Wikiknjige bswikibooks https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.45.0-wmf.4 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikiknjige Razgovor o Wikiknjigama Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu 0 1866 7144 7016 2025-06-10T05:18:42Z MGA73 2558 /* Koliko je jaka zemljina gravitacija */ Isaac Newton cartoon.png on Commons 7144 wikitext text/x-wiki [[Wiki junior Sunčev sistem/Venera|Prethodni članak: Venera]] {{Wiki junior Sunčev sistem zanimljivo|= 1|[[Image:Earth symbol (heavy blue).svg|80px|🜨]]|= 2|Činjenice o Zemlji|= 3| * Zemlja je treća planeta od Sunca. * Zemlja je jedina planeta na kojoj ima tekuće vode, ali sada naučnici pokušavaju dokazati da vode ima i na još nekim drugim planetama. * Zemlja je jedina planeta za koju se zna na kojoj ima života. * Zemlja je stara oko 4,6 milijardi godina * Zemljina osa je nageta i to omogućava postojanje godišnjih doba }} Zemlja je planeta na kojoj živimo. To je jedina planeta u Sunčevom sistemu na čijoj površini ima tekuće vode. Koliko znamo to je također i jedina planeta na kojoj ima života. == Koliko je Zemlja velika == [[Image:The Earth seen from Apollo 17.jpg|thumb|left|Zemlja viđena iz Apolla 17]] Zemlja je široka gotovo 13.000 kilometara. To je najveća terastrijalna planeta u Sunčevom sistemu (sjećate li se da je terastrijalna planeta sačinjena od stijena i čvrstih materijala, baš poput Zemlje). Zemlja je teška oko 5,973,700,000,000,000,000,000,000 kilograma. To je mnogo. Međutim to je i malo ako poredimo sa Jupiterom koji je težak kao 319 Zemalja, ili sa Suncem koje je teško kao 335.789 zemaljskih kugli. I ostale zvijezde su teške kao Sunce ili čak teže od njega. == Kako izgleda površina Zemlje == [[Image:Sahara desert.jpg|thumb|right|Sahara u Africi]] Površina Zemlje napravljena je od stijena. Veći dio te površine je pod vodom. Ono što je iznad vode su ostrva sačinjena od stijena. Najveće od tih ostrva zovemo kontinenti. Na Zemlji postoji sedam kontinenata i to: Evropa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktik. Za razliku od kontinenata najveća vodena tijela na planeti zovemo okeani, i ima ih četiri: Tihi okean (koga nazivaju i Pacifik), Atlantski okean, Indijski okean i Arktički okean. Zemljina površina (ustvari Zemljina kora) je sačinjena od velikih ploča. Te ploče su kao veliki dijelovi slagalice načinjeni od stijena. One se pomiču jako sporo i dok se kreću nose kontinente na sebi. Može se desiti da se te ploče naslone jedna na drugu, guraju jedna drugu ili čak da se jedna ploča svojom ivicom popne na ivicu druge ploče. Ako se desi da su ploče naslonjene jedna na drugu, a na mjestu gdje su spojene ima rupa, onda istopljene stijene mogu proći kroz te rupe sve do površine Zemlje i napraviti vulkane. Ako ploče guraju jedna drugu onda će se one naborati i napraviti planine. Ako rub jedne ploče prelazi preko ruba druge ploče na tom mjestu može doći do zemljotresa. [[Image:Mt Herschel, Antarctica, Jan 2006.jpg|thumb|right|Planina Herschel-Antarktik]] Zemlja ima mnogo tipova okruženja. Postoje hladna i zaleđena mjesta kao što je Antarktik. Postoje suhe i vruće pustinje kao Sahara u Africi, ili Dolina smrti u Sjevernoj Americi. Postoje hladne i suhe pustinje kao u Sibiru (u Aziji). Na kraju postoje mjesta gdje je toplo i ima puno vlage. Tu rastu tropske šume. Ovo su samo neka od okruženja koja možemo naći širom Zemlje. == Zašto ima života na Zemlji == Gdje god na našoj planeti tražimo, naći ćemo živa bića. Može se dogoditi da pomislimo "aha, e ovdje ne živi baš ništa", kao na pojedinim dijelovima Antarktika, ali čak i tu se može naći život, makar u obliku bakterija (jer one opstaju i tamo gdje je hladno ili vruće, i gdje je suho, tamno ili duboko). Naučnici su zaključili da postoji život na Zemlji gdje god imamo makar malo vode. Znači u slučaju da pronađemo vodu na još nekom tijelu u Sunčevom sistemu moguće je da ćemo tu pronaći i neki oblik života. Čak i ako vode ne bi bilo u ostatku Sunčevog sistema, još uvijek nam je na raspolaganju cijeli svemir sa svojim galaksijama, zvijezdama i planetama u kojima možemo tražiti životne oblike. Postoji i druga mogućnost. Svi dosadašnji oblici života s kojima su se ljudi sretali trebaju vodu. Međutim naučnici kažu da možda postoje i drugi oblici života, različiti od ovih na Zemlji, koji ne trebaju vodu za život. Ako i postoje, ljudi će trebati naučiti da ih prepoznaju. == Šta je sa našim Mjesecom == {{Wiki junior Sunčev sistem}} Zemlja ima jedan mjesec koji mi zovemo... Mjesec! Mjesec je nosio i druga imena, poput latinskog Luna (tako smo ga mogli razlikovati od mjeseci drugih planeta). Mjesec su također nazivali i Selena, što je grčka riječ za mjesec. Nedavno su otkriveni i još neki drugi objekti za koje se čini da kruže oko Zemlje. Najveći od njih se zove Cruithne i jako je mali u usporedbi sa Mjesecom, širok je samo oko 5 kilometara. Okrećući se oko Sunca on se ujedno okreće i oko naše planete. Jedna od tvrdnji naučnika (naučnici za tvrdnju kažu hipoteza) o nastanku Mjeseca kaže kako je nekada davno velika kometa udarila Zemlju, a udar je bio toliko jak da je otkinuo veliki komad Zemlje. Od tog komada i velikog broja manjih krhotina nastao je Mjesec. == Koliko je dug zemljin dan == Dan na Zemlji traje 24 sata. To uključuje i noć i dan. 24 sata su Zemlji potrebna da se jedanput okrene oko svoje ose. U vrijeme dok je jedna polovina Zemlje okrenuta Suncu (i na njoj je dan), druga polovina je okrenuta od Sunca (i na njoj je noć). Okretanje Zemlje je razlog zbog kojega nam se čini da Sunce "izlazi" na istoku, a "zalazi" na zapadu. Iako nam izgleda da se Sunce pomjera iznad nas, to se ustvari Zemlja pomjera i okreće. Razlog zbog kojeg ne osjećmo okretanje i pomjeranje Zemlje je njena veličina (ona je zaista ogromna u odnosu na veličinu ljudi). == Koliko je duga zemljina godina == Godina na Zemlji traje oko 365,25 dana. Toliko treba našoj planeti da jedanput obiđe oko Sunca. Pošto na Zemlji godinu računamo kao 365 dana, otprilike svake četvrte godine imamo prestupnu godinu, i ta prestupna godina ima 366 dana. Taj dodatni dan se dodaje mjesecu februaru, tako da te godine februar ima 29 dana. == Od čega je Zemlja napravljena == [[Slika:Inside the Earth.PNG|left|framless]] Kada je planeta načinjena od stijena (kao Zemlja) onda njenu površinu zovemo kora. Ispod Zemljine kore nalaze se vruće istopljene stijene. Te istopljene stijene izlaze na zemljinu površinu putem vulkana. Tada ih zovemo lava. Ispod sloja istopljene stijene se nalazi Zemljino jezgro. Smatra se da je jezgro napravljeno od čvrstog željeza i nikla okruženog vrućim istopljenim željezom. Temperature i pritisak u jezgru su ogromni. Zemljina kora je veoma tanka ako je poredimo s debljinom ostalih slojeva u unutrašnjosti planete. Ali za ljude je ona strašno debela. Niko nikada još nije uspio izbušiti dovoljno duboku rupu da bi došao do kraja Zemljine kore. Čak i najdublja iskopavanja koja se provode kod istraživanja ruda ostaju daleko od toga da prođu kroz cijelu Zemljinu koru. == Koliko je jaka zemljina gravitacija == Korištenjem vage lako je odrediti našu težinu na Zemlji. Težinu imamo zato što nas zemljina '''gravitacija''' vuče prema centru planete. U normalnom slučaju to znači da ako stojimo na podu imamo osjećaj kako nas on "vuče" prema sebi, što je proizvod gravitacije. [[Slika:Balance.PNG|left|160px|Prvi tip vage]] Imamo nekoliko tipova vaga: 1. Vaga koja upoređuje mase (težine) 2 predmeta. Postavimo predmet na jedan tas (posudu) vage, a na drugi tas postavimo drugi predmet (obično teg kome je odranije izmjerena masa). Ta dva tasa vage su okačena na krajeve jedne šipke koja će stajati ravno ako su težine na tasovima jednake, kao na slici lijevo. Ako je npr. težina na lijevom tasu veća nego na desnom šipka koja drži tasove će se nagnuti na lijevu stranu. [[Slika:Spring balance.PNG|right|60px|Drugi tip vage]] 2. Drugi tip vage koji se obično koristi možemo često vidjeti u našim kuhinjama. To je vaga iz dva dijela. Prvi dio je opruga a za nju je zakačen drugi dio - kuka (ili tas). Na tu kuku okačimo teret (ili ga stavimo na tas) i potom on povlači oprugu koja se razvlači, te nam pokazuje koliko je teret težak. Takav tip vage je obično podešen da pokazuje kilograme (do 10 kilograma) i nije toliko precizan. [[Slika:Electronic balance.PNG|100px|left|Elektronska vaga]] 3. Postoje i vage sa elektronskim displejem koje se koriste u većim prodavnicama i dosta su precizne. To je treći tip vage. '''Pažnja''': Gravitacija donekle varira zavisno od mjesta na kojem se mjerite, tako da će drugi i treći tip vage pokazati različitu težinu ako se mjerite na morskoj obali i ako se mjerite na visokoj planini. Međutim u praksi ta je razlika suviše mala da bi se na nju obraćala pažnja. Pošto prvi tip vage radi na različitom principu od ostala dva, on će uvijek pokazati jednaku, tačnu masu. Pokazaće tačnu masu čak i na Mjesecu, gdje je gravitacija dosta manja nego na Zemlji. [[Slika:Isaac Newton cartoon.png|left|]] '''Jeste li znali?''' Sir Isaac Newton (Isak Njutn) je bio prva osoba koja je shvatila da je sila koja nas vuče prema podu ista ona sila koja tjera planete da se okreću oko Sunca. Postoji priča da je došao na tu ideju razmišljajući o tome kako i zašto jabuka pada sa stabla na Zemlju. Gravitacija je vrlo važna sila. Drži nas prikovane uz pod i ne da nam da odlebdimo sa Zemlje, a isto tako tjera Mjesec da se okreće oko Zemlje, Zemlju da se okreće oko Sunca, a Sunce da se okreće oko centra naše '''galaksije''' po imenu '''Mliječni put'''. Gravitacija čini da zvijezde i planete dobiju okrugli oblik. Ustvari bez gravitacije ne bi ni bilo Sunca, Mjeseca ili Zemlje, zato što bi materijal od kojeg su oni napravljeni lebdio razasut po Svemiru. == Kako je Zemlja dobila ime == [[Image:Earth-moon.jpg|thumb|right|Pogled na Zemlju s Mjeseca]] Riječ zemlja koristimo i za našu planetu i za tlo po kojem hodamo. U ranija doba korištena su i druga imena kao Geja i Tellus. Geja je bio naziv za božicu iz grčke mitologije (i znači Majka Zemlja). Tllus je opet ime za istu božicu ali u rimskoj mitologiji. [[Wiki junior Sunčev sistem/Mjesec|Sljedeći članak: Mjesec]] <noinclude> [[Kategorija:Wiki junior Sunčev sistem]] </noinclude> nglu2icyqpra11pcs314ez3jbnplp3f 0 1899 7141 7023 2025-06-10T05:16:06Z MGA73 2558 Sunspot.gif on Commons 7141 wikitext text/x-wiki [[Wiki junior Sunčev sistem/Sunčev sistem|Prethodni članak: Sunčev sistem]] == Šta je Sunce == {{Wiki junior Sunčev sistem zanimljivo|= 1|[[Image:Sun symbol (heavy blue).svg|80px|☉]]|= 2|Činjenice o Suncu |= 3| * '''Nikada ne gledajte direktno u Sunce''' * '''Ako posmatrate Sunce kroz teleskop možete oslijepiti.''' * Sunce je udaljeno oko 150 miliona kilometara od Zemlje. * Sunčevoj svetlosti je potrebno oko osam minuta da stigne do Zemlje. * Temperatura sunčeve svetlosti opada s udaljenošću koju ta svetlost pređe. * Svake sekunde Sunce pretvori 4 miliona metričnih tona gasa u energiju. * Sunce je široko kao 109 Zemalja. }} Sunce je zvijezda – najbliža Zemlji. To je velika lopta veoma vrućeg gasa. Vazduh koji udišemo i helijum u balonu su također gasovi. Temperatura na površini Sunca iznosi preko 5.500° celzijusa, a u centru je mnogo toplije i temperatura je oko 15.000.000° celzijusa (15 miliona stepeni). Sunce je uglavnom građeno od hidrogena (oko 70%) i helijuma (28%). Svake sekunde se mnogo hidrogena pretvori u helijum i pri tom procesu se oslobađaju svjetlost i toplota. Sunce stvara svjetlost i toplinu koji zagrejavaju zemljinu površinu i omogućavaju biljkama da rastu. Od biljaka možemo pripremati hranu, i možemo sagorijevati drvo i druge dijelove biljaka da kuhamo, zagrijavamo naše kuće, i pokrećemo naša vozila. Bez Sunca ne bi bilo života na Zemlji. === Koliko je veliko Sunce === Sunce je veoma veliko – mnogo, MNOGO veće nego Zemlja! Prečnik mu je veći od milion kilometara (kao prečnik 109 Zemalja), i Sunce sadrži više nego 99,9% mase cijelog Sunčevog sistema. Da možete stajati na samoj površini Sunca, težili biste 28 puta više nego na Zemlji, pošto nas Sunčeva gravitacija zbog tolike mase puno više privlači. U unutrašnjost Sunca bi moglo stati više nego milion Zemalja, iako ono ne izgleda toliko veliko sa Zemlje. To je zato što je Sunce toliko udaljeno. U poređenju sa drugim zvijezdama Sunce je prosječne veličine. Osim njega postoje mnogo veće i mnogo manje zvijezde. Veoma rijedak solarni vjetar, sastavljen od gasova, bude otpuhan sa Sunca sve do granice Sunčevog sistema. Kada dođu do granice, ti se gasovi miješaju sa gasovima koji dolaze sa drugih Zvijezda. === Kako izgleda površina Sunca === Ne postoji nešto što bi mogli nazvati sunčevom površinom, jer cijelo Sunce je sastavljeno od plinova vatre i "plazme". Plinovi postaju sve rjeđi kako se "krećete" od centra Sunca prema njegovoj površini, ali nema jasno naznačene granice površine Sunca. Dio koji vidimo kada pogledamo u Sunce se zove fotosfera, što znači "svjetlosna lopta". Taj dio zovmo površina zato što najveći dio svjetlosti koju vidimo dolazi odatle. Dosta sunčevih plinova doseže i izvan fotosfere, a neki od tih plinova budu u velikom mlazu izbačeni na velike udaljenosti. == Kako Sunce pravi svjetlost i toplinu == Sunce je glavni izvor energije za Zemlju. Ova energija se stvara duboko u unutrašnjosti Sunca u procesu po imenu nuklearna fuzija. U tom procesu se četiri atoma vodika spajaju i prave jedan atom helija. Dio preostale materije se pretvara u energiju. Na isti ovaj način stvara se energija u hidrogenskoj bombi. {{Wiki junior Sunčev sistem}} [[Image:Inside the sun.JPG|Šta se dešava u sunčevoj unutrašnjosti. Različite boje označavaju različite regione.]] '''Jezgro''': Centar Sunca je veoma gust. Oko dvanaest puta je gušći od olova. Ako bi plin iz centra Sunca stavili u obični kanister za vodu zapremine pet litara, on bi težio oko pola tone. Tu je također i veoma toplo - oko 15.000.000 °C. U ovom dijelu Sunca se odvija najveći dio nuklearnih reakcija. '''Radijacijska zona''': Kroz ovu zonu se probijaju toplina i svjetlost proizvedeni u jezgru, na svom putu prema površini Sunca. Plinovi koji čine ovu zonu su veoma gusti i neprestalno apsorbiraju i emitiraju različite vrste zraka. Jeste li ikada pokušali trčati kroz vodu? Ako znate kakav je to osjećaj onda možete pretpostaviti kako je svjetlosnim zracima u ovom dijelu Sunca. Svjetlost inače može putovati jako daleko sve dok ne "uđe" u nešto. Tada se počne odbijati u različitim pravcima. Ovo dosta usporava svjetlost, i ona teže prelazi veće razdaljine. Jednoj zraci svjetlosti može biti potrebno i milion godina da iziđe iz ove zone. '''Zona ispupčenja''' (konvekcijska zona): Jesteli ikada vidjeli kako zrak iznad vatre treperi? Vjerovatno su vam objasnili da je to zato što se toplina diže u zrak. Zapravo, tom prilikom topli plinovi postaju lakši i dižu se, isto kao što i hladni plinovi postaju teži i spuštaju se. U zoni ispupčenja plinovi su manje gusti. Oni se ponašaju baš kao zrak iznad vatre. Plin sa dna ove zone se zagrijava odozdo. Oni rastu do površine, predajući dio svoje topline u vanjski Svemir, a onda postaju teži i hladniji i spuštaju se natrag. Plinovi iz ove zone formiraju strujanja poput onih u Zemljinim okeanima i atmosferi. == Šta su sunčeve pjege == [[Slika:Sunspot.gif|thumb|Tamne oblasti su sunčeve pjege]] Sunčeve pjege su tamne mrlje na Suncu, ali su one još uvijek svjetlije od munja na Zemlji. Sunčeve pjege izgledaju tamnije od ostalih dijelova površine Sunca zbog toga što su malo hladnije. Iako su hladnije od okoline one su još uvijek jako tople - oko 4.000 °C. Sunčeve pjege su uzrokovane promjenama u Sunčevom magnetnom polju. Ova magnetna polja dovode do toga da se pojedine oblasti na površini hlade i postaju tamnije. Pjege najčešće formiraju grupe koje se "kreću" po površini Sunca kako ono rotira (okreće se oko svoje ose). Broj sunčevih pjega koje vidimo se povećava i smanjuje u periodu od jedanaest godina. == Kako izgleda sunčeva atmosfera == Izvan fotosfere sunčevi gasovi uopće nisu gusti. Postoje dva sloja koje možemo vidjeti kroz specijalne teleskope. Poslije njih, gasovi isparavaju vani kao solarni vjetar koji doseže sve do granica Sunčevog sistema. [[Image:Sunspot_TRACE.jpeg|left|thumb|Pogled na solarne baklje izbliza]] === Solarne baklje === Ako imate teleskope sa specijalnim filterima možete vidjeti erupcije na krajevima Sunca. Erupcije koje podsjećaju na one izazvane vulkanima. One su na stotine kilometara duge. Neke su čak i veće od Zemlje. Nekada idu toliko daleko od Sunca da se praktično odvoje od njega. Tada se zovu solarne baklje. === Hromosfera === Hromosfera ima značenje “obojena lopta”. Ona je odmah iznad fotosfere. Nije toliko sjajna kao fotosfera, i ne možete je vidjeti na normalan način. Ali možete je vidjeti odmah nakon sunčevog pomračenja (“eklipse”) (samo sa specijalnim filterima). Podsjeća na bljesak svih boja svjetlosti. Iznenađujuće hromosfera je čak i toplija od fotosfere, temperatura na nekim njenim dijelovima je preko 20.000 °C. === Korona === [[Image:Solar_eclipse_1999_4.jpg|thumb|right|Sunčeva korona tokom pomračenja]] Korona znači kruna. Tako i slika korone izgleda, kao kruna. Odmah je iznad hromosfere. Toplija je nego fotosfera, i užarena je. Napravljena je od tankog sloja gasova i dio po dio nje se otpuhuje vani u svemir u obliku solarnog vjetra. Neprestalno se pomjera i mijenja, ali to je teško vidjeti, čak i sa specijalnim teleskopima. === Solarni vjetar === Na vrhu korone, nešto gasa bude otpuhano u Svemir kao solarni vjetar. Gas bude otpuhan jako brzo – oko 60 km/s (oko 216.000 km/h). Ali ipak ne bude otpuhana velika količina materije. Solarni vjetar je dovoljno jak da diže prašinu i gasove s kometa i tako napravi prepoznatljivi rep komete. Solarni vjetar može čak pomjerati i veće stvari. U 1960. godini, satelit Echo I je bio postavljen u orbitu. To je bio veliki balon. Kako je bio jako veliki i svijetao, solarni vjetar ga je pomjerao po njegovoj orbiti. U budućnosti, neki svemirski brodovi bi mogli koristiti solarni vjetar da putuju između planeta, koristeći solarna jedra, poput onih na jedrilicama koje plove zemljinim morima. === Heliopauza === [[Image:Heliopause_diagram.png|thumb|left|Heliopauza: gdje solarni vjetar dostiže granice Sunčevog sistem]] Heliopauza je prostor gdje se solarni vjetar sudara sa vjetrovima sa drugih zvijezda (granica Sunčevog sistema). U blizini ove granice, solarni vjetar naglo usporava. U maju 2005. godine, svemirski brod Voyager I je prošao kroz ovaj prostor i osjetio veliki udar. Taj brod se sada nalazi baš unutar heliopauze. Pošto je to jako daleko od Zemlje, teško je proučavati sve što se dešava u heliopauzi. == Šta je sunčevo vrijeme == Jeste li znali da Sunce ima vrijeme (vremenske prilike)? Kada kažemo vrijeme na Zemlji mislimo na ono što se dešava u zemljinoj atmosferi. Znači vrijeme na Suncu označava ono što se dešava u sunčevoj atmosferi. Sunčevo (ili solarno) vrijeme utiče na Zemlju. Solarno vrijeme (također nazivano svemirsko vrijeme) uključuje sunčevu svjetlost i solarni vjetar. Solarne baklje izbacuju veoma mnogo vrućeg gasa sa Sunca. Ako je solarna baklja usmjerena ka Zemlji, protoni (iz gasa u solarnoj baklji) mogu pogoditi Zemlju velikom brzinom, a rezultat toga može biti solarna oluja. To može uzrokovati prekide u radu električnih uređaja i blokadu radio signala. Može oštetiti i satelite u orbiti. Radijacija koju izazivaju sunčeve oluje može biti jako opasna za astronute, i oni trebaju biti zaštićeni od nje. Na Zemlji nas zemljino magnetno polje i njena atmosfera obično štite od sunčevih baklji. [[Image:Aurora in Russia.jpg|thumb|right|Sjeverno svjetlo (Aurora)]] Solarne baklje također mogu uzrokovati '''auroru'''. Aurora izgleda kao prelijepa zavjesa treperećeg svjetla. Ljudi je nazivaju Sjeverna svjetlost (Aurora Borealis) ako je viđena u blizini Sjevernog pola. Također je zovu i Južna svjetlost (Aurora Australis) ako je viđena u blizini Južnog pola. Solarni vjetar pogađa i druge planete a ne samo Zemlju. Aurora se pojavljuje na svakoj planeti osim na Merkuru i Plutonu. Isto kao što dobijemo vremensku prognozu na Zemlji, možemo dobiti i sunčevu vremensku prognozu. Meteorolozi posmatraju Sunce da bi izračunali kada će se desiti solarne baklje. Oni to rade da bi mogli predvidjeti kada će solarne oluje pogoditi Zemlju. Također pokušavaju predvidjeti kada će solarne oluje pogoditi druge dijelove Sunčevog sistema. == Reference == *[http://science.msfc.nasa.gov/ssl/pad/solar/chromos.htm NASA. The Chromosphere (Hromosfera)] *[http://members.enchantedlearning.com/subjects/astronomy/sun/sun.shtml Col, Jeananda. Enchanted Learning/Zoom Astronomy] 1998-2005 *[http://www.usborne.com <i>Usborne Internet-Linked Science Encylopedia</i>] Usborne Publishing Ltd. ISBN 0794503314 *Dickinson, Terrence. <i>The Universe and Beyond</i> . Firefly Books ISBN 1552093611<br> [[Wiki junior Sunčev sistem/Merkur|Sljedeći članak: Merkur]] [[Kategorija:Wiki junior Sunčev sistem]] [[de:Wikijunior Sonnensystem/_Die_Sonne]] [[en:Wikijunior:Solar System/The Sun]] [[es:Wikichicos Sistema Solar/El Sol]] [[nl:Wikijunior:Zonnestelsel/Zon]] [[zh:Wikijunior:太阳系/太阳]] [[fr:Wikijunior:Système solaire/Le soleil]] 6ybr1sjjw9fg8j5m4n06wqvjvkl2aan