Samset |first=B. H. |last2=Sand |first2=M. |last3=Smith |first3=C. J. |last4=Bauer |first4=S. E. |last5=Forster |first5=P. M. |last6=Fuglestvedt |first6=J. S. |last7=Osprey |first7=S. |last8=Schleussner |first8=C.-F. |display-authors=4 |date=2018 |title=Climate Impacts From a Removal of Anthropogenic Aerosol Emissions |journal=Geophysical Research Letters |volume=45 |issue=2 |pages=1020–1029 |doi=10.1002/2017GL076079 |pmid=32801404 |pmc=7427631 |issn=1944-8007 |bibcode=2018GeoRL..45.1020S |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/126653/7/Samset_et_al-2018-Geophysical_Research_Letters.pdf }} * {{cite journal |last1=Sand |first1=M. |last2=Berntsen |first2=T. K. |last3=von Salzen |first3=K. |last4=Flanner |first4= M. G. |last5=Langner |first5=J. |last6=Victor |first6=D. G. |title=Response of Arctic temperature to changes in emissions of short-lived climate forcers |display-authors=4 |date=2015 |journal=Nature |volume=6 |issue=3 |pages=286–289 |doi=10.1038/nclimate2880 }} * {{cite journal |last1=Schmidt |first=Gavin A. |last2=Ruedy |first2=Reto A. |last3=Miller |first3=Ron L. |last4=Lacis |first4=Andy A. |s2cid=28195537 |date=2010 |title=Attribution of the present-day total greenhouse effect |journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres |issn=2156-2202 |volume=115|issue=D20|pages=D20106 |doi=10.1029/2010JD014287|bibcode=2010JGRD..11520106S |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Schmidt |first1=Gavin A. |last2=Shindell |first2=Drew T. |last3=Tsigaridis |first3=Kostas |journal=Nature Geoscience |title=Reconciling warming trends |volume=7 |issue=3 |pages=158–160 |date=2014 |doi=10.1038/ngeo2105 |url=https://www.researchgate.net/publication/263025265 |bibcode=2014NatGe...7..158S |hdl=2060/20150000726 |hdl-access=free }} * {{cite journal |last1=Serdeczny |first=Olivia |last2=Adams |first2=Sophie |last3=Baarsch |first3=Florent |last4=Coumou |first4=Dim |display-authors=4 |date=2016 |last5=Robinson |first5=Alexander |last6=Hare |first6=William |last7=Schaeffer |first7=Michiel |last8=Perrette |first8=Mahé |last9=Reinhardt |first9=Julia |s2cid=3900505 |title=Climate change impacts in Sub-Saharan Africa: from physical changes to their social repercussions |url=https://climateanalytics.org/media/ssa_final_published.pdf |journal=Regional Environmental Change |volume=17 |issue=6 |pages=1585–1600 |doi=10.1007/s10113-015-0910-2 |issn=1436-378X |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=18. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718055456/https://climateanalytics.org/media/ssa_final_published.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Sutton |first1=Rowan T. |last2=Dong |first2=Buwen |last3=Gregory |first3=Jonathan M. |date=2007 |title=Land/sea warming ratio in response to climate change: IPCC AR4 model results and comparison with observations |journal=Geophysical Research Letters |volume=34 |issue=2 |page=L02701 |bibcode=2007GeoRL..3402701S |doi=10.1029/2006GL028164 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Smale |first1=Dan A. |last2=Wernberg |first2=Thomas |last3=Oliver |first3=Eric C. J. |last4=Thomsen |first4=Mads |last5=Harvey |first5=Ben P. |s2cid=91471054 |date=2019 |title=Marine heatwaves threaten global biodiversity and the provision of ecosystem services |journal=Nature Climate Change |volume=9 |issue=4 |pages=306–312 |doi=10.1038/s41558-019-0412-1 |issn=1758-6798 |bibcode=2019NatCC...9..306S |url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108064829/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Smith |first1=Joel B. |last2=Schneider |first2=Stephen H. |last3=Oppenheimer |first3=Michael |last4=Yohe |first4=Gary W. |last5=Hare |first5=William |last6=Mastrandrea |first6=Michael D. |last7=Patwardhan |first7=Anand |last8=Burton |first8=Ian |last9=Corfee-Morlot|first9=Jan |display-authors=4 |year=2009 |title=Assessing dangerous climate change through an update of the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) 'reasons for concern' |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-03-17_106_11/page/4133 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106 |issue=11 |pages=4133–4137 |bibcode=2009PNAS..106.4133S |doi=10.1073/pnas.0812355106 |pmc=2648893 |pmid=19251662 |first10=Chris H. D.|last10=Magadza |first11=Hans-Martin|last11=Füssel |first12=A. Barrie |last12=Pittock |first13=Atiq |last13=Rahman |first14=Avelino |last14=Suarez |first15=Jean-Pascal |last15=van Ypersele |doi-access=free }} * {{Cite journal |last1 = Smith |first1 = N. |last2 = Leiserowitz |first2 = A. |date = 2013 |title = The role of emotion in global warming policy support and opposition. |journal = Risk Analysis |volume = 34 |issue = 5 |pages = 937–948 |doi = 10.1111/risa.12140 |pmid = 24219420 |url = https://europepmc.org/backend/ptpmcrender.fcgi?accid=PMC4298023&blobtype=pdf |pmc = 4298023 |access-date = 24. 12. 2021 |archive-date = 24. 11. 2022 |archive-url = https://web.archive.org/web/20221124104756/https://europepmc.org/backend/ptpmcrender.fcgi?accid=PMC4298023&blobtype=pdf |url-status = dead }} * {{cite journal |last1=Springmann |first=M. |last2=Mason-D’Croz |first2=D. |last3=Robinson |first3=S. |last4=Garnett |first4=T. |last5=Godfray |first5=H. |last6=Gollin |first6=D. |last7=Rayner |first7=M. |last8=Ballon |first8=P. |last9=Scarborough. |first9=P. |display-authors=4 |year=2016 |title=Global and regional health effects of future food production under climate change: a modelling study |journal=Lancet |volume=387 |issue=10031 |pages=1937–1946 |doi=10.1016/S0140-6736(15)01156-3 |pmid=26947322 |s2cid=41851492 |url=https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S0140-6736%2815%2901156-3 }} * {{cite journal |last1=Stott |first1=Peter A. |last2=Kettleborough |first2=J. A. |s2cid=4326593 |date=2002 |title=Origins and estimates of uncertainty in predictions of twenty-first century temperature rise |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-04-18_416_6882/page/722 |journal=Nature |volume=416 |issue=6882 |pages=723–726 |doi=10.1038/416723a |pmid=11961551 |issn=1476-4687 |bibcode=2002Natur.416..723S }} * {{cite journal |last1=Stroeve |first1=J. |last2=Holland |first2=Marika M. |last3=Meier |first3=Walt |last4=Scambos |first4=Ted |last5=Serreze |first5=Mark |display-authors=4 |title=Arctic sea ice decline: Faster than forecast |year=2007 |journal=Geophysical Research Letters |volume=34 |issue=9 |page=L09501 |doi=10.1029/2007GL029703 |bibcode=2007GeoRL..3409501S |doi-access=free }} * {{cite journal |title=Disentangling greenhouse warming and aerosol cooling to reveal Earth's climate sensitivity |last1=Storelvmo |first1=T. |last2=Phillips |first2=P. C. B. |last3=Lohmann |first3=U. |last4=Leirvik |first4=T. |last5=Wild |first5=M. |date=2016 |journal=Nature Geoscience |volume=9 |issue=4 |pages=286–289 |doi=10.1038/ngeo2670 |issn=1752-0908 |bibcode=2016NatGe...9..286S |url=https://eprints.soton.ac.uk/410581/1/ClimSens_012116_nofigs2.pdf }} * {{cite journal |title=Insights into Earth's Energy Imbalance from Multiple Sources|first1=Kevin E.|last1=Trenberth|first2=John T.|last2=Fasullo|journal=Journal of Climate|date=2016|volume=29|issue=20|pages=7495–7505|doi=10.1175/JCLI-D-16-0339.1|bibcode=2016JCli...29.7495T|osti=1537015}} * {{cite journal |last1=Turetsky |first=Merritt R. |last2=Abbott |first2=Benjamin W. |last3=Jones |first3=Miriam C. |last4=Anthony |first4=Katey Walter |last5=Koven |first5=Charles |last6=Kuhry |first6=Peter |last7=Lawrence |first7=David M. |last8=Gibson |first8=Carolyn |last9=Sannel |first9=A. Britta K. |display-authors=4 |date=2019 |title=Permafrost collapse is accelerating carbon release |journal=Nature|volume=569 |issue=7754 |pages=32–34 |bibcode=2019Natur.569...32T |doi=10.1038/d41586-019-01313-4 |pmid=31040419 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Turner |first1=Monica G.|last2=Calder|first2=W. John|last3=Cumming|first3=Graeme S.|last4=Hughes|first4=Terry P. |last5=Jentsch|first5=Anke|last6=LaDeau|first6=Shannon L.|last7=Lenton|first7=Timothy M.|last8=Shuman|first8=Bryan N.|last9=Turetsky|first9=Merritt R.|last10=Ratajczak|first10=Zak|last11=Williams|first11=John W. |display-authors=4 |date=2020 |title=Climate change, ecosystems and abrupt change: science priorities |url= |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B|volume=375|issue=1794|doi=10.1098/rstb.2019.0105|pmc=7017767|pmid=31983326}} * {{cite journal |last=Twomey |first=S. |date=1977 |title=The Influence of Pollution on the Shortwave Albedo of Clouds |journal=J. Atmos. Sci. |volume=34 |issue=7 |pages=1149–1152 |bibcode=1977JAtS...34.1149T |doi=10.1175/1520-0469(1977)034<1149:TIOPOT>2.0.CO;2 |issn=1520-0469 |doi-access=free }} * {{cite journal |last=Tyndall |first=John |title=On the Absorption and Radiation of Heat by Gases and Vapours, and on the Physical Connection of Radiation, Absorption, and Conduction |journal=Philosophical Magazine |series=4 |date=1861 |volume=22 |pages=169–194, 273–285 |url-status=live |url=http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326122934/http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html |archive-date=26. 3. 2016 }} * {{cite journal|last=Urban|first=Mark C.|date=2015|title=Accelerating extinction risk from climate change|url=https://archive.org/details/sim_science_science_2015-05-01_348_6234/page/570|journal=Science|volume=348|issue=6234|pages=571–573|doi=10.1126/science.aaa4984|issn=0036-8075|pmid=25931559|bibcode=2015Sci...348..571U|doi-access=free}} * {{cite book |author=USGCRP |year=2009 |title=Global Climate Change Impacts in the United States |editor-last1=Karl |editor1-first=T. R. |editor-last2=Melillo |editor2-first=J. |editor-last3=Peterson |editor3-first=T. |editor-last4=Hassol |editor4-first=S. J. |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-14407-0 |url=http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts |access-date=17. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100406060050/http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts |archive-date=6. 4. 2010 |url-status=live }} * {{cite book |author = USGCRP |year = 2017 |title = Climate Science Special Report: Fourth National Climate Assessment, Volume I |url = https://science2017.globalchange.gov/ |editor-last1 = Wuebbles |editor1-first = D. J. |editor-last2 = Fahey |editor2-first = D. W. |editor-last3 = Hibbard |editor3-first = K. A. |editor-last4 = Dokken |editor4-first = D. J. |editor-last5 = Stewart |editor5-first = B. C. |editor-last6 = Maycock |editor6-first = T. K. |display-editors = 4 |location = Washington, D.C. |publisher = U.S. Global Change Research Program |doi = 10.7930/J0J964J6 |access-date = 24. 12. 2021 |archive-date = 3. 11. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20171103181658/https://science2017.globalchange.gov/ |url-status = dead }} * {{cite journal |last1=Vandyck |first=T. |last2=Keramidas |first2=K. |last3=Kitous |first3=A. |last4=Spadaro |first4=J. |last5=Van DIngenen |first5=R. |last6=Holland |first6=M. |last7=Saveyn |first7=B. |display-authors=4 |date=2018 |title=Air quality co-benefits for human health and agriculture counterbalance costs to meet Paris Agreement pledges |journal=Nature Communications |volume=9 |issue=4939 |page=4939 |doi=10.1038/s41467-018-06885-9 |pmid=30467311 |pmc=6250710 |bibcode=2018NatCo...9.4939V |url=}} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 1|2017}} |year=2017 |chapter=Chapter 1: Our Globally Changing Climate |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch1_Our_Globally_Changing_Climate.pdf |first1=D. J. |last1=Wuebbles |first2=D. R. |last2=Easterling |first3=K. |last3=Hayhoe |first4=T. |last4=Knutson |first5=R. E. |last5=Kopp |first6=J. P. |last6=Kossin |first7=K. E. |last7=Kunkel |last9=A. N. |last8=LeGran-de |first10=C. |last10=Mears |first11=W. V. |last11=Sweet |first12=P. C. |last12=Taylor |first13=R. S. |last13=Vose |first14=M. F. |last14=Wehne |display-authors=4 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=20. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620170608/https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch1_Our_Globally_Changing_Climate.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Climate Science Supplement|2014}} |chapter=Appendix 3: Climate Science Supplement |last1=Walsh |first1=John |last2=Wuebbles |first2=Donald |last3=Hayhoe |first3=Katherine |last4=Kossin |first4=Kossin |last5=Kunkel |first5=Kenneth |last6=Stephens |first6=Graeme |display-authors=4 |chapter-url=http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1 |year=2014 |work=US National Climate Assessment |title=Climate Change Impacts in the United States: The Third National Climate Assessment |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=30. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230015249/http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1 |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Wang |first=Bin |last2=Shugart |first2=Herman H. |last3=Lerdau |first3=Manuel T. |date=2017 |title=Sensitivity of global greenhouse gas budgets to tropospheric ozone pollution mediated by the biosphere |journal=Environmental Research Letters |volume=12|issue=8|page=084001 |doi=10.1088/1748-9326/aa7885|issn=1748-9326 |bibcode=2017ERL....12h4001W |doi-access=free}} * {{cite journal|last1=Watts|first1=Nick|last2=Adger|first2=W Neil|last3=Agnolucci|first3=Paolo|last4=Blackstock|first4=Jason|last5=Byass|first5=Peter|last6=Cai|first6=Wenjia|last7=Chaytor|first7=Sarah|last8=Colbourn|first8=Tim|last9=Collins|first9=Mat|date=2015|title=Health and climate change: policy responses to protect public health|url=http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|url-status=live|journal=The Lancet|volume=386|issue=10006|pages=1861–1914|doi=10.1016/S0140-6736(15)60854-6|pmid=26111439|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407184359/http://thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|archive-date=7. 4. 2017|last10=Cooper|first10=Adam|last11=Cox|first11=Peter M|last12=Depledge|first12=Joanna|last13=Drummond|first13=Paul|last14=Ekins|first14=Paul|last15=Galaz|first15=Victor|last16=Grace|first16=Delia|last17=Graham|first17=Hilary|last18=Grubb|first18=Michael|last19=Haines|first19=Andy|last20=Hamilton|first20=Ian|last21=Hunter|first21=Alasdair|last22=Jiang|first22=Xujia|last23=Li|first23=Moxuan|last24=Kelman|first24=Ilan|last25=Liang|first25=Lu|last26=Lott|first26=Melissa|last27=Lowe|first27=Robert|last28=Luo|first28=Yong|last29=Mace|first29=Georgina|last30=Maslin|first30=Mark|last31=Nilsson|first31=Maria|last32=Oreszczyn|first32=Tadj|last33=Pye|first33=Steve|last34=Quinn|first34=Tara|last35=Svensdotter|first35=My|last36=Venevsky|first36=Sergey|last37=Warner|first37=Koko|last38=Xu|first38=Bing|last39=Yang|first39=Jun|last40=Yin|first40=Yongyuan|last41=Yu|first41=Chaoqing|last42=Zhang|first42=Qiang|last43=Gong|first43=Peng|last44=Montgomery|first44=Hugh|last45=Costello|first45=Anthony|s2cid=205979317|display-authors=4|hdl=10871/20783|hdl-access=free}} * {{cite journal |last1=Watts |first1=Nick |last2=Amann |first2=Markus |last3=Arnell |first3=Nigel |last4=Ayeb-Karlsson |first4=Sonja |display-authors=4 |last5=Belesova |first5=Kristine |last6=Boykoff |first6=Maxwell |last7=Byass |first7=Peter |last8=Cai |first8=Wenjia |last9=Campbell-Lendrum |first9=Diarmid |last10=Capstick |first10=Stuart |last11=Chambers |first11=Jonathan |s2cid=207976337 |date=2019 |title=The 2019 report of The Lancet Countdown on health and climate change: ensuring that the health of a child born today is not defined by a changing climate |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)32596-6/abstract |journal=The Lancet |volume=394 |issue=10211 |pages=1836–1878 |doi=10.1016/S0140-6736(19)32596-6 |issn=0140-6736 |pmid=31733928 }} * {{cite journal |last=Weart |first=Spencer |title=Rise of interdisciplinary research on climate |year=2013 |volume=110 |pages=3657–3664 |number=Supplement 1 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |doi=10.1073/pnas.1107482109 |pmid=22778431 |pmc=3586608 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Wild |first=M. |last2=Gilgen |first2=Hans |last3=Roesch |first3=Andreas |last4=Ohmura |first4=Atsumu |last5=Long |first5=Charles |s2cid=13124021 |display-authors=4 |year=2005 |title=From Dimming to Brightening: Decadal Changes in Solar Radiation at Earth's Surface |url=https://archive.org/details/sim_science_2005-05-06_308_5723/page/846 |journal=Science |volume=308 |issue=5723 |doi=10.1126/science.1103215 |pages=847–850 |pmid=15879214 |bibcode=2005Sci...308..847W }} * {{cite journal |last1=Williams |first1=Richard G |last2=Ceppi |first2=Paulo |last3=Katavouta |first3=Anna |title=Controls of the transient climate response to emissions by physical feedbacks, heat uptake and carbon cycling |year=2020 |journal=Environmental Research Letters |volume=15 |issue=9 |pages=0940c1 |doi=10.1088/1748-9326/ab97c9 |bibcode=2020ERL....15i40c1W |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Wolff |first1=Eric W. |last2=Shepherd |first2=John G. |last3=Shuckburgh |first3=Emily |last4=Watson |first4=Andrew J. |title=Feedbacks on climate in the Earth system: introduction |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences |pmid=26438277 |pmc=4608041 |doi=10.1098/rsta.2014.0428 |date=2015 |volume=373 |issue=2054 |page=20140428|bibcode=2015RSPTA.37340428W }} * {{cite journal |last1=Zeng |first=Ning |last2=Yoon |first2=Jinho |s2cid=1708267 |title=Expansion of the world's deserts due to vegetation-albedo feedback under global warming |date=2009 |journal=[[Geophysical Research Letters]] |volume=36 |issue=17 |page=L17401 |bibcode=2009GeoRL..3617401Z|doi=10.1029/2009GL039699|issn=1944-8007 }} * {{cite journal |last1=Zhang |first1=Jinlun |last2=Lindsay |first2=Ron |last3=Steele |first3=Mike |last4=Schweiger |first4=Axel |s2cid=9387303 |date=2008 |title=What drove the dramatic arctic sea ice retreat during summer 2007? |journal=Geophysical Research Letters |volume=35 |issue=11 |pages=1–5 |doi=10.1029/2008gl034005 |bibcode=2008GeoRL..3511505Z |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Zhao |first=C. |last2=Liu |first2=B. |last3=Piao |first3=S. |last4=Wang |first4=X. |last5=Lobell |first5=D. |last6=Huang |first6=Y. |last7=Huang |first7=M. |last8=Yao |first8=Y. |display-authors=2 |date=2017 |title=Temperature increase reduces global yields of major crops in four independent estimates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=114 |issue=35 |pages=9326–9331 |doi=10.1073/pnas.1701762114 |pmid=28811375 |pmc=5584412 |doi-access=free}} {{refend}} === Knjige, izvještaji i pravni dokumenti === {{refbegin|30em}} * {{cite book |first1=David |last1=Archer |first2=Raymond |last2=Pierrehumbert |title=The Warming Papers: The Scientific Foundation for the Climate Change Forecast |url=https://books.google.com/books?id=sPY9HOfnuS0C&pg=PT10 |date=2013 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-68733-8 }} * {{cite web |ref={{harvid|Climate Focus|2015}} |title=The Paris Agreement: Summary. Climate Focus Client Brief on the Paris Agreement III |author=Climate Focus |date=decembar 2015 |access-date=12. 4. 2019 |url=https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20181005005832/https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf |archive-date=5. 10. 2018 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Clark |first1=P. U. |last2=Weaver |first2=A. J. |last3=Brook |first3=E. |last4=Cook |first4=E. R. |last5=Delworth |first5=T. L. |last6=Steffen |first6=K. |chapter=Executive Summary |title=In: Abrupt Climate Change. A Report by the U.S. Climate Change Science Program and the Subcommittee on Global Change Research |display-authors=4 |chapter-url=http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm |date=decembar 2008 |publisher=U.S. Geological Survey |location=Reston, VA |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130504113820/http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm |archive-date=4. 5. 2013 }} * {{cite report |ref = {{harvid|UN Human Development Report|2020}} |author = Conceição |display-authors = etal |year = 2020 |title = Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene |url = http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf |publisher = [[United Nations Development Programme]] |access-date = 9. 1. 2021 }} * {{cite report |last1=DeFries |first1=Ruth |last2=Edenhofer |first2=Ottmar |last3=Halliday |first3=Alex |last4=Heal |first4=Geoffrey |display-authors=etal |date=septembar 2019 |title=The missing economic risks in assessments of climate change impacts |publisher=Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment, London School of Economics and Political Science |url=https://www.lse.ac.uk/granthaminstitute/wp-content/uploads/2019/09/The-missing-economic-risks-in-assessments-of-climate-change-impacts-2.pdf }} * {{cite web |title=The climate regime from The Hague to Marrakech: Saving or sinking the Kyoto Protocol? |last=Dessai |first=Suraje |date=2001 |work=Tyndall Centre Working Paper 12 |publisher=Tyndall Centre |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610013556/http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf |archive-date=10. 6. 2012 |url-status=dead |url=http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf |access-date=5. 5. 2010 }} * {{cite book |last1=Dunlap |first1=Riley E. |last2=McCright |first2=Aaron M. |editor-last1=Dryzek |editor-first1=John S. |editor-first2=Richard B. |editor-last2=Norgaard |editor-first3=David |editor-last3=Schlosberg |title=The Oxford Handbook of Climate Change and Society |url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_j4w5 |publisher=Oxford University Press |date=2011 |pages=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_j4w5/page/n161 144]–160 |chapter=Chapter 10: Organized climate change denial |isbn=978-0-19-956660-0 }} * {{cite book |last1=Dunlap |first1=Riley E. |last2=McCright |first2=Aaron M. |editor-last1=Dunlap |editor-first1=Riley E. |editor-first2=Robert J. |editor-last2=Brulle |title=Climate Change and Society: Sociological Perspectives |url=https://archive.org/details/climatechangesoc0000unse |publisher=Oxford University Press |date=2015 |pages=[https://archive.org/details/climatechangesoc0000unse/page/300 300]–332 |chapter=Chapter 10: Challenging Climate Change: The Denial Countermovement |isbn=978-0199356119}} * {{Cite journal|last1=Eltokhy|first1=Khaled|last2=Funke|first2=Katja|last3=Huang|first3=Guohua|last4=Kim|first4=Yujin|last5=Zinabou|first5=Genet|date=29. 10. 2021|title=Monitoring the Climate Impact of Fiscal Policy – Lessons from Tracking the COVID-19 Response|url=https://www.elibrary.imf.org/view/journals/001/2021/259/article-A001-en.xml|journal=IMF Working Papers|language=en|volume=2021|issue=259|page=1|doi=10.5089/9781589067769.001}} * {{cite report |ref={{harvid|European Commission, 28 November|2018}} |title=In-depth analysis accompanying the Commission Communication COM(2018) 773: A Clean Planet for all – A European strategic long-term vision for a prosperous, modern, competitive and climate neutral economy |author=European Commission |date=28. 11. 2018 |location=Brussels |url=https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf |page=188 }} * {{cite report | last=Flavell | first=Alex | title=IOM outlook on migration, environment and climate change | publisher=[[International Organization for Migration]] (IOM) | publication-place=Geneva, Switzerland | year=2014 | url=https://publications.iom.int/system/files/pdf/mecc_outlook.pdf | isbn=978-92-9068-703-0 | oclc=913058074 }} * {{cite book |title=The Callendar Effect: the life and work of Guy Stewart Callendar (1898–1964) |year=2007 |last=Fleming |first=James Rodger |publisher=American Meteorological Society |location=Boston |isbn=978-1-878220-76-9 }} * {{cite book | last=Fletcher | first=Charles | title=Climate change : what the science tells us | url=https://archive.org/details/climatechangewha0000flet | publisher=John Wiley & Sons, Inc | publication-place=Hoboken, NJ | year=2019 | isbn=978-1-118-79306-0 | oclc=1048028378 }} * {{cite web |ref={{harvid|G8+5 Academies|2009}} |title=G8+5 Academies' joint statement: Climate change and the transformation of energy technologies for a low carbon future |date=maj 2009 |publisher=The National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |author1=Academia Brasileira de Ciéncias (Brazil) |author2=Royal Society of Canada |author3=Chinese Academy of Sciences |author4=Académie des Sciences (France) |author5=Deutsche Akademie der Naturforscher Leopoldina (Germany) |author6=Indian National Science Academy |author7=Accademia Nazionale dei Lincei (Italy) |author8=Science Council of Japan, Academia Mexicana de Ciencias |author9=Russian Academy of Sciences |author10=Academy of Science of South Africa |author11=Royal Society (United Kingdom) |author12=National Academy of Sciences (United States of America) |url=http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215171429/http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf |archive-date=15. 2. 2010 |url-status=live |access-date=5. 5. 2010 }} * {{cite report |ref = {{harvid|UNDP|2021}} |title = Peoples' Climate Vote |last1 = Flynn |first1 = C. |last2 = Yamasumi |first2 = E. |last3 = Fisher |first3 = S. |last4 = Snow |first4 = D. |last5 = Grant |first5 = Z. |last6 = Kirby |first6 = M. |last7 = Browning |first7 = P. |last8 = Rommerskirchen |first8 = M. |last9 = Russell |first9 = I. |display-authors = 4 |publisher = UNDP and University of Oxford |date = januar 2021 |url = https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/publications/UNDP-Oxford-Peoples-Climate-Vote-Results.pdf |access-date = 5. 8. 2021 }} * {{cite report |ref={{harvid|Global Methane Initiative|2020}} |author=Global Methane Initiative |title=Global Methane Emissions and Mitigation Opportunities |url=https://www.globalmethane.org/documents/gmi-mitigation-factsheet.pdf |date=2020 |publisher=Global Methane Initiative }} * {{cite book |title=Climate Change: Observed Impacts on Planet Earth |last=Haywood |first=Jim |year=2016 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-444-63524-2 |editor-last=Letcher |editor-first=Trevor M. |chapter=Chapter 27 – Atmospheric Aerosols and Their Role in Climate Change }} * {{cite report |ref = {{harvid|IEA|2020a}} |author = IEA |date = novembar 2020 |title = Renewables 2020 Analysis and forecast to 2025 |url = https://www.iea.org/reports/renewables-2020 |access-date = 27. 4. 2021 }} * {{Cite report | ref= {{harvid|IEA|2020b}} | author= IEA | date= decembar 2020 | title= Energy Efficiency 2020 | chapter= Covid-19 and energy efficiency | chapter-url= https://www.iea.org/reports/energy-efficiency-2020/covid-19-and-energy-efficiency#abstract | location= Paris, France | access-date= 6. 4. 2021 }} * {{cite report |ref={{harvid|International Institute for Sustainable Development|2019}} |url=https://www.iisd.org/sites/default/files/publications/fossil-fuel-clean-energy-subsidy-swap.pdf |title=Fossil Fuel to Clean Energy Subsidy Swaps |last1=Bridle |first1=Richard |last2=Sharma |first2=Shruti |last3=Mostafa |first3=Mostafa |last4=Geddes |first4=Anna |date=juni 2019 }} * {{cite book |title=Macroeconomic and Financial Policies for Climate Change Mitigation: A Review of the Literature |url=https://www.elibrary.imf.org/doc/IMF001/28337-9781513511955/28337-9781513511955/Other_formats/Source_PDF/28337-9781513512938.pdf |isbn=978-1-5135-1195-5 |last1=Krogstrup |first1=Signe |last2=Oman |first2=William |series=IMF working papers |date=4. 9. 2019 |doi=10.5089/9781513511955.001 |s2cid=203245445 |issn=1018-5941 }} * {{cite report |ref = {{harvid|Yale|2021}} |title = International Public Opinion on Climate Change |last1 = Leiserowitz |first1 = A. |last2 = Carman |first2 = J. |last3 = Buttermore |first3 = N. |last4 = Wang |first4 = X. |last5 = Rosenthal |first5 = S. |last6 = Marlon |first6 = J. |last7 = Mulcahy |first7 = K. |display-authors = 4 |publisher = Yale Program on Climate Change Communication and Facebook Data for Good |year = 2021 |location = New Haven, CT |url = https://climatecommunication.yale.edu/wp-content/uploads/2021/06/international-climate-opinion-february-2021d.pdf |access-date = 5. 8. 2021 }} * {{cite book |last1=Meinshausen |first=Malte |chapter=Implications of the Developed Scenarios for Climate Change |date=2019 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals |pages=459–469 |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_12 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=133868222 }} * {{cite report |ref={{harvid|Michigan State University|2014}} |first1=Neville |last1=Millar |first2=Julie |last2=Doll |first3=G. |last3=Robertson |title=Management of nitrogen fertilizer to reduce nitrous oxide (N2O) emissions from field crops |url=https://www.canr.msu.edu/uploads/resources/pdfs/management_of_nitrogen_fertiler_(e3152).pdf |publisher=Michigan State University |date=novembar 2014 }} * {{cite report |ref={{harvid|ICCT|2019}} |first1=J. |last1=Miller |first2=L. |last2=Du |first3=D. |last3=Kodjak |title=Impacts of World-Class Vehicle Efficiency and Emissions Regulations in Select G20 Countries |url=https://theicct.org/sites/default/files/publications/ICCT_G20-briefing-paper_Jan2017_vF.pdf |publisher=The International Council on Clean Transportation |location=Washington, D.C. |year=2017 }} * {{cite book |title=Copenhagen 2009: Failure or final wake-up call for our leaders? EV 49 |last=Müller |first=Benito |date=februar 2010 |publisher=[[Oxford Institute for Energy Studies]] |isbn=978-1-907555-04-6 |page=i |url=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf |access-date=18. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170710081944/https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf |archive-date=10. 7. 2017 |url-status=live }} * {{cite report |author=National Research Council |year=2008 |title=Understanding and responding to climate change: Highlights of National Academies Reports, 2008 edition, produced by the US National Research Council (US NRC) |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052136/http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=live }} * {{cite report |author=National Research Council |year=2012 |title=Climate Change: Evidence, Impacts, and Choices |url=http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf |access-date=9. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220184517/http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf |archive-date=20. 2. 2013 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Newell |first1=Peter |title=Climate for Change: Non-State Actors and the Global Politics of the Greenhouse |date=14. 12. 2006 |access-date=30. 7. 2018 |publisher=Cambridge University Press |url=https://books.google.com/books?id=ing21MGmh5UC |isbn=978-0-521-02123-4 }} * {{cite web |ref={{harvid|NOAA|2017}} |author=NOAA |url=https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf |title=January 2017 analysis from NOAA: Global and Regional Sea Level Rise Scenarios for the United States |access-date=7. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218140625/https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf |archive-date=18. 12. 2017 |url-status=live }} * {{cite web |title=Understanding and Responding to Climate Change |author=NRC |year=2008 |publisher=Board on Atmospheric Sciences and Climate, US National Academy of Sciences |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011182257/http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf |archive-date=11. 10. 2017 |url-status=live |url=http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf |access-date=9. 11. 2010 }} * {{cite book |last1=Olivier |first1=J. G. J. |last2=Peters |first2=J. A. H. W. |year=2019 |title=Trends in global CO2 and total greenhouse gas emissions |publisher=PBL Netherlands Environmental Assessment Agency |url=https://www.pbl.nl/sites/default/files/downloads/pbl-2020-trends-in-global-co2-and-total-greenhouse-gas-emissions-2019-report_4068.pdf |place=The Hague }} * {{cite book |chapter=The scientific consensus on climate change: How do we know we're not wrong? |last1=Oreskes |first1=Naomi |title=Climate Change: What It Means for Us, Our Children, and Our Grandchildren |url=https://archive.org/details/climatechangewha00dime |editor-last1=DiMento |editor-first1=Joseph F. C. |editor-last2=Doughman |editor-first2=Pamela M. |publisher=The MIT Press |year=2007 |isbn=978-0-262-54193-0 }} * {{cite book |title=Merchants of Doubt: How a Handful of Scientists Obscured the Truth on Issues from Tobacco Smoke to Global Warming |url=https://archive.org/details/merchantsofdoubt00ores |date=2010 |last1=Oreskes |first1=Naomi |first2=Erik |last2=Conway |publisher=Bloomsbury Press |edition=first |isbn=978-1-59691-610-4 }} * {{Cite report | ref= {{harvid|Pew|2015}} | author= Pew Research Center | date= novembar 2015 | title= Global Concern about Climate Change, Broad Support for Limiting Emissions | url= https://www.pewresearch.org/global/wp-content/uploads/sites/2/2015/11/Pew-Research-Center-Climate-Change-Report-FINAL-November-5-2015.pdf | access-date= 5. 8. 2021 }} * {{cite book |author=REN21 |year=2020 |title=Renewables 2020 Global Status Report |url=https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2020_full_report_en.pdf |location=Paris |publisher=REN21 Secretariat |isbn=978-3-948393-00-7 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=23. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923065621/https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2020_full_report_en.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |date=13. 4. 2005 |author=Royal Society |title=Economic Affairs – Written Evidence |series=The Economics of Climate Change, the Second Report of the 2005–2006 session, produced by the UK Parliament House of Lords Economics Affairs Select Committee |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm |publisher=UK Parliament |access-date=9. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113084025/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm |archive-date=13. 11. 2011 |url-status=live }} * {{cite book |title=Global trends in climate change litigation: 2019 snapshot |last1=Setzer |first1=Joana |last2=Byrnes |first2=Rebecca |date=juli 2019 |publisher=the Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment and the Centre for Climate Change Economics and Policy |url=http://www.lse.ac.uk/GranthamInstitute/wp-content/uploads/2019/07/GRI_Global-trends-in-climate-change-litigation-2019-snapshot.pdf |location=London }} * {{cite report |ref = {{harvid|NREL|2017}} |last1 = Steinberg |first1 = D. |last2 = Bielen |first2 = D. |last3 = Eichman |first3 = J. |last4 = Eurek |first4 = K. |last5 = Logan |first5 = J. |last6 = Mai |first6 = T. |last7 = McMillan |first7 = C. |last8 = Parker |first8 = A. |display-authors = 2 |title = Electrification & Decarbonization: Exploring U.S. Energy Use and Greenhouse Gas Emissions in Scenarios with Widespread Electrification and Power Sector Decarbonization |publisher = National Renewable Energy Laboratory |date = juli 2017 |location = Golden, Colorado |url = https://www.nrel.gov/docs/fy17osti/68214.pdf }} * {{cite book |ref={{harvid|Teske, ed.|2019}} |chapter=Executive Summary |date=2019 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |pages=xiii–xxxv |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=198078901 |url=http://www.oapen.org/download/?type=document&docid=1007262 |chapter-url=https://link.springer.com/content/pdf/bfm%3A978-3-030-05843-2%2F1.pdf }} * {{cite book |last1=Teske |first1=Sven |first2=Kriti |last2=Nagrath |first3=Tom |last3=Morris |first4=Kate |last4=Dooley |chapter=Renewable Energy Resource Assessment |date=2019 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals |pages=161–173 |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_7 |hdl=10453/139583 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=134370729 }} * {{cite book |last1=Teske |first1=Sven |chapter=Trajectories for a Just Transition of the Fossil Fuel Industry |date=2019 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals |pages=403–411 |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_9 |hdl=10453/139584 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=133961910 }} * {{cite report |author=UN FAO |year=2016 |title=Global Forest Resources Assessment 2015. How are the world's forests changing? |url=http://www.fao.org/3/a-i4793e.pdf#page=11 |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |isbn=978-92-5-109283-5 |access-date=1. 12. 2019 }} * {{cite book |author=United Nations Environment Programme |year=2019 |title=Emissions Gap Report 2019 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/30797/EGR2019.pdf?sequence=1&isAllowed=y |location=Nairobi |isbn=978-92-807-3766-0 }} * {{cite book |author=United Nations Environment Programme |year=2021 |title=Emissions Gap Report 2021 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/36991/EGR21_ESEN.pdf |location=Nairobi |isbn=978-92-807-3890-2 }} * {{cite book|author=UNEP|year=2018|title=The Adaptation Gap Report 2018|location=Nairobi, Kenya|url=https://www.unenvironment.org/resources/adaptation-gap-report|isbn=978-92-807-3728-8|publisher=United Nations Environment Programme (UNEP)}} * {{cite conference |year=1992 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |title=United Nations Framework Convention on Climate Change |url=https://unfccc.int/files/essential_background/background_publications_htmlpdf/application/pdf/conveng.pdf }} <!-- ## --> * {{cite web |ref={{harvid|Kyoto Protocol|1997}} |date=1997 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |title=Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change |publisher=United Nations |url=https://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html }} <!-- ## --> <!-- Example: Decision 2/CP.15 in {{harvnb|UNFCCC: Copenhagen|2009|loc=}} --> <!-- Cite by paragraph, as page numbering is variable. --> * {{cite conference |ref = {{harvid|UNFCCC: Copenhagen|2009}} |date = 30. 3. 2010 |author = UNFCCC |author-link = UNFCCC |chapter = Decision 2/CP.15: Copenhagen Accord |title = Report of the Conference of the Parties on its fifteenth session, held in Copenhagen from 7 to 19&nbsp;December&nbsp;2009 |id = FCCC/CP/2009/11/Add.1 |publisher = United Nations Framework Convention on Climate Change |chapter-url = http://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&priref=600005735#beg |access-date = 17. 5. 2010 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100430005322/https://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&priref=600005735#beg |archive-date = 30. 4. 2010 |url-status = live }} <!-- ## --> * {{cite web |ref={{harvid|Paris Agreement|2015}} |date=2015 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |title=Paris Agreement |publisher=United Nations Framework Convention on Climate Change |url=https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf }} <!-- ## --> * {{cite report |ref = {{harvid|UN NDC Synthesis Report|2021}} |author = UNFCCC |author-link = UNFCCC |date = 26. 2. 2021 |title = Nationally determined contributions under the Paris Agreement Synthesis report by the secretariat |url = https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_02E.pdf |publisher = [[United Nations Framework Convention on Climate Change]] }} <!-- ## --> * {{cite web |ref={{harvid|UNHCR|2011}} |title=Climate Change and the Risk of Statelessness: The Situation of Low-lying Island States |last=Park |first=Susin |date=maj 2011 |publisher=United Nations High Commissioner for Refugees |url=http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502223251/http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=live |access-date=13. 4. 2012 }} * {{cite report |author=United States Environmental Protection Agency |year=2016 |title=Methane and Black Carbon Impacts on the Arctic: Communicating the Science |url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html |access-date=27. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170906225344/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html |archive-date=6. 9. 2017 |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Van Oldenborgh |first1=Geert-Jan |last2=Philip |first2=Sjoukje |last3=Kew |first3=Sarah |last4=Vautard |first4=Robert |display-authors=etal |date=2019 |website=Semantic Scholar |s2cid=199454488 |title=Human contribution to the record-breaking June 2019 heat wave in France }} * {{cite report |ref={{harvid|World Bank, June|2019}} |title=State and Trends of Carbon Pricing 2019 |url=http://documents.worldbank.org/curated/en/191801559846379845/pdf/State-and-Trends-of-Carbon-Pricing-2019.pdf |date=juni 2019 |publisher=World Bank |location=Washington, D.C. |doi=10.1596/978-1-4648-1435-8 |hdl=10986/29687 |hdl-access=free }} * {{cite report |ref={{harvid|WHO|2014}} |author=World Health Organization |year=2014 |title=Quantitative risk assessment of the effects of climate change on selected causes of death, 2030s and 2050s |location=Geneva, Switzerland |isbn=978-92-4-150769-1 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/134014/9789241507691_eng.pdf }} * {{Cite report | ref= {{harvid|WHO|2016}} | author= World Health Organization | year= 2016 | title= Ambient air pollution: a global assessment of exposure and burden of disease | location= Geneva, Switzerland | isbn= 978-92-4-1511353 | url= https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1061179/retrieve }} * {{cite book |ref={{harvid|WHO|2018}} |author=World Health Organization |title=COP24 Special Report Health and Climate Change |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/276405/9789241514972-eng.pdf?ua=1 |year=2018 |location=Geneva |isbn=978-92-4-151497-2 }} * {{cite book |ref={{harvid|WMO|2021}} |author=[[World Meteorological Organization]] |title=WMO Statement on the State of the Global Climate in 2020 |url=https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618 |year=2021 |location=Geneva |series=WMO-No. 1264 |isbn=978-92-63-11264-4 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=19. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162743/https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618 |url-status=dead }} * {{cite book |title=Shock Waves : Managing the Impacts of Climate Change on Poverty. Climate Change and Development |date=2016 |isbn=978-1-4648-0674-2 |doi=10.1596/978-1-4648-0673-5 |last1=Hallegatte |first1=Stephane |last2=Bangalore |first2=Mook |last3=Bonzanigo |first3=Laura |last4=Fay |first4=Marianne |last5=Kane |first5=Tamaro |last6=Narloch |first6=Ulf |last7=Rozenberg |first7=Julie |last8=Treguer |first8=David |last9=Vogt-Schilb |first9=Adrien |display-authors=4 |location=Washington, D.C. |publisher=World Bank |hdl=10986/22787 |url=https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/22787/9781464806735.pdf?sequence=13&isAllowed=y }} * {{cite book |ref={{harvid|World Resources Institute, December|2019}} |author=World Resources Institute |date=decembar 2019 |title=Creating a Sustainable Food Future: A Menu of Solutions to Feed Nearly 10 Billion People by 2050 |location=Washington, D.C. |url=https://files.wri.org/d8/s3fs-public/wrr-food-full-report.pdf |isbn=978-1-56973-953-2 }} {{refend}} === Netehnički izvori === {{refbegin|30em}} * ''[[American Institute of Physics]]'' ** {{cite book |ref=none |last=Weart |first=Spencer |date=oktobar 2008 |title=The Discovery of Global Warming |edition=2nd |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-03189-0 |url=http://history.aip.org/climate/reviews.htm |access-date=16. 6. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161118000413/http://history.aip.org/climate/reviews.htm |archive-date=18. 11. 2016}} ** {{cite book |ref=none |last=Weart |first=Spencer |date=februar 2019 |title=The Discovery of Global Warming |edition=online |url=http://history.aip.org/climate/index.htm |access-date=19. 6. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618075616/http://history.aip.org/climate/index.htm |archive-date=18. 6. 2020 }} *** {{citation|ref={{harvid|Weart "The Carbon Dioxide Greenhouse Effect"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last =Weart |first=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Carbon Dioxide Greenhouse Effect |chapter-url=http://history.aip.org/climate/co2.htm |access-date=19. 6. 2020 |publisher=American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191800/http://history.aip.org/climate/co2.htm |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} *** {{citation|ref=none |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last =Weart |first=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Public and Climate Change |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm |access-date=19. 6. 2020 |publisher =American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} **** {{citation|ref={{harvid|Weart "Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969)"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last =Weart |first=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Public and Climate Change: Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969) |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm#S2 |access-date=19. 6. 2020 |publisher =American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm#S2 |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} *** {{citation|ref={{harvid|Weart "The Public and Climate Change (since 1980)"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last1=Weart |first1=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global warming |chapter=The Public and Climate Change (cont.&nbsp;– since 1980) |chapter-url=https://history.aip.org/climate/public2.htm |access-date=19. 6. 2020 |publisher =American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} **** {{citation|ref={{harvid|Weart "The Public and Climate Change: The Summer of 1988"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |first=Spencer |last=Weart |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Public and Climate Change: The Summer of 1988 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988 |access-date=19. 6. 2020 |publisher=American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988 |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} * ''[[Associated Press]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Associated Press, 22 September|2015}} |url=https://www.apstylebook.com/blog_posts/4 |title=An addition to AP Stylebook entry on global warming |last=Colford |first=Paul |date=22. 9. 2015 |website=AP Style Blog |access-date=6. 11. 2019}} * ''[[BBC]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|BBC, 1 May|2019}} |date=1. 5. 2019 |title=UK Parliament declares climate change emergency |publisher=BBC |url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-48126677 |access-date=30. 6. 2019 }} ** {{cite web |ref={{harvid|BBC Science Focus Magazine, 3 February|2020}} |last=Rigby |first=Sara |date=3. 2. 2020 |title=Climate change: should we change the terminology? |website=BBC Science Focus Magazine |url=https://www.sciencefocus.com/news/climate-change-should-we-change-the-terminology/ |access-date=24. 3. 2020}} * ''[[Bulletin of the Atomic Scientists]]'' ** {{cite news |last1=Stover |first1=Dawn |title=The global warming 'hiatus' |url=https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/ |work=Bulletin of the Atomic Scientists |date=23. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200711032006/https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/ |archive-date=11. 7. 2020 |url-status=live }} * ''[[Carbon Brief]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 4 Jan|2017}} |date=4. 1. 2017 |last=Yeo |first=Sophie |title=Clean energy: The challenge of achieving a 'just transition' for workers |website=Carbon Brief |url=https://www.carbonbrief.org/clean-energy-the-challenge-of-achieving-a-just-transition-for-workers |access-date=18. 5. 2020 }} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 15 January|2018}} |date=15. 1. 2018 |last1=McSweeney |first1=Robert M. |last2=Hausfather |first2=Zeke |title= Q&A: How do climate models work? |website=Carbon Brief |url=https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work |access-date=2. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190305004530/https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work |archive-date=5. 3. 2019 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 19 April|2018}} |date =19. 4. 2018 |last1=Hausfather |first1=Zeke |title=Explainer: How 'Shared Socioeconomic Pathways' explore future climate change |website=Carbon Brief |url=https://www.carbonbrief.org/explainer-how-shared-socioeconomic-pathways-explore-future-climate-change |access-date=20. 7. 2019 }} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 8 October|2018}} |date=8. 10. 2018 |last1=Hausfather |first1=Zeke |title=Analysis: Why the IPCC 1.5C report expanded the carbon budget |url=https://www.carbonbrief.org/analysis-why-the-ipcc-1-5c-report-expanded-the-carbon-budget |access-date=28. 7. 2020|website=Carbon Brief}} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 7 January|2020}} |url=https://www.carbonbrief.org/media-reaction-australias-bushfires-and-climate-change |title=Media reaction: Australia's bushfires and climate change |last1=Dunne |first1=Daisy |last2=Gabbatiss |first2=Josh |last3=Mcsweeny |first3=Robert |date=7. 1. 2020 |website=Carbon Brief|access-date=11. 1. 2020}} * ''[[Deutsche Welle]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Deutsche Welle, 22 June|2019}} |last1=Ruiz |first1=Irene Banos |title=Climate Action: Can We Change the Climate From the Grassroots Up? |url=https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html |access-date=23. 6. 2019 |agency=Deutsche Welle |publisher=Ecowatch |date=22. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623124154/https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html |archive-date=23. 6. 2019 |url-status=live }} * ''[[EPA]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2016}} |title=Myths vs. Facts: Denial of Petitions for Reconsideration of the Endangerment and Cause or Contribute Findings for Greenhouse Gases under Section 202(a) of the Clean Air Act |publisher=U.S. Environmental Protection Agency |date=25. 8. 2016 |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/myths-vs-facts-denial-petitions-reconsideration-endangerment-and-cause-or-contribute |access-date=7. 8. 2017}} ** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2019}} |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data |title=Global Greenhouse Gas Emissions Data |author=US EPA |date=13. 9. 2019 |access-date=8. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200218125157/https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data |archive-date=18. 2. 2020|url-status=live}} ** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2020}} |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/overview-greenhouse-gases |title=Overview of Greenhouse Gases |author=US EPA |date=15. 9. 2020 |access-date=15. 9. 2020 }} * ''[[EUobserver]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|EUobserver, 20 December|2009}} |date=20. 12. 2009 |title=Copenhagen failure 'disappointing', 'shameful' |website=euobserver.com |access-date=12. 4. 2019 |url=https://euobserver.com/environment/29181 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412092312/https://euobserver.com/environment/29181 |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=live}} * ''[[European Parliament]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|European Parliament, February|2020}} |date=februar 2020 |first=M. |last=Ciucci |title=Renewable Energy |website=European Parliament |url=https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/70/renewable-energy |access-date=3. 6. 2020 }} * ''[[The Guardian]]''<!-- |issn=0261-3077 - not needed, nor location. The parameters for harvid should match the first two parameters used in harvnb for the short-cite in the text. --> ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 26 January|2015}} |last1=Nuccitelli |first1=Dana |date=26. 1. 2015 |title=Climate change could impact the poor much more than previously thought |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought |archive-url=https://web.archive.org/web/20161228200446/https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought |archive-date=28. 12. 2016 |url-status=live }} ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 March|2019}} |last=Carrington |first=Damian |date=19. 3. 2019 |title=School climate strikes: 1.4 million people took part, say campaigners |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg |access-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320122303/https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg |archive-date=20. 3. 2019|url-status=live }} ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 17 May|2019}} |last=Carrington |first=Damian |date=17. 5. 2019 |title=Why the Guardian is changing the language it uses about the environment |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/may/17/why-the-guardian-is-changing-the-language-it-uses-about-the-environment |access-date=20. 5. 2019 }} ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 28 November|2019}} |url=https://www.theguardian.com/world/2019/nov/28/eu-parliament-declares-climate-emergency |title='Our house is on fire': EU parliament declares climate emergency |last=Rankin |first=Jennifer |date=28. 11. 2019 |work=The Guardian |access-date=28. 11. 2019 |issn=0261-3077}}Too risky ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 February|2020}} |last= Watts |first=Jonathan |date= 19. 2. 2020 |title=Oil and gas firms 'have had far worse climate impact than thought' |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/feb/19/oil-gas-industry-far-worse-climate-impact-than-thought-fossil-fuels-methane |newspaper=The Guardian }} ** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 6 April|2020}} |last=Carrington |first=Damian |date=6. 4. 2020 |title=New renewable energy capacity hit record levels in 2019 |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/apr/06/new-renewable-energy-capacity-hit-record-levels-in-2019 |access-date=25. 5. 2020 }} ** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 28 October|2020}} |date=28. 10. 2020 |last=McCurry |first=Justin |title=South Korea vows to go carbon neutral by 2050 to fight climate emergency |url=http://www.theguardian.com/world/2020/oct/28/south-korea-vows-to-go-carbon-neutral-by-2050-to-fight-climate-emergency |access-date=6. 12. 2020 |work=The Guardian}} * ''[[NASA]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 28 May|2013}} |year=2013 |title=Arctic amplification |publisher=NASA |url=https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification |archive-url=https://web.archive.org/web/20180731054007/https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification/ |archive-date=31. 7. 2018 |url-status=live }} ** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 12 September|2018}} |date=12. 9. 2018 |last=Carlowicz |first=Michael |publisher=NASA's Earth Observatory |title=Watery heatwave cooks the Gulf of Maine |url=https://climate.nasa.gov/news/2798/watery-heatwave-cooks-the-gulf-of-maine/ }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 5 December|2008}} |date=5. 12. 2008 |last=Conway |first=Erik M. |title=What's in a Name? Global Warming vs. Climate Change |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100809221926/http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html |archive-date=9. 8. 2010 }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}} |date=21. 12. 2020 |title=Responding to Climate Change |publisher=NASA |url=https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104032553/https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/ |archive-date=4. 1. 2021 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 16 June|2011}} |date=16. 6. 2011 |last1=Riebeek |first1=H. |title=The Carbon Cycle: Feature Articles: Effects of Changing the Carbon Cycle |url=http://www.earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php |publisher=Earth Observatory, part of the EOS Project Science Office located at NASA Goddard Space Flight Center |access-date=4. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206043139/http://earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Scientific Consensus|2020}} |date=21. 12. 2020 |title=Scientific Consensus: Earth's Climate is Warming |publisher=NASA |url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104025718/https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/ |archive-date=4. 1. 2021 |url-status=live }} ** {{cite web |date=januar 2016 |last1=Shaftel |first1=Holly |title=What's in a name? Weather, global warming and climate change |website=NASA Climate Change: Vital Signs of the Planet |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming |access-date=12. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928145703/https://climate.nasa.gov/resources/global-warming/ |archive-date=28. 9. 2018 |url-status=dead }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 7 July|2020}} |date=7. 7. 2020 |editor-last=Shaftel |editor-first=Holly |editor2-last=Jackson |editor2-first=Randal |editor3-last=Callery |editor3-first=Susan |editor4-last=Bailey |editor4-first=Daniel |title=Overview: Weather, Global Warming and Climate Change |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming-vs-climate-change |access-date=14. 7. 2020 |website=Climate Change: Vital Signs of the Planet }} * ''[[National Conference of State Legislators]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|National Conference of State Legislators, 17 April|2020}} |date=17. 4. 2020 |title=State Renewable Portfolio Standards and Goals |website=National Conference of State Legislators |url=https://www.ncsl.org/research/energy/renewable-portfolio-standards.aspx |access-date=3. 6. 2020 }} * ''[[National Geographic]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|National Geographic, 13 August|2019}} |last=Welch |first=Craig |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/2019/08/arctic-permafrost-is-thawing-it-could-speed-up-climate-change-feature/ |title=Arctic permafrost is thawing fast. That affects us all. |date=13. 8. 2019 |website=National Geographic |access-date=25. 8. 2019 }} * ''[[National Science Digital Library]]'' ** {{cite web |first=James R. |last=Fleming |title=Climate Change and Anthropogenic Greenhouse Warming: A Selection of Key Articles, 1824–1995, with Interpretive Essays |website=National Science Digital Library Project Archive PALE:ClassicArticles |date=17. 3. 2008 |url=http://nsdl.library.cornell.edu/websites/wiki/index.php/PALE_ClassicArticles/GlobalWarming.html |access-date=7. 10. 2019 }} * ''[[Natural Resources Defense Council]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Natural Resources Defense Council, 29 September|2017}} |date=29. 9. 2017 |title=What Is the Clean Power Plan? |website=Natural Resources Defense Council |url=https://www.nrdc.org/stories/how-clean-power-plan-works-and-why-it-matters |access-date=3. 8. 2020 }} * ''[[Nature]]'' ** {{cite journal |last=Crucifix |first=Michel |date=2016 |title=Earth's narrow escape from a big freeze |journal=Nature |volume=529|issue=7585 |pages=162–163|issn=1476-4687 |doi=10.1038/529162a |pmid=26762453 |doi-access=free}} * ''[[The New York Times]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|The New York Times, 25 May|2015}} |title =Paris Can't Be Another Copenhagen |work =The New York Times |last =Rudd |first =Kevin |date =25. 5. 2015 |access-date =26. 5. 2015 |url =https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20180203110636/https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html |archive-date=3. 2. 2018 |url-status =live }} * ''[[NOAA]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 10 July|2011}} |date=10. 7. 2011 |author=NOAA |url=https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic |title=Polar Opposites: the Arctic and Antarctic |access-date=20. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190222152103/https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic |archive-date=22. 2. 2019 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 17 June|2015}} |date=17. 6. 2015 |author=NOAA |url=https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change |title=What's the difference between global warming and climate change? |access-date=9. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210101142233/https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change |archive-date=1. 1. 2021 |url-status=live }} ** {{cite web |first=Amara |last=Huddleston |title=Happy 200th birthday to Eunice Foote, hidden climate science pioneer |website=NOAA Climate.gov |date=17. 7. 2019 |url=https://www.climate.gov/news-features/features/happy-200th-birthday-eunice-foote-hidden-climate-science-pioneer |access-date=8. 10. 2019 }} * ''[[Our World in Data]]'' ** {{cite journal |date=15. 1. 2018 |last1=Ritchie |first1=Hannah |last2=Roser |first2=Max |title=Land Use |journal=Our World in Data |url=https://ourworldindata.org/land-use |access-date=1. 12. 2019 }} ** {{cite web |date=2019 |last1=Ritchie |first1=Hannah |title=Renewable Energy |website=Our World in Data |url=https://ourworldindata.org/renewable-energy |access-date=31. 7. 2020 }} ** {{cite web |date=18. 9. 2020 |ref={{harvid|Our World in Data, 18 September|2020}} |last1=Ritchie |first1=Hannah |title=Sector by sector: where do global greenhouse gas emissions come from? |website=Our World in Data |url=https://ourworldindata.org/ghg-emissions-by-sector |access-date=28. 10. 2020 }} * [[Oxford Languages]] ** {{cite press release |ref={{harvid|Oxford Languages|2019}} |publisher=Oxford University Press |website=Oxford Languages |date=21. 11. 2019 |title=Word of the Year 2019 |url=https://languages.oup.com/word-of-the-year/2019/ |access-date=1. 11. 2021 }} * ''[[Pew Research Center]]'' ** {{cite web | ref= {{harvid|Pew|2020}} | author= Pew Research Center | date=16. 10. 2020 | title= Many globally are as concerned about climate change as about the spread of infectious diseases | url= https://www.pewresearch.org/fact-tank/2020/10/16/many-globally-are-as-concerned-about-climate-change-as-about-the-spread-of-infectious-diseases/ | access-date=19. 8. 2021 }} * ''[[Politico]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Politico, 11 December|2019}} |url=https://www.politico.eu/article/the-commissions-green-deal-plan-unveiled/ |title=Europe's Green Deal plan unveiled |last1=Tamma |first1=Paola |last2=Schaart |first2=Eline |date=11. 12. 2019 |website=Politico |access-date=29. 12. 2019 |last3=Gurzu |first3=Anca}} * ''[[RIVM]]'' ** {{cite AV media |ref={{harvid|RIVM|2016}} |date=11. 10. 2016 |title=Documentary Sea Blind |medium=Dutch Television |language=nl |url=http://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television |access-date=26. 2. 2019 |publisher=RIVM: Netherlands National Institute for Public Health and the Environment |archive-url=https://web.archive.org/web/20180817055817/https://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television |archive-date=17. 8. 2018 |url-status=live }} * ''[[Salon (website)|Salon]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Salon, 25 September|2019}} |first=Evelyn |last=Leopold |title=How leaders planned to avert climate catastrophe at the UN (while Trump hung out in the basement) |url=https://www.salon.com/2019/09/25/how-serious-people-planned-to-avert-climate-catastrophe-at-the-un-while-trump-hung-out-in-the-basement_partner/ |date=25. 9. 2019 |website=Salon |access-date=20. 11. 2019}} * ''[[ScienceBlogs]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Gleick, 7 January|2017}} |last1=Gleick |first1=Peter |title=Statements on Climate Change from Major Scientific Academies, Societies, and Associations (January 2017 update) |date=7. 1. 2017 |access-date=2. 4. 2020 |url=https://scienceblogs.com/significantfigures/index.php/2017/01/07/statements-on-climate-change-from-major-scientific-academies-societies-and-associations-january-2017-update |work=ScienceBlogs }} * ''[[Scientific American]]'' ** {{cite magazine |ref={{harvid|Scientific American, 29 April|2014}} |title=Indian Monsoons Are Becoming More Extreme |last=Ogburn |first=Stephanie Paige |date=29. 4. 2014 |url=https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/ |magazine=Scientific American |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622193126/https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/ |archive-date=22. 6. 2018 |url-status=live }} * ''[[Smithsonian]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Smithsonian, 26 June|2016}} |url=https://www.smithsonianmag.com/smithsonian-institution/studying-climate-past-essential-preparing-todays-rapidly-changing-climate-180959595/ |title=Studying the Climate of the Past Is Essential for Preparing for Today's Rapidly Changing Climate |last=Wing|first=Scott L. |website=Smithsonian |access-date=8. 11. 2019 |date=29. 6. 2016}} * ''The Sustainability Consortium'' ** {{cite web |ref={{harvid|The Sustainability Consortium, 13 September|2018}} |website=The Sustainability Consortium |date=13. 9. 2018 |url=https://www.sustainabilityconsortium.org/2018/09/one-fourth-of-global-forest-loss-permanent-deforestation-is-not-slowing-down/ |title=One-Fourth of Global Forest Loss Permanent: Deforestation Is Not Slowing Down |access-date=1. 12. 2019 }} * ''UN Environment'' ** {{cite web |ref={{harvid|UN Environment, 25 October|2018}} |title=Curbing environmentally unsafe, irregular and disorderly migration |website=UN Environment |date=25. 10. 2018 |url=http://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761 |access-date=18. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190418154922/https://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761 |archive-date=18. 4. 2019 |url-status=live }} * ''[[UNFCCC]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|UNFCCC, "What are United Nations Climate Change Conferences?"}} |title=What are United Nations Climate Change Conferences? |website=UNFCCC |access-date=12. 5. 2019 |url=https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512084017/https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences |archive-date=12. 5. 2019 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|UNFCCC, "What is the United Nations Framework Convention on Climate Change?"}} |title=What is the United Nations Framework Convention on Climate Change? |website=UNFCCC |url=https://unfccc.int/process-and-meetings/the-convention/what-is-the-united-nations-framework-convention-on-climate-change }} * ''[[Union of Concerned Scientists]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Union of Concerned Scientists, 8 January|2017}} |date=8. 1. 2017 |title=Carbon Pricing 101 |website=Union of Concerned Scientists |url=https://www.ucsusa.org/resources/carbon-pricing-101 |access-date=15. 5. 2020 }} * ''[[USA Today]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|USA Today, 21 November|2019}} |title='Climate emergency' is Oxford Dictionary's word of the year |last=Rice|first=Doyle |date=21. 11. 2019 |website=USA Today |url=https://www.usatoday.com/story/news/nation/2019/11/21/climate-emergency-oxford-dictionarys-word-year/4263945002/ |access-date=3. 12. 2019}} * ''[[Vice]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Vice, 2 May|2019}} |website=Vice |last1=Segalov |first1=Michael |title=The UK Has Declared a Climate Emergency: What Now? |url=https://www.vice.com/en_uk/article/evyxyn/uk-climate-emergency-what-does-it-mean |access-date=30. 6. 2019 |date=2. 5. 2019 }} * ''[[The Verge]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|The Verge, 27 December|2019}} |title=2019 was the year of 'climate emergency' declarations |last=Calma |first=Justine |date=27. 12. 2019 |website=The Verge |url=https://www.theverge.com/2019/12/27/21038949/climate-change-2019-emergency-declaration |access-date=28. 3. 2020}} * ''[[Vox (sajt)|Vox]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Vox, 20 September|2019}} |last1=Roberts |first1=D. |date=20. 9. 2019 |title=Getting to 100% renewables requires cheap energy storage. But how cheap? |website=Vox |url=https://www.vox.com/energy-and-environment/2019/8/9/20767886/renewable-energy-storage-cost-electricity |access-date=28. 5. 2020 }} * ''World Health Organization'' ** {{cite web |ref={{harvid|WHO, Nov|2015}} |date=novembar 2015 |title=WHO calls for urgent action to protect health from climate change – Sign the call |website=World Health Organization |url=https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/ |access-date=2. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210103002854/https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/ |url-status=dead |archive-date=3. 1. 2021 }} * ''[[World Resources Institute]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|World Resources Institute, 31 March|2021}} |last1=Butler |first1=Rhett A. |title=Global forest loss increases in 2020 |url=https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/ |work=Mongabay |date=31. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210401022404/https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/ |archive-date=1. 4. 2021 |url-status=live }} ● ''Mongabay'' graphing WRI data from {{cite web |title=Forest Loss / How much tree cover is lost globally each year? |url=https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss |website=research.WRI.org |publisher=World Resources Institute — Global Forest Review |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203850/https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss |archive-date=10. 3. 2021 |date=januar 2021 |url-status=live}} ** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 August|2019}} |date=8. 8. 2019 |last1=Levin |first1=Kelly |title=How Effective Is Land At Removing Carbon Pollution? The IPCC Weighs In |website=World Resources institute |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/how-effective-land-removing-carbon-pollution-ipcc-weighs |access-date=15. 5. 2020 }} ** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 December|2019}} |date=8. 12. 2019 |first1=Frances |last1=Seymour |first2=David |last2=Gibbs |title=Forests in the IPCC Special Report on Land Use: 7 Things to Know |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/forests-ipcc-special-report-land-use-7-things-know/ |website=World Resources Institute }} * ''[[Yale]] Climate Connections'' ** {{cite web |ref={{harvid|Yale Climate Connections, 2 November|2010}} |title=Yale Researcher Anthony Leiserowitz on Studying, Communicating with American Public |date=2. 11. 2010 |last=Peach |first=Sara |publisher=Yale Climate Connections |access-date=30. 7. 2018 |url=https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207130823/https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public/ |archive-date=7. 2. 2019 |url-status=live }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.metoffice.gov.uk/climate-guide Klimatski vodič Met Offica] – Hidrometeorološki zavod Ujedinjenog Kraljevstva * [https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php Indikatori klimatskih promjena na globalnom nivou] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211214040356/https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php |date=14. 12. 2021 }} – NOAA * [https://www.nationalgeographic.com/magazine/2013/09/rising-seas-ice-melt-new-shoreline-maps/ Ishod potpunog topljenja svjetskih polarnih regija] – National Geographic * [https://www.globalwarmingindex.org Procjena globalnog zatopljenja koje je uzrokovalo čovječanstvo od druge polovine 19. stoljeća do danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211228181648/https://globalwarmingindex.org/ |date=28. 12. 2021 }} – Univerzitet u Oxfordu {{dobar članak}} [[Kategorija:Nauke o Zemlji]] [[Kategorija:Klimatologija]] [[Kategorija:Globalno zagrijavanje]] [[Kategorija:Nesreće]] 6eqjcstdzkfgzhy9hl75d3i0v33wsl8 Al Pacino 0 36587 3917978 3761208 2026-08-14T12:32:53Z Bakir123 110053 3917978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Al Pacino | slika = Al Pacino - Killing Castro - Q&A - Tribeca 2026 - by @JJxFile-23 (cropped).jpg | opis = Pacino 2026. | ime_pri_rođenju = Alfredo James Pacino | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|04|25}} | mjesto_rođenja = [[New York]], SAD | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = 1967–danas | partner = Lyndall Hobbs (1989–1996) <br> Beverly D'Angelo (1997–2003) <br> Lucila Polak (2008–2018) | djeca = 4 }} '''Alfredo James Pacino''' (rođen 25. aprila 1940)<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Al-Pacino|title=Al Pacino {{!}} Biography, Movies, Scarface, & Facts {{!}} Britannica|date=26. 7. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 9. 2025}}</ref> proslavljeni je [[SAD|američki]] filmski i [[Pozorište|pozorišni]] [[glumac]] i [[režiser]], dobitnik nagrada ''[[Oscar]]'', ''[[Emmy]]'', ''[[Zlatni globus]]'' i ''[[Tony]]''. ''Oscara'' za [[Oskar za najbolju glavnu mušku ulogu|najbolju glavnu ulogu]] dobio je 1992. za ulogu u [[film]]u ''[[Miris žene]]''. Nikad se nije ženio, no sa glumicom [[Beverly D'Angelo]] ima blizance koji se zovu Anton i Olivia (rođeni 2001), a još prije je dobio kćerku Julie Marie sa Jan Tarrant. == Izabrana filmografija == *1972 – ''[[Kum (film)|Kum]]''; nominacija za ''Zlatni globus'', ''Oscara'' i [[BAFTA]]-u *1973 – ''[[Serpico]]''; osvojen ''Zlatni globus'', nominacija za ''Oscara'' i BAFTA-u *1974 – ''[[Kum 2]]''; osvojena BAFTA, nominacija za ''Zlatni globus'' i ''Oscara'' *1975 – ''[[Pasje popodne]]''; osvojena BAFTA, nominacija za ''Zlatni globus'' i ''Oscara'' *1977 – ''[[Bobby Deerfield]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *1979 – ''[[I pravda za sve]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' i ''Oscara'' *1982 – ''[[Autor! Autor!]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *1983 – ''[[Lice s ožiljkom (1983)|Lice s ožiljkom]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *1989 – ''[[More ljubavi (film)|More ljubavi]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *1990 – ''[[Kum 3]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *1990 – ''[[Dick Tracy (film)|Dick Tracy]]''; nominacija za ''Zlatni globus'', BAFTA-u i ''Oscara'' *1992 – ''[[Miris žene]]''; osvojen ''Zlatni globus'' i ''Oscar'' *1993 – ''[[Carlitov način]]'' *1995 – ''[[Vrućina (film)|Vrućina]]'' *1999 – ''[[Probuđena savjest]]'' *2002 - ''[[Insomnija (film)|Insomnija]]'' *2007 - ''[[Okeanovih trinaest]]'' *2010 - ''[[Vi ne poznajete Jacka]]''; osvojen ''Zlatni globus'' *2013 - ''[[Phil Spector (film)|Phil Spector]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *2015 - ''[[Danny Collins (film)|Danny Collins]]''; nominacija za ''Zlatni globus'' *2017 - ''[[Pirati Somalije (film)|Pirati Somalije]]'' *2018 - ''[[Paterno (film)|Paterno]]'' *2019 - ''[[Irac (film)|Irac]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Al Pacino}} * {{imdb_name|id=0000199|name=Al Pacino}} * [https://web.archive.org/web/20080704011813/http://www.pacino.fan-sites.org/ Sajt ljubitelja] * [http://www.notstarring.com/actors/pacino-al Uloge koje je odbio Al Pacino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090101044314/http://www.notstarring.com/actors/pacino-al |date=1. 1. 2009 }} * [https://web.archive.org/web/20130917101314/http://franklovece.com/subpage.html#pacino Intervju] {{Oscar za glavnog glumca}} {{Nagrada Cecil B. DeMille}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}} {{BAFTA za najboljeg glumca}} {{Emmy za glumca u mini seriji}} {{Nagrada Satellite za najboljeg glumca u mini seriji ili TV-filmu}} {{Tony za glavnog glumca u predstavi}} {{Trostruka kruna glume}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}} {{Nagrada "David di Donatello" - najbolji strani glumac}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pacino, Al}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]] 4sga2wrrap5yr3zzfld98bb58l5m4mb Grb Maroka 0 65801 3918066 3837118 2026-08-15T04:56:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918066 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Morocco.svg|mini|desno|200px|Grb Maroka]] '''Grb Maroka'''<ref>{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/flags/morocco|title=Flags, Symbols, & Currencies of Morocco|date=24. 2. 2021|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=23. 1. 2026}}</ref> je usvojen [[14. august]]a [[1957]]. Sastoji se od štita na kojem se nalazi zeleni [[pentagram]] na crvenoj pozadini (kao na zastavi [[Maroko|Maroka]]), iznad kojeg se nalazi planina [[Atlas (planina)|Atlas]] i izlazeće sunce. Iznad štita je kraljevska kruna, a pored dva [[lav]]a. Ispod štita je citat iz [[Kur'an|Kur-ana]] (Ako pomogneš Bogu i on će tebi).<ref>{{Cite web|url=https://quran.com/muhammad/7|title=Surah Muhammad - 7|website=Quran.com|language=en|access-date=23. 1. 2026}}</ref> Vlada Maroka opisuje grb na sljedeći način:<ref>{{Cite web|url=http://www.mission-maroc.ch/en/pages/214.html|title=Armoiries|website=www.mission-maroc.ch|access-date=23. 1. 2026|archive-date=11. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611031224/http://www.mission-maroc.ch/en/pages/214.html|url-status=dead}}</ref> Gules, u glavnom polju polusunce u zalasku, sa 15 zraka ili zlatnih na plavoj pozadini; poduprt zelenim, zlatnim i srebrnim prečkama uokvirenim lukom; cijeli grb je ukrašen zelenim pentalfa (petokrakim vijencem). Štit je u znaku zlatne kraljevske krune Maroka, ukrašen biserima naizmjenično crvenim i zelenim; obrubljen je zlatnim lamrekinom, oslonjen na dva roga izobilja i poduprt od strane dva lava: jedan u desnom profilu i jedan u lijevom sprijeda. == Također pogledajte == * [[Zastava Maroka]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.hubert-herald.nl/Morocco.htm {{Normativna kontrola}} {{Grbovi Afrike}} {{Commonscat|Coats of arms of Morocco}} [[Kategorija:Grbovi država|Maroko]] [[Kategorija:Maroko]] [[Kategorija:Simboli Maroka]] 0y35ib8i7871xojqtgj60mjdcebq61m Šablon:Emocije 10 131980 3918047 3794537 2026-08-14T23:37:02Z Bosancica by MK 173186 3918047 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Emocije | naslov = [[Emocije]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = Osnovne | podaci1 = * [[Gađenje]] * [[Ljutnja]] * [[Sreća]] * [[Strah]] * [[Tuga]] | grupa2 = Ostale | podaci2 = * [[Agresija]] * [[Apatija]] * [[Bijes]] * [[Klinička depresija|Depresivnost]] * [[Dosada]] * [[Entuzijazam]] * [[Euforija]] * [[Frustracija]] * [[Krivnja (osjećaj)|Krivnja]] * [[Ljubav]] * [[Ljubomora]] * [[Melanholija]] * [[Mržnja]] * [[Nada]] * [[Panika]] * [[Pohota]] * [[Ponos]] * [[Prihvaćanje]] * [[Prijezir]] * [[Privrženost]] * [[Samilost]] * [[Smirenost]] * [[Sram]] * [[Srdžba]] * [[Sumnja]] * [[Nervoza]] * [[Usamljenost]] * [[Zadovoljstvo]] * [[Zahvalnost]] * [[Zbunjenost]] * [[Zavist]] * [[Žaljenje]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni]] </noinclude> 88x2ofhitj07s3vxmzrs62vpnuzrwbz Kosmička inflacija 0 168900 3917986 3730221 2026-08-14T13:54:49Z ~2026-44528-94 184701 3917986 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Fizička kosmologija}} '''Inflacijski svemir''' je klasa modela [[Veliki Prasak|Velikog Praska]] koja uključuje kratki period ubrzanog, [[eksponencijalno]]g širenja [[svemir]]a. Takav događaj bi oslobodio ogromnu [[energije|energiju]], koja je do tada bila pohranjena u [[vakuum]]u [[prostor-vrijeme|prostor-vremena]]. Ova teorija objašnjava veličinu i jednolikost svemira.[[Datoteka:Porno.webm | mini | desno]][[Datoteka:Involuntary male orgasm while fapping.webm | mini | desno]] == Također pogledajte == * [[Kosmologija]] * [[Hubbleov zakon]] == Vanjski linkovi == * [http://nedwww.ipac.caltech.edu/level5/Guth/Guth_contents.html Was Cosmic Inflation The 'Bang' Of The Big Bang?], by Alan Guth, 1997 * [http://arxiv.org/abs/astro-ph/9901124 An Introduction to Cosmological Inflation] by Andrew Liddle, 1999 * [https://web.archive.org/web/20041120175509/http://www2.iap.fr/Conferences/Colloque/col2004/Docs/20040628_liddle.pdf update 2004] by Andrew Liddle * [http://arxiv.org/abs/hep-ph/0309238 hep-ph/0309238 Laura Covi: Status of observational cosmology and inflation] * [http://arxiv.org/abs/hep-th/0311040 hep-th/0311040 David H. Lyth: Which is the best inflation model?] * [https://web.archive.org/web/20061002183844/http://www.symmetrymag.org/cms/?pid=1000045 The Growth of Inflation] ''Symmetry'', December 2004 * [https://web.archive.org/web/20061002193415/http://www.symmetrymag.org/cms/?pid=1000037 Guth's logbook showing the original idea] * [http://skyandtelescope.com/news/article_1697_1.asp WMAP Bolsters Case for Cosmic Inflation, March 2006] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121216135256/http://skyandtelescope.com/news/article_1697_1.asp |date=16. 12. 2012 }} * [http://www.nasa.gov/home/hqnews/2006/mar/HQ_06097_first_trillionth_WMAP.html NASA March 2006 WMAP press release] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131122192419/http://www.nasa.gov/home/hqnews/2006/mar/HQ_06097_first_trillionth_WMAP.html |date=22. 11. 2013}} {{Kosmologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kosmička inflacija| ]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] [[Kategorija:Astronomski događaji]] [[Kategorija:1980. u nauci]] ay5a43w96ghgwrr7e5vj7qz84ukuum2 3918075 3917986 2026-08-15T09:40:36Z A09 129231 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/~2026-44528-94|~2026-44528-94]] ([[User talk:~2026-44528-94|talk]]) to last revision by KWiki (TwinkleGlobal) 3918075 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Fizička kosmologija}} '''Inflacijski svemir''' je klasa modela [[Veliki Prasak|Velikog Praska]] koja uključuje kratki period ubrzanog, [[eksponencijalno]]g širenja [[svemir]]a. Takav događaj bi oslobodio ogromnu [[energije|energiju]], koja je do tada bila pohranjena u [[vakuum]]u [[prostor-vrijeme|prostor-vremena]]. Ova teorija objašnjava veličinu i jednolikost svemira. == Također pogledajte == * [[Kosmologija]] * [[Hubbleov zakon]] == Vanjski linkovi == * [http://nedwww.ipac.caltech.edu/level5/Guth/Guth_contents.html Was Cosmic Inflation The 'Bang' Of The Big Bang?], by Alan Guth, 1997 * [http://arxiv.org/abs/astro-ph/9901124 An Introduction to Cosmological Inflation] by Andrew Liddle, 1999 * [https://web.archive.org/web/20041120175509/http://www2.iap.fr/Conferences/Colloque/col2004/Docs/20040628_liddle.pdf update 2004] by Andrew Liddle * [http://arxiv.org/abs/hep-ph/0309238 hep-ph/0309238 Laura Covi: Status of observational cosmology and inflation] * [http://arxiv.org/abs/hep-th/0311040 hep-th/0311040 David H. Lyth: Which is the best inflation model?] * [https://web.archive.org/web/20061002183844/http://www.symmetrymag.org/cms/?pid=1000045 The Growth of Inflation] ''Symmetry'', December 2004 * [https://web.archive.org/web/20061002193415/http://www.symmetrymag.org/cms/?pid=1000037 Guth's logbook showing the original idea] * [http://skyandtelescope.com/news/article_1697_1.asp WMAP Bolsters Case for Cosmic Inflation, March 2006] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121216135256/http://skyandtelescope.com/news/article_1697_1.asp |date=16. 12. 2012 }} * [http://www.nasa.gov/home/hqnews/2006/mar/HQ_06097_first_trillionth_WMAP.html NASA March 2006 WMAP press release] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131122192419/http://www.nasa.gov/home/hqnews/2006/mar/HQ_06097_first_trillionth_WMAP.html |date=22. 11. 2013}} {{Kosmologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kosmička inflacija| ]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] [[Kategorija:Astronomski događaji]] [[Kategorija:1980. u nauci]] o1s4ioxbpwpdz7o55g0jx2u1jpor6wr Bitka za Monte Cassino 0 179688 3918044 3903603 2026-08-14T22:32:44Z Silverije 11028 3918044 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija rat | sukob = Bitka za Monte Cassino | dio = [[Drugi svjetski rat]] – [[Zimska linija]] ([[Italijanska kampanja (Drugi svjetski rat)|Italijanska kampanja]]) | slika = [[Datoteka:Monte Cassino.jpg|300px]] | opis_slike = Razrušeni grad [[Cassino]] nakon bitke | datum = 17. januar – 18. maj 1944. | mjesto = [[Monte Cassino]] | casus = | rezultat = Pobjeda [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]]<ref>Parker, str. 347.</ref><ref>{{cite book |last=Crwys-Williams |first=Jennifer |title=A country at war, 1939-1945: the mood of a nation |publisher=Ashanti Publications |year=1992 |pages=358 |isbn=978-1-874800-49-1}}</ref> | posjed = | strana1 = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} <br/> {{ZID|SAD}} <br/> [[Datoteka:Flag of Free France (1940-1944).svg|20px]] [[Slobodna Francuska]] <br/> {{ZID|Poljska}} <br/> [[Datoteka:Canadian Red Ensign 1921-1957.svg|20px]] [[Kanada]] <br/> [[Datoteka:British Raj Red Ensign.svg|20px]] [[Britanska Indija]] <br/> {{ZID|Novi Zeland}} <br/> [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|20px]] [[Južna armija (Italija)|Italijanski rojalisti]] <br/> [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|i drugi]] | strana2 = {{ZD|NNJE}} [[Nacistička Njemačka|Njemačka]] <br/> [[Datoteka:War flag of RSI.svg|20px]] [[Italijanska socijalna republika]]<ref>{{cite journal |author= Luca Villoresi |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/06/03/barbarigo-teschi-memorie.html |title= Barbarigo Teschi e memorie |journal= [[La Repubblica]], dio o [[kultura|kulturi]] |issue= 3. 6. 1994 |access-date=24. 4. 2009 |page=35}}</ref> | strana3 = | komandant1 = {{ZD|UK}} [[Harold Alexander]] <br/> {{ZD|UK}} [[Oliver Leese]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mark Wayne Clark|Mark Clark]] | komandant2 = {{ZD|NNJE}} [[Albert Kesselring]] <br/> {{ZD|NNJE}} [[Heinrich von Vietinghoff]] <br/> {{ZD|NNJE}} [[Fridolin von Senger und Etterlin|F. von Senger und Etterlin]] <br/> {{ZD|NNJE}} [[Eberhard von Mackensen]] | komandant3 = | snage1 = {{ZD|SAD}} [[5. armija (SAD)|5. armija]] <br/> {{ZD|UK}} [[8. armija (UK)|8. armija]] <br/> 1900 [[tenk]]ova <br/> 4000 [[avion]]a<ref>K. Farrington (1995), ''Battle for Victory'', "Bookmart Ltd", str. 45.</ref> | snage2 = {{ZD|NNJE}} [[10. armija (Wehrmacht)|10. armija]] | snage3 = | žrtve1 = 55.000<ref name="Axelrod208">{{cite book |title=Real History Of World War II: A New Look at the Past |last=Axelrod |first=Alan |authorlink=Alan Axelrod |publisher= Sterling Publishing |year=2008 |page= [https://archive.org/details/realhistoryofwor00axel/page/208 208] |isbn=978-1-4027-4090-9 |oclc= |location= [[New York]] |url= https://archive.org/details/realhistoryofwor00axel/page/208}}</ref> | žrtve2 = ~20.000<ref name="Axelrod208"/> | žrtve3 = | karta_država = Italija | karta_lat = 41.49 | karta_long = 13.813889 | napomena = }} {{Zimska linija}} '''Bitka za Monte Cassino''' (poznata još kao '''Bitka za Rim''' i '''Bitka za Cassino''') bila je serija od četiri napada [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] na [[Zimska linija|Zimsku liniju]] u [[Italija|Italiji]] koju su držali [[Nacistička Njemačka|Nijemci]] i [[Italijanska socijalna republika|Italijani]]. Cilj je bio proboj do [[Rim]]a. Početkom 1944. zapadna polovina Zimske linije bila je pod čvrstom rukom Nijemaca koji su kontrolirali [[dolina|doline]] [[rijeka]] [[Rapido (rijeka)|Rapido]], [[Liri]] i [[Garigliano]], kao i neke od okolnih vrhova i grebenova. Ovi elementi sačinjavali su [[Zimska linija|Zimsku liniju]]. [[Monte Cassino]], drevna [[opatija (ustanova)|opatija]] na vrhu [[brdo|brda]], koju je 529. osnovao [[Sveti Benedikt|sv. Benedikt]], dominirala je nad obližnjim [[grad]]om [[Cassino]]m i ulazima u doline Lirija i Rapida, ali Nijemci je nisu zauzeli. Ipak, postavili su vojnike na neke položaje na strmim padinama ispod zidina opatije. Bojeći se da opatija čini dio njemačkih odbrambenih linija, prvenstveno kao mjesto za izviđanje, Saveznici su je odlučili bombardirati 15. februara, pa su [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[bombarder]]i bacili 1.400 [[tona]] [[bomba|bombi]] na nju.<ref>{{cite book |last= Manchester |first= William|title=The Last Lion, Winston Spencer Churchill: Defender of the Realm 1940-1965 |url= https://archive.org/details/lastlionwinstons00will_3 |year=2012 |publisher= Little, Brown| location=[[Boston]]|isbn=0316547700|edition=1st|author2=Paul Reid|page=[https://archive.org/details/lastlionwinstons00will_3/page/801 801]}}</ref> Ruine koje su ostale nakon bombardiranja sada su nudile još bolju zaštitu od [[avijacija|zračnih]] i [[artiljerija|artiljerijskih]] napada, pa su [[Fallschirmjäger (2. svjetski rat)|njemački padobranci]] dva dana poslije zauzeli položaje u ruševinama opatije. Između 17. januara i 18. maja Saveznici su četiri puta napali Monte Cassino i Gustavovu liniju, a u posljednjem napadu učestvovalo je 20 [[divizija (vojna formacija)|divizija]] na liniji dužine 32&nbsp;km. Njemački branioci konačno su potisnuti s njihovih položaja, ali po veoma skupoj cijeni.<ref>D. Jordan, (2004), ''Atlas of World War II'', "Barnes & Noble Books", str. 92.</ref> == Pozadina == Nakon [[Operacija "Lavina"|savezničke invazije na Italiju]] u septembru 1943. koju su izvele dvije armije pod komandom [[general]]a [[Harold Alexander|Harolda Alexandera]], vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Italiji, uslijedio je napad u smjeru sjevera na dva fronta, s obiju strana [[planina|planinskog]] lanca koji čini "[[kičma|kičmu]]" Italije. Na zapadnom frontu američka [[5. armija (SAD)|5. armija]], pod komandom [[general-poručnik]]a [[Mark Wayne Clark|Marka Clarka]], krenula je iz svoje baze u [[Napulj]]u uz italijansku "čizmu", dok je na istoku [[Bernard Montgomery|Montgomeryjeva]] britanska [[8. armija (UK)|8. armija]] napredovala uz [[Jadransko more|jadransku]] obalu. Zbog teškog terena, [[kiša|kiše]] i vješte njemačke odbrane 5. armija sporo je napredovala. Nijemci su pružali otpor s unaprijed pripremljenih položaja na način osmišljen tako da nanesu maksimalnu štetu, a da se odmah zatim povuku, kupujući vrijeme potrebno za formiranje odbrambenih položaja na Zimskoj liniji južno od Rima. Prvobitne procjene da će Rim pasti do oktobra 1943. pokazale su se preoptimističnim. Iako je 8. armija uspjela probiti njemačku odbrambenu liniju na istoku i [[Bitka za Ortonu|zauzeti]] [[Ortona|Ortonu]], dalje napredovanje moralo je biti zaustavljeno zbog mećava krajem decembra koje su onemogućile blisku podršku iz [[zrak]]a i kretanje po oštrom terenu. Maršruta za Rim s istoka koristeći Autoput 5 stoga je isključena kao mogućnost, ostavivši u igri dvije ceste iz Napulja prema Rimu, Autoput 6 i Autoput 7, kao jedine opcije; Autoput 7 (stari rimski [[Apijski put]]) išao je duž zapadne obale, ali je južno od Rima vodio kroz [[Pontijsko blato]], koje su Nijemci [[poplava|poplavili]], dok je Autoput 6 vodio kroz dolinu Lirija. Nad južnim ulazom u dolinu dominirala su brda iza Cassina. Izvrsno osmatranje s vrhova ovih brda omogućilo je Nijemcima da uoče kretanje savezničkih trupa, spriječe bilo kakvo njihovo napredovanje prema sjeveru i usmjere artiljerijsku vatru na njih. S linijom savezničkog napada ukrštavala se brza rijeka Rapido (otuda joj i ime), koja izvire u centralnim [[Apenini]]ma i protječe kroz Cassino te u blizini ulaza u dolinu Lirija (gdje se Liri spaja s Rapidom), nakon čega mijenja ime u Garigliano (koju su Saveznici često zvali "Gari"), pod kojim teče do [[more|mora]]. S jako utvrđenim odbrambenim jedinicama na planinama, teškim prelazima preko rijeka (ne samo da je Rapido bio brz već su Nijemci privremeno skrenuli njegov tok prema vrhu doline kako bi je potopili i tako bilo kojim napadačima stvorili najteže moguće uvjete za napredovanje kopnom) Cassino je bio ključna tačka Gustavove linije i najteži niz odbrambenih položaja koji su činili Zimsku liniju. Zbog historijske važnosti 14 stoljeća stare [[benediktinci|benediktinske]] opatije, u decembu 1943. vrhovni zapovjednik njemačkih snaga u Italiji [[Albert Kesselring]] naredio je da samu opatiju ne uključe u svoje odbrambene položaje i o tome obavijestio [[Vatikan]] i Saveznike.<ref>{{cite journal| title=The Bombing of Monte Cassino| journal=[[Time (magazin)|Time]]| date=28. 2. 1944| url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,796392-2,00.html| access-date=30. 3. 2013| archive-date=21. 5. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20130521073136/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,796392-2,00.html| url-status=dead}} (potrebna pretplata)</ref><ref>Hapgood i Richardson, str. 77.</ref> Neki saveznički izviđački avioni uočili su njemačke trupe unutar opatije. Opatija je imala izvrstan pogled na okolna brda i doline i stoga je bila prirodna tačka za njemačke artiljerijske osmatrače. Postalo je jasno da će, ako opatija nekad bude srušena, Nijemci zauzeti te ruševine i iskoristiti ih za formiranje odbrambenih položaja. Na kraju, međutim, vojne rasprave u vezi s rušenjem opatije više su se oslanjale na potencijalnu prijetnju (stvarnu ili zamišljenu) nego na njeno stvarno zauzimanje. == Prva bitka == [[Datoteka:Cassino1944FirstPlan.svg|mini|350px|Prva bitka: plan napada]] === Planovi i pripreme === Plan zapovjednika američke 5. armije Marka Clarka podrazumijevao je da britanski [[X korpus (UK)|X korpus]], koji je bio lijevo, na frontu dužine 32&nbsp;km, krene u napad 17. januara 1944. preko Garigliana blizu obale mora ([[5. pješadijska divizija (UK)|britanska 5.]] i [[56. divizija (Londonska)|56. divizija]]). Britanska [[46. divizija (North Midlands)|46. divizija]] trebala je napasti u noći 19. januara preko Garigliana ispod mjesta njegovog spajanja s Lirijem kako bi sa desne strane pružila podršku glavnom napadu koji će izvesti američki [[II korpus (SAD)|II korpus]]. Glavni proboj II korpusa počeo je 20. januara, kad je [[36. pješadijska divizija (SAD)|36. divizija]] (Teksaška) krenula u napad preko nabujalog Rapida 8&nbsp;km nizvodno od Cassina. Istovremeno, [[Francuski ekspedicijski korpus (1943-1944)|Francuski ekspedicijski korpus]], pod komandom generala [[Alphonse Juin|Alphonsea Juina]], nastavio je sa svojim "desnim krošeom" prema [[Monte Cairo|Monte Cairu]], vratima za Gustavovu i [[Hitlerova linija|Hitlerovu liniju]]. Zapravo, Clark nije vjerovao da ima mnogo izgleda za rani proboj<ref>E. D. Smith, str. 26.</ref>, ali je osjećao da će ti napadi odvući njemačke rezervne snage od područja Rima na vrijeme za [[Operacija "Shingle"|napad na Anzio]], gdje je [[VI korpus (SAD)|VI korpus]] ([[1. pješadijska divizija (UK)|britanska 1.]] i [[3. pješadijska divizija (SAD)|američka 3.]] divizija) trebao izvršiti amfibijski [[desant]] 22. januara. Saveznici su se nadali da će ovaj desant, zbog elementa iznenađenja i brzog kretanja u unutrašnjost prema [[Albansko gorje (Italija)|Albanskom gorju]], koje kontrolira oba [[autoput]]a (6 i 7), biti prijetnja za pozadinu branilaca Gustavove linije, kao i za rute opskrbe, što bi možda uznemirilo njemačke zapovjednike i uzrokovalo da narede povlačenje s Gustavove linije na položaje sjeverno od Rima. Iako bi to bilo u skladu s njemačkom taktikom iz prethodna tri mjeseca, saveznički obavještajci nisu shvatili da se strategija povlačenja koristi samo da bi se dobilo na vremenu da se pripremi Gustavova linija, gdje se Nijemci namjeravaju utvrditi. Procjena savezničkih planova stoga je bila preoptimistična.<ref>E. D. Smith, str. 27.</ref> [[Datoteka:The Crossing of the Garigliano River by the Fifth Army, Lauro, Italy, 19 January 1944 TR1522.jpg|mini|Britanski [[inženjer]]i prelaze Garigliano 19. januara 1944.]] Peta armija došla je do Gustavove linije tek 15. januara nakon šest sedmica teških borbi da probije posljednjih 11&nbsp;km kroz položaje na [[Bernhardtova linija|Bernhardtovoj liniji]], tokom čega je izgubila više od 16.000 vojnika.<ref>Majdalany, str. 30.</ref> Jedva da je imala vremena pripremiti novi napad, da se i ne spominju odmor i reorganizacija koji su zaista trebali 5. armiji nakon tri mjeseca žestokih borbi sjeverno od Napulja. Međutim, zbog činjenice da bi vrhovni saveznički zapovjednici učinili desantne čamce dostupnima samo do početka februara, desant na Anzio morao je biti izveden krajem januara, uz koordinirani napad na Gustavovu liniju tri dana poslije. === Prvi napad: X korpus slijeva (17. januar) === Prvi napad izveden je 17. januara. U blizini obale, britanski X korpus (56. i 5. divizija) prešao je Garigliano (dva dana kasnije isto je uradila 46. divizija na desnom boku), zadavši generalu Von Sengeru, zapovjedniku [[XIV oklopni korpus (Wehrmacht)|XIV oklopnog korpusa]] i odgovornom za odbranu Gustavove linije na njenom jugozapadnom dijelu, ozbiljne brige u vezi s mogućnošću [[94. pješadijska divizija (Wehrmacht)|94. pješadijske divizije]] da odbrani liniju. Odgovarajući na Von Sengerovu zabrinutost, Kesselring naređuje da [[29. pješadijska divizija (Wehrmacht)|29. pješadijska]] i [[90. lahka pješadijska divizija (Wehrmacht)|90. motorizirana]] divizija, koje su bile u području Rima, osiguraju pojačanje. Postoje neke špekulacije o tome šta je moglo biti da je X korpus imao dovoljno vojnika u rezervi da iskoristi svoj uspjeh i izvrši odlučujući proboj. Korpus nije imao viška ljudi, ali sigurno je da bi bilo vremena da se promijeni opći plan bitke i otkaže ili izmijeni centralni napad američkog II korpusa kako bi vojnici bili dostupni da isforsiraju stvari na jugu prije nego njemačka pojačanja stignu na svoje položaje. Kako se ispostavilo, zapovjedništvo 5. armije nije obratilo dovoljno pažnje na slabost njemačkih položaja i plan je ostao nepromijenjen. Dvije divizije iz Rima stigle su do 21. januara i stabilizirale njemačke položaje na jugu. Međutim, plan je u jednoj stvari ipak bio uspješan jer je odvukao Kesselringove rezervne trupe na jug. Tri divizije X korpusa izgubile su 4.000 vojnika tokom prve bitke.<ref>Majdalany, str. 90.</ref> === Glavni napad: II korpus u centar (20. januar) === {{Glavni|Bitka na rijeci Rapido}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-312-0998-27, Monte Cassino, Panzerreparatur während Kampf.jpg|mini|desno|200px|Posada njemačkog [[Panzer IV|Panzera IV]] pokušava ga osposobiti za kretanje nakon štete pretrpljene u borbama oko Monte Cassina.]] Centralni proboj koji je izvela američka 36. divizija počeo je tri sata po zalasku [[Sunce|Sunca]] 20. januara. Nedostatak vremena za pripremu značio je da je prilaz rijeci još bio opasan zbog neočišćenih [[kopnena mina|minskih polja]] i improviziranih ubojitih naprava, a tehnički jako zahtjevan prijelaz preko rijeke nije bio do kraja isplaniran i uvježban. Iako je jedan [[bataljon]] 143. regimente uspio preći Rapido na južnoj strani San Angela, a dvije čete 141. regimente na sjevernoj, bili su izolirani većinu vremena, a savezničke oklopne trupe nikad nisu bile u mogućnosti preći rijeku, što ih je ostavilo veoma ranjivim na protivnapade tenkova i samohodnih topova [[33. pješadijska divizija (Wehrmacht)|15. motorizirane divizije]] generala [[Eberhard Rodt|Eberharda Rodta]]. Južna grupa bila je prisiljena da se vrati preko rijeke do sredine jutra 21. januara. [[General-major]] [[Geoffrey Keyes]], zapovjednik II korpusa, izvršio je pritisak na general-majora Freda Walkera iz 36. divizije da odmah obnovi napad. Dvije regimente još jednom su napale, ali s nimalo više uspjeha protiv dobro utvrđene 15. motorizirane divizije. 143. regimenta prebacila je dva bataljona preko rijeke, ali opet nisu imali tenkovsku podršku i bili su razoreni kad je Sunce izašlo sljedećeg dana. 141. regimenta također je prebacila dva bataljona i, uprkos nedostatku tenkovske podrške, uspjeli su napredovati kilometar. Međutim, nakon svanuća narednog dana i oni su pokošeni te su do večeri 22. januara praktično prestali postojati; samo 40 ljudi vratilo se do savezničkih položaja. Ovaj napad skupo je koštao 36. diviziju: u 48 sati ubijeno je, ranjeno ili nestalo 2100 vojnika.<ref>E. D. Smith, str. 59.</ref> === Pokušaj II korpusa sjeverno od Cassina (24. januar) === [[Datoteka:Santa Maria Infante001.jpg|mini|desno|Američki vojnici s 57-milimetarskim protivtenkovskim topom [[Ordnance QF 6-pounder|M-1]] u borbi blizu Monte Cassina tokom početnog napada]] Sljedeći napad pokrenut je 24. januara. Američki II korpus, čija je 34. pješadijska divizija pod komandom generala [[Charles W. Ryder|Charlesa W. Rydera]] predvodila napad, uz francuske trupe na desnom boku, krenuo je u napad preko poplavljene doline Rapida sjeverno od Cassina prema planinama iza njega s namjerom da poslije skrenu ulijevo i napadnu Monte Cassino s visine. Iako je prelazak preko rijeke olakšan činjenicom da je Rapido plići sjeverno od Cassina, poplava je objema jedinicama otežala kretanje prema prilazima. Preciznije, oklopna vozila mogla su se kretati jedino stazama prekrivenim [[čelik|čeličnim]] pločama i 34. diviziji trebalo je osam dana [[krv]]avih borbi na poplavljenom terenu da potisne [[44. pješadijska divizija (Wehrmacht)|44. diviziju]] generala [[Friedrich Franek|Friedricha Franeka]] i uspostavi uporište u planinama. === Francuske snage zadržane na desnom boku === Na desnom boku [[Maroko|marokansko]]-francuske trupe s početka su dobro napredovale protiv njemačke [[5. planinska divizija (Wehrmacht)|5. planinske divizije]] pod komandom generala [[Julius Ringel|Juliusa Ringela]], osvojivši položaje na padinama njihovog glavnog cilja, Monte Cifalca. Isturene jedinice [[alžir]]ske [[3. alžirska pješadijska divizija|3. divizije]] također su zaobišle Monte Cifalco i zauzele Monte Belvedere i Colle Abate. General Juin bio je uvjeren da se, koristeći se sjevernom maršrutom, Cassino može zaobići, a njemačke odbrambene trupe istjerati, ali njegov zahtjev da rezervne trupe zadrže ovaj impuls napredovanja odbijen je, a jedna preostala rezervna regimenta (36. divizije) poslana je kao pojačanje 34. diviziji.<ref>E. D. Smith, str. 63-64, 68.</ref> Do [[31. januar]]a Francuzi su stali kod Monte Cifalca, koji je još bio u njemačkim rukama, a s kojeg se pružao čist pogled na francuske i američke bokove i rute opskrbe. Dvije marokansko-francuske divizije izgubile su 2500 vojnika u borbama oko Monte Belvederea.<ref name="Majdalany, str. 91">Majdalany, str. 91.</ref> === II korpus u planinama sjeverno od Cassina === [[Datoteka:Cassino1stNorth en.svg|mini|desno|250px|Prva bitka: Sjeverni sektor, 24. januar – 11. februar 1944.]] Na američku 34. diviziju (uz pomoć 142. regimente 36. divizije) spao je zadatak da se bori južno duž lanca brda, prema grebenu na južnom kraju Samostanskog brda. Odatle su se mogli probiti dalje u dolinu Lirija iza branilaca Gustavove linije. To je bilo vrlo teško: planine su bile [[stijena|stjenovite]], sa mnogo gromada i ispresijecane uvalama i jarugama. Kopanje zaklona u stjenovitom terenu nije dolazilo u obzir, a svaka od spomenutih [[geomorfologija|geomorfoloških]] karakteristika bila je izložena vatri s okolnih uzvišenja. Ni s uvalama nije bilo ništa bolje s obzirom na to da su bile obrasle [[Ulex europaeus|štipavcem]], koji nije pružao nikakav zaklon, zasijane minama, improviziranim ubojitim napravama i skrivenom bodljikavom žicom. Nijemci su imali tri mjeseca da pripreme odbrambene položaje koristeći [[dinamit]] i da nagomilaju zalihe municije i opreme. Nije bilo prirodnih skloništa, a vrijeme je bilo kišovito i ledeno. Do početka februara američka pješadija zauzela je stratešku tačku blizu [[zaselak|zaseoka]] San Onofrio, udaljenog nešto više od 1&nbsp;km od opatije, a do 7. februara jedan bataljon došao je do Kote 445, zaobljenog vrha brda odmah ispod samostana i udaljenog manje od 370 m. Jedna američka jedinica uspjela je izvršiti izviđanje odmah ispod zidina opatije koje su bile nalik stijenama, a monasi su svjedočili razmjeni vatre između američkih i njemačkih patrola. Ipak, pokušaje zauzimanja Monte Cassina prekinula je žestoka mitraljeska vatra s padina ispod samostana. Uprkos svom velikom trudu i borbi, 34. divizija nikad nije uspjela zauzeti posljednje [[reduta|redute]] na Brdu 593 (Nijemcima poznato kao Brdo kalvarije), koje je držao 3. bataljon njemačke 2. padobranske regimente, a koje je dominiralo grebenom prema samostanu. === Posljedice === Dana 11. februara, nakon neuspješnog završnog trodnevnog napada na brdo i grad Cassino, Amerikanci su se povukli. Nakon dvije i po sedmice teških borbi II korpus bio je istrošen. Akcije 34. divizije u planinama smatrane su jednim od najboljih poduhvata bilo kojih vojnika tokom rata.<ref>Majdalany, str. 87.</ref> Zauzvrat su pretrpjeli gubitke od otprilike 80% u pješadijskim bataljonima (približno 2200 vojnika).<ref name="Majdalany, str. 91"/> Na vrhuncu bitke u prvim danima februara general Von Senger und Etterlin premjestio je 90. diviziju s fronta na Gariglianu na položaje sjeverno od Cassina i bio je toliko uznemiren stepenom osipanja jedinica da je "skupio svu veličinu svojih ovlasti da zatraži da se bitka za Cassino prekine i da zauzmemo sasvim novu liniju... zapravo, položaj sjeverno od mostobrana u Anziju".<ref>E. D. Smith, str. 69.</ref> Kesselring je odbio zahtjev. U ključnom trenutku Von Senger je bio u mogućnosti angažirati 71. pješadijsku diviziju ostavivši 15. motoriziranu na svom mjestu. Tokom bitke bilo je prilika kada su se, uz mudriju upotrebu rezervnih trupa, obećavajuće pozicije mogle pretvoriti u odlučujuće poteze. Neki historičari sugeriraju da se ovaj neuspjeh u kapitaliziranju početnog uspjeha može pripisati nedostatku iskustva generala Clarka. Međutim, vjerovatnije je da je on, jednostavno, imao previše toga uraditi budući da je bio odgovoran i za napade na Cassino i na Anzio. U prilog ovom stajalištu ide nesposobnost generala [[Lucian Truscott|Truscotta]], kao što će biti spomenuto kasnije, da kontaktira s njim u ključnom trenutku proboja u Anziju u vrijeme četvrte bitke kod Cassina. Dok je general Alexander odabrao (zbog savršeno logične argumentacije za koordinaciju) da napadi na Cassino i Anzio budu pod komandom jednog zapovjednika odlučivši da front na Gustavovoj liniji podijeli između američke 5. i britanske 8. armije, Kesselring je odlučio formirati odvojenu [[14. armija (Wehrmacht)|14. armiju]] sa zadatkom da se bori kod Anzija, ostavivši Gustavovu liniju samo u rukama [[10. armija (Wehrmacht)|10. armiju]] generala [[Heinrich von Vietinghoff|Heinricha von Vietinghoffa]]. Povučene američke jedinice zamijenio je Novozelandski korpus ([[2. novozelandska divizija|2. novozelandska]] i [[4. pješadijska divizija (Indija)|4. indijska divizija]]) iz britanske 8. armije na jadranskom frontu. Zapovjednik tog korpusa bio je general-poručnik [[Bernard Freyberg]]. == Druga bitka: Operacija "Osvetnik" == [[Datoteka:Cassino2nd en.svg|mini|desno||250px|Druga bitka: plan napada]] === Pozadina === Budući da se II korpus suočavao s teškom prijetnjom u Anziju, Freyberg je bio pod jednako teškim pritiskom da pokrene napad u Cassinu koji bi olakšao situaciju II korpusu. Stoga je još jednom napad počeo, a da napadači nisu bili potpuno pripremljeni. Također, zapovjedništvo korpusa nije u potpunosti procijenilo teškoću dovođenja 4. indijske divizije na položaj u planinama i njenog opskrbljivanja na grebenima i u dolinama sjeverno od Cassina (koristeći [[mula|mule]] duž 11&nbsp;km dugih [[koza|kozijih]] staza na terenu koji pruža potpun pogled na samostan, izloženih preciznoj artiljerijskoj vatri - odatle naziv ''Dolina smrti''). Ovo je evidentirano u zabilješkama general-majora [[Howard Kippenberger|Howarda Kippenbergera]], zapovjednika novozelandske 2. divizije, nakon rata: {{Citat|Siroti [[Harry Kenneth Dimoline|Dimoline]] ([[brigadir]] Dimoline, v. d. zapovjednika 4. indijske divizije) proživio je strašne trenutke pokušavajući dovesti svoju diviziju na položaj. Nikad zapravo nisam shvatio teškoće sve dok nisam prošao tim terenom nakon rata.<ref>Majdalany, str. 128.</ref>}} Freybergov plan bio je nastavak prve bitke: napad sa sjevera duž planinskih grebena te napad s jugoistoka duž [[željeznička pruga|željezničkih linija]] i zauzimanje [[željeznička stanica|željezničke stanice]] prekoputa Rapida nešto više od 1&nbsp;km južno od Cassina. Uspjeh bi stegao Cassino u obruč i otvorio dolinu Lirija. Međutim, Freyberg je obavijestio svoje nadređene kako vjeruje, s obzirom na okolnosti, da ne postoji više od 50% šansi za uspjeh ofanzive.<ref>Majdalany, str. 107.</ref> === Uništavanje opatije === Mišljenja nekih savezničkih oficira bila su fiksirana na veliku opatiju na Monte Cassinu: iz njihove perspektive, upravo je opatija - i njena pretpostavljena upotreba od strane Nijemaca za artiljerijsko osmatranje - spriječila proboj Gustavove linije. Britanska štampa i [[C. L. Sulzberger]] iz ''[[The New York Times]]a'' često su i uvjerljivo te sa dosta (često izmišljenih) detalja pisali o njemačkim osmatračnicama i artiljerijskim pozicijama unutar opatije.<ref>Hapgood i Richardson, str. 161.</ref> Vrhovni zapovjednik savezničke avijacije na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], general-poručnik [[Ira Eaker]] i general-poručnik [[Jacob Devers]] (zamjenik generala [[Henry Maitland Wilson|Henryja Maitlanda Wilsona]], vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga na [[Sredozemni front (Drugi svjetski rat)|Sredozemnom frontu]]) lično su tokom jednog leta uočili "radiotoranj... njemačke uniforme kako se suše u dvorištu opatije; [i] mitraljeske položaje 46 m od zidina opatije".<ref name="H+R185">Hapgood i Richardson, str. 185.</ref>{{Napomena|Postoji neslaganje u opisu ovog događaja iz pera historičara Alberta Simpsona u ''Službenoj historiji vojne avijacije'' (1951)<ref>Simpson, [http://books.google.com.au/books?id=jTXWGhwBacAC&printsec=frontcover&dq=The+Army+Air+Forces+in+World+War+II,+Volume+Three&sig=ACfU3U2sFCpCPCyVEMj1bo8TTG2piJ1aLg#PPA362,M1 str. 362 & 363.]</ref> i onoga u knjizi Hapgooda i Richardsona (zasnovanog na snimljenom Richardsonovom razgovoru s Eakerom)<ref name="H+R185"/>. ''Službena historija'' kaže da je let izveden u [[Piper J-3|Piper Cubu]] na visini "manjoj od 200 stopa" (60&nbsp;m), dok se u potonjoj knjizi navodi da su letjeli u [[Stinson L-5|L-5 Sentinelu]] na visini između 365 i 455 m i da su avion sa generalima pratila tri [[lovac-bombarder|lovca-bombardera]] leteći približno 300&nbsp;m iznad njih. Konfuziju u vezi s tipom aviona lahko je razumjeti jer su oba vrlo slična. Razliku u visini na kojoj su letjeli možda je moguće objasniti time da se jedna od njih odnosi na visinu iznad opatije, a druga na visinu iznad najniže tačke doline.}} General-major Geoffrey Keyes iz II korpusa također je nekoliko puta preletio iznad opatije; zatim je izvijestio obavještajce 5. armije da nije primijetio nijedan dokaz da su Nijemci u opatiji. Kad je obaviješten o tvrdnjama drugih da su vidjeli Nijemce u opatiji, rekao je: "Gledali su toliko dugo da im se priviđaju stvari".<ref>Hapgood i Richardson, str. 169.</ref> Mišljenje u zapovjedništvu Novozelandskog korpusa, kao što je navedeno u Kippenbergerovim zabilješkama, bilo je da Nijemci koriste opatiju kao glavni osmatrački punkt za artiljeriju jer je tako savršeno smještena za tu svrhu da se nijedna vojska ne bi mogla suzdržati od toga. Ne postoje jasni dokazi za to, ali on je zapisao da je, s vojne tačke gledišta, trenutna zauzetost opatije bila beznačajna: {{Citat|Ako ne bude zauzeta danas, možda će biti sutra i nije izgledalo da bi neprijatelju bilo teško dovesti rezervne trupe u nju tokom napada ili da se njihove trupe sklone tu ako budu potisnute s vanjskih položaja. Bilo je nemoguće narediti trupama da jurišaju na brdo na čijem je vrhu netaknuta građevina poput ove, koja može pružiti savršen zaklon od vatre stotinama pješadinaca koji će u kritičnom trenutku biti spremni za protivnapad... Neoštećena, bila je savršeno sklonište, ali je zbog uskih prozora i ravnog profila bila nepovoljna kao borbeni položaj. Razorena bombardiranjem, bila je samo nazubljena gomila srušenih zidova izložena vatri iz topova, [[minobacač]]a i aviona u brišućem letu, ali i smrtonosna zamka u slučaju ponovnog bombardiranja. Uglavnom, mislio sam da bi Nijemcima bilo korisnije ako je ne bombardiramo.<ref>Majdalany, str. 121-122.</ref>}} General-major [[Francis Tuker]], čija će 4. indijska divizija imati zadatak da napadne brdo, dao je svoju procjenu situacije. U nedostatku detaljnih izvještaja obavještajaca u štabu 5. armije, u napuljskoj knjižari pronašao je [[knjiga|knjigu]] iz 1879. u kojoj su su bili detalji o konstrukciji opatije. U svojoj poruci Freybergu zaključio je da bi opatija, bez obzira na to je li trenutno bila u njemačkim rukama, trebala biti uništena kako bi se spriječilo njeno efektivno zauzimanje (tj. ono koje bi Nijemcima dalo prednost). Također je istakao da, budući da su zidovi opatije visoki 45 m, a građeni od kamenih blokova debljine i do 3 m, inženjeri ne bi mogli ništa učiniti i da je jedino rješenje bombardiranje tzv. ''[[blockbuster (bomba)|blockbuster]]'' bombama, jer bi bombe od 450&nbsp;kg bile "gotovo beskorisne"<ref>Majdalany, str. 114-115.</ref>. Tuker je rekao da ne može biti naveden da napadne "osim ako je [[garnizon]] doveden do bespomoćnog ludila neprestanim zračnim i artiljerijskim bombardiranjem danju i noću".<ref>Holmes ''Battlefields of the Second World War'' (2001), ''[[BBC]] Worldwide'', str. 113.</ref> Dana 11. februara 1944. v. d. zapovjednika 4. indijske divizije, brigadir Harry Dimoline, zatražio je bombardiranje opatije. Tuker je iz [[bolnica|bolničkog]] kreveta u [[Caserta|Caserti]], gdje se oporavljao od ozbiljnog napada [[tropske bolesti|tropske groznice]] (koja mu se u međuvremenu vratila), ponovo iznio svoj stav o bombardiranju opatije. Freyberg je sutradan podnio svoj zahtjev. Ovaj zahtjev uveliko su proširili planeri u avijaciji, a vjerovatno su ga podržali i Eaker i Devers. Oni su tražili priliku da pokažu mogućnosti američke avijacije u podršci kopnenim snagama.<ref>Laurie, str. 14.</ref> General Clark iz 5. armije i njegov šef štaba, general-major [[Alfred Gruenther]], ostali su neuvjereni u "vojnu nužnost". Predajući poziciju II korpusa Novozelandskom korpusu, brigadni general J. A. Butler, zamjenik zapovjednika američke 34. divizije, rekao je: "Ne znam, ali ne vjerujem da je neprijatelj u samostanu. Sva vatra dolazila je s padina ispod njegovih zidina.<ref>Majdalany, str. 122.</ref> Konačno, Clark, "koji nije želio bombardiranje samostana"<ref>Gooderson, str. 81.</ref>, "stisnuo" je vrhovnog zapovjednika savezničkih trupa u Italiji, generala Harolda Alexandera, da preuzme odgovornost: "Rekao sam: 'Dajte mi direktnu naredbu i uradit ćemo to' i on ju je dao."<ref>Hapgood i Richardson, str. 173.</ref> [[Datoteka:B17overAbbey.jpg|mini|desno|200px|[[Boeing B-17|B-17]] "Leteća tvrđava" iznad Monte Cassina, 15. 2. 1944.]] U bombašku misiju 15. februara ujutro poslana su 142 teška bombardera [[Boeing B-17|B-17 "Leteće tvrđave"]], te 47 [[B-25 Mitchell]]a i 40 [[Martin B-26|B-26 Maraudera]] (srednji bombarderi). Oni su na opatiju ukupno bacili 1.150 tona zapaljivih i bombi s razornim eksplozivom, pretvorivši čitav vrh Monte Cassina u zadimljenu gomilu ruševina. Između bombaških napada artiljerija II korpusa također je granatirala brdo.<ref>Laurie, str. 14–15.</ref> Mnogi saveznički vojnici i ratni dopisnici radosno su uzvikivali dok su posmatrali ovaj prizor. Eaker i Devers također su gledali; neko je čuo da je Juin rekao "...ne, nikad neće prispjeti nigdje na ovaj način".<ref>Gooderson, str. 84.</ref> Clark i Gruenther odbili su prisustvovati i ostali su u štabu. Istog tog poslijepodneva i sljedećeg dana, u agresivnom nastavku, otvorena je dodatna artiljerijska baražna vatra i poslano je još 59 lovaca-bombardera, koji su ponovo gađali ruševine opatije. Njemački položaji na Koti 593 iznad i ispod opatije ostali su netaknuti.<ref>Holmes (2001), str. 114.</ref> Zračni napad, međutim, nije bio koordiniran između zračnog i kopnenog zapovjedništva: tajming su određivale zračne snage, pretvarajući svoj pohod u zasebnu operaciju, uzimajući u obzir vremenske prilike, i pokušavajući ga uskladiti s potrebama na drugim frontovima ne obavijestivši o tome kopnene snage. Zaista, indijske trupe na Zmijskoj glavi ostale su u iznenađenju kad je bombardiranje zapravo počelo.<ref>Majdalany, str. 142.</ref> Napad je izveden 2 dana prije no što su novozelandske snage bile spremne pokrenuti svoj glavni napad. Mnoge jedinice preuzele su položaje od II korpusa tek 13. februara, a osim teškoća u planinama, pripreme u dolini također su usporene teškoćama u opskrbljivanju novopridošlih trupa dovoljnom količinog ratnog materijala za napad punih razmjera zbog kontinuirano lošeg vremena, poplave i terena natopljenog vodom. === Nakon bombardiranja === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2005-0004, Italien, Monte Cassino.jpg|mini|lijevo|240px|Monte Cassino u ruševinama]] [[Papa]] [[Papa Pio XII|Pio XII]] nije se oglasio nakon bombardiranja; međutim, [[Državni sekretar Svete Stolice|državni sekretar]] [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Luigi Maglione]] otvoreno je rekao glavnom američkom [[diplomatija|diplomati]] u [[Vatikan]]u, Haroldu Tittmannu, da je bombardiranje bilo "...kolosalna greška... vrlo glupa stvar".<ref>Hapgood i Richardson, str. 225.</ref> Iz svih istraga koje su uslijedile jasno je da su jedini ljudi koji su ubijeni u bombardiranju opatije bili 230 italijanskih civila koji su u opatiji tražili utočište.<ref>Hapgood i Richardson, str. 211.</ref> Nema dokaza da su bombe koje su tog dana bačene na opatiju ubile ijednog njemačkog vojnika. Međutim, uzevši u obzir nepreciznost bombardiranja (procijenjeno je da je samo 10% bombi iz teških bombardera, bačenih s velike visine, pogodilo opatiju), bombe jesu pale na druga mjesta ubivši nešto njemačkih, ali i savezničkih vojnika, iako to nije bilo s namjerom. Zaista, 16 bombi pogodilo je bazu V korpusa u [[Presenzano|Presenzanu]], 27&nbsp;km od Monte Cassina, i eksplodiralo samo nekoliko metara od prikolice u kojoj je general Clark sređivao papirologiju.<ref>Hapgood i Richardson, str. 203.</ref> Dan nakon bombardiranja, s prvim zracima Sunca, većina preostalih civila pobjegla je iz opatije. Ostalo je samo 40-ak ljudi: šest monaha, koji su preživjeli u dubokim [[kripta]]ma opatije, njihov 79-godišnji opat [[Gregorio Diamare]], tri farmerske [[porodica|porodice]] koje su živjele u opatiji, napuštena [[dijete|djeca]] ili ona koja su ostala siročad, teški ranjenici i oni koji su bili na samrti. Nakon baražne artiljerijske vatre, ponovnog bombardiranja i napadâ 4. indijske divizije na greben, monasi su odlučili napustiti svoj uništeni dom 17. februara oko 7:30 s ostalima koji su se mogli kretati. Stari opat vodio je grupu niz stazu za mule prema dolini Lirija, recitirajući molitvu. Nakon što su stigli u njemačku stanicu za prvu pomoć, neki od teže ranjenih, koje su monasi nosili na rukama, prebačeni su u vojnu ambulantu. Poslije sastanka s njemačkim oficirom monasi su odvezeni u samostan [[Sant'Anselmo all'Aventino|Sant'Anselmo]]. Dana 18. februara opat se susreo sa zapovjednikom XIV oklopnog korpusa, general-poručnikom [[Fridolin von Senger und Etterlin|Fridolinom von Sengerom und Etterlinom]].<ref>Hapgood i Richardson, str. 221.</ref> Jedan monah, Carlomanno Pellagalli, vratio se u opatiju; kad su ga njemački padobranci kasnije vidjeli kako tumara opatijom, mislili su da je duh. Nakon 3. aprila nije više viđen. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-577-1917-08, Monte Cassino, Fallschirmjäger mit Granatwerfer.jpg|mini|200px|Njemački padobranci na Monte Cassinu]] Danas je poznato da su Nijemci imali dogovor s monasima da ne koriste opatiju za vojne svrhe sve dok su oni (monasi) u njoj. Nakon njenog uništenja, padobranci [[1. padobranska divizija (Wehrmacht)|1. njemačke padobranske divizije]] zauzeli su ruševine i pretvorili ih u [[tvrđava|tvrđavu]] i osmatračnicu, što je postalo ozbiljan problem za savezničke napadačke snage. === Bitka === U sljedećoj noći nakon bombardiranja jedna četa 1. bataljona [[Kraljevska regimenta Sussex|Kraljevske regimente Sussex]] (jedna od britanskih jedinica u sastavu 4. indijske divizije) napala je ključnu Kotu 593 sa svog položaja udaljenog 65 m od Kockavicinog grebena. Napad nije uspio, a četa je prepolovljena gubicima. Naredne noći istoj regimenti naređeno je da napadne u broju jednakom bataljonu. Početak je bio izuzetno loš. Artiljerija se nije mogla direktno koristiti za gađanje Kote 593 zbog blizine i rizika da od njenog granatiranja nastradaju savezničke trupe. Zbog toga je planirano granatiranje Kote 575 s koje su neprijatelji vatrom pokrivali branioce Kote 593. [[Topografija]] terena bila je takva da granate ispaljene na Kotu 575 moraju letjeti jako nisko iznad Kockavicinog grebena, a tokom borbe neke su pale među napadačke čete koje su se okupljale. Nakon reorganizacije, napad je počeo u ponoć. Borba je bila brutalna, često prsa u prsa, ali su odlučni branioci izdržali i bataljon Sussex opet je poražen, pretrpjevši i ovog puta gubitke veće od 50%. U dvije noći regimenta Sussex izgubila je 12 od 15 oficira i 162 od 313 vojnika koji su učestvovali u napadu.<ref>Holmes (2001), str. 115.</ref> U noći 17. februara izveden je glavni napad. [[6. radžputanska regimenta]] napala je Kotu 593 preko Kockavicinog grebena, a istrošena regimenta Sussex zadržana je u rezervi. [[9. Gurka regimenta]] trebala je napasti Kotu 444.<ref>Holmes, str. 115.</ref> U međuvremenu, [[2. Gurka regimenta]] imala je zadatak da očisti padine i uvale u direktnom napadu na opatiju. Teren je bio vrlo težak, ali vladala je nada da će [[Gurke]], koje su sa [[Himalaji|Himalaja]] i koje se vrlo dobro snalaze na planinskom terenu, uspjeti izvršiti zadatak. No, ova se nada pokazala slabom. Borba je ponovo bila brutalna, ali nije postignut nikakav napredak, a gubici su bili veliki. Radžputanci su izgubili 196 oficira i vojnika, 9. Gurka 149, a 2. Gurka 96. Postalo je jasno da je napad propao i 18. februara Dimoline i Freyberg opozvali su napad na opatiju. U drugoj polovini glavnog napada 2 čete [[Maorski bataljon|Maorskog bataljona]] iz Novozelandske divizije isforsirale su prelazak preko Rapida i pokušale zauzeti željezničku stanicu u Cassinu. Namjera je bila osigurati perimetar kako bi inženjerske jedinice napravile nasip preko kojeg bi tenkovi mogli doći u podršku. Uz pomoć gotovo stalno prisutne dimne zavjese, koju je uzrokovala saveznička artiljerija i zbog koje njemačke baterije na brdu nisu mogle dobro gađati, [[Maori]] su uspjeli zadržati svoje položaje u većem dijelu dana. Njihova izolacija i nedostatak tenkovske podrške, kao i protivtenkovskog oružja rezultirali su beznadnom situacijom, no tad je konačno počeo tenkovski protivnapad 18. februara poslijepodne. Maorima je naređeno da se vrate do rijeke kad je zapovjedništvu postalo jasno da pokušaji proboja ni u planinama ni duž nasipa neće biti uspješni. Bilo je veoma tijesno. Nijemci su bili veoma uzbunjeni zauzimanjem željezničke stanice i, prema zabilježenom razgovoru između Kesselringa i Von Vietinghoffa, zapovjednika 10. oklopne divizije, nisu očekivali da će njihov protivnapad uspjeti.<ref>Majdalany, str. 161.</ref> == Treća bitka == [[Datoteka:Cassino3rdS en.svg|mini|desno|Treća bitka: Plan napada]] === Planovi === Za treću bitku odlučeno je da, dok traju zimski uvjeti, prelazak preko Rapida nizvodno od Cassina nije privlačna opcija (nakon loših iskustava u prvim dvjema bitkama). "Desni kroše" u planinama također je bio skup neuspjeh, pa je odlučeno da se pokrenu 2 simultana napada sa sjevera duž doline Rapida: jedan prema utvrđenom gradu Cassinu, a drugi prema brdu s opatijom. Ideja je bila da se očisti put kroz suženje između grada i brda kako bi se omogućio prilaz željezničkoj stanici na jugu, a time i dolini Lirija. Britanska [[78. pješadijska divizija (UK)|78. pješadijska divizija]], koja je stigla krajem februara i stavljena pod komandu Novozelandskog korpusa, prešla bi zatim Rapido nizvodno od Cassina i počela proboj prema Rimu. Niko od savezničkih zapovjednika nije bio zadovoljan ovim planom, ali nadali su se da će uvodno bombardiranje iz teških bombardera biti njihov adut. Bila su potrebna 3 dana lijepog vremena i napad je odgađan 21 uzastopni dan, pa su trupe morale čekati u hladnoći i vlazi na bolje vremenske prilike. Stvari je pogoršao i gubitak majora Kippenbergera, zapovjednika 2. novozelandske divizije, koga je ranila mina, nakon čega je izgubio oba stopala. Zamijenio ga je brigadir Graham Parkinson. Dobra vijest bila je da je njemački protivnapad u Anziju propao i da je opozvan. === Bitka === Treća bitka počela je 15. marta. Nakon što je u roku od 3 i po sata (počevši od 08:30) iz aviona bačeno 750 tona 450-kilogramskih bombi s odgođenim paljenjem<ref name="Laurie 15">Laurie, str. 15.</ref> Novozelanđani su napredovali pod strahovitom baražnom paljbom iz 746 komada artiljerijskog oružja.<ref name="Laurie 15"/> Uspjeh je zavisio od iskorištavanja paralizirajućeg efekta ovog bombardiranja. Ipak, ono nije bilo skoncentrirano: samo je 50% bombi palo [[milja|milju]] udaljenosti od meta ili manje, a 8% unutar radijusa od 900 m, ali je između njega i granatiranja ubijena približno polovina od 300 padobranaca u gradu.<ref>Holmes, str. 116.</ref> Branioci su se okupili brže nego što su Saveznici očekivali, a savezničke tenkove usporavali su krateri od bombi. Uprkos tome, Novozelanđanima je uspjeh bio nadohvat ruku, ali je do večeri, kad je naređen novi napad na lijevom boku, već bilo prekasno: odbrana se reorganizirala, a što je bilo još kritičnije, kiša je ponovo počela padati, iako su prognoze govorile suprotno. Pljusak je poplavio kratere od bombi, pretvarajući ruševine u baruštine i potpuno onemogućivši komunikaciju budući da radiooprema nije mogla izdržati toliku vodu i vlagu. Tamni kišni oblaci također su zaklonili mjesečinu, otežavajući zadatak čišćenja ruta kroz ruševine. U noći su Novozelanđani zauzeli brdo sa dvorcem i Kotu 165, a, kako je i planirano, dijelovi indijske 4. pješadijske divizije, kojom je sad zapovijedao general-major [[Alexander Galloway]], napali su Kotu 236, a zatim Kotu 435, Dželatovo brdo. U konfuziji borbe jedna četa 9. Gurka regimente išla je maršrutom koja je zaobilazila Kotu 236 i zauzela Kotu 435 dok je napad 6. radžputanske na Kotu 236 odbijen. Do kraja dana 17. marta Gurke su držale Dželatovo brdo (230 m od opatije) u snazi od jednog bataljona (iako su im rute opskrbe ugrožavali njemački položaji na Koti 236 i u sjevernom dijelu grada), a dok je grad još bio žestoko branjen, novozelandske jedinice i tenkovi prošli su kroz suženje i zauzeli stanicu. Ipak, Nijemci su i dalje bili u stanju pojačati trupe u gradu i vješto su "podvaljivali" snajperiste u dijelove grada za koje se pretpostavljalo da su očišćeni.<ref>E. D. Smith, str. 149.</ref> Za 19. mart bio je planiran odlučujući napad na grad i opatiju, uključujući i iznenadni tenkovski napad 20. oklopne brigade koja se probijala duž tzv. Cavendisheve ceste od Caire do farme Albaneta (koju su inženjeri pripremili zaštićeni mrakom), a odatle dalje prema opatiji. Međutim, iznenadni i žestoki protivnapad njemačke [[1. padobranska divizija (Wehrmacht)|1. padobranske divizije]] iz opatije na brdo s dvorcem uništio je bilo kakvu mogućnost za napad na opatiju s tog brda, kao i sa Dželatovog, dok su tenkovi, koji nisu imali podršku pješadije, onesposobljeni do poslijepodneva.<ref>E. D. Smith, str. 148–149.</ref> U gradu su napadači ostvarili slab napredak i inicijativa je općenito prešla na stranu Nijemaca, čiji su položaji u blizini brda s dvorcem, koje je bilo kapija za položaje na Samostanskom brdu, onemogućavali bilo kakav rani uspjeh Saveznika. Dana 20. marta Freyberg je poslao dijelove 78. pješadijske divizije u bitku da bi, prvo, povećao broj vojnika u gradu kako se Nijemci ne bi ponovo infiltrirali u očišćena područja te, drugo, da bi pojačao položaje na brdu s dvorcem kako bi dijelu trupa omogućio da zatvori dvije rute između Samostanskog brda i tačaka 175 i 165 koje su Nijemci koristili za dovođenje pojačanja za odbranu grada.<ref>E. D. Smith, str. 152–153.</ref> Saveznički zapovjednici osjećali su da su na rubu uspjeha dok je žestoka borba nastavljena 21. marta. Ipak, branioci su bili odlučni te je napad na Kotu 445 s namjerom da se blokira ruta za njemačka pojačanja propao "za dlaku", dok je u gradu napredovanje Saveznika išlo kuću po kuću. Dana 23. marta Alexander se susreo sa zapovjednicima svojih jedinica. Izraženo je dosta mišljenja u vezi s mogućnošću pobjede, ali bilo je očito da su novozelandske i indijske divizije bile iscrpljene, došavši na izmak snage. Freyberg je bio uvjeren da se bitka ne može nastaviti i opozvao je napad.<ref>E. D. Smith, str. 154.</ref> Njemačka 1. padobranska divizija, koju je Alexander nekoliko sedmica kasnije u razgovoru s generalom Kippenbergerom opisao kao "najbolju diviziju u njemačkoj vojsci"<ref>Majdalany, str. 215.</ref>, pretrpjela je dosta gubitaka, ali je dobila bitku. === Posljedice === Naredna tri dana provedena su u stabiliziranju fronta i izvlačenju izoliranih Gurki sa Dželatovog brda te detašmana 24. novozelandskog bataljona koji je držao Kotu 202 u sličnoj izolaciji. Saveznički redovi su reorganizirani tako što su iscrpljena 4. indijska i 2 novozelandske divizije povučene, a zamijenile su ih britanska 78. divizija (u planinama) i [[1. mehanizirana brigada (UK)|1. mehanizirana brigada]] (u gradu). Štab Novozelandskog korpusa raspušten je 26. marta, a kontrolu je preuzeo britanski [[XIII korpus (UK)|XIII korpus]].<ref>Molony, sv. V, str. 802.</ref> Tokom svog boravka na prvim linijama kod Cassina 4. indijska divizija izgubila je 3.000 ljudi, dok je Novozelandska imala 1.600 poginulih, ranjenih ili nestalih.<ref>Majdalany, str. 194.</ref> I njemački branioci platili su visoku cijenu. 23. marta u [[dnevnik]]u njemačkog XIV korpusa zabilježeno je da je snaga bataljonâ na prvim linijama varirala između 40 do 120 vojnika.<ref>E. D. Smith, str. 158.</ref> == Četvrta bitka == {{Glavni|Operacija "Strangle"|Operacija "Dijadema"}} [[Datoteka:BattleforRome1944DiademPlan.svg|mini|desno|300px|Četvrta bitka (Operacija "Dijadema"): plan napada Saveznika]] === Alexanderova strategija === Strategija generala Alexandera u Italiji bila je "primorati neprijatelja da u Italiji angažira maksimum svojih snaga u vrijeme pokretanja invazije preko La Manchea".<ref>Majdalany, str. 221.</ref> Okolnosti su mu dale dovoljno vremena da pripremi veliku ofanzivu kako bio postigao ovaj cilj. Njegov plan, koji je proistekao iz Juinove ideje da se zaobiđe oko Cassina i da trupe u planinama zauzmu Aurunci i tako prekinu Gustavovu liniju, bio je da se veći dio britanske 8. armije, pod komandom general-poručnika [[Oliver Leese|Olivera Leesea]], premjesti s jadranskog fronta i priključi američkoj 5. armiji kako bi pokrenule napad duž 30-kilometarskog fronta između Cassina i mora. 5. armija (američki II korpus i Francuske ekspedicijske snage) bila bi lijevo, a 8. armija (XIII korpus i [[2. korpus (Poljska)|2. poljski korpus]]) desno. Sa dolaskom proljeća popravilo bi se i stanje terena i bilo bi moguće pripremiti velike formacije i tenkovske jedinice. === Planiranje i pripreme === Plan za ''Operaciju "Dijadema"'' bio je da američki II korpus na lijevoj strani napadne uz obalu duž Autoputa 7 prema Rimu. Francuski korpus njemu zdesna napao bi s mostobrana na Gariglianu (koji je prvobitno formirao X korpus u prvoj bici u januaru) prema [[Aurunske planine|Aurunskim planinama]], koje su predstavljale barijeru između ravnice uz obalu i doline Lirija. Na desnoj strani poljski II korpus (3. i 5. divizija) pod komandom generala [[Władysław Anders|Władysława Andersa]], sastavljen većinom od vojnika koji su preživjeli izgnanstvo u [[Sibir]] (mjera koju je SSSR sproveo nakon što je okupirao Poljsku 1939)<ref>Davis, str. 272.</ref><ref>Sanford, str. 12.</ref>, olakšao je situaciju 78. diviziji u planinama iza Cassina 24. aprila i pokušao bi izvesti zadatak koji je porazio 4. indijsku diviziju u februaru: izoliranje opatije i proboj oko nje u dolinu Lirija u pokušaju spajanja s probojem XIII korpusa i stezanja položaja kod Cassina. S obzirom na to da je poljski II korpus brojčano bio daleko jači od 4. indijske divizije, postojala je nada da će uspjeti dovoljno zaposliti njemačke odbrambene jedinice kako ne bi mogle paljbom pružati podršku jedne drugima. Poboljšani vremenski uvjeti, uvjeti tla i zalihe također bi bili važni faktori. Još jednom, obuhvatni manevar poljskog i britanskog korpusa bio bi ključan za ukupni uspjeh. Kanadski I korpus bio bi držan u rezervi, spreman iskoristiti očekivani proboj. U trenutku kad njemačka 10. armija bude poražena američki VI korpus probio bi se s linija na plaži kod Anzija kako bi odsjekao Nijemce koji se povlače u Albansko gorje. Zbog veličine trupa bila su potrebna dva mjeseca za njihovo prebacivanje na položaje. Trupe su se morale kretati u manjim formacijama kako bi se zadržali tajnost i element iznenađenja. Američka 36. divizija poslana je na obuku za amfibijski desant te su postavljeni putokazi i kreirana lažna radijska komunikacija kako bi se stvorio utisak da je planiran desant s mora sjeverno od Rima. Ovo je planirano kako bi se njemačke rezervne trupe držale dalje od Gustavove linije. Kretanje trupa u područjima za napad bilo je ograničeno na noć, a oklopne jedinice koje su se premještale s Jadranskog fronta ostavljale su iza sebe lažne tenkove i vozila kako bi napuštena područja izgledala nepromijenjeno neprijateljskim izviđačima iz zraka. Varka je bila uspješna. Najkasnije do kraja drugog dana završne bitke kod Cassina Kesselring je procijenio da su Saveznici imali šest divizija naspram njegove četiri na linijama oko Cassina. Zapravo ih je bilo 13. === Bitka === Prvi napad na Cassino (11–12. maj) počeo je u 23 sata granatiranjem velikih razmjera iz 1.060 komada artiljerijskog oružja na frontu 8. armije i još 600 na frontu 5. armije koje su izvršili Britanci, Amerikanci, Poljaci, Novozelanđani, Južnoafrikanci i Francuzi.<ref>Gooderson, str. 103.</ref> Za sat i po napad je bio u toku u svim sektorima. Po danjem svjetlu američki II korpus postigao je malo napretka, ali su njihove kolege iz 5. armije, Francuske ekspedicijske snage, ostvarile svoje ciljeve i u širokoj formaciji približavale su se 8. armiji zdesna u Aurunskim planinama, stežući njemačke položaje između dviju armija. Na frontu 8. armije XIII korpus izvršio je dva vrlo osporena prijelaza preko Rapida (i to britanska 4. pješadijska i indijska [[8. pješadijska divizija (Indija)|8. pješadijska divizija]]). Od presudne važnosti bilo je to što su do jutra inženjeri iz 8. indijske divizije generala [[Dudley Russell|Dudleyja Russella]] uspjeli premostiti rijeku omogućivši tenkovima [[1. kanadska oklopna brigada|1. kanadske oklopne brigade]] da je pređu i pruže vitalnu podršku (koja je tako nedostajala Amerikancima u prvoj i Novozelanđanima u drugoj bici) u odbijanju neizbježnih protivnapada njemačkih tenkova koji će uslijediti. U planinama iznad Cassina, prikladno nazvano Brdo kalvarije (''Monte Calvario'' ili Kota 593 na Zmijskoj glavi) zauzeli su Poljaci, ali su ga odmah potom ponovo zauzeli njemački padobranci.<ref>Parker, str. 307.</ref> Tri dana poljski napadi i njemački protivnapadi nanosili su teške gubitke na objema stranama. Poljski 2. korpus izgubio je 281 oficira i još 3.503 vojnika u napadima na 4. padobransku regimentu pukovnika [[Ludwih Heilmann|Ludwiga Heilmanna]] dok napad nije opozvan.<ref name="Whiting 123">Whiting, str. 123.</ref> "Samo 800 Nijemaca uspjelo je odbiti napade dviju divizija",<ref>Parker, str. 308.</ref> a područje oko planina pretvorilo se u "minijaturni Verdun". U rano jutro 12. maja poljske pješadijske divizije naišle su na "tako razornu minobacačku, artiljerijsku i puščanu vatru da su vodeći bataljoni potpuno izbrisani".<ref>Olson, str. 311.</ref>‬ Do poslijepodneva 12. maja mostobrani na Rapidu su se povećavali uprkos žestokim protivnapadima dok se osipanje trupa nastavilo na obali i u planinama. Do 13. maja pritisak je počeo davati rezultate. Njemačko desno krilo počelo je popuštati pred 5. armijom. Francuski korpus zauzeo je Monte Maio i bio je u poziciji da u dolini Lirija pruži znatnu podršku sa boka 8. armiji, protiv koje je Kesselring upotrijebio sve dostupne rezervne trupe kako bi dobio na vremenu da se prebaci na drugi pripremljeni odbrambeni položaj, [[Hitlerova linija|Hitlerovu liniju]], 13-ak km u pozadini. Dana 14. maja [[Maroko|marokanski]] [[Marokanski gumijeri|gumijeri]], idući kroz planine paralelno sa dolinom Lirija, područjem koje je bilo nebranjeno jer se smatralo da je nemoguće proći tim terenom, prišli su njemačkoj odbrani [[bočni manevar|sa boka]] dok su pružali materijalnu podršku XIII korpusu u dolini. Godine 1943. gumijeri su bili [[kolonijalna vojska|kolonijalne trupe]] okupljene u 4 grupe marokanskih tabora (GMT). Svaka od njih sastojala se od tri slobodnije organizirana ''tabora'' (otprilike ekvivalentna bataljonima) specijalizirana za [[planinsko ratovanje]]. Juinov Francuski ekspedicijski korpus činili su Zapovjedništvo marokanskih gumijera (KGM) (s 1, 3. i 4. GMT-om) generala [[Augustin Guillaume|Augustina Guillaumea]]<ref name="FECOrbat">{{cite web| title= The French Expeditionary Corps in Italy: Order of battle| work=Steven's Balagan website| first=Steven| last=Thomas| date=7. 6. 2003| url= http://www.balagan.org.uk/war/ww2/france/cef/orbat.htm| access-date=21. 2. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20120126080431/http://balagan.org.uk/war/ww2/france/cef/orbat.htm| archive-date=26. 1. 2012| url-status=dead}}</ref> s ukupno 7.800 vojnika<ref>Blaxland, str. 83.</ref>, što je blizu snage jedne divizije, uz još četiri konvencionalnije divizije: 2. marokanska pješadijska, 3. alžirska pješadijska, 4. marokanska planinska i [[1. divizija (Slobodna Francuska)|1. divizija Slobodne Francuske]].<ref name="FECOrbat"/>‬ Dana 15. maja britanska 78. divizija došla je iz rezerve na liniju XIII korpusa prolazeći kroz divizije na mostobranima kako bi izvela zaokret i izolirala Cassino od doline Lirija. Dva dana kasnije poljski 2. korpus krenuo je u svoj drugi napad na Monte Cassino. Pod stalnom artiljerijskom i minobacačkom vatrom sa snažno utvrđenih njemačkih položaja i s malo prirodnih zaklona koji bi bili zaštita, borba je bila svirepa i povremeno prsa u prsa. Budući da je savezničko napredovanje u dolini Lirija ugrožavalo njihovu rutu opskrbe, Nijemci su se odlučili povući s brdâ oko Cassina na nove odbrambene položaje na Hitlerovoj liniji.<ref name="Molony 133"/> U ranim satima 18. maja 78. divizija i 2. korpus povezali su se u dolini Lirija 3&nbsp;km zapadno od Cassina. Na uzvišenjima iznad grada preživjeli iz druge ofanzive Poljaka bili su tako istrošeni da je "trebalo vremena da se pronađu ljudi sa dovoljno snage da se popnu nekoliko stotina metara do vrha".<ref name="Olson 312">Olson, str. 312</ref> Jedna patrola 12. podoljske [[Poljska konjica|konjičke]] regimente konačno je došla do vrha i podigla [[Zastava Poljske|poljsku zastavu]] iznad ruševina.<ref name="Molony 133">Molony, sv. VI, str. 133.</ref> Jedini ostatak odbrambenih trupa bila je grupa od 30 njemačkih ranjenika koji se nisu mogli kretati. "Poljaci su, u svom drugom pokušaju, zauzeli Monte Cassino i put prema Rimu bio je otvoren".<ref name="Olson 312"/> Na kraju rata Poljaci su "...sa gorkim ponosom podigli [[Poljsko groblje na Monte Cassinu|spomen-obilježje]] na [padinama] planine".<ref name="Whiting 123"/>‬ == Posljedice == === Hitlerova linija === Jedinice 8. armije napredovale su uz dolinu Lirija, a 5. armija uz obalu do Hitlerove linije (preimenovane u Sengerovu liniju na [[Adolf Hitler|Hitlerovo]] insistiranje kako bi se minimizirala njena važnost u slučaju da bude probijena). Novi napad koji je uslijedio odmah zatim nije uspio, pa je 8. armija tada odlučila uzeti malo vremena kako bi se reorganizirala. Dopremanje 20.000 vozila i 2000 tenkova kroz probijenu Gustavovu liniju bio je glavni zadatak, za čije je izvođenje bilo potrebno nekoliko dana. Sljedeći napad počeo je 23. maja. Poljski 2. korpus napao je [[Piedimonte San Germano]] (koji je branila čuvena 1. padobranska divizija), a kanadska [[1. divizija (Kanada)|1. pješadijska divizija]] (tek pristigla kao rezerva 8. armije) krenula je u centar. Sutradan su Kanađani probili liniju i njihova [[5. oklopna divizija (Kanada)|5. oklopna divizija]] nahrupila je kroz tu rupu, a Poljaci su zauzeli Piedimonte i linija je doživjela slom. Put za napredovanje prema sjeveru i Rimu i još dalje bio je čist. === Proboj kod Anzija === {{Glavni|Desant na Anzio#Proboj}} Nakon što su Kanađani i Poljaci krenuli u napad 23. maja, general [[Lucian Truscott]], koji je zamijenio general-poručnika [[John P. Lucas|Johna P. Lucasa]] na mjestu zapovjednika VI korpusa, pokrenuo je račvasti napad koristeći pet (tri američke i dvije britanske) od sedam divizija na mostobarnu u Anziju. 14. armija, koja se suočavala s ovim probojem, bila je bez ijedne oklopne divizije jer je Kesselring poslao tenkove na jug da pomognu 10. armiji u borbama kod Cassina. Jedna jedina oklopna divizija, [[23. pješadijska divizija (Wehrmacht)|23. oklopna]], bila je sjeverno od Rima, gdje je očekivala nepostojeći desant s mora koji su Saveznici lažirali, tako da je bila nedostupna za borbu. === Clark osvaja Rim, ali ne uspijeva zarobiti njemačku 10. armiju === Do 25. maja, nakon što se njemačka 10. armija u potpunosti počela povlačiti, VI korpus krenuo je prema istoku, kako je i planirano, s namjerom da je odsiječe. Do sljedećeg dana bio bi s obiju strana rute za povlačenje i 10. armija, zajedno sa svim Kesselringovim jedinicama koje su joj bile poslane u pomoć, bila bi u zamci. U ovom trenutku, začuđujuće, general Clark naredio je Truscottu da promijeni svoju liniju napada sa sjeveroistočne, koja je išla prema [[Valmontone]]u na Autoputu 6, na sjeverozapadnu, koja je vodila direktno prema Rimu. Razlozi za ovu Clarkovu odluku nisu jasni i kontroverze okružuju cijelu stvar. Većina komentatora ukazuje na Clarkovu ambiciju da bude prvi koji će ući u Rim iako neki sugeriraju da je razmišljao o tome da dadne potrebni odmor svojim umornim trupama (novi smjer napada zahtijevao je od njegovih trupa da izvrše frontalni napad na njemačke položaje na [[Cezarova linija|Cezarovoj liniji]]). Truscott je kasnije u svojim memoarima napisao da se "Clark pribojavao da Britanci pripremaju nečasne planove kako bi oni prvi ušli u Rim"<ref name="Majdalany 256">Majdalany, str. 256.</ref>; to mišljenje donekle ima podršku i u samim Clarkovim zapisima. Međutim, Alexander je jasno odredio granice među jedinicama prije bitke i Rim je dodijeljen 5. armiji. 8. armija stalno je podsjećana da je njen zadatak da se bori protiv 10. armije i uništi je što je više moguće, a zatim zaobiđe Rim i krene prema sjeveru (što je, zapravo, i uradila, potisnuvši 10. armiju približno 360&nbsp;km prema [[Perugia|Perugi]] u šest sedmica).<ref>Hingston, str. 81.</ref> U tom trenutku Truscott je bio šokiran. Zapisao je: {{Citat3|...Bio sam zapanjen. Ovo nije bilo vrijeme da se krene prema sjeverozapadu, gdje je neprijatelj još uvijek bio jak; trebali smo maksimum naših snaga usmjeriti na prolaz kod Valmontonea kako bismo osigurali uništenje njemačke armije koja se povlačila. Ne bih se povinovao naredbi, a da prije toga ne bih razgovarao sa generalom Clarkom lično. (...) [Međutim,] on nije bio na liniji na plaži i nije bio dostupan čak ni putem radija. (...) Takva je bila naredba koja je obustavila glavni pokušaj jedinica s linije na plaži u prolazu kod Valmontonea i spriječila uništenje 10. armije. 26-og naredba je stupila na snagu.<ref name="Majdalany 256"/>}} Također je napisao: {{Citat3|Nikad nisam sumnjao da bi strateški ciljevi u Anziju bili u potpunosti postignuti da se general Clark držao instrukcija general Alexandera i da 26. maja nije promijenio smjer mog napada na sjeverozapad. Biti prvi koji će ući u Rim bila je jadna kompenzacija za ovu izgubljenu priliku.<ref>Majdalany, str. 259.</ref>}} Prilika je zaista propuštena i sedam divizija 10. armije<ref>Clark, str. 304.</ref> uspjelo se probiti do sljedeće odbrambene linije, [[Trazimenska linija|Trazimenske]], gdje su se uspjele povezati sa 14. armijom i zatim uz borbu povući do snažne [[Gotska linija|Gotske linije]] sjeverno od [[Firenca|Firence]]. Rim je pao 4. juna 1944, samo dva dana prije [[Desant na Normandiju|desanta na Normandiju]]. == Ordeni == Za ovu bitku dodjeljivano je više ordena. Jedinice koje su učestvovale u prvom dijelu kampanje dobile su orden "Casino I". Dodatna manja priznanja dodjeljivana su jedinicama koje su učestvovale u posebnim zadacima tokom prvog dijela. To su bila "Samostansko brdo", "Brdo s dvorcem" i "Dželatovo brdo".<ref name='Sarbans1'>Singh, str. 204.</ref> Jedinice koje su učestvovale u kasnijem dijelu bitke dobile su orden "Casino II".<ref name='Sarbans'>Singh, str. 204–205.</ref> Svi članovi poljskih jedinica primili su [[Komemorativni krst Monte Cassina]]. == Gubici == Osvajanje Monte Cassina imalo je visoku cijenu. Saveznici su izgubili približno 55.000 vojnika, dok se njemački gubici procjenjuju na 20.000 poginulih i ranjenih.<ref name="Axelrod208"/> Ukupni gubici Saveznika tokom četiriju bitaka kod Monte Cassina i desanta na Anzio, uključujući i osvajanje Rima nakon toga (5. juna 1944), iznosili su više od 105.000 ljudi.<ref>Ellis, str. 469.</ref> == Naslijeđe == === Evakuacija, blago i značenje === Tokom bitaka drevna opatija na Monte Cassinu, gdje je sv. Benedikt uspostavio ''[[Pravilnik svetog Benedikta|Pravilnik]]'' koji je upravljao [[monaštvo]]m na [[zapad]]u, potpuno je uništena bombardiranjem i artiljerijskom baražnom paljbom u februaru 1944.{{Napomena|To nije bio prvi put da opatija bude uništena; između 577. i 589. uništili su je [[Langobardi]], 883. stradala je od [[Saraceni|Saracena]], a 1349. od [[zemljotres]]a.<ref>Hapgood i Richardson, str. 31.</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-729-0003-13, Italien, Überführung von Kunstschätzen.jpg|mini|250px|lijevo|Utovar imovine opatije Monte Cassino za transport u Rim.]] Tokom jeseni 1943. dva njemačka oficira, [[kapetan]] Maximilian Becker, [[hirurgija|hirurg]] u [[1. padobransko-oklopna divizija "Hermann Göring"|oklopnoj diviziji "Hermann Göring"]], i [[potpukovnik]] Julius Schlegel iz iste jedinice predložili su premještanje vrijednih stvari iz opatije u [[Vatikan]] i u [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku tvrđavu]] (koja je u posjedu Vatikana) prije no što se borbe približe. Oba oficira uvjerila su crkvene vlasti i vlastite nadređene da koriste [[kamion]]e i gorivo njihove divizije kako bi se ovo premještanje izvršilo. Morali su naći potrebni materijal za kutije i sanduke, identificirati vješte stolare u vlastitim trupama, regrutirati lokalnu radnu snagu (koja je dnevno kao plaću dobijala porcije hrane + 20 [[cigareta]]) i zatim rukovoditi "velikim evakuacijskim procesom centriranim oko biblioteke i arhiva",<ref>Hapgood i Richardson, str. 33.</ref> blaga koje "doslovno nema cijenu".<ref>Hapgood i Richardson, str. 4.</ref> U biblioteci, arhivu i galeriji opatije bilo je "800 papinskih dokumenata, 20.500 svezaka u Staroj i 60.000 u Novoj, 500 [[inkunabula]], 200 rukopisa na [[pergament]]u, 100.000 drugih rukopisa i odvojenih kolekcija".<ref>Gontard, Friedrich, ''The Chair of Peter, A History of the Papacy'', "Holt, Rinehart and Winston", [[New York]], 1964, str. 154.</ref> Prvi kamioni, sa slikama starih italijanskih majstora, bili su spremni za polazak za manje od sedmice nakon što su dr. Becker i Schlegel prvi put došli u Monte Cassino, nezavisno jedan od drugog.<ref>Hapgood i Richardson, str. 35.</ref> Svako vozilo prevozilo je monahe u Rim kao pratnju; u više od 100 kamionskih tura konvoji su iz opatije prevezli gotovo sve monahe.<ref name="Hapgood i Richardson, str. 37">Hapgood i Richardson, str. 37.</ref> Cijeli posao završen je prvih dana novembra 1943. "U tri sedmice, usred rata koji su gubili, u stranoj zemlji, to je bio priličan poduhvat."<ref name="Hapgood i Richardson, str. 37"/> Nakon [[misa|mise]] u [[bazilika|bazilici]] opat Gregorio Diamare formalno je predstavio potpisane pergamentne svitke na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] generalu [[Paul Conrath|Paulu Conrathu]] namijenjene Schlegelu i Beckeru za "spašavanje monaha i imovine opatije Monte Cassino".<ref>Hapgood i Richardson, str. 38.</ref> Nakon rata Schlegel je proveo sedam mjeseci u savezničkom zarobljeništvu pod sumnjom da je pljačkaš, ali je oslobođen nakon što su monasi opatije svjedočili u njegovu korist.<ref>[http://www.axishistory.com/index.php?id=2704 Axishistory.com: ''Panzer-Division "Hermann Göring"'']</ref> Monte Cassino i Cassino imaju različito značenje za nacije koje su bile učesnici bitke. Za zapadne saveznike spomenici i (nadgrobni) natpisi zazivaju [[Bog]]a i domovinu i žrtvu i [[sloboda|slobodu]]; za Poljake oni stoje kao "simbol nade za njihovu zemlju"<ref name="Gooderson, str. 120">Gooderson, str. 120.</ref>. Za Nijemce i njihove veterane značenje je potpuno drugačije. Monte Cassino "predstavlja hrabrost... njihovih vojnika koji su se branili od materijalne snage Saveznika", njihove brojčane nadmoći i jače vatrene moći, prethodnik događaja koji će uslijediti.<ref name="Gooderson, str. 120"/> "Borili su se sa hrabrošću i velikom umješnošću... Nijemci ovdje nisu imali mrlje od zločina niti je bilo ikakvog užasa koji su sami sebi učinili kao u [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]"<ref name="Hapgood i Richardson, str. 242">Hapgood i Richardson, str. 242.</ref> i uspjeli su "spasiti blago Monte Cassina i muzeji i galerije u Napulju [stoje kao] stvari od naročitog ponosa".<ref name="Hapgood i Richardson, str. 242"/>{{Napomena|Nakon prvog savezničkog bombardiranja Napulja umjetnine i artefakti iz napuljske Nacionalne galerije i Arheološkog muzeja poslani su na čuvanje u Monte Cassino. U više od 200 zapečaćenih sanduka bilo je, između ostalih, 11 [[Tizian]]ovih slika, jedna [[El Greco]]va i dvije [[Francisco Goya|Goyine]].<ref>Hapgood i Richardson, str. 15.</ref>}} === Američki pogledi na bitku === Službeni stav američke vlade prema bombardiranju Monte Cassina znatno se mijenjao u toku 25 godina. Podatke u vezi s postojanjem "nepobitnih dokaza" da se Nijemci koriste opatijom (u vojne svrhe) uklonio je iz službenih dokumenata 1961. šef Ureda za vojnu historiju. Isti ured dobio je pitanje [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] 20 godina nakon bitke, a istraga je proizvela izjavu: "Izgleda da, osim malog detašmana vojne policije, u opatiji zapravo nije bilo nikakvih njemačkih trupa" prije bombardiranja. Posljednja korekcija službenih dokumenata Armije SAD-a urađena je 1969. kad je zaključeno da "njemačke trupe nisu bile zauzele opatiju".<ref>Hapgood i Richardson, str. 237.</ref> === Wojtek === U sastavu raznolikih trupa koje su učestvovale u operacijama kod Monte Cassina vjerovatno je najneobičnija pojava bio [[medvjed]] iz [[Iran]]a, nazvan [[Wojtek]]. Odgojila ga je i regrutirala 22. četa za artiljerijsku podršku poljskog II korpusa, a tokom borbi nosio je artiljerijske [[projektil]]e. === ''Marocchinate'' === Dan nakon bitke, ''gumijeri'', marokanske kolonijalne trupe u sklopu Francuskih ekspedicijskih snaga, divljački su nahrupili po okolnim brdima, [[pljačka]]jući naselja. Za neke od ovih neredovnih jedinica navodi se da su počinile zvjerstva nad italijanskim seoskim zajednicama u ovom području.<ref>{{cite web| first=George| last=Duncan| work=George Duncan's Massacres and Attrocities of World War II| title=Italy: Rampage on Monte Cassino| url=http://members.iinet.net.au/~gduncan/massacres_axis.html| access-date=21. 2. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194232/http://members.iinet.net.au/~gduncan/massacres_axis.html| archive-date=3. 3. 2016| url-status=dead}} (nepouzdan izvor)</ref> U Italiji su žrtve tih zločina nazvane ''Marocchinate'' (doslovno "marokanizirani", tj. ljudi koji su pretrpjeli djela koja su počinili Marokanci). === Groblja i memorijalni centri === [[Datoteka:Monte Cassino - the Polish War Cemetery - closer.JPG|mini|200px|lijevo|Monte Cassino: poljsko ratno groblje]] [[Datoteka:Polish Bugler Monte Cassino.jpg|mini|desno|150px|Poljski [[truba]]č, [[stariji kaplar]] Emil Czech, svira ''[[Hejnał mariacki]]'', oglašavajući pobjedu.]] [[Datoteka:Krzyz MonteCassino Polska.jpg|mini|desno|150px|Komemorativni krst Monte Cassina]] Odmah nakon prekida borbi kod Monte Cassina [[poljska vlada u egzilu]] (u [[London]]u) ustanovila je [[Komemorativni krst Monte Cassina]] u znak sjećanja na učešće Poljaka u osvajanju ove strateške tačke. Upravo je u ovom periodu poljski [[tekstopisac]] [[Feliks Konarski]], koji je učestvovao u bici, napisao vojnu [[pjesma|pjesmu]] ''[[Crveni makovi na Monte Cassinu]]''. Kasnije je sagrađeno i impozantno groblje, koje je vidljivo za bilo koga ko posmatra područje iz obnovljene opatije. U groblju [[Komisija Komonvelta za ratne grobove|Komisije Komonvelta za ratne grobove]] na zapadnoj periferiji Cassina sahranjeni su britanski, novozelandski, kanadski, indijski i južnoafrički vojnici, kao i Gurke; Francuzi i Italijani ukopani su uz Autoput 6 u dolini Lirija, a Amerikanci u Anziju. Njemačko groblje smješteno je približno 3,2&nbsp;km sjeverno od Cassina, u dolini Rapida. Godine 2006. u Rimu je otkriven spomenik u čast savezničkih vojnika koji su se borili i poginuli da oslobode grad.<ref>{{cite journal| journal=[[The Guardian]]| date=5. 6. 2006| first=Barbara| last=McMahon| title=Memorial unveiled in honour of allies who liberated Rome| url=http://www.guardian.co.uk/international/story/0,,1790302,00.html| access-date=21. 2. 2012}}</ref> ==Adaptacija== ===Muzika=== * ''[[Union (The Art of War)|Union]]'' ([[Sabaton]], 2008)<ref>{{cite web|title=Union – Lyrics|url=http://www.sabaton.net/discography/union-slopes-st-benedict-lyrics/|website=Sabaton - Zvanični sajt|access-date=24. 7. 2017|quote=The Battle of Monte Cassino was a series of four Allied assault against the Winter Line in Italy during World War two.|archive-date=20. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170720123539/http://www.sabaton.net/discography/union-slopes-st-benedict-lyrics/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bernhardtova linija]] * [[Bitka kod San Pietra]] * [[Brazilske ekspedicijske snage]] * [[Desant na Anzio]] * [[Evropski front u Drugom svjetskom ratu]] * [[Italijanski front (2. svjetski rat)]] * [[Linija "Barbara"]] * [[Zimska linija]] == Napomene == {{Napomene}} == Literatura == === Na [[engleski jezik|engleskom]] === {{div col}} *{{cite book| last=Atkinson| first=Rick| title=The Day of Battle: The War in Sicily and Italy, 1943-1944| location=[[New York]]| publisher=Henry Holt| isbn=0-8050-6289-0| url=https://archive.org/details/dayofbattlewarin00atki}} *{{cite book|last=Blaxland| first=Gregory|title=Alexander's Generals (the Italian Campaign 1944-1945)|publisher=William Kimber |location=[[London]]|year=1979|isbn=0-7183-0386-5}} *{{cite book|authorlink=Herbert Bloch| last=Bloch| first=Herbert|title=The bombardment of Monte Cassino (February 14-16, 1944): A new appraisal|publisher=Tipografia Italo-orientale|year=1979}} *{{cite book|first=Rudolf|last=Böhmler|title=Monte Cassino: a German View|publisher=Cassell|location=London|year=1964|oclc=2752844}} *{{cite book|last=Clark| first=Lloyd|title=Anzio: The Friction of War. Italy and the Battle for Rome 1944|url=https://archive.org/details/anziofrictionofw0000clar|publisher=Headline Publishing |location=London|year=2006|isbn=978-0-7553-1420-1}} *{{cite book|last=Davis|first=Norman|title=God's playground, volume II|publisher=Štamparija [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]]|year=1982|isbn=0-231-05352-5}} *{{cite book|last=d'Este|first=Carlo|year=1991|title=Fatal Decision: Anzio and the Battle for Rome|url=https://archive.org/details/fataldecisionanz0000dest_t4d4|publisher=Harper|location=New York|isbn=0-06-015890-5}} *{{cite book|last=Ellis|first=John|title=Cassino: The Hollow Victory: The Battle for Rome January–June 1944|url=https://archive.org/details/cassinohollowvic00unse|publisher=Aurum Press|year=2003|isbn=1-85410-916-2}} *{{cite book|last=Forty| first=George|title=Battle For Monte Cassino|publisher=Ian Allan Publishing|year=2004|isbn=0-7110-3024-3}} *{{cite book|last=Gooderson| first=Ian|title=Cassino|url=https://archive.org/details/cassino0000good|publisher=Brassey's|location=London|year=2003|isbn=1-85753-324-0}} *{{cite book|last1=Hapgood|first1=David|last2=Richardson| first2=David| title=Monte Cassino: The Story of the Most Controversial Battle of World War II|url=https://archive.org/details/montecassinostor0000hapg|publisher=Da Capo |location=[[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]] ([[Massachusetts]])|year=2002|edition=reprint|origyear=1984|isbn=0-306-81121-9}} *{{cite book|authorlink=Sven Hassel|last=Hassel|first=Sven|title=Monte Cassino|url=https://archive.org/details/montecassino0000hass|series=Cassell Military Paperbacks|publisher=Cassel|year=2003|isbn=0-304-36632-3}} *{{cite book|first=W. G.|last=Hingston|title=The Tiger Triumphs: The Story of Three Great Divisions in Italy|publisher=HMSO for the Government of India|year=1946|oclc=29051302}} *{{cite book|first=Robert|last=Katz|title=The Battle for Rome|publisher=Simon & Schuster|year=2003|isbn=978-0-7432-1642-5|url=https://archive.org/details/battleforrome00robe}} *{{cite book|last=Krząstek| first=Tadeusz|title=Battle of Monte Cassino, 1944|publisher=Poljska agencija "Interpress" |year=1984}} *{{cite book|last=Laurie|first=Clayton D.|url=http://www.history.army.mil/brochures/romar/72-20.htm|title=Rome-Arno 1944|publisher=[[Centar Armije SAD-a za vojnu historiju]]|series=The U.S. Army Campaigns of World War II|location=[[Washington, D.C.|Washington]]|date=3. 10. 2003|origyear=1994|id=CMH Pub 72-20|isbn=978-0-16-042085-6|access-date=30. 3. 2013|archive-date=20. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420065740/http://www.history.army.mil/brochures/romar/72-20.htm|url-status=dead}} *{{cite book|last=Majdalany|first=Fred|title=Cassino: Portrait of a Battle|publisher=Longmans, Green|location=London|year=1957|oclc=536746}} *{{cite book|first3=Major-General H. L.|last3=Davies|last2=with Flynn|first2=Captain F. C. (R. N)|last1=Molony|first1=Brigadier C. J. C.|last4=Gleave|first4=Group Captain T. P.|editor-last=Butler|editor-first=Sir James|editor-link=James Ramsay Montagu Butler|series=History of the Second World War, United Kingdom Military Series|title=The Mediterranean and Middle East, Volume V: The Campaign in Sicily 1943 and The Campaign in Italy 3rd September 1943 to 31st March 1944|publisher=Naval & Military Press|location=[[Uckfield]] (UK)|year=2004|origyear=1. izdanje [[HMSO]]:1973|isbn=1-84574-069-6|lastauthoramp=y}} *{{cite book|first3=Major-General H. L.|last3=Davies|last2=with Flynn|first2=Captain F. C. (R. N)|last1=Molony|first1=Brigadier C. J. C.|last4=Gleave|first4=Group Captain T. P.|editor-last=Butler|editor-first=Sir James|editor-link=James Ramsay Montagu Butler|others=Revidirao general sir William Jackson|series=History of the Second World War, United Kingdom Military Series|title=The Mediterranean and Middle East, Volume VI: Victory in the Mediterranean, Part 1 - 1st April to 4th June 1944|publisher=Naval & Military Press|location=Uckfield |year=2004|origyear=1. izdanje [[HMSO]]:1984|isbn=1-84574-070-X|lastauthoramp=y}} *Muhm, Gerhard: German Tactics in the Italian Campaign, https://web.archive.org/web/20070927070658/http://www.larchivio.org/xoom/gerhardmuhm2.htm *{{cite book|last2=Cloud|first2=Stanley|last1=Olson|first1=Lynne|title=A Question of Honor|url=https://archive.org/details/questionofhonort00olso|publisher=Vintage|year=2003|isbn=0-375-72625-X}} *{{cite book|last=Parker| first=Matthew|title=Monte Cassino: The Hardest-Fought Battle of World War II|url=https://archive.org/details/montecassinohard0000park|publisher=Doubleday|year=2004|isbn=0-385-50985-5}} *{{cite book|last=Phillips|first=N. C.|title=Italy Volume I: The Sangro to Cassino|url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-WH2-1Ita.html|access-date=28. 11. 2007|series=Official History of New Zealand in the Second World War 1939–45|year=1957|publisher=Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sektor za ratnu historiju|location=[[Wellington (Novi Zeland)|Wellington]], [[Novi Zeland]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071117095331/http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-WH2-1Ita.html|archive-date=17. 11. 2007|url-status=live|url-status=live}} *{{cite book|authorlink=Janusz Piekałkiewicz| last=Piekalkiewicz| first=Janusz |title=Cassino: Anatomy of the Battle|url=https://archive.org/details/cassinoanatomyof0000piek|publisher=Historical Times |year=1987|isbn=0-918678-32-3}} *{{cite book|last=Roberts|first=Geoffrey|title=The Unholy Alliance. Stalin's Pact with Hitler|publisher=Štamparija [[Univerzitet Indiana|Univerziteta Indiana]] |year=1989}} *{{cite book|last=Sanford|first=George|title=Poland. The conquest of history|publisher=Hardwood academic publishers|year=1999|isbn=90-5702-346-6}} *{{cite book|first=Albert F.|last=Simpson|editor1-last=Craven|editor1-first=Wesley Frank|editor2-last=Cate|editor2-first=James Lea|series=The Army Air Forces in World War II|title=Volume Three. Europe: Argument to V-E Day, January 1944 to May 1945. Section III - Italy|chapter=Chapter 10. Anzio|url=http://books.google.com/?id=jTXWGhwBacAC&pg=PR31|publisher=Štamparija [[Univerzitet Chicaga|Univerziteta Chicaga]] u ime Ureda za historiju zračnih snaga|year=1983|origyear=1951|chapterurl=http://books.google.com.au/books?id=jTXWGhwBacAC&pg=PR31&source=gbs_selected_pages&cad=0_1&sig=ACfU3U1fBs6pwj1UIfBLWc4DV6nlRjYXaA#PPA325,M1| oclc=314452493|isbn=978-0-912799-03-2}} *{{cite book|last=Singh| first=Sarbans|title=Battle Honours of the Indian Army 1757-1971|publisher=Vision Books|location= [[New Delhi]]|year=1993|isbn=81-7094-115-6}} *{{cite book|last=Smith| first=E. D.|title=The Battles For Monte Cassino|url=https://archive.org/details/battlesforcassin0000smit| publisher=Ian Allan |location=London|year=1975|isbn=0-7153-9421-5}} *{{cite book|first=Puk. Kenneth V.|last=Smith|url=http://www.history.army.mil/brochures/naples/72-17.htm|title=Naples-Foggia 9 September 1943-21 January 1944|series=U.S. Army Campaigns of World War II|publisher=Centar Armije SAD-a za vojnu historiju|location=Washington|year=1990|id=CMH Pub 72-17|access-date=30. 3. 2013|archive-date=6. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160906075921/http://www.history.army.mil/brochures/naples/72-17.htm|url-status=dead}} *{{cite book|last1=Squire| first1=G. L. A.| last2=Hill| first2=P. G. E.|title=The Surreys in Italy|publisher=The Queen's Royal Surrey Regiment Museum|location=[[Clandon (Surrey)|Clandon]]|year=1992}} *{{cite book|last=Stefancic|first=David|title=Armies in exile|publisher=Štamparija Univerziteta Columbia |year=2005|isbn=0-88033-565-3}} *{{cite book|last=Vincent|first=Isabel|title=Hitler's silent partner|url=https://archive.org/details/hitlerssilentpar0000vinc|publisher=William Morrow|year=1997}} *{{cite book|last=Whiting| first=Charles|title=Hunters from the Sky, The German Parachute Corps 1940-1945|url=https://archive.org/details/huntersfromskyge00whit|publisher=Leo Cooper| location=London|year=1974|oclc=43073002}} ===Na [[francuski jezik|francuskom]] === * [https://web.archive.org/web/20070311035152/http://www.farac.org/php/article.php3?id_article=64 François Lescel (2002), ''Fédération des Amicales Régimentaires et des Anciens Combattants website article no. 366 (mart 2002) "Goumiers, Goums, Tabors"''] === Na [[njemački jezik|njemačkom]] === *{{cite book|author=Katri'el Ben-Arie|title=Die Schlacht bei Monte Cassino 1944|location=[[Freiburg]]|publisher=Rombach Verlag|year=1985|isbn=3-7930-0188-1}} *{{cite book|author=[[Janusz Piekałkiewicz]]|title=Die Schlacht von Monte Cassino. Zwanzig Völker ringen um einen Berg|publisher=Bechtermünz Verlag|location=[[Augsburg]]|year=1997|isbn=3-86047-909-1}} *{{cite book|author=Heinz Konsalik|title=Sie fielen vom Himmel|location=[[Klagenfurt]]|publisher=Kaiser|year=2004|isbn=3-7043-1329-7}} === Na [[italijanski jezik|italijanskom]] === *Gerhard Muhm, La tattica tedesca nella campagna d'Italia, in Linea gotica avamposto dei Balcani, a cura di Amedeo Montemaggi - Edizioni Civitas, Rim, 1993. *[http://www.dalvolturnoacassino.it/ Dal Volturno a Cassino], Le vicende, i luoghi e gli uomini che hanno segnato gli otto mesi più sanguinosi della Campagna d'Italia. === Na [[poljski jezik|poljskom]] === *{{cite book|author=[[Melchior Wankowicz|Melchior Wańkowicz]]|title=Szkice spod Monte Cassino|publisher=Wiedza Powszechna|year=1993|isbn=83-214-0913-X}} *{{cite book|author=Melchior Wańkowicz|title=Bitwa o Monte Cassino|publisher=Wydawnictwa MON|location=[[Varšava]]|year=1989|isbn=83-11-07651-0}} *{{cite book|author=Melchior Wańkowicz|title=Monte Cassino|publisher=[[PAX Association|PAX]]|location=Varšava|year=1990|isbn=83-211-1388-5}} *{{cite book|author=Grupa autora|title=Monte Cassino: historia, ludzie, pamięć|url=https://archive.org/details/montecassinohist0000unse|trans-title=Monte Cassino: history, people, memory|publisher=Askon|year=2000|isbn=83-87545-25-2}} *{{cite book|author=Grupa autora|title=Monte Cassino|publisher=Askon|location=Varšava|year=2004|isbn=83-87545-80-5}} *{{cite book|author=Janusz Piekałkiewicz|title=Monte Cassino|publisher=Agencja Wydawnicza Morex|year=2003|isbn=83-7250-078-9}} *{{cite book|author=[[Zbigniew Wawer]]|title=Monte Cassino 1944|publisher=Bellona|year=1994|isbn=83-11-08311-8}} === Na [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]] === *{{cite book|author=[[Pjotra Sič]]| title=Сьмерць і салаўі (''Smrt i slavuji'')|year=1963}} *{{cite book|author=Grupa autora|title=Беларусы ў бітве за Монтэ-Касіна|publisher=Беларускі кнігазбор|location=[[Minsk]]|year=2004|isbn=985-6730-76-7}} {{div col end}} == Reference == {{Refspisak|4}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Battle of Monte Cassino}} {{col-begin}} {{col-break}} * SMU's [http://digitalcollections.smu.edu/all/cul/fjd Fotografije Franka J. Davisa iz Drugog svjetskog rata] koje sadrže [http://digitalcollections.smu.edu/cdm4/results.php?CISOOP1=any&CISOBOX1=italy&CISOFIELD1=CISOSEARCHALL&CISOROOT=%2Ffjd&CISOSTART=1,73 95 fotografija iz Italije], uključujući [http://digitalcollections.smu.edu/cdm4/results.php?CISOOP1=any&CISOBOX1=cassino&CISOFIELD1=CISOSEARCHALL&CISOROOT=%2Ffjd 28 fotografija snimljenih neposredno nakon Bitke za Monte Cassino] * [http://battlefieldseurope.co.uk/ww2it.aspx Ilustrirani članak o Bici za Monte Cassino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611072101/http://battlefieldseurope.co.uk/ww2it.aspx |date=11. 6. 2008}} * [https://web.archive.org/web/20090109044641/http://www.montecassino-stiftung.de/en/index.html Fondacija "Monte Cassino" Richarda Hartingera] * [http://www.historicaleye.com/montecass.html Gospodari Monte Cassina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211211936/http://www.historicaleye.com/montecass.html |date=11. 12. 2009}}, Borbe poljskog II korpusa za samostan * [https://archive.today/20121212153002/http://content.library.ccsu.edu/u?/VHP,5426 Intervju sa Josephom J. Mendittom, pješadincem u Bici za Monte Cassino] iz projekta "Historija veterana" Državnog univerziteta centralnog [[Connecticut]]a * [http://www.dalvolturnoacassino.it Dal Volturno a Cassino] – informacije o svim događajima vezanim za ovu bitku, uključujući i manje poznate {{simboli jezika|ita|italijanski}} {{col-break}} * {{Internet Archive short film|id=gov.dod.dimoc.20302|name="Combat Bulletin No. 4 (1944)"}} * {{Internet Archive short film|id=gov.archives.arc.24348|name="The Liberation Of Rome (1944)"}} * [http://archive.org/details/1944-04-06_Eire_Cut_Off_By_Allies "Eire Cut Off By Allies, 1944/04/06 (1944)"], ''Internet Archive'' * [http://archive.org/details/1944-05-29_Advance_on_Rome "Advance on Rome, 1944/05/29 (1944)"], inserti na ''Internet Archiveu'' * [http://archive.org/details/1944-06-01_Allies_Close_On_Rome "Allies Close On Rome, 1944/06/01 (1944)"], inserti na ''Internet Archiveu'' {{col-break}} {{col-end}} {{Drugi svjetski rat}} {{Normativna kontrola}} {{coord|41|29|24|N|13|48|50|E|region:IT_type:event|display=title}} {{DEFAULTSORT:Monte Cassino, Bitka za}} [[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:1944. u Italiji]] [[Kategorija:Bitke u 1944.]] [[Kategorija:Italijanske bitke|Monte Casino]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Poljska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Kanada u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Indija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Novi Zeland u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Francuska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Vojna historija Italije|Monte Cassino]] [[Kategorija:Vojna historija Poljske]] [[Kategorija:Vojna historija Njemačke]] [[Kategorija:Vojna historija Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Vojna historija Kanade]] [[Kategorija:Vojna historija Indije]] [[Kategorija:Vojna historija Novog Zelanda]] [[Kategorija:Vojna historija Francuske]] ee53dpi6il7pt7ryeantvkx1jewd3u6 Superstogodišnjaci 0 257618 3917976 3854332 2026-08-14T12:31:05Z Дејан2021 137226 Ažuriranje 3917976 wikitext text/x-wiki '''Superstogodišnjak''' ({{lang-en|Supercentenarian}}) je izraz koji se koristi za svako [[čovjek|ljudsko biće]] čiji životni vijek iznosi više od 110 godina. Takve ličnosti su izuzetno rijetke; pretpostavlja se da superstogodišnjakom u prosjeku postaje samo jedan od 1000 [[stogodišnjak]]a. Ličnost koja ima takav životni vijek je živjela 40.178 dana. Postoje naučnoistraživačke organizacije koje se bave istraživanjem najstarijih ljudi po državama i regionima širom svjeta, to su Gerontološka Istraživačka Grupa (GRG) i LongeviQuest (LQ) koje potvrđuju osobe starije od 110 godina na globalnom nivou.<ref>[https://www.grg-supercentenarians.org/world-supercentenarian-ranking-list/ GRG World Supercentenarian Rankings List] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320075436/https://www.grg-supercentenarians.org/world-supercentenarian-ranking-list/ |date=20. 3. 2023 }} Gerontology Research Group</ref> Najstarija osoba ikada bila je [[Jeanne Calment]] iz Francuske, koja je 1997. godine umrla u dobi od 122 godine i 164 dana. Najstariji potvrđeni muškarac ikada bio je [[Jiroemon Kimura]] iz Japana koji je 2013. godine umro u dobi od 116 godina i 54 dana.<ref>[https://grg.org/WSRL/TableE.aspx GRG World Supercentenarian Rankings List] Gerontology Research Group</ref> ==Etimologija== Izraz se počeo koristiti 1970-ih, a jedan od prvih primjera potiče iz 1976. u koresponendiciji između [[Norris McWhirter|Norrisa McWhirtera]], urednika [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinessove knjige rekorda]], sa statističarem A. Ross Ecklerom, Jr. Dodatnu popularnost je stekao zahvaljujući tome što su ga američki historičar [[William Strauss]] i demograf [[Neil Howe]] koristili u svojoj najprodavanijoj knjizi ''[[Generations (knjiga)|Generations]]'' iz 1991. ==Deset najstarijih ljudi u historiji== {{legend2|#F9F9F9|Umrli|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#99FF99|Živi|border=1px solid #AAAAAA}} {|class="wikitable" style=font-size:95% !Mjesto !Ime !Spol !Datum rođenja !Datum smrti !Godine !Država |- !1 |Jeanne Calment |{{center|Ž}} |{{Dts|1875|2|21}} |{{Dts|1997|8|4}} |122 godina, 164 dana |{{flagcountry|FRA}} |- !2 |Kane Tanaka |{{center|Ž}} |{{Dts|1903|1|2}} |{{Dts|2022|4|19}} |119 godina, 107 dana |{{flagcountry|JPN}} |- !3 |Sarah Knauss |{{center|Ž}} |{{Dts|1880|9|24}} |{{Dts|1999|12|30}} |119 godina, 97 dana |{{flagcountry|USA}} |- !4 |Lucile Randon |{{center|Ž}} |{{Dts|1904|2|11}} |{{Dts|2023|1|17}} |118 godina, 340 dana |{{flagcountry|FRA}} |- !5 |Nabi Tajima |{{center|Ž}} |{{Dts|1900|8|4}} |{{Dts|2018|4|21}} |117 godina, 260 dana |{{flagcountry|Japan}} |- !6 |Marie-Louise Meilleur |{{center|Ž}} |{{Dts|1880|8|29}} |{{Dts|1998|4|16}} |117 godina, 230 dana |{{flagcountry|CAN}} |- !7 |Violet Brown |{{center|Ž}} |{{Dts|1900|3|10}} |{{Dts|2017|9|15}} |117 godina, 189 dana |{{flagcountry|JAM}} |- !8 |María Branyas Morera |{{center|Ž}} |{{Dts|1907|3|4}} |{{Dts|2024|8|19}} |117 godina, 168 dana |{{flagcountry|ESP}} |- !9 |Emma Morano |{{center|Ž}} |{{Dts|1899|11|29}} |{{Dts|2017|4|15}} |117 godina, 137 dana |{{flagcountry|ITA}} |- !10 |Chiyo Miyako |{{center|Ž}} |{{Dts|1901|5|2}} |{{Dts|2018|7|22}} |117 godina, 81 dan |{{flagcountry|JPN}} |} ==Deset najstarijih muškaraca u historiji== {{legend2|#F9F9F9|Umrli|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#99FF99|Živi|border=1px solid #AAAAAA}} {|class="wikitable" style=font-size:95% !Mjesto !Ime !Datum rođenja !Datum smrti !Godine !Država |- !1 |Jiroemon Kimura |{{Dts|1897|4|19}} |{{Dts|2013|6|12}} |116 godina, 54 dana |{{flagcountry|JPN}} |- !2 |Christian Mortensen |{{Dts|1882|8|16}} |{{Dts|1998|4|25}} |115 godina, 252 dana |{{flagcountry|USA}} |- !3 |Emiliano Mercado del Toro |{{Dts|1891|8|21}} |{{Dts|2007|1|24}} |115 godina, 156 dana |{{flagcountry|Portoriko}} |- !4 |Juan Vicente Pérez Mora |{{Dts|1909|5|27}} |{{Dts|2024|4|2}} |114 godina, 311 dana |{{flagcountry|VEN}} |- !5 |Horacio Celi Mendoza |{{Dts|1897|1|3}} |{{Dts|2011|9|25}} |114 godina, 265 dana |{{flagcountry|PER}} |- !6 |Walter Breuning |{{Dts|1896|9|21}} |{{Dts|2011|4|14}} |114 godina, 205 dana |{{flagcountry|USA}} |- !7 |Yūkichi Chūganji |{{Dts|1889|3|23}} |{{Dts|2003|9|28}} |114 godina, 189 dana |{{flagcountry|JPN}} |- !8 |Tomás Pinales Figuereo |{{Dts|1906|3|31}} |{{Dts|2020|9|24}} |114 godina, 177 dana |{{flagcountry|DOM}} |- !9 |Joan Riudavets Moll |{{Dts|1889|12|15}} |{{Dts|2004|3|5}} |114 godina, 81 dan |{{flagcountry|ESP}} |- !10 |Gustav Gerneth |{{Dts|1905|10|15}} |{{Dts|2020|10|21}} |114 godina, 6 dana |{{flagcountry|GER}} |} ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Gerontologija]] [[Kategorija:Dugovječnost]] [[Kategorija:Najstariji ljudi na svijetu]] [[Kategorija:Superstogodišnjaci]] [[Kategorija:Biološko starenje]] h64i8n1g6zh6qa3eakqpgqqqwz4poz7 Korisnik:California Hockey 2 263827 3918013 2236957 2026-08-14T17:11:33Z Icodense 82984 Requesting speedy deletion (Vandalism). (TwinkleGlobal) 3918013 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|1=Vandalism}} User: Vince2004 es un payaso, jajaja. Yo también! 77bj4301ndpwwhm825n0yknmd07sb1d Šahovsko prvenstvo Crne Gore 0 266345 3918049 3917971 2026-08-14T23:46:51Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Šahovski prvaci Crne Gore */ 3918049 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {| |valign="top"| :{|class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} |valign="top"| :{|class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Ženska prvakinja |- | I || 1961 || Vjera Radonjic |- | II || 1962 || Vasiljka Lakcevic |- | III || 1963 || Stanica Ivanovic |- | IV || 1964 || Zivana Milosavljevic |- | V || 1965 || Stanica Ivanovic |- | VI || 1972 || Milica Rasic |- | VII || 1973 || rowspan=3|Dragica Kecojevic |- | VIII || 1974 |- | IX || 1975 |- | X || 1976 || rowspan=2|Ruzica Pejovic |- | XI || 1977 |- | XII || 1978 || Nedjeljka Bakocevic |- | XIII || 1979 || rowspan=2|Miroslava Bajkovic |- | XIV || 1980 |- | XV || 1981 || Angelina Mijatovic |- | XVI || 1982 || Branka Djurovic |- | XVII || 1983 || Angelina Mijatovic |- | XVIII || 1984 || rowspan=2|Dusika Sekulovic |- | XIX || 1985 |- | XX || 1986 || Miroslava Bajkovic |- | XXI || 1987 || Dusa Lukic |- | XXII || 1988 || Angelina Mijatovic |- | XXIII || 1989 || rowspan=2|Natasa Saric |- | XXIV || 1990 |- | XXV || 1991 || Angelina Mijatovic |- | XXVI || 1992 || Natasa Saric |- | XXVII || 1993 || rowspan=2|Lidija Spajic |- | XXVIII || 1994 |- | XXIX || 1995 || Angelina Mijatovic |- | XXX || 1996 || Jasna Sakotic |- | XXXI || 1997 || rowspan=2|Natasa Saric |- | XXXII || 1998 |- | XXXIII || 1999 || Aleksandra Mijovic |- | XXXIV || 2000 || Natasa Saric |- | XXXV || 2001 || rowspan=5|Aleksandra Mijovic |- | XXXVI || 2002 |- | XXXVII || 2003 |- | XXXVIII || 2004 |- | XXXIX || 2005 |- | XL || 2006 || Svetlana Bulajic |} |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 1961 || Vjera Radonjic |- | 2 || 1962 || Vasiljka Lakcevic |- | 3 || 1963 || Stanica Ivanovic |- | 4 || 1964 || Zivana Milosavljevic |- | 5 || 1965 || Stanica Ivanovic |- | 6 || 1972 || Milica Rasic |- | 7 || 1973 || rowspan=3|Dragica Kecojevic |- | 8 || 1974 |- | 9 || 1975 |- | 10 || 1976 || rowspan=2|Ruzica Pejovic |- | 11 || 1977 |- | 12 || 1978 || Nedjeljka Bakocevic |- | 13 || 1979 || rowspan=2|Miroslava Bajkovic |- | 14 || 1980 |- | 15 || 1981 || Angelina Mijatovic |- | 16 || 1982 || Branka Djurovic |- | 17 || 1983 || Angelina Mijatovic |- | 18 || 1984 || rowspan=2|Dusika Sekulovic |- | 19 || 1985 |- | 20 || 1986 || Miroslava Bajkovic |- | 21 || 1987 || Dusa Lukic |- | 22 || 1988 || Angelina Mijatovic |- | 23 || 1989 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 24 || 1990 |- | 25 || 1991 || Angelina Mijatovic |- | 26 || 1992 || Natasa Saric |- | 27 || 1993 || rowspan=2|Lidija Spajic |- | 28 || 1994 |- | 29 || 1995 || Angelina Mijatovic |- | 30 || 1996 || Jasna Sakotic |- | 31 || 1997 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 32 || 1998 |- | 33 || 1999 || Aleksandra Mijovic |- | 34 || 2000 || Natasa Saric |- | 35 || 2001 || rowspan=5|Aleksandra Mijovic |- | 36 || 2002 |- | 37 || 2003 |- | 38 || 2004 |- | 39 || 2005 |- | 40 || 2006 || Svetlana Bulajic |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr229489.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2016]</ref> |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr268661.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2017]</ref> |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]</ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] toh9174ux9xf6k8p9v5nlxfjitwdiaa 3918050 3918049 2026-08-14T23:48:48Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Prvensto Crne Gore za žene */ 3918050 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {| |valign="top"| :{|class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} |valign="top"| :{|class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Ženska prvakinja |- | I || 1961 || Vjera Radonjic |- | II || 1962 || Vasiljka Lakcevic |- | III || 1963 || Stanica Ivanovic |- | IV || 1964 || Zivana Milosavljevic |- | V || 1965 || Stanica Ivanovic |- | VI || 1972 || Milica Rasic |- | VII || 1973 || rowspan=3|Dragica Kecojevic |- | VIII || 1974 |- | IX || 1975 |- | X || 1976 || rowspan=2|Ruzica Pejovic |- | XI || 1977 |- | XII || 1978 || Nedjeljka Bakocevic |- | XIII || 1979 || rowspan=2|Miroslava Bajkovic |- | XIV || 1980 |- | XV || 1981 || Angelina Mijatovic |- | XVI || 1982 || Branka Djurovic |- | XVII || 1983 || Angelina Mijatovic |- | XVIII || 1984 || rowspan=2|Dusika Sekulovic |- | XIX || 1985 |- | XX || 1986 || Miroslava Bajkovic |- | XXI || 1987 || Dusa Lukic |- | XXII || 1988 || Angelina Mijatovic |- | XXIII || 1989 || rowspan=2|Natasa Saric |- | XXIV || 1990 |- | XXV || 1991 || Angelina Mijatovic |- | XXVI || 1992 || Natasa Saric |- | XXVII || 1993 || rowspan=2|Lidija Spajic |- | XXVIII || 1994 |- | XXIX || 1995 || Angelina Mijatovic |- | XXX || 1996 || Jasna Sakotic |- | XXXI || 1997 || rowspan=2|Natasa Saric |- | XXXII || 1998 |- | XXXIII || 1999 || Aleksandra Mijovic |- | XXXIV || 2000 || Natasa Saric |- | XXXV || 2001 || rowspan=5|Aleksandra Mijovic |- | XXXVI || 2002 |- | XXXVII || 2003 |- | XXXVIII || 2004 |- | XXXIX || 2005 |- | XL || 2006 || Svetlana Bulajic |} |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 1961 || Vjera Radonjic |- | 2 || 1962 || Vasiljka Lakcevic |- | 3 || 1963 || Stanica Ivanovic |- | 4 || 1964 || Zivana Milosavljevic |- | 5 || 1965 || Stanica Ivanovic |- | 6 || 1972 || Milica Rasic |- | 7 || 1973 || rowspan=3|Dragica Kecojevic |- | 8 || 1974 |- | 9 || 1975 |- | 10 || 1976 || rowspan=2|Ruzica Pejovic |- | 11 || 1977 |- | 12 || 1978 || Nedjeljka Bakocevic |- | 13 || 1979 || rowspan=2|Miroslava Bajkovic |- | 14 || 1980 |- | 15 || 1981 || Angelina Mijatovic |- | 16 || 1982 || Branka Djurovic |- | 17 || 1983 || Angelina Mijatovic |- | 18 || 1984 || rowspan=2|Dusika Sekulovic |- | 19 || 1985 |- | 20 || 1986 || Miroslava Bajkovic |- | 21 || 1987 || Dusa Lukic |- | 22 || 1988 || Angelina Mijatovic |- | 23 || 1989 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 24 || 1990 |- | 25 || 1991 || Angelina Mijatovic |- | 26 || 1992 || Natasa Saric |- | 27 || 1993 || rowspan=2|Lidija Spajic |- | 28 || 1994 |- | 29 || 1995 || Angelina Mijatovic |- | 30 || 1996 || Jasna Sakotic |- | 31 || 1997 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 32 || 1998 |- | 33 || 1999 || Aleksandra Mijovic |- | 34 || 2000 || Natasa Saric |- | 35 || 2001 || rowspan=5|Aleksandra Mijovic |- | 36 || 2002 |- | 37 || 2003 |- | 38 || 2004 |- | 39 || 2005 |- | 40 || 2006 || Svetlana Bulajic |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr229489.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2016]</ref> |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr268661.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2017]</ref> |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]</ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] 6vnw9ulleuh8g6uo8pubpmrxzc52sfi 3918051 3918050 2026-08-14T23:50:12Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Šahovski prvaci Crne Gore */ 3918051 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {| |valign="top"| :{|class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 1961 || Vjera Radonjic |- | 2 || 1962 || Vasiljka Lakcevic |- | 3 || 1963 || Stanica Ivanovic |- | 4 || 1964 || Zivana Milosavljevic |- | 5 || 1965 || Stanica Ivanovic |- | 6 || 1972 || Milica Rasic |- | 7 || 1973 || rowspan=3|Dragica Kecojevic |- | 8 || 1974 |- | 9 || 1975 |- | 10 || 1976 || rowspan=2|Ruzica Pejovic |- | 11 || 1977 |- | 12 || 1978 || Nedjeljka Bakocevic |- | 13 || 1979 || rowspan=2|Miroslava Bajkovic |- | 14 || 1980 |- | 15 || 1981 || Angelina Mijatovic |- | 16 || 1982 || Branka Djurovic |- | 17 || 1983 || Angelina Mijatovic |- | 18 || 1984 || rowspan=2|Dusika Sekulovic |- | 19 || 1985 |- | 20 || 1986 || Miroslava Bajkovic |- | 21 || 1987 || Dusa Lukic |- | 22 || 1988 || Angelina Mijatovic |- | 23 || 1989 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 24 || 1990 |- | 25 || 1991 || Angelina Mijatovic |- | 26 || 1992 || Natasa Saric |- | 27 || 1993 || rowspan=2|Lidija Spajic |- | 28 || 1994 |- | 29 || 1995 || Angelina Mijatovic |- | 30 || 1996 || Jasna Sakotic |- | 31 || 1997 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 32 || 1998 |- | 33 || 1999 || Aleksandra Mijovic |- | 34 || 2000 || Natasa Saric |- | 35 || 2001 || rowspan=5|Aleksandra Mijovic |- | 36 || 2002 |- | 37 || 2003 |- | 38 || 2004 |- | 39 || 2005 |- | 40 || 2006 || Svetlana Bulajic |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr229489.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2016]</ref> |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr268661.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2017]</ref> |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]</ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] 414ht70ujup643wsm1w51yrg6qspd82 3918054 3918051 2026-08-14T23:53:55Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Prvensto Crne Gore za žene */ 3918054 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {| |valign="top"| :{|class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 1961 || Vjera Radonjic |- | 2 || 1962 || Vasiljka Lakcevic |- | 3 || 1963 || Stanica Ivanovic |- | 4 || 1964 || Zivana Milosavljevic |- | 5 || 1965 || Stanica Ivanovic |- | 6 || 1972 || Milica Rasic |- | 7 || 1973 || rowspan=3|Dragica Kecojevic |- | 8 || 1974 |- | 9 || 1975 |- | 10 || 1976 || rowspan=2|Ruzica Pejovic |- | 11 || 1977 |- | 12 || 1978 || Nedjeljka Bakocevic |- | 13 || 1979 || rowspan=2|Miroslava Bajkovic |- | 14 || 1980 |- | 15 || 1981 || Angelina Mijatovic |- | 16 || 1982 || Branka Djurovic |- | 17 || 1983 || Angelina Mijatovic |- | 18 || 1984 || rowspan=2|Dusika Sekulovic |- | 19 || 1985 |- | 20 || 1986 || Miroslava Bajkovic |- | 21 || 1987 || Dusa Lukic |- | 22 || 1988 || Angelina Mijatovic |- | 23 || 1989 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 24 || 1990 |- | 25 || 1991 || Angelina Mijatovic |- | 26 || 1992 || Natasa Saric |- | 27 || 1993 || rowspan=2|Lidija Spajic |- | 28 || 1994 |- | 29 || 1995 || Angelina Mijatovic |- | 30 || 1996 || Jasna Sakotic |- | 31 || 1997 || rowspan=2|Natasa Saric |- | 32 || 1998 |- | 33 || 1999 || Aleksandra Mijovic |- | 34 || 2000 || Natasa Saric |- | 35 || 2001 || rowspan=5|Aleksandra Mijovic |- | 36 || 2002 |- | 37 || 2003 |- | 38 || 2004 |- | 39 || 2005 |- | 40 || 2006 || Svetlana Bulajic |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr229489.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2016]</ref> |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr268661.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2017]</ref> |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]</ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] 13g5e6ohnkgfi91smeypyhhy1joz0fz Deveti saziv Narodne skupštine Republike Srpske 0 374526 3918028 3695041 2026-08-14T20:38:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918028 wikitext text/x-wiki {{Politika Republike Srpske}} '''Deveti saziv [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]''' konstituisan je 24. novembra 2014. na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|općih izbora]] koji su održani 12. oktobra.<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/deveti-saziv|title=Deveti saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024}}</ref> == Raspodjela mandata == Skupštinsku većinu čine [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]], koalicija [[Demokratski narodni savez|DNS]] - NS - SRS, [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]], te dva samostalna poslanika. Predsjednik Narodne skupštine je [[Nedeljko Čubrilović (političar)|Nedeljko Čubrilović]] iz DNS-a. Potpredsjednici su [[Nenad Stevandić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) i [[Senad Bratić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]), a glavni sekretar je [[Marko Aćić]] (DNS ). {{Opći izbori u BiH 2014-Narodna skupština RS (mandati)}} {| Class = "wikitable" style = "text-align: left;" ! style = "text-align: left; background: # e9e9e9; vertical-align: center;" rowspan = 2|Poslanički klubovi i grupe ! style = "background: # e9e9e9;" colspan = 3|Broj zastupničkih mandata |- ! style = "background: # e9e9e9;"|Nakon <br /> izbora ! style = "background: # e9e9e9;" colspan = 2|Trenutno |- || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] <br /> <small> Predsjednik: [[Radovan Višković]] </small> || align = "right"|29 || align = "right"|29 ! rowspan = 4|<center> Vladajuća <br /> koalicija <br /> (44) |- | [[Demokratski narodni savez|DNS]] - NoSr - SRS <br /> <small> Predsjednik: [[Spomenka Stevanović]] </small> || align = "right"|8 || align = "right"|8 |- | [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] <br /> <small> Predsjednik: [[Dobrila Drinić]] </small> || align = "right"|5 || align = "right"|5 |- | Samostalni poslanici | align = "right" |- || align = "right"|2 |- || [[Srpske demokratska stranka|SDS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera (Republika Srpska)|PUP]] - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]] || align = "right"|24 || align = "right" |- ! rowspan = 5|<center> Opozicija<br /> (39) |- || SDS - SRS RS <br /> <small> Predsjednik: [[Vukota Govedarica]] </small> <br /> || align = "right" |- || align = "right"|23 |- | [[Partija demokratskog progresa|PDP]] <br /> <small> Predsjednik: [[Branislav Borenović]] </small> <br /> || align = "right"|7 || align = "right"|7 |- | [[Koalicija Domovina|KoD]] <br /> <small> Predsjednik: [[Adil Osmanović]] </small> <br /> || align = "right"|5 || align = "right"|5 |- | [[Narodni demokratski pokret|NDP]] <br /> <small> Predsjednik: [[Krsto Jandrić]] </small> <br /> || align = "right"|5 || align = "right"|4 |} == Također pogledajte == * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [Http://www.narodnaskupstinars.net Službena stranica Narodne skupštine Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=27. 2. 2021 }} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Osmi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|VIII saziv]] |naslov = IX saziv |poslije = [[Deseti saziv Narodne skupštine Republike Srpske|X saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Narodne skupštine Republike Srpske}} [[Kategorija:Narodna skupština Republike Srpske|9]] [[Kategorija:2014. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2015. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2016. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2017. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] 2vk8xi32vp5bduo1tzapd80i83msbdt Operacija "Kompas" 0 379840 3918042 3858310 2026-08-14T22:20:12Z Silverije 11028 3918042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Operacija "Kompas" | dio = dio [[Zapadnopustinjska kampanja|Zapadnopustinjske kampanje]] – [[Drugi svjetski rat]] | slika = [[Datoteka:The_British_Army_in_North_Africa_1940_E443.2.jpg|250px|Britanski lahki tenkovi ''Vickers'' tokom patrole pustinjom]] | datum = [[9. decembar]] [[1940]] - [[9. februar]] [[1941.]] | mjesto = područje od [[Sidi Barrani]]ja ([[Egipat]]) do [[El Agheila|El Agheile]] ([[Libija]]) | rezultat = pobjeda [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] | strana1 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br>[[Britanska Indija]]<br>[[Australija]]<br>[[Slobodna Francuska]] | strana2 = [[Datoteka:Flag_of_Italy_(1861-1946).svg|20p|Kraljevina Italija]] [[Kraljevina Italija|Italija]] | komandant1 = [[Archibald Wavell]]<br>[[Henry Maitland Wilson]]<br>[[Richard O'Connor]] | komandant2 = [[Rodolfo Graziani]]<br> [[Italo Gariboldi]]<br>[[Mario Berti]]<br>[[Giuseppe Tellera]] †<br>[[Pietro Maletti]] † <br>[[Annibale Bergonzoli]] | snage1 = 36.000 vojnika<ref name=" Bauer25">Bauer (2000), str. 95.</ref><br>120 artiljerijskih oruđa<br>275 tenkova<br>142 aviona<ref name="Playfair262">Playfair, str. 262</ref><ref name="Playfair262"/> | snage2 =150.000 vojnika<br>1.600 artiljerijskih oruđa<br>600 tenkova<br>331 avion<ref name="Playfair266">Playfair, str. 266</ref> | žrtve1 = 500 poginulih<ref name="Wav3268">Wavell u ''London Gazetteu'', 25 6. 1946.</ref><br>55 nestalih<ref name="Wav3268"/><br>1.373 ranjenih<ref name="Wav3268"/><br>15 aviona | žrtve2 = 3.000 poginulih<br>100.000-115.000 zarobljenih<br/>140<ref name="Hixson247">Hixson, str. 247</ref>-400 tenkova<br/>845<ref name="Corrigan128">{{cite book| title=The Second World War: A Military History| url=https://archive.org/details/secondworldwarmi0000corr| first=Gordon| last=Corrigan| page=[https://archive.org/details/secondworldwarmi0000corr/page/128 128]| publisher=Atlantic Books| year=2010}}</ref><ref name="Latimer23">Latimer (2002), str. 23</ref>-<br/>845-1.292 artiljerijskih oruđa<br>564<ref name="Hixson247"/>-1249 aviona }} {{Zapadnopustinjska kampanja}} '''Operacija "Kompas"''' bila je prva velika [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] vojna operacija u okviru [[Zapadnopustinjska kampanja|Zapadnopustinjske kampanje]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Britanske i druge savezničke snage napale su italijanske snage u zapadnom [[Egipat|Egiptu]] i istočnoj [[Libija|Libiji]] u operaciji koja je trajala od decembra 1940. do februara 1941. godine. Operacija je doživjela potpuni uspjeh iz savezničke perspektive. [[General-pukovnik]] [[Richard O'Connor]] je s 30.000 vojnika napredovao iz unutrašnjosti Egipta ka centralnoj Libiji, tokom čega je imao gubitke od oko 1.900 poginulih i ranjenih, što je činilo oko 10% pješadije<ref name="Hixson247"/>, ali je pritom zarobljeno oko 100.000<ref name="Rickard">{{cite book| title=Politics of Command: Lieutenant-General A. G. L. McNaughton and the Canadian Army, 1939-1943| first=John Nelson| last=Rickard| page=?| publisher=University of Toronto Press| year=2010}}</ref><ref name="World War 2 p. 8">{{cite book| title=World War 2: A Short History| url=https://archive.org/details/worldwar2shorthi00mich| first=Henri| last=Michel| page=[https://archive.org/details/worldwar2shorthi00mich/page/8 8]| publisher=Saxon House| year=1973}}</ref><ref name="LIFE p. 78, 13">13. 7. 1942.</ref><ref name="Two World Wars p. 229">{{cite book| title=The Indian Army in the Two World Wars| first=Kaushik| last=Roy| page=229| publisher=BRILL| year=2011}}</ref> do 115.000 italijanskih i libijskih zarobljenika 10. armije [[maršal]]a [[Rodolfo Graziani|Rodolfa Grazianija]] koja je brojala oko 150.000 vojnika. 8. januara 1941. ''[[Sydney Morning Herald]]'' izvijestio je da je između 9. decembra 1940. i 7. januara 1941. zarobljeno 70.000 italijanskih vojnika.<ref>http://news.google.com/newspapers?nid=1301&dat=19410108&id=AedjAAAAIBAJ&sjid=BZUDAAAAIBAJ&pg=4850,733997</ref> Italijani su izgubili stotine tenkova i preko hiljadu [[artiljerija|artiljerijskih]] oruđa, odnosno aviona.<ref name="Churchill616">Churchill 1949, str. 616.</ref> == Pozadina == Nakon što je Italija 10. juna 1940. objavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, u narednih nekoliko mjeseci bilo je napada i okršaja između italijanskih snaga u Libiji i britanskih i savezničkih snaga u Egiptu. Dana 12. juna 1940. godine, Britanci su napali libijski grad Tobruk koji se nalazio pod italijanskom okupacijom. Britanske pomorske snage uključujući i krstarice ''HMS Liverpool'' i ''HMS Gloucester'' bombardovali su Tobruk i razmenjivali vatru sa italijanskim oklopnim kruzerom ''San Giorgio''. U zadnjoj sedmici juna 1940. godine, piloti ''Aeronautica della Libija 2° Stormo'' su tvrdili da su oborili šest Blenheim bombardera [[Royal Air Force|RAF]]-a pri tome izgubivši jedan CR.42.<ref name="Gustavsson14">Gustavsson, Caruana and Slongo, p. 14</ref> Međutim, Britanci su prijavili gubitak dva Blenheims bombardera u blizini Tobruka.<ref name="RAF Commands. Part 4">{{Cite web |url=http://www.rafcommands.com/archives/air-81-raf-casualty-packs-1939-45-part-4-900-to-1199/ |title=RAF Commands. Part 4 |access-date=18. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819232048/http://www.rafcommands.com/archives/air-81-raf-casualty-packs-1939-45-part-4-900-to-1199/ |archive-date=19. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> 23. jula 1940. godine, RAF je izgubio još tri Blenheimsa.<ref name="RAF Commands. Part 4"/> == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=http://www.btinternet.com/~ian.a.paterson/battles1941.htm#Beda|title=History of the British 7th Armoured Division: Beda Fomm|last=Paterson|first=Ian A.|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929135531/http://www.btinternet.com/~ian.a.paterson/battles1941.htm#Beda|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live}} * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765077-1,00.html Time Magazine - Bitka Marmarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411032056/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765077-1,00.html |date=11. 4. 2008 }} * [http://www.egyptstudycircle.org.uk/Articles/p280QC223.pdf Italijanska armija u Egiptu tokom 2. svjetskog rata] * [https://web.archive.org/web/20150402135657/http://www.historyanimated.com/wwiianimated.com/index.php/operation-compass-dec-1940-feb-1941 Animirana mapa Operacije Kompas] *[http://desertwar.net/operation-compass.html Operacija "Kompas"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626105131/http://desertwar.net/operation-compass.html |date=26. 6. 2015 }} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Operation Compass}} {{Drugi svjetski rat}} [[Kategorija:1940. u Egiptu]] [[Kategorija:1940. u Libiji]] [[Kategorija:1940. u Italiji]] [[Kategorija:1941. u Egiptu]] [[Kategorija:1941. u Libiji]] [[Kategorija:1941. u Italiji]] [[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Egipat u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Libija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Zapadnopustinjska kampanja]] [[Kategorija:Vojna historija Italije|Kompas]] [[Kategorija:Sukobi u 1940.]] [[Kategorija:Sukobi u 1941.]] [[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Vojna historija Australije]] [[Kategorija:Vojna historija Francuske]] [[Kategorija:Italijanske bitke|Kompas]] lzuiw4b54y5kclwvezaaldqqttlhxdn Razgovor s korisnikom:Purifiedpigeon 3 386285 3918001 2590351 2026-08-14T14:53:45Z 기나ㅏㄴ 142966 기나ㅏㄴ premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:MissGerman73]] na [[Razgovor s korisnikom:Purifiedpigeon]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/MissGerman73|MissGerman73]]" u "[[Special:CentralAuth/Purifiedpigeon|Purifiedpigeon]]" 2590351 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Bare (Rudo) 0 400176 3917977 3861589 2026-08-14T12:31:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917977 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bare | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6889 | dužina_stepeni = 19.2342 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 5 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220868<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bare u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bare''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bare | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220868 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 5 | g2013_bosnjaci = 5 | g1991_ukupno = 47 | g1991_muslimani = 47 | g1981_ukupno = 114 | g1981_muslimani = 112 | g1981_hrvati = 2 | g1971_ukupno = 160 | g1971_muslimani = 160 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} fywysz45ehi1f5pu9o04g6krvh8fnbm Bijelo Brdo (Rudo) 0 400177 3917980 3861590 2026-08-14T13:23:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917980 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bijelo Brdo | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6694 | dužina_stepeni = 19.4428 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 75 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220876<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bijelo Brdo u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bijelo Brdo''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bijelo Brdo | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220876 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 75 | g2013_srbi = 75 | g1991_ukupno = 56 | g1991_srbi = 56 | g1981_ukupno = 52 | g1981_srbi = 45 | g1981_jugosloveni = 7 | g1971_ukupno = 57 | g1971_srbi = 57 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} btivu4zb4g53pmsxmys4ff6b9u4ter4 Biševići 0 400178 3917985 3861591 2026-08-14T13:54:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917985 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Biševići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6708 | dužina_stepeni = 19.3128 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 6 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220884<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Biševići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Biševići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Biševići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220884 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 6 | g2013_bosnjaci = 5 | g2013_srbi = 1 | g1991_ukupno = 102 | g1991_muslimani = 88 | g1991_srbi = 13 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 167 | g1981_muslimani = 152 | g1981_srbi = 15 | g1971_ukupno = 224 | g1971_muslimani = 189 | g1971_srbi = 32 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 2p9itqm92mxd0fc8cuu1wbi19pf20aw Bjelugovina 0 400179 3917989 3861592 2026-08-14T13:59:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917989 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bjelugovina | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6033 | dužina_stepeni = 19.2875 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 23 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220892<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bjelugovina u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bjelugovina''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bjelugovina | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220892 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 23 | g2013_srbi = 23 | g1991_ukupno = 36 | g1991_srbi = 36 | g1981_ukupno = 55 | g1981_srbi = 55 | g1971_ukupno = 66 | g1971_srbi = 66 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} iyl0knukary6300nwwa6612rlcn59cl Bjelušine 0 400180 3917990 3861593 2026-08-14T13:59:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917990 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bjelušine | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6339 | dužina_stepeni = 19.4711 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 159 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220906<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bjelušine u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bjelušine''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bjelušine | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220906 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 159 | g2013_srbi = 159 | g1991_ukupno = 245 | g1991_srbi = 245 | g1981_ukupno = 318 | g1981_srbi = 316 | g1981_hrvati = 2 | g1971_ukupno = 354 | g1971_srbi = 354 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 3ssoena2jyvo1n8vxjeebmpudkshxvc Bjeljevine 0 400181 3917987 3861594 2026-08-14T13:56:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917987 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bjeljevine | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6514 | dužina_stepeni = 19.2442 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220914<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bjeljevine u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bjeljevine''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bjeljevine | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220914 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 35 | g1991_srbi = 35 | g1981_ukupno = 51 | g1981_srbi = 51 | g1971_ukupno = 54 | g1971_srbi = 53 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} di9hrthnu192d57bi2xxeerbfoml40y Blizna (Rudo) 0 400183 3917992 3861595 2026-08-14T14:05:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917992 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Blizna | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6533 | dužina_stepeni = 19.1458 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220922<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Blizna u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Blizna''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Blizna | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220922 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 41 | g1991_srbi = 38 | g1991_jugosloveni = 2 | g1981_ukupno = 55 | g1981_srbi = 55 | g1971_ukupno = 85 | g1971_srbi = 85 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} jot2r2wgtm67s3olw0cmq6j7vom9nf2 Boranovići 0 400184 3917995 3861596 2026-08-14T14:24:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917995 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Boranovići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6089 | dužina_stepeni = 19.4192 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 252 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220949<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Boranovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Boranovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Boranovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220949 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 252 | g2013_bosnjaci = 15 | g2013_srbi = 235 | g2013_muslimani = 2 | g1991_ukupno = 272 | g1991_muslimani = 53 | g1991_srbi = 211 | g1981_ukupno = 250 | g1981_muslimani = 48 | g1981_srbi = 184 | g1981_jugosloveni = 5 | g1981_crnogorci = 13 | g1971_ukupno = 184 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 182 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} axmyuowrh9rzgkmykn6tpo96htuq27i Bovan (Rudo) 0 400185 3918000 3861597 2026-08-14T14:50:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918000 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bovan | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.645 | dužina_stepeni = 19.4664 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 179 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220957<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bovan u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bovan''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bovan | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220957 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 179 | g2013_srbi = 179 | g1991_ukupno = 239 | g1991_srbi = 236 | g1981_ukupno = 282 | g1981_srbi = 280 | g1981_hrvati = 1 | g1971_ukupno = 320 | g1971_srbi = 318 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} ljnd13g35xqaxgfwc3i9unayzeclax0 Božovići 0 400188 3918003 3861598 2026-08-14T14:56:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918003 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Božovići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.7025 | dužina_stepeni = 19.4475 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 64 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220965<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Božovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Božovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Božovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220965 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 64 | g2013_srbi = 64 | g1991_ukupno = 58 | g1991_srbi = 58 | g1981_ukupno = 89 | g1981_srbi = 89 | g1971_ukupno = 134 | g1971_srbi = 134 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} l19po8srrh175axq3ale1owo92j771f Budalice 0 400189 3918010 3861599 2026-08-14T15:33:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918010 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Budalice | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.60897 | dužina_stepeni = 19.31895 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 4 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220973<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Budalice u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Budalice''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Budalice | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220973 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 4 | g2013_srbi = 4 | g1991_ukupno = 12 | g1991_muslimani = 12 | g1981_ukupno = 36 | g1981_muslimani = 30 | g1981_srbi = 6 | g1971_ukupno = 56 | g1971_muslimani = 44 | g1971_srbi = 12 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} szvu8mkjsvf0uay63d9ki466kdc1hbh Cvrkote 0 400190 3918017 3861600 2026-08-14T19:09:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918017 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Cvrkote | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6983 | dužina_stepeni = 19.4581 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 6 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220981<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Cvrkote u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Cvrkote''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Cvrkote | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220981 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 6 | g2013_srbi = 6 | g1991_ukupno = 57 | g1991_srbi = 56 | g1981_ukupno = 84 | g1981_srbi = 83 | g1981_hrvati = 1 | g1971_ukupno = 394 | g1971_muslimani = 21 | g1971_srbi = 338 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 5 | g1971_crnogorci = 4 | g1971_albanci = 3 | g1971_madjari = 2 | g1971_makedonci = 8 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} o59vm9q6ep325tngs2498g2fi67y70t Danilovići 0 400192 3918027 3861602 2026-08-14T19:41:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918027 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Danilovići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.7044 | dužina_stepeni = 19.3992 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 57 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221007<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Danilovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Danilovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Danilovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221007 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 57 | g2013_srbi = 57 | g1991_ukupno = 101 | g1991_srbi = 101 | g1981_ukupno = 114 | g1981_srbi = 113 | g1981_hrvati = 1 | g1971_ukupno = 147 | g1971_srbi = 147 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} infba26zbhwd7bppbnoag27rxi2rofp Dolovi (Rudo) 0 400193 3918031 3861603 2026-08-14T21:19:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918031 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dolovi | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6956 | dužina_stepeni = 19.2606 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 2 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221015<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dolovi u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dolovi''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dolovi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221015 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 2 | g2013_bosnjaci = 2 | g1991_ukupno = 43 | g1991_muslimani = 42 | g1981_ukupno = 68 | g1981_muslimani = 68 | g1971_ukupno = 130 | g1971_muslimani = 130 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} j6aliab18qzvprkvi85e926txlvtfd6 Donja Rijeka (Rudo) 0 400194 3918032 3861604 2026-08-14T21:23:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918032 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donja Rijeka | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6489 | dužina_stepeni = 19.4781 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 198 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221023<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donja Rijeka u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donja Rijeka''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donja Rijeka | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221023 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 198 | g2013_srbi = 197 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 111 | g1991_srbi = 108 | g1981_ukupno = 125 | g1981_srbi = 125 | g1971_ukupno = 102 | g1971_srbi = 98 | g1971_albanci = 3 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} h30n5qhfrejdbpzhoudtjcg66kt5eg4 Donja Strmica 0 400196 3918033 3498494 2026-08-14T21:24:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918033 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donja Strmica | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Bosnia Donja Strmica IMG 0484.JPG | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6981 | dužina_stepeni = 19.2303 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 16 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221031<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donja Strmica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donja Strmica''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donja Strmica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221031 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 16 | g2013_bosnjaci = 16 | g1991_ukupno = 74 | g1991_muslimani = 74 | g1981_ukupno = 197 | g1981_muslimani = 197 | g1971_ukupno = 292 | g1971_muslimani = 290 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Donja Strmica}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 81ba6ddbb45v6uuvlz0g4aur105xkkr Donje Cikote 0 400197 3918034 3861605 2026-08-14T21:25:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918034 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donje Cikote | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6006 | dužina_stepeni = 19.4028 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 64 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221040<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donje Cikote u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donje Cikote''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donje Cikote | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221040 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 64 | g2013_srbi = 64 | g1991_ukupno = 129 | g1991_srbi = 129 | g1981_ukupno = 153 | g1981_srbi = 153 | g1971_ukupno = 142 | g1971_srbi = 142 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 5yduh84cls7jjnkz2omush9or82rely Donji Ravanci 0 400201 3918035 3861606 2026-08-14T21:28:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918035 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donji Ravanci | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6753 | dužina_stepeni = 19.3661 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221058<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donji Ravanci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donji Ravanci''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Ravanci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221058 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 9 | g1991_srbi = 9 | g1981_ukupno = 14 | g1981_srbi = 14 | g1971_ukupno = 27 | g1971_srbi = 27 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 52hke6gjrw9mnsmtk31wm8zu3hjsqat Dorići 0 400202 3918036 3861608 2026-08-14T21:31:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918036 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dorići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.63 | dužina_stepeni = 19.3369 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 35 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221066<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dorići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dorići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dorići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221066 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 35 | g2013_bosnjaci = 23 | g2013_srbi = 11 | g2013_hrvati = 1 | g1991_ukupno = 73 | g1991_muslimani = 67 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 115 | g1981_muslimani = 109 | g1981_jugosloveni = 2 | g1971_ukupno = 127 | g1971_muslimani = 116 | g1971_srbi = 8 | g1971_jugosloveni = 2 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} pu1emjgfa1kjfe5k1n5q9jfkqm3ph8s Dubac (Rudo) 0 400203 3918038 3861609 2026-08-14T21:52:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918038 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dubac | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6425 | dužina_stepeni = 19.2017 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 16 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221074<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dubac u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dubac''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dubac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221074 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 16 | g2013_bosnjaci = 15 | g2013_srbi = 1 | g1991_ukupno = 46 | g1991_muslimani = 16 | g1991_srbi = 30 | g1981_ukupno = 79 | g1981_muslimani = 40 | g1981_srbi = 38 | g1971_ukupno = 112 | g1971_muslimani = 54 | g1971_srbi = 57 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} ggg8owwieeinzina22lny98afgyn3gu Dugovječ 0 400206 3918040 3861610 2026-08-14T22:00:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918040 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dugovječ | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6564 | dužina_stepeni = 19.3425 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 23 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221082<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dugovječ u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dugovječ''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dugovječ | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221082 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 23 | g2013_srbi = 23 | g1991_ukupno = 69 | g1991_srbi = 69 | g1981_ukupno = 108 | g1981_srbi = 108 | g1971_ukupno = 149 | g1971_srbi = 149 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} j0zef6bgrs5sbh6fmnzttghqo4ctafy Džihanići 0 400207 3918045 3861611 2026-08-14T22:35:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918045 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Džihanići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6386 | dužina_stepeni = 19.2097 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221104<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Džihanići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Džihanići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Džihanići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221104 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1 | g2013_bosnjaci = 1 | g1991_ukupno = 28 | g1991_muslimani = 27 | g1981_ukupno = 67 | g1981_muslimani = 67 | g1971_ukupno = 119 | g1971_muslimani = 119 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} ix528mhvn9tk8ajpcr9gs4ykqm2uzyg Gaočići 0 400208 3918057 3861612 2026-08-15T03:01:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918057 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gaočići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.67 | dužina_stepeni = 19.3303 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 31 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221112<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gaočići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gaočići''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gaočići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221112 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 31 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 30 | g1991_ukupno = 104 | g1991_muslimani = 35 | g1991_srbi = 68 | g1981_ukupno = 170 | g1981_muslimani = 68 | g1981_srbi = 101 | g1971_ukupno = 234 | g1971_muslimani = 89 | g1971_srbi = 145 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} ihr0uje2o8yp9fnkt6dzolns72jl2ng Gojava 0 400209 3918060 3861613 2026-08-15T04:05:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918060 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gojava | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6067 | dužina_stepeni = 19.3772 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 214 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221139<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gojava u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gojava''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gojava | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221139 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 214 | g2013_srbi = 214 | g1991_ukupno = 199 | g1991_muslimani = 6 | g1991_srbi = 192 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 192 | g1981_muslimani = 8 | g1981_srbi = 175 | g1981_jugosloveni = 9 | g1971_ukupno = 128 | g1971_srbi = 128 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} btkrkacrkmzklx6jv6u01fjwrztz7dt Gornja Rijeka (Rudo) 0 400211 3918061 3861614 2026-08-15T04:17:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918061 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornja Rijeka | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6578 | dužina_stepeni = 19.4733 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 102 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221147<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornja Rijeka u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornja Rijeka''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornja Rijeka | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221147 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 102 | g2013_srbi = 102 | g1991_ukupno = 143 | g1991_srbi = 139 | g1991_jugosloveni = 2 | g1981_ukupno = 171 | g1981_srbi = 171 | g1971_ukupno = 471 | g1971_muslimani = 38 | g1971_srbi = 387 | g1971_hrvati = 10 | g1971_crnogorci = 4 | g1971_albanci = 20 | g1971_madjari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} mea0w3g7zp2pjkqtvt2hrunoy3pfji8 Gornja Strmica 0 400212 3918062 3861615 2026-08-15T04:17:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918062 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornja Strmica | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.7 | dužina_stepeni = 19.25 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 33 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221155<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornja Strmica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornja Strmica''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornja Strmica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221155 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 33 | g2013_bosnjaci = 33 | g1991_ukupno = 56 | g1991_muslimani = 56 | g1981_ukupno = 134 | g1981_muslimani = 134 | g1971_ukupno = 115 | g1971_muslimani = 115 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 8ptm980445041w8dc2glvv3i1lly8p3 Gornje Cikote 0 400213 3918063 3861616 2026-08-15T04:17:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918063 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornje Cikote | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6125 | dužina_stepeni = 19.4019 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 8 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221163<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornje Cikote u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornje Cikote''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornje Cikote | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221163 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 8 | g2013_srbi = 8 | g1991_ukupno = 52 | g1991_srbi = 51 | g1981_ukupno = 82 | g1981_srbi = 82 | g1971_ukupno = 101 | g1971_srbi = 101 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} 237zndi492ncx0a0boz9wf37d2bmztv Gornji Ravanci 0 400214 3918064 3861617 2026-08-15T04:18:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918064 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornji Ravanci | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6694 | dužina_stepeni = 19.3794 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 8 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221171<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornji Ravanci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornji Ravanci''' su naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Ravanci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221171 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 8 | g2013_srbi = 8 | g1991_ukupno = 8 | g1991_srbi = 8 | g1981_ukupno = 15 | g1981_srbi = 15 | g1971_ukupno = 25 | g1971_srbi = 25 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} gqdwp0woxx1two4qx3fjpvxma2yhi9b Grabovik (Rudo) 0 400215 3918065 3861618 2026-08-15T04:23:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918065 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Grabovik | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6711 | dužina_stepeni = 19.2108 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 35 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221180<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Grabovik u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Grabovik''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Grabovik | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221180 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 35 | g2013_bosnjaci = 34 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 116 | g1991_muslimani = 116 | g1981_ukupno = 230 | g1981_muslimani = 229 | g1971_ukupno = 272 | g1971_muslimani = 272 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} qctmlemu9w1t4hlbec0qw0powdnpd60 Grivin 0 400216 3918067 3861619 2026-08-15T05:05:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918067 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Grivin | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.6464 | dužina_stepeni = 19.265 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 16 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221198<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Grivin u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Grivin''' je naseljeno mjesto u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Grivin | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221198 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 16 | g2013_bosnjaci = 15 | g2013_muslimani = 1 | g1991_ukupno = 121 | g1991_muslimani = 112 | g1991_srbi = 9 | g1981_ukupno = 211 | g1981_muslimani = 191 | g1981_srbi = 13 | g1981_jugosloveni = 6 | g1981_albanci = 1 | g1971_ukupno = 314 | g1971_muslimani = 299 | g1971_srbi = 14 | g1971_albanci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo]{{Mrtav link}} {{Općina Rudo}} lny1h0gxlehacqhzptm0k53kbapfouu Kategorija:Članci s jednostavnim linkovima 14 401879 3918022 2659418 2026-08-14T19:28:24Z MisB016 183017 3918022 wikitext text/x-wiki {{Kategorija za praćenje}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] ry5pqn3yir7o6ezdiwe1q9rdvne6vnz Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci) 0 426300 3917997 3866981 2026-08-14T14:32:22Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3917997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – potjera (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 16. februar 2002. | broj_učesnika = 57 | broj_zemalja = 25 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Raphaël Poirée]] | srebro_NOK = FRA | bronza = [[Ricco Groß]] | bronza_NOK = GER | prijašnji = | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|potjeri na 12,5&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 16. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|potjera]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 12,5&nbsp; kilometara. Trči se 5 krugova po 2,5&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalima koji su imali kao zaostatak u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|sprinta na ZOI 2002.]]. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i drugog kruga iz ležećeg, a poslije trećeg i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Za svaki promašaj trči se dodatni kazneni krug u dužini od 150&nbsp;m. Pravo nastupa ima 60 najboljih iz utrke sprinta. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Zaostatak<br> (sprint)<ref name=Biathlon /> !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +0:00 || 32:34.6 || 2 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +1:06 || 33:17.6 || 1 || 0:43.0 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +0:53 || 33:30.6 || 2 || 0:56.0 |- | 4 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +1:13 || 33:35.5 || 2 || 1:00.9 |- | 5 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +0:59 || 33:43.1 || 2 || 1:08.5 |- | 6 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +0:57 || 33:45.1 || 4 || 1:10.5 |- | 7 ||align=left| [[Viktor Majgourov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +1:00 || 33:55.1 || 3 || 1:20.5 |- | 8 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:21 || 33:59.6 || 2 || 1:25.0 |- | 9 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +0:53 || 34:00.1 || 3 || 1:25.5 |- | 10 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +1:19 || 34:00.5 || 1 || 1:25.9 |- | 11 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 34:01.0 || 1 || 1:26.4 |- | 12 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +0:29 || 34:09.5 || 4 || 1:34.9 |- | 13 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +1:52 || 34:11.8 || 1 || 1:37.2 |- | 14 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:00 || 34:14.5 || 5 || 1:39.9 |- | 15 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:51 || 34:16.9 || 1 || 1:42.3 |- | 16 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +1:27 || 34:19.9 || 3 || 1:45.3 |- | 17 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +1:23 || 34:21.0 || 3 || 1:46.4 |- | 18 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +1:45 || 34:33.6 || 3 || 1:59.0 |- | 19 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +1:49 || 34:42.6 || 0 || 2:08.0 |- | 20 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +1:46 || 35:00.9 || 1 || 2:26.3 |- | 21 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +1:14 || 35:08.3 || 2 || 2:33.7 |- | 22 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:52 || 35:10.0 || 1 || 2:35.4 |- | 23 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +1:45 || 35:18.1 || 3 || 2:43.5 |- | 24 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| +1:39 || 35:27.5 || 4 || 2:52.9 |- | 25 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +2:08 || 35:30.0 || 1 || 2:55.4 |- | 26 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +1:59 || 35:33.1 || 2 || 2:58.5 |- | 27 ||align=left| [[Sergej Roškov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +2:48 || 35:37.3 || 1 || 3:02.7 |- | 28 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:33 || 36:03.5 || 3 || 3:28.9 |- | 29 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 36:06.1 || 4 || 3:31.5 |- | 30 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:39 || 36:10.5 || 3 || 3:35.9 |- | 31 ||align=left| [[Sergej Rusinov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +2:13 || 36:14.5 || 3 || 3:39.9 |- | 32 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:42 || 36:16.7 || 5 || 3:42.1 |- | 33 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +2:44 || 36:19.7 || 2 || 3:45.1 |- | 34 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +1:41 || 36:27.8 || 4 || 3:53.2 |- | 35 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| +2:30 || 36:28.8 || 3 || 3:54.2 |- | 36 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 36:33.4 || 1 || 3:58.8 |- | 37 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +2:41 || 36:38.8 || 1 || 4:04.2 |- | 38 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +2:37 || 36:51.4 || 5 || 4:16.8 |- | 39 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 36:55.4 || 4 || 4:20.8 |- | 40 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 36:56.8 || 3 || 4:22.2 |- | 41 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +2:40 || 36:57.4 || 3 || 4:22.8 |- | 42 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| +2:37 || 37:04.6 || 3 || 4:30.0 |- | 43 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| +2:21 || 37:26.0 || 5 || 4:51.4 |- | 44 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 37:26.8 || 6 || 4:52.2 |- | 45 ||align=left| [[Tomáš Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:11 || 37:31.1 || 6 || 4:56.5 |- | 46 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +3:01 || 37:38.9 || 3 || 5:04.3 |- | 47 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| +2:52 || 37:40.6 || 3 || 5:06.0 |- | 48 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +2:15 || 37:43.0 || 6 || 5:08.4 |- | 49 ||align=left| [[Aleksandr Siman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +2:54 || 38:05.8 || 3 || 5:31.2 |- | 50 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +2:56 || 38:45.7 || 4 || 6:11.1 |- | 51 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:26 || 38:49.9 || 7 || 6:15.3 |- | 52 ||align=left| [[Lawton Redman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +2:52 || 38:59.0 || 6 || 6:24.4 |- | 53 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| +2:54 || 39:11.1 || 5 || 6:36.5 |- | 54 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:50 || 39:19.3 || 5 || 6:44.7 |- | 55 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| +2:34 || 39:31.2 || 6 || 6:56.6 |- | 56 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| +3:04 || 40:38.5 || 7 || 8:03.9 |- | - ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +2:38 || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |- | - ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:38 || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u potjeri u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 2002. godine}} |Broj = 1 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-12_5-kilometres-pursuit.html Sports-Reference.com - Men's 12.5 km Pursuit - 2002 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304072724/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-12_5-kilometres-pursuit.html |date=4. 3. 2010 }} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] 0xw12ovdrv0szoimi2gqv1jqwjtp1ls 3917998 3917997 2026-08-14T14:33:44Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3917998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – potjera (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Soldier Hollow]] | datum = 16. februar 2002. | broj_učesnika = 57 | broj_zemalja = 25 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ole Einar Bjørndalen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Raphaël Poirée]] | srebro_NOK = FRA | bronza = [[Ricco Groß]] | bronza_NOK = GER | prijašnji = | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|2006]] }} {{Biatlon na ZOI 2002.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|potjeri na 12,5&nbsp;km]] na [[ZOI 2002.]] održana je 16. februara 2002. u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2002. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|potjera]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 12,5&nbsp; kilometara. Trči se 5 krugova po 2,5&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalima koji su imali kao zaostatak u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|sprinta na ZOI 2002.]]. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i drugog kruga iz ležećeg, a poslije trećeg i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Za svaki promašaj trči se dodatni kazneni krug u dužini od 150&nbsp;m. Pravo nastupa ima 60 najboljih iz utrke sprinta. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Zaostatak<br> (sprint)<ref name=Biathlon /> !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +0:00 || 32:34.6 || 2 || - |- | {{silver2}} ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +1:06 || 33:17.6 || 1 || 0:43.0 |- | {{bronze3}} ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +0:53 || 33:30.6 || 2 || 0:56.0 |- | 4 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +1:13 || 33:35.5 || 2 || 1:00.9 |- | 5 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +0:59 || 33:43.1 || 2 || 1:08.5 |- | 6 ||align=left| [[Wolfgang Rottmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +0:57 || 33:45.1 || 4 || 1:10.5 |- | 7 ||align=left| [[Viktor Majgourov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +1:00 || 33:55.1 || 3 || 1:20.5 |- | 8 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:21 || 33:59.6 || 2 || 1:25.0 |- | 9 ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2002|Zimskim}}|| +0:53 || 34:00.1 || 3 || 1:25.5 |- | 10 ||align=left| [[Vadim Sašurin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +1:19 || 34:00.5 || 1 || 1:25.9 |- | 11 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 34:01.0 || 1 || 1:26.4 |- | 12 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +0:29 || 34:09.5 || 4 || 1:34.9 |- | 13 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +1:52 || 34:11.8 || 1 || 1:37.2 |- | 14 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:00 || 34:14.5 || 5 || 1:39.9 |- | 15 ||align=left| [[Egil Gjelland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2002|Zimskim}}|| +1:51 || 34:16.9 || 1 || 1:42.3 |- | 16 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2002|Zimskim}}|| +1:27 || 34:19.9 || 3 || 1:45.3 |- | 17 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +1:23 || 34:21.0 || 3 || 1:46.4 |- | 18 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +1:45 || 34:33.6 || 3 || 1:59.0 |- | 19 ||align=left| [[Tomas Globočnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +1:49 || 34:42.6 || 0 || 2:08.0 |- | 20 ||align=left| [[René Cattarinussi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +1:46 || 35:00.9 || 1 || 2:26.3 |- | 21 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +1:14 || 35:08.3 || 2 || 2:33.7 |- | 22 ||align=left| [[Vesa Hietalahti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:52 || 35:10.0 || 1 || 2:35.4 |- | 23 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +1:45 || 35:18.1 || 3 || 2:43.5 |- | 24 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| +1:39 || 35:27.5 || 4 || 2:52.9 |- | 25 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +2:08 || 35:30.0 || 1 || 2:55.4 |- | 26 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +1:59 || 35:33.1 || 2 || 2:58.5 |- | 27 ||align=left| [[Sergej Roškov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +2:48 || 35:37.3 || 1 || 3:02.7 |- | 28 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:33 || 36:03.5 || 3 || 3:28.9 |- | 29 ||align=left| [[Marko Dolenc]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 36:06.1 || 4 || 3:31.5 |- | 30 ||align=left| [[Oļegs Maļuhins]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:39 || 36:10.5 || 3 || 3:35.9 |- | 31 ||align=left| [[Sergej Rusinov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2002|Zimskim}}|| +2:13 || 36:14.5 || 3 || 3:39.9 |- | 32 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2002|Zimskim}}|| +1:42 || 36:16.7 || 5 || 3:42.1 |- | 33 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +2:44 || 36:19.7 || 2 || 3:45.1 |- | 34 ||align=left| [[Wojciech Kozub]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +1:41 || 36:27.8 || 4 || 3:53.2 |- | 35 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2002|Zimskim}}|| +2:30 || 36:28.8 || 3 || 3:54.2 |- | 36 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2002|Zimskim}}|| +1:56 || 36:33.4 || 1 || 3:58.8 |- | 37 ||align=left| [[Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2002|Zimskim}}|| +2:41 || 36:38.8 || 1 || 4:04.2 |- | 38 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +2:37 || 36:51.4 || 5 || 4:16.8 |- | 39 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 36:55.4 || 4 || 4:20.8 |- | 40 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 36:56.8 || 3 || 4:22.2 |- | 41 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +2:40 || 36:57.4 || 3 || 4:22.8 |- | 42 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2002|Zimskim}}|| +2:37 || 37:04.6 || 3 || 4:30.0 |- | 43 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2002|Zimskim}}|| +2:21 || 37:26.0 || 5 || 4:51.4 |- | 44 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:14 || 37:26.8 || 6 || 4:52.2 |- | 45 ||align=left| [[Tomáš Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:11 || 37:31.1 || 6 || 4:56.5 |- | 46 ||align=left| [[Sašo Grajf]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2002|Zimskim}}|| +3:01 || 37:38.9 || 3 || 5:04.3 |- | 47 ||align=left| [[Roland Zwahlen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2002|Zimskim}}|| +2:52 || 37:40.6 || 3 || 5:06.0 |- | 48 ||align=left| [[Aleksej Ajdarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +2:15 || 37:43.0 || 6 || 5:08.4 |- | 49 ||align=left| [[Aleksandr Siman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2002|Zimskim}}|| +2:54 || 38:05.8 || 3 || 5:31.2 |- | 50 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2002|Zimskim}}|| +2:56 || 38:45.7 || 4 || 6:11.1 |- | 51 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:26 || 38:49.9 || 7 || 6:15.3 |- | 52 ||align=left| [[Lawton Redman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2002|Zimskim}}|| +2:52 || 38:59.0 || 6 || 6:24.4 |- | 53 ||align=left| [[Zhang Qing (biatlonac)|Zhang Qing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2002|Zimskim}}|| +2:54 || 39:11.1 || 5 || 6:36.5 |- | 54 ||align=left| [[Jēkabs Nākums]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2002|Zimskim}}|| +2:50 || 39:19.3 || 5 || 6:44.7 |- | 55 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2002|Zimskim}}|| +2:34 || 39:31.2 || 6 || 6:56.6 |- | 56 ||align=left| [[Georgi Kasabov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2002|Zimskim}}|| +3:04 || 40:38.5 || 7 || 8:03.9 |- | - ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2002|Zimskim}}|| +2:38 || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - |- | - ||align=left| [[Petr Garabík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2002|Zimskim}}|| +2:38 || {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} || {{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} || - |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u potjeri u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 2002. godine}} |Broj = 1 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2002 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-12_5-kilometres-pursuit.html Sports-Reference.com - Men's 12.5 km Pursuit - 2002 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304072724/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/mens-12_5-kilometres-pursuit.html |date=4. 3. 2010 }} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] qsw2m4box08p6nvmzhjagnzpg3zaq8s Oružane snage SFRJ 0 437482 3917972 3917969 2026-08-14T12:10:28Z Vratiosevalter 174471 3917972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Oružane snage Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | država = {{ZID|Jugoslavija|1946|ime=SFR Jugoslavija}} | utemeljena = 1. mart 1945.<br><small>kao [[Jugoslavenska armija]]</small> | u_trenutnom_obliku = 1969.<br><small>uspostavljanjem dvokomponentnog sistema JNA i TO</small> | ukinuta = 27. april 1992. | štab = [[Beograd]], {{ZID|SR Srbija}} | vrhovni_komadant = [[Predsjedništvo SFRJ]]<br><small>v. d. predsjednika [[Branko Kostić]] (1991–1992)</small> | ministar_odbrane = [[Blagoje Adžić]]<br><small>savezni sekretar za narodnu odbranu</small> | načelnik_štaba = [[Blagoje Adžić]]<br><small>načelnik Generalštaba OS SFRJ</small> | historija = [[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Teritorijalna odbrana]]<br>[[Raspad Jugoslavije]] }} '''Oružane snage Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' ('''OS SFRJ''') bile su jedinstvena [[oružana sila]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] u sistemu [[Općenarodna odbrana i društvena samozaštita|općenarodne odbrane]]. Ustav SFRJ iz 1974. određivao je da Oružane snage štite nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i ustavom utvrđeno društveno uređenje zemlje te da čine jedinstvenu cjelinu sastavljenu od [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) i [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO).<ref name="Ustav1974">''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije'', „Službeni list SFRJ”, br. 9/1974, čl. 237, 239–240.</ref>{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} JNA je predstavljala stalnu i operativnu komponentu Oružanih snaga, dok je TO bila teritorijalno organizirana i pretežno mobilizacijska komponenta, zasnovana na širokom organiziranju stanovništva za oružanu borbu. Jedinice TO mogle su djelovati samostalno ili zajedno s jedinicama JNA.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} Oružane snage činile su vojni dio šire koncepcije općenarodne odbrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ), koja je uključivala državne organe, društveno-političke zajednice, privredne organizacije, civilnu zaštitu i druge subjekte društva. Milicija i druge strukture sistema ONO i DSZ nisu predstavljale zasebnu stalnu komponentu Oružanih snaga; njihov ustavni sastav činile su JNA i TO.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Marijan|2021|pp=953–964}} == Historija == === Razvoj jugoslavenskog sistema odbrane === Jugoslavenski sistem odbrane nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u početku se zasnivao prvenstveno na centraliziranoj regularnoj vojsci. [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] reorganizirana je 1945. u Jugoslavensku armiju, koja je 1951. dobila naziv Jugoslavenska narodna armija. Iskustvo partizanskog načina ratovanja ipak je zadržalo značajno mjesto u jugoslavenskoj vojnoj misli.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=17–20}}{{sfn|Marijan|2021|pp=955–960}} Nakon [[Rezolucija Informbiroa|sukoba Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948.]] razvijane su zamisli o organiziranju oružanog otpora na cijeloj teritoriji zemlje. Od kraja 1940-ih i tokom 1950-ih razvijane su partizanske i teritorijalne strukture, a doktrinarni razvoj vodio je prema kombiniranju frontalnog djelovanja regularne vojske i partizanskog načina borbe.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=17–20}}{{sfn|Marijan|2021|pp=955–961}} Ustavnim promjenama iz 1963. republike, autonomne pokrajine, općine i druge društveno-političke zajednice dobile su izraženiju ulogu u sistemu narodne odbrane. Međutim, izdvajanje teritorijalne komponente iz neposredne organizacijske strukture JNA provedeno je tek nakon [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije država Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] u augustu 1968.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=20–24}}{{sfn|Marijan|2021|pp=961–964}} Teritorijalne jedinice i mjesne komande tada su izdvojene iz JNA i prenesene u nadležnost republika, čime je započelo stvaranje Teritorijalne odbrane kao druge komponente jugoslavenskih Oružanih snaga. Proces je zakonski uređen novim Zakonom o narodnoj odbrani iz 1969. godine.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=20–24}}<ref name="ZNO1969">''Zakon o narodnoj odbrani'', „Službeni list SFRJ”, br. 8/1969.</ref> Ustavom SFRJ iz 1974. dvokomponentna struktura Oružanih snaga dobila je jasnu ustavnu osnovu. Ustav je istovremeno utvrdio njihovo jedinstvo i pravo i dužnost republika, autonomnih pokrajina, općina i drugih društveno-političkih zajednica da na svojoj teritoriji uređuju i organiziraju narodnu odbranu i rukovode Teritorijalnom odbranom.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} Tokom 1980-ih organizacija i sistem rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama više su puta mijenjani. Najopsežnije promjene provedene su od 1987. u okviru reorganizacije pod kodnim nazivom ''Jedinstvo'', kojom je izmijenjena vojno-teritorijalna organizacija JNA i dio komandnih odnosa između JNA i teritorijalnih odbrana.{{sfn|Marijan|2003|pp=18–30}} Politička kriza i [[Raspad Jugoslavije|raspad Jugoslavije]] od 1990. doveli su i do postepene razgradnje zajedničkog sistema Oružanih snaga. Republike su preuzimale ili uspostavljale kontrolu nad vlastitim vojnim i teritorijalnim strukturama, dok je istovremeno slabila sposobnost saveznih političkih institucija da ostvaruju ustavom predviđeno vrhovno rukovođenje i komandovanje.{{sfn|Marijan|2009|pp=677–686}} == Ustavni i zakonski položaj == Ustav SFRJ iz 1974. uređivao je narodnu odbranu kao pravo i dužnost naroda i narodnosti, radnih ljudi i građana te svih društveno-političkih zajednica.<ref name="Ustav1974"/> Član 239. određivao je da je pravo i dužnost općina, autonomnih pokrajina, republika i drugih društveno-političkih zajednica da, u skladu sa sistemom narodne odbrane, na svojoj teritoriji uređuju i organiziraju narodnu odbranu, rukovode Teritorijalnom odbranom, civilnom zaštitom i drugim pripremama za odbranu te da u slučaju napada organiziraju općenarodni otpor i njime rukovode.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–261}} Članom 240. određeno je da Oružane snage SFRJ čine jedinstvenu cjelinu koju sačinjavaju JNA i TO. Federacija je preko svojih organa uređivala osnove sistema odbrane, organizirala i pripremala JNA i osiguravala jedinstvo djelovanja Oružanih snaga, dok su nadležni organi republika, autonomnih pokrajina i općina organizirali i pripremali TO i osiguravali jedinstvo njene organizacije, pripreme i djelovanja na svojoj teritoriji.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} Zakonski okvir dalje je razrađivan saveznim zakonima o narodnoj, odnosno općenarodnoj odbrani, propisima o vojnoj obavezi i službi u Oružanim snagama te odgovarajućim republičkim i pokrajinskim propisima. == Sastav == Oružane snage sastojale su se od dvije komponente: * [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]; * [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] republika i autonomnih pokrajina.<ref name="Ustav1974"/> === Jugoslavenska narodna armija === {{Glavni|Jugoslavenska narodna armija}} JNA je bila stalna savezna i operativna komponenta Oružanih snaga. U miru su njen sastav činili profesionalni vojni kadar, vojnici na služenju vojnog roka i drugi pripadnici, dok se ratni sastav popunjavao mobilizacijom rezervnog sastava.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} Organizacija JNA, njeni vidovi i rodovi, vojno-teritorijalna organizacija i formacijska struktura više su puta mijenjani. Njihov detaljan razvoj pripada zasebnom članku o JNA. === Teritorijalna odbrana === {{Glavni|Teritorijalna odbrana}} TO je bila teritorijalno organizirana komponenta Oružanih snaga, zasnovana pretežno na mobilizacijskom sastavu. Organizirana je u republikama i autonomnim pokrajinama, a njene niže strukture razvijane su u društveno-političkim zajednicama, mjesnim zajednicama i organizacijama udruženog rada.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=17–30}} Republike i autonomne pokrajine imale su neposredne ustavne i zakonske nadležnosti u organiziranju i pripremanju TO, dok su savezni organi utvrđivali osnovne planove razvoja i upotrebe Oružanih snaga kao cjeline i osiguravali jedinstvo njihovog djelovanja.{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} TO je bila namijenjena izvođenju oružane borbe na teritoriji na kojoj je organizirana, zaštiti stanovništva i važnih objekata, kontroli prostora i stvaranju uslova za širi općenarodni otpor. Mogla je djelovati samostalno ili zajedno s jedinicama JNA.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}}{{sfn|Hoare|2004|pp=17–20}} == Rukovođenje i komandovanje == Sistem rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama mijenjao se tokom postojanja SFRJ, naročito ustavnim reformama i promjenama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]].{{sfn|Marijan|2009|pp=662–674}} Prema ustavnom sistemu iz 1974, [[Predsjedništvo SFRJ]] bilo je najviši kolektivni organ rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama, dok je predsjednik Republike Josip Broz Tito imao položaj vrhovnog komandanta. U okviru svojih ustavnih ovlaštenja vrhovni komandant utvrđivao je osnovne planove razvoja i upotrebe Oružanih snaga, odlučivao o njihovoj upotrebi i postavljao najviše vojne starješine.{{sfn|Marijan|2009|pp=662–667}} Nakon Titove smrti u maju 1980. prestala je posebna funkcija predsjednika Republike, a Predsjedništvo SFRJ u cijelosti je preuzelo prava i dužnosti vrhovnog rukovođenja i komandovanja. Predsjednik Predsjedništva ostvarivao je odgovarajuće funkcije u ime kolektivnog Predsjedništva.{{sfn|Marijan|2009|pp=667–674}} [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu]] (SSNO) bio je savezni organ uprave nadležan za poslove narodne odbrane, dok je savezni sekretar za narodnu odbranu imao centralnu ulogu u izvršavanju odluka vrhovnog komandnog organa i neposrednom vojnom sistemu komandovanja.{{sfn|Marijan|2009|pp=663–675}} Generalštab je predstavljao centralni vojno-stručni organ za planiranje, pripremanje i komandovanje. U okviru reorganizacije iz 1987. Generalštab JNA preimenovan je 1. oktobra 1987. u '''Generalštab Oružanih snaga SFRJ'''.{{sfn|Marijan|2003|pp=23–28}} ''Strategija oružane borbe'' iz 1983. predviđala je da Predsjedništvo SFRJ u ratu djeluje kao Vrhovna komanda Oružanih snaga, dok je SSNO obavljao štabne poslove Vrhovne komande.{{sfn|Marijan|2009|pp=674–676}} == Općenarodna odbrana i društvena samozaštita == {{Glavni|Općenarodna odbrana i društvena samozaštita}} Koncepcija općenarodne odbrane polazila je od pretpostavke da odbrana zemlje nije isključiva zadaća regularne vojske nego cjelokupnog društva. Predviđala je korištenje vojnih, političkih, privrednih, upravnih i drugih potencijala te nastavak organiziranog otpora i u slučaju zauzimanja dijela državne teritorije.{{sfn|Marijan|2021|pp=953–964}} Doktrinarno ishodište koncepcije nalazilo se u iskustvu partizanskog rata 1941–1945, dok je njen sistemski razvoj bio povezan s hladnoratovskim položajem Jugoslavije i potrebom pripreme za sukob s vojno nadmoćnijim protivnikom. Nakon događaja u Čehoslovačkoj 1968. sistem je snažnije zasnovan na kombiniranju regularne armije i teritorijalnih snaga.{{sfn|Marijan|2021|pp=955–964}} JNA i TO trebale su se međusobno dopunjavati. JNA je raspolagala većim manevarskim, operativnim i vatrenim sposobnostima, dok je TO osiguravala široku teritorijalnu prisutnost i mogućnost organiziranja otpora u lokalnim sredinama.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} Tokom 1970-ih koncept općenarodne odbrane povezan je s društvenom samozaštitom, koja je obuhvatala zaštitu ustavnog poretka, sigurnosti i funkcioniranja društva. U sistemu ONO i DSZ učestvovali su organi vlasti, organizacije udruženog rada, društveno-političke organizacije, civilna zaštita, sigurnosni organi i drugi subjekti.{{sfn|Marijan|2021|pp=970–982}} Milicija nije predstavljala treću stalnu komponentu Oružanih snaga. Njen položaj u neposrednoj ratnoj opasnosti, ratnom stanju i drugim vanrednim okolnostima mijenjao se zakonskim propisima. Šadinlija navodi da je prema ranijim rješenjima milicija u ratu i neposrednoj ratnoj opasnosti postajala dio TO, dok je Zakon iz 1982. predvidio mogućnost stavljanja jedinica milicije pod neposrednu komandu nadležnih vojnih starješina.{{sfn|Šadinlija|2007|pp=778–779}} == Reorganizacija tokom 1980-ih == Nakon Titove smrti vojni vrh je tokom prve polovine 1980-ih razmatrao promjene organizacije Oružanih snaga i sistema rukovođenja i komandovanja. Među problemima su navođeni složenost komandnog sistema, odnos mirnodopske i ratne organizacije te veze između komandi JNA i republičkih i pokrajinskih TO.{{sfn|Marijan|2009|pp=671–676}} Zakon o općenarodnoj odbrani iz 1982. donio je izmjene u uređenju vrhovnog komandovanja, djelovanju u vanrednim prilikama i odnosima unutar sistema odbrane.<ref name="ZONO1982">''Zakon o opštenarodnoj odbrani'', „Službeni list SFRJ”, br. 21/1982.</ref>{{sfn|Šadinlija|2007|pp=778–779}} Predsjedništvo SFRJ je 1987. odobrilo reorganizaciju rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama, nakon čega je provedena reforma pod kodnim nazivom '''''Jedinstvo'''''. Dotadašnja vojno-teritorijalna organizacija JNA znatno je izmijenjena: umjesto ranijih armijskih oblasti uvedene su komande vojišta, a korpusi su dobili veći značaj kao operativne komande.{{sfn|Marijan|2003|pp=18–27}} Promjene su zahvatile i komandne odnose prema TO. Republički i pokrajinski štabovi TO u ratnoj organizaciji povezani su s komandama vojišta, dok su pojedine jedinice TO uključivane u operativne planove i komandne odnose s korpusima JNA.{{sfn|Marijan|2003|pp=24–30}} Reorganizacija je nastavljena planovima ''Jedinstvo-2'' tokom 1989. i ''Jedinstvo-3'' 1990, koji su uključivali daljnja formacijska preuređenja, smanjenje broja jedinica i promjene njihove strukture i kategorizacije.{{sfn|Marijan|2003|pp=31–42}} Historiografske interpretacije političkog značenja ovih promjena razlikuju se. Davor Marijan reorganizaciju tumači kao proces jačanja centralne vojne kontrole i smanjivanja utjecaja republičkih i pokrajinskih rukovodstava na TO.{{sfn|Marijan|2003|pp=24–30}} Mesud Šadinlija naglašava da su reorganizacije mijenjale određena formacijska rješenja, komandne odnose i način izbora kadrova, ali da formalno nisu izmijenile niti derogirale ustavne nadležnosti republika i njihovih organa u oblasti odbrane.{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} == Raspad i prestanak postojanja == Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih politička kriza u Jugoslaviji neposredno se odrazila na funkcioniranje Oružanih snaga. Kontrola nad republičkim i pokrajinskim teritorijalnim odbranama postala je jedno od spornih pitanja između saveznog vojnog vrha i pojedinih republičkih rukovodstava.{{sfn|Marijan|2009|pp=677–681}} U maju 1990. Generalštab je naredio da se naoružanje i municija dijela teritorijalnih odbrana premjeste u skladišta pod kontrolom JNA. Provođenje naređenja razlikovalo se među republikama i lokalnim strukturama.{{sfn|Hoare|2004|pp=20–23}}<ref name="CIA2002">{{Cite book |author=Central Intelligence Agency |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |volume=I |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2002 |pages=73–76 |language=en }}</ref> U Bosni i Hercegovini preuzimanje naoružanja provedeno je tokom maja i juna 1990. uz protivljenje dijela republičkih i lokalnih organa, a istovremeno je nastavljen proces smanjivanja brojnog stanja TO.{{sfn|Šadinlija|2007|pp=783–787}} Tokom 1990. i 1991. republička rukovodstva Slovenije i Hrvatske sve su otvorenije osporavala kontrolu saveznog vojnog vrha nad njihovim odbrambenim strukturama. U Sloveniji je dio sistema TO ostao izvan efektivne kontrole JNA i postao osnovom republičkih oružanih snaga tokom [[Desetodnevni rat|rata u Sloveniji]] 1991.{{sfn|Marijan|2009|pp=679–682}}<ref name="CIA2002"/> Istovremeno se produbljivala kriza vrhovnog komandovanja. Političke podjele unutar Predsjedništva SFRJ tokom 1991. otežavale su donošenje odluka o upotrebi Oružanih snaga. Marijan smatra da je u završnoj fazi jugoslavenske krize došlo do faktičkog odstupanja od ustavom predviđenog sistema kolektivnog vrhovnog komandovanja.{{sfn|Marijan|2009|pp=681–686}} Ratovi u Sloveniji i Hrvatskoj, raspad saveznih političkih institucija i razvoj zasebnih republičkih vojnih struktura doveli su do prestanka funkcioniranja JNA i teritorijalnih odbrana kao dvije komponente jedinstvenih Oružanih snaga SFRJ. U Bosni i Hercegovini formalne republičke i lokalne strukture TO nastavile su postojati tokom 1991. i početkom 1992, ali su bile zahvaćene političkom i organizacijskom fragmentacijom.{{sfn|Hoare|2004|pp=19–24}} Nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 8. aprila 1992. ukinulo je dotadašnji Republički štab TO i formiralo Štab Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzeo postojeću strukturu potčinjenih štabova i jedinica.{{sfn|Šadinlija|2023|pp=258–261}} Prestajanje Oružanih snaga SFRJ zato nije predstavljalo jedan događaj niti rezultat jedinstvenog akta o njihovom ukidanju. Radilo se o procesu povezanom s raspadom jugoslavenske države, prestankom zajedničkog vrhovnog komandovanja, izdvajanjem republičkih odbrambenih struktura i transformacijom JNA tokom 1991. i 1992.{{sfn|Marijan|2009|pp=679–686}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * {{Cite book |last=Hoare |first=Marko Attila |title=How Bosnia Armed |publisher=Saqi Books |location=London |year=2004 |isbn=0-86356-367-8 |language=en |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Marijan |first=Davor |title="Jedinstvo" – posljednji ustroj JNA |journal=Polemos |volume=6 |issue=1–2 |year=2003 |pages=11–47 |url=https://hrcak.srce.hr/2671 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Marijan |first=Davor |title=Rukovođenje i komandovanje Oružanim snagama SFRJ: Vrhovna razina |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=41 |issue=3 |year=2009 |pages=659–686 |url=https://hrcak.srce.hr/57862 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Marijan |first=Davor |title=Koncepcija općenarodne obrane i društvene samozaštite – militarizam samoupravnoga socijalizma |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=53 |issue=3 |year=2021 |pages=953–986 |doi=10.22586/csp.v53i3.18265 |url=https://hrcak.srce.hr/267369 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Smanjenje i razoružanje Teritorijalne odbrane SRBiH – aspekti pripreme agresije na Bosnu i Hercegovinu |year=2007 |pages=770–792 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine 1986–1992 |publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2013 |isbn=978-9958-740-89-3 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Od Teritorijalne odbrane do Armije – Formiranje Oružanih snaga u svjetlu odluka Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine |journal=Historijski pogledi |volume=6 |issue=9 |year=2023 |pages=258–270 |doi=10.52259/historijskipogledi.2023.6.9.258 |ref=harv }} == Također pogledajte == * [[Jugoslavenska narodna armija]] * [[Teritorijalna odbrana]] * [[Općenarodna odbrana i društvena samozaštita]] * [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu]] * [[Raspad Jugoslavije]] [[Kategorija:Oružane snage SFRJ| ]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] 9yuv4y6yv6x3c7tp7lq23arn45p38ax 3917973 3917972 2026-08-14T12:12:20Z ~2026-44622-02 184697 3917973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Oružane snage Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije | država = {{ZID|Jugoslavija|1946|ime=SFR Jugoslavija}} | utemeljena = 1. mart 1945. (kao [[Jugoslavenska armija]]) | u_trenutnom_obliku = 19. februar 1969. (uspostavljanje sistema [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]–[[Teritorijalna odbrana|TO]]) | ukinuta = 20. maj 1992. (formiranjem [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]]) | štab = [[Beograd]], {{ZID|SR Srbija}} | vrhovni_komadant = [[Predsjedništvo SFRJ]]<br><small>v. d. predsjednika [[Branko Kostić]] (1991–1992)</small> | ministar_odbrane = [[Blagoje Adžić]]<br><small>savezni sekretar za narodnu odbranu</small> | načelnik_štaba = [[Blagoje Adžić]]<br><small>načelnik Generalštaba OS SFRJ</small> | historija = [[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Teritorijalna odbrana]]<br>[[Raspad Jugoslavije]] }} '''Oružane snage Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' ('''OS SFRJ''') bile su jedinstvena [[oružana sila]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] u sistemu [[Općenarodna odbrana i društvena samozaštita|općenarodne odbrane]]. Ustav SFRJ iz 1974. određivao je da Oružane snage štite nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i ustavom utvrđeno društveno uređenje zemlje te da čine jedinstvenu cjelinu sastavljenu od [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) i [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO).<ref name="Ustav1974">''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije'', „Službeni list SFRJ”, br. 9/1974, čl. 237, 239–240.</ref>{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} JNA je predstavljala stalnu i operativnu komponentu Oružanih snaga, dok je TO bila teritorijalno organizirana i pretežno mobilizacijska komponenta, zasnovana na širokom organiziranju stanovništva za oružanu borbu. Jedinice TO mogle su djelovati samostalno ili zajedno s jedinicama JNA.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} Oružane snage činile su vojni dio šire koncepcije općenarodne odbrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ), koja je uključivala državne organe, društveno-političke zajednice, privredne organizacije, civilnu zaštitu i druge subjekte društva. Milicija i druge strukture sistema ONO i DSZ nisu predstavljale zasebnu stalnu komponentu Oružanih snaga; njihov ustavni sastav činile su JNA i TO.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Marijan|2021|pp=953–964}} == Historija == === Razvoj jugoslavenskog sistema odbrane === Jugoslavenski sistem odbrane nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u početku se zasnivao prvenstveno na centraliziranoj regularnoj vojsci. [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] reorganizirana je 1945. u Jugoslavensku armiju, koja je 1951. dobila naziv Jugoslavenska narodna armija. Iskustvo partizanskog načina ratovanja ipak je zadržalo značajno mjesto u jugoslavenskoj vojnoj misli.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=17–20}}{{sfn|Marijan|2021|pp=955–960}} Nakon [[Rezolucija Informbiroa|sukoba Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948.]] razvijane su zamisli o organiziranju oružanog otpora na cijeloj teritoriji zemlje. Od kraja 1940-ih i tokom 1950-ih razvijane su partizanske i teritorijalne strukture, a doktrinarni razvoj vodio je prema kombiniranju frontalnog djelovanja regularne vojske i partizanskog načina borbe.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=17–20}}{{sfn|Marijan|2021|pp=955–961}} Ustavnim promjenama iz 1963. republike, autonomne pokrajine, općine i druge društveno-političke zajednice dobile su izraženiju ulogu u sistemu narodne odbrane. Međutim, izdvajanje teritorijalne komponente iz neposredne organizacijske strukture JNA provedeno je tek nakon [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije država Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] u augustu 1968.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=20–24}}{{sfn|Marijan|2021|pp=961–964}} Teritorijalne jedinice i mjesne komande tada su izdvojene iz JNA i prenesene u nadležnost republika, čime je započelo stvaranje Teritorijalne odbrane kao druge komponente jugoslavenskih Oružanih snaga. Proces je zakonski uređen novim Zakonom o narodnoj odbrani iz 1969. godine.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=20–24}}<ref name="ZNO1969">''Zakon o narodnoj odbrani'', „Službeni list SFRJ”, br. 8/1969.</ref> Ustavom SFRJ iz 1974. dvokomponentna struktura Oružanih snaga dobila je jasnu ustavnu osnovu. Ustav je istovremeno utvrdio njihovo jedinstvo i pravo i dužnost republika, autonomnih pokrajina, općina i drugih društveno-političkih zajednica da na svojoj teritoriji uređuju i organiziraju narodnu odbranu i rukovode Teritorijalnom odbranom.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} Tokom 1980-ih organizacija i sistem rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama više su puta mijenjani. Najopsežnije promjene provedene su od 1987. u okviru reorganizacije pod kodnim nazivom ''Jedinstvo'', kojom je izmijenjena vojno-teritorijalna organizacija JNA i dio komandnih odnosa između JNA i teritorijalnih odbrana.{{sfn|Marijan|2003|pp=18–30}} Politička kriza i [[Raspad Jugoslavije|raspad Jugoslavije]] od 1990. doveli su i do postepene razgradnje zajedničkog sistema Oružanih snaga. Republike su preuzimale ili uspostavljale kontrolu nad vlastitim vojnim i teritorijalnim strukturama, dok je istovremeno slabila sposobnost saveznih političkih institucija da ostvaruju ustavom predviđeno vrhovno rukovođenje i komandovanje.{{sfn|Marijan|2009|pp=677–686}} == Ustavni i zakonski položaj == Ustav SFRJ iz 1974. uređivao je narodnu odbranu kao pravo i dužnost naroda i narodnosti, radnih ljudi i građana te svih društveno-političkih zajednica.<ref name="Ustav1974"/> Član 239. određivao je da je pravo i dužnost općina, autonomnih pokrajina, republika i drugih društveno-političkih zajednica da, u skladu sa sistemom narodne odbrane, na svojoj teritoriji uređuju i organiziraju narodnu odbranu, rukovode Teritorijalnom odbranom, civilnom zaštitom i drugim pripremama za odbranu te da u slučaju napada organiziraju općenarodni otpor i njime rukovode.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–261}} Članom 240. određeno je da Oružane snage SFRJ čine jedinstvenu cjelinu koju sačinjavaju JNA i TO. Federacija je preko svojih organa uređivala osnove sistema odbrane, organizirala i pripremala JNA i osiguravala jedinstvo djelovanja Oružanih snaga, dok su nadležni organi republika, autonomnih pokrajina i općina organizirali i pripremali TO i osiguravali jedinstvo njene organizacije, pripreme i djelovanja na svojoj teritoriji.<ref name="Ustav1974"/>{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} Zakonski okvir dalje je razrađivan saveznim zakonima o narodnoj, odnosno općenarodnoj odbrani, propisima o vojnoj obavezi i službi u Oružanim snagama te odgovarajućim republičkim i pokrajinskim propisima. == Sastav == Oružane snage sastojale su se od dvije komponente: * [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]; * [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] republika i autonomnih pokrajina.<ref name="Ustav1974"/> === Jugoslavenska narodna armija === {{Glavni|Jugoslavenska narodna armija}} JNA je bila stalna savezna i operativna komponenta Oružanih snaga. U miru su njen sastav činili profesionalni vojni kadar, vojnici na služenju vojnog roka i drugi pripadnici, dok se ratni sastav popunjavao mobilizacijom rezervnog sastava.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} Organizacija JNA, njeni vidovi i rodovi, vojno-teritorijalna organizacija i formacijska struktura više su puta mijenjani. Njihov detaljan razvoj pripada zasebnom članku o JNA. === Teritorijalna odbrana === {{Glavni|Teritorijalna odbrana}} TO je bila teritorijalno organizirana komponenta Oružanih snaga, zasnovana pretežno na mobilizacijskom sastavu. Organizirana je u republikama i autonomnim pokrajinama, a njene niže strukture razvijane su u društveno-političkim zajednicama, mjesnim zajednicama i organizacijama udruženog rada.{{sfn|Šadinlija|2013|pp=17–30}} Republike i autonomne pokrajine imale su neposredne ustavne i zakonske nadležnosti u organiziranju i pripremanju TO, dok su savezni organi utvrđivali osnovne planove razvoja i upotrebe Oružanih snaga kao cjeline i osiguravali jedinstvo njihovog djelovanja.{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} TO je bila namijenjena izvođenju oružane borbe na teritoriji na kojoj je organizirana, zaštiti stanovništva i važnih objekata, kontroli prostora i stvaranju uslova za širi općenarodni otpor. Mogla je djelovati samostalno ili zajedno s jedinicama JNA.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}}{{sfn|Hoare|2004|pp=17–20}} == Rukovođenje i komandovanje == Sistem rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama mijenjao se tokom postojanja SFRJ, naročito ustavnim reformama i promjenama nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]].{{sfn|Marijan|2009|pp=662–674}} Prema ustavnom sistemu iz 1974, [[Predsjedništvo SFRJ]] bilo je najviši kolektivni organ rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama, dok je predsjednik Republike Josip Broz Tito imao položaj vrhovnog komandanta. U okviru svojih ustavnih ovlaštenja vrhovni komandant utvrđivao je osnovne planove razvoja i upotrebe Oružanih snaga, odlučivao o njihovoj upotrebi i postavljao najviše vojne starješine.{{sfn|Marijan|2009|pp=662–667}} Nakon Titove smrti u maju 1980. prestala je posebna funkcija predsjednika Republike, a Predsjedništvo SFRJ u cijelosti je preuzelo prava i dužnosti vrhovnog rukovođenja i komandovanja. Predsjednik Predsjedništva ostvarivao je odgovarajuće funkcije u ime kolektivnog Predsjedništva.{{sfn|Marijan|2009|pp=667–674}} [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu]] (SSNO) bio je savezni organ uprave nadležan za poslove narodne odbrane, dok je savezni sekretar za narodnu odbranu imao centralnu ulogu u izvršavanju odluka vrhovnog komandnog organa i neposrednom vojnom sistemu komandovanja.{{sfn|Marijan|2009|pp=663–675}} Generalštab je predstavljao centralni vojno-stručni organ za planiranje, pripremanje i komandovanje. U okviru reorganizacije iz 1987. Generalštab JNA preimenovan je 1. oktobra 1987. u '''Generalštab Oružanih snaga SFRJ'''.{{sfn|Marijan|2003|pp=23–28}} ''Strategija oružane borbe'' iz 1983. predviđala je da Predsjedništvo SFRJ u ratu djeluje kao Vrhovna komanda Oružanih snaga, dok je SSNO obavljao štabne poslove Vrhovne komande.{{sfn|Marijan|2009|pp=674–676}} == Općenarodna odbrana i društvena samozaštita == {{Glavni|Općenarodna odbrana i društvena samozaštita}} Koncepcija općenarodne odbrane polazila je od pretpostavke da odbrana zemlje nije isključiva zadaća regularne vojske nego cjelokupnog društva. Predviđala je korištenje vojnih, političkih, privrednih, upravnih i drugih potencijala te nastavak organiziranog otpora i u slučaju zauzimanja dijela državne teritorije.{{sfn|Marijan|2021|pp=953–964}} Doktrinarno ishodište koncepcije nalazilo se u iskustvu partizanskog rata 1941–1945, dok je njen sistemski razvoj bio povezan s hladnoratovskim položajem Jugoslavije i potrebom pripreme za sukob s vojno nadmoćnijim protivnikom. Nakon događaja u Čehoslovačkoj 1968. sistem je snažnije zasnovan na kombiniranju regularne armije i teritorijalnih snaga.{{sfn|Marijan|2021|pp=955–964}} JNA i TO trebale su se međusobno dopunjavati. JNA je raspolagala većim manevarskim, operativnim i vatrenim sposobnostima, dok je TO osiguravala široku teritorijalnu prisutnost i mogućnost organiziranja otpora u lokalnim sredinama.{{sfn|Marijan|2009|pp=660–662}} Tokom 1970-ih koncept općenarodne odbrane povezan je s društvenom samozaštitom, koja je obuhvatala zaštitu ustavnog poretka, sigurnosti i funkcioniranja društva. U sistemu ONO i DSZ učestvovali su organi vlasti, organizacije udruženog rada, društveno-političke organizacije, civilna zaštita, sigurnosni organi i drugi subjekti.{{sfn|Marijan|2021|pp=970–982}} Milicija nije predstavljala treću stalnu komponentu Oružanih snaga. Njen položaj u neposrednoj ratnoj opasnosti, ratnom stanju i drugim vanrednim okolnostima mijenjao se zakonskim propisima. Šadinlija navodi da je prema ranijim rješenjima milicija u ratu i neposrednoj ratnoj opasnosti postajala dio TO, dok je Zakon iz 1982. predvidio mogućnost stavljanja jedinica milicije pod neposrednu komandu nadležnih vojnih starješina.{{sfn|Šadinlija|2007|pp=778–779}} == Reorganizacija tokom 1980-ih == Nakon Titove smrti vojni vrh je tokom prve polovine 1980-ih razmatrao promjene organizacije Oružanih snaga i sistema rukovođenja i komandovanja. Među problemima su navođeni složenost komandnog sistema, odnos mirnodopske i ratne organizacije te veze između komandi JNA i republičkih i pokrajinskih TO.{{sfn|Marijan|2009|pp=671–676}} Zakon o općenarodnoj odbrani iz 1982. donio je izmjene u uređenju vrhovnog komandovanja, djelovanju u vanrednim prilikama i odnosima unutar sistema odbrane.<ref name="ZONO1982">''Zakon o opštenarodnoj odbrani'', „Službeni list SFRJ”, br. 21/1982.</ref>{{sfn|Šadinlija|2007|pp=778–779}} Predsjedništvo SFRJ je 1987. odobrilo reorganizaciju rukovođenja i komandovanja Oružanim snagama, nakon čega je provedena reforma pod kodnim nazivom '''''Jedinstvo'''''. Dotadašnja vojno-teritorijalna organizacija JNA znatno je izmijenjena: umjesto ranijih armijskih oblasti uvedene su komande vojišta, a korpusi su dobili veći značaj kao operativne komande.{{sfn|Marijan|2003|pp=18–27}} Promjene su zahvatile i komandne odnose prema TO. Republički i pokrajinski štabovi TO u ratnoj organizaciji povezani su s komandama vojišta, dok su pojedine jedinice TO uključivane u operativne planove i komandne odnose s korpusima JNA.{{sfn|Marijan|2003|pp=24–30}} Reorganizacija je nastavljena planovima ''Jedinstvo-2'' tokom 1989. i ''Jedinstvo-3'' 1990, koji su uključivali daljnja formacijska preuređenja, smanjenje broja jedinica i promjene njihove strukture i kategorizacije.{{sfn|Marijan|2003|pp=31–42}} Historiografske interpretacije političkog značenja ovih promjena razlikuju se. Davor Marijan reorganizaciju tumači kao proces jačanja centralne vojne kontrole i smanjivanja utjecaja republičkih i pokrajinskih rukovodstava na TO.{{sfn|Marijan|2003|pp=24–30}} Mesud Šadinlija naglašava da su reorganizacije mijenjale određena formacijska rješenja, komandne odnose i način izbora kadrova, ali da formalno nisu izmijenile niti derogirale ustavne nadležnosti republika i njihovih organa u oblasti odbrane.{{sfn|Šadinlija|2023|pp=260–262}} == Raspad i prestanak postojanja == Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih politička kriza u Jugoslaviji neposredno se odrazila na funkcioniranje Oružanih snaga. Kontrola nad republičkim i pokrajinskim teritorijalnim odbranama postala je jedno od spornih pitanja između saveznog vojnog vrha i pojedinih republičkih rukovodstava.{{sfn|Marijan|2009|pp=677–681}} U maju 1990. Generalštab je naredio da se naoružanje i municija dijela teritorijalnih odbrana premjeste u skladišta pod kontrolom JNA. Provođenje naređenja razlikovalo se među republikama i lokalnim strukturama.{{sfn|Hoare|2004|pp=20–23}}<ref name="CIA2002">{{Cite book |author=Central Intelligence Agency |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |volume=I |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2002 |pages=73–76 |language=en }}</ref> U Bosni i Hercegovini preuzimanje naoružanja provedeno je tokom maja i juna 1990. uz protivljenje dijela republičkih i lokalnih organa, a istovremeno je nastavljen proces smanjivanja brojnog stanja TO.{{sfn|Šadinlija|2007|pp=783–787}} Tokom 1990. i 1991. republička rukovodstva Slovenije i Hrvatske sve su otvorenije osporavala kontrolu saveznog vojnog vrha nad njihovim odbrambenim strukturama. U Sloveniji je dio sistema TO ostao izvan efektivne kontrole JNA i postao osnovom republičkih oružanih snaga tokom [[Desetodnevni rat|rata u Sloveniji]] 1991.{{sfn|Marijan|2009|pp=679–682}}<ref name="CIA2002"/> Istovremeno se produbljivala kriza vrhovnog komandovanja. Političke podjele unutar Predsjedništva SFRJ tokom 1991. otežavale su donošenje odluka o upotrebi Oružanih snaga. Marijan smatra da je u završnoj fazi jugoslavenske krize došlo do faktičkog odstupanja od ustavom predviđenog sistema kolektivnog vrhovnog komandovanja.{{sfn|Marijan|2009|pp=681–686}} Ratovi u Sloveniji i Hrvatskoj, raspad saveznih političkih institucija i razvoj zasebnih republičkih vojnih struktura doveli su do prestanka funkcioniranja JNA i teritorijalnih odbrana kao dvije komponente jedinstvenih Oružanih snaga SFRJ. U Bosni i Hercegovini formalne republičke i lokalne strukture TO nastavile su postojati tokom 1991. i početkom 1992, ali su bile zahvaćene političkom i organizacijskom fragmentacijom.{{sfn|Hoare|2004|pp=19–24}} Nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 8. aprila 1992. ukinulo je dotadašnji Republički štab TO i formiralo Štab Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzeo postojeću strukturu potčinjenih štabova i jedinica.{{sfn|Šadinlija|2023|pp=258–261}} Prestajanje Oružanih snaga SFRJ zato nije predstavljalo jedan događaj niti rezultat jedinstvenog akta o njihovom ukidanju. Radilo se o procesu povezanom s raspadom jugoslavenske države, prestankom zajedničkog vrhovnog komandovanja, izdvajanjem republičkih odbrambenih struktura i transformacijom JNA tokom 1991. i 1992.{{sfn|Marijan|2009|pp=679–686}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * {{Cite book |last=Hoare |first=Marko Attila |title=How Bosnia Armed |publisher=Saqi Books |location=London |year=2004 |isbn=0-86356-367-8 |language=en |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Marijan |first=Davor |title="Jedinstvo" – posljednji ustroj JNA |journal=Polemos |volume=6 |issue=1–2 |year=2003 |pages=11–47 |url=https://hrcak.srce.hr/2671 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Marijan |first=Davor |title=Rukovođenje i komandovanje Oružanim snagama SFRJ: Vrhovna razina |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=41 |issue=3 |year=2009 |pages=659–686 |url=https://hrcak.srce.hr/57862 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Marijan |first=Davor |title=Koncepcija općenarodne obrane i društvene samozaštite – militarizam samoupravnoga socijalizma |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=53 |issue=3 |year=2021 |pages=953–986 |doi=10.22586/csp.v53i3.18265 |url=https://hrcak.srce.hr/267369 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Smanjenje i razoružanje Teritorijalne odbrane SRBiH – aspekti pripreme agresije na Bosnu i Hercegovinu |year=2007 |pages=770–792 |ref=harv }} * {{Cite book |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine 1986–1992 |publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |year=2013 |isbn=978-9958-740-89-3 |ref=harv }} * {{Cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Od Teritorijalne odbrane do Armije – Formiranje Oružanih snaga u svjetlu odluka Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine |journal=Historijski pogledi |volume=6 |issue=9 |year=2023 |pages=258–270 |doi=10.52259/historijskipogledi.2023.6.9.258 |ref=harv }} == Također pogledajte == * [[Jugoslavenska narodna armija]] * [[Teritorijalna odbrana]] * [[Općenarodna odbrana i društvena samozaštita]] * [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu]] * [[Raspad Jugoslavije]] [[Kategorija:Oružane snage SFRJ| ]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] 0vpbwvpzirqb9k1326yjc1h7wouw3ir Blagoje Govedarica 0 461547 3917991 3917502 2026-08-14T13:59:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3917991 wikitext text/x-wiki '''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]). == Biografija == Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.<ref>[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}</ref> == Istraživačka djelatnost == Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. * Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];<ref name="Glasinačka kultura">{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}</ref> * Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);<ref name="Glasinačka kult">{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 15. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |url-status= dead }}</ref> * Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);<ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}</ref> * Praistorijske grobne humke ([[tumuli]]) u Kupreškom polju; * Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska); * Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka); * Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka); *Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija); *Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina); * Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina). == Publikovani radovi == Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monografije, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja. *Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]</sup> *Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]</sup> *Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004. *Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. *Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41. *Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga, Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22. *Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73. *Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22. *The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nwy4qqitwyo61zgs64z6950lg61kiq3 Premijer Ujedinjenog Kraljevstva 0 469730 3917974 3913077 2026-08-14T12:14:44Z Bakir123 110053 3917974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Premijer | tijelo = Ujedinjenog Kraljevstva<br><small>Velike Britanije i Sjeverne Irske</small><hr> | nativni_naziv = | oznaka = Royal Coat of Arms of the United Kingdom (HM Government).svg | oznakatekst = [[Grb Ujedinjenog Kraljevstva|Grb]] [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade Njegovog Veličanstva]] | zastava = Flag of the United Kingdom.svg | zastavatekst = [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva]] | slika = Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped 3x4 large).jpg | slikavel = | tekst = | trenutno = [[Andy Burnham]] | trenutnood = 20. jula 2026. | odjel = {{plainlist| * [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva]] * [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva]] * [[10 Downing Street|Ured premijera]] * [[Kabinet]] }} | stil = | vrsta = | status = [[Šef vlade]] | skraćenica = | član = | izvještava = [[Britanska monarhija|Monarh]] i [[Britanski Dom komuna|Donji dom]] | prebivalište = {{ubl|[[10 Downing Street]] (Službena rezidencija)|[[Chequers]] (Ljetnjikovac)}} | sjedište = [[Westminster]] | predlagač = Političke stranke | imenujega = [[Kruna (država)|Kruna]] | imenujega_kvalificiran = Aktuelni monarh imenuje osobu koja ukazuje na povjerenje Donjeg doma | mandat = Na zadovoljstvo Njegovog Veličanstva | mandat_kvalificiran = Dok ukaziva povjerenje većini Donjeg doma. Uredu se ne nameću vremenska ograničenja. | konstituirani_instrument = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 3. april 1721. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Robert Walpole]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = 159.584 £ godišnje | veb-sajt = {{URL|https://www.gov.uk/government/organisations/prime-ministers-office-10-downing-street|10 Downing Street}} | fusnote = }} '''Premijer Ujedinjenog Kraljevstva''' je, praktički, politički vođa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Djeluje kao šef britanske [[Vlada|vlade]] i kao drugi [[Predsjednik vlade|premijeri]] u vestminsterskim sistemima je (zajedno sa svojim kabinetom) ''[[de facto]]'' nosilac [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u Britaniji, koji vrši mnoge izvršne dužnosti nominalnu u rukama [[Spisak britanskih kraljeva|suverenena]], koje se navode kao "kraljevski prerogativ". Prema običaju, premijer i Kabinet (pod njegovim vodstvom) za svoja djela odgovaraju Parlamentu, čiji su danas, prema običaju, članovi. Premijer je po službenoj dužnosti i prvi lord trezora i [[ministar]] za državnu službu. Zapravo, određene privilegije, poput boravka u ulici 10 Downing Street, daju se premijerima na osnovu njihovog položaja prvog lorda trezora. Status i izvršne ovlasti britanskog premijera znače da je sadašnji vršitelj te dužnosti dosljedno tretiran kao jedan od najmoćnijih demokratski izabranih lidera na svijetu. Trenutni premijer jest [[Andy Burnham]], na dužnosti od 20. jula 2026.<ref>{{cite news |last1=Spivey |first1=Matt |last2=Hadfield |first2=Charlotte |last3=Mason |first3=with Chris |last4=Street |first4=Henry Zeffman reporting from Downing |last5=Coughlan |first5=Sean |last6=Palace |first6=Daniela Relph at Buckingham |title=Andy Burnham at Buckingham Palace to become prime minister after Keir Starmer formally resigns |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/cgrkv8e8l9qt |work=BBC News |language=en |date=20. 7. 2026}}</ref> ==Autoritet, ovlašćenja i ograničenja== Premijer je šef vlade Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>{{Cite web |title=Prime Minister |url=https://www.gov.uk/government/ministers/prime-minister |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014185426/https://www.gov.uk/government/ministers/prime-minister |archive-date=14. 10. 2017 |access-date=19. 5. 2018 |website=Gov.UK}}</ref> Kao takav, moderni premijer vodi kabinet (izvršnu vlast). Uz to, premijer vodi bitnu političku stranku i uglavnom zapovijeda većinom u Donjem domu (donjem domu zakonodavnog tijela). Sadašnji nosilac ima značajne zakonodavne i izvršne ovlasti. Prema britanskom sistemu postoji jedinstvo moći, a ne razdvajanje. U Donjem domu, premijer vodi proces donošenja zakona s ciljem donošenja zakonodavnog dnevnog reda njihove političke stranke. U izvršnom svojstvu, premijer imenuje (može i razriješiti) sve ostale članove kabineta i [[Ministar|ministre]], te koordinira politike i aktivnosti svih vladinih odjela i osoblja državne službe. Premijer takođe djeluje kao javno "lice" i "glas" vlade njenog veličanstva, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Samo po savjetu premijera, Suvereign izvršava mnoga statutarna i prerogativna ovlašćenja, uključujući visoka sudska, politička, službena i crkvena imenovanja [[Crkva Engleske|Engleske crkve]]; dodjela peeraegova i nekih viteških viteza, odlikovanja i drugih važnih počasti.<ref>[[#Barnett|Barnett]], pp. 245–246</ref> ==Također pogledajte== *[[Spisak premijera Ujedinjenog Kraljevstva]] ==Literatura== <div class="references-small"> *[http://www.number-10.gov.uk/output/Page123.asp 10 Downing Street. (2004). Official Website.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051208105814/http://www.number-10.gov.uk/output/Page123.asp |date=8. 12. 2005 }} *Farnborough, Thomas Erskine, 1st Baron. (1896). ''Constitutional History of England since the Accession of George the Third,'' 11th ed. London: Longmans, Green and Co. *[http://www.parliament.uk/ Parliament of the United Kingdom. (2004). Official Website.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110223110221/http://www.parliament.uk/ |date=23. 2. 2011 }} *[http://www.archontology.org/nations/uk/bpm/ Principal Ministers of the Crown: 1730-2006] </div> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Prime ministers of the United Kingdom}} {{Britanski premijeri}} [[Kategorija:Politika Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Premijeri po državama|Ujedinjeno Kraljevstvo]] oq0tl1dmbyjzwlbiru3orcx2zr1dcbp Spisak premijera Ujedinjenog Kraljevstva 0 480165 3917975 3913080 2026-08-14T12:15:00Z Bakir123 110053 /* Spisak (1721–danas) */ 3917975 wikitext text/x-wiki [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] je, praktički, politički vođa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Djeluje kao šef britanske [[Vlada|vlade]] i, kao drugi [[Predsjednik vlade|premijeri]] u vestminsterskim sistemima, (zajedno sa svojim kabinetom) ''[[de facto]]'' je nosilac [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] i obavlja mnoge izvršne dužnosti koje su nominalno u rukama [[Spisak britanskih kraljeva|suverena]], a koje se navode kao "kraljevski prerogativ". Ne postoji precizan datum kada se uloga premijera prvi put pojavila jer ona nije ustanovljena nego je evoluirala tokom određenog perioda spajanjem dužnosti.{{sfn|Hennessy|2001|pp=39–40}} Moderni historičari generalno smatraju Roberta Walpolea, koji je vodio vladu [[Kraljevina Velika Britanija|Velike Britanije]] više od 20 godina od 1721,{{sfnm|1a1=Clarke|1y=1999|1p=266|2a1=Hennessy|2y=2001|2pp=39–40}} prvim premijerom. ==Spisak (1721–danas)== {| class="wikitable" |- ! # !! colspan=2|Premijer !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka |- |align=center| 1. | [[Datoteka:Robert Walpole, 1st Earl of Orford by Arthur Pond (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Walpole]] | 3. april 1721 – 11. februar 1742. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 2. | [[Datoteka:Spencer Compton 1st Earl of Wilmington (cropped).jpg|70p]] | [[Spencer Compton]] | 16. februar 1742 – 2. juli 1743. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 3. | [[Datoteka:Henry Pelham (1694–1754) (cropped 2).jpg|70p]] | [[Henry Pelham]] | 27. august 1743 – 6. mart 1754. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 4. | [[Datoteka:Thomas-Pelham-Holles-1st-Duke-of-Newcastle-under-Lyne (cropped).jpg|70p]] | [[Thomas Pelham-Holles]] | 16. mart 1754 – 11. novembar 1756. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 5. | [[Datoteka:4th Duke of Devonshire after Hudson (cropped).jpg|70p]] | [[William Cavendish (1720–1764)|William Cavendish]] | 16. novembar 1756 – 29. juni 1757. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| (4). | [[Datoteka:Thomas-Pelham-Holles-1st-Duke-of-Newcastle-under-Lyne (cropped).jpg|70p]] | [[Thomas Pelham-Holles]] | 29. juni 1757 – 26. maj 1762. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 6. | [[Datoteka:John Stuart, 3rd Earl of Bute, by Joshua Reynolds crop (retouched, cropped).jpg|70p]] | [[John Stuart (1713–1792)|John Stuart]] | 26. maj 1762 – 8. april 1763. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 7. | [[Datoteka:George Grenville (1712–1770) by William Hoare (1707-1792) Cropped (cropped).jpg|70p]] | [[George Grenville]] | 16. april 1763 – 10. juli 1765. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 8. | [[Datoteka:2nd Marquess of Rockingham cropped (cropped).jpg|70p]] | [[Charles Watson-Wentworth]] | 13. juli 1765 – 30. juli 1766. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 9. | [[Datoteka:William Pitt, 1st Earl of Chatham after Richard Brompton cropped (cropped).jpg|70p]] | [[William Pitt stariji|William Pitt Sr.]] | 30. juli 1766 – 14. oktobar 1768. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 10. | [[Datoteka:Augustus-Henry-FitzRoy-3rd-Duke-of-Grafton (cropped).jpg|70p]] | [[Augustus FitzRoy (1735–1811)|Augustus FitzRoy]] | 14. oktobar 1768 – 28. januar 1770. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 11. | [[Datoteka:Nathaniel Dance Lord North cropped cropped (cropped).jpg|70p]] | [[Frederick North]] | 28. januar 1770 – 27. mart 1782. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| (8). | [[Datoteka:2nd Marquess of Rockingham cropped (cropped).jpg|70p]] | [[Charles Watson-Wentworth]] | 27. mart 1782 – 1. juli 1782. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 12. | [[Datoteka:William Petty, 2nd Earl of Shelburne by JL Mosnier crop (cropped).jpg|70p]] | [[William Petty (1737–1805)|William Petty]] | 4. juli 1782 – 26. mart 1783. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 13. | [[Datoteka:01-Bentinck William Henry Cavendish, 3rd Duke of Portland c 1774 (cropped).jpg|70p]] | [[William Cavendish-Bentinck]] | 2. april 1783 – 18. decembar 1783. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 14. | [[Datoteka:George-Romney-xx-William-Pitt-the-Younger-xx-Tate-Britain (cropped).jpg|70p]] | [[William Pitt mlađi|William Pitt Jr.]] | 19. decembar 1783 – 14. mart 1801. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 15. | [[Datoteka:Henry Addington by Beechey (cropped).jpg|70p]] | [[Henry Addington]] | 17. mart 1801 – 10. maj 1804. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| (14). | [[Datoteka:OlderPittThe Younger crop.jpg|70p]] | [[William Pitt mlađi|William Pitt Jr.]] | 10. maj 1804 – 23. januar 1806. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 16. | [[Datoteka:1st Baron Grenville (cropped).jpg|70p]] | [[William Grenville]] | 11. februar 1806 – 25. mart 1807. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| (13). | [[Datoteka:01-Bentinck William Henry Cavendish, 3rd Duke of Portland c 1774 (cropped).jpg|70p]] | [[William Cavendish-Bentinck]] | 31. mart 1807 – 4. oktobar 1809. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 17. | [[Datoteka:Spencerperceval (cropped).jpg|70p]] | [[Spencer Perceval]] | 4. oktobar 1809 – 11. maj 1812. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 18. | [[Datoteka:Earl jenkinson (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Jenkinson]] | 8. juni 1812 – 9. april 1827. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 19. | [[Datoteka:George Canning by Richard Evans - detail (cropped).jpg|70p]] | [[George Canning]] | 12. april 1827 – 8. august 1827. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 20. | [[Datoteka:Frederick John Robinson, 1st Earl of Ripon by Sir Thomas Lawrence cropped (cropped).jpg|70p]] | [[F. J. Robinson]] | 31. august 1827 – 8. januar 1828. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 21. | [[Datoteka:Arthur Wellesley, 1st Duke of Wellington by Robert Home cropped.jpg|70p]] | [[Arthur Wellesley]] | 22. januar 1828 – 16. novembar 1830. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 22. | [[Datoteka:Charles Grey, 2nd Earl Grey after Sir Thomas Lawrence cropped (cropped).jpg|70p]] | [[Charles Grey (1764–1845)|Charles Grey]] | 22. novembar 1830 – 9. juli 1834. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 23. | [[Datoteka:2nd V Melbourne (cropped).jpg|70p]] | [[William Lamb (britanski premijer)|William Lamb]] | 16. juli 1834 – 14. novembar 1834. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| (21). | [[Datoteka:Lord Arthur Wellesley the Duke of Wellington.jpg|70p]] | [[Arthur Wellesley]] | 17. novembar 1834 – 9. decembar 1834. |style="background-color:#3333CC | | [[Torijevci|Tori]] |- |align=center| 24. | [[Datoteka:Robert Peel by RR Scanlan detail (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Peel]] | 10. decembar 1834 – 8. april 1835. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (23). | [[Datoteka:2nd V Melbourne (cropped).jpg|70p]] | [[William Lamb (britanski premijer)|William Lamb]] | 18. april 1835 – 30. august 1841. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| (24). | [[Datoteka:Robert Peel by RR Scanlan detail (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Peel]] | 30. august 1841 – 29. juni 1846. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 25. | [[Datoteka:Lord John Russell (cropped).jpg|70p]] | [[John Russell (britanski premijer)|John Russell]] | 30. juni 1846 – 21. februar 1852. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| 26. | [[Datoteka:14th Earl of Derby (cropped) (cropped).jpg|70p]] | [[Edward Smith-Stanley]] | 23. februar 1852 – 17. decembar 1852. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 27. | [[Datoteka:George Hamilton-Gordon (cropped).jpg|70p]] | [[George Hamilton-Gordon]] | 19. decembar 1852 – 30. januar 1855. |style="background-color:#99FF99 | | [[Peelite]] |- |align=center| 28. | [[Datoteka:Henry John Temple, 3rd Viscount Palmerston (cropped).jpg|70p]] | [[Henry John Temple]] | 6. februar 1855 – 19. februar 1858. |style="background-color:#FF7F00 | | [[Vigovci|Vig]] |- |align=center| (26). | [[Datoteka:14th Earl of Derby (cropped) (cropped).jpg|70p]] | [[Edward Smith-Stanley]] | 20. februar 1858 – 11. juni 1859. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (28). | [[Datoteka:Henry John Temple, 3rd Viscount Palmerston (cropped).jpg|70p]] | [[Henry John Temple]] | 12. juni 1859 – 18. oktobar 1865. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| (25). | [[Datoteka:Lord John Russell (cropped).jpg|70p]] | [[John Russell (britanski premijer)|John Russell]] | 29. oktobar 1865 – 26. juni 1866. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| (26). | [[Datoteka:14th Earl of Derby (cropped) (cropped).jpg|70p]] | [[Edward Smith-Stanley]] | 28. juni 1866 – 25. februar 1868. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 29. | [[Datoteka:Benjamin Disraeli by H Lenthall (cropped).jpg|70p]] | [[Benjamin Disraeli]] | 27. februar 1868 – 1. decembar 1868. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 30. | [[Datoteka:William Ewart Gladstone (cropped).jpg|70p]] | [[William Ewart Gladstone]] | 3. decembar 1868 – 17. februar 1874. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| (29). | [[Datoteka:Benjamin Disraeli by H Lenthall (cropped).jpg|70p]] | [[Benjamin Disraeli]] | 20. februar 1874 – 21. april 1880. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (30). | [[Datoteka:William Ewart Gladstone (cropped).jpg|70p]] | [[William Ewart Gladstone]] | 23. april 1880 – 9. juni 1885. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| 31. | [[Datoteka:Robert cecil (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Gascoyne-Cecil]] | 23. juni 1885 – 28. januar 1886. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (30). | [[Datoteka:William Ewart Gladstone (cropped).jpg|70p]] | [[William Ewart Gladstone]] | 1. februar 1886 – 20. juli 1886. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| (31). | [[Datoteka:Robert cecil (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Gascoyne-Cecil]] | 25. juli 1886 – 11. august 1892. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (30). | [[Datoteka:William Ewart Gladstone (cropped).jpg|70p]] | [[William Ewart Gladstone]] | 15. august 1892 – 2. mart 1894. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| 32. | [[Datoteka:Archibald-Philip-Primrose-5th-Earl-of-Rosebery (cropped) (cropped).jpg|70p]] | [[Archibald Primrose (britanski premijer)|Archibald Primrose]] | 5. mart 1894 – 22. juni 1895. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| (31). | [[Datoteka:Robert cecil (cropped).jpg|70p]] | [[Robert Gascoyne-Cecil]] | 25. juni 1895 – 11. juli 1902. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 33. | [[Datoteka:Arthur Balfour, photo portrait facing left (cropped).jpg|70p]] | [[Arthur Balfour]] | 12. juli 1902 – 4. decembar 1905. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 34. | [[Datoteka:Henry Campbell-Bannerman photo.jpg|70p]] | [[Henry Campbell-Bannerman]] | 5. decembar 1905 – 3. april 1908. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| 35. | [[Datoteka:Herbert Henry Asquith.jpg|70p]] | [[H. H. Asquith]] | 8. april 1908 – 5. decembar 1916. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| 36. | [[Datoteka:LloydGeorge (cropped).jpg|70p]] | [[David Lloyd George]] | 6. decembar 1916 – 19. oktobar 1922. |style="background-color:#ffd700 | | [[Liberalna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Liberalna stranka]] |- |align=center| 37. | [[Datoteka:Andrew Bonar Law 01 (cropped).jpg|70p]] | [[Bonar Law]] | 23. oktobar 1922 – 20. maj 1923. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 38. | [[Datoteka:Stanley Baldwin ggbain.35233 (cropped).jpg|70p]] | [[Stanley Baldwin]] | 22. maj 1923 – 22. januar 1924. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 39. | [[Datoteka:Ramsay-MacDonald (cropped).jpg|70p]] | [[Ramsay MacDonald]] | 22. januar 1924 – 4. novembar 1924. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| (38). | [[Datoteka:Stanley Baldwin ggbain.35233 (cropped).jpg|70p]] | [[Stanley Baldwin]] | 4. novembar 1924 – 4. juni 1929. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (39). | [[Datoteka:J. Ramsay MacDonald LCCN2014715885 (3x4 crop).jpg|70p]] | [[Ramsay MacDonald]] | 5. juni 1929 – 7. juni 1935. |style="background-color:green | | [[Nacionalna Organizacija Laburista|Nacionalni Laburisti]] |- |align=center| (38). | [[Datoteka:Stanley Baldwin ggbain.35233 (cropped).jpg|70p]] | [[Stanley Baldwin]] | 7. juni 1935 – 28. maj 1937. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 40. | [[Datoteka:Chamberlain Neville.jpg|70p]] | [[Neville Chamberlain]] | 28. maj 1937 – 10. maj 1940. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 41. | [[Datoteka:Sir Winston Churchill (cropped).jpg|70p]] | [[Winston Churchill]] | 10. maj 1940 – 26. juli 1945. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 42. | [[Datoteka:Clement Attlee (cropped).jpg|70p]] | [[Clement Attlee]] | 26. juli 1945 – 26. oktobar 1951. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| (41). | [[Datoteka:Sir Winston Churchill (cropped).jpg|70p]] | [[Winston Churchill]] | 26. oktobar 1951 – 5. april 1955. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 42. | [[Datoteka:Anthony Eden (retouched) (cropped).jpg|70p]] | [[Anthony Eden]] | 6. april 1955 – 9. januar 1957. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 43. | [[Datoteka:Harold Macmillan (cropped).jpg|70p]] | [[Harold Macmillan]] | 10. januar 1957 – 18. oktobar 1963. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 44. | [[Datoteka:Alec Douglas-Home (c1963) (cropped).jpg|70p]] | [[Alec Douglas-Home]] | 19. oktobar 1963 – 16. oktobar 1964. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 45. | [[Datoteka:Harold Wilson.jpg|70p]] | [[Harold Wilson]] | 16. oktobar 1964 – 19. juni 1970. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| 46. | [[Datoteka:Edward Heath (cropped).jpg|70p]] | [[Edward Heath]] | 19. juni 1970 – 4. mart 1974. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| (45). | [[Datoteka:Harold Wilson.jpg|70p]] | [[Harold Wilson]] | 4. mart 1974 – 5. april 1976. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| 47. | [[Datoteka:Prime Minister James Callaghan (cropped).jpg|70p]] | [[James Callaghan]] | 5. april 1976 – 4. maj 1979. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| 48. | [[Datoteka:Margaret Thatcher (1983).jpg|70p]] | [[Margaret Thatcher]] | 4. maj 1979 – 28. novembar 1990. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 49. | [[Datoteka:John Major Feb. 1993.jpg|70p]] | [[John Major]] | 28. novembar 1990 – 2. maj 1997. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 50. | [[Datoteka:Tony Blair in 2002 (cropped).jpg|70p]] | [[Tony Blair]] | 2. maj 1997 – 27. juni 2007. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| 51. | [[Datoteka:Gordon Brown official (cropped 2).jpg|70p]] | [[Gordon Brown]] | 27. juni 2007 – 11. maj 2010. |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| 52. | [[Datoteka:David Cameron official (cropped).jpg|70p]] | [[David Cameron]] | 11. maj 2010 – 13. juli 2016. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 53. | [[Datoteka:Theresa May (2016) (cropped).jpg|70p]] | [[Theresa May]] | 13. juli 2016 – 24. juli 2019. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 54. | [[Datoteka:Boris Johnson official portrait (cropped).jpg|70p]] | [[Boris Johnson]] | 24. juli 2019 – 6. septembar 2022. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 55. | [[Datoteka:Official portrait of Liz Truss (cropped).jpg|70p]] | [[Liz Truss]] | 6. septembar 2022 – 25. oktobar 2022. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 56. | [[Datoteka:Portrait of Prime Minister Rishi Sunak (cropped).jpg|70p]] | [[Rishi Sunak]] | 25. oktobar 2022 – 5. juli 2024. |style="background-color:#0087DC | | [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativna stranka]] |- |align=center| 57. | [[Datoteka:Prime Minister Sir Keir Starmer Official Portrait (cropped).jpg|70p]] | [[Keir Starmer]] | 5. juli 2024 – 20. juli 2026 |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |- |align=center| 58. | [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|70p]] | [[Andy Burnham]] | 20. juli 2026 – ''trenutni'' |style="background-color:#E4003B | | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]] |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Prime ministers of the United Kingdom}} {{Britanski premijeri}} [[Kategorija:Premijeri po državama|Ujedinjeno Kraljevstvo]] 2b2gt5o8piqf852dmzei7spwvqetfq4 Drugi saziv Narodne skupštine Republike Srpske 0 505045 3918037 3695139 2026-08-14T21:46:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918037 wikitext text/x-wiki {{Politika Republike Srpske}}'''Drugi saziv [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]''' konstituisan je 19. oktobra 1996. na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|općih izbora 1996.]] koji su održani 14. septembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/drugi-saziv|title=Drugi saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024}}</ref> Za [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske|predsjednika Narodne skupštine]] izabran je [[Dragan Kalinić]] iz [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, koji je također vršio ovu funkciju krajem [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|Prvog saziva]], zamjenjivši [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], koji se povukao zbog međunarodnog pritiska. Ovaj saziv je raspušten 3. jula 1997, za vrijeme [[Kriza u Republici Srpskoj 1997. i 1998.|političke krize u entitetu]], od strane tadašnje [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednice Republike Srpske]] [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]]. Međutim, NSRS nije prihvatio tu odluku i nastavio je rad donošenjem akata koji će kasnije biti poništeni. Narodna skupština je 5. jula izglasala da joj se oduzmu ovlaštenja i prenesu na Vrhovno vijeće odbrane. Politička kriza je završila pobjedom Biljane, koja je predvodila opoziciju sa novoformiranom strankom [[Srpski nacionalni savez]], na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|prijevremenim izbora 1997.]] koji su bili održani 22. i 23. novembra,<ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/narodna-skup%C5%A1tina/saziv/tre%C4%87i-saziv|title=Treći saziv NSRS|last=|date=14. 1. 2015|website=www.narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|language=bs|access-date=10. 4. 2024}}</ref> te ovaj saziv službeno je zamijenjen sa [[Treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske|trećim]] 26. decembra 1997. == Raspodjela mandata == {| class="wikitable" style="text-align:left;" ! style="text-align:left; background:#e9e9e9; vertical-align:center;" |Politička stranka ! style="background:#e9e9e9;" |Broj mandata |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |45 |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |14 |- |[[Narodni savez za slobodan mir|NSzSM]] |10 |- |[[Srpska radikalna stranka|SRS]] |6 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |2 |- |[[Združena lista]] |2 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | 2 |- |[[Srpska stranka Krajine i Posavine|SSKiP]] |1 |- |[[Srpska patriotska stranka|SPS]] |1 |- !Ukupno !83 |} == Također pogledajte == * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [Http://www.narodnaskupstinars.net Službena stranica Narodne skupštine Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=27. 2. 2021 }} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|I saziv]] |naslov = II saziv |poslije = [[Treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske|III saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Narodne skupštine Republike Srpske}} [[Kategorija:Narodna skupština Republike Srpske|2]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] kdutki4i5farn4v80tas2g6fuo5nj20 Danijal Hadžović 0 523779 3917979 3917968 2026-08-14T12:51:18Z ~2026-44403-30 184695 /*added new reference */ 3917979 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Danijal Debilhana Hadžović | slika = Danijal Hadzovic 2026.jpg | alt_slike = | opis = Danijal Hadžović na ''Europe Liberty Forumu'' 2025. u [[Bruxelles]]u | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1988}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Novinar, kolumnista, politički komentator | godine_aktivnosti = | poznat_po = | alma_mater = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | značajna_djela = }} '''Danijal Hadžović''' (rođen 1988. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], kolumnista i politički komentator. Zaposlen je kao urednik i novinar u dnevnom listu ''[[Dnevni avaz]]''. Njegovi politički komentari i javni istupi bili su predmet medijskih reakcija i polemika u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://istraga.ba/protiv-je-povorke-novinare-naziva-frustriranim-zlonamjernim-i-bolesnim-druzi-se-s-kriminalcima-i-porucuje-kriticarima-dolazimo-po-vas/|title=Protiv je povorke...|website=Istraga.ba|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Novinarsku karijeru započeo je 2009. na [[Radio 202 (Sarajevo)|Radiju 202]], nakon čega je radio za više medija u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Depo.ba]], [[Federalna televizija|Federalnu televiziju]] i magazin ''[[Slobodna Bosna]]''. Od 2020. angažiran je kao novinar i urednik u dnevnom listu ''Dnevni avaz''. == Medijski rad i javni nastupi == Hadžović je prisutan u televizijskim i medijskim formatima kao politički komentator, gdje analizira unutrašnje političke odnose, djelovanje stranaka i društvene fenomene u Bosni i Hercegovini. U programima televizije [[N1 (televizija)|N1]] iznosio je stavove o unutarstranačkim odnosima, lokalnoj politici i društvenim pojavama, uključujući pitanja političke komunikacije i javnog diskursa.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/danijel-hadzovic-za-n1-ne-cvjetaju-ruze-u-nip-u-postoje-dva-krila-unutar-stranke/|title=Danijel Hadžović za N1: Ne cvjetaju ruže u NiP-u, postoje dva krila unutar stranke|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/hadzovic-gradonacelnica-benjamina-karic-vodi-instagram-politiku/|title=Hadžović: Gradonačelnica Benjamina Karić vodi Instagram politiku|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/denijel-hadzovic-o-sramnom-navijanju-dijela-navijaca-poslana-je-jako-losa-slika-iz-sarajeva-ovo-se-mora-kazniti/|title=Hadžović o navijačima: Poslana je loša slika iz Sarajeva|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Njegovi stavovi prenošeni su i u tekstualnim formatima na portalu N1.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kada-ste-posljednji-put-culi-da-neko-jasno-kaze-kakva-je-pozicija-bosnjaka-u-eu-ne-vidimo-dalje-od-nase-avlije/|title=Kada ste posljednji put čuli da neko jasno kaže kakva je pozicija Bošnjaka u EU|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref> U programima [[FACE TV]] komentarisao je političku scenu i društvene procese u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/danijal-hadzovic-vecina-bh-politicara-ima-samo-jmbg-u-biografiji-zive-u-zacaranom-krugu-ulizica/563282/|title=Danijal Hadžović: Većina bh. političara ima samo JMBG u biografiji|website=FACE TV|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/hadzovic-sda-stranka-malih-sredina-kesmer-efendic-imao-slabog-protukandidata/442533/|title=Hadžović: SDA stranka malih sredina|website=FACE TV|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Učestvovao je i u emisijama [[Federalna televizija|Federalne televizije]], gdje se bavio analizom aktuelnih političkih događaja.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/rezime-sedmice-danijal-hadzovic-17052025-frt5f|title=Rezime sedmice – Danijal Hadžović|website=Federalna.ba|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Liberalni forum == Hadžović je osnivač organizacije ''[[Liberalni forum]]'', nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu koja se bavi promocijom liberalno-demokratskih ideja kroz edukaciju, javne debate i istraživačke projekte.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/|title=Liberalni forum – o organizaciji|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Organizacija realizira više projekata iz oblasti ekonomije, politike i javnog dijaloga. Jedan od ključnih projekata je ''Ekonomska olimpijada'', takmičenje iz ekonomije i finansijske pismenosti namijenjeno srednjoškolcima širom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/ekonomska-olimpijada/|title=Ekonomska olimpijada|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Liberalni forum organizira i ''Sarajevske debate'', seriju javnih rasprava o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, u kojima učestvuju predstavnici akademske zajednice, politike i civilnog društva.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/sarajevske-debate/|title=Sarajevske debate|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Organizacija je pokrenula i ''Školu ekonomskog novinarstva'', edukativni program namijenjen novinarima i studentima koji se bave ekonomskim temama.<ref>{{Cite web|url=https://www.dialogos.ba/prijavite-se-na-prvu-skolu-ekonomskog-novinarstva/|title=Prijavite se na Školu ekonomskog novinarstva|website=Dialogos|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Također, Liberalni forum realizirao je edukativne programe poput ''Škole praktičnog liberalizma'', usmjerene na promociju političke teorije i javnog zagovaranja.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/2018/03/16/skola-prakticnog-liberalizma-pocela-sa-radom/|title=Škola praktičnog liberalizma počela sa radom|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> U okviru svog rada organizacija objavljuje analize i publikacije iz oblasti ekonomije i javnih politika. == Stavovi == U svom radu zagovara liberalne političke i ekonomske ideje, uključujući slobodno tržište, ograničenu ulogu države i individualne slobode. == Publikacije i prevodilački rad == Hadžović je do sada preveo tri djela iz oblasti ekonomije i političke teorije. * ''Sloboda izbora'' – Milton Friedman (Sarajevo: Liberalni forum, 2019, ISBN 978-9926-8426-0-4)<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/28448518|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> * ''Liberalizam'' – Ludwig von Mises<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65127942|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> * ''Razvoj s dostojanstvom'' – Tom Palmer i Matt Warner<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/25073158|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hadžović, Danijal}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fqfrnj735rskd7l0nsrkxxf0mefmkb3 3917981 3917979 2026-08-14T13:33:24Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-44403-30|~2026-44403-30]] ([[User talk:~2026-44403-30|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] 3917968 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Danijal Hadžović | slika = Danijal Hadzovic 2026.jpg | alt_slike = | opis = Danijal Hadžović na ''Europe Liberty Forumu'' 2025. u [[Bruxelles]]u | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1988}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Novinar, kolumnista, politički komentator | godine_aktivnosti = | poznat_po = | alma_mater = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | značajna_djela = }} '''Danijal Hadžović''' (rođen 1988. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], kolumnista i politički komentator. Zaposlen je kao urednik i novinar u dnevnom listu ''[[Dnevni avaz]]''. Njegovi politički komentari i javni istupi bili su predmet medijskih reakcija i polemika u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://istraga.ba/protiv-je-povorke-novinare-naziva-frustriranim-zlonamjernim-i-bolesnim-druzi-se-s-kriminalcima-i-porucuje-kriticarima-dolazimo-po-vas/|title=Protiv je povorke...|website=Istraga.ba|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Novinarsku karijeru započeo je 2009. na [[Radio 202 (Sarajevo)|Radiju 202]], nakon čega je radio za više medija u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Depo.ba]], [[Federalna televizija|Federalnu televiziju]] i magazin ''[[Slobodna Bosna]]''. Od 2020. angažiran je kao novinar i urednik u dnevnom listu ''Dnevni avaz''. == Medijski rad i javni nastupi == Hadžović je prisutan u televizijskim i medijskim formatima kao politički komentator, gdje analizira unutrašnje političke odnose, djelovanje stranaka i društvene fenomene u Bosni i Hercegovini. U programima televizije [[N1 (televizija)|N1]] iznosio je stavove o unutarstranačkim odnosima, lokalnoj politici i društvenim pojavama, uključujući pitanja političke komunikacije i javnog diskursa.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/danijel-hadzovic-za-n1-ne-cvjetaju-ruze-u-nip-u-postoje-dva-krila-unutar-stranke/|title=Danijel Hadžović za N1: Ne cvjetaju ruže u NiP-u, postoje dva krila unutar stranke|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/hadzovic-gradonacelnica-benjamina-karic-vodi-instagram-politiku/|title=Hadžović: Gradonačelnica Benjamina Karić vodi Instagram politiku|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/denijel-hadzovic-o-sramnom-navijanju-dijela-navijaca-poslana-je-jako-losa-slika-iz-sarajeva-ovo-se-mora-kazniti/|title=Hadžović o navijačima: Poslana je loša slika iz Sarajeva|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Njegovi stavovi prenošeni su i u tekstualnim formatima na portalu N1.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kada-ste-posljednji-put-culi-da-neko-jasno-kaze-kakva-je-pozicija-bosnjaka-u-eu-ne-vidimo-dalje-od-nase-avlije/|title=Kada ste posljednji put čuli da neko jasno kaže kakva je pozicija Bošnjaka u EU|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref> U programima [[FACE TV]] komentarisao je političku scenu i društvene procese u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/danijal-hadzovic-vecina-bh-politicara-ima-samo-jmbg-u-biografiji-zive-u-zacaranom-krugu-ulizica/563282/|title=Danijal Hadžović: Većina bh. političara ima samo JMBG u biografiji|website=FACE TV|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/hadzovic-sda-stranka-malih-sredina-kesmer-efendic-imao-slabog-protukandidata/442533/|title=Hadžović: SDA stranka malih sredina|website=FACE TV|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Učestvovao je i u emisijama [[Federalna televizija|Federalne televizije]], gdje se bavio analizom aktuelnih političkih događaja.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/rezime-sedmice-danijal-hadzovic-17052025-frt5f|title=Rezime sedmice – Danijal Hadžović|website=Federalna.ba|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Liberalni forum == Hadžović je osnivač organizacije ''[[Liberalni forum]]'', nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu koja se bavi promocijom liberalno-demokratskih ideja kroz edukaciju, javne debate i istraživačke projekte.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/|title=Liberalni forum – o organizaciji|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Organizacija realizira više projekata iz oblasti ekonomije, politike i javnog dijaloga. Jedan od ključnih projekata je ''Ekonomska olimpijada'', takmičenje iz ekonomije i finansijske pismenosti namijenjeno srednjoškolcima širom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/ekonomska-olimpijada/|title=Ekonomska olimpijada|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Liberalni forum organizira i ''Sarajevske debate'', seriju javnih rasprava o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, u kojima učestvuju predstavnici akademske zajednice, politike i civilnog društva.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/sarajevske-debate/|title=Sarajevske debate|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Organizacija je pokrenula i ''Školu ekonomskog novinarstva'', edukativni program namijenjen novinarima i studentima koji se bave ekonomskim temama.<ref>{{Cite web|url=https://www.dialogos.ba/prijavite-se-na-prvu-skolu-ekonomskog-novinarstva/|title=Prijavite se na Školu ekonomskog novinarstva|website=Dialogos|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Također, Liberalni forum realizirao je edukativne programe poput ''Škole praktičnog liberalizma'', usmjerene na promociju političke teorije i javnog zagovaranja.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/2018/03/16/skola-prakticnog-liberalizma-pocela-sa-radom/|title=Škola praktičnog liberalizma počela sa radom|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> U okviru svog rada organizacija objavljuje analize i publikacije iz oblasti ekonomije i javnih politika. == Stavovi == U svom radu zagovara liberalne političke i ekonomske ideje, uključujući slobodno tržište, ograničenu ulogu države i individualne slobode. == Publikacije i prevodilački rad == Hadžović je do sada preveo tri djela iz oblasti ekonomije i političke teorije. * ''Sloboda izbora'' – Milton Friedman (Sarajevo: Liberalni forum, 2019, ISBN 978-9926-8426-0-4)<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/28448518|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> * ''Liberalizam'' – Ludwig von Mises<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65127942|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> * ''Razvoj s dostojanstvom'' – Tom Palmer i Matt Warner<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/25073158|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hadžović, Danijal}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 01fxs5cholxzgukl0ts9t1wtwln7ohx 3918018 3917981 2026-08-14T19:20:37Z GoodBosnian 170315 /* */ 3918018 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Relevantnost upitna}} {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Danijal Hadžović | slika = Danijal Hadzovic 2026.jpg | alt_slike = | opis = Danijal Hadžović na ''Europe Liberty Forumu'' 2025. u [[Bruxelles]]u | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1988}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Novinar, kolumnista, politički komentator | godine_aktivnosti = | poznat_po = | alma_mater = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | značajna_djela = }} '''Danijal Hadžović''' (rođen 1988. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], kolumnista i politički komentator. Zaposlen je kao urednik i novinar u dnevnom listu ''[[Dnevni avaz]]''. Njegovi politički komentari i javni istupi bili su predmet medijskih reakcija i polemika u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://istraga.ba/protiv-je-povorke-novinare-naziva-frustriranim-zlonamjernim-i-bolesnim-druzi-se-s-kriminalcima-i-porucuje-kriticarima-dolazimo-po-vas/|title=Protiv je povorke...|website=Istraga.ba|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i diplomirao na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Novinarsku karijeru započeo je 2009. na [[Radio 202 (Sarajevo)|Radiju 202]], nakon čega je radio za više medija u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Depo.ba]], [[Federalna televizija|Federalnu televiziju]] i magazin ''[[Slobodna Bosna]]''. Od 2020. angažiran je kao novinar i urednik u dnevnom listu ''Dnevni avaz''. == Medijski rad i javni nastupi == Hadžović je prisutan u televizijskim i medijskim formatima kao politički komentator, gdje analizira unutrašnje političke odnose, djelovanje stranaka i društvene fenomene u Bosni i Hercegovini. U programima televizije [[N1 (televizija)|N1]] iznosio je stavove o unutarstranačkim odnosima, lokalnoj politici i društvenim pojavama, uključujući pitanja političke komunikacije i javnog diskursa.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/danijel-hadzovic-za-n1-ne-cvjetaju-ruze-u-nip-u-postoje-dva-krila-unutar-stranke/|title=Danijel Hadžović za N1: Ne cvjetaju ruže u NiP-u, postoje dva krila unutar stranke|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/hadzovic-gradonacelnica-benjamina-karic-vodi-instagram-politiku/|title=Hadžović: Gradonačelnica Benjamina Karić vodi Instagram politiku|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/denijel-hadzovic-o-sramnom-navijanju-dijela-navijaca-poslana-je-jako-losa-slika-iz-sarajeva-ovo-se-mora-kazniti/|title=Hadžović o navijačima: Poslana je loša slika iz Sarajeva|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Njegovi stavovi prenošeni su i u tekstualnim formatima na portalu N1.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kada-ste-posljednji-put-culi-da-neko-jasno-kaze-kakva-je-pozicija-bosnjaka-u-eu-ne-vidimo-dalje-od-nase-avlije/|title=Kada ste posljednji put čuli da neko jasno kaže kakva je pozicija Bošnjaka u EU|website=N1|access-date=26. 3. 2026}}</ref> U programima [[FACE TV]] komentarisao je političku scenu i društvene procese u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/danijal-hadzovic-vecina-bh-politicara-ima-samo-jmbg-u-biografiji-zive-u-zacaranom-krugu-ulizica/563282/|title=Danijal Hadžović: Većina bh. političara ima samo JMBG u biografiji|website=FACE TV|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://face.ba/face-tv/hadzovic-sda-stranka-malih-sredina-kesmer-efendic-imao-slabog-protukandidata/442533/|title=Hadžović: SDA stranka malih sredina|website=FACE TV|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Učestvovao je i u emisijama [[Federalna televizija|Federalne televizije]], gdje se bavio analizom aktuelnih političkih događaja.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/rezime-sedmice-danijal-hadzovic-17052025-frt5f|title=Rezime sedmice – Danijal Hadžović|website=Federalna.ba|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Liberalni forum == Hadžović je osnivač organizacije ''[[Liberalni forum]]'', nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu koja se bavi promocijom liberalno-demokratskih ideja kroz edukaciju, javne debate i istraživačke projekte.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/|title=Liberalni forum – o organizaciji|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Organizacija realizira više projekata iz oblasti ekonomije, politike i javnog dijaloga. Jedan od ključnih projekata je ''Ekonomska olimpijada'', takmičenje iz ekonomije i finansijske pismenosti namijenjeno srednjoškolcima širom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/ekonomska-olimpijada/|title=Ekonomska olimpijada|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Liberalni forum organizira i ''Sarajevske debate'', seriju javnih rasprava o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, u kojima učestvuju predstavnici akademske zajednice, politike i civilnog društva.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/sarajevske-debate/|title=Sarajevske debate|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Organizacija je pokrenula i ''Školu ekonomskog novinarstva'', edukativni program namijenjen novinarima i studentima koji se bave ekonomskim temama.<ref>{{Cite web|url=https://www.dialogos.ba/prijavite-se-na-prvu-skolu-ekonomskog-novinarstva/|title=Prijavite se na Školu ekonomskog novinarstva|website=Dialogos|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Također, Liberalni forum realizirao je edukativne programe poput ''Škole praktičnog liberalizma'', usmjerene na promociju političke teorije i javnog zagovaranja.<ref>{{Cite web|url=https://liberalniforum.com/2018/03/16/skola-prakticnog-liberalizma-pocela-sa-radom/|title=Škola praktičnog liberalizma počela sa radom|website=Liberalni forum|access-date=26. 3. 2026}}</ref> U okviru svog rada organizacija objavljuje analize i publikacije iz oblasti ekonomije i javnih politika. == Stavovi == U svom radu zagovara liberalne političke i ekonomske ideje, uključujući slobodno tržište, ograničenu ulogu države i individualne slobode. == Publikacije i prevodilački rad == Hadžović je do sada preveo tri djela iz oblasti ekonomije i političke teorije. * ''Sloboda izbora'' – Milton Friedman (Sarajevo: Liberalni forum, 2019, ISBN 978-9926-8426-0-4)<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/28448518|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> * ''Liberalizam'' – Ludwig von Mises<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65127942|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> * ''Razvoj s dostojanstvom'' – Tom Palmer i Matt Warner<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/25073158|title=COBISS zapis|website=COBISS|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hadžović, Danijal}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l0iht66dn5uldi510q6rh8pv58nha95 Razgovor:Danijal Hadžović 1 523782 3918041 3743070 2026-08-14T22:12:13Z Bosancica by MK 173186 /* Danijal Hadžović */ novi odlomak 3918041 wikitext text/x-wiki == Danijal Hadžović == Smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Osoba je višegodišnji novinar i kolumnista u glavnim bosanskohercegovačkim medijima poput ''Dnevnog avaza'' i ''Slobodne Bosne''. Također je osnivač Liberalnog foruma, članice Atlas Networka, međunarodne organizacije za promociju liberalnih ideja. U članku su uključeni i sljedeći izvori: – Avaz intervju – Atlas Network nominacija – Liberalni forum – [https://www.youtube.com/watch?v=_Pj8hqImWYo YouTube intervju – FACE TV] Predlažem da se članak dopuni, ali ne da se briše. [[Korisnik:Dani310788|Dani310788]] ([[Razgovor s korisnikom:Dani310788|razgovor]]) 17:46, 21 juli 2025 (CEST) :Postoji li neki sekundarni ili tercijarni izvor? Web stranica LF je primarni izvor. I prilozi na youtubu obično nisu pouzdana referenca. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:29, 21 juli 2025 (CEST) ::Naravno da ne postoji, ali izmjene su onemogućene. [[Korisnik:Dani310788|Dani310788]] ([[Razgovor s korisnikom:Dani310788|razgovor]]) 21:00, 26 juli 2025 (CEST) == Danijal Hadžović == Smatram da tekst zadovoljava kriterije značajnosti. Članak možda zahtijeva dodatnu doradu u smislu formatiranja i dopune referenci, ali sam sadržaj i subjekat imaju jasnu vrijednost za Wikipediju. Predlažem da se tekst doruđuje umjesto da se briše. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:12, 15 august 2026 (CEST) dnlqbpn300dw2ykj6rndva32tp7ihdc 3918069 3918041 2026-08-15T08:29:40Z GoodBosnian 170315 /* Danijal Hadžović 2 */ odgovor 3918069 wikitext text/x-wiki == Danijal Hadžović == Smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Osoba je višegodišnji novinar i kolumnista u glavnim bosanskohercegovačkim medijima poput ''Dnevnog avaza'' i ''Slobodne Bosne''. Također je osnivač Liberalnog foruma, članice Atlas Networka, međunarodne organizacije za promociju liberalnih ideja. U članku su uključeni i sljedeći izvori: – Avaz intervju – Atlas Network nominacija – Liberalni forum – [https://www.youtube.com/watch?v=_Pj8hqImWYo YouTube intervju – FACE TV] Predlažem da se članak dopuni, ali ne da se briše. [[Korisnik:Dani310788|Dani310788]] ([[Razgovor s korisnikom:Dani310788|razgovor]]) 17:46, 21 juli 2025 (CEST) :Postoji li neki sekundarni ili tercijarni izvor? Web stranica LF je primarni izvor. I prilozi na youtubu obično nisu pouzdana referenca. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:29, 21 juli 2025 (CEST) ::Naravno da ne postoji, ali izmjene su onemogućene. [[Korisnik:Dani310788|Dani310788]] ([[Razgovor s korisnikom:Dani310788|razgovor]]) 21:00, 26 juli 2025 (CEST) == Danijal Hadžović == Smatram da tekst zadovoljava kriterije značajnosti. Članak možda zahtijeva dodatnu doradu u smislu formatiranja i dopune referenci, ali sam sadržaj i subjekat imaju jasnu vrijednost za Wikipediju. Predlažem da se tekst doruđuje umjesto da se briše. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:12, 15 august 2026 (CEST) :'''Obrisati''' prema smjernicama [[WP:ZNAČAJ]]: :* '''Nema nezavisnih izvora:''' Pokrivenost subjekta se gotovo isključivo oslanja na medij u kojem radi i organizaciju koju vodi, što pravilo izričito isključuje kao zavisne izvore. Nedostaju neutralni sekundarni izvori. :* '''Prolazna medijska pažnja:''' Prema pravilu (sekcija Događaji), Wikipedia nije izvor vijesti. Medijska prepucavanja, prenošenje izjava i TV gostovanja ne predstavljaju trajnu enciklopedijsku relevantnost. :* '''Redovni novinarski posao:''' Sekcija o medijskim osobama i piscima zahtijeva izuzetan, trajan doprinos historiji oblasti. Obavljanje svakodnevnog novinarskog i kolumnističkog posla ne prelazi ovaj prag. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 10:29, 15 august 2026 (CEST) 1l1c5yktffjx62jbu7ojw4t08bq4pu8 Sylfest Glimsdal 0 525141 3917993 3874590 2026-08-14T14:10:51Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3917993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sylfest Glimsdal | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Norveška}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|10|09}} | mjesto_rođenja = [[Fagernes]] | država_rođenja = [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Nord-Aurdal SSL | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1994. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''3''' | plasman_SK = {{plainlist| *'''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]], [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 1 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno * '''2''' – sprint }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 17. 8. 2025. }} '''Sylfest Glimsdal''' rođen 9. oktobra 1966. u [[Fagernes]]u u [[Norveška|Norveškoj]] je nekadašnji [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|39]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|24]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|53]] | |} Glimsdal je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1994. osvajanjem devetog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s tri promašaja i sa zaostatkom od 2:17.1&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U štafeti nije nastupao. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|6]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|11]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|13]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|68]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|69]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|13]] | | |} Sylfest Glimsdal je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i bronzane medalju. Prvu srebrnu medalje u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:48&nbsp;min bio sporiji od [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]. Prvu medalju, bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Gisle Fenne|Gisleom Fenneom]], [[Geir Einang|Geirom Einangom]] i [[Eirik Kvalfoss|Eirikom Kvalfossom]]; srebrnu medalju osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jon Åge Tyldum|Jonom Ågeom Tyldumom]], [[Gisle Fenne|Gisleom Fenneom]] i [[Frode Løberg|Frodeom Løbergom]]. Zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Egil Gjelland|Egilom Gjellandom]], [[Halvard Hanevold|Halvardom Hanevoldom]] i [[Ole Einar Bjørndalen|Oleom Einarom Bjørndalenom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] |- |47|| ||75||39||3||19||13||28|| ||34||24||18||38 |} {{clear}} Prvi nastup Glimsdala u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/87.]] u [[Antholz]]u 23. januara 1988. u utrci na 20&nbsp;km. kada je osvojio 12-o mjesto. U pojedinačnim utrkama je pobijedio tri puta, a u ekipnim utrkama jedanput. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2000. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|237}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Glimsdal, Sylfest}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Biografije, Fagernes]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4nw4t3r6ln5ncqtg3trxfokxtyvlika Ivan Masařík 0 526176 3917994 3900916 2026-08-14T14:14:11Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3917994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ivan Masařík | slika = Masarik_I._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2578.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|09|14}} | mjesto_rođenja = [[Jilemnice]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = OZSP Jablonec nad Nisou | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2002. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| *'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 1 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Ivan Masařík''' rođen 14. septembra 1967. u [[Jilemnice|Jilemnicama]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ma/ivan-masarik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191150/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ma/ivan-masarik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Ivan Masařík Olympic Results |accessdate=18. 4. 2020|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|66]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|12]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|34]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|42]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Masařík je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] za [[Čehoslovačka na Olimpijskim igrama|Čehoslovačku]], te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Češka na Olimpijskim igrama|Češku]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na ZOI 1998. u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:16.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvards Hanevolda]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Zdeněk Vítek]]om osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|27]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|23]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|30]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|19]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|28]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|243]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | |} Ivan Masařík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije srebrne medalje: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Tomáš Kos|Tomášom Kosom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]; a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:57.8&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] |- | ||45|| ||81||51||23||47||35||6||29||29||39||25||77 |} {{clear}} Prvi nastup Masaříka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]]u 19. januara 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Čehoslovačka|čehoslovačkog]] [[biatlon]]ca [[Jan Matouš|Jana Matouša]]. Najbolji rezultat mu je treće mjesto u utrci na 20&nbsp;km 13. decembra 1998. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] u [[Hochfilzen]]u, a u ekipnim disciplinama je pobjedio u štafeti 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] u [[Antholz]]u s [[Petr Garabík]]om, [[Tomáš Holubec]]om i [[Zdeněk Vítek]]om. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2002. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|225}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Masařík, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Jilemnice]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lkob49zv09jr0w9e2mh91l643a2k9kw 3918073 3917994 2026-08-15T09:32:31Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3918073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ivan Masařík | slika = Masarik_I._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2578.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|09|14}} | mjesto_rođenja = [[Jilemnice]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 181 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = OZSP Jablonec nad Nisou | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2002. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| *'''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''29.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 1 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Ivan Masařík''' rođen 14. septembra 1967. u [[Jilemnice|Jilemnicama]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ma/ivan-masarik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191150/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ma/ivan-masarik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Ivan Masařík Olympic Results |accessdate=18. 4. 2020|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|66]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|12]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|34]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|42]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Masařík je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] za [[Čehoslovačka na Olimpijskim igrama|Čehoslovačku]], te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Češka na Olimpijskim igrama|Češku]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji mu je rezultat bilo četvrto mjesto na ZOI 1998. u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:16.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Zdeněk Vítek|Zdeněkom Vítekom]]om osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|27]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|23]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|30]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|19]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|28]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|243]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | |} Ivan Masařík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije srebrne medalje: prvu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Tomáš Kos|Tomášom Kosom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]; a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:57.8&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] |- | ||45|| ||81||51||23||47||35||6||29||29||39||25||77 |} {{clear}} Prvi nastup Masaříka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]]u 19. januara 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 63-0 mjesto iza pobjednika [[Čehoslovačka|čehoslovačkog]] [[biatlon]]ca [[Jan Matouš|Jana Matouša]]. Najbolji rezultat mu je treće mjesto u utrci na 20&nbsp;km 13. decembra 1998. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] u [[Hochfilzen]]u, a u ekipnim disciplinama je pobjedio u štafeti 3. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] u [[Antholz]]u s [[Petr Garabík]]om, [[Tomáš Holubec]]om i [[Zdeněk Vítek]]om. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2002. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|225}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Masařík, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Jilemnice]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mteolip1ons20y7p4opc9helr2qz1t3 Šablon:Psihologija 10 532906 3918052 3917917 2026-08-14T23:50:30Z Bosancica by MK 173186 3918052 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja|Abnormalnog ponašanja i doživljavanja]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Psihologija ishrane|Ishrana]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = <!-- Abecedno --> * [[Afekt (psihologija)|Afekt]] * [[Anksioznost]] * [[Emocije]] * [[Emocionalna inteligencija]] * [[Empatija]] * [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]] * [[Inteligencija]] * [[Kazna]] * [[Klasično uvjetovanje]] * [[Konformizam]] * [[Ličnost]] * [[Mentalni poremećaj]] * [[Mentalno zdravlje]] * [[Misao|Mišljenje]] * [[Motivacija]] * [[Nagon]] * [[Navika]] * [[Nesvjesni um|Nesvjesno]] * [[Odbrambeni mehanizmi]] * [[Operantno uvjetovanje]] * [[Osjećaj]] * [[Osjet]] * [[Pamćenje]] * [[Pažnja]] * [[Percepcija]] * [[Ponašanje]] * [[Potkrepljenje]] * [[Potreba]] * [[Predrasuda]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]] * [[Rješavanje problema]] * [[Spoznaja]] * [[Psihološki stres|Stres]] * [[Samopoštovanje]] * [[Slika o sebi]] * [[Socijalizacija]] * [[Stav (psihologija)|Stav]] * [[Stereotip]] * [[Svijest]] * [[Temperament]] * [[Učenje]] * [[Um]] * [[Zaboravljanje]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Robert Sternberg|Sternberg]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} nqva3w6hnnk7deqkj873xz4zprx9sii Hirzutizam 0 534444 3918068 3906585 2026-08-15T07:03:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hirzutizam | synonyms = | slika = PMC4103002 ircmj-16-9410-g001.png | opis_slike = Hirzutizam prikazan kod pacijentice sa [[poliendokrini metabolički sindromom jajnika]] i [[neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija|neklasičnom kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom]] | pronounce = | specijalnost = [[Dermatologija]], [[endokrinologija]] | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = Endokrina neravnoteža i neendokrine etiologije | rizici = | dijagnoza = Klinička dijagnoza prekomjernog androgenog, terminalnog rasta dlaka | diferencijalna_dijagnoza =[[Hipertrihoza]] | prevencija = | liječenje = [[Kontracepcijske pilule]], [[antiandrogeni]], [[senzibilizatori insulina]] | lijekovi = | prognoza = | frekvencija =Relativno rijetka pojava | smrtnost= }} '''Hirzutizam''' je prekomjerna dlakavost na dijelovima tijela gdje dlaka normalno nema ili je minimalna. Riječ potiče iz ranog 17. stoljeća: od latinskog ''hirsutus'' što znači "dlakav ".<ref>{{Cite web|title=hirsute adjective - Definition, pictures, pronunciation and usage notes {{!}} Oxford Advanced Learner's Dictionary |url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/english/hirsute|access-date=22. 7. 2021|website=www.oxfordlearnersdictionaries.com}}</ref> Obično se odnosi na muški obrazac rasta dlaka kod [[žena]] koji može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja,<ref name=merck>{{cite web|url=http://www.merckmanuals.com/professional/sec10/ch124/ch124c.html|title=Merck Manuals online medical Library|publisher=Merck & Co.|access-date=4. 3. 2011}}</ref> posebno ako se dobro razvije nakon [[pubertet]]a.<ref>{{Cite journal|title=Hirsutism: Evaluation and Treatment|language=en|pmc=2856356|pmid=20418968|doi=10.4103/0019-5154.60342|volume=55|issue=1|year=2010|author=Sachdeva S|journal=Indian J Dermatol|pages=3–7 |doi-access=free }}</ref> Kulturna stigma protiv hirzutizma može uzrokovati mnogo psiholoških problema i socijalnih poteškoća.]<ref>{{cite journal |vauthors=Barth JH, Catalan J, Cherry CA, Day A |title=Psychological morbidity in women referred for treatment of hirsutism |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-psychosomatic-research_1993-09_37_6/page/615 |journal=J Psychosom Res |date=septembar 1993 |volume=37 |issue=6 |pages=615–9 |doi=10.1016/0022-3999(93)90056-L |pmid=8410747}}</ref> Diskriminacija zasnovana na hirzutizmu lica često dovodi do izbjegavanja društvenih situacija i do simptoma [[anksioznost]]i i [[depresija (raspoloženje)|depresije]].<ref name="Jackson J, Caro JJ, Caro G, Garfield F, Huber F, Zhou W, Lin CS, Shander D, Schrode K, and the Eflornithine HCl Study Group">{{cite journal |author1=Jackson J, Caro JJ |author2=Caro G, Garfield F |author3=Huber F, Zhou W |author4=Lin CS, Shander D |author5=Schrode K |others=the Eflornithine HCl Study Group |name-list-style=amp |title=The effect of eflornithine 13.9% cream on the bother and discomfort due to hirsutism |journal= International Journal of Dermatology|year= 2007|volume= 46|issue=9 |pages= 976–981 |doi=10.1111/j.1365-4632.2007.03270.x|pmid=17822506 |s2cid=25986442 }}</ref> == Uzroci == {{glavni|Hiperandrogenizam}} Uzroci hirzutizma mogu se podijeliti na endokrine neravnoteže i neendokrine etiologije. Važno je započeti s određivanjem [[tjelesma dlakavost|distribucije rasta dlaka na tijelu]]. Ako rast dlaka prati mušku distribuciju, to bi moglo ukazivati na prisustvo povećanih [[androgen]]a ili [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizm]]a. Međutim, postoje i drugi [[hormon]]i koji nisu povezani s androgenima, a koji mogu dovesti do hirzutizma. Ljekar uzima detaljnu anamnezu u potrazi za mogućim uzrocima hiperandrogenizma ili drugih uzroka koji nisu povezani s [[endokrini sistem|endokrinim sistemom]]. Ako se rast dlaka širi po cijelom, to se naziva [[hipertrihoza]], a ne hirzutizam.<ref>{{Cite journal |last=Sachdeva |first=Silonie |title=Hirsutism: Evaluation and treatment |date=2010 |journal=Indian Journal of Dermatology |volume=55 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.4103/0019-5154.60342 |issn=0019-5154 |pmc=2856356 |pmid=20418968 |doi-access=free }}</ref> === Endokrini uzroci === Endokrini uzroci hirzutizma uključuju: * [[Ciste na jajnicima]] kao što je [[poliendokrini metabolički sindrom]] (PMOS), najčešći uzrok kod žena.<ref name="pmid18844715">{{cite journal |vauthors=Somani N, Harrison S, Bergfeld WF |title=The clinical evaluation of hirsutism |journal=Dermatol Ther |volume=21 |issue=5 |pages=376–91 |year=2008 |pmid=18844715 |doi=10.1111/j.1529-8019.2008.00219.x |s2cid=34029116 }}</ref> * [[Tumor nadbubrežne žlijezde]], [[adrenokortikalni adenom]] i [[adrenokortikalni karcinom]], kao i [[adrenalna hiperplazija]] uzrokovana [[adenom hipofize|adenomom hipofize]] (kao kod [[Cushingov sindrom|Cushingove bolesti]]).<ref name="pmid21623779" /> * [[Urođene greške metabolizma]] [[steroid]]a kao što je [[kongenitalna adrenalna hiperplazija]], najčešće uzrokovana [[kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|deficijencijom 21-hidroksilaze]].<ref name="pmid21623779">{{cite journal |vauthors=Unluhizarci K, Kaltsas G, Kelestimur F |title= Non polycystic ovary syndrome-related endocrine disorders associated with hirsutism |journal= Eur J Clin Invest |volume=42 |issue=1 |pages=86–94 |year=2012 |pmid=21623779 |doi= 10.1111/j.1365-2362.2011.02550.x |s2cid= 23701817 }}</ref> * [[Akromegalija]] i [[gigantizam]] (višak [[hormon rasta|hormona rasta]] i IGF-1), obično zbog [[tumor hipofize|tumora hipofize]].<ref name="pmid21623779" /> === Neendokrini uzroci === Uzroci hirzutizma koji nisu povezani s hiperandrogenizmom uključuju: * Porodična anamneza: Porodična anamneza hirzutizma s normalnim nivoima [[androgen]]a.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Radi |first1=Suhaib |last2=Tamilia |first2=Michael |date=30. 12. 2019 |title=Adrenocortical carcinoma: an ominous cause of hirsutism |journal=BMJ Case Reports |volume=12 |issue=12 |doi=10.1136/bcr-2019-232547 |issn=1757-790X |pmc=6954802 |pmid=31892624}}</ref> * Izazvano lijekovima: lijekovi su korišteni prije pojave hirzutizma. Preporuka je prekinuti uzimanje lijeka i zamijeniti ga drugim.<ref name=":0" /> ** [[Minoksidil]]<ref name="pmid26903750">{{cite journal | vauthors = Chellini PR, Pirmez R, Raso P, Sodré CT | title = Generalized Hypertrichosis Induced by Topical Minoxidil in an Adult Woman | journal = Int J Trichology | volume = 7 | issue = 4 | pages = 182–3 | year = 2015 | pmid = 26903750 | pmc = 4738488 | doi = 10.4103/0974-7753.171587 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid12702063">{{cite journal | vauthors = Dawber RP, Rundegren J | title = Hypertrichosis in females applying minoxidil topical solution and in normal controls | journal = J Eur Acad Dermatol Venereol | volume = 17 | issue = 3 | pages = 271–5 | year = 2003 | pmid = 12702063 | doi = 10.1046/j.1468-3083.2003.00621.x| s2cid = 23329383 }}</ref> ** [[Androgeni]] poput [[testosteron]]a, [[anabolički steroidi|anaboličkih steroida]] i [[androgen]]ih [[progestin]]a<ref name=":3"/><ref name=":0"/> * [[Valproična kiselina]] i [[metildopa]]<ref name=":3"/><ref name=":0"/> * [[Trudnoća]]: Zbog promjena u proizvodnji hormona<ref name=":6"/> * [[Idiopatska bolest|Idiopatski]]: Kada se nijedan drugi uzrok ne može pripisati hirzutizmu osobe, uzrok se smatra idiopatskim isključenjem.<ref name=":0"/> U ovim slučajevima, [[menstrualni ciklus]] i nivoi konvencionalno testiranih androgena ([[testosteron]], [[androstendion]] i [[dehidroepiandrosteron-sulfat]]) su normalni.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Bode |first1=David |last2=Seehusen |first2=Dean A. |last3=Baird |first3=Drew |date=15. 2. 2012 |title=Hirsutism in Women |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2012/0215/p373.html |journal=American Family Physician |language=en-US |volume=85 |issue=4 |pages=373–380|pmid=22335316 }}</ref> Oko 10 do 15% žena s hirzutizmom ima idiopatski hirzutizam.<ref name="pmid35292252">{{cite journal | vauthors = de Kroon RW, den Heijer M, Heijboer AC | title = Is idiopathic hirsutism idiopathic? | journal = Clin Chim Acta | volume = 531 | issue = | pages = 17–24 | date = juni 2022 | pmid = 35292252 | doi = 10.1016/j.cca.2022.03.011 | s2cid = 247419684 | url = | doi-access = free }}</ref> Idiopatski hirzutizam može biti posljedica povećane proizvodnje [[dihidrotestosteron]]a (DHT) u [[dlakin folikul|folikulima dlake]] i stoga može zapravo biti posljedica hiperandrogenizma.<ref name="pmid35292252"/> Može se otkriti mjerenjem DHT-a ili DHT [[metabolit]]a.<ref name="pmid35292252"/> ** Rice i saradnici 2016. pretpostavljaju da je idiopatski hirzutizam uzrokovan [[epigenetika|epigenetičkim nasljeđivanjem]] diskordantnih epigenetičkih markera. Može se testirati uz pomoć postojeće tehnologije.<ref>{{Cite journal |last1=Rice |first1=William R. |last2=Friberg |first2=Urban |last3=Gavrilets |first3=Sergey |date=2016 |title=Sexually antagonistic epigenetic marks that canalize sexually dimorphic development |url=http://volweb2.utk.edu/~gavrila/papers/mol_ecol_16.pdf |journal=Molecular Ecology |language=en |volume=25 |issue=8 |pages=1812–1822 |bibcode=2016MolEc..25.1812R |doi=10.1111/mec.13490 |issn=0962-1083 |pmid=26600375 |s2cid=71599 |access-date=15. 5. 2026 |archive-date=18. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240718121537/http://volweb2.utk.edu/~gavrila/papers/mol_ecol_16.pdf |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" |+ ! Hormonski uzroci:<ref name=":3" /> ! Opis: ! Klinički znaci: |- | [[Sindrom policistastih jajnika]] | PCOS je stanje koje karakterizira višak androgena koji može dovesti do hirzutizma, neredovnih [[menstruacija]], pa čak i neplodnosti. Višak androgena može dovesti do poremećaja normalnih tjelesnih hormona u [[hipotalamus-hipofizno-gonadna os|hipotalamusno-hipofizno-gonadnoj osi]] što dovodi do ovih simptoma.<ref name="pmid31384717">{{cite journal |vauthors=Witchel SF, Oberfield SE, Peña AS |title=Polycystic Ovary Syndrome: Pathophysiology, Presentation, and Treatment With Emphasis on Adolescent Girls |journal=J Endocr Soc |volume=3 |issue=8 |pages=1545–1573 |date=august 2019 |pmid=31384717 |pmc=6676075 |doi=10.1210/js.2019-00078}}</ref> Kod sindroma policistastih jajnika, dlake mogu rasti na licu (npr. na gornjoj usni, bradi ili vilici), grudima, stomaku i leđima.<ref>{{Cite web |author=Emma |date=4. 11. 2024 |title=What Are the First Signs of PCOS in Teenagers? |url=https://pcosnest.com/what-are-the-first-signs-of-pcos-in-teenager/ |website=PCOS Nest |access-date=15. 5. 2026 |archive-date=18. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918022648/https://pcosnest.com/what-are-the-first-signs-of-pcos-in-teenager/ |url-status=dead }}</ref> | Karakteriziraju ga dva od tri Rotterdamska kriterija: * Oligomenoreja (manje od osam menstruacija godišnje) * Klinički ili biohemijski dokazi hiperandrogenizma * Policistasti jajnici na ultrazvuku<ref>{{Cite journal |last1=Legro |first1=Richard S. |last2=Arslanian |first2=Silva A. |last3=Ehrmann |first3=David A. |last4=Hoeger |first4=Kathleen M. |last5=Murad |first5=M. Hassan |last6=Pasquali |first6=Renato |last7=Welt |first7=Corrine K. |date=decembar 2013 |title=Diagnosis and Treatment of Polycystic Ovary Syndrome: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |language=en |volume=98 |issue=12 |pages=4565–4592 |doi=10.1210/jc.2013-2350 |issn=0021-972X |pmc=5399492 |pmid=24151290}}</ref> |- | [[Cushingov sindrom]] | Cushingov sindrom se javlja kada postoji [[endogen]]o ili [[egzogen]]o povišeni nivo [[kortizol]]a. Jedan od uzroka endogenog Cushingovog sindroma je adenom hipofize koji luči adrenokortikotropni hormon, a odgovoran je za visoku sekreciju, ne samo kortizola već i androgena iz hipofize.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Mihailidis |first1=John |last2=Dermesropian |first2=Racha |last3=Taxel |first3=Pamela |last4=Luthra |first4=Pooja |last5=Grant-Kels |first5=Jane M. |date=4. 6. 2015 |title=Endocrine evaluation of hirsutism |journal=International Journal of Women's Dermatology |volume=1 |issue=2 |pages=90–94 |doi=10.1016/j.ijwd.2015.04.003 |issn=2352-6475 |pmc=5418744 |pmid=28491965}}</ref> | Cushingov sindrom ima očigledne simptome koji uključuju: hirzutizam, debljanje, nakupljanje viška masti oko lica, abdominalne strije i neredovne menstruacije.<ref name=":5" /> |- | [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija]]| Kongenitalna adrenalna hiperplazija se može pripisati nekoliko enzimskih nedostataka, ali najčešći je [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|21-beta-hidroksilaze]]. Kod CAH, nedostajući enzim odgovoran za normalnu sintezu kortizola stvara nakupljanje androgenih prekursora. Ovaj prekursor se preusmjerava na put sinteze androgena što dovodi do povećanih nivoa androgena. Klasična CAH se otkriva pri rođenju zbog povećanih androgena tokom razvoja, što uzrokuje dvosmislene genitalije. U međuvremenu, neklasična CAH se nalazi u pubertetu i manifestuje se kao anovulacija.<ref name=":4" /> | Može se manifestovati slično kao PCOS kod neklasične CAH. Povećani nivoi 17-hidroksiprogesterona.<ref name=":3" /><ref name=":4" /> |- | [[Tumor koji luče androgene]]s | Tumori u nadbubrežnim žlijezdama ili jajnicima koji dovode do povećanja nivoa androgena.<ref name=":4" /> | Brza progresija i simptomi [[virilizacije]].<ref name=":3" /> |- | Drugi manje uobičajeni hormonski uzroci: | [[Akromegalija]]: Povišeni nivoi [[insulinoliki faktor rasta-1|insulinolikog faktora rasta-1]].<ref name=":6">{{Citation |last1=Hafsi |first1=Wissem |title=Hirsutism |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470417/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29262139 |access-date=15. 9. 2022 |last2=Badri |first2=Talel}}</ref> [[Hipertireoza]] ili [[hipotireoza]]: Povišeni ili smanjeni nivoi hormona štitnjače.<ref name=":6" /> [[Hiperprolaktinemija]]: Povišeni nivoi [[prolaktina]].<ref name=":6" /> | Svaki od ovih simptoma ima svoju posebnu prezentaciju.<ref name=":4" /> |} ==Dijagnoza== Hirzutizam je klinička dijagnoza prekomjernog androgenog, terminalnog rasta dlaka.<ref>{{Cite journal |last1=Ferriman |first1=D. |last2=Gallwey |first2=J. D. |date=novembar 1961 |title=Clinical assessment of body hair growth in women |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-endocrinology-and-metabolism_1961-11_21_11/page/1440 |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=21 |issue=11 |pages=1440–1447 |doi=10.1210/jcem-21-11-1440 |issn=0021-972X |pmid=13892577}}</ref> Prije započinjanja opsežnijih studija treba obaviti kompletan fizički pregled, a ispitivač treba razlikovati rašireno povećanje dlakavosti tijela od virilizacije po muškom obrascu.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Sachdeva|first=Silonie|date=2010|title=Hirsutism: Evaluation and treatment|journal=Indian Journal of Dermatology|volume=55|issue=1|pages=3–7|doi=10.4103/0019-5154.60342|pmc=2856356|pmid=20418968 |doi-access=free }}</ref> Jedna od metoda za procjenu hirzutizma je [[Ferriman-Gallwey skala|Ferriman-Gallweyeva skala]] koja daje rezultat na osnovu količine i lokacije rasta dlaka.<ref name="pmid13892577">{{cite journal |vauthors=Ferriman D, Gallwey JD |title=Clinical assessment of body hair growth in women |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=21 |issue=11 |pages=1440–7 |date=novembar 1961 |pmid=13892577 |doi=10.1210/jcem-21-11-1440 |url=http://jcem.endojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=13892577 |access-date=8. 3. 2010 |archive-date=28. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210828111044/https://www.endocrine.org/journals/endocrine-press?view=long&pmid=13892577&view=long&pmid=13892577 |url-access=subscription }}</ref> Ferriman-Gallweyjeva skala ima različite granične vrijednosti zbog varijabilne ekspresivnosti rasta dlaka na osnovu etničke pripadnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Cheewadhanaraks |first1=Sopon |last2=Peeyananjarassri |first2=Krantarat |last3=Choksuchat |first3=Chainarong |date=maj 2004 |title=Clinical diagnosis of hirsutism in Thai women |journal=Journal of the Medical Association of Thailand = Chotmaihet Thangphaet |volume=87 |issue=5 |pages=459–463 |issn=0125-2208 |pmid=15222512}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Escobar-Morreale |first1=H. F. |last2=Carmina |first2=E. |last3=Dewailly |first3=D. |last4=Gambineri |first4=A. |last5=Kelestimur |first5=F. |last6=Moghetti |first6=P. |last7=Pugeat |first7=M. |last8=Qiao |first8=J. |last9=Wijeyaratne |first9=C. N. |last10=Witchel |first10=S. F. |last11=Norman |first11=R. J. |date=mart 2012 |title=Epidemiology, diagnosis and management of hirsutism: a consensus statement by the Androgen Excess and Polycystic Ovary Syndrome Society |journal=Human Reproduction Update |volume=18 |issue=2 |pages=146–170 |doi=10.1093/humupd/dmr042 |issn=1460-2369 |pmid=22064667|doi-access=free }}</ref> Dijagnoza pacijenata čak i s blagim hirzutizmom treba uključivati procjenu ovulacije i jajnika [[Medicinska ultrasonografija|ultrazvuk]], zbog visoke prevalencije [[sindrom policističnih jajnika|sindroma policistastih jajnika (PCOS)]], kao i [[17α-hidroksiprogesterona]] (zbog mogućnosti pronalaska neklasične [[Kongenitalne adrenalne hiperplazije zbog [[nedostak 21-hidroksilaze|deficijencije 21-hidroksilaze]]<ref name="pmid19338993">{{cite journal | vauthors = Di Fede G, Mansueto P, Pepe I, Rini GB, Carmina E | title = High prevalence of polycystic ovary syndrome in women with mild hirsutism and no other significant clinical symptoms | journal = Fertil. Steril. | volume = 94 | issue = 1 | pages = 194–7 | year = 2010 | pmid = 19338993 | doi = 10.1016/j.fertnstert.2009.02.056 | url = https://iris.unipa.it/bitstream/10447/36367/2/Fertility%20and%20Sterility%202010%2094%20194-7.pdf| hdl = 10447/36367 | hdl-access = free }}</ref>). Osobe s hirzutizmom mogu imati povišen nivo dehidroepiandrosteron-sulfata (DHEA-S) u serumu; međutim, potrebna su dodatna snimanja kako bi se razlikovala maligna i benigna etiologija adrenalnog hiperandrogenizma.<ref>{{Cite journal |last1=d'Alva |first1=Catarina B. |last2=Abiven-Lepage |first2=Gwenaelle |last3=Viallon |first3=Vivian |last4=Groussin |first4=Lionel |last5=Dugue |first5=Marie Annick |last6=Bertagna |first6=Xavier |last7=Bertherat |first7=Jerôme |date=1. 11. 2008 |title=Sex steroids in androgen-secreting adrenocortical tumors: clinical and hormonal features in comparison with non-tumoral causes of androgen excess |url=https://eje.bioscientifica.com/view/journals/eje/159/5/641.xml |journal=European Journal of Endocrinology |language=en-US |volume=159 |issue=5 |pages=641–647 |doi=10.1530/EJE-08-0324 |pmid=18708437 |s2cid=6342456 |issn=0804-4643 |doi-access= |url-access=subscription |archive-date=12. 9. 2022 |access-date=12. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220912180700/https://eje.bioscientifica.com/view/journals/eje/159/5/641.xml |url-status=dead }}</ref> Nivoi veći od 700 μg/dL ukazuju na disfunkciju [[nadbubrežne žlijezde]], posebno [[kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde zbog nedostatka 21-hidroksilaze]]. Međutim, [[sindrom policistastih jajnika|PCOS]] i [[idiopatska bolest|idiopatski]] hirzutizam čine 90% slučajeva.<ref name=":0"/> == Liječenje == Liječenje hirzutizma je indicirano kada rast dlaka uzrokuje nelagodu pacijentu. Dva glavna pristupa liječenju su farmakološke terapije usmjerene na proizvodnju/djelovanje androgena i metode direktnog uklanjanja dlaka, uključujući elektrolizu i fotoepilaciju. Ove metode se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji.<ref>{{Cite journal |last1=Martin |first1=Kathryn A |last2=Anderson |first2=R Rox |last3=Chang |first3=R Jeffrey |last4=Ehrmann |first4=David A |last5=Lobo |first5=Rogerio A |last6=Murad |first6=M Hassan |last7=Pugeat |first7=Michel M |last8=Rosenfield |first8=Robert L |date=7. 3. 2018 |title=Evaluation and Treatment of Hirsutism in Premenopausal Women: An Endocrine Society* Clinical Practice Guideline |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=103 |issue=4 |pages=1233–1257 |doi=10.1210/jc.2018-00241 |pmid=29522147 |issn=0021-972X|doi-access=free }}</ref> === Farmakološke terapije === Uobičajeni lijekovi sastoje se od antiandrogena, [[senzibilizator insulina|senzibilizatora insulina]] i [[oralni kontraceptiv|oralnih kontraceptiva]]. Sve tri vrste terapije su pokazale efikasnost samostalno, međutim, pokazalo se da su senzibilizatori insulina manje efikasni od antiandrogena i oralnih kontraceptiva.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Barrionuevo |first1=Patricia |last2=Nabhan |first2=Mohammed |last3=Altayar |first3=Osama |last4=Wang |first4=Zhen |last5=Erwin |first5=Patricia J |last6=Asi |first6=Noor |last7=Martin |first7=Kathryn A |last8=Murad |first8=M Hassan |date=7. 3. 2018 |title=Treatment Options for Hirsutism: A Systematic Review and Network Meta-Analysis |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=103 |issue=4 |pages=1258–1264 |doi=10.1210/jc.2017-02052 |pmid=29522176 |s2cid=3783739 |issn=0021-972X|doi-access=free }}</ref> Terapije se mogu kombinovati, prema uputama ljekara, u skladu sa medicinskim ciljevima pacijenta. [[Antiandrogen]]i jesu lijekovi koji blokiraju efekte [[androgen]]a poput [[testosteron]]a i [[dihidrotestosteron]]a (DHT) u tijelu.''<ref name="pmid21623779"/>'' Oni su najefikasniji farmakološki tretman za hirzutizam važan za pacijenta, međutim imaju [[teratogen]]i potencijal i stoga se ne preporučuju osobama koje su trudne ili žele trudnoću. Trenutni podaci ne favorizuju nijednu vrstu oralnog kontraceptiva u odnosu na drugu.<ref name=":2"/> ;Popis lijekova: * [[Bikalutamid]]: Čisti anti[[androgen]].<ref name="WilliamsBigby2009">{{cite book |first1=Hywel |last1=Williams |first2=Michael |last2=Bigby |first3=Thomas |last3=Diepgen |first4=Andrew |last4=Herxheimer |first5=Luigi |last5=Naldi |first6=Berthold |last6=Rzany | name-list-style = vanc |title=Evidence-Based Dermatology |url=https://books.google.com/books?id=SbsQij5xkfYC&pg=PA529 |date=22. 1. 2009 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-4443-0017-8 |pages=529–}}</ref><ref name="pmid24455796">{{cite journal | vauthors = Erem C | title = Update on idiopathic hirsutism: diagnosis and treatment | journal = Acta Clinica Belgica | volume = 68 | issue = 4 | pages = 268–74 | year = 2013 | pmid = 24455796 | doi = 10.2143/ACB.3267 | s2cid = 39120534 }}</ref><ref name="pmid11915584">{{cite journal | vauthors = Müderris II, Bayram F, Ozçelik B, Güven M | title = New alternative treatment in hirsutism: bicalutamide 25 mg/day | journal = Gynecological Endocrinology | volume = 16 | issue = 1 | pages = 63–6 | date = februar 2002 | pmid = 11915584 | doi = 10.1080/gye.16.1.63.66 | s2cid = 6942048 }}</ref> It is effective similarly to flutamide but is much safer as well as better-tolerated.<ref name="WilliamsBigby2009"/><ref name="pmid24455796"/><ref name="pmid11915584"/> * [[Kontracepcijske pilule]] koje se sastoje od [[estrogen]]a, obično [[etinilestradiol]]a i [[progestin]]a su potkrijepljene dokazima.<ref name=":1"/> One su funkcionalni antiandrogeni. Osim toga, određene kontracepcijske pilule sadrže progestin koji također ima antiandrogeno djelovanje.<ref name="Ekback2017">{{cite journal |last=Ekback |first=Maria Palmetun |year=2017 |title=Hirsutism, What to do? |url=https://www.researchgate.net/publication/321245014 |format=PDF |journal=International Journal of Endocrinology and Metabolic Disorders |volume=3 |issue=3 |doi=10.16966/2380-548X.140 |issn=2380-548X |doi-access=free}}</ref> Primjeri uključuju kontracepcijske pilule koje sadrže [[ciproteron-acetat]], [[klormadinon-acetat]], [[drospirenon]] i [[dienogest]].<ref name="Ekback2017"/><ref name="Blume-PeytaviWhiting2008"/> * [[Ciproteron-acetat]]: Dvostruki antiandrogen i [[progestogen]].<ref name="pmid24889738"/> Osim pojedinačnog oblika, dostupan je i u nekim formulacijama kombiniranih oralnih kontraceptiva u niskoj dozi (vidi dolje).<ref name="pmid24889738"/> Postoji rizik od [[hepatotoksičnost|oštećenja jetre]]. * [[Eflornitin]]: Blokira [[putrescin]] koji je neophodan za rast [[dlakin folikul|folikula dlake]].<ref>{{Cite journal |last1=Wolf |first1=John E. |last2=Shander |first2=Douglas |last3=Huber |first3=Ferdinand |last4=Jackson |first4=Joseph |last5=Lin |first5=Chen-Sheng |last6=Mathes |first6=Barbara M. |last7=Schrode |first7=Kathy |last8=the Eflornithine HCl Study Group |date=januar 2007 |title=Randomized, double-blind clinical evaluation of the efficacy and safety of topical eflornithine HCl 13.9% cream in the treatment of women with facial hair: Eflornithine treatment for unwanted facial hair |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-4632.2006.03079.x |journal=International Journal of Dermatology |language=en |volume=46 |issue=1 |pages=94–98 |doi=10.1111/j.1365-4632.2006.03079.x|pmid=17214730 |s2cid=10795478 |url-access=subscription }}</ref> * [[Finasterid]] i [[dutasterid]]: [[5α-reduktazni inhibitor]]i.<ref name="Blume-PeytaviWhiting2008" /> Inhibiraju proizvodnju snažnog androgena DHT.<ref name="Blume-PeytaviWhiting2008"/> Meta-analiza je pokazala nekonzistentne rezultate finasterida u liječenju hirzutizma.<ref name=":1"/> * [[Flutamid]]: Čisti antiandrogen.<ref name="pmid24889738">Utvrđeno je da posjeduje jednaku ili veću efikasnost od spironolaktona, ciproteron-acetata i [[finasterid]]a u liječenju hirzutizma.<ref name="Publishers1999">{{cite book|author=Bentham Science Publishers|title=Current Pharmaceutical Design|url=https://books.google.com/books?id=9rfNZL6oEO0C&pg=PA717|date=septembar 1999|publisher=Bentham Science Publishers|pages=712–717}}</ref><ref name="pmid24889738" /> Međutim, nosi visok rizik od oštećenja [[jetra|jetre]] i stoga se više ne preporučuje kao terapija prve ili druge linije.<ref name="Blume-PeytaviWhiting2008">{{cite book|author1=Ulrike Blume-Peytavi|author2=David A. Whiting|author3=Ralph M. Trüeb|title=Hair Growth and Disorders|url=https://books.google.com/books?id=pHrX2-huQCoC&pg=PA181|date=26. 6. 2008|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-540-46911-7|pages=181–,369–}}</ref><ref name="pmid28379593">{{cite journal | vauthors = Giorgetti R, di Muzio M, Giorgetti A, Girolami D, Borgia L, Tagliabracci A | title = Flutamide-induced hepatotoxicity: ethical and scientific issues | journal = Eur Rev Med Pharmacol Sci | volume = 21 | issue = 1 Suppl | pages = 69–77 | year = 2017 | pmid = 28379593 }}</ref><ref name="Ostrzenski2002">{{cite book|author=Adam Ostrzenski|title=Gynecology: Integrating Conventional, Complementary, and Natural Alternative Therapy|url=https://books.google.com/books?id=TYlZsGdwqrQC&pg=PA86|year=2002|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-2761-7|pages=86–}}</ref><ref name="Becker2001">{{cite book|author=Kenneth L. Becker|title=Principles and Practice of Endocrinology and Metabolism|url=https://books.google.com/books?id=FVfzRvaucq8C&pg=PA1196|year=2001|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-1750-2|pages=1196, 1208}}</ref> Flutamid je siguran i efikasan.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=van Zuuren|first1=Esther J|last2=Fedorowicz|first2=Zbys|last3=Carter|first3=Ben|last4=Pandis|first4=Nikolaos|date=28. 4. 2015|title=Interventions for hirsutism (excluding laser and photoepilation therapy alone)|url=http://www.cochrane.org/CD010334/SKIN_treatments-unwanted-male-pattern-hair-growth-women|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2015 |issue=4|language=en|doi=10.1002/14651858.CD010334.pub2|pmid=25918921|issn=1465-1858|pmc=6481758}}</ref> * [[GnRH-analog|GnRH-analozi]]: Potiskuju proizvodnju [[androgen]]a od strane [[gonada]] i smanjuju koncentracije androgena na nivoe potrebne za kastraciju.<ref>{{Cite journal |last1=Mongioi |first1=A. |last2=Maugeri |first2=G. |last3=Macchi |first3=M. |last4=Calogero |first4=A. |last5=Vicari |first5=E. |last6=Coniglione |first6=F. |last7=Aliffi |first7=A. |last8=Sipione |first8=C. |last9=D'Agata |first9=R. |date=februar 1986 |title=Effect of gonadotrophin-releasing hormone analogue (GnRH-A) administration on serum gonadotrophin and steroid levels in patients with polycystic ovarian disease |journal=Acta Endocrinologica |volume=111 |issue=2 |pages=228–234 |doi=10.1530/acta.0.1110228 |issn=0001-5598 |pmid=3082098}}</ref> * [[Metformin]]: Insulinski senzibilizator. Antihiperglikemijski lijek koji se koristi za [[dijabetes melitus]] i liječenje hirzutizma povezanog s [[otpornot na insulin|insulinskom rezistencijom]] (npr. [[sindrom policistastih jajnika]]). Metformin se čini neefikasnim u liječenju hirzutizma, iako su dokazi bili niskog kvalitets.<ref name=":1"/> * [[Spironolakton]]: [[antimineralokortikoid]] s dodatnom antiandrogenom aktivnošću pri visokim dozama.<ref name="pmid24889738"/><ref name="pmid18389188">{{cite journal |author=Karakurt F |title=Comparison of the clinical efficacy of flutamide and spironolactone plus ethinyloestradiol/cyproterone acetate in the treatment of hirsutism: a randomised controlled study |journal=Adv Ther |volume=25 |issue=4 |pages=321–8 |date=april 2008 |pmid=18389188 |doi=10.1007/s12325-008-0039-5 |name-list-style=vanc|author2=Sahin I |author3=Güler S |display-authors=3 |last4=Demirbas |first4=Berrin |last5=Culha |first5=Cavit |last6=Serter |first6=Rustu |last7=Aral |first7=Yalcin |last8=Bavbek |first8=Nuket|s2cid=23641936 }}</ref> === Ostale metode === <!---♦♦♦ Molimo vas da listu vodite po abecednom redu ♦♦♦---> * [[Brijanje]] * [[Depilacija voskom]] * [[Elektrologija]] * [[Epilacija]] * [[Lasersko uklanjanje dlačica]] * Promjena načina života, uključujući smanjenje prekomjerne težine i rješavanje [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]], može biti korisna. Rezistencija na [[insulin]] kod žena može uzrokovati prekomjerne nivoe [[testosteron]]a, što rezultira hirzutizmom.<ref>{{Cite journal |vauthors=Taylor SI, Dons RF, Hernandez E, Roth J, Gorden P | title = Insulin resistance associated with androgen excess in women with autoantibodies to the insulin receptor|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-internal-medicine_1982-12_97_6/page/n126 | pmid = 7149493 | volume=97 | issue=6 |date=decembar 1982 | pages=851–5 | doi=10.7326/0003-4819-97-6-851 | journal=Ann. Intern. Med.}}</ref> ==Također pogledajte== <!---♦♦♦ Molimo vas da listu vodite po abecednom redu ♦♦♦---> * [[Androgene dlake]] * [[Bradata žena]] * [[Ferriman-Gallweyeva skala]] * [[Hipertrihoza]] * [[Lasersko uklanjanje dlaka]] * [[Petrus Gonsalvus]] * [[Sindrom policističnih jajnika]] (PCOS) * [[Socijalni model invaliditeta]] * [[Stidna dlakavost]] * [[Trihofilija]] * [[Uklanjanje dlaka]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Wiktionary-inline}} *{{Commons category|Hirsutism}} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 20309 | ICD10 = {{ICD10|L|68|0|l|60}} | ICD9 = {{ICD9|704.1}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 003148 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1017 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|derm|472}} | MeshID = D006628 }} * [https://web.archive.org/web/20060428190235/http://www.hairchick.com/excess_hair/hirsutism.php Why the Bearded Lady Was Never a Laughing Matter: Hirsutism] * [https://web.archive.org/web/20160303232353/http://www.margencero.com/montoya/barbuda_english.html The Bearded Lady] {{Poremećaji kožnih dodataka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Stanja kožnih dodataka]] [[Kategorija:Etnološki šou biznis]] [[Kategorija:Ljudska dlakavost]] [[Kategorija:Bioantropologija]] 3ulxvljmiu799xwz608049shlsa5qhe Šablon:Psihologija bočna traka 10 534830 3918053 3917918 2026-08-14T23:51:44Z Bosancica by MK 173186 3918053 wikitext text/x-wiki {{Bočni stubac sa sklopivim spiskovima | name = Psihologija bočna traka | class = hlist | pretitle = Tema | titlestyle = padding-top:0.2em;background:#ccccff; | title = [[Psihologija]] | imagestyle = padding-bottom:0;padding:0.8em; | image = [[Datoteka:Greek uc psi icon.svg|upright=0.2|frameless|link=|class=skin-invert|alt=Grčko slovo psi, simbol povezan s psihologijom]] | headingstyle = background:#ddddff; | contentstyle = | listtitlestyle = background:#ddddff;text-align:center; | expanded = {{{expanded|{{{1|{{{cTopic|}}}}}}}}} | abovestyle = display:block; margin-bottom:0.35em; | above = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Spisak grana psihologije|Grane]] * [[Pregled psihologije|Pregled]] | list1name = osnovna | list1title = [[Osnovna psihologija]] | list1 = * [[Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja|Abnormalnog ponašanja i doživljavanja]] * [[Afektivna nauka]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Psihologija ličnosti|Ličnosti]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] | list2name = primijenjena | list2title = [[Primijenjena psihologija]] | list2 = * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Psihologija fotografije|Fotografije]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Psihologija ishrane|Ishrane]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Koučing psihologija|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Mase]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Medija]] * [[Psihologija mira|Mira i rata]] * [[Psihologija mode|Mode]] * [[Psihologija muzike|Muzike]] * [[Pastoralna psihologija|Pastoralna]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošačka]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena analiza ponašanja]] * [[Psihološko testiranje|Procjena]] * [[Psihobiografija]] * [[Psihohistorija]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religije]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Savjetodavna psihologija|Savjetodavna]] * [[Sistemska psihologija|Sistemska]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sporta i vježbanja]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Berzanski trgovac|Trgovanje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnosti]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednice]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlja na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] | list3name = pojmovi | list3title = Pojmovi | list3 = <section begin=Pojmovi /> * [[Afekt (psihologija)|Afekt]] * [[Anksioznost]] * [[Emocije]] * [[Emocionalna inteligencija]] * [[Empatija]] * [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]] * [[Inteligencija]] * [[Kazna]] * [[Klasično uslovljavanje]] * [[Konformizam]] * [[Ličnost]] * [[Nagon]] * [[Mentalni poremećaj]] * [[Mentalno zdravlje]] * [[Mišljenje]] * [[Motivacija]] * [[Navika]] * [[Nesvjesni um|Nesvjesno]] * [[Odbrambeni mehanizmi]] * [[Operantno uslovljavanje]] * [[Osjećaj]] * [[Osjet]] * [[Pamćenje]] * [[Pažnja]] * [[Percepcija]] * [[Ponašanje]] * [[Potkrepljenje]] * [[Potreba]] * [[Predrasuda]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]] * [[Rješavanje problema]] * [[Spoznaja]] * [[Psihološki stres|Stres]] * [[Samopoštovanje]] * [[Slika o sebi]] * [[Socijalizacija]] * [[Stav (psihologija)|Stav]] * [[Stereotip]] * [[Svijest]] * [[Temperament]] * [[Učenje]] * [[Um]] * [[Zaboravljanje]] <section end=Pojmovi /> | list4name = spiskovi | list4title = Spiskovi | list4 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak psiholoških istraživačkih metoda|Istraživačke metode]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Pregled psihologije|Pregled]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole mišljenja]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Pregled savjetovanja|Teme iz savjetovanja]] }} <noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> sh53kz7bcq58ycgkket5w7p1ge7zpka Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci) 0 535581 3918070 3917900 2026-08-15T09:30:00Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3918070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}} | datum = 14. februar 1993. | takmičari = 92 | države = 23 | zlato = [[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Johann Passler]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Andreas Zingerle]] | zlatoNOK = ITA | srebro = [[Valerij Medvedcev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = RUS|1991 | bronza = [[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Jens Steinigen]] | bronzaNOK = GER | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije. == Države učesnice == == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:32:18,3''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|RUS|1991}}<br />{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]<br />{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:32:55,03''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 36.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Sven Fischer]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Jens Steinigen]] | '''1:32:57,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 39.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BLR|1991}}<br />{{0|0000}}[[Igor Hohrjakov]]<br />{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]] | '''1:34:17,03''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 01:58.7 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}5. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UKR}}<br />{{0|0000}}[[Vitalij Mohiljenko]]<br />{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]<br />{{0|0000}}[[Valentin Džima]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]] | '''1:34:20,93''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:02.6 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]<br />{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:34:23,53''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 | + 02:05.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|EST}}<br />{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]<br />{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]<br />{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]<br />{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]] | '''1:35:01,73''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 02:43.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]<br />{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]] | '''1:35:29,23''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 03:10.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]<br />{{0|0000}}[[Frode Løberg]] | '''1:36:13,2{{0}}''' | '''3+1'''<br />0+1<br />1+0<br />0+0<br />2+0 | + 03:54.9 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]] | '''1:36:20,8{{0}}''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:02.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLK}}<br />{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]<br />{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]<br />{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 | + 04:22.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEŠ}}<br />{{0|0000}}[[Petr Garabík]]<br />{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:33.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''1+0'''<br />1+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 04:43.5 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 14 | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]<br />{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]<br />{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]<br />{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] | '''1:37:35,4{{0}}''' | '''0+5'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />0+2 | + 05:17.1 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 15. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Kari Kataja]]<br />{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' -->' | '''2+1'''<br />0+1<br />0+0<br />2+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SAD}}<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Ian Harvey]]<br />{{0|0000}}[[Dave Jareckie]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 06:43.6 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]<br />{{0|0000}}[[Jean Paquet]]<br />{{0|0000}}[[Tony Fiala]]<br />{{0|0000}}[[Steve Cyr]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''4+1'''<br />0+1<br />2+0<br />0+0<br />2+0 | + 08:07.0 |- |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 18. | style="text-align:left"| {{flagcountry|LAT}}<br />{{0|0000}}[[Oļegs Maļuhins]]<br />{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]<br />{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]<br />{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]] || <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+3'''<br />0+1<br />0+1<br />2+1<br />0+0 | + 08:47.2 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 19. | style="text-align:left"| {{flagcountry|BUG}}<br />{{0|0000}}[[Bojko Popov]]<br />{{0|0000}}[[Spas Slatev]]<br />{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]<br />{{0|0000}}[[Todor Mašov]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 09:33.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 20. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Misao Kodate]]<br />{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]<br />{{0|0000}}[[Manabu Homma]]<br />{{0|0000}}[[Kyōji Suga]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+3'''<br />0+2<br />0+0<br />0+1<br />2+0 | + 09:42.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 21. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Ian Woods]]<br />{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]<br />{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]<br />{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''3+1'''<br />0+0<br />2+0<br />0+0<br />1+1 | + 09:59.5 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 22. | style="text-align:left"| {{flagcountry|MAĐ}}<br />{{0|0000}}[[János Panyik]]<br />{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]<br />{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]<br />{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''0+4'''<br />0+0<br />0+0<br />0+3<br />0+1 | + 14:15.4 |- style="text-align:center; vertical-align:top" | 23. | style="text-align:left"| {{flagcountry|GRČ}}<br />{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]<br />{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]<br />{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]<br />{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]] | <!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --> | '''2+7'''<br />2+0<br />0+3<br />0+3<br />0+1 | + 26:26.8 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]] teowgzsfmbdakg96ydxryt4rzetlyh5 Dikarboksilna kiselina 0 536460 3918029 3916445 2026-08-14T20:50:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918029 wikitext text/x-wiki U [[organska hemija|organskoj hemiji]], '''dikarboksilna kiselina''' je [[organski spoj]] koji sadrži dvije [[karboksilna grupa|karboksilne grupe]] ({{chem2|\sCOOH}}). Opća [[molekularna formula]] za dikarboksilne kiseline može se napisati kao {{chem2|HO2C\sR\sCO2H}}, gdje R može biti [[alifatski spoj|alifatski]] ili [[aromatski spoj]].<ref name="Ullmanns">Boy Cornils, Peter Lappe "Dicarboxylic Acids, Aliphatic" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry 2014, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a08_523.pub3}}</ref> Općenito, dikarboksilne kiseline pokazuju slično hemijsko ponašanje i reaktivnost kao [[karboksilna kiselina|monokarboksilne kiseline]].<ref name="Ullmanns"/> Dikarboksilne kiseline obično su bezbojne čvrste tvari. Širok spektar dikarboksilnih kiselina koristi se u industriji. [[Adipična kiselina]], naprimjer, prekursor je određenih vrsta [[najlon]]a. Širok spektar dikarboksilnih kiselina se nalazi u prirodi. [[Asparaginska kiselina|Asparaginska]] i [[glutaminska kiselina]] su dvije [[aminokiseline]] koje se nalaze u svim živim bićima. Ćilibarna i [[fumarna kiselina]] su neophodne za [[metabolizam]]. Poznat je veliki inventar derivata, uključujući mnoge mono- i diestere, [[amid]]e itd.<ref name="Bernthsen22">{{cite book |last1=Bernthsen |first1=A. |title=Organic Chemistry |date=1922 |publisher=Blackie & Son |location=London |page=242}}</ref> ==Djelimična lista zasićenih dikarboksilnih kiselina == Neki uobičajeni ili ilustrativni primjeri :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ !C ! n !! Uobičajeni naziv !! Sistematski [[IUPAC]] naziv !! Struktura !! pK<sub>a</sub>1 !! pK<sub>a</sub>2 !! [[PubChem]] |- |C2 | 0 || [[Oksalna kiselina]] || Etandioinska kiselina || [[Slika:Oxalsäure2.svg|60px]] || 1,27 || 4,27 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/971 971] |- |C3 | 1 || [[Malonska kiselina]] || Propandioinska kiselina || [[Slika:Malonsäure.svg|80px]] || 2,85 || 5,05 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/867 867] |- |C4 | 2 || [[Sukcinska kiselina]] || Butandioinska kiselina || [[Slika:Kwas bursztynowy007.svg|100px]] || 4,21 || 5,41 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/1110 1110] |- |C5 | 3 || [[Glutarna kiselina]] || Pentandioinska kiselina || [[Slika:Glutaric acid.png|120px]] || 4,34 || 5,41 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/743 743] |- |C6 | 4 || [[Adipična kiselina]] || Heksandiokiselina || [[Slika:Adipic acid.svg|140px]] || 4,41 || 5,41 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/196 196] |- |C7 | 5 || [[Pimelična kiselina]] || Heptandioinska kiselina || [[Slika:Heptanedioic acid 200.svg|160px]] || 4,50 || 5,43 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/385 385] |- |C8 | 6 || [[Suberinska kiselina]] || Oktandioinska kiselina || [[Slika:Suberic acid.svg|180px]] || 4,526 || 5,498 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10457 10457] |- |C8 | 6 || || [[1,4- Cikloheksandikarboksilna kiselina]] || [[Slika:1,4-cyclohexanedicarboxylicAcid.svg|180px]] || || ||[https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/14106 14106] |- |C9 | 7 || [[Azelaična kiselina]] || Nonandiična kiselina || [[Slika:Azelaic acid.svg|200px]] || 4,550 || 5,498 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/2266 2266] |- |C10 | 8 || [[Sebacinska kiselina]] || Dekandiokiselina || [[Slika:Sebacic acid.png|220px]] || 4,720 || 5,450 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5192 5192] |- |C11 | 9 || || Nedekanedioinska kiselina || [[Slika:Undecanedioic acid.svg|240px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/15816 15816] |- |C12 | 10 || || [[Dodekanedioinska kiselina]] || [[Slika:Dodecanedioic acid structure.svg|260px]] | || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/12736 12736] |- |C13 | 11 || [[Brasilna kiselina]] || Tridekanedioinska kiselina || [[Slika:Brassylic acid.svg|280px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10458 10458] |- |C14 | 12 || [[Tetradekandioinska kiselina]] || Tetradekandioinska kiselina || || || || |- |C16 | 14 || [[Tapsinska kiselina]] || Heksadekanedioinska kiselina || [[Slika:Thapsiasäure.svg|300px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10459 10459] |- |C21 | 19 || [[Japanska kiselina]] || Heneikozandioinska kiselina || [[Slika:Japanic acid v2.svg|200px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/9543668 9543668] |- |C22 | 20 || Felogena kiselina || [[Dokozandiolna kiselina]] || [[Slika:Docosanedioic acid.svg|280px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/244872 244872] |- |C30 | 28 || [[Ekvizetolna kiselina]] || Tetradekanedioinska kiselina || [[Slika:Equisetolic acid v2.svg|280px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5322010 5322010] |} == Nezasićene dikarboksilne kiseline == :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ |- ! Tip !! Uobičajeni naziv !! [[IUPAC]] naziv !! [[Izomer]] !! [[Strukturna formula]] !! [[PubChem]] |- | rowspan="7" | Mononezasićene || [[Maleinska kiselina]] || (''Z'')-Butendioinska kiselina || cis || [[Slika:Maleic-acid-2D-skeletal-A.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/444266 444266] |- | [[Fumarna kiselina]] || (''E'')-Butendioinska kiselina || trans || [[Slika:Fumarsäure.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/444972 444972] |- | rowspan="2" | [[Glutakonska kiselina]] || (''Z'')-Pent-2-endioinska kiselina || cis || [[Slika:Glutaconic acid cis vinyl-H.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5370328 5370328] |- | (''E'')- Pent-2-endioinska kiselina || trans || [[Slika:Glutaconic acid trans vinyl-H.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5280498 5280498] |- | || [[2- Decenedioinska kiselina]] || trans || [[Slika:2-Decenedioic acid.svg|200px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/6442613 6442613] |- | [[Traumatska kiselina]] || Dodec-2-endioinska kiselina || trans || [[Slika:Traumatic acid structure.png|200px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5283028 5283028] |- | rowspan="4" | Dinezasićene || rowspan=3 | [[Mukonska kiselina]] || (2''E'',4''E'')-Heksa-2,4-dienedioinska kiselina trans,trans| [[Slika:muconic acid EE.svg|100px]] | [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5356793 5356793] |- | (2''Z'',4''E'')- Heksa-2,4-dienedioinska kiselina || cis,trans || [[Slika:muconic acid EZ.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5280614 280518] |- | (2''Z'',4''Z'')- Heksa-2,4-dienedioinska kiselina || cis,cis || [[Slika:muconic acid ZZ.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5280518 5280518] |- | Glutinska kiselina<br />(Alen-1,3-dikarboksilna kiselina) || (''RS'')-[[Penta-2,3-dienedioinska kiselina]] || || HO<sub>2</sub>CCH=C=CHCO<sub>2</sub>H || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5242834 5242834] |- | rowspan="3" | Razgranata || [[Citrakonska kiselina]] || (2''Z'')-2-Metilbut-2-endioinska kiselina || cis || [[Slika:Citraconic acid.svg|100px|alt=HO<sub>2</sub>CCH=C(CH<sub>3</sub>)CO<sub>2</sub>H]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/643798 643798] |- | [[Mezakonska kiselina]] || (2''E'')-2-Metil-2-butendioinska kiselina || trans || [[Slika:Mesaconic-acid-2D-skeletal.svg|100px|alt=HO<sub>2</sub>CCH=C(CH<sub>3</sub>)CO<sub>2</sub>H]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/638129 638129] |- | [[Itakonska kiselina]] || 2-Metilidenbutandioinska kiselina || – || [[Slika:Itaconic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/811 811] |- | rowspan="7" | Acetilenska ||[[Acetilendikarboksilna kiselina]] || But-2-Indioinska kiselina || neprimjenjivo || [[Slika:Acetylenedicarboxylic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/371 371] |- |} == Substituted dicarboxylic acids == :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ |- ! Uobičajeni naziv !! [[IUPAC]] naziv !! [[Strukturna formula]] !! [[PubChem]] |- | [[Tartronska kiselina]] || 2-Hidroksipropandioinska kiselina || [[Slika:Tartronic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/45 45] |- | [[Mezoksalna kiselina]] || Oksopropandioinska kiselina || [[Slika:Mesoxalic acid.png|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10132 10132] |- | [[Jabučna kiselina]] || Hidroksibutandioinska kiselina || [[Slika:Äpfelsäure3.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/525 525] |- | [[Vinska kiselina]] || 2,3-Dihidroksibutandioinska kiselina || [[Slika:Tartaric acid.svg|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/875 875] |- | [[Oksalosirćetna kiselina]] || Oksobutandioinska kiselina || [[Slika:Oxaloacetic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/970 970] |- | [[Asparaginska kiselina]] || 2-Aminobutandioinska kiselina || [[Slika:Asparaginsäure - Aspartic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5960 5960] |- |[[Dioksosukcinska kiselina]] || Dioksobutandioinska kiselina || [[Slika:Dioxosuccinic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/82062 82062] |- | [[Alfa-hidroksiglutarna kiselina|α-Hidroksiglutarna kiselina]] || 2-Hidroksipentandioinska kiselina || [[Slika:Alpha-hydroxyglutaric acid.png|120px]] || [https://web.archive.org/web/20150729132638/http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/2-hydroxyglutaric_acid 43] |- | [[Arabinarična kiselina]] || 2,3,4-Trihidroksipentandioinska kiselina || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/109475 109475] |- | [[Acetonedikarboksilna kiselina]] || 3-Oksopentandiokiselina || [[Slika:Structural formula of acetonedicarboxylic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/68328 68328] |- | [[α-Ketoglutarna kiselina]] || 2-Oksopentandioinska kiselina || [[Slika:Alpha-ketoglutaric acid.png|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/51 51] |- | [[Glutaminska kiselina]] || 2-Aminopentanedioinska kiselina || [[Slika:Glutaminsäure - Glutamic acid.svg|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/611 611] |- | [[Diaminopimelična kiselina]] || (2R,6S)-2,6-Diaminoheptandioinska kiselina || [[Slika:Diaminopimelic acid.svg|150px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/865 865] |- | [[Šećerna kiselina]] || (2S,3S,4S,5R)-2,3,4,5-Tetrahidroksiheksandiolna kiselina || [[Slika:Glucaric acid structure.svg|150px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/33037 33037] |} == Aromatske dikarboksilne kiseline == :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ ! Uobičajeni nazivi !! [[IUPAC]] naziv !! [[Strukturna formula]]|| [[PubChem]] |- | [[Ftalna kiselina]]<br />''o''-Ftalna kiselina || Benzen-1,2-dikarboksilna kiselina || [[Slika:Phthalic-acid-2D-skeletal.png|80px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/1017 1017] |- | [[Izoftalna kiselina]]<br />''m''-Ftalna kiselina || Benzen-1,3-dikarboksilna kiselina || [[Slika:Isophthalic-acid-2D-skeletal.png|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/8496 8496] |- | [[Tereftalna kiselina]]<br />''p''-Ftalna kiselina || Benzen-1,4-dikarboksilna kiselina || [[Slika:Terephthalic-acid-2D-skeletal.png|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/7489 7489] |- | [[Difenilna kiselina]]<br />Bifenil-2,2′-dikarboksilna kiselina || 2-(2-Karboksifenil)benzoeva kiselina || [[Slika:Diphenic Acid Structural Formula V.1.svg|110px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10210 10210] |- | [[2,6-Naftalendikarboksilna kiselina]] || 2,6-Naftalendikarboksilna kiselina acid || [[Slika:2,6-Naphthalenedicarboxylic acid.svg|150px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/14357 14357] |} Tereftalna kiselina je [[robna hemikalija]] koja se koristi u proizvodnji [[poliestera]] poznatog pod robnim markama kao što su [[Terylene|PET, Terylene, Dacron i Lavsan]]. == Također pogledajte == * [[Dikarboksilne kiseline razgranatog lanca]] * [[Trikarboksilna kiselina]] == Reference == {{Refspisak|colwidth=30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.lipidmaps.org/data/structure/LMSDSearch.php?Mode=ProcessClassSearch&LMID=LMFA0117 Lipidomics gateway Structure Database Dicarboxylic acids] * {{cite web |last1=Dijkstra |first1=Albert J. |title=Trivial names of fatty acids-Part 1. |url=http://lipidlibrary.aocs.org/resource-material/trivial-names-of-fatty-acids-part-1 |website=lipidlibrary.aocs.org |access-date=24 June 2019 |archive-date=25. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241125052901/https://lipidlibrary.aocs.org/resource-material/trivial-names-of-fatty-acids-part-1 |url-status=dead }} {{Authority control}} [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline| ]] [[Kategorija:Organska hemija ]] qyzlv702k2wnubbpy5mpfykr4ka6gsh Dobrinja (Istočno Sarajevo) 0 536461 3918030 3916456 2026-08-14T21:15:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3918030 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}}{{Wiki}} {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dobrinja (Istočno Sarajevo) | vrsta = Gradsko naselje i urbani centar | slika = Promenada Istočno Sarajevo.jpg | opis_slike = Centralno šetalište na Dobrinji u Istočnom Sarajevu <!-- *** Države, regije *** --> | država = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Republika Srpska]] | općina = [[Istočna Ilidža]] / [[Istočno Novo Sarajevo]] | grad = [[Istočno Sarajevo]] <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 520 | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 49 | širina_sekundi = 49 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 22 | dužina_sekundi = 44 | dužina_IZ = E <!-- *** Ostalo *** --> | poštanski_kod = 71123 | pozivni_broj = 057 | karta = }} '''Dobrinja''' predstavlja stambeno i urbano jezgro, primarni komercijalni centar te administrativno središte grada [[Istočno Sarajevo]] (entitet [[Republika Srpska]]), u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Planski građena kao integralni dio velikog i modernog sarajevskog stambenog kompleksa Dobrinja, ova sekcija naselja danas funkcioniše kao uže gradsko središte i tačka spajanja dviju općina: [[Istočna Ilidža]] i [[Istočno Novo Sarajevo]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] i povlačenja međuentitetske linije razgraničenja, ovaj dio Dobrinje se razvijao samostalno u visokourbanizovan gradski prostor koji je fizički, morfološki i arhitektonski ostao direktno spojen sa podrejonima Dobrinje u Federaciji BiH (općina [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]])<ref name="unsa-geografski-pregled" />. == Geografski položaj i urbana centralnost == Sektor Dobrinje pod upravom Istočnog Sarajeva teritorijalno obuhvata istorijske podrejone Dobrinja IV (južni i istočni dio) i Dobrinja I (južni dio), koji su građevinski sjedinjeni sa modernim naseljem Lukavica. Naselje karakteriše izrazito visoka gustina naseljenosti i urbanizam stambenih blokova, karakterističan za kasnu socijalističku arhitekturu, koji je u postdejtonskom periodu dopunjen intenzivnim razvojem novih stambeno-poslovnih lamela. Na ovom prostoru koncentrisana je glavna privredna i društvena infrastruktura regije, uključujući tržne centre, poslovnice komercijalnih banaka, administrativna sjedišta te centralnu pješačku zonu — Šetalište dr. Miodrag Lazić (centralnu istočnosarajevsku promenadu), koje se prostire kroz Dobrinju I i povezuje ovo naselje sa Lukavicom<ref name="ins-prostorni-plan" />. == Historija == === Izgradnja i Olimpijske igre === Projektovanje i izgradnja Dobrinje započeli su krajem 1970-ih godina s ciljem rješavanja stambene krize uslijed naglog demografskog rasta Sarajeva. Kompleks je realizovan u faza, a neposredno pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine u Sarajevu, novosagrađeni objekti na Dobrinji (uključujući faza I i IV) funkcionisali su kao pomoćno olimpijsko selo za smještaj tehničkog osoblja i akreditovanih međunarodnih novinara. Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni građanima, čime je Dobrinja postala jedno od najmodernijih i najprogresivnijih naselja u gradu. === Ratni period i opsada Sarajeva (1992–1995) === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosnu i Hercegovinu]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], Dobrinja je zbog svog neposrednog dodira sa strateškim vojnim kompleksom i kasarnama u Lukavici bila poprište urbanih borbi. Naselje se nalazilo na prvoj liniji fronta i pretrpjelo je razaranja stambenog fonda, komunalne mreže, uz velike civilne žrtve. === Dejtonska podjela i arbitraža OHR-a (2001) === Nakon 1995, tehničko povlačenje međuentitetske linije razgraničenja prema Dejtonskom sporazumu presjeklo je naselje na neprirodan način, prolazeći kroz unutrašnjost stambenih zgrada, ulaze i privatne stanove. Ova situacija je uzrokovala ozbiljne administrativne, pravne i bezbjednosne probleme za lokalno stanovništvo. Kako bi se riješio ovaj teritorijalni spor, Ured visokog predstavnika (OHR) formirao je međunarodnu arbitražnu komisiju na čelu sa irskim pravnikom Diarmuidom Sheridanom. Dana 24. aprila 2001, objavljena je „Odluka o arbitraži za područje Dobrinje” kojom je linija razgraničenja prilagođena tako da prati glavne ulične tokove i saobraćajnice. Tom odlukom, veći stambeni blokovi unutar Dobrinje I (južni dio) i Dobrinja IV (južni i istočni dio) pravno su i definitivno integrisani u sastav Republike Srpske (općina Istočna Ilidža i mali dio Istočno Novo Sarajevo) , dok je Federacija BiH zadržala kontrolu nad Dobrinjom II (koja predstavlja centar općine Novi Grad), Dobrinje III i Dobrinje V, te dijelova Dobrinje IV i I sa Aerodromskim naseljem.<ref name="ohr-arbitration-2001" />. == Građevinska ekspanzija == U godinama nakon donošenja arbitražne odluke, prostor Dobrinje u Istočnom Sarajevu bilježi kontinuiranu građevinsku ekspanziju. Duž centralnog pješačkog Šetališta dr. Miodrag Lazić izgrađen je niz modernih stambeno-poslovnih kompleksa i objekata visokog standarda, što konstantno transformiše nekadašnje socijalističko naselje u savremeni trgovački i urbani centar sa visokom cijenom nekretnina na tržištu. == Značajni objekti == * Hram Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama – Centralni pravoslavni duhovni hram za urbani dio grada. * Međunarodna autobuska stanica Istočno Sarajevo – Glavno regionalno transportno čvorište smješteno na samom rubu Dobrinje I i Lukavice. * U neposrednoj blizini entitetske linije nalaze se i okretnice sarajevskog trolejbuskog saobraćaja (linije 103 i 107), koje stanovnicima pružaju direktnu saobraćajnu vezu sa svim dijelovima Sarajeva<ref name="moovit-transit" />. == Također pogledajte == * [[Dobrinja]] * [[Istočna Ilidža]] * [[Istočno Novo Sarajevo]] * [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] * [[Istočno Sarajevo]] * [[Sarajevo]] == Reference == {{reflist|refs= <ref name="ohr-arbitration-2001">{{cite web | url = http://ohr.int/ | title = Decision on the Arbitration for the Dobrinja Area | publisher = Office of the High Representative (OHR) | date = 24 April 2001 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Pravno obavezujuća arbitražna odluka Diarmuida Sheridana kojom se redefiniše međuentitetska linija razgraničenja i stambeni blokovi Dobrinje I i IV definitivno integrišu u entitet Republika Srpska. | archive-date = 21. 11. 2025 | archive-url = https://web.archive.org/web/20251121143655/https://www.ohr.int/ | url-status = dead }}</ref> <ref name="unsa-geografski-pregled">{{cite web | url = https://pmf.unsa.ba/ | title = Utjecaj linije razgraničenja na urbanu i saobraćajnu strukturu naselja Dobrinja | publisher = Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu – Odsjek za geografiju | page = 55–62 | accessdate = 2026-08-04 | archive-date = 4. 8. 2026 | archive-url = https://web.archive.org/web/20260804182653/https://pmf.unsa.ba/ | url-status = dead }}</ref> <ref name="ins-prostorni-plan">{{cite web | url = https://opstinains.net | title = Izmjene i dopune Prostornog plana razvoja i urbane centralnosti zone Lukavica-Dobrinja | publisher = Opština Istočno Novo Sarajevo | page = 34–37 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Regulacioni akti koji definišu uspostavljanje centralnog gradskog šetališta (Šetalište dr. Miodrag Lazić) i zonu intenzivne građevinske ekspanzije. }}</ref> <ref name="moovit-transit">{{cite web | url = https://moovitapp.com | title = Mreža javnog prevoza i trolejbusi na Dobrinji | publisher = Moovitapp | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> }} 0u38iqx6mm8in7jwoz4pw7mt363tx94 Dave Jareckie 0 536557 3917982 3917901 2026-08-14T13:43:18Z AnToni 2325 3917982 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = David Jarackie | slika = | opis_slike = | puno_ime = David S. „Dave“ Jareckie | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SAD}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|07|25}} | mjesto_rođenja = [[Ciudad de México]] | država_rođenja = [[Meksiko]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = [[SAD]] | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = 183 | težina = 79 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1994. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''0''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 12. 10. 2025. }} '''David Jarackie''' rođen 26. jula 1967. u [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]], je nekadašnji [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ja/dave-jareckie-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192201/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ja/dave-jareckie-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Dave Jareckie Olympic Results |accessdate= 8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|64]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|14]] |} Jarackie je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je osvojio 64-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 5:08.6&nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncanom Douglasom]], [[Jon Enge|Jonom Engennom]] i [[Curt Schreiner|Curtom Schreinerom]] je osvojio 14-o mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]], što mu je ostao najbolji rezultat. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|91]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|16]] | |} Jarackie je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama osvojio je 91-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Curt Schreiner|Curtom Schreinerom]], [[Erich Wilbrecht|Erichom Wilbrechtom]] i [[Ian Harvey|Ianom Harveyom]] osvojio je 14-o mjesto. === Svjetski kup === Prvi nastup Jarackiea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]], 16. januara 1992. u [[Ruhpolding]]u u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 112-o mjesto. Najbolji mu je rezultat 24-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] u [[Antholz]]u 22. januara 1994. u utrci na 10&nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. kada je s [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncanom Douglasom]], [[Robert Rosser|Robertom Rosserom]] i [[Curt Schreiner|Curtom Schreinerom]] osvojio dvanaesto mjesto. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1994. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|359}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Jarackie, David}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Umrli 2018.]] [[Kategorija:Biografije, Ciudad de México]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] 5issxl8otynla598uzpdg7ex4jm2tez Afektivna neuronauka 0 536562 3918014 3917967 2026-08-14T18:36:42Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3918014 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Afektivna neuronauka''' je područje koje proučava način na koji [[mozak]] obrađuje [[emocija|emocije]]. Ovo područje povezuje [[Neuronauka|neuronauku]] s [[psihologija|psihološkim proučavanjem]] [[psihologija ličnosti|ličnosti]], [[emocija]] i [[raspoloženje|raspoloženja]].<ref name="Panksepp_1990">{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |editor1-last=Puglisi-Allegra |editor1-first=Stefano |editor2-last=Oliverio |editor2-first=Alberto |chapter=A Role for Affective Neuroscience in Understanding Stress: The Case of Separation Distress Circuitry |title=Psychobiology of Stress |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |pages=41–57 |date=1990 |isbn=9789401073905 |doi=10.1007/978-94-009-1990-7_4 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-1990-7_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni mehanizmi emocija i samo određenje pojma emocije i dalje su predmet rasprave u afektivnoj neuronauci.<ref name="Celeghin_2017">{{cite journal |last1=Celeghin |first1=Alessia |last2=Diano |first2=Matteo |last3=Bagnis |first3=Arianna |last4=Viola |first4=Marco |last5=Tamietto |first5=Marco |title=Basic Emotions in Human Neuroscience: Neuroimaging and Beyond |journal=Frontiers in Psychology |volume=8 |pages=1432 |date=2017 |doi=10.3389/fpsyg.2017.01432 |pmid=28883803 |pmc=5573709 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5573709/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam "afektivna neuronauka" uveo je neuronaučnik [[Jaak Panksepp]] početkom 1990-ih, u vrijeme kada je [[kognitivna neuronauka]] bila uglavnom usmjerena na područja psihologije koja nisu uključivala emocije, poput [[pažnja|pažnje]] i [[pamćenje|pamćenja]].<ref>{{Cite book |last=Panksepp |first=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |year=2004 |isbn=978-0-19-517805-0 |edition=1st |language=English}}</ref> == Područja mozga povezana s emocijama == Smatra se da su emocije povezane s aktivnošću područja mozga koja usmjeravaju pažnju, potiču i usmjeravaju ponašanje te pomažu u donošenju odluka o okolini. Rana istraživanja povezanosti emocija i mozga proveli su [[Paul Broca]],<ref name="Broca_1878">{{cite journal |last1=Broca |first1=Paul |title=Anatomie comparée des circonvolutions cérébrales: le grand lobe limbique |journal=Revue d'Anthropologie |volume=1 |pages=385–498 |date=1878 |url=https://scispace.com/papers/anatomie-comparee-des-circonvolutions-cerebrales-le-grand-1bskkpmpgd |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=fr}}</ref> [[James Papez]],<ref name="Papez_1937">{{cite journal |last1=Papez |first1=James W. |title=A PROPOSED MECHANISM OF EMOTION |journal=Archives of Neurology & Psychiatry |volume=38 |issue=4 |pages=725–743 |date=1937 |doi=10.1001/archneurpsyc.1937.02260220069003 |url=https://jamanetwork.com/journals/archneurpsyc/article-abstract/647356 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[Paul D. MacLean]].<ref name="MacLean_1952">{{cite journal |last1=MacLean |first1=Paul D. |title=Some psychiatric implications of physiological studies on frontotemporal portion of limbic system (Visceral brain) |journal=Electroencephalography and Clinical Neurophysiology |volume=4 |issue=4 |pages=407–418 |date=1952 |doi=10.1016/0013-4694(52)90073-4 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0013469452900734 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njihova istraživanja ukazala su na povezanost emocija s grupom struktura u centralnom dijelu [[Mozak|mozga]] poznatom kao [[limbički sistem]]. Limbički sistem obuhvata sljedeće strukture mozga: === Limbički sistem === * [[Amigdala]] – amigdala se sastoji od dvije male, zaobljene strukture smještene bliže čelu, odnosno [[Anatomski izrazi za položaj|anteriorno]], u odnosu na [[hipokampus|hipokampuse]], u blizini polova [[sljepoočni režanj|sljepoočnih režnjeva]]. Amigdala učestvuje u prepoznavanju i učenju koji su elementi okoline važni i imaju emocionalno značenje.<ref name="UCSF_2026_Behavior">{{cite web |author=Memory and Aging Center |title=Behavior |website=Memory and Aging Center, University of California San Francisco |publisher=The Regents of the University of California |date=2026 |url=https://memory.ucsf.edu/brain-health/behavior |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Simic_2021">{{cite journal |last1=Šimić |first1=Goran |last2=Tkalčić |first2=Mladenka |last3=Vukić |first3=Vana |last4=Mulc |first4=Damir |last5=Španić |first5=Ena |last6=Šagud |first6=Marina |last7=Olucha-Bordonau |first7=Francisco E. |last8=Vukšić |first8=Mario |last9=R. Hof |first9=Patrick |title=Understanding Emotions: Origins and Roles of the Amygdala |journal=Biomolecules |volume=11 |issue=6 |pages=823 |date=2021 |doi=10.3390/biom11060823 |hdl=10234/194226 |doi-access=free |hdl-access = free |url=https://www.mdpi.com/2218-273X/11/6/823 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pessoa_2010">{{cite journal |last1=Pessoa |first1=Luiz |title=Emotion and cognition and the amygdala: From "what is it?" to "what's to be done?" |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=12 |pages=3416–3429 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2010.06.038 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393210002897 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Amigdala ima važnu ulogu u nastanku emocija, posebno [[strah|straha]] i drugih negativnih emocija.<ref name="LeDoux_1995">{{cite journal |last1=LeDoux |first1=Joseph E. |title=Emotion: Clues from the Brain |journal=Annual Review of Psychology |volume=46 |issue=1 |pages=209–235 |date=1995 |doi=10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |pmid=7872730 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |url-access=subscription|access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Aktivacija amigdale često se javlja pri opažanju potencijalne prijetnje. Amigdala koristi prethodna iskustva i povezana sjećanja kako bi pomogla u procjeni trenutnih događaja.<ref name="Breiter_1996">{{cite journal |last1=Breiter |first1=Hans C. |last2=Etcoff |first2=Nancy L. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=Kennedy |first4=William A. |last5=Rauch |first5=Scott L. |last6=Buckner |first6=Randy L. |last7=Strauss |first7=Monica M. |last8=Hyman |first8=Steven E. |last9=Rosen |first9=Bruce R. |title=Response and Habituation of the Human Amygdala during Visual Processing of Facial Expression |journal=Neuron |volume=17 |issue=5 |pages=875–887 |date=1996 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80219-6 |pmid=8938120 |s2cid=17284478 |url=https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(00)80219-6 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Talamus]] – talamus učestvuje u povezivanju senzornih i motornih signala i njihovom prosljeđivanju prema [[moždana kora|moždanoj kori]].<ref name="Sherman_2006">{{cite journal |last1=Sherman |first1=S. Murray |title=Thalamus |journal=Scholarpedia |volume=1 |issue=9 |pages=1583 |date=2006 |doi=10.4249/scholarpedia.1583 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Thalamus |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ima važnu ulogu i u regulaciji [[neuronauka spavanja|spavanja i budnosti]].<ref name="Steriade_1988">{{cite journal |last1=Steriade |first1=Mircea |last2=Llinás |first2=Rodolfo R. |title=The functional states of the thalamus and the associated neuronal interplay |journal=Physiological Reviews |volume=68 |issue=3 |pages=649–742 |date=1988 |doi=10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipotalamus]] – hipotalamus učestvuje u stvaranju fizioloških reakcija povezanih s emocijama, poput [[plač]]a. Također je dio [[sistem nagrađivanja|sistema nagrađivanja]], koji je povezan s [[Teorija proširivanja i izgradnje|pozitivnim emocijama]].<ref name="Armony_2013">{{cite book |editor1-last=Armony |editor1-first=Jorge |editor2-last=Vuilleumier |editor2-first=Patrik |title=The Cambridge Handbook of Human Affective Neuroscience |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2013 |isbn=9781107314016 |oclc=825767970 |doi=10.1017/CBO9780511843716 |url=https://search.worldcat.org/title/825767970 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipokampus]] – hipokampus je struktura koja prvenstveno učestvuje u procesima [[pamćenje|pamćenja]].<ref name="Rolls_2022">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=The hippocampus, ventromedial prefrontal cortex, and episodic and semantic memory |journal=Progress in Neurobiology |volume=217 |pages=102334 |date=2022 |doi=10.1016/j.pneurobio.2022.102334 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0301008222001204 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učestvuje u stvaranju novih sjećanja i povezuje senzorne informacije, poput vidnih podražaja, mirisa i zvukova, sa sjećanjima. Hipokampus omogućava pohranjivanje [[dugoročno pamćenje|dugoročnih sjećanja]] i njihovo prisjećanje kada je potrebno.<ref name="Fischer_2003">{{cite journal |last1=Fischer |first1=Håkan |last2=Wright |first2=Christopher I. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=McInerney |first4=Sean C. |last5=Shin |first5=Lisa M. |last6=Rauch |first6=Scott L. |title=Brain habituation during repeated exposure to fearful and neutral faces: A functional MRI study |journal=Brain Research Bulletin |volume=59 |issue=5 |pages=387–392 |date=2003 |doi=10.1016/S0361-9230(02)00940-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0361923002009401 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Fornix (neuroanatomija)|Forniks]] – forniks je glavni nervni put koji povezuje [[hipokampus]] s [[mamilarnа tijela|mamilarnim tijelima]]. Važan je za [[prostorno pamćenje]], [[epizodičko pamćenje]] i [[izvršne funkcije]].<ref name="Modi_2013_Trait">{{cite journal |last1=Modi |first1=Shilpi |last2=Trivedi |first2=Richa |last3=Singh |first3=Kavita |last4=Kumar |first4=Pawan |last5=Rathore |first5=Ram K.S. |last6=Tripathi |first6=Rajendra P. |last7=Khushu |first7=Subash |title=Individual differences in trait anxiety are associated with white matter tract integrity in fornix and uncinate fasciculus: Preliminary evidence from a DTI based tractography study |journal=Behavioural Brain Research |volume=238 |pages=188–192 |date=2013 |doi=10.1016/j.bbr.2012.10.007 |pmid=23085341 |s2cid=1741104 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0166432812006468 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mamilarna tijela]] – parne strukture hipotalamusa koje imaju važnu ulogu u funkcijama pamćenja, posebno u [[epizodičko pamćenje|prisjećanju događaja]]. Povezana su s hipokampusom putem forniksa i dio su neuronskih puteva uključenih u procese pamćenja.<ref name="Vann_2010">{{cite journal |last1=Vann |first1=Seralynne D. |title=Re-evaluating the role of the mammillary bodies in memory |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=8 |pages=2316–2327 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2009.10.019 |pmid=19879886 |s2cid=2424758 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393209004229 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Njušni režanj]] – struktura prednjeg dijela mozga koja prima i obrađuje informacije povezane s [[miris|njušnim sistemom]]. Ima veze s moždanim područjima uključenim u emocionalnu obradu i pamćenje, zbog čega mirisi mogu biti snažno povezani s emocionalnim i autobiografskim sjećanjima.<ref name="Imai_2014">{{cite journal |last1=Imai |first1=Takeshi |title=Construction of functional neuronal circuitry in the olfactory bulb |journal=Seminars in Cell & Developmental Biology |volume=35 |pages=180–188 |date=2014 |doi=10.1016/j.semcdb.2014.07.012 |issn=1084-9521 |pmid=25084319 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1084952114002237 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tong_2014">{{cite journal |last1=Tong |first1=Michelle T. |last2=Peace |first2=Shane T. |last3=Cleland |first3=Thomas A. |title=Properties and mechanisms of olfactory learning and memory |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=8 |pages=238 |date=2014 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00238 |issn=1662-5153 |pmid=25071492 |pmc=4083347 |url=https://www.frontiersin.org/journals/behavioral-neuroscience/articles/10.3389/fnbeh.2014.00238/full |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Cingularni girus]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji se nalazi iznad [[Žuljevito tijelo|corpus callosum]].<ref name="Rolls_2019_Cingulate">{{cite book |last1=Rolls |first1=Edmund T. |chapter=The cingulate cortex and limbic systems for action, emotion, and memory |title=Cingulate Cortex |editor1-last=Vogt |editor1-first=Brent A. |volume=166 |pages=23–37 |publisher=Elsevier |date=2019 |doi=10.1016/B978-0-444-64196-0.00002-9 |isbn=9780444641960 |pmid=31731913 |s2cid=208060755 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/handbook/abs/pii/B9780444641960000029 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti njegovi dijelovi učestvuju u emocionalnoj obradi, regulaciji visceralnih reakcija, izboru odgovora, pažnji i pamćenju.<ref name="Weissman_2005">{{cite journal |last1=Weissman |first1=Daniel H. |last2=Gopalakrishnan |first2=A. |last3=Hazlett |first3=C. J. |last4=Woldorff |first4=Marty G. |title=Dorsal Anterior Cingulate Cortex Resolves Conflict from Distracting Stimuli by Boosting Attention toward Relevant Events |journal=Cerebral Cortex |volume=15 |issue=2 |pages=229–237 |date=2005 |doi=10.1093/cercor/bhh125 |issn=1460-2199 |pmid=15238434 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/15/2/229/343600 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Prednji cingularni korteks]] povezan je s emocionalnom sviješću, [[Motivacija|motivacijom]]<ref name="Medford_2010">{{cite journal |last1=Medford |first1=Nick |last2=Critchley |first2=Hugo D. |title=Conjoint activity of anterior insular and anterior cingulate cortex: awareness and response |journal=Brain Structure and Function |volume=214 |issue=5–6 |pages=535–549 |date=2010 |doi=10.1007/s00429-010-0265-x |issn=1863-2653 |pmid=20512367 |pmc=2886906 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00429-010-0265-x |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i obradom konflikta, dok je subgenualni dio cingularnog korteksa povezan s regulacijom raspoloženja i depresivnim stanjima.<ref name="Drevets_2008">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Savitz |first2=Jonathan |last3=Trimble |first3=Michael |title=The Subgenual Anterior Cingulate Cortex in Mood Disorders |journal=CNS Spectrums |volume=13 |issue=8 |pages=663–681 |date=2008 |doi=10.1017/S1092852900013754 |issn=1092-8529 |pmid=18704022 |pmc=2729429 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/cns-spectrums/article/abs/subgenual-anterior-cingulate-cortex-in-mood-disorders/0BDF5D106CE140446DBD1594C515435D |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Druge moždane strukture === [[Bazna ganglija|Bazalni gangliji]] – grupe subkortikalnih jezgara smještene obostrano u odnosu na [[talamus]]. Imaju važnu ulogu u [[Motivacija|motivaciji]],<ref name="DaCunha_2012">{{cite journal |last1=Da Cunha |first1=Claudio |last2=Gomez-A |first2=Alexander |last3=Blaha |first3=Charles D. |title=The role of the basal ganglia in motivated behavior |journal=Reviews in the Neurosciences |volume=23 |issue=5–6 |pages=747–767 |date=2012 |doi=10.1515/revneuro-2012-0063 |pmid=23079510 |s2cid=30904211 |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/revneuro-2012-0063/html |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> odabiru [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Učenje|učenju]] na osnovu nagrade.<ref name="Mikhael_2016">{{cite journal |last1=Mikhael |first1=John G. |last2=Bogacz |first2=Rafal |title=Learning Reward Uncertainty in the Basal Ganglia |journal=PLOS Computational Biology |volume=12 |issue=9 |pages=e1005062 |date=2016 |doi=10.1371/journal.pcbi.1005062 |issn=1553-7358 |pmid=27588389 |pmc=5010214 |url=https://journals.plos.org/ploscompbiol/article?id=10.1371/journal.pcbi.1005062 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Orbitofrontalni korteks]] – dio prefrontalnog korteksa koji ima važnu ulogu u donošenju odluka i procjeni emocionalnih posljedica različitih izbora. Posebno je povezan s korištenjem emocionalnih informacija pri procjeni vrijednosti i posljedica ponašanja.<ref name="Bechara_2000">{{cite journal |last1=Bechara |first1=Antoine |last2=Damasio |first2=Hanna |last3=Damasio |first3=Antonio R. |title=Emotion, Decision Making and the Orbitofrontal Cortex |journal=Cerebral Cortex |volume=10 |issue=3 |pages=295–307 |date=2000 |doi=10.1093/cercor/10.3.295 |issn=1047-3211 |pmid=10731224 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/10/3/295/449599 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Prefrontalni korteks]] – područje [[Moždana kora|moždane kore]] povezano s regulacijom ponašanja, donošenjem odluka, procjenom posljedica i regulacijom emocija. Učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema dugoročnim ciljevima i inhibiranju neposrednih reakcija kada su one u sukobu s tim ciljevima.<ref name="Davidson_1995">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Sutton |first2=Steven K. |title=Affective neuroscience: the emergence of a discipline |journal=Current Opinion in Neurobiology |volume=5 |issue=2 |pages=217–224 |date=1995 |doi=10.1016/0959-4388(95)80029-8 |issn=0959-4388 |pmid=7620310 |s2cid=14639993 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0959438895800298 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> ** [[Ventromedijalni prefrontalni korteks]] (vmPFC) – dio [[Prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] koji je uključen u regulaciju emocija, posebno u kontekstu [[psihološki stres|stresnih]] i emocionalno značajnih podražaja. Njegova aktivnost povezana je s procesima emocionalne procjene i regulacije.<ref name="Suzuki_2021">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Yukihiro |last2=Tanaka |first2=Saori C. |title=Functions of the ventromedial prefrontal cortex in emotion regulation under stress |journal=Scientific Reports |volume=11 |issue=1 |pages=18225 |date=2021 |doi=10.1038/s41598-021-97751-0 |issn=2045-2322 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-021-97751-0 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Ventralni [[strijatum]] – skup struktura uključenih u motivaciju, nagrađivanje i usmjeravanje ponašanja. Njegov dio, nucleus accumbens, ima važnu ulogu u procesiranju nagrade i ugode te u motivacijskim procesima povezanim s nagrađujućim podražajima.<ref name="Kringelbach_2010">{{cite journal |last1=Kringelbach |first1=Morten L. |last2=Berridge |first2=Kent C. |title=The functional neuroanatomy of pleasure and happiness |journal=Discovery Medicine |volume=9 |issue=49 |pages=579–587 |date=2010 |pmid=20587348 |pmc=3008353 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3008353/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Insula]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji ima važnu ulogu u obradi informacija o unutrašnjem stanju organizma, uključujući visceralne i autonomne procese. Povezana je s interocepcijom, emocionalnom sviješću i empatijom.<ref name="Rolls_2016">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=Functions of the anterior insula in taste, autonomic, and related functions |journal=Brain and Cognition |volume=110 |pages=4–19 |date=2016 |doi=10.1016/j.bandc.2015.07.002 |issn=0278-2626 |pmid=26277487 |s2cid=5961714 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262615000858 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mali mozak]] – ima važnu ulogu u različitim aspektima emocionalne obrade, uključujući [[Percepcija|percepciju]] i pripisivanje [[Emocije|emocija]].<ref name="Adamaszek_2022">{{cite book |last1=Adamaszek |first1=Michael |last2=Manto |first2=Mario |last3=Schutter |first3=Dennis J. L. G. |chapter=Current and Future Perspectives of the Cerebellum in Affective Neuroscience |title=The Emotional Cerebellum |editor1-last=Adamaszek |editor1-first=Michael |editor2-last=Manto |editor2-first=Mario |editor3-last=Schutter |editor3-first=Dennis J. L. G. |volume=1378 |pages=303–313 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2022 |doi=10.1007/978-3-030-99550-8_19 |isbn=978-3-030-99549-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-99550-8_19 |chapter-url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja [[lezija]] pokazuju da oštećenje malog mozga može biti povezano sa smanjenjem pozitivnih emocionalnih iskustava.<ref name="Turner_2007">{{cite journal |last1=Turner |first1=Beth M. |last2=Paradiso |first2=Sergio |last3=Marvel |first3=Cherie L. |last4=Pierson |first4=Ronald |last5=Boles Ponto |first5=Laura L. |last6=Hichwa |first6=Richard D. |last7=Robinson |first7=Robert G. |title=The cerebellum and emotional experience |journal=Neuropsychologia |volume=45 |issue=6 |pages=1331–1341 |date=2007 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2006.09.023 |issn=0028-3932 |pmid=17113117 |s2cid=1308358 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393206003915 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mali mozak može imati ulogu i u regulaciji neuronskih odgovora na nagrađujuće podražaje, uključujući novčane nagrade,<ref name="MartinSolch_2001">{{cite journal |last1=Martin-Sölch |first1=C. |last2=Magyar |first2=S. |last3=Künig |first3=G. |last4=Missimer |first4=J. |last5=Schultz |first5=W. |last6=Leenders |first6=K. L. |title=Changes in brain activation associated with reward processing in smokers and nonsmokers. A positron emission tomography study |journal=Experimental Brain Research |volume=139 |issue=3 |pages=278–286 |date=2001 |doi=10.1007/s002210100751 |issn=0014-4819 |pmid=11545466 |s2cid=29989526 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s002210100751 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> psihoaktivne supstance,<ref name="Sell_1999">{{cite journal |last1=Sell |first1=L. A. |last2=Morris |first2=J. |last3=Bearn |first3=J. |last4=Frackowiak |first4=R. S. |last5=Friston |first5=K. J. |last6=Dolan |first6=R. J. |title=Activation of reward circuitry in human opiate addicts |journal=The European Journal of Neuroscience |volume=11 |issue=3 |pages=1042–1048 |date=1999 |doi=10.1046/j.1460-9568.1999.00522.x |issn=0953-816X |pmid=10103096 |s2cid=12004748 |hdl=21.11116/0000-0001-A04C-5 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614310 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i orgazam.<ref name="Zhou_2008">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Huan-Xiang |title=The debut of PMC Biophysics |journal=PMC Biophysics |volume=1 |issue=1 |pages=1 |date=2008 |doi=10.1186/1757-5036-1-1 |issn=1757-5036 |pmid=19351423 |pmc=2605105 |url=https://link.springer.com/article/10.1186/1757-5036-1-1 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Opisan je i [[cerebelarni kognitivno-afektivni sindrom]], koji može uključivati promjene ličnosti i načina izražavanja emocija.<ref name="Parvizi_2001">{{cite journal |last1=Parvizi |first1=Josef |last2=Anderson |first2=Steven W. |last3=Martin |first3=Richard D. |last4=Damasio |first4=Hanna |last5=Damasio |first5=Antonio R. |title=Pathological laughter and crying: A link to the cerebellum |journal=Brain |volume=124 |issue=9 |pages=1708–1719 |date=2001 |doi=10.1093/brain/124.9.1708 |issn=0006-8950 |pmid=11522574 |url=https://academic.oup.com/brain/article-abstract/124/9/1708/303196 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Lateralni prefrontalni korteks]] – učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema ciljevima, uključujući inhibiciju nepoželjnih ponašanja i odabir ponašanja koja doprinose ostvarenju ciljeva.<ref name="Barbas_2017_PrefrontalCortexIntegrationEmotionCognition">{{cite book |last1=Barbas |first1=Helen |last2=García-Cabezas |first2=Miguel Ángel |chapter=Prefrontal Cortex Integration of Emotion and Cognition |title=The Prefrontal Cortex as an Executive, Emotional, and Social Brain |editor1-last=Watanabe |editor1-first=Masataka |pages=51–76 |publisher=Springer Japan |location=Tokyo |date=2017 |doi=10.1007/978-4-431-56508-6_4 |isbn=978-4-431-56506-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-4-431-56508-6_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Primarni [[motorni korteks|somatosenzorni]] – učestvuje u različitim fazama emocionalne obrade. Ima ulogu u obradi tjelesnih informacija povezanih s emocionalnim stanjem, kao i u regulaciji emocionalnih reakcija.<ref name="Kropf_2019">{{cite journal |last1=Kropf |first1=Erika |last2=Syan |first2=Sabrina K. |last3=Minuzzi |first3=Luciano |last4=Frey |first4=Benicio N. |title=From anatomy to function: the role of the somatosensory cortex in emotional regulation |journal=Brazilian Journal of Psychiatry |date=2019 |volume=41 |issue=3 |pages=261–269 |doi=10.1590/1516-4446-2018-0183 |issn=1809-452X |pmc=PMC6794131 |pmid=30540029 |url=https://www.scielo.br/j/rbp/a/XdBJNQBLMF55gHTLTDb8yFF/?lang=en |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Sljepoočni režanj|Sljepoočni korteks]] – učestvuje u obradi [[zvuk]]a, [[govor]]a i [[jezik]]a, kao i u prepoznavanju lica i emocionalnih izraza na osnovu vizuelnih znakova.<ref name="Goghari_2010">{{cite journal |last1=Goghari |first1=Vina M. |last2=MacDonald |first2=Angus W. |last3=Sponheim |first3=Scott R. |title=Temporal Lobe Structures and Facial Emotion Recognition in Schizophrenia Patients and Nonpsychotic Relatives |journal=Schizophrenia Bulletin |date=2010 |volume=37 |issue=6 |pages=1281–1294 |doi=10.1093/schbul/sbq046 |issn=0586-7614 |pmc=PMC3196942 |pmid=20484523 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3196942/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Također učestvuje u obradi emocionalnog sadržaja sjećanja i njegovom povezivanju s drugim aspektima memorije.<ref name="Kumfor_2014">{{cite journal |last1=Kumfor |first1=Fiona |last2=Irish |first2=Muireann |last3=Hodges |first3=John R. |last4=Piguet |first4=Olivier |title=Frontal and temporal lobe contributions to emotional enhancement of memory in behavioral-variant frontotemporal dementia and Alzheimer's disease |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |date=2014 |volume=8 |pages=225 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00225 |issn=1662-5153 |pmc=PMC4067999 |pmid=25009480 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4067999/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Moždano stablo]] – Moždano stablo ima važnu ulogu u obradi emocionalnih reakcija i povezivanju senzornih informacija s autonomnim i motoričkim odgovorima organizma. Sastoji se od niza neuronskih sistema koji prenose uzlazne senzorne i silazne motoričke informacije kao i sistema koji moduliraju njihovu obradu.<ref name="Venkatraman_2017">{{cite journal |last1=Venkatraman |first1=Anand |last2=Edlow |first2=Brian L. |last3=Immordino-Yang |first3=Mary Helen |title=The Brainstem in Emotion: A Review |journal=Frontiers in Neuroanatomy |date=2017 |volume=11 |pages=15 |doi=10.3389/fnana.2017.00015 |issn=1662-5129 |pmc=PMC5343067 |pmid=28337130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5343067/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Desna hemisfera == Istraživanja o ulozi [[Moždana hemisfera|desne moždane hemisfere]] u emocionalnoj obradi dovela su do razvoja nekoliko modela lateralizacije emocija. Nakon što je uočio smanjenu emocionalnu obradu kod osoba s oštećenjima desne hemisfere, C. K. Mills je pretpostavio da su emocije neposredno povezane s funkcijama desne hemisfere.<ref name="Mills_1912">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cerebral mechanism of emotional expression |journal=Transactions of the College of Physicians of Philadelphia |date=1912 |volume=34 |pages=381–390 |issn=0079-0524 |language=en}}</ref><ref name="Mills_1912b">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cortical representation of emotion, with a discussion of some points in the general nervous mechanism of expression in its relation to organic nervous disease and insanity |journal=Proceedings of the American Medico-Psychological Association |date=1912 |volume=19 |pages=297–300 |language=en}}</ref> Istraživanja provedena početkom 1990-ih ukazala su na mogućnost da su emocionalno izražavanje i razumijevanje emocija povezani s manjim moždanim strukturama pretežno smještenim u desnoj hemisferi.<ref name="Borod_1992">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |title=Interhemispheric and intrahemispheric control of emotion: A focus on unilateral brain damage |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |date=1992 |volume=60 |issue=3 |pages=339–348 |doi=10.1037/0022-006X.60.3.339 |issn=0022-006X |pmid=1619088 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-006X.60.3.339 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova istraživanja doprinijela su razvoju hipoteze desne hemisfere i hipoteze valencije. === Hipoteza desne hemisfere === Prema hipotezi desne hemisfere, desna hemisfera ima veću ulogu u obradi emocija od lijeve hemisfere.<ref name="Borod_1983">{{cite book |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Koff |first2=Elissa |last3=Caron |first3=H. S. |chapter=Right hemispheric specialization for the expression and appreciation of emotion: A focus on the face |title=Cognitive Processing in the Right Hemisphere |editor1-last=Perecman |editor1-first=Ellen |pages=83–110 |publisher=Academic Press |location=New York |date=1983 |isbn=978-0-12-550680-9 |url=https://shop.elsevier.com/books/cognitive-processing-in-the-right-hemisphere/perecman/978-0-12-550680-9 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Povezuje se s neverbalnim, sintetičkim, integrativnim i holističkim načinima obrade informacija, kao i s procesima koji uključuju prostornu pažnju i cjelovito opažanje.<ref name="Borod_1992" /> Oštećenja desne hemisfere povezana su s izraženijim poremećajima prostorne pažnje nego oštećenja lijeve hemisfere, a desna hemisfera ima snažne veze s subkortikalnim sistemima uključenim u autonomno uzbuđenje i pažnju.<ref name="Yokoyama_1987">{{cite journal |last1=Yokoyama |first1=K. |last2=Jennings |first2=R. |last3=Ackles |first3=P. |last4=Hood |first4=B. S. |last5=Boller |first5=F. |title=Lack of heart rate changes during an attention-demanding task after right hemisphere lesions |journal=Neurology |date=1987 |volume=37 |issue=4 |pages=624–630 |doi=10.1212/wnl.37.4.624 |issn=0028-3878 |pmid=3561774 |s2cid=38096461 |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/WNL.37.4.624 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kod osoba s oštećenjem desne hemisfere također su zabilježeni poremećaji u obrascima odgovora autonomnog nervnog sistema, što ukazuje na povezanost desne hemisfere s subkortikalnim strukturama uključenim u emocionalne procese. === Hipoteza valencije === Prema hipotezi valencije, [[Moždana hemisfera|moždane hemisfere]] imaju različite uloge u obradi emocija. U prvobitnoj verziji ovog modela pretpostavljalo se da je desna hemisfera dominantnija u obradi negativnih emocija, dok je lijeva hemisfera više uključena u obradu pozitivnih emocija.<ref name="Silberman_1986">{{cite journal |last1=Silberman |first1=Edward K. |last2=Weingartner |first2=Herbert |title=Hemispheric lateralization of functions related to emotion |journal=Brain and Cognition |date=1986 |volume=5 |issue=3 |pages=322–353 |doi=10.1016/0278-2626(86)90035-7 |issn=0278-2626 |pmid=3530287 |s2cid=2636348 |url=https://zenodo.org/records/1258449 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Druga tumačenja pretpostavljaju da desna hemisfera ima dominantniju ulogu u doživljavanju i pozitivnih i negativnih emocija, dok razlike između hemisfera mogu zavisiti od vrste emocionalnog procesa koji se ispituje.<ref name="Fox_1991">{{cite journal |last1=Fox |first1=Nathan A. |title=If it's not left, it's right: Electroencephalographic asymmetries and emotional behavior |journal=American Psychologist |date=1991 |volume=46 |issue=8 |pages=863–872 |doi=10.1037/0003-066X.46.8.863 |issn=0003-066X |pmid=1928939 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.8.863 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Davidson_1990">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Ekman |first2=Paul |last3=Saron |first3=Clifford D. |last4=Senulis |first4=Joseph A. |last5=Friesen |first5=Wallace V. |title=Approach-withdrawal and cerebral asymmetry: Emotional expression and brain physiology I |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1990 |volume=58 |issue=2 |pages=330–341 |doi=10.1037/0022-3514.58.2.330 |issn=0022-3514 |pmid=2319445 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.58.2.330 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazala su na složeniju organizaciju emocionalne obrade. Frontalni režnjevi obje hemisfere imaju ulogu u emocionalnim procesima, dok parijetalni i temporalni režnjevi također učestvuju u njihovoj obradi.<ref name="Borod_1998_Right">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Cicero |first2=Frank A. |last3=Obler |first3=Loraine K. |last4=Welkowitz |first4=Joan |last5=Erhan |first5=Haseki M. |last6=Santschi |first6=Corinne |last7=Agosti |first7=Vito |last8=Whalen |first8=John R. |title=Right hemisphere emotional perception: Evidence across multiple channels |journal=Neuropsychology |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=446–458 |doi=10.1037/0894-4105.12.3.446 |issn=0894-4105 |pmid=9673999 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0894-4105.12.3.446 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Smanjena aktivnost desnog parijetalnog režnja povezana je s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]], dok je povećana aktivnost tog područja zabilježena kod [[anksioznost]]i.<ref name="Engels_2007">{{cite journal |last1=Engels |first1=Anna S. |last2=Heller |first2=Wendy |last3=Mohanty |first3=Aprajita |last4=Herrington |first4=John D. |last5=Banich |first5=Marie T. |last6=Webb |first6=Andrew G. |last7=Miller |first7=Gregory A. |title=Specificity of regional brain activity in anxiety types during emotion processing |journal=Psychophysiology |date=2007 |volume=44 |issue=3 |pages=352–363 |doi=10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |issn=0048-5772 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu prvobitne hipoteze valencije razvijeni su složeniji modeli koji uzimaju u obzir različite funkcije pojedinih moždanih područja i hemisfera, kao i razliku između emocionalnog doživljaja, izražavanja i motivacijskih procesa.<ref name="Spielberg_2008">{{cite journal |last1=Spielberg |first1=Jeffrey M. |last2=Stewart |first2=Jennifer L. |last3=Levin |first3=Rebecca L. |last4=Miller |first4=Gregory A. |last5=Heller |first5=Wendy |title=Prefrontal Cortex, Emotion, and Approach/Withdrawal Motivation |journal=Social and Personality Psychology Compass |date=2008 |volume=2 |issue=1 |pages=135–153 |doi=10.1111/j.1751-9004.2007.00064.x |issn=1751-9004 |pmc=PMC2889703 |pmid=20574551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2889703/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Kognitivna neuronauka == Iako su emocije sastavni dio misaonih procesa, kognitivni procesi su se sve do kraja 1990-ih uglavnom proučavali odvojeno od emocija, pri čemu je pažnja bila usmjerena na neemocionalne procese kao što su [[pamćenje]], [[pažnja]], [[percepcija]], [[rješavanje problema]] i [[mentalna predodžba]].<ref name="Cacioppo_1999">{{cite journal |last1=Cacioppo |first1=John T. |last2=Gardner |first2=Wendi L. |title=Emotion |journal=Annual Review of Psychology |date=1999 |volume=50 |issue=1 |pages=191–214 |doi=10.1146/annurev.psych.50.1.191 |issn=0066-4308 |pmid=10074678 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.50.1.191 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna neuronauka]] i afektivna neuronauka razvile su se kao odvojena područja istraživanja neuronskih osnova kognitivnih i emocionalnih procesa. Međutim, iako se ova područja razlikuju prema vrsti procesa koji proučavaju, neuronski i mentalni mehanizmi emocionalnih i neemocionalnih procesa često se preklapaju.<ref name="Davidson_2000">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |title=Cognitive neuroscience needs affective neuroscience (and vice versa) |journal=Brain and Cognition |date=2000 |volume=42 |issue=1 |pages=89–92 |doi=10.1006/brcg.1999.1170 |issn=0278-2626 |pmid=10739607 |s2cid=22183667 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262699911703?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Zadaci kognitivne neuronauke u istraživanjima afektivne neuronauke == === Zadatak emocionalnog tipa "go/no-go" === Zadaci emocionalnog tipa "go/no-go" koriste se za proučavanje inhibicije odgovora, posebno načina na koji emocionalni podražaji utječu na sposobnost inhibiranja ponašanja.<ref name="Drevets_1998">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Raichle |first2=Marcus E. |title=Reciprocal suppression of regional cerebral blood flow during emotional versus higher cognitive processes: Implications for interactions between emotion and cognition |journal=Cognition and Emotion |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=353–385 |doi=10.1080/026999398379646 |issn=0269-9931 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/026999398379646 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uputstvo "go" od ispitanika zahtijeva da brzo odgovori, dok uputstvo "no-go" zahtijeva da zadrži ili inhibira odgovor. Budući da se podražaj "go" pojavljuje češće, zadatak omogućava procjenu sposobnosti ispitanika da inhibira prethodno pripremljeni odgovor u različitim emocionalnim uslovima.<ref name="Schulz_2007">{{cite journal |last1=Schulz |first1=Kurt P. |last2=Fan |first2=Jin |last3=Magidina |first3=Olga |last4=Marks |first4=Donald J. |last5=Hahn |first5=Britta |last6=Halperin |first6=Jeffrey M. |title=Does the emotional go/no-go task really measure behavioral inhibition? Convergence with measures on a non-emotional analog |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=2 |pages=151–160 |doi=10.1016/j.acn.2006.12.001 |issn=0887-6177 |pmc=PMC2562664 |pmid=17207962 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2562664/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj zadatak se često kombinuje s metodama [[neurosnimanje|neurosnimanja]] kod zdravih osoba i pacijenata s afektivnim poremećajima kako bi se ispitale moždane funkcije povezane s [[Samoregulacija emocija|regulacijom emocija]].<ref name="Drevets_1998" /><ref name="Elliott_2004">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Ogilvie |first2=Alan |last3=Rubinsztein |first3=J. S. |last4=Calderon |first4=G. |last5=Dolan |first5=Raymond J. |last6=Sahakian |first6=Barbara J. |title=Abnormal ventral frontal response during performance of an affective go/no go task in patients with mania |journal=Biological Psychiatry |date=2004 |volume=55 |issue=12 |pages=1163–1170 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.03.007 |issn=0006-3223 |pmid=15184035 |s2cid=6511699 |hdl=21.11116/0000-0001-A247-8 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614942 |hdl-access = free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Elliott_2000">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Rubinsztein |first2=J. S. |last3=Sahakian |first3=Barbara J. |last4=Dolan |first4=Raymond J. |title=Selective attention to emotional stimuli in a verbal go/no-go task: An fMRI study |journal=NeuroReport |date=2000 |volume=11 |issue=8 |pages=1739–1744 |doi=10.1097/00001756-200006050-00028 |issn=0959-4965 |pmid=10852235 |s2cid=16872952 |url=https://www.ovid.com/jnls/neuroreport/abstract/00001756-200006050-00028~selective-attention-to-emotional-stimuli-in-a-verbal-gono-go?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Više istraživanja, uključujući istraživanja koja koriste zadatke go/no-go, ukazuje na uključenost pojedinih područja [[prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] u kontrolu emocionalnih reakcija na podražaje tokom inhibicije odgovora.<ref name="Hare_2005">{{cite journal |last1=Hare |first1=Todd A. |last2=Tottenham |first2=Nim |last3=Davidson |first3=Matthew C. |last4=Glover |first4=Gary H. |last5=Casey |first5=B. J. |title=Contributions of amygdala and striatal activity in emotion regulation |journal=Biological Psychiatry |date=2005 |volume=57 |issue=6 |pages=624–632 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.12.038 |issn=0006-3223 |pmid=15780849 |s2cid=17690328 |url=https://www.biologicalpsychiatryjournal.com/article/S0006-3223(04)01381-2/abstract |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Emocionalni Stroopov test === Prilagođen [[Stroopov efekt|Stroopovom efektu]], emocionalni Stroopov test koristi se za ispitivanje pažnje prema emocionalno značajnim podražajima.<ref name="Stroop_1935">{{cite journal |last1=Stroop |first1=J. Ridley |title=Studies of interference in serial verbal reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |date=1935 |volume=18 |issue=6 |pages=643–662 |doi=10.1037/h0054651 |issn=0022-1015 |hdl=11858/00-001M-0000-002C-5ADB-7 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2389918 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epp_2012">{{cite journal |last1=Epp |first1=Andrea M. |last2=Dobson |first2=Keith S. |last3=Dozois |first3=David J. A. |last4=Frewen |first4=Paul A. |title=A systematic meta-analysis of the stroop task in depression |journal=Clinical Psychology Review |date=2012 |volume=32 |issue=4 |pages=316–328 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.005 |issn=0272-7358 |pmid=22459792 |url=https://zenodo.org/records/8034491 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U ovom zadatku ispitanici trebaju imenovati boju tinte kojom su riječi napisane, zanemarujući njihovo značenje.<ref name="Pratto_1991">{{cite journal |last1=Pratto |first1=Felicia |last2=John |first2=Oliver P. |title=Automatic vigilance: The attention grabbing power of negative social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1991 |volume=61 |issue=3 |pages=380–391 |doi=10.1037/0022-3514.61.3.380 |issn=0022-3514 |url-access=subscription |pmid=1991510 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.61.3.380 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Općenito, ispitanici teže usmjeravaju pažnju s riječi koje imaju emocionalno značenje nego s neutralnih riječi.<ref name="Wentura_2000">{{cite journal |last1=Wentura |first1=Dirk |last2=Rothermund |first2=Klaus |last3=Bak |first3=Peter |title=Automatic vigilance: The attention-grabbing power of approach and avoidance-related social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=2000 |volume=78 |issue=6 |pages=1024–1037 |doi=10.1037/0022-3514.78.6.1024 |issn=0022-3514 |pmid=10870906 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.78.6.1024 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Williams_1986">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Broadbent |first2=Keith |title=Distraction by emotional stimuli: use of a Stroop task with suicide attempters |journal=British Journal of Clinical Psychology |date=1986 |volume=25 |issue=2 |pages=101–110 |doi=10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |issn=0144-6657 |pmid=3730646 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je imenovanje boje tinte obično sporije kada riječ ima emocionalno značenje nego kada je emocionalno neutralna.<ref name="Epp_2012" /> Zadatak se često koristi za ispitivanje selektivne pažnje prema negativnim ili prijetećim podražajima, koji se povezuju s različitim psihičkim poremećajima.<ref name="Williams_1996">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Mathews |first2=Andrew |last3=MacLeod |first3=Colin |title=The emotional Stroop task and psychopathology |journal=Psychological Bulletin |date=1996 |volume=120 |issue=1 |pages=3–24 |doi=10.1037/0033-2909.120.1.3 |issn=0033-2909 |pmid=8711015 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-2909.120.1.3 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihički poremećaji povezani su s različitim obrascima pristranosti pažnje.<ref name="Williams_1996" /><ref name="Gotlib_1996">{{cite encyclopaedia |last1=Gotlib |first1=Ian H. |last2=Roberts |first2=John E. |last3=Gilboa |first3=Eva |editor1-last=Sarason |editor1-first=Irwin G. |editor2-last=Pierce |editor2-first=Gregory R. |editor3-last=Sarason |editor3-first=Barbara R. |chapter=Cognitive interference in depression |title=Cognitive Interference: Theories, Methods, and Findings |publisher=Routledge |date=1996 |pages=347–377 |doi=10.4324/9781315827445 |isbn=978-1-315-82744-5 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781315827445/cognitive-interference-irwin-sarason-barbara-sarason-gregory-pierce |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, osobe sa [[fobija|fobijom]] od pauka mogu pokazivati veću interferenciju pri riječima povezanim s paucima nego pri drugim negativno obojenim riječima.<ref name="Watts_1986">{{cite journal |last1=Watts |first1=Fraser N. |last2=McKenna |first2=F. Peter |last3=Sharrock |first3=Rachel |last4=Trezise |first4=Lorna |title=Colour naming of phobia-related words |journal=British Journal of Psychology |date=1986 |volume=77 |issue=1 |pages=97–108 |doi=10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |issn=0007-1269 |pmid=2869817 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Slični nalazi zabilježeni su i kod riječi povezanih s prijetnjama karakterističnim za druge anksiozne poremećaje.<ref name="Williams_1996" /> Međutim, neka istraživanja dovela su u pitanje specifičnost takvih efekata. Kada su riječi izjednačene prema emocionalnoj izraženosti, anksiozni ispitanici u nekim istraživanjima pokazuju Stroopov efekt interferencije i pri negativnim i pri pozitivnim riječima.<ref name="Martin_1991">{{cite journal |last1=Martin |first1=Maryanne |last2=Williams |first2=Ruth M. |last3=Clark |first3=David M. |title=Does anxiety lead to selective processing of threat-related information? |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1991 |volume=29 |issue=2 |pages=147–160 |doi=10.1016/0005-7967(91)90043-3 |issn=0005-7967 |pmid=2021377 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796791900433?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mogg_1989">{{cite journal |last1=Mogg |first1=Karin |last2=Mathews |first2=Andrew M. |last3=Weinman |first3=John |title=Selective processing of threat cues in anxiety states: A replication |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1989 |volume=27 |issue=4 |pages=317–323 |doi=10.1016/0005-7967(89)90001-6 |issn=0005-7967 |pmid=2775141 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796789900016?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> To upućuje na mogućnost da specifični efekti riječi povezanih s pojedinim poremećajima prvenstveno proizlaze iz njihove konceptualne povezanosti s problemima karakterističnim za određeni poremećaj, a ne samo iz njihove emocionalne prirode.<ref name="Williams_1996" /> === Zadatak s 60 Ekmanovih lica === Zadatak s 60 [[Paul Ekman|Ekmanovih]] lica koristi se za ispitivanje prepoznavanja [[emocija]] na osnovu izraza lica, posebno šest [[Klasifikacija emocija|osnovnih emocija]].<ref name="DiehlSchmid_2007">{{cite journal |last1=Diehl-Schmid |first1=Janine |last2=Pohl |first2=C. |last3=Ruprecht |first3=C. |last4=Wagenpfeil |first4=S. |last5=Foerstl |first5=H. |last6=Kurz |first6=A. |title=The Ekman 60 faces test as a diagnostic instrument in frontotemporal dementia |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=4 |pages=459–464 |doi=10.1016/j.acn.2007.01.024 |issn=0887-6177 |pmid=17360152 |url=https://academic.oup.com/acn/article-abstract/22/4/459/2902 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ekman_1976">{{cite book |last1=Ekman |first1=Paul |last2=Friesen |first2=Wallace V. |title=Pictures of Facial Affect |publisher=Consulting Psychologists Press |date=1976 |location=Palo Alto, CA |isbn=978-0-89421-002-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Pictures_of_Facial_Affect.html?id=gbfMSgAACAAJ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zadatak se zasniva na crno-bijelim fotografijama deset osoba, šest muškaraca i četiri žene, pri čemu svaka osoba prikazuje različite emocionalne izraze. Od ispitanika se obično traži da što brže imenuju prikazanu emociju. Zadatak se koristi za ispitivanje teškoća u prepoznavanju emocija kod osoba s različitim neurološkim i psihičkim poremećajima, uključujući [[demencija|demenciju]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]].<ref name="DiehlSchmid_2007" /> Koristi se i za proučavanje pogrešaka u prepoznavanju emocija kod poremećaja kao što su [[granični poremećaj ličnosti]], [[shizofrenija]] i [[bipolarni poremećaj]].<ref name="IbarretxeBilbao_2009">{{cite journal |last1=Ibarretxe-Bilbao |first1=Naroa |last2=Junque |first2=Carme |last3=Tolosa |first3=Eduardo |last4=Marti |first4=Maria Jose |last5=Valldeoriola |first5=Francesc |last6=Bargallo |first6=Nuria |last7=Zarei |first7=Mojtaba |title=Neuroanatomical correlates of impaired decision-making and facial emotion recognition in early Parkinson's disease |journal=European Journal of Neuroscience |date=2009 |volume=30 |issue=6 |pages=1162–1171 |doi=10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |issn=0953-816X |pmid=19735293 |s2cid=413809 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SoeiroDeSouza_2012">{{cite journal |last1=Soeiro-de-Souza |first1=Márcio Gerhardt |last2=Bio |first2=Daniela S. |last3=David |first3=Daniele P. |last4=Santos |first4=Danilo R. |last5=Kerr |first5=Daniel S. |last6=Moreno |first6=Ricardo A. |last7=Machado-Vieira |first7=Rodrigo |last8=Moreno |first8=Ricardo Alberto |title=COMT Met (158) modulates facial emotion recognition in bipolar I disorder mood episodes |journal=Journal of Affective Disorders |date=2012 |volume=136 |issue=3 |pages=370–376 |doi=10.1016/j.jad.2011.11.021 |issn=0165-0327 |pmid=22222175 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165032711007385?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.paulekman.com/product/pictures-of-facial-affect-pofa/ Slika ekspresija lica (POFA) na zvaničnoj stranici Paula Ekmana] {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Afektivna neuronauka}} [[Kategorija:Afektivne nauke]] [[Kategorija:Grane neuronauke]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Neuropsihologija]] tj33qk0lnvmzouzka4p1acjcpmcv6db 3918015 3918014 2026-08-14T18:42:54Z Bosancica by MK 173186 3918015 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Afektivna neuronauka''' je područje koje proučava način na koji [[mozak]] obrađuje [[emocija|emocije]]. Ovo područje povezuje [[Neuronauka|neuronauku]] s [[psihologija|psihološkim proučavanjem]] [[psihologija ličnosti|ličnosti]], [[emocija]] i [[raspoloženje|raspoloženja]].<ref name="Panksepp_1990">{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |editor1-last=Puglisi-Allegra |editor1-first=Stefano |editor2-last=Oliverio |editor2-first=Alberto |chapter=A Role for Affective Neuroscience in Understanding Stress: The Case of Separation Distress Circuitry |title=Psychobiology of Stress |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |pages=41–57 |date=1990 |isbn=9789401073905 |doi=10.1007/978-94-009-1990-7_4 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-1990-7_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni mehanizmi emocija i samo određenje pojma emocije i dalje su predmet rasprave u afektivnoj neuronauci.<ref name="Celeghin_2017">{{cite journal |last1=Celeghin |first1=Alessia |last2=Diano |first2=Matteo |last3=Bagnis |first3=Arianna |last4=Viola |first4=Marco |last5=Tamietto |first5=Marco |title=Basic Emotions in Human Neuroscience: Neuroimaging and Beyond |journal=Frontiers in Psychology |volume=8 |pages=1432 |date=2017 |doi=10.3389/fpsyg.2017.01432 |pmid=28883803 |pmc=5573709 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5573709/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam "afektivna neuronauka" uveo je neuronaučnik [[Jaak Panksepp]] početkom 1990-ih, u vrijeme kada je [[kognitivna neuronauka]] bila uglavnom usmjerena na područja psihologije koja nisu uključivala emocije, poput [[pažnja|pažnje]] i [[pamćenje|pamćenja]].<ref>{{Cite book |last=Panksepp |first=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |year=2004 |isbn=978-0-19-517805-0 |edition=1st |language=English}}</ref> == Područja mozga povezana s emocijama == Smatra se da su emocije povezane s aktivnošću područja mozga koja usmjeravaju pažnju, potiču i usmjeravaju ponašanje te pomažu u donošenju odluka o okolini. Rana istraživanja povezanosti emocija i mozga proveli su [[Paul Broca]],<ref name="Broca_1878">{{cite journal |last1=Broca |first1=Paul |title=Anatomie comparée des circonvolutions cérébrales: le grand lobe limbique |journal=Revue d'Anthropologie |volume=1 |pages=385–498 |date=1878 |url=https://scispace.com/papers/anatomie-comparee-des-circonvolutions-cerebrales-le-grand-1bskkpmpgd |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=fr}}</ref> [[James Papez]],<ref name="Papez_1937">{{cite journal |last1=Papez |first1=James W. |title=A PROPOSED MECHANISM OF EMOTION |journal=Archives of Neurology & Psychiatry |volume=38 |issue=4 |pages=725–743 |date=1937 |doi=10.1001/archneurpsyc.1937.02260220069003 |url=https://jamanetwork.com/journals/archneurpsyc/article-abstract/647356 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[Paul D. MacLean]].<ref name="MacLean_1952">{{cite journal |last1=MacLean |first1=Paul D. |title=Some psychiatric implications of physiological studies on frontotemporal portion of limbic system (Visceral brain) |journal=Electroencephalography and Clinical Neurophysiology |volume=4 |issue=4 |pages=407–418 |date=1952 |doi=10.1016/0013-4694(52)90073-4 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0013469452900734 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njihova istraživanja ukazala su na povezanost emocija s grupom struktura u centralnom dijelu [[Mozak|mozga]] poznatom kao [[limbički sistem]]. Limbički sistem obuhvata sljedeće strukture mozga: === Limbički sistem === * [[Amigdala]] – amigdala se sastoji od dvije male, zaobljene strukture smještene bliže čelu, odnosno [[Anatomski izrazi za položaj|anteriorno]], u odnosu na [[hipokampus|hipokampuse]], u blizini polova [[sljepoočni režanj|sljepoočnih režnjeva]]. Amigdala učestvuje u prepoznavanju i učenju koji su elementi okoline važni i imaju emocionalno značenje.<ref name="UCSF_2026_Behavior">{{cite web |author=Memory and Aging Center |title=Behavior |website=Memory and Aging Center, University of California San Francisco |publisher=The Regents of the University of California |date=2026 |url=https://memory.ucsf.edu/brain-health/behavior |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Simic_2021">{{cite journal |last1=Šimić |first1=Goran |last2=Tkalčić |first2=Mladenka |last3=Vukić |first3=Vana |last4=Mulc |first4=Damir |last5=Španić |first5=Ena |last6=Šagud |first6=Marina |last7=Olucha-Bordonau |first7=Francisco E. |last8=Vukšić |first8=Mario |last9=R. Hof |first9=Patrick |title=Understanding Emotions: Origins and Roles of the Amygdala |journal=Biomolecules |volume=11 |issue=6 |pages=823 |date=2021 |doi=10.3390/biom11060823 |hdl=10234/194226 |doi-access=free |hdl-access = free |url=https://www.mdpi.com/2218-273X/11/6/823 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pessoa_2010">{{cite journal |last1=Pessoa |first1=Luiz |title=Emotion and cognition and the amygdala: From "what is it?" to "what's to be done?" |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=12 |pages=3416–3429 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2010.06.038 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393210002897 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Amigdala ima važnu ulogu u nastanku emocija, posebno [[strah|straha]] i drugih negativnih emocija.<ref name="LeDoux_1995">{{cite journal |last1=LeDoux |first1=Joseph E. |title=Emotion: Clues from the Brain |journal=Annual Review of Psychology |volume=46 |issue=1 |pages=209–235 |date=1995 |doi=10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |pmid=7872730 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |url-access=subscription|access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Aktivacija amigdale često se javlja pri opažanju potencijalne prijetnje. Amigdala koristi prethodna iskustva i povezana sjećanja kako bi pomogla u procjeni trenutnih događaja.<ref name="Breiter_1996">{{cite journal |last1=Breiter |first1=Hans C. |last2=Etcoff |first2=Nancy L. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=Kennedy |first4=William A. |last5=Rauch |first5=Scott L. |last6=Buckner |first6=Randy L. |last7=Strauss |first7=Monica M. |last8=Hyman |first8=Steven E. |last9=Rosen |first9=Bruce R. |title=Response and Habituation of the Human Amygdala during Visual Processing of Facial Expression |journal=Neuron |volume=17 |issue=5 |pages=875–887 |date=1996 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80219-6 |pmid=8938120 |s2cid=17284478 |url=https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(00)80219-6 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Talamus]] – talamus učestvuje u povezivanju senzornih i motornih signala i njihovom prosljeđivanju prema [[moždana kora|moždanoj kori]].<ref name="Sherman_2006">{{cite journal |last1=Sherman |first1=S. Murray |title=Thalamus |journal=Scholarpedia |volume=1 |issue=9 |pages=1583 |date=2006 |doi=10.4249/scholarpedia.1583 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Thalamus |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ima važnu ulogu i u regulaciji [[neuronauka spavanja|spavanja i budnosti]].<ref name="Steriade_1988">{{cite journal |last1=Steriade |first1=Mircea |last2=Llinás |first2=Rodolfo R. |title=The functional states of the thalamus and the associated neuronal interplay |journal=Physiological Reviews |volume=68 |issue=3 |pages=649–742 |date=1988 |doi=10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipotalamus]] – hipotalamus učestvuje u stvaranju fizioloških reakcija povezanih s emocijama, poput [[plač]]a. Također je dio [[sistem nagrađivanja|sistema nagrađivanja]], koji je povezan s [[Teorija proširivanja i izgradnje|pozitivnim emocijama]].<ref name="Armony_2013">{{cite book |editor1-last=Armony |editor1-first=Jorge |editor2-last=Vuilleumier |editor2-first=Patrik |title=The Cambridge Handbook of Human Affective Neuroscience |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2013 |isbn=9781107314016 |oclc=825767970 |doi=10.1017/CBO9780511843716 |url=https://search.worldcat.org/title/825767970 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipokampus]] – hipokampus je struktura koja prvenstveno učestvuje u procesima [[pamćenje|pamćenja]].<ref name="Rolls_2022">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=The hippocampus, ventromedial prefrontal cortex, and episodic and semantic memory |journal=Progress in Neurobiology |volume=217 |pages=102334 |date=2022 |doi=10.1016/j.pneurobio.2022.102334 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0301008222001204 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učestvuje u stvaranju novih sjećanja i povezuje senzorne informacije, poput vidnih podražaja, mirisa i zvukova, sa sjećanjima. Hipokampus omogućava pohranjivanje [[dugoročno pamćenje|dugoročnih sjećanja]] i njihovo prisjećanje kada je potrebno.<ref name="Fischer_2003">{{cite journal |last1=Fischer |first1=Håkan |last2=Wright |first2=Christopher I. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=McInerney |first4=Sean C. |last5=Shin |first5=Lisa M. |last6=Rauch |first6=Scott L. |title=Brain habituation during repeated exposure to fearful and neutral faces: A functional MRI study |journal=Brain Research Bulletin |volume=59 |issue=5 |pages=387–392 |date=2003 |doi=10.1016/S0361-9230(02)00940-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0361923002009401 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Fornix (neuroanatomija)|Forniks]] – forniks je glavni nervni put koji povezuje [[hipokampus]] s [[mamilarnа tijela|mamilarnim tijelima]]. Važan je za [[prostorno pamćenje]], [[epizodičko pamćenje]] i [[izvršne funkcije]].<ref name="Modi_2013_Trait">{{cite journal |last1=Modi |first1=Shilpi |last2=Trivedi |first2=Richa |last3=Singh |first3=Kavita |last4=Kumar |first4=Pawan |last5=Rathore |first5=Ram K.S. |last6=Tripathi |first6=Rajendra P. |last7=Khushu |first7=Subash |title=Individual differences in trait anxiety are associated with white matter tract integrity in fornix and uncinate fasciculus: Preliminary evidence from a DTI based tractography study |journal=Behavioural Brain Research |volume=238 |pages=188–192 |date=2013 |doi=10.1016/j.bbr.2012.10.007 |pmid=23085341 |s2cid=1741104 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0166432812006468 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mamilarna tijela]] – parne strukture hipotalamusa koje imaju važnu ulogu u funkcijama pamćenja, posebno u [[epizodičko pamćenje|prisjećanju događaja]]. Povezana su s hipokampusom putem forniksa i dio su neuronskih puteva uključenih u procese pamćenja.<ref name="Vann_2010">{{cite journal |last1=Vann |first1=Seralynne D. |title=Re-evaluating the role of the mammillary bodies in memory |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=8 |pages=2316–2327 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2009.10.019 |pmid=19879886 |s2cid=2424758 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393209004229 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Njušni režanj]] – struktura prednjeg dijela mozga koja prima i obrađuje informacije povezane s [[miris|njušnim sistemom]]. Ima veze s moždanim područjima uključenim u emocionalnu obradu i pamćenje, zbog čega mirisi mogu biti snažno povezani s emocionalnim i autobiografskim sjećanjima.<ref name="Imai_2014">{{cite journal |last1=Imai |first1=Takeshi |title=Construction of functional neuronal circuitry in the olfactory bulb |journal=Seminars in Cell & Developmental Biology |volume=35 |pages=180–188 |date=2014 |doi=10.1016/j.semcdb.2014.07.012 |issn=1084-9521 |pmid=25084319 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1084952114002237 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tong_2014">{{cite journal |last1=Tong |first1=Michelle T. |last2=Peace |first2=Shane T. |last3=Cleland |first3=Thomas A. |title=Properties and mechanisms of olfactory learning and memory |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=8 |pages=238 |date=2014 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00238 |issn=1662-5153 |pmid=25071492 |pmc=4083347 |url=https://www.frontiersin.org/journals/behavioral-neuroscience/articles/10.3389/fnbeh.2014.00238/full |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Cingularni girus]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji se nalazi iznad [[Žuljevito tijelo|corpus callosum]].<ref name="Rolls_2019_Cingulate">{{cite book |last1=Rolls |first1=Edmund T. |chapter=The cingulate cortex and limbic systems for action, emotion, and memory |title=Cingulate Cortex |editor1-last=Vogt |editor1-first=Brent A. |volume=166 |pages=23–37 |publisher=Elsevier |date=2019 |doi=10.1016/B978-0-444-64196-0.00002-9 |isbn=9780444641960 |pmid=31731913 |s2cid=208060755 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/handbook/abs/pii/B9780444641960000029 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti njegovi dijelovi učestvuju u emocionalnoj obradi, regulaciji visceralnih reakcija, izboru odgovora, pažnji i pamćenju.<ref name="Weissman_2005">{{cite journal |last1=Weissman |first1=Daniel H. |last2=Gopalakrishnan |first2=A. |last3=Hazlett |first3=C. J. |last4=Woldorff |first4=Marty G. |title=Dorsal Anterior Cingulate Cortex Resolves Conflict from Distracting Stimuli by Boosting Attention toward Relevant Events |journal=Cerebral Cortex |volume=15 |issue=2 |pages=229–237 |date=2005 |doi=10.1093/cercor/bhh125 |issn=1460-2199 |pmid=15238434 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/15/2/229/343600 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Prednji cingularni korteks]] povezan je s emocionalnom sviješću, [[Motivacija|motivacijom]]<ref name="Medford_2010">{{cite journal |last1=Medford |first1=Nick |last2=Critchley |first2=Hugo D. |title=Conjoint activity of anterior insular and anterior cingulate cortex: awareness and response |journal=Brain Structure and Function |volume=214 |issue=5–6 |pages=535–549 |date=2010 |doi=10.1007/s00429-010-0265-x |issn=1863-2653 |pmid=20512367 |pmc=2886906 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00429-010-0265-x |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i obradom konflikta, dok je subgenualni dio cingularnog korteksa povezan s regulacijom raspoloženja i depresivnim stanjima.<ref name="Drevets_2008">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Savitz |first2=Jonathan |last3=Trimble |first3=Michael |title=The Subgenual Anterior Cingulate Cortex in Mood Disorders |journal=CNS Spectrums |volume=13 |issue=8 |pages=663–681 |date=2008 |doi=10.1017/S1092852900013754 |issn=1092-8529 |pmid=18704022 |pmc=2729429 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/cns-spectrums/article/abs/subgenual-anterior-cingulate-cortex-in-mood-disorders/0BDF5D106CE140446DBD1594C515435D |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Druge moždane strukture === [[Bazna ganglija|Bazalni gangliji]] – grupe subkortikalnih jezgara smještene obostrano u odnosu na [[talamus]]. Imaju važnu ulogu u [[Motivacija|motivaciji]],<ref name="DaCunha_2012">{{cite journal |last1=Da Cunha |first1=Claudio |last2=Gomez-A |first2=Alexander |last3=Blaha |first3=Charles D. |title=The role of the basal ganglia in motivated behavior |journal=Reviews in the Neurosciences |volume=23 |issue=5–6 |pages=747–767 |date=2012 |doi=10.1515/revneuro-2012-0063 |pmid=23079510 |s2cid=30904211 |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/revneuro-2012-0063/html |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> odabiru [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Učenje|učenju]] na osnovu nagrade.<ref name="Mikhael_2016">{{cite journal |last1=Mikhael |first1=John G. |last2=Bogacz |first2=Rafal |title=Learning Reward Uncertainty in the Basal Ganglia |journal=PLOS Computational Biology |volume=12 |issue=9 |pages=e1005062 |date=2016 |doi=10.1371/journal.pcbi.1005062 |issn=1553-7358 |pmid=27588389 |pmc=5010214 |url=https://journals.plos.org/ploscompbiol/article?id=10.1371/journal.pcbi.1005062 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Orbitofrontalni korteks]] – dio prefrontalnog korteksa koji ima važnu ulogu u donošenju odluka i procjeni emocionalnih posljedica različitih izbora. Posebno je povezan s korištenjem emocionalnih informacija pri procjeni vrijednosti i posljedica ponašanja.<ref name="Bechara_2000">{{cite journal |last1=Bechara |first1=Antoine |last2=Damasio |first2=Hanna |last3=Damasio |first3=Antonio R. |title=Emotion, Decision Making and the Orbitofrontal Cortex |journal=Cerebral Cortex |volume=10 |issue=3 |pages=295–307 |date=2000 |doi=10.1093/cercor/10.3.295 |issn=1047-3211 |pmid=10731224 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/10/3/295/449599 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Prefrontalni korteks]] – područje [[Moždana kora|moždane kore]] povezano s regulacijom ponašanja, donošenjem odluka, procjenom posljedica i regulacijom emocija. Učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema dugoročnim ciljevima i inhibiranju neposrednih reakcija kada su one u sukobu s tim ciljevima.<ref name="Davidson_1995">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Sutton |first2=Steven K. |title=Affective neuroscience: the emergence of a discipline |journal=Current Opinion in Neurobiology |volume=5 |issue=2 |pages=217–224 |date=1995 |doi=10.1016/0959-4388(95)80029-8 |issn=0959-4388 |pmid=7620310 |s2cid=14639993 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0959438895800298 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> ** [[Ventromedijalni prefrontalni korteks]] (vmPFC) – dio [[Prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] koji je uključen u regulaciju emocija, posebno u kontekstu [[psihološki stres|stresnih]] i emocionalno značajnih podražaja. Njegova aktivnost povezana je s procesima emocionalne procjene i regulacije.<ref name="Suzuki_2021">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Yukihiro |last2=Tanaka |first2=Saori C. |title=Functions of the ventromedial prefrontal cortex in emotion regulation under stress |journal=Scientific Reports |volume=11 |issue=1 |pages=18225 |date=2021 |doi=10.1038/s41598-021-97751-0 |issn=2045-2322 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-021-97751-0 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Ventralni [[strijatum]] – skup struktura uključenih u motivaciju, nagrađivanje i usmjeravanje ponašanja. Njegov dio, nucleus accumbens, ima važnu ulogu u procesiranju nagrade i ugode te u motivacijskim procesima povezanim s nagrađujućim podražajima.<ref name="Kringelbach_2010">{{cite journal |last1=Kringelbach |first1=Morten L. |last2=Berridge |first2=Kent C. |title=The functional neuroanatomy of pleasure and happiness |journal=Discovery Medicine |volume=9 |issue=49 |pages=579–587 |date=2010 |pmid=20587348 |pmc=3008353 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3008353/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Insula]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji ima važnu ulogu u obradi informacija o unutrašnjem stanju organizma, uključujući visceralne i autonomne procese. Povezana je s interocepcijom, emocionalnom sviješću i empatijom.<ref name="Rolls_2016">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=Functions of the anterior insula in taste, autonomic, and related functions |journal=Brain and Cognition |volume=110 |pages=4–19 |date=2016 |doi=10.1016/j.bandc.2015.07.002 |issn=0278-2626 |pmid=26277487 |s2cid=5961714 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262615000858 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mali mozak]] – ima važnu ulogu u različitim aspektima emocionalne obrade, uključujući [[Percepcija|percepciju]] i pripisivanje [[Emocije|emocija]].<ref name="Adamaszek_2022">{{cite book |last1=Adamaszek |first1=Michael |last2=Manto |first2=Mario |last3=Schutter |first3=Dennis J. L. G. |chapter=Current and Future Perspectives of the Cerebellum in Affective Neuroscience |title=The Emotional Cerebellum |editor1-last=Adamaszek |editor1-first=Michael |editor2-last=Manto |editor2-first=Mario |editor3-last=Schutter |editor3-first=Dennis J. L. G. |volume=1378 |pages=303–313 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2022 |doi=10.1007/978-3-030-99550-8_19 |isbn=978-3-030-99549-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-99550-8_19 |chapter-url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja [[lezija]] pokazuju da oštećenje malog mozga može biti povezano sa smanjenjem pozitivnih emocionalnih iskustava.<ref name="Turner_2007">{{cite journal |last1=Turner |first1=Beth M. |last2=Paradiso |first2=Sergio |last3=Marvel |first3=Cherie L. |last4=Pierson |first4=Ronald |last5=Boles Ponto |first5=Laura L. |last6=Hichwa |first6=Richard D. |last7=Robinson |first7=Robert G. |title=The cerebellum and emotional experience |journal=Neuropsychologia |volume=45 |issue=6 |pages=1331–1341 |date=2007 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2006.09.023 |issn=0028-3932 |pmid=17113117 |s2cid=1308358 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393206003915 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mali mozak može imati ulogu i u regulaciji neuronskih odgovora na nagrađujuće podražaje, uključujući novčane nagrade,<ref name="MartinSolch_2001">{{cite journal |last1=Martin-Sölch |first1=C. |last2=Magyar |first2=S. |last3=Künig |first3=G. |last4=Missimer |first4=J. |last5=Schultz |first5=W. |last6=Leenders |first6=K. L. |title=Changes in brain activation associated with reward processing in smokers and nonsmokers. A positron emission tomography study |journal=Experimental Brain Research |volume=139 |issue=3 |pages=278–286 |date=2001 |doi=10.1007/s002210100751 |issn=0014-4819 |pmid=11545466 |s2cid=29989526 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s002210100751 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> psihoaktivne supstance,<ref name="Sell_1999">{{cite journal |last1=Sell |first1=L. A. |last2=Morris |first2=J. |last3=Bearn |first3=J. |last4=Frackowiak |first4=R. S. |last5=Friston |first5=K. J. |last6=Dolan |first6=R. J. |title=Activation of reward circuitry in human opiate addicts |journal=The European Journal of Neuroscience |volume=11 |issue=3 |pages=1042–1048 |date=1999 |doi=10.1046/j.1460-9568.1999.00522.x |issn=0953-816X |pmid=10103096 |s2cid=12004748 |hdl=21.11116/0000-0001-A04C-5 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614310 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i orgazam.<ref name="Zhou_2008">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Huan-Xiang |title=The debut of PMC Biophysics |journal=PMC Biophysics |volume=1 |issue=1 |pages=1 |date=2008 |doi=10.1186/1757-5036-1-1 |issn=1757-5036 |pmid=19351423 |pmc=2605105 |url=https://link.springer.com/article/10.1186/1757-5036-1-1 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Opisan je i [[cerebelarni kognitivno-afektivni sindrom]], koji može uključivati promjene ličnosti i načina izražavanja emocija.<ref name="Parvizi_2001">{{cite journal |last1=Parvizi |first1=Josef |last2=Anderson |first2=Steven W. |last3=Martin |first3=Richard D. |last4=Damasio |first4=Hanna |last5=Damasio |first5=Antonio R. |title=Pathological laughter and crying: A link to the cerebellum |journal=Brain |volume=124 |issue=9 |pages=1708–1719 |date=2001 |doi=10.1093/brain/124.9.1708 |issn=0006-8950 |pmid=11522574 |url=https://academic.oup.com/brain/article-abstract/124/9/1708/303196 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Lateralni prefrontalni korteks]] – učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema ciljevima, uključujući inhibiciju nepoželjnih ponašanja i odabir ponašanja koja doprinose ostvarenju ciljeva.<ref name="Barbas_2017_PrefrontalCortexIntegrationEmotionCognition">{{cite book |last1=Barbas |first1=Helen |last2=García-Cabezas |first2=Miguel Ángel |chapter=Prefrontal Cortex Integration of Emotion and Cognition |title=The Prefrontal Cortex as an Executive, Emotional, and Social Brain |editor1-last=Watanabe |editor1-first=Masataka |pages=51–76 |publisher=Springer Japan |location=Tokyo |date=2017 |doi=10.1007/978-4-431-56508-6_4 |isbn=978-4-431-56506-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-4-431-56508-6_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Primarni [[motorni korteks|somatosenzorni]] – učestvuje u različitim fazama emocionalne obrade. Ima ulogu u obradi tjelesnih informacija povezanih s emocionalnim stanjem, kao i u regulaciji emocionalnih reakcija.<ref name="Kropf_2019">{{cite journal |last1=Kropf |first1=Erika |last2=Syan |first2=Sabrina K. |last3=Minuzzi |first3=Luciano |last4=Frey |first4=Benicio N. |title=From anatomy to function: the role of the somatosensory cortex in emotional regulation |journal=Brazilian Journal of Psychiatry |date=2019 |volume=41 |issue=3 |pages=261–269 |doi=10.1590/1516-4446-2018-0183 |issn=1809-452X |pmc=6794131 |pmid=30540029 |url=https://www.scielo.br/j/rbp/a/XdBJNQBLMF55gHTLTDb8yFF/?lang=en |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Sljepoočni režanj|Sljepoočni korteks]] – učestvuje u obradi [[zvuk]]a, [[govor]]a i [[jezik]]a, kao i u prepoznavanju lica i emocionalnih izraza na osnovu vizuelnih znakova.<ref name="Goghari_2010">{{cite journal |last1=Goghari |first1=Vina M. |last2=MacDonald |first2=Angus W. |last3=Sponheim |first3=Scott R. |title=Temporal Lobe Structures and Facial Emotion Recognition in Schizophrenia Patients and Nonpsychotic Relatives |journal=Schizophrenia Bulletin |date=2010 |volume=37 |issue=6 |pages=1281–1294 |doi=10.1093/schbul/sbq046 |issn=0586-7614 |pmc=3196942 |pmid=20484523 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3196942/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Također učestvuje u obradi emocionalnog sadržaja sjećanja i njegovom povezivanju s drugim aspektima memorije.<ref name="Kumfor_2014">{{cite journal |last1=Kumfor |first1=Fiona |last2=Irish |first2=Muireann |last3=Hodges |first3=John R. |last4=Piguet |first4=Olivier |title=Frontal and temporal lobe contributions to emotional enhancement of memory in behavioral-variant frontotemporal dementia and Alzheimer's disease |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |date=2014 |volume=8 |pages=225 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00225 |issn=1662-5153 |pmc=4067999 |pmid=25009480 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4067999/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Moždano stablo]] – Moždano stablo ima važnu ulogu u obradi emocionalnih reakcija i povezivanju senzornih informacija s autonomnim i motoričkim odgovorima organizma. Sastoji se od niza neuronskih sistema koji prenose uzlazne senzorne i silazne motoričke informacije kao i sistema koji moduliraju njihovu obradu.<ref name="Venkatraman_2017">{{cite journal |last1=Venkatraman |first1=Anand |last2=Edlow |first2=Brian L. |last3=Immordino-Yang |first3=Mary Helen |title=The Brainstem in Emotion: A Review |journal=Frontiers in Neuroanatomy |date=2017 |volume=11 |pages=15 |doi=10.3389/fnana.2017.00015 |issn=1662-5129 |pmc=5343067 |pmid=28337130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5343067/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Desna hemisfera == Istraživanja o ulozi [[Moždana hemisfera|desne moždane hemisfere]] u emocionalnoj obradi dovela su do razvoja nekoliko modela lateralizacije emocija. Nakon što je uočio smanjenu emocionalnu obradu kod osoba s oštećenjima desne hemisfere, C. K. Mills je pretpostavio da su emocije neposredno povezane s funkcijama desne hemisfere.<ref name="Mills_1912">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cerebral mechanism of emotional expression |journal=Transactions of the College of Physicians of Philadelphia |date=1912 |volume=34 |pages=381–390 |issn=0079-0524 |language=en}}</ref><ref name="Mills_1912b">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cortical representation of emotion, with a discussion of some points in the general nervous mechanism of expression in its relation to organic nervous disease and insanity |journal=Proceedings of the American Medico-Psychological Association |date=1912 |volume=19 |pages=297–300 |language=en}}</ref> Istraživanja provedena početkom 1990-ih ukazala su na mogućnost da su emocionalno izražavanje i razumijevanje emocija povezani s manjim moždanim strukturama pretežno smještenim u desnoj hemisferi.<ref name="Borod_1992">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |title=Interhemispheric and intrahemispheric control of emotion: A focus on unilateral brain damage |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |date=1992 |volume=60 |issue=3 |pages=339–348 |doi=10.1037/0022-006X.60.3.339 |issn=0022-006X |pmid=1619088 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-006X.60.3.339 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova istraživanja doprinijela su razvoju hipoteze desne hemisfere i hipoteze valencije. === Hipoteza desne hemisfere === Prema hipotezi desne hemisfere, desna hemisfera ima veću ulogu u obradi emocija od lijeve hemisfere.<ref name="Borod_1983">{{cite book |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Koff |first2=Elissa |last3=Caron |first3=H. S. |chapter=Right hemispheric specialization for the expression and appreciation of emotion: A focus on the face |title=Cognitive Processing in the Right Hemisphere |editor1-last=Perecman |editor1-first=Ellen |pages=83–110 |publisher=Academic Press |location=New York |date=1983 |isbn=978-0-12-550680-9 |url=https://shop.elsevier.com/books/cognitive-processing-in-the-right-hemisphere/perecman/978-0-12-550680-9 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Povezuje se s neverbalnim, sintetičkim, integrativnim i holističkim načinima obrade informacija, kao i s procesima koji uključuju prostornu pažnju i cjelovito opažanje.<ref name="Borod_1992" /> Oštećenja desne hemisfere povezana su s izraženijim poremećajima prostorne pažnje nego oštećenja lijeve hemisfere, a desna hemisfera ima snažne veze s subkortikalnim sistemima uključenim u autonomno uzbuđenje i pažnju.<ref name="Yokoyama_1987">{{cite journal |last1=Yokoyama |first1=K. |last2=Jennings |first2=R. |last3=Ackles |first3=P. |last4=Hood |first4=B. S. |last5=Boller |first5=F. |title=Lack of heart rate changes during an attention-demanding task after right hemisphere lesions |journal=Neurology |date=1987 |volume=37 |issue=4 |pages=624–630 |doi=10.1212/wnl.37.4.624 |issn=0028-3878 |pmid=3561774 |s2cid=38096461 |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/WNL.37.4.624 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kod osoba s oštećenjem desne hemisfere također su zabilježeni poremećaji u obrascima odgovora autonomnog nervnog sistema, što ukazuje na povezanost desne hemisfere s subkortikalnim strukturama uključenim u emocionalne procese. === Hipoteza valencije === Prema hipotezi valencije, [[Moždana hemisfera|moždane hemisfere]] imaju različite uloge u obradi emocija. U prvobitnoj verziji ovog modela pretpostavljalo se da je desna hemisfera dominantnija u obradi negativnih emocija, dok je lijeva hemisfera više uključena u obradu pozitivnih emocija.<ref name="Silberman_1986">{{cite journal |last1=Silberman |first1=Edward K. |last2=Weingartner |first2=Herbert |title=Hemispheric lateralization of functions related to emotion |journal=Brain and Cognition |date=1986 |volume=5 |issue=3 |pages=322–353 |doi=10.1016/0278-2626(86)90035-7 |issn=0278-2626 |pmid=3530287 |s2cid=2636348 |url=https://zenodo.org/records/1258449 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Druga tumačenja pretpostavljaju da desna hemisfera ima dominantniju ulogu u doživljavanju i pozitivnih i negativnih emocija, dok razlike između hemisfera mogu zavisiti od vrste emocionalnog procesa koji se ispituje.<ref name="Fox_1991">{{cite journal |last1=Fox |first1=Nathan A. |title=If it's not left, it's right: Electroencephalographic asymmetries and emotional behavior |journal=American Psychologist |date=1991 |volume=46 |issue=8 |pages=863–872 |doi=10.1037/0003-066X.46.8.863 |issn=0003-066X |pmid=1928939 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.8.863 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Davidson_1990">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Ekman |first2=Paul |last3=Saron |first3=Clifford D. |last4=Senulis |first4=Joseph A. |last5=Friesen |first5=Wallace V. |title=Approach-withdrawal and cerebral asymmetry: Emotional expression and brain physiology I |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1990 |volume=58 |issue=2 |pages=330–341 |doi=10.1037/0022-3514.58.2.330 |issn=0022-3514 |pmid=2319445 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.58.2.330 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazala su na složeniju organizaciju emocionalne obrade. Frontalni režnjevi obje hemisfere imaju ulogu u emocionalnim procesima, dok parijetalni i temporalni režnjevi također učestvuju u njihovoj obradi.<ref name="Borod_1998_Right">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Cicero |first2=Frank A. |last3=Obler |first3=Loraine K. |last4=Welkowitz |first4=Joan |last5=Erhan |first5=Haseki M. |last6=Santschi |first6=Corinne |last7=Agosti |first7=Vito |last8=Whalen |first8=John R. |title=Right hemisphere emotional perception: Evidence across multiple channels |journal=Neuropsychology |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=446–458 |doi=10.1037/0894-4105.12.3.446 |issn=0894-4105 |pmid=9673999 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0894-4105.12.3.446 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Smanjena aktivnost desnog parijetalnog režnja povezana je s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]], dok je povećana aktivnost tog područja zabilježena kod [[anksioznost]]i.<ref name="Engels_2007">{{cite journal |last1=Engels |first1=Anna S. |last2=Heller |first2=Wendy |last3=Mohanty |first3=Aprajita |last4=Herrington |first4=John D. |last5=Banich |first5=Marie T. |last6=Webb |first6=Andrew G. |last7=Miller |first7=Gregory A. |title=Specificity of regional brain activity in anxiety types during emotion processing |journal=Psychophysiology |date=2007 |volume=44 |issue=3 |pages=352–363 |doi=10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |issn=0048-5772 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu prvobitne hipoteze valencije razvijeni su složeniji modeli koji uzimaju u obzir različite funkcije pojedinih moždanih područja i hemisfera, kao i razliku između emocionalnog doživljaja, izražavanja i motivacijskih procesa.<ref name="Spielberg_2008">{{cite journal |last1=Spielberg |first1=Jeffrey M. |last2=Stewart |first2=Jennifer L. |last3=Levin |first3=Rebecca L. |last4=Miller |first4=Gregory A. |last5=Heller |first5=Wendy |title=Prefrontal Cortex, Emotion, and Approach/Withdrawal Motivation |journal=Social and Personality Psychology Compass |date=2008 |volume=2 |issue=1 |pages=135–153 |doi=10.1111/j.1751-9004.2007.00064.x |issn=1751-9004 |pmc=2889703 |pmid=20574551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2889703/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Kognitivna neuronauka == Iako su emocije sastavni dio misaonih procesa, kognitivni procesi su se sve do kraja 1990-ih uglavnom proučavali odvojeno od emocija, pri čemu je pažnja bila usmjerena na neemocionalne procese kao što su [[pamćenje]], [[pažnja]], [[percepcija]], [[rješavanje problema]] i [[mentalna predodžba]].<ref name="Cacioppo_1999">{{cite journal |last1=Cacioppo |first1=John T. |last2=Gardner |first2=Wendi L. |title=Emotion |journal=Annual Review of Psychology |date=1999 |volume=50 |issue=1 |pages=191–214 |doi=10.1146/annurev.psych.50.1.191 |issn=0066-4308 |pmid=10074678 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.50.1.191 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna neuronauka]] i afektivna neuronauka razvile su se kao odvojena područja istraživanja neuronskih osnova kognitivnih i emocionalnih procesa. Međutim, iako se ova područja razlikuju prema vrsti procesa koji proučavaju, neuronski i mentalni mehanizmi emocionalnih i neemocionalnih procesa često se preklapaju.<ref name="Davidson_2000">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |title=Cognitive neuroscience needs affective neuroscience (and vice versa) |journal=Brain and Cognition |date=2000 |volume=42 |issue=1 |pages=89–92 |doi=10.1006/brcg.1999.1170 |issn=0278-2626 |pmid=10739607 |s2cid=22183667 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262699911703?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Zadaci kognitivne neuronauke u istraživanjima afektivne neuronauke == === Zadatak emocionalnog tipa "go/no-go" === Zadaci emocionalnog tipa "go/no-go" koriste se za proučavanje inhibicije odgovora, posebno načina na koji emocionalni podražaji utječu na sposobnost inhibiranja ponašanja.<ref name="Drevets_1998">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Raichle |first2=Marcus E. |title=Reciprocal suppression of regional cerebral blood flow during emotional versus higher cognitive processes: Implications for interactions between emotion and cognition |journal=Cognition and Emotion |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=353–385 |doi=10.1080/026999398379646 |issn=0269-9931 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/026999398379646 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uputstvo "go" od ispitanika zahtijeva da brzo odgovori, dok uputstvo "no-go" zahtijeva da zadrži ili inhibira odgovor. Budući da se podražaj "go" pojavljuje češće, zadatak omogućava procjenu sposobnosti ispitanika da inhibira prethodno pripremljeni odgovor u različitim emocionalnim uslovima.<ref name="Schulz_2007">{{cite journal |last1=Schulz |first1=Kurt P. |last2=Fan |first2=Jin |last3=Magidina |first3=Olga |last4=Marks |first4=Donald J. |last5=Hahn |first5=Britta |last6=Halperin |first6=Jeffrey M. |title=Does the emotional go/no-go task really measure behavioral inhibition? Convergence with measures on a non-emotional analog |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=2 |pages=151–160 |doi=10.1016/j.acn.2006.12.001 |issn=0887-6177 |pmc=2562664 |pmid=17207962 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2562664/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj zadatak se često kombinuje s metodama [[neurosnimanje|neurosnimanja]] kod zdravih osoba i pacijenata s afektivnim poremećajima kako bi se ispitale moždane funkcije povezane s [[Samoregulacija emocija|regulacijom emocija]].<ref name="Drevets_1998" /><ref name="Elliott_2004">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Ogilvie |first2=Alan |last3=Rubinsztein |first3=J. S. |last4=Calderon |first4=G. |last5=Dolan |first5=Raymond J. |last6=Sahakian |first6=Barbara J. |title=Abnormal ventral frontal response during performance of an affective go/no go task in patients with mania |journal=Biological Psychiatry |date=2004 |volume=55 |issue=12 |pages=1163–1170 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.03.007 |issn=0006-3223 |pmid=15184035 |s2cid=6511699 |hdl=21.11116/0000-0001-A247-8 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614942 |hdl-access = free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Elliott_2000">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Rubinsztein |first2=J. S. |last3=Sahakian |first3=Barbara J. |last4=Dolan |first4=Raymond J. |title=Selective attention to emotional stimuli in a verbal go/no-go task: An fMRI study |journal=NeuroReport |date=2000 |volume=11 |issue=8 |pages=1739–1744 |doi=10.1097/00001756-200006050-00028 |issn=0959-4965 |pmid=10852235 |s2cid=16872952 |url=https://www.ovid.com/jnls/neuroreport/abstract/00001756-200006050-00028~selective-attention-to-emotional-stimuli-in-a-verbal-gono-go?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Više istraživanja, uključujući istraživanja koja koriste zadatke go/no-go, ukazuje na uključenost pojedinih područja [[prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] u kontrolu emocionalnih reakcija na podražaje tokom inhibicije odgovora.<ref name="Hare_2005">{{cite journal |last1=Hare |first1=Todd A. |last2=Tottenham |first2=Nim |last3=Davidson |first3=Matthew C. |last4=Glover |first4=Gary H. |last5=Casey |first5=B. J. |title=Contributions of amygdala and striatal activity in emotion regulation |journal=Biological Psychiatry |date=2005 |volume=57 |issue=6 |pages=624–632 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.12.038 |issn=0006-3223 |pmid=15780849 |s2cid=17690328 |url=https://www.biologicalpsychiatryjournal.com/article/S0006-3223(04)01381-2/abstract |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Emocionalni Stroopov test === Prilagođen [[Stroopov efekt|Stroopovom efektu]], emocionalni Stroopov test koristi se za ispitivanje pažnje prema emocionalno značajnim podražajima.<ref name="Stroop_1935">{{cite journal |last1=Stroop |first1=J. Ridley |title=Studies of interference in serial verbal reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |date=1935 |volume=18 |issue=6 |pages=643–662 |doi=10.1037/h0054651 |issn=0022-1015 |hdl=11858/00-001M-0000-002C-5ADB-7 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2389918 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epp_2012">{{cite journal |last1=Epp |first1=Andrea M. |last2=Dobson |first2=Keith S. |last3=Dozois |first3=David J. A. |last4=Frewen |first4=Paul A. |title=A systematic meta-analysis of the stroop task in depression |journal=Clinical Psychology Review |date=2012 |volume=32 |issue=4 |pages=316–328 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.005 |issn=0272-7358 |pmid=22459792 |url=https://zenodo.org/records/8034491 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U ovom zadatku ispitanici trebaju imenovati boju tinte kojom su riječi napisane, zanemarujući njihovo značenje.<ref name="Pratto_1991">{{cite journal |last1=Pratto |first1=Felicia |last2=John |first2=Oliver P. |title=Automatic vigilance: The attention grabbing power of negative social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1991 |volume=61 |issue=3 |pages=380–391 |doi=10.1037/0022-3514.61.3.380 |issn=0022-3514 |url-access=subscription |pmid=1991510 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.61.3.380 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Općenito, ispitanici teže usmjeravaju pažnju s riječi koje imaju emocionalno značenje nego s neutralnih riječi.<ref name="Wentura_2000">{{cite journal |last1=Wentura |first1=Dirk |last2=Rothermund |first2=Klaus |last3=Bak |first3=Peter |title=Automatic vigilance: The attention-grabbing power of approach and avoidance-related social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=2000 |volume=78 |issue=6 |pages=1024–1037 |doi=10.1037/0022-3514.78.6.1024 |issn=0022-3514 |pmid=10870906 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.78.6.1024 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Williams_1986">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Broadbent |first2=Keith |title=Distraction by emotional stimuli: use of a Stroop task with suicide attempters |journal=British Journal of Clinical Psychology |date=1986 |volume=25 |issue=2 |pages=101–110 |doi=10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |issn=0144-6657 |pmid=3730646 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je imenovanje boje tinte obično sporije kada riječ ima emocionalno značenje nego kada je emocionalno neutralna.<ref name="Epp_2012" /> Zadatak se često koristi za ispitivanje selektivne pažnje prema negativnim ili prijetećim podražajima, koji se povezuju s različitim psihičkim poremećajima.<ref name="Williams_1996">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Mathews |first2=Andrew |last3=MacLeod |first3=Colin |title=The emotional Stroop task and psychopathology |journal=Psychological Bulletin |date=1996 |volume=120 |issue=1 |pages=3–24 |doi=10.1037/0033-2909.120.1.3 |issn=0033-2909 |pmid=8711015 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-2909.120.1.3 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihički poremećaji povezani su s različitim obrascima pristranosti pažnje.<ref name="Williams_1996" /><ref name="Gotlib_1996">{{cite encyclopaedia |last1=Gotlib |first1=Ian H. |last2=Roberts |first2=John E. |last3=Gilboa |first3=Eva |editor1-last=Sarason |editor1-first=Irwin G. |editor2-last=Pierce |editor2-first=Gregory R. |editor3-last=Sarason |editor3-first=Barbara R. |chapter=Cognitive interference in depression |title=Cognitive Interference: Theories, Methods, and Findings |publisher=Routledge |date=1996 |pages=347–377 |doi=10.4324/9781315827445 |isbn=978-1-315-82744-5 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781315827445/cognitive-interference-irwin-sarason-barbara-sarason-gregory-pierce |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, osobe sa [[fobija|fobijom]] od pauka mogu pokazivati veću interferenciju pri riječima povezanim s paucima nego pri drugim negativno obojenim riječima.<ref name="Watts_1986">{{cite journal |last1=Watts |first1=Fraser N. |last2=McKenna |first2=F. Peter |last3=Sharrock |first3=Rachel |last4=Trezise |first4=Lorna |title=Colour naming of phobia-related words |journal=British Journal of Psychology |date=1986 |volume=77 |issue=1 |pages=97–108 |doi=10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |issn=0007-1269 |pmid=2869817 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Slični nalazi zabilježeni su i kod riječi povezanih s prijetnjama karakterističnim za druge anksiozne poremećaje.<ref name="Williams_1996" /> Međutim, neka istraživanja dovela su u pitanje specifičnost takvih efekata. Kada su riječi izjednačene prema emocionalnoj izraženosti, anksiozni ispitanici u nekim istraživanjima pokazuju Stroopov efekt interferencije i pri negativnim i pri pozitivnim riječima.<ref name="Martin_1991">{{cite journal |last1=Martin |first1=Maryanne |last2=Williams |first2=Ruth M. |last3=Clark |first3=David M. |title=Does anxiety lead to selective processing of threat-related information? |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1991 |volume=29 |issue=2 |pages=147–160 |doi=10.1016/0005-7967(91)90043-3 |issn=0005-7967 |pmid=2021377 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796791900433?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mogg_1989">{{cite journal |last1=Mogg |first1=Karin |last2=Mathews |first2=Andrew M. |last3=Weinman |first3=John |title=Selective processing of threat cues in anxiety states: A replication |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1989 |volume=27 |issue=4 |pages=317–323 |doi=10.1016/0005-7967(89)90001-6 |issn=0005-7967 |pmid=2775141 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796789900016?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> To upućuje na mogućnost da specifični efekti riječi povezanih s pojedinim poremećajima prvenstveno proizlaze iz njihove konceptualne povezanosti s problemima karakterističnim za određeni poremećaj, a ne samo iz njihove emocionalne prirode.<ref name="Williams_1996" /> === Zadatak s 60 Ekmanovih lica === Zadatak s 60 [[Paul Ekman|Ekmanovih]] lica koristi se za ispitivanje prepoznavanja [[emocija]] na osnovu izraza lica, posebno šest [[Klasifikacija emocija|osnovnih emocija]].<ref name="DiehlSchmid_2007">{{cite journal |last1=Diehl-Schmid |first1=Janine |last2=Pohl |first2=C. |last3=Ruprecht |first3=C. |last4=Wagenpfeil |first4=S. |last5=Foerstl |first5=H. |last6=Kurz |first6=A. |title=The Ekman 60 faces test as a diagnostic instrument in frontotemporal dementia |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=4 |pages=459–464 |doi=10.1016/j.acn.2007.01.024 |issn=0887-6177 |pmid=17360152 |url=https://academic.oup.com/acn/article-abstract/22/4/459/2902 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ekman_1976">{{cite book |last1=Ekman |first1=Paul |last2=Friesen |first2=Wallace V. |title=Pictures of Facial Affect |publisher=Consulting Psychologists Press |date=1976 |location=Palo Alto, CA |isbn=978-0-89421-002-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Pictures_of_Facial_Affect.html?id=gbfMSgAACAAJ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zadatak se zasniva na crno-bijelim fotografijama deset osoba, šest muškaraca i četiri žene, pri čemu svaka osoba prikazuje različite emocionalne izraze. Od ispitanika se obično traži da što brže imenuju prikazanu emociju. Zadatak se koristi za ispitivanje teškoća u prepoznavanju emocija kod osoba s različitim neurološkim i psihičkim poremećajima, uključujući [[demencija|demenciju]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]].<ref name="DiehlSchmid_2007" /> Koristi se i za proučavanje pogrešaka u prepoznavanju emocija kod poremećaja kao što su [[granični poremećaj ličnosti]], [[shizofrenija]] i [[bipolarni poremećaj]].<ref name="IbarretxeBilbao_2009">{{cite journal |last1=Ibarretxe-Bilbao |first1=Naroa |last2=Junque |first2=Carme |last3=Tolosa |first3=Eduardo |last4=Marti |first4=Maria Jose |last5=Valldeoriola |first5=Francesc |last6=Bargallo |first6=Nuria |last7=Zarei |first7=Mojtaba |title=Neuroanatomical correlates of impaired decision-making and facial emotion recognition in early Parkinson's disease |journal=European Journal of Neuroscience |date=2009 |volume=30 |issue=6 |pages=1162–1171 |doi=10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |issn=0953-816X |pmid=19735293 |s2cid=413809 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SoeiroDeSouza_2012">{{cite journal |last1=Soeiro-de-Souza |first1=Márcio Gerhardt |last2=Bio |first2=Daniela S. |last3=David |first3=Daniele P. |last4=Santos |first4=Danilo R. |last5=Kerr |first5=Daniel S. |last6=Moreno |first6=Ricardo A. |last7=Machado-Vieira |first7=Rodrigo |last8=Moreno |first8=Ricardo Alberto |title=COMT Met (158) modulates facial emotion recognition in bipolar I disorder mood episodes |journal=Journal of Affective Disorders |date=2012 |volume=136 |issue=3 |pages=370–376 |doi=10.1016/j.jad.2011.11.021 |issn=0165-0327 |pmid=22222175 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165032711007385?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.paulekman.com/product/pictures-of-facial-affect-pofa/ Slika ekspresija lica (POFA) na zvaničnoj stranici Paula Ekmana] {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Afektivna neuronauka}} [[Kategorija:Afektivne nauke]] [[Kategorija:Grane neuronauke]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Neuropsihologija]] 8k255ydkdb3ipvg15fco0j3kn81ocz5 3918016 3918015 2026-08-14T19:05:48Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3918016 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Afektivna neuronauka''' je područje koje proučava način na koji [[mozak]] obrađuje [[emocija|emocije]]. Ovo područje povezuje [[Neuronauka|neuronauku]] s [[psihologija|psihološkim proučavanjem]] [[psihologija ličnosti|ličnosti]], [[emocija]] i [[raspoloženje|raspoloženja]].<ref name="Panksepp_1990">{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |editor1-last=Puglisi-Allegra |editor1-first=Stefano |editor2-last=Oliverio |editor2-first=Alberto |chapter=A Role for Affective Neuroscience in Understanding Stress: The Case of Separation Distress Circuitry |title=Psychobiology of Stress |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |pages=41–57 |date=1990 |isbn=9789401073905 |doi=10.1007/978-94-009-1990-7_4 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-1990-7_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni mehanizmi emocija i samo određenje pojma emocije i dalje su predmet rasprave u afektivnoj neuronauci.<ref name="Celeghin_2017">{{cite journal |last1=Celeghin |first1=Alessia |last2=Diano |first2=Matteo |last3=Bagnis |first3=Arianna |last4=Viola |first4=Marco |last5=Tamietto |first5=Marco |title=Basic Emotions in Human Neuroscience: Neuroimaging and Beyond |journal=Frontiers in Psychology |volume=8 |pages=1432 |date=2017 |doi=10.3389/fpsyg.2017.01432 |pmid=28883803 |pmc=5573709 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5573709/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam "afektivna neuronauka" uveo je neuronaučnik [[Jaak Panksepp]] početkom 1990-ih, u vrijeme kada je [[kognitivna neuronauka]] bila uglavnom usmjerena na područja psihologije koja nisu uključivala emocije, poput [[pažnja|pažnje]] i [[pamćenje|pamćenja]].<ref>{{Cite book |last=Panksepp |first=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |year=2004 |isbn=978-0-19-517805-0 |edition=1st |language=English}}</ref> == Područja mozga povezana s emocijama == Smatra se da su emocije povezane s aktivnošću područja mozga koja usmjeravaju pažnju, potiču i usmjeravaju ponašanje te pomažu u donošenju odluka o okolini. Rana istraživanja povezanosti emocija i mozga proveli su [[Paul Broca]],<ref name="Broca_1878">{{cite journal |last1=Broca |first1=Paul |title=Anatomie comparée des circonvolutions cérébrales: le grand lobe limbique |journal=Revue d'Anthropologie |volume=1 |pages=385–498 |date=1878 |url=https://scispace.com/papers/anatomie-comparee-des-circonvolutions-cerebrales-le-grand-1bskkpmpgd |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=fr}}</ref> [[James Papez]],<ref name="Papez_1937">{{cite journal |last1=Papez |first1=James W. |title=A PROPOSED MECHANISM OF EMOTION |journal=Archives of Neurology & Psychiatry |volume=38 |issue=4 |pages=725–743 |date=1937 |doi=10.1001/archneurpsyc.1937.02260220069003 |url=https://jamanetwork.com/journals/archneurpsyc/article-abstract/647356 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[Paul D. MacLean]].<ref name="MacLean_1952">{{cite journal |last1=MacLean |first1=Paul D. |title=Some psychiatric implications of physiological studies on frontotemporal portion of limbic system (Visceral brain) |journal=Electroencephalography and Clinical Neurophysiology |volume=4 |issue=4 |pages=407–418 |date=1952 |doi=10.1016/0013-4694(52)90073-4 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0013469452900734 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njihova istraživanja ukazala su na povezanost emocija s grupom struktura u centralnom dijelu [[Mozak|mozga]] poznatom kao [[limbički sistem]]. Limbički sistem obuhvata sljedeće strukture mozga: === Limbički sistem === * [[Amigdala]] – amigdala se sastoji od dvije male, zaobljene strukture smještene bliže čelu, odnosno [[Anatomski izrazi za položaj|anteriorno]], u odnosu na [[hipokampus|hipokampuse]], u blizini polova [[sljepoočni režanj|sljepoočnih režnjeva]]. Amigdala učestvuje u prepoznavanju i učenju koji su elementi okoline važni i imaju emocionalno značenje.<ref name="UCSF_2026_Behavior">{{cite web |author=Memory and Aging Center |title=Behavior |website=Memory and Aging Center, University of California San Francisco |publisher=The Regents of the University of California |date=2026 |url=https://memory.ucsf.edu/brain-health/behavior |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Simic_2021">{{cite journal |last1=Šimić |first1=Goran |last2=Tkalčić |first2=Mladenka |last3=Vukić |first3=Vana |last4=Mulc |first4=Damir |last5=Španić |first5=Ena |last6=Šagud |first6=Marina |last7=Olucha-Bordonau |first7=Francisco E. |last8=Vukšić |first8=Mario |last9=R. Hof |first9=Patrick |title=Understanding Emotions: Origins and Roles of the Amygdala |journal=Biomolecules |volume=11 |issue=6 |pages=823 |date=2021 |doi=10.3390/biom11060823 |hdl=10234/194226 |doi-access=free |hdl-access = free |url=https://www.mdpi.com/2218-273X/11/6/823 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pessoa_2010">{{cite journal |last1=Pessoa |first1=Luiz |title=Emotion and cognition and the amygdala: From "what is it?" to "what's to be done?" |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=12 |pages=3416–3429 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2010.06.038 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393210002897 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Amigdala ima važnu ulogu u nastanku emocija, posebno [[strah|straha]] i drugih negativnih emocija.<ref name="LeDoux_1995">{{cite journal |last1=LeDoux |first1=Joseph E. |title=Emotion: Clues from the Brain |journal=Annual Review of Psychology |volume=46 |issue=1 |pages=209–235 |date=1995 |doi=10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |pmid=7872730 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |url-access=subscription|access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Aktivacija amigdale često se javlja pri opažanju potencijalne prijetnje. Amigdala koristi prethodna iskustva i povezana sjećanja kako bi pomogla u procjeni trenutnih događaja.<ref name="Breiter_1996">{{cite journal |last1=Breiter |first1=Hans C. |last2=Etcoff |first2=Nancy L. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=Kennedy |first4=William A. |last5=Rauch |first5=Scott L. |last6=Buckner |first6=Randy L. |last7=Strauss |first7=Monica M. |last8=Hyman |first8=Steven E. |last9=Rosen |first9=Bruce R. |title=Response and Habituation of the Human Amygdala during Visual Processing of Facial Expression |journal=Neuron |volume=17 |issue=5 |pages=875–887 |date=1996 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80219-6 |pmid=8938120 |s2cid=17284478 |url=https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(00)80219-6 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Talamus]] – talamus učestvuje u povezivanju senzornih i motornih signala i njihovom prosljeđivanju prema [[moždana kora|moždanoj kori]].<ref name="Sherman_2006">{{cite journal |last1=Sherman |first1=S. Murray |title=Thalamus |journal=Scholarpedia |volume=1 |issue=9 |pages=1583 |date=2006 |doi=10.4249/scholarpedia.1583 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Thalamus |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ima važnu ulogu i u regulaciji [[neuronauka spavanja|spavanja i budnosti]].<ref name="Steriade_1988">{{cite journal |last1=Steriade |first1=Mircea |last2=Llinás |first2=Rodolfo R. |title=The functional states of the thalamus and the associated neuronal interplay |journal=Physiological Reviews |volume=68 |issue=3 |pages=649–742 |date=1988 |doi=10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipotalamus]] – hipotalamus učestvuje u stvaranju fizioloških reakcija povezanih s emocijama, poput [[plač]]a. Također je dio [[sistem nagrađivanja|sistema nagrađivanja]], koji je povezan s [[Teorija proširivanja i izgradnje|pozitivnim emocijama]].<ref name="Armony_2013">{{cite book |editor1-last=Armony |editor1-first=Jorge |editor2-last=Vuilleumier |editor2-first=Patrik |title=The Cambridge Handbook of Human Affective Neuroscience |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2013 |isbn=9781107314016 |oclc=825767970 |doi=10.1017/CBO9780511843716 |url=https://search.worldcat.org/title/825767970 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipokampus]] – hipokampus je struktura koja prvenstveno učestvuje u procesima [[pamćenje|pamćenja]].<ref name="Rolls_2022">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=The hippocampus, ventromedial prefrontal cortex, and episodic and semantic memory |journal=Progress in Neurobiology |volume=217 |pages=102334 |date=2022 |doi=10.1016/j.pneurobio.2022.102334 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0301008222001204 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učestvuje u stvaranju novih sjećanja i povezuje senzorne informacije, poput vidnih podražaja, mirisa i zvukova, sa sjećanjima. Hipokampus omogućava pohranjivanje [[dugoročno pamćenje|dugoročnih sjećanja]] i njihovo prisjećanje kada je potrebno.<ref name="Fischer_2003">{{cite journal |last1=Fischer |first1=Håkan |last2=Wright |first2=Christopher I. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=McInerney |first4=Sean C. |last5=Shin |first5=Lisa M. |last6=Rauch |first6=Scott L. |title=Brain habituation during repeated exposure to fearful and neutral faces: A functional MRI study |journal=Brain Research Bulletin |volume=59 |issue=5 |pages=387–392 |date=2003 |doi=10.1016/S0361-9230(02)00940-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0361923002009401 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Fornix (neuroanatomija)|Forniks]] – forniks je glavni nervni put koji povezuje [[hipokampus]] s [[mamilarnа tijela|mamilarnim tijelima]]. Važan je za [[prostorno pamćenje]], [[epizodičko pamćenje]] i [[izvršne funkcije]].<ref name="Modi_2013_Trait">{{cite journal |last1=Modi |first1=Shilpi |last2=Trivedi |first2=Richa |last3=Singh |first3=Kavita |last4=Kumar |first4=Pawan |last5=Rathore |first5=Ram K.S. |last6=Tripathi |first6=Rajendra P. |last7=Khushu |first7=Subash |title=Individual differences in trait anxiety are associated with white matter tract integrity in fornix and uncinate fasciculus: Preliminary evidence from a DTI based tractography study |journal=Behavioural Brain Research |volume=238 |pages=188–192 |date=2013 |doi=10.1016/j.bbr.2012.10.007 |pmid=23085341 |s2cid=1741104 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0166432812006468 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mamilarna tijela]] – parne strukture hipotalamusa koje imaju važnu ulogu u funkcijama pamćenja, posebno u [[epizodičko pamćenje|prisjećanju događaja]]. Povezana su s hipokampusom putem forniksa i dio su neuronskih puteva uključenih u procese pamćenja.<ref name="Vann_2010">{{cite journal |last1=Vann |first1=Seralynne D. |title=Re-evaluating the role of the mammillary bodies in memory |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=8 |pages=2316–2327 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2009.10.019 |pmid=19879886 |s2cid=2424758 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393209004229 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Njušni režanj]] – struktura prednjeg dijela mozga koja prima i obrađuje informacije povezane s [[miris|njušnim sistemom]]. Ima veze s moždanim područjima uključenim u emocionalnu obradu i pamćenje, zbog čega mirisi mogu biti snažno povezani s emocionalnim i autobiografskim sjećanjima.<ref name="Imai_2014">{{cite journal |last1=Imai |first1=Takeshi |title=Construction of functional neuronal circuitry in the olfactory bulb |journal=Seminars in Cell & Developmental Biology |volume=35 |pages=180–188 |date=2014 |doi=10.1016/j.semcdb.2014.07.012 |issn=1084-9521 |pmid=25084319 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1084952114002237 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tong_2014">{{cite journal |last1=Tong |first1=Michelle T. |last2=Peace |first2=Shane T. |last3=Cleland |first3=Thomas A. |title=Properties and mechanisms of olfactory learning and memory |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=8 |pages=238 |date=2014 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00238 |issn=1662-5153 |pmid=25071492 |pmc=4083347 |url=https://www.frontiersin.org/journals/behavioral-neuroscience/articles/10.3389/fnbeh.2014.00238/full |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Cingularni girus]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji se nalazi iznad [[Žuljevito tijelo|corpus callosum]].<ref name="Rolls_2019_Cingulate">{{cite book |last1=Rolls |first1=Edmund T. |chapter=The cingulate cortex and limbic systems for action, emotion, and memory |title=Cingulate Cortex |editor1-last=Vogt |editor1-first=Brent A. |volume=166 |pages=23–37 |publisher=Elsevier |date=2019 |doi=10.1016/B978-0-444-64196-0.00002-9 |isbn=9780444641960 |pmid=31731913 |s2cid=208060755 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/handbook/abs/pii/B9780444641960000029 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti njegovi dijelovi učestvuju u emocionalnoj obradi, regulaciji visceralnih reakcija, izboru odgovora, pažnji i pamćenju.<ref name="Weissman_2005">{{cite journal |last1=Weissman |first1=Daniel H. |last2=Gopalakrishnan |first2=A. |last3=Hazlett |first3=C. J. |last4=Woldorff |first4=Marty G. |title=Dorsal Anterior Cingulate Cortex Resolves Conflict from Distracting Stimuli by Boosting Attention toward Relevant Events |journal=Cerebral Cortex |volume=15 |issue=2 |pages=229–237 |date=2005 |doi=10.1093/cercor/bhh125 |issn=1460-2199 |pmid=15238434 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/15/2/229/343600 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Prednji cingularni korteks]] povezan je s emocionalnom sviješću, [[Motivacija|motivacijom]]<ref name="Medford_2010">{{cite journal |last1=Medford |first1=Nick |last2=Critchley |first2=Hugo D. |title=Conjoint activity of anterior insular and anterior cingulate cortex: awareness and response |journal=Brain Structure and Function |volume=214 |issue=5–6 |pages=535–549 |date=2010 |doi=10.1007/s00429-010-0265-x |issn=1863-2653 |pmid=20512367 |pmc=2886906 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00429-010-0265-x |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i obradom konflikta, dok je subgenualni dio cingularnog korteksa povezan s regulacijom raspoloženja i depresivnim stanjima.<ref name="Drevets_2008">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Savitz |first2=Jonathan |last3=Trimble |first3=Michael |title=The Subgenual Anterior Cingulate Cortex in Mood Disorders |journal=CNS Spectrums |volume=13 |issue=8 |pages=663–681 |date=2008 |doi=10.1017/S1092852900013754 |issn=1092-8529 |pmid=18704022 |pmc=2729429 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/cns-spectrums/article/abs/subgenual-anterior-cingulate-cortex-in-mood-disorders/0BDF5D106CE140446DBD1594C515435D |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Druge moždane strukture === [[Bazna ganglija|Bazalni gangliji]] – grupe subkortikalnih jezgara smještene obostrano u odnosu na [[talamus]]. Imaju važnu ulogu u [[Motivacija|motivaciji]],<ref name="DaCunha_2012">{{cite journal |last1=Da Cunha |first1=Claudio |last2=Gomez-A |first2=Alexander |last3=Blaha |first3=Charles D. |title=The role of the basal ganglia in motivated behavior |journal=Reviews in the Neurosciences |volume=23 |issue=5–6 |pages=747–767 |date=2012 |doi=10.1515/revneuro-2012-0063 |pmid=23079510 |s2cid=30904211 |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/revneuro-2012-0063/html |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> odabiru [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Učenje|učenju]] na osnovu nagrade.<ref name="Mikhael_2016">{{cite journal |last1=Mikhael |first1=John G. |last2=Bogacz |first2=Rafal |title=Learning Reward Uncertainty in the Basal Ganglia |journal=PLOS Computational Biology |volume=12 |issue=9 |pages=e1005062 |date=2016 |doi=10.1371/journal.pcbi.1005062 |issn=1553-7358 |pmid=27588389 |pmc=5010214 |url=https://journals.plos.org/ploscompbiol/article?id=10.1371/journal.pcbi.1005062 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Orbitofrontalni korteks]] – dio prefrontalnog korteksa koji ima važnu ulogu u donošenju odluka i procjeni emocionalnih posljedica različitih izbora. Posebno je povezan s korištenjem emocionalnih informacija pri procjeni vrijednosti i posljedica ponašanja.<ref name="Bechara_2000">{{cite journal |last1=Bechara |first1=Antoine |last2=Damasio |first2=Hanna |last3=Damasio |first3=Antonio R. |title=Emotion, Decision Making and the Orbitofrontal Cortex |journal=Cerebral Cortex |volume=10 |issue=3 |pages=295–307 |date=2000 |doi=10.1093/cercor/10.3.295 |issn=1047-3211 |pmid=10731224 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/10/3/295/449599 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Prefrontalni korteks]] – područje [[Moždana kora|moždane kore]] povezano s regulacijom ponašanja, donošenjem odluka, procjenom posljedica i regulacijom emocija. Učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema dugoročnim ciljevima i inhibiranju neposrednih reakcija kada su one u sukobu s tim ciljevima.<ref name="Davidson_1995">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Sutton |first2=Steven K. |title=Affective neuroscience: the emergence of a discipline |journal=Current Opinion in Neurobiology |volume=5 |issue=2 |pages=217–224 |date=1995 |doi=10.1016/0959-4388(95)80029-8 |issn=0959-4388 |pmid=7620310 |s2cid=14639993 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0959438895800298 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> ** [[Ventromedijalni prefrontalni korteks]] (vmPFC) – dio [[Prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] koji je uključen u regulaciju emocija, posebno u kontekstu [[psihološki stres|stresnih]] i emocionalno značajnih podražaja. Njegova aktivnost povezana je s procesima emocionalne procjene i regulacije.<ref name="Suzuki_2021">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Yukihiro |last2=Tanaka |first2=Saori C. |title=Functions of the ventromedial prefrontal cortex in emotion regulation under stress |journal=Scientific Reports |volume=11 |issue=1 |pages=18225 |date=2021 |doi=10.1038/s41598-021-97751-0 |issn=2045-2322 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-021-97751-0 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Ventralni [[strijatum]] – skup struktura uključenih u motivaciju, nagrađivanje i usmjeravanje ponašanja. Njegov dio, nucleus accumbens, ima važnu ulogu u procesiranju nagrade i ugode te u motivacijskim procesima povezanim s nagrađujućim podražajima.<ref name="Kringelbach_2010">{{cite journal |last1=Kringelbach |first1=Morten L. |last2=Berridge |first2=Kent C. |title=The functional neuroanatomy of pleasure and happiness |journal=Discovery Medicine |volume=9 |issue=49 |pages=579–587 |date=2010 |pmid=20587348 |pmc=3008353 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3008353/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Insula]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji ima važnu ulogu u obradi informacija o unutrašnjem stanju organizma, uključujući visceralne i autonomne procese. Povezana je s interocepcijom, emocionalnom sviješću i empatijom.<ref name="Rolls_2016">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=Functions of the anterior insula in taste, autonomic, and related functions |journal=Brain and Cognition |volume=110 |pages=4–19 |date=2016 |doi=10.1016/j.bandc.2015.07.002 |issn=0278-2626 |pmid=26277487 |s2cid=5961714 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262615000858 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mali mozak]] – ima važnu ulogu u različitim aspektima emocionalne obrade, uključujući [[Percepcija|percepciju]] i pripisivanje [[Emocije|emocija]].<ref name="Adamaszek_2022">{{cite book |last1=Adamaszek |first1=Michael |last2=Manto |first2=Mario |last3=Schutter |first3=Dennis J. L. G. |chapter=Current and Future Perspectives of the Cerebellum in Affective Neuroscience |title=The Emotional Cerebellum |editor1-last=Adamaszek |editor1-first=Michael |editor2-last=Manto |editor2-first=Mario |editor3-last=Schutter |editor3-first=Dennis J. L. G. |volume=1378 |pages=303–313 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2022 |doi=10.1007/978-3-030-99550-8_19 |isbn=978-3-030-99549-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-99550-8_19 |chapter-url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja [[lezija]] pokazuju da oštećenje malog mozga može biti povezano sa smanjenjem pozitivnih emocionalnih iskustava.<ref name="Turner_2007">{{cite journal |last1=Turner |first1=Beth M. |last2=Paradiso |first2=Sergio |last3=Marvel |first3=Cherie L. |last4=Pierson |first4=Ronald |last5=Boles Ponto |first5=Laura L. |last6=Hichwa |first6=Richard D. |last7=Robinson |first7=Robert G. |title=The cerebellum and emotional experience |journal=Neuropsychologia |volume=45 |issue=6 |pages=1331–1341 |date=2007 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2006.09.023 |issn=0028-3932 |pmid=17113117 |s2cid=1308358 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393206003915 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mali mozak može imati ulogu i u regulaciji neuronskih odgovora na nagrađujuće podražaje, uključujući novčane nagrade,<ref name="MartinSolch_2001">{{cite journal |last1=Martin-Sölch |first1=C. |last2=Magyar |first2=S. |last3=Künig |first3=G. |last4=Missimer |first4=J. |last5=Schultz |first5=W. |last6=Leenders |first6=K. L. |title=Changes in brain activation associated with reward processing in smokers and nonsmokers. A positron emission tomography study |journal=Experimental Brain Research |volume=139 |issue=3 |pages=278–286 |date=2001 |doi=10.1007/s002210100751 |issn=0014-4819 |pmid=11545466 |s2cid=29989526 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s002210100751 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> psihoaktivne supstance,<ref name="Sell_1999">{{cite journal |last1=Sell |first1=L. A. |last2=Morris |first2=J. |last3=Bearn |first3=J. |last4=Frackowiak |first4=R. S. |last5=Friston |first5=K. J. |last6=Dolan |first6=R. J. |title=Activation of reward circuitry in human opiate addicts |journal=The European Journal of Neuroscience |volume=11 |issue=3 |pages=1042–1048 |date=1999 |doi=10.1046/j.1460-9568.1999.00522.x |issn=0953-816X |pmid=10103096 |s2cid=12004748 |hdl=21.11116/0000-0001-A04C-5 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614310 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i orgazam.<ref name="Zhou_2008">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Huan-Xiang |title=The debut of PMC Biophysics |journal=PMC Biophysics |volume=1 |issue=1 |pages=1 |date=2008 |doi=10.1186/1757-5036-1-1 |issn=1757-5036 |pmid=19351423 |pmc=2605105 |url=https://link.springer.com/article/10.1186/1757-5036-1-1 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Opisan je i [[cerebelarni kognitivno-afektivni sindrom]], koji može uključivati promjene ličnosti i načina izražavanja emocija.<ref name="Parvizi_2001">{{cite journal |last1=Parvizi |first1=Josef |last2=Anderson |first2=Steven W. |last3=Martin |first3=Richard D. |last4=Damasio |first4=Hanna |last5=Damasio |first5=Antonio R. |title=Pathological laughter and crying: A link to the cerebellum |journal=Brain |volume=124 |issue=9 |pages=1708–1719 |date=2001 |doi=10.1093/brain/124.9.1708 |issn=0006-8950 |pmid=11522574 |url=https://academic.oup.com/brain/article-abstract/124/9/1708/303196 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Lateralni prefrontalni korteks]] – učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema ciljevima, uključujući inhibiciju nepoželjnih ponašanja i odabir ponašanja koja doprinose ostvarenju ciljeva.<ref name="Barbas_2017_PrefrontalCortexIntegrationEmotionCognition">{{cite book |last1=Barbas |first1=Helen |last2=García-Cabezas |first2=Miguel Ángel |chapter=Prefrontal Cortex Integration of Emotion and Cognition |title=The Prefrontal Cortex as an Executive, Emotional, and Social Brain |editor1-last=Watanabe |editor1-first=Masataka |pages=51–76 |publisher=Springer Japan |location=Tokyo |date=2017 |doi=10.1007/978-4-431-56508-6_4 |isbn=978-4-431-56506-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-4-431-56508-6_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Primarni [[motorni korteks|somatosenzorni]] – učestvuje u različitim fazama emocionalne obrade. Ima ulogu u obradi tjelesnih informacija povezanih s emocionalnim stanjem, kao i u regulaciji emocionalnih reakcija.<ref name="Kropf_2019">{{cite journal |last1=Kropf |first1=Erika |last2=Syan |first2=Sabrina K. |last3=Minuzzi |first3=Luciano |last4=Frey |first4=Benicio N. |title=From anatomy to function: the role of the somatosensory cortex in emotional regulation |journal=Brazilian Journal of Psychiatry |date=2019 |volume=41 |issue=3 |pages=261–269 |doi=10.1590/1516-4446-2018-0183 |issn=1809-452X |pmc=6794131 |pmid=30540029 |url=https://www.scielo.br/j/rbp/a/XdBJNQBLMF55gHTLTDb8yFF/?lang=en |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Sljepoočni režanj|Sljepoočni korteks]] – učestvuje u obradi [[zvuk]]a, [[govor]]a i [[jezik]]a, kao i u prepoznavanju lica i emocionalnih izraza na osnovu vizuelnih znakova.<ref name="Goghari_2010">{{cite journal |last1=Goghari |first1=Vina M. |last2=MacDonald |first2=Angus W. |last3=Sponheim |first3=Scott R. |title=Temporal Lobe Structures and Facial Emotion Recognition in Schizophrenia Patients and Nonpsychotic Relatives |journal=Schizophrenia Bulletin |date=2010 |volume=37 |issue=6 |pages=1281–1294 |doi=10.1093/schbul/sbq046 |issn=0586-7614 |pmc=3196942 |pmid=20484523 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3196942/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Također učestvuje u obradi emocionalnog sadržaja sjećanja i njegovom povezivanju s drugim aspektima memorije.<ref name="Kumfor_2014">{{cite journal |last1=Kumfor |first1=Fiona |last2=Irish |first2=Muireann |last3=Hodges |first3=John R. |last4=Piguet |first4=Olivier |title=Frontal and temporal lobe contributions to emotional enhancement of memory in behavioral-variant frontotemporal dementia and Alzheimer's disease |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |date=2014 |volume=8 |pages=225 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00225 |issn=1662-5153 |pmc=4067999 |pmid=25009480 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4067999/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Moždano stablo]] – Moždano stablo ima važnu ulogu u obradi emocionalnih reakcija i povezivanju senzornih informacija s autonomnim i motoričkim odgovorima organizma. Sastoji se od niza neuronskih sistema koji prenose uzlazne senzorne i silazne motoričke informacije kao i sistema koji moduliraju njihovu obradu.<ref name="Venkatraman_2017">{{cite journal |last1=Venkatraman |first1=Anand |last2=Edlow |first2=Brian L. |last3=Immordino-Yang |first3=Mary Helen |title=The Brainstem in Emotion: A Review |journal=Frontiers in Neuroanatomy |date=2017 |volume=11 |pages=15 |doi=10.3389/fnana.2017.00015 |issn=1662-5129 |pmc=5343067 |pmid=28337130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5343067/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Desna hemisfera == Istraživanja o ulozi [[Moždana hemisfera|desne moždane hemisfere]] u emocionalnoj obradi dovela su do razvoja nekoliko modela lateralizacije emocija. Nakon što je uočio smanjenu emocionalnu obradu kod osoba s oštećenjima desne hemisfere, C. K. Mills je pretpostavio da su emocije neposredno povezane s funkcijama desne hemisfere.<ref name="Mills_1912">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cerebral mechanism of emotional expression |journal=Transactions of the College of Physicians of Philadelphia |date=1912 |volume=34 |pages=381–390 |issn=0079-0524 |language=en}}</ref><ref name="Mills_1912b">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cortical representation of emotion, with a discussion of some points in the general nervous mechanism of expression in its relation to organic nervous disease and insanity |journal=Proceedings of the American Medico-Psychological Association |date=1912 |volume=19 |pages=297–300 |language=en}}</ref> Istraživanja provedena početkom 1990-ih ukazala su na mogućnost da su emocionalno izražavanje i razumijevanje emocija povezani s manjim moždanim strukturama pretežno smještenim u desnoj hemisferi.<ref name="Borod_1992">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |title=Interhemispheric and intrahemispheric control of emotion: A focus on unilateral brain damage |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |date=1992 |volume=60 |issue=3 |pages=339–348 |doi=10.1037/0022-006X.60.3.339 |issn=0022-006X |pmid=1619088 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-006X.60.3.339 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova istraživanja doprinijela su razvoju hipoteze desne hemisfere i hipoteze valencije. === Hipoteza desne hemisfere === Prema hipotezi desne hemisfere, desna hemisfera ima veću ulogu u obradi emocija od lijeve hemisfere.<ref name="Borod_1983">{{cite book |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Koff |first2=Elissa |last3=Caron |first3=H. S. |chapter=Right hemispheric specialization for the expression and appreciation of emotion: A focus on the face |title=Cognitive Processing in the Right Hemisphere |editor1-last=Perecman |editor1-first=Ellen |pages=83–110 |publisher=Academic Press |location=New York |date=1983 |isbn=978-0-12-550680-9 |url=https://shop.elsevier.com/books/cognitive-processing-in-the-right-hemisphere/perecman/978-0-12-550680-9 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Povezuje se s neverbalnim, sintetičkim, integrativnim i holističkim načinima obrade informacija, kao i s procesima koji uključuju prostornu pažnju i cjelovito opažanje.<ref name="Borod_1992" /> Oštećenja desne hemisfere povezana su s izraženijim poremećajima prostorne pažnje nego oštećenja lijeve hemisfere, a desna hemisfera ima snažne veze s subkortikalnim sistemima uključenim u autonomno uzbuđenje i pažnju.<ref name="Yokoyama_1987">{{cite journal |last1=Yokoyama |first1=K. |last2=Jennings |first2=R. |last3=Ackles |first3=P. |last4=Hood |first4=B. S. |last5=Boller |first5=F. |title=Lack of heart rate changes during an attention-demanding task after right hemisphere lesions |journal=Neurology |date=1987 |volume=37 |issue=4 |pages=624–630 |doi=10.1212/wnl.37.4.624 |issn=0028-3878 |pmid=3561774 |s2cid=38096461 |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/WNL.37.4.624 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kod osoba s oštećenjem desne hemisfere također su zabilježeni poremećaji u obrascima odgovora autonomnog nervnog sistema, što ukazuje na povezanost desne hemisfere s subkortikalnim strukturama uključenim u emocionalne procese. === Hipoteza valencije === Prema hipotezi valencije, [[Moždana hemisfera|moždane hemisfere]] imaju različite uloge u obradi emocija. U prvobitnoj verziji ovog modela pretpostavljalo se da je desna hemisfera dominantnija u obradi negativnih emocija, dok je lijeva hemisfera više uključena u obradu pozitivnih emocija.<ref name="Silberman_1986">{{cite journal |last1=Silberman |first1=Edward K. |last2=Weingartner |first2=Herbert |title=Hemispheric lateralization of functions related to emotion |journal=Brain and Cognition |date=1986 |volume=5 |issue=3 |pages=322–353 |doi=10.1016/0278-2626(86)90035-7 |issn=0278-2626 |pmid=3530287 |s2cid=2636348 |url=https://zenodo.org/records/1258449 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Druga tumačenja pretpostavljaju da desna hemisfera ima dominantniju ulogu u doživljavanju i pozitivnih i negativnih emocija, dok razlike između hemisfera mogu zavisiti od vrste emocionalnog procesa koji se ispituje.<ref name="Fox_1991">{{cite journal |last1=Fox |first1=Nathan A. |title=If it's not left, it's right: Electroencephalographic asymmetries and emotional behavior |journal=American Psychologist |date=1991 |volume=46 |issue=8 |pages=863–872 |doi=10.1037/0003-066X.46.8.863 |issn=0003-066X |pmid=1928939 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.8.863 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Davidson_1990">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Ekman |first2=Paul |last3=Saron |first3=Clifford D. |last4=Senulis |first4=Joseph A. |last5=Friesen |first5=Wallace V. |title=Approach-withdrawal and cerebral asymmetry: Emotional expression and brain physiology I |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1990 |volume=58 |issue=2 |pages=330–341 |doi=10.1037/0022-3514.58.2.330 |issn=0022-3514 |pmid=2319445 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.58.2.330 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazala su na složeniju organizaciju emocionalne obrade. Frontalni režnjevi obje hemisfere imaju ulogu u emocionalnim procesima, dok parijetalni i temporalni režnjevi također učestvuju u njihovoj obradi.<ref name="Borod_1998_Right">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Cicero |first2=Frank A. |last3=Obler |first3=Loraine K. |last4=Welkowitz |first4=Joan |last5=Erhan |first5=Haseki M. |last6=Santschi |first6=Corinne |last7=Agosti |first7=Vito |last8=Whalen |first8=John R. |title=Right hemisphere emotional perception: Evidence across multiple channels |journal=Neuropsychology |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=446–458 |doi=10.1037/0894-4105.12.3.446 |issn=0894-4105 |pmid=9673999 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0894-4105.12.3.446 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Smanjena aktivnost desnog parijetalnog režnja povezana je s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]], dok je povećana aktivnost tog područja zabilježena kod [[anksioznost]]i.<ref name="Engels_2007">{{cite journal |last1=Engels |first1=Anna S. |last2=Heller |first2=Wendy |last3=Mohanty |first3=Aprajita |last4=Herrington |first4=John D. |last5=Banich |first5=Marie T. |last6=Webb |first6=Andrew G. |last7=Miller |first7=Gregory A. |title=Specificity of regional brain activity in anxiety types during emotion processing |journal=Psychophysiology |date=2007 |volume=44 |issue=3 |pages=352–363 |doi=10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |issn=0048-5772 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu prvobitne hipoteze valencije razvijeni su složeniji modeli koji uzimaju u obzir različite funkcije pojedinih moždanih područja i hemisfera, kao i razliku između emocionalnog doživljaja, izražavanja i motivacijskih procesa.<ref name="Spielberg_2008">{{cite journal |last1=Spielberg |first1=Jeffrey M. |last2=Stewart |first2=Jennifer L. |last3=Levin |first3=Rebecca L. |last4=Miller |first4=Gregory A. |last5=Heller |first5=Wendy |title=Prefrontal Cortex, Emotion, and Approach/Withdrawal Motivation |journal=Social and Personality Psychology Compass |date=2008 |volume=2 |issue=1 |pages=135–153 |doi=10.1111/j.1751-9004.2007.00064.x |issn=1751-9004 |pmc=2889703 |pmid=20574551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2889703/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Kognitivna neuronauka == Iako su emocije sastavni dio misaonih procesa, kognitivni procesi su se sve do kraja 1990-ih uglavnom proučavali odvojeno od emocija, pri čemu je pažnja bila usmjerena na neemocionalne procese kao što su [[pamćenje]], [[pažnja]], [[percepcija]], [[rješavanje problema]] i [[mentalna predodžba]].<ref name="Cacioppo_1999">{{cite journal |last1=Cacioppo |first1=John T. |last2=Gardner |first2=Wendi L. |title=Emotion |journal=Annual Review of Psychology |date=1999 |volume=50 |issue=1 |pages=191–214 |doi=10.1146/annurev.psych.50.1.191 |issn=0066-4308 |pmid=10074678 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.50.1.191 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna neuronauka]] i afektivna neuronauka razvile su se kao odvojena područja istraživanja neuronskih osnova kognitivnih i emocionalnih procesa. Međutim, iako se ova područja razlikuju prema vrsti procesa koji proučavaju, neuronski i mentalni mehanizmi emocionalnih i neemocionalnih procesa često se preklapaju.<ref name="Davidson_2000">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |title=Cognitive neuroscience needs affective neuroscience (and vice versa) |journal=Brain and Cognition |date=2000 |volume=42 |issue=1 |pages=89–92 |doi=10.1006/brcg.1999.1170 |issn=0278-2626 |pmid=10739607 |s2cid=22183667 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262699911703?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Zadaci kognitivne neuronauke u istraživanjima afektivne neuronauke == === Zadatak emocionalnog tipa "go/no-go" === Zadaci emocionalnog tipa "go/no-go" koriste se za proučavanje inhibicije odgovora, posebno načina na koji emocionalni podražaji utječu na sposobnost inhibiranja ponašanja.<ref name="Drevets_1998">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Raichle |first2=Marcus E. |title=Reciprocal suppression of regional cerebral blood flow during emotional versus higher cognitive processes: Implications for interactions between emotion and cognition |journal=Cognition and Emotion |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=353–385 |doi=10.1080/026999398379646 |issn=0269-9931 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/026999398379646 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uputstvo "go" od ispitanika zahtijeva da brzo odgovori, dok uputstvo "no-go" zahtijeva da zadrži ili inhibira odgovor. Budući da se podražaj "go" pojavljuje češće, zadatak omogućava procjenu sposobnosti ispitanika da inhibira prethodno pripremljeni odgovor u različitim emocionalnim uslovima.<ref name="Schulz_2007">{{cite journal |last1=Schulz |first1=Kurt P. |last2=Fan |first2=Jin |last3=Magidina |first3=Olga |last4=Marks |first4=Donald J. |last5=Hahn |first5=Britta |last6=Halperin |first6=Jeffrey M. |title=Does the emotional go/no-go task really measure behavioral inhibition? Convergence with measures on a non-emotional analog |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=2 |pages=151–160 |doi=10.1016/j.acn.2006.12.001 |issn=0887-6177 |pmc=2562664 |pmid=17207962 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2562664/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj zadatak se često kombinuje s metodama [[neurosnimanje|neurosnimanja]] kod zdravih osoba i pacijenata s afektivnim poremećajima kako bi se ispitale moždane funkcije povezane s [[Samoregulacija emocija|regulacijom emocija]].<ref name="Drevets_1998" /><ref name="Elliott_2004">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Ogilvie |first2=Alan |last3=Rubinsztein |first3=J. S. |last4=Calderon |first4=G. |last5=Dolan |first5=Raymond J. |last6=Sahakian |first6=Barbara J. |title=Abnormal ventral frontal response during performance of an affective go/no go task in patients with mania |journal=Biological Psychiatry |date=2004 |volume=55 |issue=12 |pages=1163–1170 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.03.007 |issn=0006-3223 |pmid=15184035 |s2cid=6511699 |hdl=21.11116/0000-0001-A247-8 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614942 |hdl-access = free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Elliott_2000">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Rubinsztein |first2=J. S. |last3=Sahakian |first3=Barbara J. |last4=Dolan |first4=Raymond J. |title=Selective attention to emotional stimuli in a verbal go/no-go task: An fMRI study |journal=NeuroReport |date=2000 |volume=11 |issue=8 |pages=1739–1744 |doi=10.1097/00001756-200006050-00028 |issn=0959-4965 |pmid=10852235 |s2cid=16872952 |url=https://www.ovid.com/jnls/neuroreport/abstract/00001756-200006050-00028~selective-attention-to-emotional-stimuli-in-a-verbal-gono-go?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Više istraživanja, uključujući istraživanja koja koriste zadatke go/no-go, ukazuje na uključenost pojedinih područja [[prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] u kontrolu emocionalnih reakcija na podražaje tokom inhibicije odgovora.<ref name="Hare_2005">{{cite journal |last1=Hare |first1=Todd A. |last2=Tottenham |first2=Nim |last3=Davidson |first3=Matthew C. |last4=Glover |first4=Gary H. |last5=Casey |first5=B. J. |title=Contributions of amygdala and striatal activity in emotion regulation |journal=Biological Psychiatry |date=2005 |volume=57 |issue=6 |pages=624–632 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.12.038 |issn=0006-3223 |pmid=15780849 |s2cid=17690328 |url=https://www.biologicalpsychiatryjournal.com/article/S0006-3223(04)01381-2/abstract |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Emocionalni Stroopov test === Prilagođen [[Stroopov efekt|Stroopovom efektu]], emocionalni Stroopov test koristi se za ispitivanje pažnje prema emocionalno značajnim podražajima.<ref name="Stroop_1935">{{cite journal |last1=Stroop |first1=J. Ridley |title=Studies of interference in serial verbal reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |date=1935 |volume=18 |issue=6 |pages=643–662 |doi=10.1037/h0054651 |issn=0022-1015 |hdl=11858/00-001M-0000-002C-5ADB-7 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2389918 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epp_2012">{{cite journal |last1=Epp |first1=Andrea M. |last2=Dobson |first2=Keith S. |last3=Dozois |first3=David J. A. |last4=Frewen |first4=Paul A. |title=A systematic meta-analysis of the stroop task in depression |journal=Clinical Psychology Review |date=2012 |volume=32 |issue=4 |pages=316–328 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.005 |issn=0272-7358 |pmid=22459792 |url=https://zenodo.org/records/8034491 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U ovom zadatku ispitanici trebaju imenovati boju tinte kojom su riječi napisane, zanemarujući njihovo značenje.<ref name="Pratto_1991">{{cite journal |last1=Pratto |first1=Felicia |last2=John |first2=Oliver P. |title=Automatic vigilance: The attention grabbing power of negative social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1991 |volume=61 |issue=3 |pages=380–391 |doi=10.1037/0022-3514.61.3.380 |issn=0022-3514 |url-access=subscription |pmid=1991510 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.61.3.380 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Općenito, ispitanici teže usmjeravaju pažnju s riječi koje imaju emocionalno značenje nego s neutralnih riječi.<ref name="Wentura_2000">{{cite journal |last1=Wentura |first1=Dirk |last2=Rothermund |first2=Klaus |last3=Bak |first3=Peter |title=Automatic vigilance: The attention-grabbing power of approach and avoidance-related social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=2000 |volume=78 |issue=6 |pages=1024–1037 |doi=10.1037/0022-3514.78.6.1024 |issn=0022-3514 |pmid=10870906 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.78.6.1024 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Williams_1986">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Broadbent |first2=Keith |title=Distraction by emotional stimuli: use of a Stroop task with suicide attempters |journal=British Journal of Clinical Psychology |date=1986 |volume=25 |issue=2 |pages=101–110 |doi=10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |issn=0144-6657 |pmid=3730646 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je imenovanje boje tinte obično sporije kada riječ ima emocionalno značenje nego kada je emocionalno neutralna.<ref name="Epp_2012" /> Zadatak se često koristi za ispitivanje selektivne pažnje prema negativnim ili prijetećim podražajima, koji se povezuju s različitim psihičkim poremećajima.<ref name="Williams_1996">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Mathews |first2=Andrew |last3=MacLeod |first3=Colin |title=The emotional Stroop task and psychopathology |journal=Psychological Bulletin |date=1996 |volume=120 |issue=1 |pages=3–24 |doi=10.1037/0033-2909.120.1.3 |issn=0033-2909 |pmid=8711015 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-2909.120.1.3 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihički poremećaji povezani su s različitim obrascima pristranosti pažnje.<ref name="Williams_1996" /><ref name="Gotlib_1996">{{cite encyclopaedia |last1=Gotlib |first1=Ian H. |last2=Roberts |first2=John E. |last3=Gilboa |first3=Eva |editor1-last=Sarason |editor1-first=Irwin G. |editor2-last=Pierce |editor2-first=Gregory R. |editor3-last=Sarason |editor3-first=Barbara R. |chapter=Cognitive interference in depression |title=Cognitive Interference: Theories, Methods, and Findings |publisher=Routledge |date=1996 |pages=347–377 |doi=10.4324/9781315827445 |isbn=978-1-315-82744-5 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781315827445/cognitive-interference-irwin-sarason-barbara-sarason-gregory-pierce |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, osobe sa [[fobija|fobijom]] od pauka mogu pokazivati veću interferenciju pri riječima povezanim s paucima nego pri drugim negativno obojenim riječima.<ref name="Watts_1986">{{cite journal |last1=Watts |first1=Fraser N. |last2=McKenna |first2=F. Peter |last3=Sharrock |first3=Rachel |last4=Trezise |first4=Lorna |title=Colour naming of phobia-related words |journal=British Journal of Psychology |date=1986 |volume=77 |issue=1 |pages=97–108 |doi=10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |issn=0007-1269 |pmid=2869817 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Slični nalazi zabilježeni su i kod riječi povezanih s prijetnjama karakterističnim za druge anksiozne poremećaje.<ref name="Williams_1996" /> Međutim, neka istraživanja dovela su u pitanje specifičnost takvih efekata. Kada su riječi izjednačene prema emocionalnoj izraženosti, anksiozni ispitanici u nekim istraživanjima pokazuju Stroopov efekt interferencije i pri negativnim i pri pozitivnim riječima.<ref name="Martin_1991">{{cite journal |last1=Martin |first1=Maryanne |last2=Williams |first2=Ruth M. |last3=Clark |first3=David M. |title=Does anxiety lead to selective processing of threat-related information? |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1991 |volume=29 |issue=2 |pages=147–160 |doi=10.1016/0005-7967(91)90043-3 |issn=0005-7967 |pmid=2021377 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796791900433?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mogg_1989">{{cite journal |last1=Mogg |first1=Karin |last2=Mathews |first2=Andrew M. |last3=Weinman |first3=John |title=Selective processing of threat cues in anxiety states: A replication |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1989 |volume=27 |issue=4 |pages=317–323 |doi=10.1016/0005-7967(89)90001-6 |issn=0005-7967 |pmid=2775141 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796789900016?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> To upućuje na mogućnost da specifični efekti riječi povezanih s pojedinim poremećajima prvenstveno proizlaze iz njihove konceptualne povezanosti s problemima karakterističnim za određeni poremećaj, a ne samo iz njihove emocionalne prirode.<ref name="Williams_1996" /> === Zadatak s 60 Ekmanovih lica === Zadatak s 60 [[Paul Ekman|Ekmanovih]] lica koristi se za ispitivanje prepoznavanja [[emocija]] na osnovu izraza lica, posebno šest [[Klasifikacija emocija|osnovnih emocija]].<ref name="DiehlSchmid_2007">{{cite journal |last1=Diehl-Schmid |first1=Janine |last2=Pohl |first2=C. |last3=Ruprecht |first3=C. |last4=Wagenpfeil |first4=S. |last5=Foerstl |first5=H. |last6=Kurz |first6=A. |title=The Ekman 60 faces test as a diagnostic instrument in frontotemporal dementia |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=4 |pages=459–464 |doi=10.1016/j.acn.2007.01.024 |issn=0887-6177 |pmid=17360152 |url=https://academic.oup.com/acn/article-abstract/22/4/459/2902 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ekman_1976">{{cite book |last1=Ekman |first1=Paul |last2=Friesen |first2=Wallace V. |title=Pictures of Facial Affect |publisher=Consulting Psychologists Press |date=1976 |location=Palo Alto, CA |isbn=978-0-89421-002-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Pictures_of_Facial_Affect.html?id=gbfMSgAACAAJ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zadatak se zasniva na crno-bijelim fotografijama deset osoba, šest muškaraca i četiri žene, pri čemu svaka osoba prikazuje različite emocionalne izraze. Od ispitanika se obično traži da što brže imenuju prikazanu emociju. Zadatak se koristi za ispitivanje teškoća u prepoznavanju emocija kod osoba s različitim neurološkim i psihičkim poremećajima, uključujući [[demencija|demenciju]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]].<ref name="DiehlSchmid_2007" /> Koristi se i za proučavanje pogrešaka u prepoznavanju emocija kod poremećaja kao što su [[granični poremećaj ličnosti]], [[shizofrenija]] i [[bipolarni poremećaj]].<ref name="IbarretxeBilbao_2009">{{cite journal |last1=Ibarretxe-Bilbao |first1=Naroa |last2=Junque |first2=Carme |last3=Tolosa |first3=Eduardo |last4=Marti |first4=Maria Jose |last5=Valldeoriola |first5=Francesc |last6=Bargallo |first6=Nuria |last7=Zarei |first7=Mojtaba |title=Neuroanatomical correlates of impaired decision-making and facial emotion recognition in early Parkinson's disease |journal=European Journal of Neuroscience |date=2009 |volume=30 |issue=6 |pages=1162–1171 |doi=10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |issn=0953-816X |pmid=19735293 |s2cid=413809 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SoeiroDeSouza_2012">{{cite journal |last1=Soeiro-de-Souza |first1=Márcio Gerhardt |last2=Bio |first2=Daniela S. |last3=David |first3=Daniele P. |last4=Santos |first4=Danilo R. |last5=Kerr |first5=Daniel S. |last6=Moreno |first6=Ricardo A. |last7=Machado-Vieira |first7=Rodrigo |last8=Moreno |first8=Ricardo Alberto |title=COMT Met (158) modulates facial emotion recognition in bipolar I disorder mood episodes |journal=Journal of Affective Disorders |date=2012 |volume=136 |issue=3 |pages=370–376 |doi=10.1016/j.jad.2011.11.021 |issn=0165-0327 |pmid=22222175 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165032711007385?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ebert_2012">{{cite journal |last1=Ebert |first1=A. |last2=Haussleiter |first2=I. S. |last3=Juckel |first3=G. |last4=Brüne |first4=M. |last5=Roser |first5=P. |date=2012 |title=Impaired facial emotion recognition in a ketamine model of psychosis |journal=Psychiatry Research |volume=200 |issue=2–3 |pages=724–727 |doi=10.1016/j.psychres.2012.06.034 |pmid=22776754 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165178112003459?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Paradigma sa skrivenom tačkom (emocije) === Emocionalna paradigma sa skrivenom tačkom eksperimentalni je zadatak koji se koristi za procjenu selektivne vizuelne pažnje prema afektivnim podražajima, kao i poteškoća u preusmjeravanju (odvajanju) pažnje s njih.<ref name="Koster_2004">{{cite journal |last1=Koster |first1=E. H. W. |last2=Crombez |first2=G. |last3=Verschuere |first3=B. |last4=De Houwer |first4=J. |date=2004 |title=Selective attention to threat in the dot probe paradigm: Differentiating vigilance and difficulty to disengage |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=42 |issue=10 |pages=1183–1192 |doi=10.1016/j.brat.2003.08.001 |pmid=15350857 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0005796703002286?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="MacLeod_1986">{{cite journal |last1=MacLeod |first1=C. |last2=Mathews |first2=A. |last3=Tata |first3=P. |date=1986 |title=Attentional bias in emotional disorders |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=95 |issue=1 |pages=15–20 |doi=10.1037/0021-843x.95.1.15 |pmid=3700842 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0021-843X.95.1.15 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zadatak počinje prikazivanjem krstića za fiksaciju u centru ekrana. Zatim se istovremeno prikazuju emocionalni i neutralni podražaj, nakon čega se na mjestu jednog od njih pojavljuje tačka. U podudarajućem uslovu tačka se pojavljuje na mjestu emocionalnog podražaja, a u nepodudarajućem na mjestu neutralnog podražaja. Od ispitanika se traži da što brže označe kada uoče tačku, pri čemu se mjeri [[mentalna hronometrija|vrijeme reakcije]]. Tačka koja se pojavi na istoj strani ekrana kao podražaj na koji je ispitanik usmjerio pažnju obično se uočava brže. Razlika u vremenu reakcije između podudarajućih i nepodudarajućih pokušaja može se stoga koristiti za procjenu usmjerenosti pažnje prema određenom podražaju.<ref name="Koster_2004" /> Najopsežnije istraživana primjena ovog zadatka odnosi se na pažnju prema podražajima koji signaliziraju prijetnju, kao što su lica koja izražavaju strah, kod osoba s anksioznim poremećajima. Anksiozne osobe obično brže reaguju u podudarajućim pokušajima, što može ukazivati na pojačanu usmjerenost pažnje prema prijetnji i/ili teškoću u odvajanju pažnje od prijetećih podražaja.<ref name="Koster_2004" /><ref name="Mogg_1998">{{cite journal |last1=Mogg |first1=K. |last2=Bradley |first2=B. P. |date=1998 |title=A cognitive–motivational analysis of anxiety |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=36 |issue=9 |pages=809–848 |doi=10.1016/s0005-7967(98)00063-1 |pmid=9701859 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0005796798000631?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uočena je i specifičnost pristranosti pažnje, pri čemu osobe mogu selektivno usmjeravati pažnju prema prijetnjama koje su povezane s njihovim poremećajem. Na primjer, osobe sa [[socijalna fobija|socijalnom fobijom]] selektivno usmjeravaju pažnju prema socijalnim prijetnjama, ali ne i prema fizičkim prijetnjama.<ref name="Asmundson_1994">{{cite journal |last1=Asmundson |first1=G. J. G. |last2=Stein |first2=M. B. |date=1994 |title=Selective processing of social threat in patients with generalized social phobia: Evaluation using a dot-probe paradigm |journal=Journal of Anxiety Disorders |volume=8 |issue=2 |pages=107–117 |doi=10.1016/0887-6185(94)90009-4 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0887618594900094?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, ta specifičnost može biti složenija. Kod osoba sa simptomima [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] u početnim pokušajima može se javiti pristranost pažnje prema podražajima povezanim s opsesivnim prijetnjama, ali se ona u kasnijim pokušajima smanjuje uslijed navikavanja na prijeteće podražaje.<ref name="Amir_2009">{{cite journal |last1=Amir |first1=N. |last2=Naimi |first2=S. |last3=Morrison |first3=A. S. |date=2009 |title=Attenuation of attention bias in obsessive-compulsive disorder |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=47 |issue=2 |pages=153–157 |doi=10.1016/j.brat.2008.10.020 |doi-access=free |pmc=2662360 |pmid=19046576 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2662360/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.paulekman.com/product/pictures-of-facial-affect-pofa/ Slika ekspresija lica (POFA) na zvaničnoj stranici Paula Ekmana] {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Afektivna neuronauka}} [[Kategorija:Afektivne nauke]] [[Kategorija:Grane neuronauke]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Neuropsihologija]] ci2vy001kew0dg0gpm95tjrv263blq8 3918039 3918016 2026-08-14T21:57:47Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3918039 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Afektivna neuronauka''' je područje koje proučava način na koji [[mozak]] obrađuje [[emocija|emocije]]. Ovo područje povezuje [[Neuronauka|neuronauku]] s [[psihologija|psihološkim proučavanjem]] [[psihologija ličnosti|ličnosti]], [[emocija]] i [[raspoloženje|raspoloženja]].<ref name="Panksepp_1990">{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |editor1-last=Puglisi-Allegra |editor1-first=Stefano |editor2-last=Oliverio |editor2-first=Alberto |chapter=A Role for Affective Neuroscience in Understanding Stress: The Case of Separation Distress Circuitry |title=Psychobiology of Stress |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |pages=41–57 |date=1990 |isbn=9789401073905 |doi=10.1007/978-94-009-1990-7_4 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-1990-7_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni mehanizmi emocija i samo određenje pojma emocije i dalje su predmet rasprave u afektivnoj neuronauci.<ref name="Celeghin_2017">{{cite journal |last1=Celeghin |first1=Alessia |last2=Diano |first2=Matteo |last3=Bagnis |first3=Arianna |last4=Viola |first4=Marco |last5=Tamietto |first5=Marco |title=Basic Emotions in Human Neuroscience: Neuroimaging and Beyond |journal=Frontiers in Psychology |volume=8 |pages=1432 |date=2017 |doi=10.3389/fpsyg.2017.01432 |pmid=28883803 |pmc=5573709 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5573709/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pojam "afektivna neuronauka" uveo je neuronaučnik [[Jaak Panksepp]] početkom 1990-ih, u vrijeme kada je [[kognitivna neuronauka]] bila uglavnom usmjerena na područja psihologije koja nisu uključivala emocije, poput [[pažnja|pažnje]] i [[pamćenje|pamćenja]].<ref>{{Cite book |last=Panksepp |first=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |year=2004 |isbn=978-0-19-517805-0 |edition=1st |language=English}}</ref> == Područja mozga povezana s emocijama == Smatra se da su emocije povezane s aktivnošću područja mozga koja usmjeravaju pažnju, potiču i usmjeravaju ponašanje te pomažu u donošenju odluka o okolini. Rana istraživanja povezanosti emocija i mozga proveli su [[Paul Broca]],<ref name="Broca_1878">{{cite journal |last1=Broca |first1=Paul |title=Anatomie comparée des circonvolutions cérébrales: le grand lobe limbique |journal=Revue d'Anthropologie |volume=1 |pages=385–498 |date=1878 |url=https://scispace.com/papers/anatomie-comparee-des-circonvolutions-cerebrales-le-grand-1bskkpmpgd |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=fr}}</ref> [[James Papez]],<ref name="Papez_1937">{{cite journal |last1=Papez |first1=James W. |title=A PROPOSED MECHANISM OF EMOTION |journal=Archives of Neurology & Psychiatry |volume=38 |issue=4 |pages=725–743 |date=1937 |doi=10.1001/archneurpsyc.1937.02260220069003 |url=https://jamanetwork.com/journals/archneurpsyc/article-abstract/647356 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i [[Paul D. MacLean]].<ref name="MacLean_1952">{{cite journal |last1=MacLean |first1=Paul D. |title=Some psychiatric implications of physiological studies on frontotemporal portion of limbic system (Visceral brain) |journal=Electroencephalography and Clinical Neurophysiology |volume=4 |issue=4 |pages=407–418 |date=1952 |doi=10.1016/0013-4694(52)90073-4 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0013469452900734 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njihova istraživanja ukazala su na povezanost emocija s grupom struktura u centralnom dijelu [[Mozak|mozga]] poznatom kao [[limbički sistem]]. Limbički sistem obuhvata sljedeće strukture mozga: === Limbički sistem === * [[Amigdala]] – amigdala se sastoji od dvije male, zaobljene strukture smještene bliže čelu, odnosno [[Anatomski izrazi za položaj|anteriorno]], u odnosu na [[hipokampus|hipokampuse]], u blizini polova [[sljepoočni režanj|sljepoočnih režnjeva]]. Amigdala učestvuje u prepoznavanju i učenju koji su elementi okoline važni i imaju emocionalno značenje.<ref name="UCSF_2026_Behavior">{{cite web |author=Memory and Aging Center |title=Behavior |website=Memory and Aging Center, University of California San Francisco |publisher=The Regents of the University of California |date=2026 |url=https://memory.ucsf.edu/brain-health/behavior |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Simic_2021">{{cite journal |last1=Šimić |first1=Goran |last2=Tkalčić |first2=Mladenka |last3=Vukić |first3=Vana |last4=Mulc |first4=Damir |last5=Španić |first5=Ena |last6=Šagud |first6=Marina |last7=Olucha-Bordonau |first7=Francisco E. |last8=Vukšić |first8=Mario |last9=R. Hof |first9=Patrick |title=Understanding Emotions: Origins and Roles of the Amygdala |journal=Biomolecules |volume=11 |issue=6 |pages=823 |date=2021 |doi=10.3390/biom11060823 |hdl=10234/194226 |doi-access=free |hdl-access = free |url=https://www.mdpi.com/2218-273X/11/6/823 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pessoa_2010">{{cite journal |last1=Pessoa |first1=Luiz |title=Emotion and cognition and the amygdala: From "what is it?" to "what's to be done?" |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=12 |pages=3416–3429 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2010.06.038 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393210002897 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Amigdala ima važnu ulogu u nastanku emocija, posebno [[strah|straha]] i drugih negativnih emocija.<ref name="LeDoux_1995">{{cite journal |last1=LeDoux |first1=Joseph E. |title=Emotion: Clues from the Brain |journal=Annual Review of Psychology |volume=46 |issue=1 |pages=209–235 |date=1995 |doi=10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |pmid=7872730 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.ps.46.020195.001233 |url-access=subscription|access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Aktivacija amigdale često se javlja pri opažanju potencijalne prijetnje. Amigdala koristi prethodna iskustva i povezana sjećanja kako bi pomogla u procjeni trenutnih događaja.<ref name="Breiter_1996">{{cite journal |last1=Breiter |first1=Hans C. |last2=Etcoff |first2=Nancy L. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=Kennedy |first4=William A. |last5=Rauch |first5=Scott L. |last6=Buckner |first6=Randy L. |last7=Strauss |first7=Monica M. |last8=Hyman |first8=Steven E. |last9=Rosen |first9=Bruce R. |title=Response and Habituation of the Human Amygdala during Visual Processing of Facial Expression |journal=Neuron |volume=17 |issue=5 |pages=875–887 |date=1996 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80219-6 |pmid=8938120 |s2cid=17284478 |url=https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(00)80219-6 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Talamus]] – talamus učestvuje u povezivanju senzornih i motornih signala i njihovom prosljeđivanju prema [[moždana kora|moždanoj kori]].<ref name="Sherman_2006">{{cite journal |last1=Sherman |first1=S. Murray |title=Thalamus |journal=Scholarpedia |volume=1 |issue=9 |pages=1583 |date=2006 |doi=10.4249/scholarpedia.1583 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Thalamus |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ima važnu ulogu i u regulaciji [[neuronauka spavanja|spavanja i budnosti]].<ref name="Steriade_1988">{{cite journal |last1=Steriade |first1=Mircea |last2=Llinás |first2=Rodolfo R. |title=The functional states of the thalamus and the associated neuronal interplay |journal=Physiological Reviews |volume=68 |issue=3 |pages=649–742 |date=1988 |doi=10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url=https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/physrev.1988.68.3.649 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipotalamus]] – hipotalamus učestvuje u stvaranju fizioloških reakcija povezanih s emocijama, poput [[plač]]a. Također je dio [[sistem nagrađivanja|sistema nagrađivanja]], koji je povezan s [[Teorija proširivanja i izgradnje|pozitivnim emocijama]].<ref name="Armony_2013">{{cite book |editor1-last=Armony |editor1-first=Jorge |editor2-last=Vuilleumier |editor2-first=Patrik |title=The Cambridge Handbook of Human Affective Neuroscience |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |date=2013 |isbn=9781107314016 |oclc=825767970 |doi=10.1017/CBO9780511843716 |url=https://search.worldcat.org/title/825767970 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Hipokampus]] – hipokampus je struktura koja prvenstveno učestvuje u procesima [[pamćenje|pamćenja]].<ref name="Rolls_2022">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=The hippocampus, ventromedial prefrontal cortex, and episodic and semantic memory |journal=Progress in Neurobiology |volume=217 |pages=102334 |date=2022 |doi=10.1016/j.pneurobio.2022.102334 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0301008222001204 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Učestvuje u stvaranju novih sjećanja i povezuje senzorne informacije, poput vidnih podražaja, mirisa i zvukova, sa sjećanjima. Hipokampus omogućava pohranjivanje [[dugoročno pamćenje|dugoročnih sjećanja]] i njihovo prisjećanje kada je potrebno.<ref name="Fischer_2003">{{cite journal |last1=Fischer |first1=Håkan |last2=Wright |first2=Christopher I. |last3=Whalen |first3=Paul J. |last4=McInerney |first4=Sean C. |last5=Shin |first5=Lisa M. |last6=Rauch |first6=Scott L. |title=Brain habituation during repeated exposure to fearful and neutral faces: A functional MRI study |journal=Brain Research Bulletin |volume=59 |issue=5 |pages=387–392 |date=2003 |doi=10.1016/S0361-9230(02)00940-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0361923002009401 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Fornix (neuroanatomija)|Forniks]] – forniks je glavni nervni put koji povezuje [[hipokampus]] s [[mamilarnа tijela|mamilarnim tijelima]]. Važan je za [[prostorno pamćenje]], [[epizodičko pamćenje]] i [[izvršne funkcije]].<ref name="Modi_2013_Trait">{{cite journal |last1=Modi |first1=Shilpi |last2=Trivedi |first2=Richa |last3=Singh |first3=Kavita |last4=Kumar |first4=Pawan |last5=Rathore |first5=Ram K.S. |last6=Tripathi |first6=Rajendra P. |last7=Khushu |first7=Subash |title=Individual differences in trait anxiety are associated with white matter tract integrity in fornix and uncinate fasciculus: Preliminary evidence from a DTI based tractography study |journal=Behavioural Brain Research |volume=238 |pages=188–192 |date=2013 |doi=10.1016/j.bbr.2012.10.007 |pmid=23085341 |s2cid=1741104 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0166432812006468 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mamilarna tijela]] – parne strukture hipotalamusa koje imaju važnu ulogu u funkcijama pamćenja, posebno u [[epizodičko pamćenje|prisjećanju događaja]]. Povezana su s hipokampusom putem forniksa i dio su neuronskih puteva uključenih u procese pamćenja.<ref name="Vann_2010">{{cite journal |last1=Vann |first1=Seralynne D. |title=Re-evaluating the role of the mammillary bodies in memory |journal=Neuropsychologia |volume=48 |issue=8 |pages=2316–2327 |date=2010 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2009.10.019 |pmid=19879886 |s2cid=2424758 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393209004229 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Njušni režanj]] – struktura prednjeg dijela mozga koja prima i obrađuje informacije povezane s [[miris|njušnim sistemom]]. Ima veze s moždanim područjima uključenim u emocionalnu obradu i pamćenje, zbog čega mirisi mogu biti snažno povezani s emocionalnim i autobiografskim sjećanjima.<ref name="Imai_2014">{{cite journal |last1=Imai |first1=Takeshi |title=Construction of functional neuronal circuitry in the olfactory bulb |journal=Seminars in Cell & Developmental Biology |volume=35 |pages=180–188 |date=2014 |doi=10.1016/j.semcdb.2014.07.012 |issn=1084-9521 |pmid=25084319 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1084952114002237 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tong_2014">{{cite journal |last1=Tong |first1=Michelle T. |last2=Peace |first2=Shane T. |last3=Cleland |first3=Thomas A. |title=Properties and mechanisms of olfactory learning and memory |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=8 |pages=238 |date=2014 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00238 |issn=1662-5153 |pmid=25071492 |pmc=4083347 |url=https://www.frontiersin.org/journals/behavioral-neuroscience/articles/10.3389/fnbeh.2014.00238/full |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Cingularni girus]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji se nalazi iznad [[Žuljevito tijelo|corpus callosum]].<ref name="Rolls_2019_Cingulate">{{cite book |last1=Rolls |first1=Edmund T. |chapter=The cingulate cortex and limbic systems for action, emotion, and memory |title=Cingulate Cortex |editor1-last=Vogt |editor1-first=Brent A. |volume=166 |pages=23–37 |publisher=Elsevier |date=2019 |doi=10.1016/B978-0-444-64196-0.00002-9 |isbn=9780444641960 |pmid=31731913 |s2cid=208060755 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/handbook/abs/pii/B9780444641960000029 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti njegovi dijelovi učestvuju u emocionalnoj obradi, regulaciji visceralnih reakcija, izboru odgovora, pažnji i pamćenju.<ref name="Weissman_2005">{{cite journal |last1=Weissman |first1=Daniel H. |last2=Gopalakrishnan |first2=A. |last3=Hazlett |first3=C. J. |last4=Woldorff |first4=Marty G. |title=Dorsal Anterior Cingulate Cortex Resolves Conflict from Distracting Stimuli by Boosting Attention toward Relevant Events |journal=Cerebral Cortex |volume=15 |issue=2 |pages=229–237 |date=2005 |doi=10.1093/cercor/bhh125 |issn=1460-2199 |pmid=15238434 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/15/2/229/343600 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Prednji cingularni korteks]] povezan je s emocionalnom sviješću, [[Motivacija|motivacijom]]<ref name="Medford_2010">{{cite journal |last1=Medford |first1=Nick |last2=Critchley |first2=Hugo D. |title=Conjoint activity of anterior insular and anterior cingulate cortex: awareness and response |journal=Brain Structure and Function |volume=214 |issue=5–6 |pages=535–549 |date=2010 |doi=10.1007/s00429-010-0265-x |issn=1863-2653 |pmid=20512367 |pmc=2886906 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00429-010-0265-x |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i obradom konflikta, dok je subgenualni dio cingularnog korteksa povezan s regulacijom raspoloženja i depresivnim stanjima.<ref name="Drevets_2008">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Savitz |first2=Jonathan |last3=Trimble |first3=Michael |title=The Subgenual Anterior Cingulate Cortex in Mood Disorders |journal=CNS Spectrums |volume=13 |issue=8 |pages=663–681 |date=2008 |doi=10.1017/S1092852900013754 |issn=1092-8529 |pmid=18704022 |pmc=2729429 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/cns-spectrums/article/abs/subgenual-anterior-cingulate-cortex-in-mood-disorders/0BDF5D106CE140446DBD1594C515435D |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Druge moždane strukture === [[Bazna ganglija|Bazalni gangliji]] – grupe subkortikalnih jezgara smještene obostrano u odnosu na [[talamus]]. Imaju važnu ulogu u [[Motivacija|motivaciji]],<ref name="DaCunha_2012">{{cite journal |last1=Da Cunha |first1=Claudio |last2=Gomez-A |first2=Alexander |last3=Blaha |first3=Charles D. |title=The role of the basal ganglia in motivated behavior |journal=Reviews in the Neurosciences |volume=23 |issue=5–6 |pages=747–767 |date=2012 |doi=10.1515/revneuro-2012-0063 |pmid=23079510 |s2cid=30904211 |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/revneuro-2012-0063/html |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> odabiru [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Učenje|učenju]] na osnovu nagrade.<ref name="Mikhael_2016">{{cite journal |last1=Mikhael |first1=John G. |last2=Bogacz |first2=Rafal |title=Learning Reward Uncertainty in the Basal Ganglia |journal=PLOS Computational Biology |volume=12 |issue=9 |pages=e1005062 |date=2016 |doi=10.1371/journal.pcbi.1005062 |issn=1553-7358 |pmid=27588389 |pmc=5010214 |url=https://journals.plos.org/ploscompbiol/article?id=10.1371/journal.pcbi.1005062 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Orbitofrontalni korteks]] – dio prefrontalnog korteksa koji ima važnu ulogu u donošenju odluka i procjeni emocionalnih posljedica različitih izbora. Posebno je povezan s korištenjem emocionalnih informacija pri procjeni vrijednosti i posljedica ponašanja.<ref name="Bechara_2000">{{cite journal |last1=Bechara |first1=Antoine |last2=Damasio |first2=Hanna |last3=Damasio |first3=Antonio R. |title=Emotion, Decision Making and the Orbitofrontal Cortex |journal=Cerebral Cortex |volume=10 |issue=3 |pages=295–307 |date=2000 |doi=10.1093/cercor/10.3.295 |issn=1047-3211 |pmid=10731224 |url=https://academic.oup.com/cercor/article-abstract/10/3/295/449599 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Prefrontalni korteks]] – područje [[Moždana kora|moždane kore]] povezano s regulacijom ponašanja, donošenjem odluka, procjenom posljedica i regulacijom emocija. Učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema dugoročnim ciljevima i inhibiranju neposrednih reakcija kada su one u sukobu s tim ciljevima.<ref name="Davidson_1995">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Sutton |first2=Steven K. |title=Affective neuroscience: the emergence of a discipline |journal=Current Opinion in Neurobiology |volume=5 |issue=2 |pages=217–224 |date=1995 |doi=10.1016/0959-4388(95)80029-8 |issn=0959-4388 |pmid=7620310 |s2cid=14639993 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0959438895800298 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> ** [[Ventromedijalni prefrontalni korteks]] (vmPFC) – dio [[Prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] koji je uključen u regulaciju emocija, posebno u kontekstu [[psihološki stres|stresnih]] i emocionalno značajnih podražaja. Njegova aktivnost povezana je s procesima emocionalne procjene i regulacije.<ref name="Suzuki_2021">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Yukihiro |last2=Tanaka |first2=Saori C. |title=Functions of the ventromedial prefrontal cortex in emotion regulation under stress |journal=Scientific Reports |volume=11 |issue=1 |pages=18225 |date=2021 |doi=10.1038/s41598-021-97751-0 |issn=2045-2322 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-021-97751-0 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Ventralni [[strijatum]] – skup struktura uključenih u motivaciju, nagrađivanje i usmjeravanje ponašanja. Njegov dio, nucleus accumbens, ima važnu ulogu u procesiranju nagrade i ugode te u motivacijskim procesima povezanim s nagrađujućim podražajima.<ref name="Kringelbach_2010">{{cite journal |last1=Kringelbach |first1=Morten L. |last2=Berridge |first2=Kent C. |title=The functional neuroanatomy of pleasure and happiness |journal=Discovery Medicine |volume=9 |issue=49 |pages=579–587 |date=2010 |pmid=20587348 |pmc=3008353 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3008353/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Insula]] – dio [[Moždana kora|moždane kore]] koji ima važnu ulogu u obradi informacija o unutrašnjem stanju organizma, uključujući visceralne i autonomne procese. Povezana je s interocepcijom, emocionalnom sviješću i empatijom.<ref name="Rolls_2016">{{cite journal |last1=Rolls |first1=Edmund T. |title=Functions of the anterior insula in taste, autonomic, and related functions |journal=Brain and Cognition |volume=110 |pages=4–19 |date=2016 |doi=10.1016/j.bandc.2015.07.002 |issn=0278-2626 |pmid=26277487 |s2cid=5961714 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262615000858 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Mali mozak]] – ima važnu ulogu u različitim aspektima emocionalne obrade, uključujući [[Percepcija|percepciju]] i pripisivanje [[Emocije|emocija]].<ref name="Adamaszek_2022">{{cite book |last1=Adamaszek |first1=Michael |last2=Manto |first2=Mario |last3=Schutter |first3=Dennis J. L. G. |chapter=Current and Future Perspectives of the Cerebellum in Affective Neuroscience |title=The Emotional Cerebellum |editor1-last=Adamaszek |editor1-first=Michael |editor2-last=Manto |editor2-first=Mario |editor3-last=Schutter |editor3-first=Dennis J. L. G. |volume=1378 |pages=303–313 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |date=2022 |doi=10.1007/978-3-030-99550-8_19 |isbn=978-3-030-99549-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-99550-8_19 |chapter-url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja [[lezija]] pokazuju da oštećenje malog mozga može biti povezano sa smanjenjem pozitivnih emocionalnih iskustava.<ref name="Turner_2007">{{cite journal |last1=Turner |first1=Beth M. |last2=Paradiso |first2=Sergio |last3=Marvel |first3=Cherie L. |last4=Pierson |first4=Ronald |last5=Boles Ponto |first5=Laura L. |last6=Hichwa |first6=Richard D. |last7=Robinson |first7=Robert G. |title=The cerebellum and emotional experience |journal=Neuropsychologia |volume=45 |issue=6 |pages=1331–1341 |date=2007 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2006.09.023 |issn=0028-3932 |pmid=17113117 |s2cid=1308358 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0028393206003915 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mali mozak može imati ulogu i u regulaciji neuronskih odgovora na nagrađujuće podražaje, uključujući novčane nagrade,<ref name="MartinSolch_2001">{{cite journal |last1=Martin-Sölch |first1=C. |last2=Magyar |first2=S. |last3=Künig |first3=G. |last4=Missimer |first4=J. |last5=Schultz |first5=W. |last6=Leenders |first6=K. L. |title=Changes in brain activation associated with reward processing in smokers and nonsmokers. A positron emission tomography study |journal=Experimental Brain Research |volume=139 |issue=3 |pages=278–286 |date=2001 |doi=10.1007/s002210100751 |issn=0014-4819 |pmid=11545466 |s2cid=29989526 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s002210100751 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> psihoaktivne supstance,<ref name="Sell_1999">{{cite journal |last1=Sell |first1=L. A. |last2=Morris |first2=J. |last3=Bearn |first3=J. |last4=Frackowiak |first4=R. S. |last5=Friston |first5=K. J. |last6=Dolan |first6=R. J. |title=Activation of reward circuitry in human opiate addicts |journal=The European Journal of Neuroscience |volume=11 |issue=3 |pages=1042–1048 |date=1999 |doi=10.1046/j.1460-9568.1999.00522.x |issn=0953-816X |pmid=10103096 |s2cid=12004748 |hdl=21.11116/0000-0001-A04C-5 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614310 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> i orgazam.<ref name="Zhou_2008">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Huan-Xiang |title=The debut of PMC Biophysics |journal=PMC Biophysics |volume=1 |issue=1 |pages=1 |date=2008 |doi=10.1186/1757-5036-1-1 |issn=1757-5036 |pmid=19351423 |pmc=2605105 |url=https://link.springer.com/article/10.1186/1757-5036-1-1 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Opisan je i [[cerebelarni kognitivno-afektivni sindrom]], koji može uključivati promjene ličnosti i načina izražavanja emocija.<ref name="Parvizi_2001">{{cite journal |last1=Parvizi |first1=Josef |last2=Anderson |first2=Steven W. |last3=Martin |first3=Richard D. |last4=Damasio |first4=Hanna |last5=Damasio |first5=Antonio R. |title=Pathological laughter and crying: A link to the cerebellum |journal=Brain |volume=124 |issue=9 |pages=1708–1719 |date=2001 |doi=10.1093/brain/124.9.1708 |issn=0006-8950 |pmid=11522574 |url=https://academic.oup.com/brain/article-abstract/124/9/1708/303196 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Lateralni prefrontalni korteks]] – učestvuje u usmjeravanju ponašanja prema ciljevima, uključujući inhibiciju nepoželjnih ponašanja i odabir ponašanja koja doprinose ostvarenju ciljeva.<ref name="Barbas_2017_PrefrontalCortexIntegrationEmotionCognition">{{cite book |last1=Barbas |first1=Helen |last2=García-Cabezas |first2=Miguel Ángel |chapter=Prefrontal Cortex Integration of Emotion and Cognition |title=The Prefrontal Cortex as an Executive, Emotional, and Social Brain |editor1-last=Watanabe |editor1-first=Masataka |pages=51–76 |publisher=Springer Japan |location=Tokyo |date=2017 |doi=10.1007/978-4-431-56508-6_4 |isbn=978-4-431-56506-2 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-4-431-56508-6_4 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * Primarni [[motorni korteks|somatosenzorni]] – učestvuje u različitim fazama emocionalne obrade. Ima ulogu u obradi tjelesnih informacija povezanih s emocionalnim stanjem, kao i u regulaciji emocionalnih reakcija.<ref name="Kropf_2019">{{cite journal |last1=Kropf |first1=Erika |last2=Syan |first2=Sabrina K. |last3=Minuzzi |first3=Luciano |last4=Frey |first4=Benicio N. |title=From anatomy to function: the role of the somatosensory cortex in emotional regulation |journal=Brazilian Journal of Psychiatry |date=2019 |volume=41 |issue=3 |pages=261–269 |doi=10.1590/1516-4446-2018-0183 |issn=1809-452X |pmc=6794131 |pmid=30540029 |url=https://www.scielo.br/j/rbp/a/XdBJNQBLMF55gHTLTDb8yFF/?lang=en |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Sljepoočni režanj|Sljepoočni korteks]] – učestvuje u obradi [[zvuk]]a, [[govor]]a i [[jezik]]a, kao i u prepoznavanju lica i emocionalnih izraza na osnovu vizuelnih znakova.<ref name="Goghari_2010">{{cite journal |last1=Goghari |first1=Vina M. |last2=MacDonald |first2=Angus W. |last3=Sponheim |first3=Scott R. |title=Temporal Lobe Structures and Facial Emotion Recognition in Schizophrenia Patients and Nonpsychotic Relatives |journal=Schizophrenia Bulletin |date=2010 |volume=37 |issue=6 |pages=1281–1294 |doi=10.1093/schbul/sbq046 |issn=0586-7614 |pmc=3196942 |pmid=20484523 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3196942/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Također učestvuje u obradi emocionalnog sadržaja sjećanja i njegovom povezivanju s drugim aspektima memorije.<ref name="Kumfor_2014">{{cite journal |last1=Kumfor |first1=Fiona |last2=Irish |first2=Muireann |last3=Hodges |first3=John R. |last4=Piguet |first4=Olivier |title=Frontal and temporal lobe contributions to emotional enhancement of memory in behavioral-variant frontotemporal dementia and Alzheimer's disease |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |date=2014 |volume=8 |pages=225 |doi=10.3389/fnbeh.2014.00225 |issn=1662-5153 |pmc=4067999 |pmid=25009480 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4067999/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> * [[Moždano stablo]] – Moždano stablo ima važnu ulogu u obradi emocionalnih reakcija i povezivanju senzornih informacija s autonomnim i motoričkim odgovorima organizma. Sastoji se od niza neuronskih sistema koji prenose uzlazne senzorne i silazne motoričke informacije kao i sistema koji moduliraju njihovu obradu.<ref name="Venkatraman_2017">{{cite journal |last1=Venkatraman |first1=Anand |last2=Edlow |first2=Brian L. |last3=Immordino-Yang |first3=Mary Helen |title=The Brainstem in Emotion: A Review |journal=Frontiers in Neuroanatomy |date=2017 |volume=11 |pages=15 |doi=10.3389/fnana.2017.00015 |issn=1662-5129 |pmc=5343067 |pmid=28337130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5343067/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Desna hemisfera == Istraživanja o ulozi [[Moždana hemisfera|desne moždane hemisfere]] u emocionalnoj obradi dovela su do razvoja nekoliko modela lateralizacije emocija. Nakon što je uočio smanjenu emocionalnu obradu kod osoba s oštećenjima desne hemisfere, C. K. Mills je pretpostavio da su emocije neposredno povezane s funkcijama desne hemisfere.<ref name="Mills_1912">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cerebral mechanism of emotional expression |journal=Transactions of the College of Physicians of Philadelphia |date=1912 |volume=34 |pages=381–390 |issn=0079-0524 |language=en}}</ref><ref name="Mills_1912b">{{cite journal |last1=Mills |first1=Charles K. |title=The cortical representation of emotion, with a discussion of some points in the general nervous mechanism of expression in its relation to organic nervous disease and insanity |journal=Proceedings of the American Medico-Psychological Association |date=1912 |volume=19 |pages=297–300 |language=en}}</ref> Istraživanja provedena početkom 1990-ih ukazala su na mogućnost da su emocionalno izražavanje i razumijevanje emocija povezani s manjim moždanim strukturama pretežno smještenim u desnoj hemisferi.<ref name="Borod_1992">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |title=Interhemispheric and intrahemispheric control of emotion: A focus on unilateral brain damage |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |date=1992 |volume=60 |issue=3 |pages=339–348 |doi=10.1037/0022-006X.60.3.339 |issn=0022-006X |pmid=1619088 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-006X.60.3.339 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ova istraživanja doprinijela su razvoju hipoteze desne hemisfere i hipoteze valencije. === Hipoteza desne hemisfere === Prema hipotezi desne hemisfere, desna hemisfera ima veću ulogu u obradi emocija od lijeve hemisfere.<ref name="Borod_1983">{{cite book |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Koff |first2=Elissa |last3=Caron |first3=H. S. |chapter=Right hemispheric specialization for the expression and appreciation of emotion: A focus on the face |title=Cognitive Processing in the Right Hemisphere |editor1-last=Perecman |editor1-first=Ellen |pages=83–110 |publisher=Academic Press |location=New York |date=1983 |isbn=978-0-12-550680-9 |url=https://shop.elsevier.com/books/cognitive-processing-in-the-right-hemisphere/perecman/978-0-12-550680-9 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Povezuje se s neverbalnim, sintetičkim, integrativnim i holističkim načinima obrade informacija, kao i s procesima koji uključuju prostornu pažnju i cjelovito opažanje.<ref name="Borod_1992" /> Oštećenja desne hemisfere povezana su s izraženijim poremećajima prostorne pažnje nego oštećenja lijeve hemisfere, a desna hemisfera ima snažne veze s subkortikalnim sistemima uključenim u autonomno uzbuđenje i pažnju.<ref name="Yokoyama_1987">{{cite journal |last1=Yokoyama |first1=K. |last2=Jennings |first2=R. |last3=Ackles |first3=P. |last4=Hood |first4=B. S. |last5=Boller |first5=F. |title=Lack of heart rate changes during an attention-demanding task after right hemisphere lesions |journal=Neurology |date=1987 |volume=37 |issue=4 |pages=624–630 |doi=10.1212/wnl.37.4.624 |issn=0028-3878 |pmid=3561774 |s2cid=38096461 |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/WNL.37.4.624 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kod osoba s oštećenjem desne hemisfere također su zabilježeni poremećaji u obrascima odgovora autonomnog nervnog sistema, što ukazuje na povezanost desne hemisfere s subkortikalnim strukturama uključenim u emocionalne procese. === Hipoteza valencije === Prema hipotezi valencije, [[Moždana hemisfera|moždane hemisfere]] imaju različite uloge u obradi emocija. U prvobitnoj verziji ovog modela pretpostavljalo se da je desna hemisfera dominantnija u obradi negativnih emocija, dok je lijeva hemisfera više uključena u obradu pozitivnih emocija.<ref name="Silberman_1986">{{cite journal |last1=Silberman |first1=Edward K. |last2=Weingartner |first2=Herbert |title=Hemispheric lateralization of functions related to emotion |journal=Brain and Cognition |date=1986 |volume=5 |issue=3 |pages=322–353 |doi=10.1016/0278-2626(86)90035-7 |issn=0278-2626 |pmid=3530287 |s2cid=2636348 |url=https://zenodo.org/records/1258449 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Druga tumačenja pretpostavljaju da desna hemisfera ima dominantniju ulogu u doživljavanju i pozitivnih i negativnih emocija, dok razlike između hemisfera mogu zavisiti od vrste emocionalnog procesa koji se ispituje.<ref name="Fox_1991">{{cite journal |last1=Fox |first1=Nathan A. |title=If it's not left, it's right: Electroencephalographic asymmetries and emotional behavior |journal=American Psychologist |date=1991 |volume=46 |issue=8 |pages=863–872 |doi=10.1037/0003-066X.46.8.863 |issn=0003-066X |pmid=1928939 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.8.863 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Davidson_1990">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |last2=Ekman |first2=Paul |last3=Saron |first3=Clifford D. |last4=Senulis |first4=Joseph A. |last5=Friesen |first5=Wallace V. |title=Approach-withdrawal and cerebral asymmetry: Emotional expression and brain physiology I |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1990 |volume=58 |issue=2 |pages=330–341 |doi=10.1037/0022-3514.58.2.330 |issn=0022-3514 |pmid=2319445 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.58.2.330 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazala su na složeniju organizaciju emocionalne obrade. Frontalni režnjevi obje hemisfere imaju ulogu u emocionalnim procesima, dok parijetalni i temporalni režnjevi također učestvuju u njihovoj obradi.<ref name="Borod_1998_Right">{{cite journal |last1=Borod |first1=Joan C. |last2=Cicero |first2=Frank A. |last3=Obler |first3=Loraine K. |last4=Welkowitz |first4=Joan |last5=Erhan |first5=Haseki M. |last6=Santschi |first6=Corinne |last7=Agosti |first7=Vito |last8=Whalen |first8=John R. |title=Right hemisphere emotional perception: Evidence across multiple channels |journal=Neuropsychology |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=446–458 |doi=10.1037/0894-4105.12.3.446 |issn=0894-4105 |pmid=9673999 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0894-4105.12.3.446 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Smanjena aktivnost desnog parijetalnog režnja povezana je s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]], dok je povećana aktivnost tog područja zabilježena kod [[anksioznost]]i.<ref name="Engels_2007">{{cite journal |last1=Engels |first1=Anna S. |last2=Heller |first2=Wendy |last3=Mohanty |first3=Aprajita |last4=Herrington |first4=John D. |last5=Banich |first5=Marie T. |last6=Webb |first6=Andrew G. |last7=Miller |first7=Gregory A. |title=Specificity of regional brain activity in anxiety types during emotion processing |journal=Psychophysiology |date=2007 |volume=44 |issue=3 |pages=352–363 |doi=10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |issn=0048-5772 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8986.2007.00518.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu prvobitne hipoteze valencije razvijeni su složeniji modeli koji uzimaju u obzir različite funkcije pojedinih moždanih područja i hemisfera, kao i razliku između emocionalnog doživljaja, izražavanja i motivacijskih procesa.<ref name="Spielberg_2008">{{cite journal |last1=Spielberg |first1=Jeffrey M. |last2=Stewart |first2=Jennifer L. |last3=Levin |first3=Rebecca L. |last4=Miller |first4=Gregory A. |last5=Heller |first5=Wendy |title=Prefrontal Cortex, Emotion, and Approach/Withdrawal Motivation |journal=Social and Personality Psychology Compass |date=2008 |volume=2 |issue=1 |pages=135–153 |doi=10.1111/j.1751-9004.2007.00064.x |issn=1751-9004 |pmc=2889703 |pmid=20574551 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2889703/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Kognitivna neuronauka == Iako su emocije sastavni dio misaonih procesa, kognitivni procesi su se sve do kraja 1990-ih uglavnom proučavali odvojeno od emocija, pri čemu je pažnja bila usmjerena na neemocionalne procese kao što su [[pamćenje]], [[pažnja]], [[percepcija]], [[rješavanje problema]] i [[mentalna predodžba]].<ref name="Cacioppo_1999">{{cite journal |last1=Cacioppo |first1=John T. |last2=Gardner |first2=Wendi L. |title=Emotion |journal=Annual Review of Psychology |date=1999 |volume=50 |issue=1 |pages=191–214 |doi=10.1146/annurev.psych.50.1.191 |issn=0066-4308 |pmid=10074678 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.50.1.191 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna neuronauka]] i afektivna neuronauka razvile su se kao odvojena područja istraživanja neuronskih osnova kognitivnih i emocionalnih procesa. Međutim, iako se ova područja razlikuju prema vrsti procesa koji proučavaju, neuronski i mentalni mehanizmi emocionalnih i neemocionalnih procesa često se preklapaju.<ref name="Davidson_2000">{{cite journal |last1=Davidson |first1=Richard J. |title=Cognitive neuroscience needs affective neuroscience (and vice versa) |journal=Brain and Cognition |date=2000 |volume=42 |issue=1 |pages=89–92 |doi=10.1006/brcg.1999.1170 |issn=0278-2626 |pmid=10739607 |s2cid=22183667 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0278262699911703?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Zadaci kognitivne neuronauke u istraživanjima afektivne neuronauke == === Zadatak emocionalnog tipa "go/no-go" === Zadaci emocionalnog tipa "go/no-go" koriste se za proučavanje inhibicije odgovora, posebno načina na koji emocionalni podražaji utječu na sposobnost inhibiranja ponašanja.<ref name="Drevets_1998">{{cite journal |last1=Drevets |first1=Wayne C. |last2=Raichle |first2=Marcus E. |title=Reciprocal suppression of regional cerebral blood flow during emotional versus higher cognitive processes: Implications for interactions between emotion and cognition |journal=Cognition and Emotion |date=1998 |volume=12 |issue=3 |pages=353–385 |doi=10.1080/026999398379646 |issn=0269-9931 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/026999398379646 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uputstvo "go" od ispitanika zahtijeva da brzo odgovori, dok uputstvo "no-go" zahtijeva da zadrži ili inhibira odgovor. Budući da se podražaj "go" pojavljuje češće, zadatak omogućava procjenu sposobnosti ispitanika da inhibira prethodno pripremljeni odgovor u različitim emocionalnim uslovima.<ref name="Schulz_2007">{{cite journal |last1=Schulz |first1=Kurt P. |last2=Fan |first2=Jin |last3=Magidina |first3=Olga |last4=Marks |first4=Donald J. |last5=Hahn |first5=Britta |last6=Halperin |first6=Jeffrey M. |title=Does the emotional go/no-go task really measure behavioral inhibition? Convergence with measures on a non-emotional analog |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=2 |pages=151–160 |doi=10.1016/j.acn.2006.12.001 |issn=0887-6177 |pmc=2562664 |pmid=17207962 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2562664/ |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj zadatak se često kombinuje s metodama [[neurosnimanje|neurosnimanja]] kod zdravih osoba i pacijenata s afektivnim poremećajima kako bi se ispitale moždane funkcije povezane s [[Samoregulacija emocija|regulacijom emocija]].<ref name="Drevets_1998" /><ref name="Elliott_2004">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Ogilvie |first2=Alan |last3=Rubinsztein |first3=J. S. |last4=Calderon |first4=G. |last5=Dolan |first5=Raymond J. |last6=Sahakian |first6=Barbara J. |title=Abnormal ventral frontal response during performance of an affective go/no go task in patients with mania |journal=Biological Psychiatry |date=2004 |volume=55 |issue=12 |pages=1163–1170 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.03.007 |issn=0006-3223 |pmid=15184035 |s2cid=6511699 |hdl=21.11116/0000-0001-A247-8 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2614942 |hdl-access = free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Elliott_2000">{{cite journal |last1=Elliott |first1=Rebecca |last2=Rubinsztein |first2=J. S. |last3=Sahakian |first3=Barbara J. |last4=Dolan |first4=Raymond J. |title=Selective attention to emotional stimuli in a verbal go/no-go task: An fMRI study |journal=NeuroReport |date=2000 |volume=11 |issue=8 |pages=1739–1744 |doi=10.1097/00001756-200006050-00028 |issn=0959-4965 |pmid=10852235 |s2cid=16872952 |url=https://www.ovid.com/jnls/neuroreport/abstract/00001756-200006050-00028~selective-attention-to-emotional-stimuli-in-a-verbal-gono-go?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Više istraživanja, uključujući istraživanja koja koriste zadatke go/no-go, ukazuje na uključenost pojedinih područja [[prefrontalni korteks|prefrontalnog korteksa]] u kontrolu emocionalnih reakcija na podražaje tokom inhibicije odgovora.<ref name="Hare_2005">{{cite journal |last1=Hare |first1=Todd A. |last2=Tottenham |first2=Nim |last3=Davidson |first3=Matthew C. |last4=Glover |first4=Gary H. |last5=Casey |first5=B. J. |title=Contributions of amygdala and striatal activity in emotion regulation |journal=Biological Psychiatry |date=2005 |volume=57 |issue=6 |pages=624–632 |doi=10.1016/j.biopsych.2004.12.038 |issn=0006-3223 |pmid=15780849 |s2cid=17690328 |url=https://www.biologicalpsychiatryjournal.com/article/S0006-3223(04)01381-2/abstract |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Emocionalni Stroopov test === Prilagođen [[Stroopov efekt|Stroopovom efektu]], emocionalni Stroopov test koristi se za ispitivanje pažnje prema emocionalno značajnim podražajima.<ref name="Stroop_1935">{{cite journal |last1=Stroop |first1=J. Ridley |title=Studies of interference in serial verbal reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |date=1935 |volume=18 |issue=6 |pages=643–662 |doi=10.1037/h0054651 |issn=0022-1015 |hdl=11858/00-001M-0000-002C-5ADB-7 |url=https://pure.mpg.de/view/item_2389918 |hdl-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epp_2012">{{cite journal |last1=Epp |first1=Andrea M. |last2=Dobson |first2=Keith S. |last3=Dozois |first3=David J. A. |last4=Frewen |first4=Paul A. |title=A systematic meta-analysis of the stroop task in depression |journal=Clinical Psychology Review |date=2012 |volume=32 |issue=4 |pages=316–328 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.005 |issn=0272-7358 |pmid=22459792 |url=https://zenodo.org/records/8034491 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U ovom zadatku ispitanici trebaju imenovati boju tinte kojom su riječi napisane, zanemarujući njihovo značenje.<ref name="Pratto_1991">{{cite journal |last1=Pratto |first1=Felicia |last2=John |first2=Oliver P. |title=Automatic vigilance: The attention grabbing power of negative social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=1991 |volume=61 |issue=3 |pages=380–391 |doi=10.1037/0022-3514.61.3.380 |issn=0022-3514 |url-access=subscription |pmid=1991510 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.61.3.380 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Općenito, ispitanici teže usmjeravaju pažnju s riječi koje imaju emocionalno značenje nego s neutralnih riječi.<ref name="Wentura_2000">{{cite journal |last1=Wentura |first1=Dirk |last2=Rothermund |first2=Klaus |last3=Bak |first3=Peter |title=Automatic vigilance: The attention-grabbing power of approach and avoidance-related social information |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=2000 |volume=78 |issue=6 |pages=1024–1037 |doi=10.1037/0022-3514.78.6.1024 |issn=0022-3514 |pmid=10870906 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.78.6.1024 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Williams_1986">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Broadbent |first2=Keith |title=Distraction by emotional stimuli: use of a Stroop task with suicide attempters |journal=British Journal of Clinical Psychology |date=1986 |volume=25 |issue=2 |pages=101–110 |doi=10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |issn=0144-6657 |pmid=3730646 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8260.1986.tb00678.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga je imenovanje boje tinte obično sporije kada riječ ima emocionalno značenje nego kada je emocionalno neutralna.<ref name="Epp_2012" /> Zadatak se često koristi za ispitivanje selektivne pažnje prema negativnim ili prijetećim podražajima, koji se povezuju s različitim psihičkim poremećajima.<ref name="Williams_1996">{{cite journal |last1=Williams |first1=J. Mark G. |last2=Mathews |first2=Andrew |last3=MacLeod |first3=Colin |title=The emotional Stroop task and psychopathology |journal=Psychological Bulletin |date=1996 |volume=120 |issue=1 |pages=3–24 |doi=10.1037/0033-2909.120.1.3 |issn=0033-2909 |pmid=8711015 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-2909.120.1.3 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihički poremećaji povezani su s različitim obrascima pristranosti pažnje.<ref name="Williams_1996" /><ref name="Gotlib_1996">{{cite encyclopaedia |last1=Gotlib |first1=Ian H. |last2=Roberts |first2=John E. |last3=Gilboa |first3=Eva |editor1-last=Sarason |editor1-first=Irwin G. |editor2-last=Pierce |editor2-first=Gregory R. |editor3-last=Sarason |editor3-first=Barbara R. |chapter=Cognitive interference in depression |title=Cognitive Interference: Theories, Methods, and Findings |publisher=Routledge |date=1996 |pages=347–377 |doi=10.4324/9781315827445 |isbn=978-1-315-82744-5 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781315827445/cognitive-interference-irwin-sarason-barbara-sarason-gregory-pierce |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, osobe sa [[fobija|fobijom]] od pauka mogu pokazivati veću interferenciju pri riječima povezanim s paucima nego pri drugim negativno obojenim riječima.<ref name="Watts_1986">{{cite journal |last1=Watts |first1=Fraser N. |last2=McKenna |first2=F. Peter |last3=Sharrock |first3=Rachel |last4=Trezise |first4=Lorna |title=Colour naming of phobia-related words |journal=British Journal of Psychology |date=1986 |volume=77 |issue=1 |pages=97–108 |doi=10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |issn=0007-1269 |pmid=2869817 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1986.tb01985.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Slični nalazi zabilježeni su i kod riječi povezanih s prijetnjama karakterističnim za druge anksiozne poremećaje.<ref name="Williams_1996" /> Međutim, neka istraživanja dovela su u pitanje specifičnost takvih efekata. Kada su riječi izjednačene prema emocionalnoj izraženosti, anksiozni ispitanici u nekim istraživanjima pokazuju Stroopov efekt interferencije i pri negativnim i pri pozitivnim riječima.<ref name="Martin_1991">{{cite journal |last1=Martin |first1=Maryanne |last2=Williams |first2=Ruth M. |last3=Clark |first3=David M. |title=Does anxiety lead to selective processing of threat-related information? |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1991 |volume=29 |issue=2 |pages=147–160 |doi=10.1016/0005-7967(91)90043-3 |issn=0005-7967 |pmid=2021377 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796791900433?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mogg_1989">{{cite journal |last1=Mogg |first1=Karin |last2=Mathews |first2=Andrew M. |last3=Weinman |first3=John |title=Selective processing of threat cues in anxiety states: A replication |journal=Behaviour Research and Therapy |date=1989 |volume=27 |issue=4 |pages=317–323 |doi=10.1016/0005-7967(89)90001-6 |issn=0005-7967 |pmid=2775141 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0005796789900016?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> To upućuje na mogućnost da specifični efekti riječi povezanih s pojedinim poremećajima prvenstveno proizlaze iz njihove konceptualne povezanosti s problemima karakterističnim za određeni poremećaj, a ne samo iz njihove emocionalne prirode.<ref name="Williams_1996" /> === Zadatak s 60 Ekmanovih lica === Zadatak s 60 [[Paul Ekman|Ekmanovih]] lica koristi se za ispitivanje prepoznavanja [[emocija]] na osnovu izraza lica, posebno šest [[Klasifikacija emocija|osnovnih emocija]].<ref name="DiehlSchmid_2007">{{cite journal |last1=Diehl-Schmid |first1=Janine |last2=Pohl |first2=C. |last3=Ruprecht |first3=C. |last4=Wagenpfeil |first4=S. |last5=Foerstl |first5=H. |last6=Kurz |first6=A. |title=The Ekman 60 faces test as a diagnostic instrument in frontotemporal dementia |journal=Archives of Clinical Neuropsychology |date=2007 |volume=22 |issue=4 |pages=459–464 |doi=10.1016/j.acn.2007.01.024 |issn=0887-6177 |pmid=17360152 |url=https://academic.oup.com/acn/article-abstract/22/4/459/2902 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ekman_1976">{{cite book |last1=Ekman |first1=Paul |last2=Friesen |first2=Wallace V. |title=Pictures of Facial Affect |publisher=Consulting Psychologists Press |date=1976 |location=Palo Alto, CA |isbn=978-0-89421-002-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Pictures_of_Facial_Affect.html?id=gbfMSgAACAAJ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zadatak se zasniva na crno-bijelim fotografijama deset osoba, šest muškaraca i četiri žene, pri čemu svaka osoba prikazuje različite emocionalne izraze. Od ispitanika se obično traži da što brže imenuju prikazanu emociju. Zadatak se koristi za ispitivanje teškoća u prepoznavanju emocija kod osoba s različitim neurološkim i psihičkim poremećajima, uključujući [[demencija|demenciju]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]].<ref name="DiehlSchmid_2007" /> Koristi se i za proučavanje pogrešaka u prepoznavanju emocija kod poremećaja kao što su [[granični poremećaj ličnosti]], [[shizofrenija]] i [[bipolarni poremećaj]].<ref name="IbarretxeBilbao_2009">{{cite journal |last1=Ibarretxe-Bilbao |first1=Naroa |last2=Junque |first2=Carme |last3=Tolosa |first3=Eduardo |last4=Marti |first4=Maria Jose |last5=Valldeoriola |first5=Francesc |last6=Bargallo |first6=Nuria |last7=Zarei |first7=Mojtaba |title=Neuroanatomical correlates of impaired decision-making and facial emotion recognition in early Parkinson's disease |journal=European Journal of Neuroscience |date=2009 |volume=30 |issue=6 |pages=1162–1171 |doi=10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |issn=0953-816X |pmid=19735293 |s2cid=413809 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1460-9568.2009.06892.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SoeiroDeSouza_2012">{{cite journal |last1=Soeiro-de-Souza |first1=Márcio Gerhardt |last2=Bio |first2=Daniela S. |last3=David |first3=Daniele P. |last4=Santos |first4=Danilo R. |last5=Kerr |first5=Daniel S. |last6=Moreno |first6=Ricardo A. |last7=Machado-Vieira |first7=Rodrigo |last8=Moreno |first8=Ricardo Alberto |title=COMT Met (158) modulates facial emotion recognition in bipolar I disorder mood episodes |journal=Journal of Affective Disorders |date=2012 |volume=136 |issue=3 |pages=370–376 |doi=10.1016/j.jad.2011.11.021 |issn=0165-0327 |pmid=22222175 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165032711007385?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ebert_2012">{{cite journal |last1=Ebert |first1=A. |last2=Haussleiter |first2=I. S. |last3=Juckel |first3=G. |last4=Brüne |first4=M. |last5=Roser |first5=P. |date=2012 |title=Impaired facial emotion recognition in a ketamine model of psychosis |journal=Psychiatry Research |volume=200 |issue=2–3 |pages=724–727 |doi=10.1016/j.psychres.2012.06.034 |pmid=22776754 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165178112003459?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Paradigma sa skrivenom tačkom (emocije) === Emocionalna paradigma sa skrivenom tačkom eksperimentalni je zadatak koji se koristi za procjenu selektivne vizuelne pažnje prema afektivnim podražajima, kao i poteškoća u preusmjeravanju (odvajanju) pažnje s njih.<ref name="Koster_2004">{{cite journal |last1=Koster |first1=E. H. W. |last2=Crombez |first2=G. |last3=Verschuere |first3=B. |last4=De Houwer |first4=J. |date=2004 |title=Selective attention to threat in the dot probe paradigm: Differentiating vigilance and difficulty to disengage |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=42 |issue=10 |pages=1183–1192 |doi=10.1016/j.brat.2003.08.001 |pmid=15350857 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0005796703002286?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="MacLeod_1986">{{cite journal |last1=MacLeod |first1=C. |last2=Mathews |first2=A. |last3=Tata |first3=P. |date=1986 |title=Attentional bias in emotional disorders |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=95 |issue=1 |pages=15–20 |doi=10.1037/0021-843x.95.1.15 |pmid=3700842 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0021-843X.95.1.15 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zadatak počinje prikazivanjem krstića za fiksaciju u centru ekrana. Zatim se istovremeno prikazuju emocionalni i neutralni podražaj, nakon čega se na mjestu jednog od njih pojavljuje tačka. U podudarajućem uslovu tačka se pojavljuje na mjestu emocionalnog podražaja, a u nepodudarajućem na mjestu neutralnog podražaja. Od ispitanika se traži da što brže označe kada uoče tačku, pri čemu se mjeri [[mentalna hronometrija|vrijeme reakcije]]. Tačka koja se pojavi na istoj strani ekrana kao podražaj na koji je ispitanik usmjerio pažnju obično se uočava brže. Razlika u vremenu reakcije između podudarajućih i nepodudarajućih pokušaja može se stoga koristiti za procjenu usmjerenosti pažnje prema određenom podražaju.<ref name="Koster_2004" /> Najopsežnije istraživana primjena ovog zadatka odnosi se na pažnju prema podražajima koji signaliziraju prijetnju, kao što su lica koja izražavaju strah, kod osoba s anksioznim poremećajima. Anksiozne osobe obično brže reaguju u podudarajućim pokušajima, što može ukazivati na pojačanu usmjerenost pažnje prema prijetnji i/ili teškoću u odvajanju pažnje od prijetećih podražaja.<ref name="Koster_2004" /><ref name="Mogg_1998">{{cite journal |last1=Mogg |first1=K. |last2=Bradley |first2=B. P. |date=1998 |title=A cognitive–motivational analysis of anxiety |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=36 |issue=9 |pages=809–848 |doi=10.1016/s0005-7967(98)00063-1 |pmid=9701859 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0005796798000631?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uočena je i specifičnost pristranosti pažnje, pri čemu osobe mogu selektivno usmjeravati pažnju prema prijetnjama koje su povezane s njihovim poremećajem. Na primjer, osobe sa [[socijalna fobija|socijalnom fobijom]] selektivno usmjeravaju pažnju prema socijalnim prijetnjama, ali ne i prema fizičkim prijetnjama.<ref name="Asmundson_1994">{{cite journal |last1=Asmundson |first1=G. J. G. |last2=Stein |first2=M. B. |date=1994 |title=Selective processing of social threat in patients with generalized social phobia: Evaluation using a dot-probe paradigm |journal=Journal of Anxiety Disorders |volume=8 |issue=2 |pages=107–117 |doi=10.1016/0887-6185(94)90009-4 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0887618594900094?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, ta specifičnost može biti složenija. Kod osoba sa simptomima [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] u početnim pokušajima može se javiti pristranost pažnje prema podražajima povezanim s opsesivnim prijetnjama, ali se ona u kasnijim pokušajima smanjuje uslijed navikavanja na prijeteće podražaje.<ref name="Amir_2009">{{cite journal |last1=Amir |first1=N. |last2=Naimi |first2=S. |last3=Morrison |first3=A. S. |date=2009 |title=Attenuation of attention bias in obsessive-compulsive disorder |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=47 |issue=2 |pages=153–157 |doi=10.1016/j.brat.2008.10.020 |doi-access=free |pmc=2662360 |pmid=19046576 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2662360/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Refleks trzaja potenciran strahom === Refleks trzaja potenciran strahom ({{en|fear-potentiated startle}}, FPS) koristi se kao psihofiziološki indikator reakcije [[strah]]a kod ljudi i životinja.<ref name="Davis_1986">{{cite journal |last1=Davis |first1=M. |date=1986 |title=Pharmacological and anatomical analysis of fear conditioning using the fear-potentiated startle paradigm |journal=Behavioral Neuroscience |volume=100 |issue=6 |pages=814–824 |doi=10.1037/0735-7044.100.6.814 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0735-7044.100.6.814 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> FPS se najčešće procjenjuje na osnovu jačine [[refleks trzaja|refleksa]] treptaja oka, koji se može mjeriti [[elektromiografija|elektromiografijom]].<ref name="Baskin-Sommers_2012">{{cite journal |last1=Baskin-Sommers |first1=A. R. |last2=Vitale |first2=J. E. |last3=MacCoon |first3=D. |last4=Newman |first4=J. P. |date=2012 |title=Assessing emotion sensitivity in female offenders with borderline personality symptoms: Results from a fear-potentiated startle paradigm |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=121 |issue=2 |pages=477–483 |doi=10.1037/a0026753 |doi-access=free |pmc=3358451 |pmid=22250659 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3358451/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj refleks predstavlja automatsku odbrambenu reakciju na iznenadni podražaj i zbog toga se može koristiti kao objektivni indikator straha.<ref name="Vaidyanathan_2009">{{cite journal |last1=Vaidyanathan |first1=U. |last2=Patrick |first2=C. J. |last3=Cuthbert |first3=B. N. |date=2009 |title=Linking dimensional models of internalizing psychopathology to neurobiological systems: Affect-modulated startle as an indicator of fear and distress disorders and affiliated traits |journal=Psychological Bulletin |volume=135 |issue=6 |pages=909–942 |doi=10.1037/a0017222 |doi-access=free |pmc=2776729 |pmid=19883142 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2776729/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U tipičnom FPS zadatku, dok ispitanik posmatra određene podražaje, iznenada se emituje kratak intenzivan zvučni podražaj ili naglo bljesne svjetlost.<ref name="Vaidyanathan_2009" /> Dokazano je da emocionalno stanje utječe na jačinu refleksa trzaja. Tako zdrave osobe obično pokazuju snažniji refleks trzaja pri posmatranju slika s negativnim emocionalnim sadržajem, a slabiji pri posmatranju slika s pozitivnim sadržajem, u poređenju s neutralnim slikama.<ref name="Lang_1990">{{cite journal |last1=Lang |first1=P. J. |last2=Bradley |first2=M. M. |last3=Cuthbert |first3=B. N. |date=1990 |title=Emotion, attention, and the startle reflex |journal=Psychological Review |volume=97 |issue=3 |pages=377–395 |doi=10.1037/0033-295x.97.3.377 |pmid=2200076 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-295X.97.3.377 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Vrana_1988">{{cite journal |last1=Vrana |first1=S. R. |last2=Spence |first2=E. L. |last3=Lang |first3=P. J. |date=1988 |title=The startle probe response: A new measure of emotion? |journal=Journal of Abnormal Psychology |volume=97 |issue=4 |pages=487–491 |doi=10.1037/0021-843x.97.4.487 |pmid=3204235 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0021-843X.97.4.487 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Refleks trzaja na određeni podražaj jači je u uslovima prijetnje.<ref name="Norrholm_2011">{{cite journal |last1=Norrholm |first1=S. D. |last2=Anderson |first2=K. M. |last3=Olin |first3=I. W. |last4=Jovanovic |first4=T. |last5=Kwon |first5=C. |last6=Warren |first6=Victor T. |last7=Bradley |first7=B. |last8=Bosshardt |first8=Lauren |last9=Sabree |first9=Justin |last10=Duncan |first10=Erica J. |last11=Rothbaum |first11=Barbara O. |last12=Bradley |first12=Bekh |date=2011 |title=Versatility of fear-potentiated startle paradigms for assessing human conditioned fear extinction and return of fear |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=5 |pages=77 |doi=10.3389/fnbeh.2011.00077 |doi-access=free |pmc=3221285 |pmid=22125516 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3221285/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, refleks trzaja na iznenadni bljesak svjetlosti može biti snažniji dok osoba noću prolazi opasnim područjem nego u sigurnijem okruženju. U laboratorijskim istraživanjima već samo očekivanje električnog šoka dovoljno je da pojača refleks trzaja, čak i kada do samog šoka ne dođe.<ref name="Grillon_1991">{{cite journal |last1=Grillon |first1=C. |last2=Ameli |first2=R. |last3=Woods |first3=S. W. |last4=Merikangas |first4=K. |last5=Davis |first5=M. |date=1991 |title=Fear-potentiated startle in humans: Effects of anticipatory anxiety on the acoustic blink reflex |journal=Psychophysiology |volume=28 |issue=5 |pages=588–595 |doi=10.1111/j.1469-8986.1991.tb01999.x |pmid=1758934 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8986.1991.tb01999.x |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Paradigme refleksa trzaja potenciranog strahom često se koriste za proučavanje [[uslovljavanje straha|učenja straha]] i njegovog gašenja kod osoba s [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskim stresnim poremećajem]] (PTSP) i drugim anksioznim poremećajima.<ref name="Norrholm_2011a">{{cite journal |last1=Norrholm |first1=S. |last2=Jovanovic |first2=Tanja |date=2011 |title=Translational fear inhibition models as indices of trauma-related psychopathology |journal=Current Psychiatry Reviews |volume=7 |issue=3 |pages=194–204 |doi=10.2174/157340011797183193 |url=https://www.eurekaselect.com/article/33703 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Norrholm_2010">{{cite journal |last1=Norrholm |first1=S. D. |last2=Jovanovic |first2=T. |last3=Olin |first3=I. W. |last4=Sands |first4=L. |last5=Karapanou |first5=I. |last6=Bradley |first6=B. |last7=Ressler |first7=K. J. |date=2010 |title=Fear extinction in traumatized civilians with posttraumatic stress disorder: relation to symptom severity |journal=Biological Psychiatry |volume=69 |issue=6 |pages=556–563 |doi=10.1016/j.biopsych.2010.09.013 |doi-access=free |pmc=3052965 |pmid=21035787 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3052965/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lang_2009">{{cite journal |last1=Lang |first1=P. J. |last2=McTeague |first2=L. M. |date=2009 |title=The anxiety disorder spectrum: Fear imagery, physiological reactivity, and differential diagnosis |journal=Anxiety, Stress & Coping |volume=22 |issue=1 |pages=5–25 |doi=10.1080/10615800802478247 |doi-access=free |pmc=2766521 |pmid=19096959 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2766521/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanjima uslovljavanja straha, prvobitno neutralni podražaj više puta se uparuje s averzivnim podražajem, prema načelima [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]].<ref name="Cousens_2012">{{cite journal |last1=Cousens |first1=G. A. |last2=Kearns |first2=A. |last3=Laterza |first3=F. |last4=Tundidor |first4=J. |date=2012 |title=Excitotoxic lesions of the medial amygdala attenuate olfactory fear-potentiated startle and conditioned freezing behavior |journal=Behavioural Brain Research |volume=229 |issue=2 |pages=427–432 |doi=10.1016/j.bbr.2012.01.011 |pmid=22249137 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0166432812000290?via%3Dihub |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja pomoću FPS-a pokazala su da osobe s PTSP-om mogu imati pojačane reakcije trzaja i na podražaje koji signaliziraju opasnost i na neutralne podražaje koji signaliziraju sigurnost, u poređenju sa zdravim ispitanicima.<ref name="Cousens_2012" /><ref name="Jovanovic_2009">{{cite journal |last1=Jovanovic |first1=T. |last2=Norrholm |first2=Seth D. |last3=Fennell |first3=Jennifer E. |last4=Keyes |first4=Megan |last5=Fiallos |first5=Ana M. |last6=Myers |first6=Karyn M. |last7=Davis |first7=Michael |last8=Duncan |first8=Erica J. |date=2009 |title=Posttraumatic stress disorder may be associated with impaired fear inhibition: relation to symptom severity |journal=Psychiatry Research |volume=167 |issue=1–2 |pages=151–160 |doi=10.1016/j.psychres.2007.12.014 |doi-access=free |pmc=2713500 |pmid=19345420 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2713500/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Učenje == [[Afekt (psihologija)|Afekt]] ima važnu ulogu u procesu učenja. Snažna emocionalna povezanost s određenim područjem može pridonijeti dubljem razumijevanju nastavnog sadržaja i njegovom dugotrajnijem usvajanju.<ref name="Picard_2004">{{cite journal |last1=Picard |first1=R. W. |last2=Papert |first2=S. |last3=Bender |first3=W. |last4=Blumberg |first4=B. |last5=Breazeal |first5=C. |last6=Cavallo |first6=D. |last7=Machover |first7=T. |last8=Resnick |first8=M. |last9=Roy |first9=D. |last10=Strohecker |first10=C. |date=2004 |title=Affective Learning – a manifesto |journal=BT Technology Journal |volume=22 |issue=4 |pages=253–269 |doi=10.1023/b:bttj.0000047603.37042.33 |s2cid=518899 |url=https://link.springer.com/article/10.1023/B:BTTJ.0000047603.37042.33 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emocionalno stanje osobe tokom čitanja može utjecati na razumijevanje sadržaja. Na primjer, osobe koje su tužne mogu bolje razumjeti tekst s tužnim sadržajem od osoba koje su raspoložene.<ref name="Havas_2007">{{cite journal |last1=Havas |first1=D. A. |last2=Glenberg |first2=A. M. |last3=Rinck |first3=M. |date=2007 |title=Emotion simulation during language comprehension |journal=Psychonomic Bulletin & Review |volume=14 |issue=3 |pages=436–441 |doi=10.3758/bf03194085 |doi-access=free |hdl=2066/55501 |hdl-access=free |pmid=17874584 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03194085 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> Stoga emocionalno stanje učenika može imati važnu ulogu u procesu učenja. Emocije se mogu prepoznati na osnovu pročitanih riječi ili izraza lica. Istraživanja primjenom [[funkcionalna magnetna rezonanca|funkcionalne magnetne rezonance]] ([[fMRI]]) pokazala su da se pri doživljavanju gađenja aktiviraju područja mozga koja se aktiviraju i pri posmatranju izraza gađenja kod druge osobe.<ref name="Wicker_2003">{{cite journal |last1=Wicker |first1=B. |last2=Keysers |first2=Christian |last3=Plailly |first3=Jane |last4=Royet |first4=Jean-Pierre |last5=Gallese |first5=Vittorio |last6=Rizzolatti |first6=Giacomo |date=2003 |title=Both of Us Disgusted in My Insula: The Common Neural Basis of Seeing and Feeling Disgust |journal=Neuron |volume=40 |issue=3 |pages=655–664 |doi=10.1016/s0896-6273(03)00679-2 |doi-access=free |pmid=14642287 |s2cid=766157 |url=https://www.cell.com/neuron/fulltext/S0896-6273(03)00679-2?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0896627303006792%3Fshowall%3Dtrue |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> U tradicionalnom obrazovnom okruženju izraz lica nastavnika može imati važnu ulogu u usvajanju jezika. Pokazivanje izraza lica koji odražava strah tokom čitanja odlomaka sa sadržajem koji izaziva strah može olakšati učenicima razumijevanje značenja pojedinih riječi i sadržaja teksta.<ref name="Niedenthal_2007">{{cite journal |last1=Niedenthal |first1=P. M. |date=2007 |title=Embodying emotion |journal=Science |volume=316 |issue=5827 |pages=1002–1005 |doi=10.1126/science.1136930 |pmid=17510358 |s2cid=14537829 |url=https://doi.org/10.1126/science.1136930 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.paulekman.com/product/pictures-of-facial-affect-pofa/ Slika ekspresija lica (POFA) na zvaničnoj stranici Paula Ekmana] {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Afektivna neuronauka}} [[Kategorija:Afektivne nauke]] [[Kategorija:Grane neuronauke]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Neuropsihologija]] o8meo4rd2ww4cxbrkcjjn5wj6natoq4 Izborni sistem u Bosni i Hercegovini 0 536563 3917983 2026-08-14T13:44:44Z Vratiosevalter 174471 Nova stranica: {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Izborni sistem Bosne i Hercegovine''' obuhvata pravni okvir, institucije i proceduralne mehanizme kojima se glasovi birača pretvaraju u mandate na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.<ref name="IZ-tekst">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryId=40&Tag=351|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|date=8. 5. 2024|access-date=14. 8. 2026... 3917983 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Izborni sistem Bosne i Hercegovine''' obuhvata pravni okvir, institucije i proceduralne mehanizme kojima se glasovi birača pretvaraju u mandate na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.<ref name="IZ-tekst">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryId=40&Tag=351|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|date=8. 5. 2024|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Osnovni pravni izvor je [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine]] iz 2001. godine, koji uređuje izbor članova i delegata [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], te utvrđuje načela za izbore na svim nivoima vlasti.<ref name="IZ-clan11">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine (Neslužbeni prečišćeni tekst)|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Pravni okvir == Izborni zakon Bosne i Hercegovine izvorno je usvojen 2001. godine (Službeni glasnik BiH, broj 23/01) te je od tada izmijenjen i dopunjen više od dvadeset puta, posljednji put 2024. godine.<ref name="IZ-izmjene">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/besplatni-propisi-bih.html|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine|website=Paragraf Lex BA|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Zakon se sastoji od sedamnaest poglavlja koja uređuju osnovne odredbe, organe za provedbu izbora, birački spisak, ovjeru i kandidiranje, provođenje izbora, zaštitu izbornog prava, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, te posebne odredbe za pojedine nivoe vlasti.<ref name="IZ-clan11"/> Uz Izborni zakon, izborni proces uređen je i podzakonskim aktima [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralne izborne komisije BiH]] (CIK BiH), uključujući Poslovnik CIK-a, pravilnike o provođenju izbora i uputstva o pojedinim segmentima izbornog procesa.<ref name="Poslovnik-CIK">{{Cite web|url=http://sluzbenenovine.ba/page/akt/vIbdfuAuFAI=|title=Poslovnik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (prečišćeni tekst)|website=Službene novine|date=28. 2. 2018|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Venecijanska komisija Vijeća Evrope prati razvoj izbornog zakonodavstva BiH od donošenja stalnog Izbornog zakona, dajući niz mišljenja, uključujući mišljenje iz 2001. povodom donošenja samog zakona, te zajedničko mišljenje s OSCE/ODIHR-om iz 2008. o njegovim izmjenama.<ref name="VC2001">{{Citation|title=Opinion on the Electoral Law of Bosnia and Herzegovina|publisher=European Commission for Democracy through Law (Venice Commission)|year=2001|id=CDL-INF(2001)021}}</ref><ref name="VC2008">{{Citation|title=Joint Opinion on the Draft Amendments to the Election Law of Bosnia and Herzegovina|publisher=Venice Commission/OSCE-ODIHR|year=2008|id=CDL-AD(2008)012}}</ref> == Izborna administracija == === Centralna izborna komisija BiH === {{Glavni|Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine}} Centralnu izbornu komisiju BiH čini sedam članova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda Ostalih.<ref name="IZ-2.5">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.5|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Članovi se imenuju na mandat od sedam godina, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, a imenuje ih Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.<ref name="IZ-2.5"/> Predsjedavanje Komisijom rotira se između predstavnika svakog konstitutivnog naroda i Ostalih, svaki put u trajanju od 15 mjeseci.<ref name="IZ-2.6">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.6|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> CIK BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH.<ref name="IZ-2.9">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.9|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Njegove nadležnosti uključuju koordinaciju i nadzor rada izbornih komisija i biračkih odbora, donošenje administrativnih propisa za provedbu zakona, ovjeru političkih subjekata, potvrđivanje kandidatskih listi, upravljanje Centralnim biračkim spiskom, te utvrđivanje i objavljivanje rezultata svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih zakonom.<ref name="IZ-2.9"/> === Općinske izborne komisije i birački odbori === Općinska izborna komisija sastoji se od tri, pet ili sedam članova, prema broju birača upisanih u Centralni birački spisak i veličini općine.<ref name="IZ-2.12">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.12|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Njene nadležnosti obuhvataju određivanje biračkih mjesta, imenovanje i obuku članova biračkih odbora, brigu o sigurnosti izbornog materijala i objedinjavanje rezultata izbora na nivou općine.<ref name="IZ-2.13">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.13|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Sastav izborne komisije mora biti multietničan i odražavati zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u izbornoj jedinici za koju se osniva, prema posljednjem popisu stanovništva.<ref name="IZ-2.14">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.14|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Birački odbor, koji neposredno rukovodi radom biračkog mjesta, sastoji se od tri ili pet članova s odgovarajućim brojem zamjenika, a imenuje ga općinska izborna komisija najkasnije 30 dana prije dana izbora, uz učešće ovjerenih političkih subjekata u postupku žrijebanja za dodjelu mjesta.<ref name="IZ-2.19">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.19|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Centralni birački spisak === Centralni birački spisak je jedinstvena, stalna evidencija državljana BiH koji imaju biračko pravo, a vodi je CIK BiH na osnovu podataka nadležnih državnih organa koji vode registar državljana.<ref name="IZ-3.1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 3.1-3.5|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Svaka općina uspostavlja Centar za birački spisak, koji pruža tehničku podršku općinskoj izbornoj komisiji i osigurava uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska za teritoriju te općine.<ref name="IZ-3.8">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 3.8|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Izborni proces == === Kandidiranje i ovjera === Da bi učestvovali na izborima, političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati moraju se ovjeriti kod CIK-a, što uključuje prikupljanje propisanog broja potpisa podrške birača i podnošenje prijave najkasnije 135 dana prije dana izbora za političke stranke i nezavisne kandidate, odnosno 110 dana za koalicije i liste nezavisnih kandidata.<ref name="IZ-4.1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 4|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Kandidatske liste podnose se najkasnije 90 dana prije dana izbora, a moraju uključivati kandidate oba spola, s najmanje jednom trećinom manje zastupljenog spola raspoređenom prema propisanom rasporedu na listi.<ref name="IZ-4.19">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 4.19|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Izborna kampanja === Politički subjekti imaju pravo voditi izbornu kampanju, organizirati javne skupove i distribuirati kampanjski materijal na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uz obavezu poštovanja pravila ponašanja propisanih zakonom, uključujući zabranu zloupotrebe javnih sredstava i javnih funkcija u svrhu kampanje.<ref name="IZ-pogl7">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 7|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Glasanje i brojanje === Izbori na svim nivoima vlasti održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se taj datum podudara s vjerskim praznikom jednog od konstitutivnih naroda.<ref name="IZ-1.14">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.14|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Glasanje traje od 7 do 19 sati, a birač glasa lično i tajno na biračkom mjestu na kojem je upisan u Centralni birački spisak.<ref name="IZ-5.9">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.9-5.12|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Nakon zatvaranja biračkih mjesta, birački odbori broje glasačke listiće i dostavljaju rezultate općinskim izbornim komisijama, koje ih objedinjuju i prosljeđuju CIK-u u roku od 24 sata.<ref name="IZ-5.27">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.27|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> CIK BiH potvrđuje konačne izborne rezultate u roku od 30 dana od dana održavanja izbora.<ref name="IZ-5.32">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.32|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Prigovori i žalbe === Zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine.<ref name="IZ-6.1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 6.1|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Birač ili politički subjekt čije je pravo povrijeđeno može uložiti prigovor općinskoj izbornoj komisiji, u prvom stepenu, ili CIK-u za povrede propisane zakonom, u roku od 48 sati od učinjene povrede; na odluke izbornih komisija moguća je žalba CIK-u, a na odluke CIK-a žalba se u roku od dva dana podnosi Apelacionom odjelu Suda BiH.<ref name="IZ-pogl6">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 6|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Nivoi izbora == Izborni zakon razlikuje neposredne izbore, na kojima birači direktno biraju predstavnike, i posredne izbore, na kojima predstavnike biraju već izabrana tijela.<ref name="IZ-clan11"/> {| class="wikitable" |+ Nivoi izbora u Bosni i Hercegovini !Institucija !Vrsta izbora !Osnovni mehanizam |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] |Neposredni |Relativna većina po entitetu/konstitutivnom narodu |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]] |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda PS BiH]] |Posredni |Biraju entitetski parlamenti |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamenta FBiH]] |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |Posredni |Biraju kantonalne skupštine |- |[[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeće naroda RS]] |Posredni |Bira Narodna skupština RS po klubovima naroda |- |Predsjednik i potpredsjednici RS |Neposredni |Relativna većina po konstitutivnom narodu |- |Predsjednik i potpredsjednici FBiH |Posredni |Bira Parlament FBiH |- |Kantonalne skupštine |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |Općinska/gradska vijeća i skupštine općina |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |Načelnici općina i gradonačelnici |Neposredni |Relativna većina |} <small>Izvor: Izborni zakon Bosne i Hercegovine.<ref name="IZ-clan11"/></small> == Izborne jedinice == Izborni zakon razlikuje osnovne izborne jedinice (općina, grad Banja Luka, Brčko distrikt BiH i izborna područja Grada Mostara), kantonalne izborne jedinice, te entitetske izborne jedinice koje unutar sebe imaju višečlane izborne jedinice.<ref name="IZ-1.1a">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.1a|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Za izbor Zastupničkog/Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH postoji osam višečlanih izbornih jedinica: pet u Federaciji BiH (izborne jedinice 511–515), koje zajedno biraju 28 zastupnika (21 redovni i 7 kompenzacijskih mandata), i tri u Republici Srpskoj (izborne jedinice 521–523), koje biraju 14 zastupnika (9 redovnih i 5 kompenzacijskih mandata), čime ukupan broj zastupnika iznosi 42.<ref name="CIK-IJ-PSBiH">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/1_zdps_bih_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Zastupnički/Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – Pregled izbornih jedinica sa brojem mandata koji se dodjeljuju|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH postoji dvanaest izbornih jedinica, koje zajedno biraju 98 zastupnika, od čega je 73 redovnih i 25 kompenzacijskih mandata.<ref name="CIK-IJ-PFBiH">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/2_zdp_fbih_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Predstavnički/Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine – Pregled izbornih jedinica sa brojem mandata koji se dodjeljuju|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Narodna skupština Republike Srpske bira se iz devet izbornih jedinica baziranih na teritorijama općina, čije su granice utvrđene za Opće izbore 2014. godine; od 83 zastupnika 63 su redovni, a 20 kompenzacijski.<ref name="CIK-IJ-NSRS">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/3_ns_rs_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Narodna skupština Republike Srpske – Pregled izbornih jedinica sa brojem mandata koji se dodjeljuju|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Proporcionalni sistem == === Izborni prag === Politički subjekt mora osvojiti najmanje tri posto (3%) od ukupnog broja važećih glasačkih listića u izbornoj jedinici da bi stekao pravo učešća u raspodjeli mandata.<ref name="IZ-1.1a-prag">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.1a tačka 5|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Kandidatske liste i preferencijalno glasanje === Glasački listić omogućava biraču da glasa za nezavisnog kandidata, za političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata kao cjelinu, ili da unutar kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata označi jednog ili više pojedinačnih kandidata.<ref name="IZ-5.14">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.14|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Time bosanskohercegovački sistem koristi otvorene liste s preferencijalnim glasom, u kojima redoslijed dodjele mandata unutar liste ne mora odgovarati redoslijedu na kandidatskoj listi, već broju pojedinačno osvojenih glasova.<ref name="IZ-5.14"/> === Raspodjela mandata (D'Hondtova metoda) === Redovni mandati u višečlanim izbornim jedinicama, uređenim poglavljima 9, 10 i 11 Izbornog zakona, raspodjeljuju se D'Hondtovom metodom: broj glasova svake liste koja je prešla izborni prag dijeli se redom s 1, 2, 3 itd., dobiveni količnici rangiraju se od najvećeg prema najmanjem, a mandati se dodjeljuju listama počev od najvećeg količnika, dok se ne raspodijele svi mandati u izbornoj jedinici.<ref name="IZ-pogl9">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryId=40&Tag=351|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlja 9-11 (raspodjela mandata)|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Kompenzacijski mandati === Kompenzacijski mandati dodjeljuju se listama političkih stranaka i koalicija prema broju osvojenih važećih glasova na nivou entiteta, kako bi se kompenzirala nedovoljna proporcionalnost koja nastaje sabiranjem rezultata iz pojedinih višečlanih izbornih jedinica unutar tog entiteta.<ref name="IZ-1.1a-komp">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.1a tačka 7|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> U raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu učestvovati samo političke stranke i koalicije, ne i nezavisni kandidati ili liste nezavisnih kandidata, a kandidati na listi za kompenzacijske mandate moraju se već nalaziti na redovnim kandidatskim listama iste stranke ili koalicije u tom entitetu.<ref name="IZ-4.24">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 4.24|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Izbor Predsjedništva Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} Izbor tri člana Predsjedništva BiH uređen je Poglavljem 8 Izbornog zakona, članom 8.1, koji odražava odredbe člana V Ustava BiH.<ref name="IZ-8.1">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryId=40&Tag=351|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 8, član 8.1|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Bošnjačkog i hrvatskog člana biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriji Federacije BiH, pri čemu svaki birač može glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog kandidata, ali ne za oba; izabran je kandidat iz svakog konstitutivnog naroda koji osvoji najveći broj glasova među kandidatima istog naroda.<ref name="IZ-8.1"/> Srpskog člana biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriji Republike Srpske, prema principu relativne većine.<ref name="IZ-8.1"/> Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine, a mjesto predsjedavajućeg rotira se među njima svakih osam mjeseci.<ref name="IZ-8.1"/> Prema analizi Bochslera, ovakav mehanizam izbora istovremeno onemogućava dominaciju jednog naroda nad izborom predstavnika drugog naroda, ali istovremeno proizvodi teritorijalna ograničenja koja pogađaju pripadnike konstitutivnih naroda nastanjene izvan "svog" entiteta.<ref name="Bochsler2012">{{Citation|last=Bochsler|first=Daniel|title=Non-discriminatory Rules and Ethnic Representation: The Election of the Bosnian State Presidency|journal=Representation|year=2012}}</ref> Pepić i Kasapović posebno su analizirali teritorijalni obrazac glasanja za hrvatskog člana Predsjedništva, ukazujući na dugogodišnju raspravu o tome da li postojeći mehanizam omogućava biračima izvan hrvatske većinske teritorije da odlučujuće utječu na izbor hrvatskog predstavnika.<ref name="PepicKasapovic2022-ELE">{{Citation|last1=Pepić|first1=Ivan|last2=Kasapović|first2=Mirjana|title=From Dayton to Bernese Jura: The Election of the Croat Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina|year=2022}}</ref> Venecijanska komisija razmatrala je alternativne prijedloge za izbor Predsjedništva još 2006. godine, u kontekstu ranijih rasprava o ustavnoj reformi.<ref name="VC2006">{{Citation|title=Opinion on Different Proposals for the Election of the Presidency of Bosnia and Herzegovina|publisher=European Commission for Democracy through Law (Venice Commission)|year=2006|id=CDL-AD(2006)004}}</ref> Ovakav mehanizam izbora, u kojem birač bira samo unutar vlastitog entiteta i, za Federaciju, samo unutar jednog od dva ponuđena konstitutivna naroda, predmet je i opsežne sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava. == Etnička i teritorijalna ograničenja == {{Glavni|Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine}} Izborni mehanizam za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izravno odražava ustavna ograničenja kandidature vezana za pripadnost konstitutivnom narodu i teritoriju prebivališta.<ref name="USTAV-tekst-ELE">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/ustav-bosne-i-hercegovine.html|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=Paragraf Lex BA|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Kandidatska lista za svaki nivo izbora sadrži izjašnjenje kandidata o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi Ostalih, koje služi kao osnov za ostvarivanje prava na funkcije za koje je takvo izjašnjenje ustavni ili zakonski uslov; kandidat ima pravo da se ne izjasni, ali se to smatra odustajanjem od prava na takvu funkciju.<ref name="IZ-4.19"/> [[Evropski sud za ljudska prava]] je u nizu presuda utvrdio da su ova ograničenja kandidature diskriminatorna u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima: ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine|Sejdić i Finci]]'' (2009),<ref name="ESLJP-SF">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-96491|title=Case of Sejdić and Finci v. Bosnia and Herzegovina (Applications nos. 27996/06 and 34836/06)|date=22. 12. 2009|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> ''Zornić'' (2014),<ref name="ESLJP-Zornic">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-145566|title=Case of Zornić v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 3681/06)|date=15. 7. 2014|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> ''Pilav'' (2016),<ref name="ESLJP-Pilav">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-163437|title=Case of Pilav v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 41939/07)|date=9. 6. 2016|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> ''Šlaku'' (2016)<ref name="ESLJP-Slaku">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-163892|title=Case of Šlaku v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 56666/12)|date=26. 5. 2016|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> i ''Pudarić'' (2020).<ref name="ESLJP-Pudaric">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-206490|title=Case of Pudarić v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 55799/18)|date=8. 12. 2020|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Ove presude do danas nisu izvršene izmjenom Izbornog zakona i Ustava BiH. Detaljna pravna analiza ovih presuda i njihovog odnosa prema konceptu konstitutivnosti naroda data je u glavnom članku. == Sporna pitanja izbornog sistema == Misija za posmatranje izbora OSCE/ODIHR ocijenila je Opće izbore 2022. kao dobro organizirane i kompetitivne, ali je istovremeno utvrdila da opće i jednako biračko pravo i dalje nije zagarantirano svim građanima.<ref name="ODIHR2022">{{Cite web|url=https://odihr.osce.org/odihr/elections/bih/537005|title=Bosnia and Herzegovina general elections 2022: ODIHR election observation mission final report|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Izvještaj identificira nekoliko strukturnih problema, uključujući nedostatak pravne jasnoće u hijerarhijskom odnosu između državnog zakona i entitetskih ustava, nedostatak sveobuhvatnog pregleda granica izbornih jedinica, te nedosljednu primjenu proceduralnih zaštitnih mjera tokom brojanja glasova.<ref name="ODIHR2022-2">{{Cite web|url=https://odihr.osce.org/sites/default/files/f/documents/0/2/536993_0.pdf|title=Bosnia and Herzegovina, General Elections, 2 October 2022|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Prema ocjeni ODIHR-a objavljenoj u okviru praćenja provedbe ranijih preporuka, od preporuka iz izvještaja o izborima 2014. i 2018. godine devet je u potpunosti provedeno, pet uglavnom provedeno, osamnaest djelomično adresirano, a dvadeset preporuka ostalo je neprovedeno.<ref name="ODIHR-followup">{{Cite web|url=https://odihr.osce.org/odihr/elections/bih/544903|title=ODIHR presents final report on the 2022 elections in Bosnia and Herzegovina|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Tokom 2021. i 2022. godine Radna grupa za međuinstitucionalnu koordinaciju pri Predstavničkom domu PS BiH, uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, vodila je pregovore o sveobuhvatnom paketu ustavnih i izbornih reformi, poznatom kao "paket integriteta", ali konsenzus o sveobuhvatnoj reformi nije postignut.<ref name="ODIHR-NAM">{{Cite web|url=https://cdn.osce.org/sites/default/files/f/documents/f/d/521533.pdf|title=Bosnia and Herzegovina, General Elections, 2 October 2022: Needs Assessment Mission Report|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Vezano za izbor Predsjedništva BiH, ODIHR i akademska literatura ukazuju na strukturnu napetost između vladajućeg izbornog mehanizma i principa da svaki narod treba imati priliku birati vlastite predstavnike bez teritorijalnih prepreka; detaljna analiza ovog mehanizma i njegovih posljedica data je u odjeljku o izboru Predsjedništva iznad.<ref name="Bochsler2012"/> == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] * [[Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini]] * [[Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine]] * [[Politički sistem Bosne i Hercegovine]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Citation|last=Sahadžić|first=Maja|title=The Electoral System of Bosnia and Herzegovina: A Short Review of Political Matter and/or Technical Perplexion|year=2009}} * {{Citation|last=Bochsler|first=Daniel|title=Non-discriminatory Rules and Ethnic Representation: The Election of the Bosnian State Presidency|journal=Representation|year=2012}} * {{Citation|last1=Pepić|first1=Ivan|last2=Kasapović|first2=Mirjana|title=From Dayton to Bernese Jura: The Election of the Croat Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina|year=2022}} * {{Citation|last=Bieber|first=Florian|title=Bosnia and Herzegovina since 1990|publisher=Cambridge University Press|year=2012}} * {{Citation|last=Kapidžić|first=Damir|title=General Elections in Bosnia and Herzegovina, 2 October 2022|year=2023}} * {{Citation|last=Mraović|first=Boriša|title=Ethnic Mobilization and the Impact of Proportional and Majoritarian Electoral Rules on Voting Behaviour|year=2014}} * {{Citation|last1=Karić|first1=Muhamed|last2=Aydin|first2=Šefika|last3=Korkut|first3=Hamza|last4=Mulalić|first4=Muhidin|title=Paradoxical and Insufficient? Gender Quotas and Placement Mandates in Bosnia and Herzegovina's 2020 Local Elections|year=2023}} * {{Citation|last=Belloni|first=Roberto|title=Peacebuilding and Consociational Electoral Engineering in Bosnia and Herzegovina|year=2004}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] gi35h60f64uv3evpvg2n7gptuy1lez3 3917984 3917983 2026-08-14T13:53:40Z Vratiosevalter 174471 manji edit, Predsjedništvo 3917984 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Izborni sistem Bosne i Hercegovine''' obuhvata pravni okvir, institucije i proceduralne mehanizme kojima se glasovi birača pretvaraju u mandate na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.<ref name="IZ-tekst">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryId=40&Tag=351|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|date=8. 5. 2024|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Osnovni pravni izvor je [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine]] iz 2001. godine, koji uređuje izbor članova i delegata [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], te utvrđuje načela za izbore na svim nivoima vlasti.<ref name="IZ-clan11">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine (Neslužbeni prečišćeni tekst)|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Pravni okvir == Izborni zakon Bosne i Hercegovine izvorno je usvojen 2001. godine (Službeni glasnik BiH, broj 23/01) te je od tada izmijenjen i dopunjen više od dvadeset puta, posljednji put 2024. godine.<ref name="IZ-izmjene">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/besplatni-propisi-bih.html|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine|website=Paragraf Lex BA|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Zakon se sastoji od sedamnaest poglavlja koja uređuju osnovne odredbe, organe za provedbu izbora, birački spisak, ovjeru i kandidiranje, provođenje izbora, zaštitu izbornog prava, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, te posebne odredbe za pojedine nivoe vlasti.<ref name="IZ-clan11"/> Uz Izborni zakon, izborni proces uređen je i podzakonskim aktima [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralne izborne komisije BiH]] (CIK BiH), uključujući Poslovnik CIK-a, pravilnike o provođenju izbora i uputstva o pojedinim segmentima izbornog procesa.<ref name="Poslovnik-CIK">{{Cite web|url=http://sluzbenenovine.ba/page/akt/vIbdfuAuFAI=|title=Poslovnik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (prečišćeni tekst)|website=Službene novine|date=28. 2. 2018|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Venecijanska komisija Vijeća Evrope prati razvoj izbornog zakonodavstva BiH od donošenja stalnog Izbornog zakona, dajući niz mišljenja, uključujući mišljenje iz 2001. povodom donošenja samog zakona, te zajedničko mišljenje s OSCE/ODIHR-om iz 2008. o njegovim izmjenama.<ref name="VC2001">{{Citation|title=Opinion on the Electoral Law of Bosnia and Herzegovina|publisher=European Commission for Democracy through Law (Venice Commission)|year=2001|id=CDL-INF(2001)021}}</ref><ref name="VC2008">{{Citation|title=Joint Opinion on the Draft Amendments to the Election Law of Bosnia and Herzegovina|publisher=Venice Commission/OSCE-ODIHR|year=2008|id=CDL-AD(2008)012}}</ref> == Izborna administracija == === Centralna izborna komisija BiH === {{Glavni|Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine}} Centralnu izbornu komisiju BiH čini sedam članova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda Ostalih.<ref name="IZ-2.5">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.5|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Članovi se imenuju na mandat od sedam godina, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, a imenuje ih Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.<ref name="IZ-2.5"/> Predsjedavanje Komisijom rotira se između predstavnika svakog konstitutivnog naroda i Ostalih, svaki put u trajanju od 15 mjeseci.<ref name="IZ-2.6">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.6|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> CIK BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH.<ref name="IZ-2.9">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.9|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Njegove nadležnosti uključuju koordinaciju i nadzor rada izbornih komisija i biračkih odbora, donošenje administrativnih propisa za provedbu zakona, ovjeru političkih subjekata, potvrđivanje kandidatskih listi, upravljanje Centralnim biračkim spiskom, te utvrđivanje i objavljivanje rezultata svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih zakonom.<ref name="IZ-2.9"/> === Općinske izborne komisije i birački odbori === Općinska izborna komisija sastoji se od tri, pet ili sedam članova, prema broju birača upisanih u Centralni birački spisak i veličini općine.<ref name="IZ-2.12">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.12|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Njene nadležnosti obuhvataju određivanje biračkih mjesta, imenovanje i obuku članova biračkih odbora, brigu o sigurnosti izbornog materijala i objedinjavanje rezultata izbora na nivou općine.<ref name="IZ-2.13">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.13|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Sastav izborne komisije mora biti multietničan i odražavati zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u izbornoj jedinici za koju se osniva, prema posljednjem popisu stanovništva.<ref name="IZ-2.14">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.14|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Birački odbor, koji neposredno rukovodi radom biračkog mjesta, sastoji se od tri ili pet članova s odgovarajućim brojem zamjenika, a imenuje ga općinska izborna komisija najkasnije 30 dana prije dana izbora, uz učešće ovjerenih političkih subjekata u postupku žrijebanja za dodjelu mjesta.<ref name="IZ-2.19">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 2.19|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Centralni birački spisak === Centralni birački spisak je jedinstvena, stalna evidencija državljana BiH koji imaju biračko pravo, a vodi je CIK BiH na osnovu podataka nadležnih državnih organa koji vode registar državljana.<ref name="IZ-3.1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 3.1-3.5|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Svaka općina uspostavlja Centar za birački spisak, koji pruža tehničku podršku općinskoj izbornoj komisiji i osigurava uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska za teritoriju te općine.<ref name="IZ-3.8">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 3.8|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Izborni proces == === Kandidiranje i ovjera === Da bi učestvovali na izborima, političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati moraju se ovjeriti kod CIK-a, što uključuje prikupljanje propisanog broja potpisa podrške birača i podnošenje prijave najkasnije 135 dana prije dana izbora za političke stranke i nezavisne kandidate, odnosno 110 dana za koalicije i liste nezavisnih kandidata.<ref name="IZ-4.1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 4|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Kandidatske liste podnose se najkasnije 90 dana prije dana izbora, a moraju uključivati kandidate oba spola, s najmanje jednom trećinom manje zastupljenog spola raspoređenom prema propisanom rasporedu na listi.<ref name="IZ-4.19">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 4.19|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Izborna kampanja === Politički subjekti imaju pravo voditi izbornu kampanju, organizirati javne skupove i distribuirati kampanjski materijal na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uz obavezu poštovanja pravila ponašanja propisanih zakonom, uključujući zabranu zloupotrebe javnih sredstava i javnih funkcija u svrhu kampanje.<ref name="IZ-pogl7">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 7|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Glasanje i brojanje === Izbori na svim nivoima vlasti održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se taj datum podudara s vjerskim praznikom jednog od konstitutivnih naroda.<ref name="IZ-1.14">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.14|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Glasanje traje od 7 do 19 sati, a birač glasa lično i tajno na biračkom mjestu na kojem je upisan u Centralni birački spisak.<ref name="IZ-5.9">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.9-5.12|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Nakon zatvaranja biračkih mjesta, birački odbori broje glasačke listiće i dostavljaju rezultate općinskim izbornim komisijama, koje ih objedinjuju i prosljeđuju CIK-u u roku od 24 sata.<ref name="IZ-5.27">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.27|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> CIK BiH potvrđuje konačne izborne rezultate u roku od 30 dana od dana održavanja izbora.<ref name="IZ-5.32">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.32|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Prigovori i žalbe === Zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine.<ref name="IZ-6.1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 6.1|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Birač ili politički subjekt čije je pravo povrijeđeno može uložiti prigovor općinskoj izbornoj komisiji, u prvom stepenu, ili CIK-u za povrede propisane zakonom, u roku od 48 sati od učinjene povrede; na odluke izbornih komisija moguća je žalba CIK-u, a na odluke CIK-a žalba se u roku od dva dana podnosi Apelacionom odjelu Suda BiH.<ref name="IZ-pogl6">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlje 6|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Nivoi izbora == Izborni zakon razlikuje neposredne izbore, na kojima birači direktno biraju predstavnike, i posredne izbore, na kojima predstavnike biraju već izabrana tijela.<ref name="IZ-clan11"/> {| class="wikitable" |+ Nivoi izbora u Bosni i Hercegovini !Institucija !Vrsta izbora !Osnovni mehanizam |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] |Neposredni |Relativna većina po entitetu/konstitutivnom narodu |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]] |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda PS BiH]] |Posredni |Biraju entitetski parlamenti |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamenta FBiH]] |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |Posredni |Biraju kantonalne skupštine |- |[[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeće naroda RS]] |Posredni |Bira Narodna skupština RS po klubovima naroda |- |Predsjednik i potpredsjednici RS |Neposredni |Relativna većina po konstitutivnom narodu |- |Predsjednik i potpredsjednici FBiH |Posredni |Bira Parlament FBiH |- |Kantonalne skupštine |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |Općinska/gradska vijeća i skupštine općina |Neposredni |Proporcionalni (D'Hondt) |- |Načelnici općina i gradonačelnici |Neposredni |Relativna većina |} <small>Izvor: Izborni zakon Bosne i Hercegovine.<ref name="IZ-clan11"/></small> == Izborne jedinice == Izborni zakon razlikuje osnovne izborne jedinice (općina, grad Banja Luka, Brčko distrikt BiH i izborna područja Grada Mostara), kantonalne izborne jedinice, te entitetske izborne jedinice koje unutar sebe imaju višečlane izborne jedinice.<ref name="IZ-1.1a">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.1a|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Za izbor Zastupničkog/Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH postoji osam višečlanih izbornih jedinica: pet u Federaciji BiH (izborne jedinice 511–515), koje zajedno biraju 28 zastupnika (21 redovni i 7 kompenzacijskih mandata), i tri u Republici Srpskoj (izborne jedinice 521–523), koje biraju 14 zastupnika (9 redovnih i 5 kompenzacijskih mandata), čime ukupan broj zastupnika iznosi 42.<ref name="CIK-IJ-PSBiH">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/1_zdps_bih_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Zastupnički/Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – Pregled izbornih jedinica sa brojem mandata koji se dodjeljuju|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH postoji dvanaest izbornih jedinica, koje zajedno biraju 98 zastupnika, od čega je 73 redovnih i 25 kompenzacijskih mandata.<ref name="CIK-IJ-PFBiH">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/2_zdp_fbih_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Predstavnički/Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine – Pregled izbornih jedinica sa brojem mandata koji se dodjeljuju|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Narodna skupština Republike Srpske bira se iz devet izbornih jedinica baziranih na teritorijama općina, čije su granice utvrđene za Opće izbore 2014. godine; od 83 zastupnika 63 su redovni, a 20 kompenzacijski.<ref name="CIK-IJ-NSRS">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/3_ns_rs_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Narodna skupština Republike Srpske – Pregled izbornih jedinica sa brojem mandata koji se dodjeljuju|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Proporcionalni sistem == === Izborni prag === Politički subjekt mora osvojiti najmanje tri posto (3%) od ukupnog broja važećih glasačkih listića u izbornoj jedinici da bi stekao pravo učešća u raspodjeli mandata.<ref name="IZ-1.1a-prag">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.1a tačka 5|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Kandidatske liste i preferencijalno glasanje === Glasački listić omogućava biraču da glasa za nezavisnog kandidata, za političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata kao cjelinu, ili da unutar kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata označi jednog ili više pojedinačnih kandidata.<ref name="IZ-5.14">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 5.14|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Time bosanskohercegovački sistem koristi otvorene liste s preferencijalnim glasom, u kojima redoslijed dodjele mandata unutar liste ne mora odgovarati redoslijedu na kandidatskoj listi, već broju pojedinačno osvojenih glasova.<ref name="IZ-5.14"/> === Raspodjela mandata (D'Hondtova metoda) === Redovni mandati u višečlanim izbornim jedinicama, uređenim poglavljima 9, 10 i 11 Izbornog zakona, raspodjeljuju se D'Hondtovom metodom: broj glasova svake liste koja je prešla izborni prag dijeli se redom s 1, 2, 3 itd., dobiveni količnici rangiraju se od najvećeg prema najmanjem, a mandati se dodjeljuju listama počev od najvećeg količnika, dok se ne raspodijele svi mandati u izbornoj jedinici.<ref name="IZ-pogl9">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryId=40&Tag=351|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, poglavlja 9-11 (raspodjela mandata)|website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> === Kompenzacijski mandati === Kompenzacijski mandati dodjeljuju se listama političkih stranaka i koalicija prema broju osvojenih važećih glasova na nivou entiteta, kako bi se kompenzirala nedovoljna proporcionalnost koja nastaje sabiranjem rezultata iz pojedinih višečlanih izbornih jedinica unutar tog entiteta.<ref name="IZ-1.1a-komp">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 1.1a tačka 7|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> U raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu učestvovati samo političke stranke i koalicije, ne i nezavisni kandidati ili liste nezavisnih kandidata, a kandidati na listi za kompenzacijske mandate moraju se već nalaziti na redovnim kandidatskim listama iste stranke ili koalicije u tom entitetu.<ref name="IZ-4.24">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/vazniji%20propisi/Izborni%20zakon%20BiH%20bs.pdf|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 4.24|website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|access-date=14. 8. 2026}}</ref> == Izbor Predsjedništva Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se neposredno biraju s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], te jednog Srbina, koji se neposredno bira s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Takav sastav i teritorijalni način izbora utvrđeni su članom V Ustava Bosne i Hercegovine, dok je postupak izbora uređen Poglavljem 8 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.<ref name="Ustav-V">{{Cite web |url=https://www.ohr.int/dayton-peace-agreement/annex-4/ |title=Ustav Bosne i Hercegovine, član V |website=Ured visokog predstavnika |access-date=14. 8. 2026 }}</ref><ref name="IZ-8.1">{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1 |title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 8.1 |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |page=54 |access-date=14. 8. 2026 }}</ref> Birač upisan u Centralni birački spisak za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, ali ne za oba. Za člana Predsjedništva izabran je bošnjački, odnosno hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda. Birači upisani za glasanje u Republici Srpskoj biraju jednog srpskog kandidata, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.<ref name="IZ-8.1"/> Izbor se stoga provodi kroz tri odvojena izborna nadmetanja prema sistemu relativne većine. Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine.<ref name="IZ-8.1"/> Funkcija predsjedavajućeg mijenja se svakih osam mjeseci prema načelu rotacije između članova Predsjedništva.<ref name="IZ-8.3">{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1 |title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine, član 8.3 |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |page=54 |access-date=14. 8. 2026 }}</ref> Prema analizi Bochslera, ovakav mehanizam izbora istovremeno onemogućava dominaciju jednog naroda nad izborom predstavnika drugog naroda, ali istovremeno proizvodi teritorijalna ograničenja koja pogađaju pripadnike konstitutivnih naroda nastanjene izvan "svog" entiteta.<ref name="Bochsler2012">{{Citation|last=Bochsler|first=Daniel|title=Non-discriminatory Rules and Ethnic Representation: The Election of the Bosnian State Presidency|journal=Representation|year=2012}}</ref> Pepić i Kasapović posebno su analizirali teritorijalni obrazac glasanja za hrvatskog člana Predsjedništva, ukazujući na dugogodišnju raspravu o tome da li postojeći mehanizam omogućava biračima izvan hrvatske većinske teritorije da odlučujuće utječu na izbor hrvatskog predstavnika.<ref name="PepicKasapovic2022-ELE">{{Citation|last1=Pepić|first1=Ivan|last2=Kasapović|first2=Mirjana|title=From Dayton to Bernese Jura: The Election of the Croat Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina|year=2022}}</ref> Venecijanska komisija razmatrala je alternativne prijedloge za izbor Predsjedništva još 2006. godine, u kontekstu ranijih rasprava o ustavnoj reformi.<ref name="VC2006">{{Citation|title=Opinion on Different Proposals for the Election of the Presidency of Bosnia and Herzegovina|publisher=European Commission for Democracy through Law (Venice Commission)|year=2006|id=CDL-AD(2006)004}}</ref> Ovakav mehanizam izbora, u kojem birač bira samo unutar vlastitog entiteta i, za Federaciju, samo unutar jednog od dva ponuđena konstitutivna naroda, predmet je i opsežne sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava. == Etnička i teritorijalna ograničenja == {{Glavni|Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine}} Izborni mehanizam za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izravno odražava ustavna ograničenja kandidature vezana za pripadnost konstitutivnom narodu i teritoriju prebivališta.<ref name="USTAV-tekst-ELE">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/ustav-bosne-i-hercegovine.html|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=Paragraf Lex BA|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Kandidatska lista za svaki nivo izbora sadrži izjašnjenje kandidata o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi Ostalih, koje služi kao osnov za ostvarivanje prava na funkcije za koje je takvo izjašnjenje ustavni ili zakonski uslov; kandidat ima pravo da se ne izjasni, ali se to smatra odustajanjem od prava na takvu funkciju.<ref name="IZ-4.19"/> [[Evropski sud za ljudska prava]] je u nizu presuda utvrdio da su ova ograničenja kandidature diskriminatorna u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima: ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine|Sejdić i Finci]]'' (2009),<ref name="ESLJP-SF">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-96491|title=Case of Sejdić and Finci v. Bosnia and Herzegovina (Applications nos. 27996/06 and 34836/06)|date=22. 12. 2009|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> ''Zornić'' (2014),<ref name="ESLJP-Zornic">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-145566|title=Case of Zornić v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 3681/06)|date=15. 7. 2014|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> ''Pilav'' (2016),<ref name="ESLJP-Pilav">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-163437|title=Case of Pilav v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 41939/07)|date=9. 6. 2016|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> ''Šlaku'' (2016)<ref name="ESLJP-Slaku">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-163892|title=Case of Šlaku v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 56666/12)|date=26. 5. 2016|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> i ''Pudarić'' (2020).<ref name="ESLJP-Pudaric">{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-206490|title=Case of Pudarić v. Bosnia and Herzegovina (Application no. 55799/18)|date=8. 12. 2020|website=HUDOC – European Court of Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Ove presude do danas nisu izvršene izmjenom Izbornog zakona i Ustava BiH. Detaljna pravna analiza ovih presuda i njihovog odnosa prema konceptu konstitutivnosti naroda data je u glavnom članku. == Sporna pitanja izbornog sistema == Misija za posmatranje izbora OSCE/ODIHR ocijenila je Opće izbore 2022. kao dobro organizirane i kompetitivne, ali je istovremeno utvrdila da opće i jednako biračko pravo i dalje nije zagarantirano svim građanima.<ref name="ODIHR2022">{{Cite web|url=https://odihr.osce.org/odihr/elections/bih/537005|title=Bosnia and Herzegovina general elections 2022: ODIHR election observation mission final report|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Izvještaj identificira nekoliko strukturnih problema, uključujući nedostatak pravne jasnoće u hijerarhijskom odnosu između državnog zakona i entitetskih ustava, nedostatak sveobuhvatnog pregleda granica izbornih jedinica, te nedosljednu primjenu proceduralnih zaštitnih mjera tokom brojanja glasova.<ref name="ODIHR2022-2">{{Cite web|url=https://odihr.osce.org/sites/default/files/f/documents/0/2/536993_0.pdf|title=Bosnia and Herzegovina, General Elections, 2 October 2022|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Prema ocjeni ODIHR-a objavljenoj u okviru praćenja provedbe ranijih preporuka, od preporuka iz izvještaja o izborima 2014. i 2018. godine devet je u potpunosti provedeno, pet uglavnom provedeno, osamnaest djelomično adresirano, a dvadeset preporuka ostalo je neprovedeno.<ref name="ODIHR-followup">{{Cite web|url=https://odihr.osce.org/odihr/elections/bih/544903|title=ODIHR presents final report on the 2022 elections in Bosnia and Herzegovina|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Tokom 2021. i 2022. godine Radna grupa za međuinstitucionalnu koordinaciju pri Predstavničkom domu PS BiH, uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, vodila je pregovore o sveobuhvatnom paketu ustavnih i izbornih reformi, poznatom kao "paket integriteta", ali konsenzus o sveobuhvatnoj reformi nije postignut.<ref name="ODIHR-NAM">{{Cite web|url=https://cdn.osce.org/sites/default/files/f/documents/f/d/521533.pdf|title=Bosnia and Herzegovina, General Elections, 2 October 2022: Needs Assessment Mission Report|website=OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights|access-date=14. 8. 2026}}</ref> Vezano za izbor Predsjedništva BiH, ODIHR i akademska literatura ukazuju na strukturnu napetost između vladajućeg izbornog mehanizma i principa da svaki narod treba imati priliku birati vlastite predstavnike bez teritorijalnih prepreka; detaljna analiza ovog mehanizma i njegovih posljedica data je u odjeljku o izboru Predsjedništva iznad.<ref name="Bochsler2012"/> == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] * [[Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini]] * [[Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine]] * [[Politički sistem Bosne i Hercegovine]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Citation|last=Sahadžić|first=Maja|title=The Electoral System of Bosnia and Herzegovina: A Short Review of Political Matter and/or Technical Perplexion|year=2009}} * {{Citation|last=Bochsler|first=Daniel|title=Non-discriminatory Rules and Ethnic Representation: The Election of the Bosnian State Presidency|journal=Representation|year=2012}} * {{Citation|last1=Pepić|first1=Ivan|last2=Kasapović|first2=Mirjana|title=From Dayton to Bernese Jura: The Election of the Croat Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina|year=2022}} * {{Citation|last=Bieber|first=Florian|title=Bosnia and Herzegovina since 1990|publisher=Cambridge University Press|year=2012}} * {{Citation|last=Kapidžić|first=Damir|title=General Elections in Bosnia and Herzegovina, 2 October 2022|year=2023}} * {{Citation|last=Mraović|first=Boriša|title=Ethnic Mobilization and the Impact of Proportional and Majoritarian Electoral Rules on Voting Behaviour|year=2014}} * {{Citation|last1=Karić|first1=Muhamed|last2=Aydin|first2=Šefika|last3=Korkut|first3=Hamza|last4=Mulalić|first4=Muhidin|title=Paradoxical and Insufficient? Gender Quotas and Placement Mandates in Bosnia and Herzegovina's 2020 Local Elections|year=2023}} * {{Citation|last=Belloni|first=Roberto|title=Peacebuilding and Consociational Electoral Engineering in Bosnia and Herzegovina|year=2004}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 9ea22qqxrbt00e153rktkyhecukh3pq 3918011 3917984 2026-08-14T15:34:45Z Z1KA 87045 Već postoji članak o izborima u Bosni i Hercegovini u kojem je detaljno obrađena ova tema. Jedina sugestija je da, ukoliko nešto fali, da se dopuni, ali u tom članku. Također, članak je vjerovatno AI generisan, pogledati pravilo WP:AISIGNS. 3918011 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] t4hgyax7b57b6c3t18dq5fdba7vxcqc Petr Garabík 0 536564 3917988 2026-08-14T13:57:38Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Petr Garabík | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Jeseník]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti... 3917988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Petr Garabík | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Jeseník]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 179 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2006. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Petr Garabík''' rođen 1. januara 1970. u [[Jeseník]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191224/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Petr Garabík Olympic Results |accessdate=14. 8. 2026|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|53]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Garabík je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]], ali nije osvajao medalje. <!-- U pojedinačnim utrkama najbolji su mu rezultati dva 22-a mjesta: na ZOI 1988. u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 4:29.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; te na ZOI 1992. u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:35.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]] osvojio sedmo mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], što mu je ostao najbolji plasman. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – 20 km|36]] | | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|11]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – potjera (muškarci)|12]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – ekipno (muškarci)|9]] |} Petr Garabík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio dvanaest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. <!-- Osvojio je jednu srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]], [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 49.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] |- |71||38|| ||70||44||70||71|| |} {{clear}} Prvi nastup Garabíka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 67-0 mjesto iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritza Fischera]]. Najbolji rezultat mu je drugo mjesto u utrci na 20&nbsp;km 16. januara 1992. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] u [[Ruhpolding]]u, a u ekipnim disciplinama tri treća mjesta u štafeti: u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] 22. januara 1989. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; u [[Walchsee]]u 4. februara 1990. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; i u [[Hochfilzen]]u 22. decembra 1991. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|197}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Garabík, Petr}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Jeseník]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j85m55n1hqmfxz1ddw6bb1c5wrj0u4p 3917996 3917988 2026-08-14T14:28:23Z AnToni 2325 3917996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Petr Garabík | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Jeseník]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 179 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2006. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''13''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Petr Garabík''' rođen 1. januara 1970. u [[Jeseník]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191224/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Petr Garabík Olympic Results |accessdate=14. 8. 2026|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|53]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Garabík je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1994. osvajanjem jedanaestog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 2:23.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Zdeněk Vítek]]om osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|13]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|8]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|48]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|13]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|34]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|44]] | | | | | |} Petr Garabík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio 13 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. <!-- Osvojio je jednu srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]], [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 49.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] |- |71||38|| ||70||44||70||71|| |} {{clear}} Prvi nastup Garabíka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 67-0 mjesto iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritza Fischera]]. Najbolji rezultat mu je drugo mjesto u utrci na 20&nbsp;km 16. januara 1992. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] u [[Ruhpolding]]u, a u ekipnim disciplinama tri treća mjesta u štafeti: u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] 22. januara 1989. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; u [[Walchsee]]u 4. februara 1990. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; i u [[Hochfilzen]]u 22. decembra 1991. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|197}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Garabík, Petr}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Jeseník]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pskn8h6vopgwgzp9n810g3o11e2lgjy 3917999 3917996 2026-08-14T14:34:00Z AnToni 2325 3917999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Petr Garabík | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Jeseník]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 179 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2006. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''13''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Petr Garabík''' rođen 1. januara 1970. u [[Jeseník]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191224/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Petr Garabík Olympic Results |accessdate=14. 8. 2026|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|21]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|53]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Garabík je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1994. osvajanjem jedanaestog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 2:23.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Zdeněk Vítek]]om osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|13]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|8]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|48]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|13]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|34]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|44]] | | | | | |} Petr Garabík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio 13 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. <!-- Osvojio je jednu srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]], [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 49.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] |- |71||38|| ||70||44||70||71|| |} {{clear}} Prvi nastup Garabíka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 67-0 mjesto iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritza Fischera]]. Najbolji rezultat mu je drugo mjesto u utrci na 20&nbsp;km 16. januara 1992. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] u [[Ruhpolding]]u, a u ekipnim disciplinama tri treća mjesta u štafeti: u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] 22. januara 1989. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; u [[Walchsee]]u 4. februara 1990. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; i u [[Hochfilzen]]u 22. decembra 1991. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|197}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Garabík, Petr}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Jeseník]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l3a4y2ctqxfbdb6zy4l9hgpqvt90ke4 3918072 3917999 2026-08-15T09:31:57Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3918072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Petr Garabík | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Jeseník]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 179 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2006. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''13''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Petr Garabík''' rođen 1. januara 1970. u [[Jeseník]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191224/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Petr Garabík Olympic Results |accessdate=14. 8. 2026|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|21]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|53]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Garabík je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1994. osvajanjem jedanaestog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 2:23.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Zdeněkom Vítekom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|13]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|8]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|48]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|13]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|34]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|44]] | | | | | |} Petr Garabík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio 13 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. <!-- Osvojio je jednu srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]], [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 49.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] |- |71||38|| ||70||44||70||71|| |} {{clear}} Prvi nastup Garabíka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 67-0 mjesto iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritza Fischera]]. Najbolji rezultat mu je drugo mjesto u utrci na 20&nbsp;km 16. januara 1992. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] u [[Ruhpolding]]u, a u ekipnim disciplinama tri treća mjesta u štafeti: u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] 22. januara 1989. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; u [[Walchsee]]u 4. februara 1990. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; i u [[Hochfilzen]]u 22. decembra 1991. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|197}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Garabík, Petr}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Jeseník]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8jatt9dvkc19iady3w0ntv7b8idqaew 3918074 3918072 2026-08-15T09:40:18Z AnToni 2325 3918074 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Petr Garabík | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Jeseník]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = 179 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2006. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''13''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje_SP = '''1''' | zlato_SP = 0 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = {{plainlist| '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 27. 9. 2025. }} '''Petr Garabík''' rođen 1. januara 1970. u [[Jeseník]]u, [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191224/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ga/petr-garabik-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Petr Garabík Olympic Results |accessdate=14. 8. 2026|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|21]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|53]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |} Garabík je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1994. osvajanjem jedanaestog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 2:23.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Roman Dostál|Romanom Dostálom]] i [[Zdeněkom Vítekom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|35]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|13]] | | | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|8]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|48]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|13]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|34]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|44]] | | | | | |} Petr Garabík je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio 13 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. <!-- Osvojio je jednu srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]], [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]] i [[Jan Matouš|Janom Matoušom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 49.8&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] |- ||| || || ||39||15|| ||33||56||48||38||25|||41||52|| ||63||65 |} {{clear}} <!--Prvi nastup Garabíka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 67-0 mjesto iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] [[biatlon]]ca [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritza Fischera]]. Najbolji rezultat mu je drugo mjesto u utrci na 20&nbsp;km 16. januara 1992. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] u [[Ruhpolding]]u, a u ekipnim disciplinama tri treća mjesta u štafeti: u [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] 22. januara 1989. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; u [[Walchsee]]u 4. februara 1990. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] s [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]], [[Jan Matouš|Janom Matoušom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]; i u [[Hochfilzen]]u 22. decembra 1991. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] s [[Martin Rypl|Martinom Ryplom]], [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] i [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|197}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Garabík, Petr}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Jeseník]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] s3urmo7vz3g9xwoljhqhqlhfr2m2zgv Razgovor s korisnikom:MissGerman73 3 536565 3918002 2026-08-14T14:53:46Z 기나ㅏㄴ 142966 기나ㅏㄴ premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:MissGerman73]] na [[Razgovor s korisnikom:Purifiedpigeon]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/MissGerman73|MissGerman73]]" u "[[Special:CentralAuth/Purifiedpigeon|Purifiedpigeon]]" 3918002 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Purifiedpigeon]] 0py4a1tjbcxj0ytbvk8g6af3mql1ae1 Datoteka:Lav (2016).png 6 536566 3918019 2026-08-14T19:23:56Z MisB016 183017 {{Infoslika |Opis= Plakat za film "Lav" |Izvor= https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lion_(2016_film).png |Datum= 14. august 2026. |Autor= Transmission Films |Objašnjenje= Za članak "Lav", niska rezolucija |datoteka ima obrazloženje=da }} 3918019 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Plakat za film "Lav" |Izvor= https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lion_(2016_film).png |Datum= 14. august 2026. |Autor= Transmission Films |Objašnjenje= Za članak "Lav", niska rezolucija |datoteka ima obrazloženje=da }} == Licenciranje == {{Poster filma}} 0mivvg9ntyps44rwhgeed45osl09xg8 Lav (2016) 0 536567 3918020 2026-08-14T19:24:04Z MisB016 183017 prijevod engleskoga članka 3918020 wikitext text/x-wiki {{Očistiti jednostavne linkove}} {{Infokutija film | naziv = | slika = Lav (2016).png | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Promotivni izvorni {{Nowrap|kino-poster}} | originalni_naslov = | režija = [[Garth Davis]] | producent = [[Emile Sherman]]<br>[[Iain Canning]]<br>[[Angie Fielder]] | scenarist = [[Luke Davies]] | narator = | uloge = [[Dev Patel]]<br>Sunny Pawar<br>[[Rooney Mara]]<br>[[David Wenham]]<br>[[Nicole Kidman]] | muzika = [[Dustin O'Halloran]]<br>[[Hauschka]] | kinematografija = [[Greig Fraser]] | žanr = | montaža = Alexandre de Franceschi | studio = [[The Weinstein Company]]<br>[[Screen Australia]]<br>[[See-Saw Films]]<br>[[Aquarius Films]]<br>[[Sunstar Entertainment]] | distributer = [[Transmission Films]] | datum = 10. septembar 2016. | trajanje = 118 minuta<ref name="bbfc">https://web.archive.org/web/20230731170023/https://www.bbfc.co.uk/release/lion-q29sbgvjdglvbjpwwc00mze4mzg</ref> | zemlja = [[Australija]]<br>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br>[[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Indija]] | jezik = [[Engleski jezik|engleski]]<ref name="bbfc"/><br>[[Hindski jezik|hindski]]<br>[[Bengalski jezik|bengalski]] | budžet = 12 miliona $<ref name="vf"/> | zarada = 140,3 miliona $<ref name="bom">https://web.archive.org/web/20170804173423/http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=lion.htm</ref> | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Lav''''' ({{jez-en|Lion}}) je [[Australija|australijski]] biografski [[dramski film]] iz 2016. godine, u režiji [[Garth Davis|Gartha Davisa]] (njegov debitantski dugometražni film) prema scenariju [[Luke Davies|Lukea Daviesa]] zasnovanom na nefikcijskoj knjizi [[Saroo Brierley|Sarooa Brierleyja]] iz 2013. godine, ''A Long Way Home''. U filmu glume [[Dev Patel]], Sunny Pawar, [[Rooney Mara]], [[David Wenham]] i [[Nicole Kidman]], kao i Abhishek Bharate, [[Divian Ladwa]], [[Priyanka Bose]], [[Deepti Naval]], [[Tannishtha Chatterjee]] i [[Nawazuddin Siddiqui]]. Film govori o istinitoj priči o tome kako je Brierley, 25 godina nakon što je odvojen od svoje porodice u [[Indija|Indiji]], krenuo u potragu da ju pronađe. Bila je to zajednička produkcija Australije i Ujedinjenoga Kraljevstva. Film, koji je svjetsku premijeru imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 10. septembra 2016. godine, dobio je ograničeno prikazivanje u Sjevernoj Americi 25. novembra 2016. godine zahvaljujući kompaniji Weinstein, prije premijernoga prikazivanja širom svijeta počev od 6. januara 2017. godine. U Australiji je prikazan 19. januara 2017. godine, a u Velikoj Britaniji 20. januara 2017. godine. Film ''Lav'' je bio dobro prihvaćen od strane kritičara, s pohvalama za glumu (posebno Patel i Kidman), emocionalnu težinu, vizuelne efekte, kinematografiju i scenario. Dobio je šest nominacija za [[Oscar]]a na 89. dodjeli nagrada Akademije, uključujući kategorije za najbolji film, najboljega sporednoga glumca (Patel), najbolju sporednu glumicu (Kidman) i najbolji adaptirani scenario. Na 70. dodjeli nagrada Britanske filmske akademije, film je osvojio nagradu [[BAFTA]] za najboljega sporednoga glumca (Patel) i najbolji adaptirani scenario. Film je, također, bio komercijalno uspješan, rezultiravši zaradom od 140 miliona dolara širom svijeta i postavši jedan od najuspješnijih australijskih filmova svih vremena. ==Radnja== Godine 1986. petogodišnji Saroo živi sa svojim starijim bratom Gudduom, svojom mlađom sestrom Shekilom i majkom – u Khandwi, Madhya Pradesh, [[Indija]]. Saroo prati Guddua na posao i stižu na obližnju željezničku stanicu, gdje Saroo zaspi na klupi i ne može ga pronaći nakon buđenja. Traži ga u praznom [[voz]]u, samo da bi zaspao u jednom od odjeljaka i kasnije se probudio te zatekao voz u pokretu, a vrata zaključana. Nakon nekoliko dana, voz stiže u daleku [[Kolkata|Calcuttu]], gdje Saroo ne razumije lokalni [[bengalski jezik]]. Pokušava nabaviti kartu za povratak kući, ali kondukter ne prepozna ime njegovoga sela, za koje Saroo kaže da je 'Ganestalay'.<ref>https://web.archive.org/web/20170113083155/http://www.cntraveler.com/stories/2015-04-24/maphead-ken-jennings-saroo-brierley-google-earth-a-long-way-home</ref> Provodi noć na stanici s nekoliko djece sa ulice i bježi kada ih grupa muškaraca pokuša oteti. Saroo luta gradom prije nego što upozna Noor, naizgled prijateljski nastrojenu ženu koja ga vraća u svoj stan i kaže mu da će mu čovjek po imenu Rama pomoći da pronađe put kući. Saroo bježi, osjećajući da Noor i Rama imaju zlokobne namjere i izbjegava Noor kada ga ona progoni. Nakon dva mjeseca života u blizini mosta Howrah, Saroo je odveden u policiju i smješten u [[sirotište]] kada vlasti ne mognu pronaći njegovu porodicu. Oglas o Saroou objavljen je u lokalnim novinama. Niko ne odgovara, ali jedan australijski par se zainteresirao za njegovo usvajanje. Saroo uči osnove [[Engleski jezik|engleskoga jezika]] i seli se u Hobart, [[Tasmanija]], 1987. godine, pod starateljstvo Sue i Johna Brierleyja. Godinu dana kasnije, Brierleyjevi usvajaju još jednoga dječaka, Mantosha, koji ima probleme s prilagođavanjem na svoj novi dom i pati kao bijesan i sklon samopovređivanju. Dvadeset godina kasnije, Saroo se seli u [[Melbourne]] kako bi studirao hotelski menadžment i započinje vezu sa američkom studenticom Lucy. Na pitanje odakle je, odgovara da je iz Calcutte. Tokom obroka s nekim indijskim prijateljima u njihovom domu, Saroo prepoznaje ''jalebis'', jelo koje je volio kao dijete. Otkriva da nije iz Calcutte i da je odvojen od svoje biološke porodice prije više od 20 godina. Njegovi prijatelji predlažu da koristi [[Google Earth]] kako bi pronašao svoj rodni grad. Saroo počinje istraživati, postaje opsesivan i povlači se od Lucy i svoje usvojiteljske porodice, ne govoreći im o svojoj potrazi za biološkom porodicom. Na kraju, nakon što je čuo da se njegova usvojiteljska majka ne snalazi dobro jer se on odvojio i da je Mantosh (koji ima problema sa [[Droga|zloupotrebom supstanci]]) nestao, Saroo ju posjećuje da se izvini i saznaje da ona nije neplodna, kako je oduvijek pretpostavljao, već da je željela pomoći djeci u nevolji kroz usvajanje. Jedne noći, Saroo prepoznaje [[kamen]]e formacije gdje je njegova majka radila i pronalazi područje u kojem je živio: naselje Ganesh Talai u okrugu Khandwa. Nakon što se pomirio s Lucy, priča svojoj usvojiteljskoj majci o onome za čime traga, a ona u potpunosti podrži njegove napore. Saroo se vraća u Ganesh Talai i, uz pomoć lokalnoga govornika engleskoga jezika, ponovo se emotivno sastaje sa svojom biološkom majkom i sestrom, ali je slomljenoga srca kada saznaje da je Guddua udario i ubio voz noći kada su razdvojene. Njegova majka je ostala u selu 25 godina otkako je nestao jer nikada nije odustala od nade da će se vratiti. Pored toga što je pogrešno izgovorio ime svoga rodnoga sela, Saroo saznaje da je i sam pogrešno izgovorio svoje ime kao dijete, jer su mu biološki roditelji dali ime – ne 'Saroo' već 'Sheru', što znači '[[lav]]'. ==Uloge== *[[Dev Patel]] kao Saroo Brierley **Sunny Pawar kao Saroo Brierley u mlađemu dobu *[[Rooney Mara]] kao Lucy *[[David Wenham]] kao John Brierley *[[Nicole Kidman]] kao Sue Brierley *Abhishek Bharate kao Guddu Khan *[[Divian Ladwa]] kao Mantosh Brierley *Keshav Jadhav kao u Mantosh Brierley u mlađemu dobu *[[Priyanka Bose]] kao Kamla Munshi *Rohini Kargaiya kao Shekila **Khushi Solanki kao Shekila u mlađemu dobu *[[Deepti Naval]] kao Saroj Sood *[[Tannishtha Chatterjee]] kao Noor *[[Nawazuddin Siddiqui]] kao Rama *[[Riddhi Sen]] kao čovjek iz kafića *[[Kaushik Sen]] kao policijski službenik *Rita Roy kao Amita *Menik Gooneratne kao Swarmina *[[Pallavi Sharda]] kao Prama *[[Sachin Joab]] kao Bharat *[[Arka Das]] kao Sami *Madhukar Narlwade kao govornik engleskoga jezika *[[Daniela Farinacci]] kao podučavateljica ==Produkcija== ===Scenario=== Australijski<ref>https://web.archive.org/web/20170225070635/https://www.theguardian.com/film/2017/feb/24/oscars-2017-tanna-and-lion-bring-heart-to-hollywood-in-landmark-year-for-australian-film</ref> film ''Lav'' zasnovan je na [[memoar]]ima Sarooa Brierleyja ''A Long Way Home'' (Dug put doma/kući). U intervjuu, scenarista Luke Davies priznao je izazove adaptacije knjige koja se prvenstveno bavi [[Internet|online]] pretragom.<ref>https://web.archive.org/web/20161224132938/http://creativescreenwriting.com/lion/</ref> ===Kasting=== [[Dev Patel]] i [[Nicole Kidman]] dobili su uloge u filmu u oktobru 2014.<ref>https://web.archive.org/web/20160310234619/http://www.hollywoodreporter.com/news/afm-dev-patel-attached-star-745027</ref> Nawazuddin Siddiqui, Priyanka Bose, Tannishtha Chatterjee i Deepti Naval pridružili su se glumačkoj ekipi u januaru 2015;<ref>https://web.archive.org/web/20221003191854/https://variety.com/2015/film/asia/nicole-kidman-dev-patel-to-roar-in-india-set-survival-tale-lion-1201405538/</ref> Rooney Mara, David Wenham i Divian Ladwa dobili su uloge u aprilu;<ref name="var15">https://web.archive.org/web/20221004194359/https://variety.com/2015/film/global/rooney-mara-joins-nicole-kidman-dev-patel-in-cast-of-lion-1201467356/</ref> Pallavi Sharda pridružila se glumačkoj ekipi u augustu.<ref>https://web.archive.org/web/20160329172555/http://indianexpress.com/article/entertainment/hollywood/pallavi-sharda-in-dev-patel-nicole-kidman-starrer-lion/</ref> ===Snimanje=== Glavno snimanje filma započelo je u januaru 2015. u Kolkati, u Indiji.<ref>https://web.archive.org/web/20221003191854/https://variety.com/2015/film/asia/nicole-kidman-dev-patel-to-roar-in-india-set-survival-tale-lion-1201405538/</ref> Zatim je film opsežno sniman u Madhya Pradeshu, fokusirajući se na lokacije ključne za Saroovo djetinjstvo, prvenstveno u i oko Khandwe (posebno Ganesh Talai), sa scenama snimljenim i u Ujjainu, Dewasu (željeznička stanica), kod vodopada Patalpani, Mhowu (selo Gwaloo) i području rijeke Narmada u blizini hrama Omkareshwar. Snimanje je premješteno u Melbourne sredinom aprila, a zatim na nekoliko lokacija u Tasmaniji, uključujući Hobart.<ref>https://web.archive.org/web/20170227040255/http://www.travelandleisure.com/culture-design/tv-movies/lion-movie-tasmania-vacation-destination#recherche-bay</ref> Kidman je snimala svoje scene u Australiji.<ref name="var15"/><ref>https://web.archive.org/web/20160322063807/http://www.abc.net.au/news/2015-04-14/farmer-hosts-nicole-kidman-for-filming-of-saroo-brierly-story/6391144</ref> ==Muzika== Muziku za film komponirali su [[Dustin O'Halloran]] i [[Hauschka]].<ref>https://web.archive.org/web/20161220014756/http://filmmusicreporter.com/2016/03/02/dustin-ohalloran-hauschka-scoring-garth-davis-lion/</ref> [[Sia]] je za film napisala pjesmu "Never Give Up".<ref>https://web.archive.org/web/20161119104540/http://www.stereogum.com/1911922/sia-never-give-up/music/</ref> U filmu se čuju i pjesme [[Jimmy Radcliff|Jimmyja Radcliffea]] "The Sun, the Sand and the Sea", koju izvodi Picturetone Pete, te "Urvasi Urvasi" [[A. R. Rahman]]a. Druge pjesme koje se pojavljuju u filmu uključuju "Blind" [[Hercules and Love Affair]]a, "State of the Heart" [[Mondo Rock]]a i "The Rivers of Belief" [[Enigma (njemačka muzička grupa)|Enigme]]. U jednoj sceni i Noor pjeva "Come Closer", kultnu pjesmu 'Kralja diska' [[Bappi Lahiri|Bappija Lahirija]] iz filma snimljenoga 1984. godine, ''[[Kasam Paida Karne Wale Ki]]''. ==Objavljivanje== Svjetsku premijeru imao je 10. septembra 2016. na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu.<ref>https://web.archive.org/web/20160822060222/https://thefilmstage.com/news/tiff-2016-line-up-includes-nocturnal-animals-la-la-land-american-pastoral-and-more/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20160727155433/http://deadline.com/2016/07/toronto-to-open-with-the-magnificent-seven-as-fest-unveils-galas-and-special-presentations-1201792733/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20170202025310/http://www.tiff.net/films/lion</ref> Bio je film prve večeri na Filmskom festivalu u Zürichu 22. septembra.<ref>https://web.archive.org/web/20221004042423/https://deadline.com/2016/08/lion-zurcih-film-festival-manuel-alduy-fox-television-distribution-svp-france-1201810028/</ref> Također je prikazan na Londonskom filmskom festivalu 12. oktobra,<ref>https://web.archive.org/web/20221004221113/https://deadline.com/2016/08/lion-london-film-festival-gala-weinstein-co-dev-patel-nicole-kidman-1201804783/</ref> te na {{Nowrap|HIFF-u}} 7. i 8. oktobra.<ref>https://web.archive.org/web/20230423193313/https://scienceandfilm.org/articles/2808/zoom-exclusive-interview-with-lion-writer-luke-davies</ref> Film je premijerno prikazan u Sjedinjenim Američkim Državama 25. novembra 2016,<ref>https://web.archive.org/web/20160302095300/http://deadline.com/2016/03/the-founder-lion-release-date-change-weinstein-co-1201712527/</ref> u Australiji 19. januara 2017.<ref>https://web.archive.org/web/20170201035648/http://www.transmissionfilms.com.au/films/lion</ref> i u Ujedinjenom Kraljevstvu 20. januara.<ref>http://www.launchingfilms.com/release-schedule</ref> Posebnom dobrotvornom događaju s crvenim tepihom povodom tasmanske premijere prisustvovali su lik filma Saroo Brierley i njegova porodica u Državnome kinu u decembru 2016.<ref>https://www.themercury.com.au/entertainment/saroo-brierleys-family-to-be-vips-at-redcarpet-hobart-screening-of-lion/news-story/e165a7cdc8546296cf970b359879d07a</ref> Film je dostupan u digitalnom HD formatu od 28. marta 2017, nakon čega su uslijedila izdanja na [[Blu-ray|{{Nowrap|Blu-rayu}}]] i [[DVD|{{Nowrap|DVD-u}}]] 11. aprila.<ref>https://web.archive.org/web/20170616002521/http://www.dvdsreleasedates.com/movies/7989/lion</ref><ref>https://web.archive.org/web/20170615105619/http://www.comingsoon.net/dvd/trailers/836241-april-11-dvd-this-week#/slide/1</ref> Debitirao je na 10. mjestu liste Top 20 NPD VideoScan.<ref>https://web.archive.org/web/20170525074832/http://variety.com/2017/digital/news/force-remains-with-star-wars-for-dvd-blu-ray-disc-sales-1202390832/</ref> ==Osvrt== U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi ostvarena je zarada od 51 miliona [[Američki dolar|dolara]], a u drugim državama 88,3 miliona dolara – što je ukupno 140,1 milion dolara širom svijeta, uz produkcijski budžet od 12 miliona dolara.<ref name="vf">https://web.archive.org/web/20170115211725/http://www.vanityfair.com/hollywood/2016/12/lion-starring-dev-patel-nicole-kidman-and-rooney-mara-notches-four-golden-globe-nominations-including-best-picture-and-zurich-film-festival-diversity-in-film-award</ref> U ograničenom vikendu premijere u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, film je donio zaradu 123.360 dolara u četiri kina (u prosjeku 30.840 dolara, što je najviše za vikend).<ref name="dl1611">https://web.archive.org/web/20180411111437/http://deadline.com/2016/11/lion-manchester-loving-specialty-box-office-1201860301/</ref> Tokom vikenda od 17. do 19. marta 2017. godine, film ''Lav'' je premašio 50 miliona dolara na sjevernoameričkim blagajnama, postavši peti film iz 2016. godine među nominiranima za Oscara za najbolji film koji je prešao ovaj prag.<ref>https://web.archive.org/web/20170319210049/http://deadline.com/2017/03/lion-weinstein-company-50-million-dollars-cume-1202046649/</ref> U Australiji je film bio predstavljen na prvome mjestu sa 3,18 miliona dolara, što je najveća zarada na premijeri ikada za australijski nezavisni film i peti najveći debi za australijski film ukupno.<ref>https://web.archive.org/web/20171008181246/http://deadline.com/2017/01/lion-australia-box-office-record-international-1201894597/</ref> U spomenutoj državi, ostvarena je zarada od 29,6 miliona dolara, čime je ''Lav'' postao peti australijski film s najvećom zaradom ikada na australijskim blagajnama.<ref>https://web.archive.org/web/20171008181246/http://deadline.com/2017/01/lion-australia-box-office-record-international-1201894597/</ref> ===Kritički prijem=== Film je dobio veoma pozitivne kritike, a posebno su pohvaljene glume Patela i Kidman.<ref>https://web.archive.org/web/20160911162142/http://www.smh.com.au/entertainment/movies/nicole-kidman-says-adopting-helped-as-lion-movie-gets-early-mixed-reviews-20160911-grdutc.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230206063606/https://www.goldderby.com/article/2016/lion-reviews-dev-patel-nicole-kidman-critics/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20161223180301/http://www.seattletimes.com/entertainment/movies/lion-review-heart-tugging-film-roars-with-strong-performances/</ref> [[Rotten Tomatoes]], agregator recenzija, objavio je rejting 84% na osnovu 270 pozitivnih kritičarskih recenzija, prosječne ocjene 7,3/10.<ref>https://web.archive.org/web/20230326003959/https://www.rottentomatoes.com/m/lion_2016</ref> [[Metacritic]], koji koristi ponderirani prosjek, dodijelio je filmu ocjenu 69 od 100, na osnovu 45 kritičara, što ukazuje na "generalno povoljan" recenzijski uvid.<ref>https://web.archive.org/web/20230314084042/https://www.metacritic.com/movie/lion</ref> PostTrak je izvijestio da je 92% publike dalo filmu ocjenu "odličan" ili "veoma dobar".<ref name="dl1611"/> {{Multiple image | align = right | direction = | total_width = 300 | image1 = Dev Patel (29870651654).jpg | alt1 = | caption1 = | image2 = Nicole Kidman Cannes 2017 2.jpg | caption2 = | caption_align = center | footer = Performansi [[Dev Patel|Deva Patela]] i [[Nicole Kidman]] donijeli su pozitivne kritike i nominiranje za nagradu [[Oscar]], najbolji sporedni {{Nowrap|glumac/glumica}} | header_align = center | width1 = 380 | width2 = 431 | height1 = 500 | height2 = 500 }} Glumački performans Deva Patela i Nicole Kidman dobio je pozitivne kritike; nominirani su za nagradu [[Oscar]] za najboljeg sporednog glumca odnosno glumicu. Brian Truitt iz ''USA Todaya'' je napisao: "Finale je manipulativno u svakom pogledu, istiskujući emocije publike. Ali, dobro osmišljena naracija i promišljeni likovi u filmu ''Lav'' Vas toliko povlače da se putovanje do tamo potpuno isplati."<ref>https://web.archive.org/web/20161125083643/http://www.usatoday.com/story/life/movies/2016/11/24/review-lion-movie-dev-patel-nicole-kidman-saroo-brierley/94357972/</ref> Romanopisac i kritičar [[Salman Rushdie|Salman Ruždi]] je imao visoko mišljenje o filmu, rekavši da, iako često nema interesa za filmove nominirane za Oscara, navija za ''Lava'' i "volio bi da pobijedi u svakoj kategoriji za koju je nominiran, a u većini kategorija nije nominiran". Napominjući da je "neumorno" plakao dok je gledao film, Ruždi je rekao da je "često sumnjičav prema zapadnjačkim filmovima smještenima u savremenu Indiju, te da je jedna od stvari koje su najviše impresionirajuće kod filma ''Lav'' autentičnost, istina i nemilosrdni realizam njegove indijske prve polovine. Svaki trenutak putovanja maloga dječaka zvuči istinito – ni trenutak egzotike – i kao rezultat toga, njegova nevolja dotiče sve nas. Greigova Fraserova kinematografija prikazuje ljepotu zemlje, iskreno i izvrsno [...] Dev Patel i Nicole Kidman, u drugoj australijskoj polovini filma, također daju divne izvedbe.".<ref>https://web.archive.org/web/20170222154557/http://deadline.com/2017/02/salman-rushdie-lion-immigrant-struggle-guest-column-best-picture-1201917653/</ref> Neki kritičari su spomenuli da se dijelovi filma kreću sporim tempom. Na primjer, Anthony Lane iz ''The New Yorkera'' je napisao: "... iako mučno, jedva da je dovoljno da ispuni dramski prostor, a druga polovina je spora i prigušena afera nakon Dickensovoga udara prve polovine".<ref>https://web.archive.org/web/20161204170734/http://www.newyorker.com/goings-on-about-town/movies/lion-3</ref> ==Nagrade== Film ''Lav'' je dobio šest nominacija za [[Oscar]]a na 89. dodjeli nagrada Akademije, uključujući nominacije za najbolji film, najboljeg sporednog glumca (Patel), najbolju sporednu glumicu (Kidman) i najbolji adaptirani scenario, ali nije pobijedio ni u jednoj od kategorija. Međutim, osvojio je dvije nagrade [[BAFTA]]: za najboljeg sporednog glumca (Patel) i najbolji adaptirani scenario. Na 7. dodjeli nagrada [[AACTA]] u Australiji, film je osvojio svih 12 nagrada za koje je bio nominiran, uključujući i onu za najbolji film.<ref>https://web.archive.org/web/20171215111705/https://www.aacta.org/aacta-awards/winners-and-nominees/7th-aacta-awards/</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{IMDb title|3741834}} *[https://www.boxofficemojo.com/title/tt3741834/ ''Lav''] na [[Box Office Mojo]]u *{{Rotten Tomatoes|lion_2016}} *{{Metacritic film|lion|Lav}} {{Navkutija |ime = Filmovi Gartha Davisa |naslov = [[Filmografija Gartha Davisa|Filmografija]] [[Garth Davis|Gartha Davisa]] |podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Film]]ovi | podaci1 = * ''[[Lion]]'' {{small|(2016)}} * ''[[Mary Magdalene]]'' {{small|(2018)}} * ''[[Foe]]'' {{small|(2023)}}}} {{Normativna kontrola}} <!--[[Kategorija:Australijski filmovi]] -->[[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] <!--[[Kategorija:Indijski filmovi]] -->[[Kategorija:Filmovi iz 2016.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na hindskom jeziku]] <!--[[Kategorija:Filmovi Aquarius Filmsa]] --><!--[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Australiji]] -->[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Indiji]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Australiji]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Indiji]] [[Kategorija:Filmovi o porodici]] [[Kategorija:Avanturistički filmovi]] omjccud4twcqfa4atgde0bdcuu309rg Razgovor:Lav (2016) 1 536568 3918021 2026-08-14T19:26:08Z MisB016 183017 stranica za razgovor i prevedeno 3918021 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{prevedeno|en|Lion (2016 film)|verzija=1369003815|unesena_verzija=3918020}} bmlt3qns91ulyxgv25kslbqg7pdhe8m Calcutta 0 536569 3918023 2026-08-14T19:28:30Z MisB016 183017 Preusmjereno na [[Kolkata]] 3918023 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kolkata]] s6yapah3o9wi2h9gamel8yhnenuz74m Drogiranje 0 536570 3918024 2026-08-14T19:28:38Z MisB016 183017 Preusmjereno na [[Droga]] 3918024 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Droga]] ekk0b1evf82ce3n2k1vcony60tqnoi8 Nagrada "Oscar" 0 536571 3918025 2026-08-14T19:28:47Z MisB016 183017 Preusmjereno na [[Oscar]] 3918025 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Oscar]] opf7nynbk3mfr4prvxg5ukcu3gfyddk Nagrada Oscar 0 536572 3918026 2026-08-14T19:28:47Z MisB016 183017 Preusmjereno na [[Oscar]] 3918026 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Oscar]] opf7nynbk3mfr4prvxg5ukcu3gfyddk Kategorija:Italijanske bitke 14 536573 3918043 2026-08-14T22:23:12Z Silverije 11028 Nova stranica: [[Kategorija:Bitke po državama|Italija]] [[Kategorija:Vojna historija Italije|Bitke]] 3918043 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bitke po državama|Italija]] [[Kategorija:Vojna historija Italije|Bitke]] rg6cpvh01kmavrofhukqwp97ef4bnkg Afekt (psihologija) 0 536574 3918048 2026-08-14T23:41:16Z Bosancica by MK 173186 Novi članak 3918048 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} {{Emocije bočna traka}} '''Afekt''' je u [[psihologija|psihologiji]] izraz za kratkotrajno emocionalno stanje ili doživljaj koji se očituje kroz subjektivni osjećaj, fiziološke promjene i ponašanje. Može biti izazvan vanjskim događajima, ali i unutrašnjim psihičkim procesima. Afekt može biti pozitivan ili negativan, a njegov intenzitet može varirati od blagog do izrazito snažnog emocionalnog uzbuđenja. Osmijeh, na primjer, može biti izraz pozitivnog afekta povezanog s [[radost|radošću]], dok crvenilo lica može pratiti afekt povezan sa [[stid|stidom]]. Pojam afekt blisko je povezan s pojmovima [[emocija|emocije]], [[osjećaj|osjećaja]] i [[raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]], ali se njihovo razlikovanje u naučnoj literaturi ne primjenjuje uvijek na isti način.<ref name="Lexikon_der_Psychologie_Affekt">{{cite web |title=Affekt |website=Spektrum.de - Lexikon der Psychologie |url=https://www.spektrum.de/lexikon/psychologie/affekt/261 |access-date=15. 8. 2026 |language=de}}</ref> U nekim teorijskim pristupima afekt označava širi pojam koji obuhvata različita emocionalna stanja, dok se u drugim koristi prvenstveno za neposredne i relativno kratkotrajne emocionalne reakcije. Zbog toga ne postoji jedinstvena definicija afekta koja se primjenjuje u svim područjima psihologije. ==Etimologija== Pojam ''afekt'' potječe od [[grčki jezik|grčkog]] izraza ''páthos'' (πάθος), u značenju "patnja" ili "strast".<ref name="Kirchner_1907">{{cite book |last1=Kirchner |first1=Friedrich |date=1907 |title=Wörterbuch der philosophischen Grundbegriffe |publisher=Nikol Verlag / Dotbooks |isbn=978-3-8496-1763-9 |url=https://books.google.lu/books?id=yWUc67b7MpIC&q=Affekt#v=onepage&q&f=false |access-date=15. 8. 2026 |language=de}}</ref> U prijelazu u [[latinski jezik|latinski jezik]] razvijen je glagol ''afficere'', koji je prvobitno označavao "opremiti" ili "pokrenuti", a u vezi s osjećajima "dovesti u određeno raspoloženje", "utjecati na nekoga" ili "ostaviti utisak". Iz njega se razvio izraz ''affectus'', u značenju "stanje", a posebno "strast", "emocionalno uzbuđenje" ili "duševno stanje". U [[engleski jezik|engleskom jeziku]] koristi se i izraz ''occurring emotion'', kojim se naglašava da je riječ o emocionalnom događaju koji se osobi događa.<ref name="Krause_1992">{{cite journal |last1=Krause |first1=Rainer |date=1992 |title=Anwendung der Affektforschung auf die psychoanalytisch-psychotherapeutische Praxis |journal=Forum der Psychoanalyse |volume=8 |pages=238–253 |doi=10.1007/BF02821105 |url=https://www.academia.edu/29729224/Anwendung_der_Affektforschung_auf_die_psychoanalytische_psychotherapeutische_Praxis_Praxis_Steimer_pdf |access-date=15. 8. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Wahrig_Affekt">{{cite web |title=Affekt |website=Wissen.de - Wahrig Herkunftswörterbuch |url=https://www.wissen.de/wortherkunft/affekt |access-date=15. 8. 2026 |language=de}}</ref> Od iste je jezičke osnove izveden i pojam "afekcija", koji je još u prvoj polovini 20. stoljeća imao važnu [[nosologija|nosološku]] ulogu.<ref name="Blankaart_1748">{{cite book |last1=Blankaart |first1=Steven |date=1748 |title=Stephani Blancardi Lexicon medicum |publisher=Apud Io. Gottl. Bierwirth |location=Halae Magdeburgicae |url=https://archive.org/details/b30539468/page/n9/mode/2up |access-date=15. 8. 2026 |language=la}}</ref> U savremenim [[romanski jezici|romanskim jezicima]] značenje pojma "afektivnost" može se razlikovati od značenja i asocijacija koje taj pojam ima u bosanskom jeziku. Tako se, na primjer, u Južnoj Americi i Španiji [[Španski jezik|španski izraz]] ''afectividad'' često koristi za označavanje sposobnosti uspostavljanja bliskih međuljudskih odnosa, uključujući [[empatija|empatiju]] i [[privrženost]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Emocije}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Afekt (psihologija)}} [[Kategorija:Evolucijska psihologija]] [[Kategorija:Emocije]] qr1i5rh2332dwxv4ojxvrol08feaz4a Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026. 0 536575 3918055 2026-08-15T01:05:31Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica 3918055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pandemija | ime = Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026. | image = Map of the Ituri Province Ebola outbreak.svg | caption = Karta potvrđenih slučajeva od 13. augusta 2026. (isključujući uvezeni slučaj u [[Francuska|Francuskoj]]) | bolest = [[Ebola]] | virusni_soj = [[Bundibugyo virus]] (BDBV) | lokacija = [[Demokratska Republika Kongo]] i [[Uganda]] | prvi_slučaj = | datum_prvog = 14. maj 2026.<ref>{{Cite web |date=16. 5. 2026 |title=Le Gouvernement renforce la coordination de la riposte sous l'appui technique de l'INSP |trans-title=Vlada jača koordinaciju odgovora uz tehničku podršku INSP-a |url=https://insp.cd/le-gouvernement-renforce-la-coordination-de-la-riposte-sous-lappui-technique-de-linsp/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260528092232/https://insp.cd/le-gouvernement-renforce-la-coordination-de-la-riposte-sous-lappui-technique-de-linsp/ |archive-date=28. 5. 2026 |website=Institut National de Sante Publique |access-date=15. 8. 2026 |language=fr }}</ref><ref name="Referenca-2">{{Citation |title=SitRep N°091/MVEBDB/13/08/2026 Août 14, 2026 Posted by – Rapport de Situation de la Maladie à Virus Ebola/17ème épidémie |date= 14 August 2026 |website=Institut National de Sante Publique |issue=1/2026 |trans-title=Izvještaj o situaciji s virusnom bolešću ebola/17. epidemija |url=https://insp.cd/sitrep-n091-mvebdb-13-08-2026/ |publisher=Centre des Opérations d'Urgence de Santé Publique (COUSP) – RDC |archive-date=7. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260607153244/https://insp.cd/sitrep-mve-n-001-2026/ |url-status=live |access-date= 15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> | porijeklo = | potvrđenih_slučajeva = 4.748 <small>(od 13. augusta 2026)</small><ref name="BNO">{{cite news |date=12. 8. 2026 |title=Daily Ebola update |url=https://x.com/BNOFeed/status/2087737104470065372 |access-date=15. 8. 2026 |work=BNO news X account}}</ref><ref name="Referenca-2" /> | oporavljeni = 995<ref name="BNO"/><ref name="Referenca-2" /> | smrti = 2.216 | sumnjivi_slučajevi = 312 | ukupno = | veb-sajt = }} Dana 14. maja 2026. u [[pokrajina Ituri|pokrajini Ituri]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongu]] (DR Kongo) proglašena je [[epidemija]] [[ebola|ebole]].<ref name="WHO_Ebola_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=17. 5. 2026 |title=Epidemic of Ebola Disease caused by Bundibugyo virus in the Democratic Republic of the Congo and Uganda determined a public health emergency of international concern |website=WHO |url=https://www.who.int/news/item/17-05-2026-epidemic-of-ebola-disease-in-the-democratic-republic-of-the-congo-and-uganda-determined-a-public-health-emergency-of-international-concern |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Riječ je o 17. epidemiji ebole u Kongu, koja je počela samo pet mjeseci nakon završetka prethodne epidemije.<ref name="CDC_Ebola_2026">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=19. 5. 2026 |title=Ebola Disease Outbreak in the Democratic Republic of the Congo and Uganda |website=CDC - Health Alert Network |url=https://www.cdc.gov/han/php/notices/han00530.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pretpostavlja se da su se prve infekcije dogodile u januaru ili februaru 2026. u gradu [[Mongbwalu]]. Do početka augusta 2026. epidemija je postala najbrže rastuća epidemija ebole zabilježena do tada, kao i druga najveća prema broju oboljelih.<ref name="AlJazeera_Ebola_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=25. 7. 2026 |title=Ebola deaths in DRC surge past 1,300 as virus ‘spreading like a wildfire’ |website=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/25/ebola-deaths-in-drc-surge-past-1300-as-virus-spreading-like-a-wildfire |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AP_Ebola_2026">{{cite web |last1=Bagalwa |first1=Constant Same |last2=McMakin |first2=Wilson |date=28. 7. 2026 |title=Ebola cases in Congo top 3,200, nearing record of the country’s worst outbreak |website=AP News |url=https://apnews.com/article/congo-ebola-995a582d3eab3766610f3925165144ce |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AlJazeera_Ebola_DRC_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=22. 7. 2026 |title=Ebola death toll in the Democratic Republic of the Congo surges above 1,000 |website=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/22/nearly-1000-people-have-died-from-ebola-in-dr-congo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WHO_AFRO_Ebola_SitRep12_2026">{{cite web |last=World Health Organization Regional Office for Africa |date=2. 8. 2026 |title=Uganda Weekly External Situation Report 12, Data as of 02 August 2026 |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.afro.who.int/countries/uganda/publication/ebola-bundibugyo-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-5 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Epidemiju uzrokuje [[Bundibugyo ebolavirus]], što je otežalo mjere suzbijanja jer su postojeći lijekovi za liječenje ebole odobreni za drugu vrstu virusa ebole, [[Zaire ebolavirus]].<ref name="Mole_ArsTechnica_2026">{{cite web |last=Mole |first=Beth |date=15. 5. 2026 |title=Ebola outbreak with uncommon strain erupts in Congo and Uganda; 65 deaths |website=Ars Technica |url=https://arstechnica.com/health/2026/05/ebola-outbreak-confirmed-in-congo-and-uganda-246-suspected-cases-65-deaths/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je epidemiju [[vanredno stanje javnog zdravstva od međunarodnog značaja|vanrednim stanjem javnog zdravstva od međunarodnog značaja]] (PHEIC) 16. maja 2026. Do druge sedmice augusta u Kongu potvrđeno je 2.214 smrtnih slučajeva od posljedica epidemije,<ref name="Referenca-2" /> dok su u [[Uganda|Ugandi]] zabilježena dva smrtna slučaja.<ref name="WHO_Alert_and_Response">{{cite web |last=World Health Organization |date=15. 8. 2026 |title=Alert and response |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/emergencies/alert-and-response |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CDC_Ebola_Situation">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. 8. 2026 |title=Ebola Outbreak: Current Situation |website=CDC |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Epidemija se iz Iturija proširila na još pet pokrajina u Kongu: [[Sjeverni Kivu]], [[Južni Kivu]], [[Haut-Uélé]], [[Tshopo]] i [[Bas-Uélé]]. Slučajevi su zabilježeni i u glavnom gradu Ugande, [[Kampala|Kampali]]. Slaba zdravstvena infrastruktura u regiji i [[Kampanja pokreta M23 (2022–danas)|oružani sukob koji je u toku]] otežavaju otkrivanje, liječenje i sprječavanje širenja bolesti. Smatra se da je stvarni obim epidemije znatno veći od broja potvrđenih slučajeva.<ref name="Gretsky_Kekatos_ABC_2026">{{cite web |last1=Gretsky |first1=Will |last2=Kekatos |first2=Mary |date=1. 6. 2026 |title=Ebola outbreak spreading in Africa is 'likely far worse' than official figures suggest: IRC |website=ABC News |url=https://abcnews.com/Health/ebola-outbreak-spreading-africa-worse-official-figures-suggest/story?id=133492636 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Reuters_WHO_Funding_2026">{{cite web |last=Reuters |date=14. 7. 2026 |title=WHO says it has less than half funding needed to fight Ebola |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/ebola-outbreak-is-least-double-formal-tally-who-says-2026-07-14/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Pozadina == {{Također pogledajte|Spisak epidemija ebole}} U Kongu je prethodno zabilježeno 16 epidemija [[ebola|ebole]].<ref name="CDC_Ebola_2026" /> Prije izbijanja 2026. zabilježene su dvije epidemije [[Bundibugyo virus|Bundibugyo virusa]] (BDBV).<ref name="Kuhn_2010">{{cite journal |last1=Kuhn |first1=Jens H. |last2=Becker |first2=Stephan |last3=Ebihara |first3=Hideki |last4=Geisbert |first4=Thomas W. |last5=Johnson |first5=Karl M. |last6=Kawaoka |first6=Yoshihiro |last7=Lipkin |first7=W. Ian |last8=Negredo |first8=Ana I. |last9=Netesov |first9=Sergey V. |last10=Nichol |first10=Stuart T. |last11=Palacios |first11=Gustavo |last12=Peters |first12=Clarence J. |last13=Tenorio |first13=Antonio |last14=Volchkov |first14=Viktor E. |last15=Jahrling |first15=Peter B. |date=1. 12. 2010 |title=Proposal for a revised taxonomy of the family Filoviridae: classification, names of taxa and viruses, and virus abbreviations |journal=Archives of Virology |volume=155 |issue=12 |pages=2083–2103 |doi=10.1007/s00705-010-0814-x |pmid=21046175 |pmc=3074192 |issn=1432-8798 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00705-010-0814-x |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva je zabilježena 2007. i 2008. u [[Distrikt Bundibugyo|Distriktu Bundibugyo]] u Ugandi, po kojem je virus dobio ime, a druga 2012. u gradu [[Isiro]] u Kongu.<ref name="Thomas_Independent_2026">{{cite web |last=Thomas |first=Rebecca |date=17. 5. 2026 |title=What you need to know about the latest Ebola outbreak and rare Bundibugyo strain |website=The Independent |url=https://www.independent.co.uk/news/health/ebola-congo-uganda-bundibugyo-virus-b2978137.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Procjenjuje se da stopa smrtnosti od infekcije ovim virusom iznosi između 25% i 50%.<ref name="CDC">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. 8. 2026 |title=Ebola Outbreak: Current Situation |website=CDC |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20260518160235/https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |archive-date=18. 5. 2026 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ne postoji odobrena vakcina niti lijek posebno namijenjen za liječenje infekcije Bundibugyo virusom.<ref name="Lupkin_NPR_2026">{{cite web |last=Lupkin |first=Sydney |date=16. 5. 2026 |title=A new Ebola outbreak has already killed 87 people in Democratic Republic of Congo |website=NPR |url=https://www.npr.org/2026/05/16/g-s1-122494/a-new-ebola-outbreak-has-already-killed-87-people |archive-url=https://web.archive.org/web/20260517021322/https://www.npr.org/2026/05/16/g-s1-122494/a-new-ebola-outbreak-has-already-killed-87-people |archive-date=17. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje provedeno na [[makaki|makakijima]] ukazuje na mogućnost da bi vakcina [[Vakcina rVSV-ZEBOV|Ervebo]], odobrena protiv Zaire ebolavirusa, mogla pružiti djelimičnu zaštitu i protiv Bundibugyo virusa.<ref name="Mire_2013">{{cite journal |last1=Mire |first1=Chad E. |last2=Geisbert |first2=Joan B. |last3=Marzi |first3=Andrea |last4=Agans |first4=Krystle N. |last5=Feldmann |first5=Heinz |last6=Geisbert |first6=Thomas W. |date=19. 12. 2013 |title=Vesicular Stomatitis Virus-Based Vaccines Protect Nonhuman Primates against Bundibugyo ebolavirus |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=7 |issue=12 |pages=e2600 |doi=10.1371/journal.pntd.0002600 |pmid=24367715 |pmc=3868506 |issn=1935-2735 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3868506/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Branswell_StatNews_2026">{{cite web |last=Branswell |first=Helen |date=18. 5. 2026 |title=With no approved vaccine for Ebola outbreak, experts weigh testing a long shot |website=STAT |url=https://www.statnews.com/2026/05/18/ebola-outbreak-update-experts-weigh-use-merck-vaccine-ervebo/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260518224244/https://www.statnews.com/2026/05/18/ebola-outbreak-update-experts-weigh-use-merck-vaccine-ervebo/ |archive-date=18. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, SZO je ocijenila da dostupni dokazi nisu dovoljni i preporučila da se ova vakcina ne koristi u aktuelnoj epidemiji.<ref name="WHO_Emergency_Guidance_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=15. 8. 2026 |title=WHO emergency guidance on the use of licensed Ebola virus vaccine during Bundibugyo virus disease outbreaks |website=WHO IRIS |publisher=World Health Organization |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/a4c886ec-f5e3-48c8-8a21-fa415bdba345/content |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.}} [[Kategorija:2020-e u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:2020-e u Ugandi]] [[Kategorija:Epidemije u 2020-im]] [[Kategorija:Katastrofe u Africi 2026.]] [[Kategorija:Izbijanja bolesti 2026.]] [[Kategorija:2026. u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:2026. u Ugandi]] [[Kategorija:Epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Epidemije ebole u Ugandi]] mlobq5p873vari56v0m5jw0pvwtga0w 3918056 3918055 2026-08-15T02:36:56Z Bosancica by MK 173186 3918056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pandemija | ime = Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026. | image = Map of the Ituri Province Ebola outbreak.svg | caption = Karta potvrđenih slučajeva od 13. augusta 2026. (isključujući uvezeni slučaj u [[Francuska|Francuskoj]]) | bolest = [[Ebola]] | virusni_soj = [[Bundibugyo virus]] (BDBV) | lokacija = [[Demokratska Republika Kongo]] i [[Uganda]] | prvi_slučaj = | datum_prvog = 14. maj 2026.<ref>{{Cite web |date=16. 5. 2026 |title=Le Gouvernement renforce la coordination de la riposte sous l'appui technique de l'INSP |trans-title=Vlada jača koordinaciju odgovora uz tehničku podršku INSP-a |url=https://insp.cd/le-gouvernement-renforce-la-coordination-de-la-riposte-sous-lappui-technique-de-linsp/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260528092232/https://insp.cd/le-gouvernement-renforce-la-coordination-de-la-riposte-sous-lappui-technique-de-linsp/ |archive-date=28. 5. 2026 |website=Institut National de Sante Publique |access-date=15. 8. 2026 |language=fr }}</ref><ref name="Referenca-2">{{Citation |title=SitRep N°091/MVEBDB/13/08/2026 Août 14, 2026 Posted by – Rapport de Situation de la Maladie à Virus Ebola/17ème épidémie |date= 14 August 2026 |website=Institut National de Sante Publique |issue=1/2026 |trans-title=Izvještaj o situaciji s virusnom bolešću ebola/17. epidemija |url=https://insp.cd/sitrep-n091-mvebdb-13-08-2026/ |publisher=Centre des Opérations d'Urgence de Santé Publique (COUSP) – RDC |archive-date=7. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260607153244/https://insp.cd/sitrep-mve-n-001-2026/ |url-status=live |access-date= 15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> | porijeklo = | potvrđenih_slučajeva = 4.748 <small>(od 13. augusta 2026)</small><ref name="BNO">{{cite news |date=12. 8. 2026 |title=Daily Ebola update |url=https://x.com/BNOFeed/status/2087737104470065372 |access-date=15. 8. 2026 |work=BNO news X account}}</ref><ref name="Referenca-2" /> | oporavljeni = 995<ref name="BNO"/><ref name="Referenca-2" /> | smrti = 2.216 | sumnjivi_slučajevi = 312 | ukupno = | veb-sajt = }} Dana 14. maja 2026. u [[pokrajina Ituri|pokrajini Ituri]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongu]] (DR Kongo) proglašena je [[epidemija]] [[ebola|ebole]].<ref name="WHO_Ebola_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=17. 5. 2026 |title=Epidemic of Ebola Disease caused by Bundibugyo virus in the Democratic Republic of the Congo and Uganda determined a public health emergency of international concern |website=WHO |url=https://www.who.int/news/item/17-05-2026-epidemic-of-ebola-disease-in-the-democratic-republic-of-the-congo-and-uganda-determined-a-public-health-emergency-of-international-concern |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Riječ je o 17. epidemiji ebole u Kongu, koja je počela samo pet mjeseci nakon završetka prethodne epidemije.<ref name="CDC_Ebola_2026">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=19. 5. 2026 |title=Ebola Disease Outbreak in the Democratic Republic of the Congo and Uganda |website=CDC - Health Alert Network |url=https://www.cdc.gov/han/php/notices/han00530.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pretpostavlja se da su se prve infekcije dogodile u januaru ili februaru 2026. u gradu [[Mongbwalu]]. Do početka augusta 2026. epidemija je postala najbrže rastuća epidemija ebole zabilježena do tada, kao i druga najveća prema broju oboljelih.<ref name="AlJazeera_Ebola_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=25. 7. 2026 |title=Ebola deaths in DRC surge past 1,300 as virus ‘spreading like a wildfire’ |website=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/25/ebola-deaths-in-drc-surge-past-1300-as-virus-spreading-like-a-wildfire |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AP_Ebola_2026">{{cite web |last1=Bagalwa |first1=Constant Same |last2=McMakin |first2=Wilson |date=28. 7. 2026 |title=Ebola cases in Congo top 3,200, nearing record of the country’s worst outbreak |website=AP News |url=https://apnews.com/article/congo-ebola-995a582d3eab3766610f3925165144ce |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AlJazeera_Ebola_DRC_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=22. 7. 2026 |title=Ebola death toll in the Democratic Republic of the Congo surges above 1,000 |website=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/22/nearly-1000-people-have-died-from-ebola-in-dr-congo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WHO_AFRO_Ebola_SitRep12_2026">{{cite web |last=World Health Organization Regional Office for Africa |date=2. 8. 2026 |title=Uganda Weekly External Situation Report 12, Data as of 02 August 2026 |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.afro.who.int/countries/uganda/publication/ebola-bundibugyo-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-5 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Epidemiju uzrokuje [[Bundibugyo ebolavirus]], što je otežalo mjere suzbijanja jer su postojeći lijekovi za liječenje ebole odobreni za drugu vrstu virusa ebole, [[Zaire ebolavirus]].<ref name="Mole_ArsTechnica_2026">{{cite web |last=Mole |first=Beth |date=15. 5. 2026 |title=Ebola outbreak with uncommon strain erupts in Congo and Uganda; 65 deaths |website=Ars Technica |url=https://arstechnica.com/health/2026/05/ebola-outbreak-confirmed-in-congo-and-uganda-246-suspected-cases-65-deaths/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je epidemiju [[vanredno stanje javnog zdravstva od međunarodnog značaja|vanrednim stanjem javnog zdravstva od međunarodnog značaja]] (PHEIC) 16. maja 2026. Do druge sedmice augusta u Kongu potvrđeno je 2.214 smrtnih slučajeva od posljedica epidemije,<ref name="Referenca-2" /> dok su u [[Uganda|Ugandi]] zabilježena dva smrtna slučaja.<ref name="WHO_Alert_and_Response">{{cite web |last=World Health Organization |date=15. 8. 2026 |title=Alert and response |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/emergencies/alert-and-response |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CDC_Ebola_Situation">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. 8. 2026 |title=Ebola Outbreak: Current Situation |website=CDC |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Epidemija se iz Iturija proširila na još pet pokrajina u Kongu: [[Sjeverni Kivu]], [[Južni Kivu]], [[Haut-Uélé]], [[Tshopo]] i [[Bas-Uélé]]. Slučajevi su zabilježeni i u glavnom gradu Ugande, [[Kampala|Kampali]]. Slaba zdravstvena infrastruktura u regiji i [[Kampanja pokreta M23 (2022–danas)|oružani sukob koji je u toku]] otežavaju otkrivanje, liječenje i sprječavanje širenja bolesti. Smatra se da je stvarni obim epidemije znatno veći od broja potvrđenih slučajeva.<ref name="Gretsky_Kekatos_ABC_2026">{{cite web |last1=Gretsky |first1=Will |last2=Kekatos |first2=Mary |date=1. 6. 2026 |title=Ebola outbreak spreading in Africa is 'likely far worse' than official figures suggest: IRC |website=ABC News |url=https://abcnews.com/Health/ebola-outbreak-spreading-africa-worse-official-figures-suggest/story?id=133492636 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Reuters_WHO_Funding_2026">{{cite web |last=Reuters |date=14. 7. 2026 |title=WHO says it has less than half funding needed to fight Ebola |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/ebola-outbreak-is-least-double-formal-tally-who-says-2026-07-14/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Pozadina == {{Također pogledajte|Spisak epidemija ebole}} U Kongu je prethodno zabilježeno 16 epidemija [[ebola|ebole]].<ref name="CDC_Ebola_2026" /> Prije izbijanja 2026. zabilježene su dvije epidemije [[Bundibugyo virus|Bundibugyo virusa]] (BDBV).<ref name="Kuhn_2010">{{cite journal |last1=Kuhn |first1=Jens H. |last2=Becker |first2=Stephan |last3=Ebihara |first3=Hideki |last4=Geisbert |first4=Thomas W. |last5=Johnson |first5=Karl M. |last6=Kawaoka |first6=Yoshihiro |last7=Lipkin |first7=W. Ian |last8=Negredo |first8=Ana I. |last9=Netesov |first9=Sergey V. |last10=Nichol |first10=Stuart T. |last11=Palacios |first11=Gustavo |last12=Peters |first12=Clarence J. |last13=Tenorio |first13=Antonio |last14=Volchkov |first14=Viktor E. |last15=Jahrling |first15=Peter B. |date=1. 12. 2010 |title=Proposal for a revised taxonomy of the family Filoviridae: classification, names of taxa and viruses, and virus abbreviations |journal=Archives of Virology |volume=155 |issue=12 |pages=2083–2103 |doi=10.1007/s00705-010-0814-x |pmid=21046175 |pmc=3074192 |issn=1432-8798 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00705-010-0814-x |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva je zabilježena 2007. i 2008. u [[Distrikt Bundibugyo|Distriktu Bundibugyo]] u Ugandi, po kojem je virus dobio ime, a druga 2012. u gradu [[Isiro]] u Kongu.<ref name="Thomas_Independent_2026">{{cite web |last=Thomas |first=Rebecca |date=17. 5. 2026 |title=What you need to know about the latest Ebola outbreak and rare Bundibugyo strain |website=The Independent |url=https://www.independent.co.uk/news/health/ebola-congo-uganda-bundibugyo-virus-b2978137.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Procjenjuje se da stopa smrtnosti od infekcije ovim virusom iznosi između 25% i 50%.<ref name="CDC">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. 8. 2026 |title=Ebola Outbreak: Current Situation |website=CDC |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20260518160235/https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |archive-date=18. 5. 2026 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ne postoji odobrena vakcina niti lijek posebno namijenjen za liječenje infekcije Bundibugyo virusom.<ref name="Lupkin_NPR_2026">{{cite web |last=Lupkin |first=Sydney |date=16. 5. 2026 |title=A new Ebola outbreak has already killed 87 people in Democratic Republic of Congo |website=NPR |url=https://www.npr.org/2026/05/16/g-s1-122494/a-new-ebola-outbreak-has-already-killed-87-people |archive-url=https://web.archive.org/web/20260517021322/https://www.npr.org/2026/05/16/g-s1-122494/a-new-ebola-outbreak-has-already-killed-87-people |archive-date=17. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje provedeno na [[makaki|makakijima]] ukazuje na mogućnost da bi vakcina [[Vakcina rVSV-ZEBOV|Ervebo]], odobrena protiv Zaire ebolavirusa, mogla pružiti djelimičnu zaštitu i protiv Bundibugyo virusa.<ref name="Mire_2013">{{cite journal |last1=Mire |first1=Chad E. |last2=Geisbert |first2=Joan B. |last3=Marzi |first3=Andrea |last4=Agans |first4=Krystle N. |last5=Feldmann |first5=Heinz |last6=Geisbert |first6=Thomas W. |date=19. 12. 2013 |title=Vesicular Stomatitis Virus-Based Vaccines Protect Nonhuman Primates against Bundibugyo ebolavirus |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=7 |issue=12 |pages=e2600 |doi=10.1371/journal.pntd.0002600 |pmid=24367715 |pmc=3868506 |issn=1935-2735 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3868506/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Branswell_StatNews_2026">{{cite web |last=Branswell |first=Helen |date=18. 5. 2026 |title=With no approved vaccine for Ebola outbreak, experts weigh testing a long shot |website=STAT |url=https://www.statnews.com/2026/05/18/ebola-outbreak-update-experts-weigh-use-merck-vaccine-ervebo/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260518224244/https://www.statnews.com/2026/05/18/ebola-outbreak-update-experts-weigh-use-merck-vaccine-ervebo/ |archive-date=18. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, SZO je ocijenila da dostupni dokazi nisu dovoljni i preporučila da se ova vakcina ne koristi u aktuelnoj epidemiji.<ref name="WHO_Emergency_Guidance_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=15. 8. 2026 |title=WHO emergency guidance on the use of licensed Ebola virus vaccine during Bundibugyo virus disease outbreaks |website=WHO IRIS |publisher=World Health Organization |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/a4c886ec-f5e3-48c8-8a21-fa415bdba345/content |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Regionalni problemi === [[Datoteka:Kivuconflict.png|mini|desno|300px|Karta oružanih grupa koje su djelovale u pokrajinama Ituri i Kivu u februaru 2025.]] Epidemija je počela u [[pokrajina Ituri|Ituri]],<ref name="6abc_Ebola_PHEIC_2026">{{cite web |last=6abc Philadelphia |date=17. 5. 2026 |title=WHO declares global health emergency over Ebola outbreak in Congo and Uganda |website=6abc Philadelphia |url=https://6abc.com/post/declares-global-health-emergency-ebola-outbreak-congo-uganda/19118335/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260519141919/https://6abc.com/post/declares-global-health-emergency-ebola-outbreak-congo-uganda/19118335/ |archive-date=19. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> pokrajini na istoku Konga koja ima dugu historiju etničkih sukoba.<ref name="Nunes_NewLines_2025">{{cite web |last=Nunes |first=Ashley |date=30. 9. 2025 |title=The Nexus of Conflict, Mining, and Violence in Eastern DRC |website=New Lines Institute |url=https://newlinesinstitute.org/global-security-mil-priorities/nexus-of-conflict-mining-and-violence-in-the-ituri-and-kivu-provinces-of-the-drc/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Područje je bogato vrijednim mineralima, uključujući [[zlato]], [[kalaj]], [[volfram]] i [[tantal]], koji se uglavnom dobivaju putem [[zanatsko rudarstvo|zanatskog rudarstva]]. Oružane grupe, među kojima su [[Savezničke demokratske snage]] (ADF), [[CODECO]] i [[Pokret 23. mart|M23]] (koji podržava [[Ruanda]]), bore se za kontrolu nad unosnim rudarskim područjima.<ref name="UN_Ebola_Conflict_2026">{{cite web |last=UN News |date=26. 5. 2026 |title=Ebola outbreak in DR Congo collides with conflict and hunger, WHO warns |website=UN News |publisher=United Nations |url=https://news.un.org/en/story/2026/05/1167592 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Borbe i ograničenja koja nameću oružane grupe otežavaju pristup humanitarne pomoći, ometaju pružanje pomoći, ograničavaju kretanje civila i smanjuju dostupnost osnovnih usluga.<ref name="UN_Ebola_Conflict_2026" /> Velika kretanja izbjeglica i prekogranična putovanja, kao i kretanje povezano s rudarskim aktivnostima, otežavaju [[praćenje kontakata|epidemiološko praćenje kontakata]] osoba kod kojih je potvrđena infekcija. Status Iturija kao trgovačkog i migracijskog centra dodatno povećava rizik od širenja bolesti na šire područje.<ref name="WHO_DON602_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=18. 5. 2026 |title=Ebola disease caused by Bundibugyo virus, Democratic Republic of the Congo & Uganda |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/emergencies/disease-outbreak-news/item/2026-DON602 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Kultura i dezinformacije === Tradicionalni obredi sahranjivanja u ovoj regiji često traju nekoliko dana. Oni mogu uključivati pranje i odijevanje tijela umrle osobe, njegovo prenošenje u zavičaj predaka te dodirivanje tijela tokom obreda ukopa. Takve prakse izlažu ožalošćene riziku od zaraze. Za razliku od toga, sigurne prakse sahranjivanja podrazumijevaju da se tijelo odmah stavi u zapečaćenu vreću i preveze na određeno mjesto za ukop. Zbog toga može doći do sukoba između zdravstvenih radnika i tradicionalnih običaja.<ref name="BBC_Ebola_Grieve_2026">{{cite web |last=BBC News |date=15. 8. 2026 |title='I buried my parents one day after the other' - Ebola mourners learn how to grieve safely |website=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/articles/cj3gx8jl6d5o |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Princewill_CNN_2026">{{cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=21. 5. 2026 |title=How bushmeat, burial rites and disinformation make the DRC an Ebola hotspot |website=CNN |url=https://edition.cnn.com/2026/05/21/africa/dr-congo-ebola-hotspot-intl|access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mwisi_Farge_Reuters_2026">{{cite web |last1=Mwisi |first1=Erikas |last2=Farge |first2=Emma |date=22. 5. 2026 |title=Congo province bans funeral wakes to contain Ebola's spread |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/un-sends-emergency-funds-staff-tackle-congo-ebola-crisis-2026-05-22/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zabilježeno je nekoliko napada na zdravstvene radnike, posebno one koji učestvuju u sahranama, podstaknutih [[dezinformacija|dezinformacijama]] o bolesti i motivima humanitarne pomoći.<ref name="Silva_Mwai_BBC_2026">{{cite web |last1=Silva |first1=Marco |last2=Mwai |first2=Peter |date=9. 7. 2026 |title='They said it isn't real': Ebola rumours fuel attacks on health workers |website=BBC News |publisher=BBC Verify |url=https://www.bbc.com/news/articles/c79yj09nd4qo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Epidemiologija == [[Virus ebole|Virusi ebole]] endemski su u centralnoj i zapadnoj Africi. [[šišmiši|Šišmiši]] su često [[prirodni rezervoar|prirodni rezervoari]] virusa, iako to za ovu vrstu virusa nije potvrđeno. Virus može zaraziti i druge sisare koji se hrane šišmišima, a na ljude se može prenijeti kontaktom sa zaraženim šišmišima, njihovim lešinama ili [[meso divljači|mesom divljači]].<ref name="WHO_Ebola_FactSheet_2025">{{cite web |last=World Health Organization |date=24. 4. 2025 |title=Ebola disease |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/ebola-disease |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UK_Gov_Ebola_2026">{{cite web |last=UK Health Security Agency |date=18. 5. 2026 |title=Ebola: overview, history, origins and transmission |website=GOV.UK |publisher=UK Health Security Agency |url=https://www.gov.uk/government/publications/ebola-overview-history-origins-and-transmission/ebola-overview-history-origins-and-transmission |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Virus se među ljudima prenosi bliskim i neposrednim kontaktom s tjelesnim tekućinama oboljele ili umrle osobe, zbog čega su članovi uže porodice zaražene osobe i zdravstveni radnici izloženi posebno velikom riziku od infekcije.<ref name="UKHSA_Blog_Ebola_2026">{{cite web |last=UK Health Security Agency |date=18. 5. 2026 |title=What is Ebola and how does it spread? |website=UK Health Security Agency Blog |publisher=UK Health Security Agency |url=https://ukhsa.blog.gov.uk/2026/05/18/what-is-ebola-and-how-does-it-spread/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Hronologija epidemije === Prema riječima [[Tedros Adhanom Ghebreyesus|Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa]], direktora [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]], epidemija je mogla početi već u januaru.<ref name="Guardian_DRC_Ebola_2026">{{cite web |last=The Guardian |date=3. 6. 2026 |title=DRC Ebola outbreak could have begun as early as January, WHO chief says |website=The Guardian |publisher=Guardian News & Media |url=https://www.theguardian.com/global-development/2026/jun/03/drc-ebola-outbreak-could-have-begun-as-early-as-january-who-chief-says |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu modela širenja Bundibugyo virusa procjenjuje se da je virus prešao sa životinja na ljude u januaru ili februaru, pri čemu se sredina ili druga polovina februara smatra najvjerovatnijim periodom [[zoonoze|prijenosa sa životinja na ljude]].<ref name="Mooring_2026">{{cite journal |last1=Mooring |first1=Eric Q. |last2=Koval |first2=William T. |last3=Routledge |first3=Isobel |last4=Holmdahl |first4=Inga |last5=Espa&#241;a |first5=Guido A. |last6=Kahn |first6=Rebecca |last7=Bruce |first7=Beau B. |date=2026 |title=Modeled Scenario Projections for the Ebola Disease Outbreak Caused by Bundibugyo Virus, 2026 |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=75 |issue=22 |pages=285–289 |doi=10.15585/mmwr.mm7522e1 |issn=0149-2195 |url=https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/75/wr/mm7522e1.htm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje ukazuje na mogućnost da je epidemija počela tokom sahrane jednog pastora u [[Mongbwalu]]u 4. februara, što bi značilo da je pastor mogao biti [[indeksni slučaj|prvi zaraženi slučaj]]. Tokom sahrane kovčeg je oštećen, a članovi porodice bili su u kontaktu s tijelom. Iako kod pastora nije bila dijagnostikovana ebola, nakon njegove sahrane prijavljeno je gotovo 50 drugih osoba koje su umrle od simptoma sličnih eboli, među kojima je bilo i nekoliko njegove braće.<ref name="Paravicini_Reuters_2026">{{cite web |last1=Paravicini |first1=Giulia |last2=Bonnerot |first2=Clement |last3=Mahamba |first3=Fiston |date=11. 6. 2026 |title=A cracked coffin, a funeral and the hunt for Ebola's patient zero |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/africa/cracked-coffin-funeral-hunt-ebolas-patient-zero-2026-06-11/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najraniji poznati sumnjivi slučaj (indeksni slučaj) u Ituriju bio muškarac koji je 24. aprila 2026. počeo ispoljavati [[virusna hemoragijska groznica|hemoragijske simptome]]. Rani prijenos infekcije unutar domaćinstva dogodio se kada je jedan član porodice razvio simptome 26. aprila i preminuo narednog dana. Indeksni slučaj preminuo je 28. aprila.<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026">{{cite web |last=Africa CDC |date=18. 5. 2026 |title=Bundibugyo Virus Disease Outbreak |website=Africa CDC |publisher=Africa Centres for Disease Control and Prevention |url=https://africacdc.org/download/situation-report-bundibugyo-virus-disease-outbreak-in-the-drc-and-uganda/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Asadu_AP_2026">{{cite web |last1=Asadu |first1=Chinedu |last2=Mwanamilongo |first2=Saleh |date=18. 5. 2026 |title=WHO declares global health emergency over Ebola outbreak in Congo and Uganda |website=AP News |publisher=Associated Press |url=https://apnews.com/article/congo-ebola-uganda-who-africa-emergency-6f93a87ff28107bdda8990599bbcd52d |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 23. maja [[Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca|Crveni križ]] saopštio je da su tri njegova radnika, koja su preminula između 5. i 16. maja, zaražena ebolom 27. marta vjerovatnim kontaktom s tijelima umrlih u Mongbwaluu, prije nego što je epidemija bila identifikovana.<ref name="LePoidevin_Reuters_2026">{{cite web |last=Le Poidevin |first=Olivia |date=23. 5. 2026 |title=Red Cross mourns death of three volunteers from Ebola in Congo |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/red-cross-mourns-death-three-volunteers-ebola-congo-2026-05-23/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Chibelushi_Naadi_BBC_2026">{{cite web |last1=Chibelushi |first1=Wedaeli |last2=Naadi |first2=Thomas |date=24. 5. 2026 |title=Red Cross volunteers die from suspected Ebola in DR Congo |website=BBC News |publisher=BBC Africa |url=https://www.bbc.com/news/articles/c759knxln0wo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mogući znakovi izbijanja epidemije prijavljeni su 30. aprila, iako su početni testovi u [[Bunia|Buniji]] bili negativni na Zaire ebolavirus, nakon čega su uzorci poslani u laboratorij Nacionalnog instituta za biomedicinska istraživanja (INRB) u [[Kinshasa|Kinšasi]].<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026" /> Dana 5. maja [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] je obaviještena o mogućoj epidemiji ebole u Ituriju i uputila je tim za odgovor na epidemiju.<ref name="Reuters_Ebola_Congo_2026">{{cite web |last=Reuters |date=15. 5. 2026 |title=Congo confirms new Ebola outbreak, 80 deaths |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/africa-cdc-says-ebola-outbreak-confirmed-congos-ituri-province-2026-05-15/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 14. maja INRB je potvrdio osam slučajeva filovirusne etiologije koja nije bila uzrokovana Zaire ebolavirusom.<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026" /> Genomskim sekvenciranjem 15. maja utvrđeno je da pripada vrsti Bundibugyo ebolavirus. Istog dana Uganda je proglasila epidemiju nakon potvrde uvezenog slučaja.<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026" /><ref name="Bigg_Mandavilli_NYT_2026">{{cite news |last1=Bigg |first1=Matthew Mpoke |last2=Mandavilli |first2=Apoorva |date=15. 5. 2026 |title=Large Ebola Outbreak Is Declared in Congo |newspaper=The New York Times |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2026/05/15/world/africa/congo-ebola-outbreak.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 15. maja kongoansko [[Ministarstvo javnog zdravstva (Demokratska Republika Kongo)|Ministarstvo javnog zdravstva, higijene i socijalne zaštite]] službeno je potvrdilo epidemiju bolesti uzrokovane virusom ebole u pokrajini Ituri, uz 246 sumnjivih slučajeva.<ref name="Reuters_Ebola_Congo_2026" /><ref name="DRC_Govt_ReliefWeb_2026">{{cite web |last=Ministry of Public Health, Hygiene and Social Welfare of the Democratic Republic of the Congo |date=15. 5. 2026 |title=DR Congo: Ministry of Public Health, Hygiene and Social Welfare, official declaration Ebola outbreak, 15 May 2026 |website=ReliefWeb |publisher=Government of the Democratic Republic of the Congo |url=https://reliefweb.int/report/democratic-republic-congo/dr-congo-ministry-public-health-hygiene-and-social-welfare-official-declaration-ebola-outbreak-15-may-2026 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 16. maja slučajevi, potvrđeni ili sumnjivi, zabilježeni su u tri zdravstvene zone u Ituriju: Buniji, Mongwalu i Rwampari. Slučajevi su potvrđeni i u glavnom gradu Konga, [[Kinshasa|Kinšasi]], te glavnom gradu Ugande, [[Kampala|Kampali]].<ref name="WHO_Ebola_2026" /> Dana 16. maja SZO je saopštila da je u Ituriju laboratorijski potvrđeno osam slučajeva infekcije Bundibugyo virusom, jedan slučaj u Kinšasi i dva slučaja u Kampali. Zbog pojave neuobičajenih grupa sumnjivih slučajeva na više područja istočnog Konga, SZO nije mogla utvrditi geografski obim epidemije niti stvarni broj zaraženih. Zajedno s potvrđenim slučajevima u Ugandi, koji su ukazivali na međunarodni rizik, to je dovelo do odluke SZO da epidemiju proglasi [[vanredno stanje javnog zdravstva od međunarodnog značaja|vanrednim stanjem javnog zdravstva od međunarodnog značaja]].<ref name="WHO_Ebola_2026" /><ref name="WHO_DON602_2026" /> Dana 17. maja zdravstvene vlasti potvrdile su pozitivan slučaj u [[Goma|Gomi]], gradu u pokrajini Sjeverni Kivu koji se nalazi pod kontrolom [[Pokret 23. mart|Pokreta 23. mart]], nakon što je žena zaražena ebolom doputovala tamo iz Iturija.<ref name="AlJazeera_Ebola_Emergency_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=17. 5. 2026 |title=WHO declares Ebola outbreak in DR Congo, Uganda a global health emergency |website=Al Jazeera |publisher=Al Jazeera Media Network |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/5/17/who-declares-ebola-outbreak-in-dr-congo-uganda-a-global-health-emergency |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> SZO je 17. maja saopštila da je slučaj prethodno prijavljen u [[Kinshasa|Kinšasi]] nakon ponovljenog testiranja bio negativan.<ref name="Lay_Guardian_2026">{{cite web |last=Lay |first=Kat |date=17. 5. 2026 |title=WHO says Ebola outbreak in DRC and Uganda is ‘emergency’ of international concern |website=The Guardian |publisher=Guardian News & Media |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/who-ebola-outbreak-congo-uganda-global-health-emergency |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 18. maja slučajevi su identifikovani u [[Butembo|Butembu]], gradu u pokrajini Sjeverni Kivu koji je bio jedno od žarišta [[epidemija ebole u Kivuu|epidemije ebole u Kivuu]], kao i u zdravstvenoj zoni Nyakunde u Ituriju.<ref name="Makumeno_BBC_2026">{{cite web |last=Makumeno |first=Emery |date=19. 5. 2026 |title='Ebola has tortured us': Fear grips eastern DR Congo as deadly virus spreads |website=BBC News |publisher=BBC Africa |url=https://www.bbc.com/news/articles/cvgzj0pqpyyo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WHO_AFRO_SitRep01_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=18. 5. 2026 |title=Uganda Weekly External Situation Report 01, Data as of 18 May 2026 |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.afro.who.int/countries/democratic-republic-of-congo/publication/ebola-bundibugyo-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-uganda-weekly-external-situation |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istog dana SZO je izvijestila da je u Kongu zabilježeno 516 sumnjivih slučajeva i 131 smrtni slučaj, uz 33 potvrđena slučaja i četiri potvrđena smrtna slučaja u četiri zdravstvene zone u pokrajini [[Ituri]] i tri zdravstvene zone u pokrajini [[Sjeverni Kivu]]. U Ugandi su u [[Kampala|Kampali]] zabilježena dva potvrđena slučaja i jedan potvrđeni smrtni slučaj.<ref name="WHO_AFRO_SitRep01_2026" /> Dana 21. maja glasnogovornik Saveza rijeke Kongo saopštio je da je kod pacijenta koji je preminuo u ruralnom području u blizini glavnog grada pokrajine [[Bukavu|Bukavua]] u [[Južni Kivu|Južnom Kivuu]] potvrđena ebola. Pacijent je prethodno doputovao u pokrajinu iz glavnog grada [[Kisangani|Kisangani]], u pokrajini [[Tshopo]].<ref name="Kasongo_Nyemba_Reuters_2026">{{cite web |last1=Kasongo |first1=Ange Adihe |last2=Nyemba |first2=Benoit |date=21. 5. 2026 |title=Ebola case confirmed in rebel-held Congo area far from outbreak's epicentre |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/suspected-ebola-cases-reported-rebel-held-congo-area-2026-05-21/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 22. maja SZO je podigla procjenu rizika od ebole u Kongu sa "visokog" na "veoma visok". Regionalni rizik ostao je "visok", dok je globalni rizik i dalje ocijenjen kao nizak.<ref name="BNO_Ebola_2026">{{cite web |last=BNO News |date=17. 5. 2026 |title=WHO declares global health emergency over Ebola outbreak in DRC and Uganda |website=X (formerly Twitter) |publisher=BNO News |url=https://x.com/BNOFeed/status/2057810255732490688 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.}} [[Kategorija:2020-e u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:2020-e u Ugandi]] [[Kategorija:Epidemije u 2020-im]] [[Kategorija:Katastrofe u Africi 2026.]] [[Kategorija:Izbijanja bolesti 2026.]] [[Kategorija:2026. u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:2026. u Ugandi]] [[Kategorija:Epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Epidemije ebole u Ugandi]] 3135bduk2d2qhe6e2hufwlkmsqnrd9n 3918058 3918056 2026-08-15T03:50:13Z Bosancica by MK 173186 3918058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pandemija | ime = Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026. | image = Map of the Ituri Province Ebola outbreak.svg | caption = Karta potvrđenih slučajeva od 13. augusta 2026. (isključujući uvezeni slučaj u [[Francuska|Francuskoj]]) | bolest = [[Ebola]] | virusni_soj = [[Bundibugyo virus]] (BDBV) | lokacija = [[Demokratska Republika Kongo]] i [[Uganda]] | prvi_slučaj = | datum_prvog = 14. maj 2026.<ref>{{Cite web |date=16. 5. 2026 |title=Le Gouvernement renforce la coordination de la riposte sous l'appui technique de l'INSP |trans-title=Vlada jača koordinaciju odgovora uz tehničku podršku INSP-a |url=https://insp.cd/le-gouvernement-renforce-la-coordination-de-la-riposte-sous-lappui-technique-de-linsp/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260528092232/https://insp.cd/le-gouvernement-renforce-la-coordination-de-la-riposte-sous-lappui-technique-de-linsp/ |archive-date=28. 5. 2026 |website=Institut National de Sante Publique |access-date=15. 8. 2026 |language=fr }}</ref><ref name="Referenca-2">{{Citation |title=SitRep N°091/MVEBDB/13/08/2026 Août 14, 2026 Posted by – Rapport de Situation de la Maladie à Virus Ebola/17ème épidémie |date= 14 August 2026 |website=Institut National de Sante Publique |issue=1/2026 |trans-title=Izvještaj o situaciji s virusnom bolešću ebola/17. epidemija |url=https://insp.cd/sitrep-n091-mvebdb-13-08-2026/ |publisher=Centre des Opérations d'Urgence de Santé Publique (COUSP) – RDC |archive-date=7. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260607153244/https://insp.cd/sitrep-mve-n-001-2026/ |url-status=live |access-date= 15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> | porijeklo = | potvrđenih_slučajeva = 4.748 <small>(13. august 2026)</small><ref name="BNO">{{cite news |date=12. 8. 2026 |title=Daily Ebola update |url=https://x.com/BNOFeed/status/2087737104470065372 |access-date=15. 8. 2026 |work=BNO news X account}}</ref><ref name="Referenca-2" /> | oporavljeni = 995<ref name="BNO"/><ref name="Referenca-2" /> | smrti = 2.216 | sumnjivi_slučajevi = 312 | ukupno = | veb-sajt = }} Dana 14. maja 2026. u [[pokrajina Ituri|pokrajini Ituri]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongu]] (DR Kongo) proglašena je [[epidemija]] [[ebola|ebole]].<ref name="WHO_Ebola_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=17. 5. 2026 |title=Epidemic of Ebola Disease caused by Bundibugyo virus in the Democratic Republic of the Congo and Uganda determined a public health emergency of international concern |website=WHO |url=https://www.who.int/news/item/17-05-2026-epidemic-of-ebola-disease-in-the-democratic-republic-of-the-congo-and-uganda-determined-a-public-health-emergency-of-international-concern |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Riječ je o 17. epidemiji ebole u Kongu, koja je počela samo pet mjeseci nakon završetka prethodne epidemije.<ref name="CDC_Ebola_2026">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=19. 5. 2026 |title=Ebola Disease Outbreak in the Democratic Republic of the Congo and Uganda |website=CDC - Health Alert Network |url=https://www.cdc.gov/han/php/notices/han00530.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Pretpostavlja se da su se prve infekcije dogodile u januaru ili februaru 2026. u gradu [[Mongbwalu]]. Do početka augusta 2026. epidemija je postala najbrže rastuća epidemija ebole zabilježena do tada, kao i druga najveća prema broju oboljelih.<ref name="AlJazeera_Ebola_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=25. 7. 2026 |title=Ebola deaths in DRC surge past 1,300 as virus ‘spreading like a wildfire’ |website=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/25/ebola-deaths-in-drc-surge-past-1300-as-virus-spreading-like-a-wildfire |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AP_Ebola_2026">{{cite web |last1=Bagalwa |first1=Constant Same |last2=McMakin |first2=Wilson |date=28. 7. 2026 |title=Ebola cases in Congo top 3,200, nearing record of the country’s worst outbreak |website=AP News |url=https://apnews.com/article/congo-ebola-995a582d3eab3766610f3925165144ce |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AlJazeera_Ebola_DRC_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=22. 7. 2026 |title=Ebola death toll in the Democratic Republic of the Congo surges above 1,000 |website=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/22/nearly-1000-people-have-died-from-ebola-in-dr-congo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WHO_AFRO_Ebola_SitRep12_2026">{{cite web |last=World Health Organization Regional Office for Africa |date=2. 8. 2026 |title=Uganda Weekly External Situation Report 12, Data as of 02 August 2026 |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.afro.who.int/countries/uganda/publication/ebola-bundibugyo-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-5 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Epidemiju uzrokuje [[Bundibugyo ebolavirus]], što je otežalo mjere suzbijanja jer su postojeći lijekovi za liječenje ebole odobreni za drugu vrstu virusa ebole, [[Zaire ebolavirus]].<ref name="Mole_ArsTechnica_2026">{{cite web |last=Mole |first=Beth |date=15. 5. 2026 |title=Ebola outbreak with uncommon strain erupts in Congo and Uganda; 65 deaths |website=Ars Technica |url=https://arstechnica.com/health/2026/05/ebola-outbreak-confirmed-in-congo-and-uganda-246-suspected-cases-65-deaths/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je epidemiju [[vanredno stanje javnog zdravstva od međunarodnog značaja|vanrednim stanjem javnog zdravstva od međunarodnog značaja]] (PHEIC) 16. maja 2026. Do druge sedmice augusta u Kongu potvrđeno je 2.214 smrtnih slučajeva od posljedica epidemije,<ref name="Referenca-2" /> dok su u [[Uganda|Ugandi]] zabilježena dva smrtna slučaja.<ref name="WHO_Alert_and_Response">{{cite web |last=World Health Organization |date=15. 8. 2026 |title=Alert and response |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/emergencies/alert-and-response |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CDC_Ebola_Situation">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. 8. 2026 |title=Ebola Outbreak: Current Situation |website=CDC |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Epidemija se iz Iturija proširila na još pet pokrajina u Kongu: [[Sjeverni Kivu]], [[Južni Kivu]], [[Haut-Uélé]], [[Tshopo]] i [[Bas-Uélé]]. Slučajevi su zabilježeni i u glavnom gradu Ugande, [[Kampala|Kampali]]. Slaba zdravstvena infrastruktura u regiji i [[Kampanja pokreta M23 (2022–danas)|oružani sukob koji je u toku]] otežavaju otkrivanje, liječenje i sprječavanje širenja bolesti. Smatra se da je stvarni obim epidemije znatno veći od broja potvrđenih slučajeva.<ref name="Gretsky_Kekatos_ABC_2026">{{cite web |last1=Gretsky |first1=Will |last2=Kekatos |first2=Mary |date=1. 6. 2026 |title=Ebola outbreak spreading in Africa is 'likely far worse' than official figures suggest: IRC |website=ABC News |url=https://abcnews.com/Health/ebola-outbreak-spreading-africa-worse-official-figures-suggest/story?id=133492636 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Reuters_WHO_Funding_2026">{{cite web |last=Reuters |date=14. 7. 2026 |title=WHO says it has less than half funding needed to fight Ebola |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/ebola-outbreak-is-least-double-formal-tally-who-says-2026-07-14/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Pozadina == {{Također pogledajte|Spisak epidemija ebole}} U Kongu je prethodno zabilježeno 16 epidemija [[ebola|ebole]].<ref name="CDC_Ebola_2026" /> Prije izbijanja 2026. zabilježene su dvije epidemije [[Bundibugyo virus|Bundibugyo virusa]] (BDBV).<ref name="Kuhn_2010">{{cite journal |last1=Kuhn |first1=Jens H. |last2=Becker |first2=Stephan |last3=Ebihara |first3=Hideki |last4=Geisbert |first4=Thomas W. |last5=Johnson |first5=Karl M. |last6=Kawaoka |first6=Yoshihiro |last7=Lipkin |first7=W. Ian |last8=Negredo |first8=Ana I. |last9=Netesov |first9=Sergey V. |last10=Nichol |first10=Stuart T. |last11=Palacios |first11=Gustavo |last12=Peters |first12=Clarence J. |last13=Tenorio |first13=Antonio |last14=Volchkov |first14=Viktor E. |last15=Jahrling |first15=Peter B. |date=1. 12. 2010 |title=Proposal for a revised taxonomy of the family Filoviridae: classification, names of taxa and viruses, and virus abbreviations |journal=Archives of Virology |volume=155 |issue=12 |pages=2083–2103 |doi=10.1007/s00705-010-0814-x |pmid=21046175 |pmc=3074192 |issn=1432-8798 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00705-010-0814-x |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prva je zabilježena 2007. i 2008. u [[Distrikt Bundibugyo|Distriktu Bundibugyo]] u Ugandi, po kojem je virus dobio ime, a druga 2012. u gradu [[Isiro]] u Kongu.<ref name="Thomas_Independent_2026">{{cite web |last=Thomas |first=Rebecca |date=17. 5. 2026 |title=What you need to know about the latest Ebola outbreak and rare Bundibugyo strain |website=The Independent |url=https://www.independent.co.uk/news/health/ebola-congo-uganda-bundibugyo-virus-b2978137.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Procjenjuje se da stopa smrtnosti od infekcije ovim virusom iznosi između 25% i 50%.<ref name="CDC">{{cite web |last=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. 8. 2026 |title=Ebola Outbreak: Current Situation |website=CDC |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20260518160235/https://www.cdc.gov/ebola/situation-summary/index.html |archive-date=18. 5. 2026 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ne postoji odobrena vakcina niti lijek posebno namijenjen za liječenje infekcije Bundibugyo virusom.<ref name="Lupkin_NPR_2026">{{cite web |last=Lupkin |first=Sydney |date=16. 5. 2026 |title=A new Ebola outbreak has already killed 87 people in Democratic Republic of Congo |website=NPR |url=https://www.npr.org/2026/05/16/g-s1-122494/a-new-ebola-outbreak-has-already-killed-87-people |archive-url=https://web.archive.org/web/20260517021322/https://www.npr.org/2026/05/16/g-s1-122494/a-new-ebola-outbreak-has-already-killed-87-people |archive-date=17. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje provedeno na [[makaki|makakijima]] ukazuje na mogućnost da bi vakcina [[Vakcina rVSV-ZEBOV|Ervebo]], odobrena protiv Zaire ebolavirusa, mogla pružiti djelimičnu zaštitu i protiv Bundibugyo virusa.<ref name="Mire_2013">{{cite journal |last1=Mire |first1=Chad E. |last2=Geisbert |first2=Joan B. |last3=Marzi |first3=Andrea |last4=Agans |first4=Krystle N. |last5=Feldmann |first5=Heinz |last6=Geisbert |first6=Thomas W. |date=19. 12. 2013 |title=Vesicular Stomatitis Virus-Based Vaccines Protect Nonhuman Primates against Bundibugyo ebolavirus |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |volume=7 |issue=12 |pages=e2600 |doi=10.1371/journal.pntd.0002600 |pmid=24367715 |pmc=3868506 |issn=1935-2735 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3868506/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Branswell_StatNews_2026">{{cite web |last=Branswell |first=Helen |date=18. 5. 2026 |title=With no approved vaccine for Ebola outbreak, experts weigh testing a long shot |website=STAT |url=https://www.statnews.com/2026/05/18/ebola-outbreak-update-experts-weigh-use-merck-vaccine-ervebo/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260518224244/https://www.statnews.com/2026/05/18/ebola-outbreak-update-experts-weigh-use-merck-vaccine-ervebo/ |archive-date=18. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, SZO je ocijenila da dostupni dokazi nisu dovoljni i preporučila da se ova vakcina ne koristi u aktuelnoj epidemiji.<ref name="WHO_Emergency_Guidance_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=15. 8. 2026 |title=WHO emergency guidance on the use of licensed Ebola virus vaccine during Bundibugyo virus disease outbreaks |website=WHO IRIS |publisher=World Health Organization |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/a4c886ec-f5e3-48c8-8a21-fa415bdba345/content |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Regionalni problemi === [[Datoteka:Kivuconflict.png|mini|desno|300px|Karta oružanih grupa koje su djelovale u pokrajinama Ituri i Kivu u februaru 2025.]] Epidemija je počela u [[pokrajina Ituri|Ituri]],<ref name="6abc_Ebola_PHEIC_2026">{{cite web |last=6abc Philadelphia |date=17. 5. 2026 |title=WHO declares global health emergency over Ebola outbreak in Congo and Uganda |website=6abc Philadelphia |url=https://6abc.com/post/declares-global-health-emergency-ebola-outbreak-congo-uganda/19118335/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260519141919/https://6abc.com/post/declares-global-health-emergency-ebola-outbreak-congo-uganda/19118335/ |archive-date=19. 5. 2026 |url-status=live |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> pokrajini na istoku Konga koja ima dugu historiju etničkih sukoba.<ref name="Nunes_NewLines_2025">{{cite web |last=Nunes |first=Ashley |date=30. 9. 2025 |title=The Nexus of Conflict, Mining, and Violence in Eastern DRC |website=New Lines Institute |url=https://newlinesinstitute.org/global-security-mil-priorities/nexus-of-conflict-mining-and-violence-in-the-ituri-and-kivu-provinces-of-the-drc/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Područje je bogato vrijednim mineralima, uključujući [[zlato]], [[kalaj]], [[volfram]] i [[tantal]], koji se uglavnom dobivaju putem [[zanatsko rudarstvo|zanatskog rudarstva]]. Oružane grupe, među kojima su [[Savezničke demokratske snage]] (ADF), [[CODECO]] i [[Pokret 23. mart|M23]] (koji podržava [[Ruanda]]), bore se za kontrolu nad unosnim rudarskim područjima.<ref name="UN_Ebola_Conflict_2026">{{cite web |last=UN News |date=26. 5. 2026 |title=Ebola outbreak in DR Congo collides with conflict and hunger, WHO warns |website=UN News |publisher=United Nations |url=https://news.un.org/en/story/2026/05/1167592 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Borbe i ograničenja koja nameću oružane grupe otežavaju pristup humanitarne pomoći, ometaju pružanje pomoći, ograničavaju kretanje civila i smanjuju dostupnost osnovnih usluga.<ref name="UN_Ebola_Conflict_2026" /> Velika kretanja izbjeglica i prekogranična putovanja, kao i kretanje povezano s rudarskim aktivnostima, otežavaju [[praćenje kontakata|epidemiološko praćenje kontakata]] osoba kod kojih je potvrđena infekcija. Status Iturija kao trgovačkog i migracijskog centra dodatno povećava rizik od širenja bolesti na šire područje.<ref name="WHO_DON602_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=18. 5. 2026 |title=Ebola disease caused by Bundibugyo virus, Democratic Republic of the Congo & Uganda |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/emergencies/disease-outbreak-news/item/2026-DON602 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Kultura i dezinformacije === Tradicionalni obredi sahranjivanja u ovoj regiji često traju nekoliko dana. Oni mogu uključivati pranje i odijevanje tijela umrle osobe, njegovo prenošenje u zavičaj predaka te dodirivanje tijela tokom obreda ukopa. Takve prakse izlažu ožalošćene riziku od zaraze. Za razliku od toga, sigurne prakse sahranjivanja podrazumijevaju da se tijelo odmah stavi u zapečaćenu vreću i preveze na određeno mjesto za ukop. Zbog toga može doći do sukoba između zdravstvenih radnika i tradicionalnih običaja.<ref name="BBC_Ebola_Grieve_2026">{{cite web |last=BBC News |date=15. 8. 2026 |title='I buried my parents one day after the other' - Ebola mourners learn how to grieve safely |website=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/articles/cj3gx8jl6d5o |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Princewill_CNN_2026">{{cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=21. 5. 2026 |title=How bushmeat, burial rites and disinformation make the DRC an Ebola hotspot |website=CNN |url=https://edition.cnn.com/2026/05/21/africa/dr-congo-ebola-hotspot-intl|access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mwisi_Farge_Reuters_2026">{{cite web |last1=Mwisi |first1=Erikas |last2=Farge |first2=Emma |date=22. 5. 2026 |title=Congo province bans funeral wakes to contain Ebola's spread |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/un-sends-emergency-funds-staff-tackle-congo-ebola-crisis-2026-05-22/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zabilježeno je nekoliko napada na zdravstvene radnike, posebno one koji učestvuju u sahranama, podstaknutih [[dezinformacija|dezinformacijama]] o bolesti i motivima humanitarne pomoći.<ref name="Silva_Mwai_BBC_2026">{{cite web |last1=Silva |first1=Marco |last2=Mwai |first2=Peter |date=9. 7. 2026 |title='They said it isn't real': Ebola rumours fuel attacks on health workers |website=BBC News |publisher=BBC Verify |url=https://www.bbc.com/news/articles/c79yj09nd4qo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Epidemiologija == [[Virus ebole|Virusi ebole]] endemski su u centralnoj i zapadnoj Africi. [[šišmiši|Šišmiši]] su često [[prirodni rezervoar|prirodni rezervoari]] virusa, iako to za ovu vrstu virusa nije potvrđeno. Virus može zaraziti i druge sisare koji se hrane šišmišima, a na ljude se može prenijeti kontaktom sa zaraženim šišmišima, njihovim lešinama ili [[meso divljači|mesom divljači]].<ref name="WHO_Ebola_FactSheet_2025">{{cite web |last=World Health Organization |date=24. 4. 2025 |title=Ebola disease |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/ebola-disease |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UK_Gov_Ebola_2026">{{cite web |last=UK Health Security Agency |date=18. 5. 2026 |title=Ebola: overview, history, origins and transmission |website=GOV.UK |publisher=UK Health Security Agency |url=https://www.gov.uk/government/publications/ebola-overview-history-origins-and-transmission/ebola-overview-history-origins-and-transmission |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Virus se među ljudima prenosi bliskim i neposrednim kontaktom s tjelesnim tekućinama oboljele ili umrle osobe, zbog čega su članovi uže porodice zaražene osobe i zdravstveni radnici izloženi posebno velikom riziku od infekcije.<ref name="UKHSA_Blog_Ebola_2026">{{cite web |last=UK Health Security Agency |date=18. 5. 2026 |title=What is Ebola and how does it spread? |website=UK Health Security Agency Blog |publisher=UK Health Security Agency |url=https://ukhsa.blog.gov.uk/2026/05/18/what-is-ebola-and-how-does-it-spread/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Hronologija epidemije === Prema riječima [[Tedros Adhanom Ghebreyesus|Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa]], direktora [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]], epidemija je mogla početi već u januaru.<ref name="Guardian_DRC_Ebola_2026">{{cite web |last=The Guardian |date=3. 6. 2026 |title=DRC Ebola outbreak could have begun as early as January, WHO chief says |website=The Guardian |publisher=Guardian News & Media |url=https://www.theguardian.com/global-development/2026/jun/03/drc-ebola-outbreak-could-have-begun-as-early-as-january-who-chief-says |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu modela širenja Bundibugyo virusa procjenjuje se da je virus prešao sa životinja na ljude u januaru ili februaru, pri čemu se sredina ili druga polovina februara smatra najvjerovatnijim periodom [[zoonoze|prijenosa sa životinja na ljude]].<ref name="Mooring_2026">{{cite journal |last1=Mooring |first1=Eric Q. |last2=Koval |first2=William T. |last3=Routledge |first3=Isobel |last4=Holmdahl |first4=Inga |last5=Espa&#241;a |first5=Guido A. |last6=Kahn |first6=Rebecca |last7=Bruce |first7=Beau B. |date=2026 |title=Modeled Scenario Projections for the Ebola Disease Outbreak Caused by Bundibugyo Virus, 2026 |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=75 |issue=22 |pages=285–289 |doi=10.15585/mmwr.mm7522e1 |issn=0149-2195 |url=https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/75/wr/mm7522e1.htm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje ukazuje na mogućnost da je epidemija počela tokom sahrane jednog pastora u [[Mongbwalu]]u 4. februara, što bi značilo da je pastor mogao biti [[indeksni slučaj|prvi zaraženi slučaj]]. Tokom sahrane kovčeg je oštećen, a članovi porodice bili su u kontaktu s tijelom. Iako kod pastora nije bila dijagnostikovana ebola, nakon njegove sahrane prijavljeno je gotovo 50 drugih osoba koje su umrle od simptoma sličnih eboli, među kojima je bilo i nekoliko njegove braće.<ref name="Paravicini_Reuters_2026">{{cite web |last1=Paravicini |first1=Giulia |last2=Bonnerot |first2=Clement |last3=Mahamba |first3=Fiston |date=11. 6. 2026 |title=A cracked coffin, a funeral and the hunt for Ebola's patient zero |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/africa/cracked-coffin-funeral-hunt-ebolas-patient-zero-2026-06-11/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najraniji poznati sumnjivi slučaj (indeksni slučaj) u Ituriju bio muškarac koji je 24. aprila 2026. počeo ispoljavati [[virusna hemoragijska groznica|hemoragijske simptome]]. Rani prijenos infekcije unutar domaćinstva dogodio se kada je jedan član porodice razvio simptome 26. aprila i preminuo narednog dana. Indeksni slučaj preminuo je 28. aprila.<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026">{{cite web |last=Africa CDC |date=18. 5. 2026 |title=Bundibugyo Virus Disease Outbreak |website=Africa CDC |publisher=Africa Centres for Disease Control and Prevention |url=https://africacdc.org/download/situation-report-bundibugyo-virus-disease-outbreak-in-the-drc-and-uganda/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Asadu_AP_2026">{{cite web |last1=Asadu |first1=Chinedu |last2=Mwanamilongo |first2=Saleh |date=18. 5. 2026 |title=WHO declares global health emergency over Ebola outbreak in Congo and Uganda |website=AP News |publisher=Associated Press |url=https://apnews.com/article/congo-ebola-uganda-who-africa-emergency-6f93a87ff28107bdda8990599bbcd52d |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 23. maja [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crveni križ]] saopštio je da su tri njegova radnika, koja su preminula između 5. i 16. maja, zaražena ebolom 27. marta vjerovatnim kontaktom s tijelima umrlih u Mongbwaluu, prije nego što je epidemija bila identifikovana.<ref name="LePoidevin_Reuters_2026">{{cite web |last=Le Poidevin |first=Olivia |date=23. 5. 2026 |title=Red Cross mourns death of three volunteers from Ebola in Congo |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/red-cross-mourns-death-three-volunteers-ebola-congo-2026-05-23/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Chibelushi_Naadi_BBC_2026">{{cite web |last1=Chibelushi |first1=Wedaeli |last2=Naadi |first2=Thomas |date=24. 5. 2026 |title=Red Cross volunteers die from suspected Ebola in DR Congo |website=BBC News |publisher=BBC Africa |url=https://www.bbc.com/news/articles/c759knxln0wo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Mogući znakovi izbijanja epidemije prijavljeni su 30. aprila, iako su početni testovi u [[Bunia|Buniji]] bili negativni na Zaire ebolavirus, nakon čega su uzorci poslani u laboratorij Nacionalnog instituta za biomedicinska istraživanja (INRB) u [[Kinshasa|Kinšasi]].<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026" /> Dana 5. maja [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] je obaviještena o mogućoj epidemiji ebole u Ituriju i uputila je tim za odgovor na epidemiju.<ref name="Reuters_Ebola_Congo_2026">{{cite web |last=Reuters |date=15. 5. 2026 |title=Congo confirms new Ebola outbreak, 80 deaths |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/africa-cdc-says-ebola-outbreak-confirmed-congos-ituri-province-2026-05-15/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 14. maja INRB je potvrdio osam slučajeva filovirusne etiologije koja nije bila uzrokovana Zaire ebolavirusom.<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026" /> Genomskim sekvenciranjem 15. maja utvrđeno je da pripada vrsti Bundibugyo ebolavirus. Istog dana Uganda je proglasila epidemiju nakon potvrde uvezenog slučaja.<ref name="AfricaCDC_SitRep01_2026" /><ref name="Bigg_Mandavilli_NYT_2026">{{cite news |last1=Bigg |first1=Matthew Mpoke |last2=Mandavilli |first2=Apoorva |date=15. 5. 2026 |title=Large Ebola Outbreak Is Declared in Congo |newspaper=The New York Times |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2026/05/15/world/africa/congo-ebola-outbreak.html |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 15. maja kongoansko [[Ministarstvo javnog zdravstva (Demokratska Republika Kongo)|Ministarstvo javnog zdravstva, higijene i socijalne zaštite]] službeno je potvrdilo epidemiju bolesti uzrokovane virusom ebole u pokrajini Ituri, uz 246 sumnjivih slučajeva.<ref name="Reuters_Ebola_Congo_2026" /><ref name="DRC_Govt_ReliefWeb_2026">{{cite web |last=Ministry of Public Health, Hygiene and Social Welfare of the Democratic Republic of the Congo |date=15. 5. 2026 |title=DR Congo: Ministry of Public Health, Hygiene and Social Welfare, official declaration Ebola outbreak, 15 May 2026 |website=ReliefWeb |publisher=Government of the Democratic Republic of the Congo |url=https://reliefweb.int/report/democratic-republic-congo/dr-congo-ministry-public-health-hygiene-and-social-welfare-official-declaration-ebola-outbreak-15-may-2026 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 16. maja slučajevi, potvrđeni ili sumnjivi, zabilježeni su u tri zdravstvene zone u Ituriju: Buniji, Mongwalu i Rwampari. Slučajevi su potvrđeni i u glavnom gradu Konga, [[Kinshasa|Kinšasi]], te glavnom gradu Ugande, [[Kampala|Kampali]].<ref name="WHO_Ebola_2026" /> Dana 16. maja SZO je saopštila da je u Ituriju laboratorijski potvrđeno osam slučajeva infekcije Bundibugyo virusom, jedan slučaj u Kinšasi i dva slučaja u Kampali. Zbog pojave neuobičajenih grupa sumnjivih slučajeva na više područja istočnog Konga, SZO nije mogla utvrditi geografski obim epidemije niti stvarni broj zaraženih. Zajedno s potvrđenim slučajevima u Ugandi, koji su ukazivali na međunarodni rizik, to je dovelo do odluke SZO da epidemiju proglasi [[vanredno stanje javnog zdravstva od međunarodnog značaja|vanrednim stanjem javnog zdravstva od međunarodnog značaja]].<ref name="WHO_Ebola_2026" /><ref name="WHO_DON602_2026" /> Dana 17. maja zdravstvene vlasti potvrdile su pozitivan slučaj u [[Goma|Gomi]], gradu u pokrajini Sjeverni Kivu koji se nalazi pod kontrolom [[Pokret 23. mart|Pokreta 23. mart]], nakon što je žena zaražena ebolom doputovala tamo iz Iturija.<ref name="AlJazeera_Ebola_Emergency_2026">{{cite web |last=Al Jazeera |date=17. 5. 2026 |title=WHO declares Ebola outbreak in DR Congo, Uganda a global health emergency |website=Al Jazeera |publisher=Al Jazeera Media Network |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/5/17/who-declares-ebola-outbreak-in-dr-congo-uganda-a-global-health-emergency |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> SZO je 17. maja saopštila da je slučaj prethodno prijavljen u [[Kinshasa|Kinšasi]] nakon ponovljenog testiranja bio negativan.<ref name="Lay_Guardian_2026">{{cite web |last=Lay |first=Kat |date=17. 5. 2026 |title=WHO says Ebola outbreak in DRC and Uganda is ‘emergency’ of international concern |website=The Guardian |publisher=Guardian News & Media |url=https://www.theguardian.com/world/2026/may/17/who-ebola-outbreak-congo-uganda-global-health-emergency |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 18. maja slučajevi su identifikovani u [[Butembo|Butembu]], gradu u pokrajini Sjeverni Kivu koji je bio jedno od žarišta [[epidemija ebole u Kivuu|epidemije ebole u Kivuu]], kao i u zdravstvenoj zoni Nyakunde u Ituriju.<ref name="Makumeno_BBC_2026">{{cite web |last=Makumeno |first=Emery |date=19. 5. 2026 |title='Ebola has tortured us': Fear grips eastern DR Congo as deadly virus spreads |website=BBC News |publisher=BBC Africa |url=https://www.bbc.com/news/articles/cvgzj0pqpyyo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WHO_AFRO_SitRep01_2026">{{cite web |last=World Health Organization |date=18. 5. 2026 |title=Uganda Weekly External Situation Report 01, Data as of 18 May 2026 |website=WHO |publisher=World Health Organization |url=https://www.afro.who.int/countries/democratic-republic-of-congo/publication/ebola-bundibugyo-virus-disease-outbreak-democratic-republic-congo-uganda-weekly-external-situation |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Istog dana SZO je izvijestila da je u Kongu zabilježeno 516 sumnjivih slučajeva i 131 smrtni slučaj, uz 33 potvrđena slučaja i četiri potvrđena smrtna slučaja u četiri zdravstvene zone u pokrajini [[Ituri]] i tri zdravstvene zone u pokrajini [[Sjeverni Kivu]]. U Ugandi su u [[Kampala|Kampali]] zabilježena dva potvrđena slučaja i jedan potvrđeni smrtni slučaj.<ref name="WHO_AFRO_SitRep01_2026" /> Dana 21. maja glasnogovornik Saveza rijeke Kongo saopštio je da je kod pacijenta koji je preminuo u ruralnom području u blizini glavnog grada pokrajine [[Bukavu|Bukavua]] u [[Južni Kivu|Južnom Kivuu]] potvrđena ebola. Pacijent je prethodno doputovao u pokrajinu iz glavnog grada [[Kisangani|Kisangani]], u pokrajini [[Tshopo]].<ref name="Kasongo_Nyemba_Reuters_2026">{{cite web |last1=Kasongo |first1=Ange Adihe |last2=Nyemba |first2=Benoit |date=21. 5. 2026 |title=Ebola case confirmed in rebel-held Congo area far from outbreak's epicentre |website=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/suspected-ebola-cases-reported-rebel-held-congo-area-2026-05-21/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 22. maja SZO je podigla procjenu rizika od ebole u Kongu sa "visokog" na "veoma visok". Regionalni rizik ostao je "visok", dok je globalni rizik i dalje ocijenjen kao nizak.<ref name="BNO_Ebola_2026">{{cite web |last=BNO News |date=17. 5. 2026 |title=WHO declares global health emergency over Ebola outbreak in DRC and Uganda |website=X (formerly Twitter) |publisher=BNO News |url=https://x.com/BNOFeed/status/2057810255732490688 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 29. maja Ministarstvo zdravlja Konga izmijenilo je ukupan broj sumnjivih slučajeva tako što je iz statistike izuzelo slučajeve za koje je istraživanjem utvrđeno da nisu povezani s ebolom, kao i sumnjive smrtne slučajeve za koje su se rezultati istraživanja čekali.<ref name="CDC" /> SZO je isto učinila 2. juna, objavivši da je nakon dodatnih testiranja samo 116 od ukupno 906 slučajeva i dalje bilo klasifikovano kao sumnjivo.<ref name="LeMonde_AFP_Ebola_2026">{{cite web |last1=Le Monde |last2=Agence France-Presse |date=2. 6. 2026 |title=Ebola : l’OMS revoit à la baisse les cas suspects en RDC et en Ouganda, mais confirme la hausse des cas avérés |website=Le Monde |publisher=Société Éditrice du Monde |url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2026/06/02/ebola-l-oms-revoit-a-la-baisse-les-cas-suspects-en-rdc-et-en-ouganda-mais-confirme-la-hausse-des-cas-averes_6696395_3212.html |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 29. maja potvrđeni slučajevi zabilježeni su u [[Beni (Demokratska Republika Kongo)|Beniju]], gradu u pokrajini Sjeverni Kivu koji je bio jedno od žarišta epidemije ebole u Kivuu.<ref name="INSP_SitRep015_2026">{{cite web |last=Institut National de Santé Publique |date=31. 5. 2026 |title=SitRep N°015/MVE_29/2026 |website=INSP |publisher=Institut National de Santé Publique de la République Démocratique du Congo |url=https://insp.cd/sitrep-n015-mve_29-2026/ |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 20. juna broj potvrđenih slučajeva u Kongu dostigao je 1.003.<ref name="INSP_SitRep037_2026">{{cite web |last=Institut National de Santé Publique |date=22. 6. 2026 |title=SitRep N°37/MVB_20/06/2026 |website=INSP |publisher=Institut National de Santé Publique de la République Démocratique du Congo |url=https://insp.cd/sitrep-n37-mvb_20-06-2026/ |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 24. juna [[Francuska]] je potvrdila prvi slučaj nakon što se ljekar koji je boravio u Kongu u okviru humanitarne misije vratio u zemlju.<ref name="France24_Ebola_2026">{{cite web |last=France 24 |date=4. 7. 2026 |title=France's first detected Ebola patient recovers, leaves hospital |website=France 24 |publisher=France 24 |url=https://www.france24.com/en/france/20260704-france-first-detected-ebola-patient-recovers-leaves-hospital |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 29. juna mediji su izvijestili da se ebola proširila na [[Haut-Uélé]], četvrtu pokrajinu Konga pogođenu epidemijom.<ref name="CIDRAP_Ebola_2026">{{cite web |last=Dall |first=Chris |date=29. 6. 2026 |title=Ebola outbreak spreads to 4th province in DR Congo |website=CIDRAP |publisher=Center for Infectious Disease Research and Policy |url=https://www.cidrap.umn.edu/ebola/ebola-outbreak-spreads-4th-province-dr-congo |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 30. juna pojavili su se i izvještaji da je tijelo preminule trudnice u [[Kisangani|Kisangani]], glavnom gradu pokrajine [[Tshopo]], bilo pozitivno na ebolu. Žena je preminula u [[Bunia|Buniji]] 27. juna, nakon čega je njeno tijelo prevezeno u Kisangani.<ref name="Reuters_Ebola_2026">{{cite web |last=Reuters |date=30. 6. 2026 |title=Congo traces possible Ebola spread to two new provinces, sources say |website=Reuters |publisher=Thomson Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/congo-traces-possible-ebola-spread-two-new-provinces-sources-say-2026-06-30/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 4. jula broj umrlih premašio je 500.<ref name="INSP_SitRep051_2026">{{cite web |last=Institut National de Santé Publique |date=4. 7. 2026 |title=SitRep N°051/MVB_04/07/2026 |website=INSP |publisher=Institut National de Santé Publique de la République Démocratique du Congo |url=https://insp.cd/sitrep-n051-mvb_04-07-2026/ |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 11. jula [[Sjedinjene Američke Države]] potvrdile su da je njihov državljanin, koji je radio za humanitarnu organizaciju na suzbijanju epidemije u Kongu, bio pozitivan na virus ebole.<ref name="CBS_AP_Ebola_2026">{{cite web |last1=CBS News |last2=Associated Press |date=11. 7. 2026 |title=U.S. citizen working for humanitarian organization in Congo tests positive for Ebola, CDC says |website=CBS News |publisher=CBS Interactive |url=https://www.cbsnews.com/news/us-citizen-humanitarian-organization-congo-ebola/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 13. jula broj potvrđenih slučajeva u DR Kongu dostigao je 2.000.<ref name="INSP_SitRep060_2026">{{cite web |last=Institut National de Santé Publique |date=13. 7. 2026 |title=SitRep N°060/MVB 13/07/2026 |website=INSP |publisher=Institut National de Santé Publique de la République Démocratique du Congo |url=https://insp.cd/sitrep-n060-mvb-13-07-2026/ |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 15. jula humanitarna organizacija [[Ljekari bez granica]] opisala je epidemiju kao "treću najveću i najbrže rastuću epidemiju bolesti uzrokovane virusom ebole zabilježenu do tada", ističući da zajednice izvan većih urbanih područja i dalje nemaju odgovarajuću podršku.<ref name="MSF_Ebola_2026">{{cite web |last=Médecins Sans Frontières |date=15. 7. 2026 |title=DRC Ebola outbreak response needs urgent scale-up after two months |website=MSF |publisher=Médecins Sans Frontières |url=https://www.msf.org/ebola-response-needs-urgent-scale-after-two-months |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Do 22. jula broj umrlih premašio je 1.000.<ref name="AlJazeera_Ebola_DRC_2026" /> Dana 24. jula broj potvrđenih slučajeva u Kongu dostigao je 3.000.<ref name="INSP_SitRep071_2026">{{cite web |last=Institut National de Santé Publique |date=24. 7. 2026 |title=SitRep N°071/MVB_24/07/2026 |website=INSP |publisher=Institut National de Santé Publique de la République Démocratique du Congo |url=https://insp.cd/sitrep-n071-mvb_24-07-2026/ |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 2. augusta SZO je saopštila da je riječ o drugoj najvećoj epidemiji bolesti uzrokovane virusom ebole u historiji, iza [[epidemija ebole u Zapadnoj Africi|epidemije ebole u Zapadnoj Africi]] iz perioda 2013–2016.<ref name="WHO_AFRO_Ebola_SitRep12_2026" /> Dana 7. augusta broj potvrđenih slučajeva u Kongu dostigao je 4.000.<ref name="Twitter_ComMediasRDC">{{cite web |last=Communication Médias RDC |title=Profil na platformi X (Twitter) |website=X (Twitter) |publisher=X Corp. |url=https://x.com/Com_mediasRDC |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Do 9. augusta broj umrlih premašio je 2.000.<ref name="INSP_SitRep087_2026">{{cite web |last=Institut National de Santé Publique |date=9. 8. 2026 |title=SitRep N°087/MVEBDB/09/08/2026 |website=INSP |publisher=Institut National de Santé Publique de la République Démocratique du Congo |url=https://insp.cd/sitrep-n087-mvebdb-09-08-2026/ |access-date=15. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Dana 13. augusta Kongo je prijavio smrtni slučaj povezan s ebolom u glavnom gradu pokrajine [[Buta (Demokratska Republika Kongo)|Bas-Uélé]], čime je virus prvi put zabilježen u toj pokrajini.<ref name="Reuters_Ebola_Death_2026">{{cite web |last=Reuters |date=13. 8. 2026 |title=Congo reports Ebola death in new province, official says |website=Reuters |publisher=Thomson Reuters |url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/congo-reports-ebola-death-new-province-official-says-2026-08-13/ |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Epidemija po državama == === Statistika po državama === {| class="wikitable sortable defaultright col1left col8center" |+Statistika zaraze virusom Bundibugyo (BDBV) ! rowspan="2" |Država ! rowspan="2" |Sumnjivi<br />slučajevi ! colspan="5" |Potvrđeni slučajevi |- !Slučajevi !Umrli !{{abbr|CFR|Stopa smrtnosti}} (%) !Oporavljeni !Izvor |- |[[Demokratska Republika Kongo]] |312 |4.727 |2.214 |46,8% |976 |<ref name="Referenca-2" /><ref name="BNO" /> |- |[[Uganda]] |— |20 |2 |10% |18 |<ref name="WHO_Alert_and_Response" /> |- |[[Francuska]] |— |1 |0 |0% |1 |<ref name="France24_Ebola_2026" /> |- |Ukupno |312 |4.748 |2.216 |46,7% |995 | |} === Statistika po pokrajinama === {| class="wikitable sortable defaultright col1left col8center" |+<!--Statistika zaraze virusom Bundibugyo (BDBV)--> ! rowspan="2" |Pokrajina ! rowspan="2" |Sumnjivi<br/>slučajevi ! colspan="4" |Potvrđeni slučajevi <ref name="INSC">{{Cite web |last=insp.cd |date=2026-08-14 |title=SitRep N°090/MVEBDB/12/08/2026 Août 14, 2026 Posted by – Institut National de Sante Publique |url=https://insp.cd/sitrep-n090-mvebdb-12-08-2026/ |access-date=2026-08-14 |language=fr-FR |url-status=live }}</ref> |- !Slučajevi !Umrli !{{abbr|CFR|Stopa smrtnosti}} (%) !Oporavljeni |- |[[Pokrajina Ituri|Ituri]] |157 |4.020 |1.745 |43,4% |N.D** |- |[[Sjeverni Kivu]] |149 |569 |404 |71,0% |N.D |- |[[Gornji Uélé]] |5 |123 |57 |46,3% |N.D |- |[[Tshopo]] |0 |11 |6 |54,5% |N.D |- |[[Južni Kivu]] |1 |3 |1 |33,3% |N.D |- |[[Donji Uélé]] |0 |1 |1 |100,0% |N.D |- |Ukupno |312 |4.727 |2.214 |46,8% |976 |} '''''** Podaci po pokrajinama nisu dostupni u najnovijim izvještajima. ''''' == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.}} [[Kategorija:2020-e u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:2020-e u Ugandi]] [[Kategorija:Epidemije u 2020-im]] [[Kategorija:Katastrofe u Africi 2026.]] [[Kategorija:Izbijanja bolesti 2026.]] [[Kategorija:2026. u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:2026. u Ugandi]] [[Kategorija:Epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Epidemije ebole u Ugandi]] oqcdkwnaeamocg0emay7wzic6dqaejh Petr Garabik 0 536576 3918071 2026-08-15T09:30:25Z AnToni 2325 Preusmjereno na [[Petr Garabík]] 3918071 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Petr Garabík]] ad7b19l88tn8b7qfll8rutt9z3mhqxv Mongbwalu 0 536577 3918092 2026-08-15T11:36:02Z Bosancica by MK 173186 Novi tekst 3918092 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Grad <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Mongbwalu | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Demokratska Republika Kongo | zastava_države = ZD-DRK|COD | pokrajina = [[Pokrajina Ituri]] | pokrajina_vrsta = Pokrajina | regija = | regija_vrsta = | distrikt = Djugu | distrikt_vrsta = Teritorija | općina = | općina_vrsta = <!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --> | dio = | znamenitost = Rudnici zlata (zanatlijsko rudarstvo) | rijeka = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = 1280 | širina_stepeni = 1 | širina_minuta = 56 | širina_sekundi = 07 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 30 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 46 | dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = | lider = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Srednjoafričko vrijeme|CAT]] | utc_odstupanje = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | autooznaka = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Mongbwalu''' je gradić u [[Djugu (teritorija)|teritoriji Djugu]], u [[Ituri (pokrajna)|pokrajini Ituri]] na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. == Historija == Prije dolaska [[Belgija]]naca u ovu regiju, lokalno stanovništvo iz naroda [[Banyali]] koristilo je zlato za izradu nakita, ali mu inače nije pridavalo komercijalnu vrijednost. Belgijski istraživači otkrili su nalazišta [[zlato|zlata]] na udaljenosti od oko 30 km od Mongbwalua 1903, dok je komercijalna eksploatacija resursa Kilo-Moto započela 1905.<ref name="Puijenbroek_2012">{{cite web |last1=van Puijenbroek |first1=Joost |last2=Mongo Malolo |first2=Eric |last3=Bakker |first3=Jogien |date=august 2012 |title=A Golden Future in Ituri? Which perspective for gold exploitation in Ituri, DR Congo? |publisher=IKV Pax Christi & Réseau Haki na Amani |url=http://www.bibalex.org/search4dev/files/434680/464185.pdf |format=PDF |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1926. do 1966. rudarskim operacijama upravljala je kompanija ''Société des Mines d'Or de Kilo-Moto'' (SOKIMO).<ref name="PorterGeo_Kibali_2026">{{cite web |last=Porter GeoConsultancy |title=Kibali Project (Kilo, Moto) - Karagba-Chaffeur-Durba (KCD), Mengu-Hill, Pakaka, Kombokolo, Rhino |website=PorterGeo Database |publisher=Porter GeoConsultancy Pty Ltd |url=https://portergeo.com.au/database/mineinfo.php?mineid=mn871 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom kolonijalnog perioda na području Mongbwalua iskopano je oko 1,3 miliona unci zlata. Ubrzo nakon stjecanja nezavisnosti, vlasti su 1967. nacionalizovale SOKIMO.<ref name="Fahey_2011">{{cite book |last=Fahey |first=Dan |year=2011 |chapter=The New Gold Rush: Post-conflict Mining and Trading in the Kilo Belt (DRC) |editor-last1=Ansoms |editor-first1=An |editor-last2=Marysse |editor-first2=Stefaan |title=Natural Resources and Local Livelihoods in the Great Lakes Region of Africa: A Political Economy Perspective |pages=170–191 |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.1057/9780230304994_9 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9780230304994_9 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog nedostatka investicija i novih istraživanja, proizvodnja je naglo opala na manje od 15.000 unci godišnje. Rudarstvo u ovoj regiji otvoreno je za privatni sektor 1981, što je dovelo do brzog širenja [[zanatsko rudarstvo|zanatskog (artizanskog) rudarstva]], kao i do formalne komercijalne eksploatacije od strane stranih kompanija.<ref name="Puijenbroek_2012" /> Eksploatacija zlata ponovo bilježi pad tokom 1980-ih i 1990-ih. Na industrijsku proizvodnju zlata negativno se odrazio [[Prvi kongoanski rat]] (oktobar 1996 – maj 1997), dok je [[Drugi kongoanski rat]] (august 1998 – maj 2003) u potpunosti obustavio radove. Instabilnost se nastavila i nakon toga, pa je tokom 2002. i 2003. Mongbwalu bio poprište žestokih sukoba rivalskih oružanih grupa, u kojima je život izgubilo oko 2.000 civila. Mnogi civili stradali su isključivo zbog svoje pripadnosti narodima [[Hema (narod)|Hema]] ili Lendu. Kontrola nad gradom prelazila je iz ruke u ruku pet puta, da bi na kraju pobjedu odnijela milicija naroda Lendu, poznata kao [[Nacionalistički i integracijski front]] (FNI).<ref name="Ross_BBC_2005">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=2005 |title=On the trail of DR Congo's 'cursed' gold |website=BBC News |publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4604627.stm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> FNI je kontrolisao Mongbwalu i pripadajuće rudnike zlata sve do sredine 2005, koristeći prihode od zlata za finansiranje snaga, nabavku opreme i naoružanja.<ref name="Prosansky_2007">{{cite journal |last=Prosansky |first=Brandon |year=2007 |title=Mining Gold in a Conflict Zone: The Context, Ramifications, Lessons of AngloGold Ashanti's Activities in the Democratic Republic of the Congo |journal=Northwestern Journal of International Human Rights |volume=5 |issue=2 |pages=236–274 |url=https://scholarlycommons.law.northwestern.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1054&context=njihr |format=PDF |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Koncesija 40 obuhvata površinu od 8.191 km² u okolini Mongbwalua i uključuje podzemne rudnike Adidi, Makala i Senzere.<ref name="Fahey_2011" /> Prava na ovu koncesiju dobila je kompanija AngloGold Ashanti Kilo – zajednički poduhvat korporacije [[AngloGold Ashanti]] i državnog poduzeća OKIMO. Kompanija je započela istraživačke radove u novembru 2003, šireći aktivnosti usporedo s nastojanjima [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i vlasti Konga da povrate i učvrste kontrolu nad regijom. U obimnom izvještaju iz 2005, organizacija [[Human Rights Watch]] optužila je AngloGold Ashanti Kilo da je pružala pomoć miliciji FNI u periodu od 2003. do 2005. u zamjenu za prava na eksploataciju zlata,<ref name="MAC_CongoGold_2005">{{cite web |last=Mines and Communities |date=2005 |title=Major corporations profit from illicit Congo gold trade |website=Mines and Communities |publisher=Mines and Communities |url=https://www.minesandcommunities.org/article.php?a=212 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> što je kompanija u potpunosti odbacila. Pored rudarstva, kompanija je učestvovala u projektima podrške lokalnoj zajednici, uključujući obnovu bolnice i škola, te radove na sanaciji puteva i odvodnih kanala. Nakon dodatnih pregovora s poduzećem OKIMO, AngloGold Ashanti je 2010. pokrenula studiju izvodljivosti za izgradnju novog rudnika u blizini Mongbwalua. == Demografija == Mongbwalu se nalazi unutar regije [[Kilo-Moto]] i odavno predstavlja jedno od središta eksploatacije zlata, u čijoj se neposrednoj blizini nalaze tri podzemna industrijska rudnika: [[Rudnik Adidi|Adidi]], Senzere i Makala. Prema podacima iz 2008. godine, grad je imao oko 50.000 stanovnika. Većinu čine pripadnici naroda [[Banyali]] i [[Lendu]], uz prisustvo mnogih drugih etničkih grupa koje su privukle mogućnosti zaposlenja u rudarstvu. U okolna naselja spadaju Kilo, Kobu, Lipri, Bambu i Mbijo.<ref name="HRW_Mongbwalu_2005">{{cite web |last=Human Rights Watch |date=2005 |title=V. Human Rights Abuses in the Mongbwalu Gold Mining Area |website=Human Rights Watch |publisher=Human Rights Watch |url=https://www.hrw.org/reports/2005/drc0505/8.htm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 25.000 i 30.000 muškaraca, žena i djece u regiji oko Mongbwalua bilo je direktno uključeno u kopanje, transport i preradu zlata. Veliki dio iskopanog zlata u Mongbwaluu krijumčari se i prodaje preko granice u [[Uganda|Ugandu]].<ref name="Ross_BBC_2005" /> == Privreda == === Rudarske operacije === Zlato se u ovom području pronalazi u riječnim koritima i površinskom sloju tla u obliku ljuspica ili manjih grumena čistoće od 90 do 95%, a dobija se i drobljenjem stijena iz podzemnih i površinskih kopova. Podzemni rudnik Adidi direktno ili indirektno zapošljavao je oko 5.000 ljudi na različitim poslovima. U decembru 2007. radnici su ostali bez posla nakon što je guverner Orijentalne provincije [[Medard Autsai Asenga]] naredio zatvaranje rudnika. Napušteni podzemni kopovi Senzere i Makala i dalje se neformalno eksploatišu u izuzetno teškim i opasnim uslovima. Na području Mongbwalua 2007. zabilježene su oko 33 lokacije površinskih kopova, od kojih je svako obuhvatalo više etaža i jama, sa po nekoliko hiljada rudara na pojedinim lokacijama. Dubina jama dostiže i do 30 m, pri čemu su odroni zemlje i poplave česta pojava. Ispiranje zlata primjenjuje se i u riječnim tokovima i priobalnim područjima, iako je produktivnost u opadanju. Znatnim preusmjeravanjem riječnih tokova stvorena su muljevita polja na kojima lokalno stanovništvo prosijava mulj u potrazi za česticama zlata. Pored toga, koriste se i improvizovane mašine za bagrovanje koje usisavaju mulj s dna rijeka radi daljnje prerade. Većina rudara živi na rubu egzistencije, radeći dugotrajno u izuzetno opasnim i neuslovnim ambijentima.<ref name="Fahey_2011" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Ituri (provincija)]] 3jnjilqae0hlh5ehrxp09vhnr0fzibp 3918094 3918092 2026-08-15T11:46:05Z Bosancica by MK 173186 3918094 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Grad <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Mongbwalu | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Democratic Republic of the Congo adm location map.svg | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = [[Demokratska Republika Kongo]] | zastava_države = ZD-DRK|COD | pokrajina = [[Pokrajina Ituri]] | pokrajina_vrsta = Pokrajina | regija = | regija_vrsta = | distrikt = Djugu | distrikt_vrsta = Teritorija | općina = | općina_vrsta = <!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --> | dio = | znamenitost = Rudnici zlata (zanatlijsko rudarstvo) | rijeka = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = 1280 | širina_stepeni = 1 | širina_minuta = 56 | širina_sekundi = 07 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 30 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 46 | dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = | lider = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Srednjoafričko vrijeme|CAT]] | utc_odstupanje = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | autooznaka = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Mongbwalu''' je gradić u [[Djugu (teritorija)|teritoriji Djugu]], u [[Ituri (pokrajna)|pokrajini Ituri]] na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. == Historija == Prije dolaska [[Belgija]]naca u ovu regiju, lokalno stanovništvo iz naroda [[Banyali]] koristilo je zlato za izradu nakita, ali mu inače nije pridavalo komercijalnu vrijednost. Belgijski istraživači otkrili su nalazišta [[zlato|zlata]] na udaljenosti od oko 30 km od Mongbwalua 1903, dok je komercijalna eksploatacija resursa Kilo-Moto započela 1905.<ref name="Puijenbroek_2012">{{cite web |last1=van Puijenbroek |first1=Joost |last2=Mongo Malolo |first2=Eric |last3=Bakker |first3=Jogien |date=august 2012 |title=A Golden Future in Ituri? Which perspective for gold exploitation in Ituri, DR Congo? |publisher=IKV Pax Christi & Réseau Haki na Amani |url=http://www.bibalex.org/search4dev/files/434680/464185.pdf |format=PDF |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1926. do 1966. rudarskim operacijama upravljala je kompanija ''Société des Mines d'Or de Kilo-Moto'' (SOKIMO).<ref name="PorterGeo_Kibali_2026">{{cite web |last=Porter GeoConsultancy |title=Kibali Project (Kilo, Moto) - Karagba-Chaffeur-Durba (KCD), Mengu-Hill, Pakaka, Kombokolo, Rhino |website=PorterGeo Database |publisher=Porter GeoConsultancy Pty Ltd |url=https://portergeo.com.au/database/mineinfo.php?mineid=mn871 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom kolonijalnog perioda na području Mongbwalua iskopano je oko 1,3 miliona unci zlata. Ubrzo nakon stjecanja nezavisnosti, vlasti su 1967. nacionalizovale SOKIMO.<ref name="Fahey_2011">{{cite book |last=Fahey |first=Dan |year=2011 |chapter=The New Gold Rush: Post-conflict Mining and Trading in the Kilo Belt (DRC) |editor-last1=Ansoms |editor-first1=An |editor-last2=Marysse |editor-first2=Stefaan |title=Natural Resources and Local Livelihoods in the Great Lakes Region of Africa: A Political Economy Perspective |pages=170–191 |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.1057/9780230304994_9 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9780230304994_9 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog nedostatka investicija i novih istraživanja, proizvodnja je naglo opala na manje od 15.000 unci godišnje. Rudarstvo u ovoj regiji otvoreno je za privatni sektor 1981, što je dovelo do brzog širenja [[zanatsko rudarstvo|zanatskog (artizanskog) rudarstva]], kao i do formalne komercijalne eksploatacije od strane stranih kompanija.<ref name="Puijenbroek_2012" /> Eksploatacija zlata ponovo bilježi pad tokom 1980-ih i 1990-ih. Na industrijsku proizvodnju zlata negativno se odrazio [[Prvi kongoanski rat]] (oktobar 1996 – maj 1997), dok je [[Drugi kongoanski rat]] (august 1998 – maj 2003) u potpunosti obustavio radove. Instabilnost se nastavila i nakon toga, pa je tokom 2002. i 2003. Mongbwalu bio poprište žestokih sukoba rivalskih oružanih grupa, u kojima je život izgubilo oko 2.000 civila. Mnogi civili stradali su isključivo zbog svoje pripadnosti narodima [[Hema (narod)|Hema]] ili Lendu. Kontrola nad gradom prelazila je iz ruke u ruku pet puta, da bi na kraju pobjedu odnijela milicija naroda Lendu, poznata kao [[Nacionalistički i integracijski front]] (FNI).<ref name="Ross_BBC_2005">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=2005 |title=On the trail of DR Congo's 'cursed' gold |website=BBC News |publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4604627.stm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> FNI je kontrolisao Mongbwalu i pripadajuće rudnike zlata sve do sredine 2005, koristeći prihode od zlata za finansiranje snaga, nabavku opreme i naoružanja.<ref name="Prosansky_2007">{{cite journal |last=Prosansky |first=Brandon |year=2007 |title=Mining Gold in a Conflict Zone: The Context, Ramifications, Lessons of AngloGold Ashanti's Activities in the Democratic Republic of the Congo |journal=Northwestern Journal of International Human Rights |volume=5 |issue=2 |pages=236–274 |url=https://scholarlycommons.law.northwestern.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1054&context=njihr |format=PDF |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Koncesija 40 obuhvata površinu od 8.191 km² u okolini Mongbwalua i uključuje podzemne rudnike Adidi, Makala i Senzere.<ref name="Fahey_2011" /> Prava na ovu koncesiju dobila je kompanija AngloGold Ashanti Kilo – zajednički poduhvat korporacije [[AngloGold Ashanti]] i državnog poduzeća OKIMO. Kompanija je započela istraživačke radove u novembru 2003, šireći aktivnosti usporedo s nastojanjima [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i vlasti Konga da povrate i učvrste kontrolu nad regijom. U obimnom izvještaju iz 2005, organizacija [[Human Rights Watch]] optužila je AngloGold Ashanti Kilo da je pružala pomoć miliciji FNI u periodu od 2003. do 2005. u zamjenu za prava na eksploataciju zlata,<ref name="MAC_CongoGold_2005">{{cite web |last=Mines and Communities |date=2005 |title=Major corporations profit from illicit Congo gold trade |website=Mines and Communities |publisher=Mines and Communities |url=https://www.minesandcommunities.org/article.php?a=212 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> što je kompanija u potpunosti odbacila. Pored rudarstva, kompanija je učestvovala u projektima podrške lokalnoj zajednici, uključujući obnovu bolnice i škola, te radove na sanaciji puteva i odvodnih kanala. Nakon dodatnih pregovora s poduzećem OKIMO, AngloGold Ashanti je 2010. pokrenula studiju izvodljivosti za izgradnju novog rudnika u blizini Mongbwalua. == Demografija == Mongbwalu se nalazi unutar regije [[Kilo-Moto]] i odavno predstavlja jedno od središta eksploatacije zlata, u čijoj se neposrednoj blizini nalaze tri podzemna industrijska rudnika: [[Rudnik Adidi|Adidi]], Senzere i Makala. Prema podacima iz 2008. godine, grad je imao oko 50.000 stanovnika. Većinu čine pripadnici naroda [[Banyali]] i [[Lendu]], uz prisustvo mnogih drugih etničkih grupa koje su privukle mogućnosti zaposlenja u rudarstvu. U okolna naselja spadaju Kilo, Kobu, Lipri, Bambu i Mbijo.<ref name="HRW_Mongbwalu_2005">{{cite web |last=Human Rights Watch |date=2005 |title=V. Human Rights Abuses in the Mongbwalu Gold Mining Area |website=Human Rights Watch |publisher=Human Rights Watch |url=https://www.hrw.org/reports/2005/drc0505/8.htm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 25.000 i 30.000 muškaraca, žena i djece u regiji oko Mongbwalua bilo je direktno uključeno u kopanje, transport i preradu zlata. Veliki dio iskopanog zlata u Mongbwaluu krijumčari se i prodaje preko granice u [[Uganda|Ugandu]].<ref name="Ross_BBC_2005" /> == Privreda == === Rudarske operacije === Zlato se u ovom području pronalazi u riječnim koritima i površinskom sloju tla u obliku ljuspica ili manjih grumena čistoće od 90 do 95%, a dobija se i drobljenjem stijena iz podzemnih i površinskih kopova. Podzemni rudnik Adidi direktno ili indirektno zapošljavao je oko 5.000 ljudi na različitim poslovima. U decembru 2007. radnici su ostali bez posla nakon što je guverner Orijentalne provincije [[Medard Autsai Asenga]] naredio zatvaranje rudnika. Napušteni podzemni kopovi Senzere i Makala i dalje se neformalno eksploatišu u izuzetno teškim i opasnim uslovima. Na području Mongbwalua 2007. zabilježene su oko 33 lokacije površinskih kopova, od kojih je svako obuhvatalo više etaža i jama, sa po nekoliko hiljada rudara na pojedinim lokacijama. Dubina jama dostiže i do 30 m, pri čemu su odroni zemlje i poplave česta pojava. Ispiranje zlata primjenjuje se i u riječnim tokovima i priobalnim područjima, iako je produktivnost u opadanju. Znatnim preusmjeravanjem riječnih tokova stvorena su muljevita polja na kojima lokalno stanovništvo prosijava mulj u potrazi za česticama zlata. Pored toga, koriste se i improvizovane mašine za bagrovanje koje usisavaju mulj s dna rijeka radi daljnje prerade. Većina rudara živi na rubu egzistencije, radeći dugotrajno u izuzetno opasnim i neuslovnim ambijentima.<ref name="Fahey_2011" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Ituri (provincija)]] rxn81dblun5ufjg73u7bv8gdtfy3ajs 3918095 3918094 2026-08-15T11:49:07Z Bosancica by MK 173186 3918095 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Grad <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Mongbwalu | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Demokratska Republika Kongo | zastava_države = ZD-DRK|COD | pokrajina = [[Pokrajina Ituri]] | pokrajina_vrsta = Pokrajina | regija = | regija_vrsta = | distrikt = Djugu | distrikt_vrsta = Teritorija | općina = | općina_vrsta = <!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --> | dio = | znamenitost = Rudnici zlata (zanatlijsko rudarstvo) | rijeka = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = 1280 | širina_stepeni = 1 | širina_minuta = 56 | širina_sekundi = 07 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 30 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 46 | dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = | lider = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Srednjoafričko vrijeme|CAT]] | utc_odstupanje = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | autooznaka = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Mongbwalu''' je gradić u [[Djugu (teritorija)|teritoriji Djugu]], u [[Ituri (pokrajna)|pokrajini Ituri]] na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. == Historija == Prije dolaska [[Belgija]]naca u ovu regiju, lokalno stanovništvo iz naroda [[Banyali]] koristilo je zlato za izradu nakita, ali mu inače nije pridavalo komercijalnu vrijednost. Belgijski istraživači otkrili su nalazišta [[zlato|zlata]] na udaljenosti od oko 30 km od Mongbwalua 1903, dok je komercijalna eksploatacija resursa Kilo-Moto započela 1905.<ref name="Puijenbroek_2012">{{cite web |last1=van Puijenbroek |first1=Joost |last2=Mongo Malolo |first2=Eric |last3=Bakker |first3=Jogien |date=august 2012 |title=A Golden Future in Ituri? Which perspective for gold exploitation in Ituri, DR Congo? |publisher=IKV Pax Christi & Réseau Haki na Amani |url=http://www.bibalex.org/search4dev/files/434680/464185.pdf |format=PDF |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 1926. do 1966. rudarskim operacijama upravljala je kompanija ''Société des Mines d'Or de Kilo-Moto'' (SOKIMO).<ref name="PorterGeo_Kibali_2026">{{cite web |last=Porter GeoConsultancy |title=Kibali Project (Kilo, Moto) - Karagba-Chaffeur-Durba (KCD), Mengu-Hill, Pakaka, Kombokolo, Rhino |website=PorterGeo Database |publisher=Porter GeoConsultancy Pty Ltd |url=https://portergeo.com.au/database/mineinfo.php?mineid=mn871 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom kolonijalnog perioda na području Mongbwalua iskopano je oko 1,3 miliona unci zlata. Ubrzo nakon stjecanja nezavisnosti, vlasti su 1967. nacionalizovale SOKIMO.<ref name="Fahey_2011">{{cite book |last=Fahey |first=Dan |year=2011 |chapter=The New Gold Rush: Post-conflict Mining and Trading in the Kilo Belt (DRC) |editor-last1=Ansoms |editor-first1=An |editor-last2=Marysse |editor-first2=Stefaan |title=Natural Resources and Local Livelihoods in the Great Lakes Region of Africa: A Political Economy Perspective |pages=170–191 |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.1057/9780230304994_9 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/9780230304994_9 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zbog nedostatka investicija i novih istraživanja, proizvodnja je naglo opala na manje od 15.000 unci godišnje. Rudarstvo u ovoj regiji otvoreno je za privatni sektor 1981, što je dovelo do brzog širenja [[zanatsko rudarstvo|zanatskog (artizanskog) rudarstva]], kao i do formalne komercijalne eksploatacije od strane stranih kompanija.<ref name="Puijenbroek_2012" /> Eksploatacija zlata ponovo bilježi pad tokom 1980-ih i 1990-ih. Na industrijsku proizvodnju zlata negativno se odrazio [[Prvi kongoanski rat]] (oktobar 1996 – maj 1997), dok je [[Drugi kongoanski rat]] (august 1998 – maj 2003) u potpunosti obustavio radove. Instabilnost se nastavila i nakon toga, pa je tokom 2002. i 2003. Mongbwalu bio poprište žestokih sukoba rivalskih oružanih grupa, u kojima je život izgubilo oko 2.000 civila. Mnogi civili stradali su isključivo zbog svoje pripadnosti narodima [[Hema (narod)|Hema]] ili Lendu. Kontrola nad gradom prelazila je iz ruke u ruku pet puta, da bi na kraju pobjedu odnijela milicija naroda Lendu, poznata kao [[Nacionalistički i integracijski front]] (FNI).<ref name="Ross_BBC_2005">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=2005 |title=On the trail of DR Congo's 'cursed' gold |website=BBC News |publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4604627.stm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> FNI je kontrolisao Mongbwalu i pripadajuće rudnike zlata sve do sredine 2005, koristeći prihode od zlata za finansiranje snaga, nabavku opreme i naoružanja.<ref name="Prosansky_2007">{{cite journal |last=Prosansky |first=Brandon |year=2007 |title=Mining Gold in a Conflict Zone: The Context, Ramifications, Lessons of AngloGold Ashanti's Activities in the Democratic Republic of the Congo |journal=Northwestern Journal of International Human Rights |volume=5 |issue=2 |pages=236–274 |url=https://scholarlycommons.law.northwestern.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1054&context=njihr |format=PDF |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Koncesija 40 obuhvata površinu od 8.191 km² u okolini Mongbwalua i uključuje podzemne rudnike Adidi, Makala i Senzere.<ref name="Fahey_2011" /> Prava na ovu koncesiju dobila je kompanija AngloGold Ashanti Kilo – zajednički poduhvat korporacije [[AngloGold Ashanti]] i državnog poduzeća OKIMO. Kompanija je započela istraživačke radove u novembru 2003, šireći aktivnosti usporedo s nastojanjima [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i vlasti Konga da povrate i učvrste kontrolu nad regijom. U obimnom izvještaju iz 2005, organizacija [[Human Rights Watch]] optužila je AngloGold Ashanti Kilo da je pružala pomoć miliciji FNI u periodu od 2003. do 2005. u zamjenu za prava na eksploataciju zlata,<ref name="MAC_CongoGold_2005">{{cite web |last=Mines and Communities |date=2005 |title=Major corporations profit from illicit Congo gold trade |website=Mines and Communities |publisher=Mines and Communities |url=https://www.minesandcommunities.org/article.php?a=212 |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> što je kompanija u potpunosti odbacila. Pored rudarstva, kompanija je učestvovala u projektima podrške lokalnoj zajednici, uključujući obnovu bolnice i škola, te radove na sanaciji puteva i odvodnih kanala. Nakon dodatnih pregovora s poduzećem OKIMO, AngloGold Ashanti je 2010. pokrenula studiju izvodljivosti za izgradnju novog rudnika u blizini Mongbwalua. == Demografija == Mongbwalu se nalazi unutar regije [[Kilo-Moto]] i odavno predstavlja jedno od središta eksploatacije zlata, u čijoj se neposrednoj blizini nalaze tri podzemna industrijska rudnika: [[Rudnik Adidi|Adidi]], Senzere i Makala. Prema podacima iz 2008. godine, grad je imao oko 50.000 stanovnika. Većinu čine pripadnici naroda [[Banyali]] i [[Lendu]], uz prisustvo mnogih drugih etničkih grupa koje su privukle mogućnosti zaposlenja u rudarstvu. U okolna naselja spadaju Kilo, Kobu, Lipri, Bambu i Mbijo.<ref name="HRW_Mongbwalu_2005">{{cite web |last=Human Rights Watch |date=2005 |title=V. Human Rights Abuses in the Mongbwalu Gold Mining Area |website=Human Rights Watch |publisher=Human Rights Watch |url=https://www.hrw.org/reports/2005/drc0505/8.htm |access-date=15. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između 25.000 i 30.000 muškaraca, žena i djece u regiji oko Mongbwalua bilo je direktno uključeno u kopanje, transport i preradu zlata. Veliki dio iskopanog zlata u Mongbwaluu krijumčari se i prodaje preko granice u [[Uganda|Ugandu]].<ref name="Ross_BBC_2005" /> == Privreda == === Rudarske operacije === Zlato se u ovom području pronalazi u riječnim koritima i površinskom sloju tla u obliku ljuspica ili manjih grumena čistoće od 90 do 95%, a dobija se i drobljenjem stijena iz podzemnih i površinskih kopova. Podzemni rudnik Adidi direktno ili indirektno zapošljavao je oko 5.000 ljudi na različitim poslovima. U decembru 2007. radnici su ostali bez posla nakon što je guverner Orijentalne provincije [[Medard Autsai Asenga]] naredio zatvaranje rudnika. Napušteni podzemni kopovi Senzere i Makala i dalje se neformalno eksploatišu u izuzetno teškim i opasnim uslovima. Na području Mongbwalua 2007. zabilježene su oko 33 lokacije površinskih kopova, od kojih je svako obuhvatalo više etaža i jama, sa po nekoliko hiljada rudara na pojedinim lokacijama. Dubina jama dostiže i do 30 m, pri čemu su odroni zemlje i poplave česta pojava. Ispiranje zlata primjenjuje se i u riječnim tokovima i priobalnim područjima, iako je produktivnost u opadanju. Znatnim preusmjeravanjem riječnih tokova stvorena su muljevita polja na kojima lokalno stanovništvo prosijava mulj u potrazi za česticama zlata. Pored toga, koriste se i improvizovane mašine za bagrovanje koje usisavaju mulj s dna rijeka radi daljnje prerade. Većina rudara živi na rubu egzistencije, radeći dugotrajno u izuzetno opasnim i neuslovnim ambijentima.<ref name="Fahey_2011" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Ituri (provincija)]] 3jnjilqae0hlh5ehrxp09vhnr0fzibp Specijalno:MojaStranica/Nacrt 0 536578 3918093 2026-08-15T11:40:18Z Josip55 184731 Nova stranica: '''GABRIJEL KOŽUL (GAGA)''' '''Gabrijel Kožul''' '''Gabrijel Kožul''' (rođen 2009. godine u Mostaru) je učenik iz naselja Ilići. Poznat je po tome što je bio '''učenik generacije''', a među vršnjacima je posebno poznat po svom prisustvu i aktivnostima u '''Šubi''', mjestu poznatom po kockanju.<ref>{{Cite web|url=https://osilici.ba/2025/04/16/natjecanje-iz-engleskog-jezika/|title=Natjecanje iz engleskog jezika – Osnovna škola Ilići Mostar|date=2025-04-16|langu... 3918093 wikitext text/x-wiki '''GABRIJEL KOŽUL (GAGA)''' '''Gabrijel Kožul''' '''Gabrijel Kožul''' (rođen 2009. godine u Mostaru) je učenik iz naselja Ilići. Poznat je po tome što je bio '''učenik generacije''', a među vršnjacima je posebno poznat po svom prisustvu i aktivnostima u '''Šubi''', mjestu poznatom po kockanju.<ref>{{Cite web|url=https://osilici.ba/2025/04/16/natjecanje-iz-engleskog-jezika/|title=Natjecanje iz engleskog jezika – Osnovna škola Ilići Mostar|date=2025-04-16|language=hr|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Rani život i obrazovanje''' Kožul je rođen 2009. godine u Mostaru, gdje je odrastao u Ilićima. Tokom školovanja ostvario je zapažene rezultate te je proglašen učenikom generacije.<ref>{{Cite web|url=https://osilici.ba/2022/04/12/ucimo-povijest-kako-bi-upoznali-svijet/|title=Učimo povijest kako bi upoznali svijet – Osnovna škola Ilići Mostar|date=2022-04-12|language=hr|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Poznatost''' Pored uspjeha u školovanju, Kožul je među lokalnim stanovništvom poznat po čestim posjetama Šubi, gdje je stekao reputaciju jednog od prepoznatljivijih mladih igrača. s36n9q435h6gfpi3gxt9jt91fbt6d03 3918096 3918093 2026-08-15T11:58:04Z Josip55 184731 /* */ 3918096 wikitext text/x-wiki '''[[c:File:Gaga_2.jpg|GABRIJEL]] KOŽUL (GAGA)''' '''Gabrijel Kožul''' '''Gabrijel Kožul''' (rođen 2009. godine u Mostaru) je učenik iz naselja Ilići. Poznat je po tome što je bio '''učenik generacije''', a među vršnjacima je posebno poznat po svom prisustvu i aktivnostima u '''Šubi''', mjestu poznatom po kockanju.<ref>{{Cite web|url=https://osilici.ba/2025/04/16/natjecanje-iz-engleskog-jezika/|title=Natjecanje iz engleskog jezika – Osnovna škola Ilići Mostar|date=2025-04-16|language=hr|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Rani život i obrazovanje''' Kožul je rođen 2009. godine u Mostaru, gdje je odrastao u Ilićima. Tokom školovanja ostvario je zapažene rezultate te je proglašen učenikom generacije.<ref>{{Cite web|url=https://osilici.ba/2022/04/12/ucimo-povijest-kako-bi-upoznali-svijet/|title=Učimo povijest kako bi upoznali svijet – Osnovna škola Ilići Mostar|date=2022-04-12|language=hr|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Poznatost''' Pored uspjeha u školovanju, Kožul je među lokalnim stanovništvom poznat po čestim posjetama Šubi, gdje je stekao reputaciju jednog od prepoznatljivijih mladih igrača. [[Datoteka:Gaga_2.jpg|mini|Nagrada 2025 godine[[Datoteka:Gaga_1.jpg|mini|''Nagrada za osvojeno kockanje u šube'']]]] hni1r73b9213n6g9emc8cdj69s4m6sv