Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.45.0-wmf.7
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
John Frank Abu
0
2374
51290
42528
2025-06-27T21:11:01Z
Vision L1
19
51290
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q98821809}}
'''John Frank Abu''' e la Ghana pɔleteesa ane a fɔrɔ, ayi ane ata begemaale die mɛmba a Ghana republic anaare eŋɛ, naŋ areko a [[Amenfi Central|Amenfi Central Gbandige]] a [[Western Region|Western Irigyiŋ]] poɔ, Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register</ref> O e la Minisa koroo ko Mining and Energy ane Minisa ko Trade and Industries. O meŋ da la e la a Western irigyinal Minisa a erstwhile [[Kataweɛ Paati]] (NDC) gɔmenante poɔ.<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Dr-Abu-elected-W-R-Chairman-of-NDC-95049</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/republic/ndc_ministers.php</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
Ba da dɔge la Abu a Amenfi Central naŋ be Western Irigyiŋ poɔ, [[Ghana]]. O gaa la a [[University of Guelph]], Canada zie o naŋ nyɛ o Doctor of Philosophy, PhD. O zanne la Dagerekɔlkya a [[University of Ghana]] poɔ zie o naŋ nyɛ o Masa of Science ane Bakyila of Science degerees.<ref name=":0" />
== Pɔletese ==
1997 poɔ, Jerry John Rawlings da kaa-iri o la ka o e Mines Minisa ane Faŋa. 2007 poɔ, ba da ɛlɛte o la ka o e a NDC's irigyinal dakogi zusoba ko a [[Western Region|Western irigyiŋ]]. O da daa la o kyakya ŋmɛ tɔ Mr Seidu Adamu ne 68 te tɔ 60 nuuri lɔɔ.<ref name=":1" /><ref name=":3">https://web.archive.org/web/20221130025522/http://www.reportingoilandgas.org/review-of-ghanas-energy-petroleum-ministry/</ref>
Ba da ɛlɛte la Abu fɔrɔ eŋ begemaale die poɔ ka o e a fɔrɔ begemaale die mɛmba a Ghana republic anaare eŋɛ, a 1992 Ghana begemaale die nuneɛ eŋɛ, a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati]] yuori eŋɛ. O da be la begemaale die poɔ o buyi soba eŋɛ, a Disembare 1996 Ghana gyɛmaa zaa nuneɛ wagere. O da nyɛ la 18,644 nuuri naŋ manne ne 67.7% yi a 27,551 nuuri zaa lantaa neɛ soŋ gaŋ o kyakya ŋmɛ tɔ Emmanuel O.K Duah meŋ naŋ nyɛ 8,136 nuuri naŋ manne ne 25.9% ane Kofi Osei naŋ nyɛ 624 nuuri naŋ manne ne 2.3% , Lawrence K.Afari naŋ nyɛ 147 nuuri naŋ manne ne ane Kwame Adjei-Amoahene meŋ naŋ nyɛ 0 nuuri.<ref>https://web.archive.org/web/20221121131245/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/1996/parliament/western/210/index.php</ref><ref>https://books.google.com/books?id=opodAQAAMAAJ&q=John+Frank+Abu</ref>
=== 2000 Nuneɛ ===
Ba da ɛlɛte la Abu ka o e begemaale die mɛmba ko a Amenfi Central gbandige naŋ be a Western irigyiŋ poɔ, Ghana a 2000 Ghana gyɛmaa zaa nuneɛ poɔ. A lɛ na ka o areko a gbandige a begemaale die ata soba poɔ, a Ghana republic anaare soba eŋɛ.<ref name=":2">http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/210/index.php</ref> Ba da ɛlɛte o la ne 13,319 nuuri yi a 24,514 nuuri zaa lantaa neɛ soŋ.<ref name=":2" /> A ŋaaŋ da manne ne la 54.30% yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ. Ba da ɛlɛte o la kyɛ bare Padmore Kofi Arthur naŋ e a [[wɔɔ paati]] bie, Osei Kofi naŋ e a Peoples National Convention Party bie ane George K.Essem-Koffie naŋ e a Nɔdaa paati bie.<ref name=":2" /> A bama da nyɛɛ 10,208, 527 ane 460 nuuri seŋ anaŋ tutaa lɛ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ, naŋ manne ne 41.60%, 2.10% ane 1.90% seŋ anaŋ tutaa lɛ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ.<ref name=":2" /><ref>https://web.archive.org/web/20221121131242/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/210/index.php</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/elections/constituency-details/2000/amenfi-central</ref> A Kataweɛ paati da di la kogiri lantaa noɔre naŋ e 9 yi a kogiri 19 poɔ a Western Irigyiŋ poɔ ana nuneɛ na eŋɛ. A zaa lantaa poɔ, a paati da di la 89 begemaale die kogiri noɔre lantaa bayageroŋ yi a kogiri 200 poɔ, a begemaale die ata soba, a Ghana republic anaare eŋɛ.<ref>https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php</ref>
2001 poɔ, o da de la põɔ̃bo ne nu tẽɛ̃ kyaare a Ghana gɔmenante, ne o naŋ ba binnie yelnyɔgere ŋa naŋ senne na baa a mining lombori a paaloŋ poɔ. Ana lombori ŋa, o naŋ da male ka o arɛɛ o gbɛɛ zu na le nandaare eŋɛ.<ref>https://allafrica.com/stories/200105090236.html</ref>
== Dompole ==
Abu e la a dakogi zu soba ko Tema Oil Refinery Limited. O e la minisa koroo ko Mines ane Faŋa. Ona la tona a Minister of Trade ane Industries toma. O meŋ la e la Dagerekɔlkyaara.<ref name=":0" /><ref name=":3" /><ref>https://www.bloomberg.com/profile/person/16629977</ref>
== Meŋɛ Nyɔvore ==
Abu e la [[Kiristabiiri|kiristabie]].<ref name=":0" />
== Sommo Yizie ==
kjr3rx74fqbkinpsi693k7ilsx84ygw
51294
51290
2025-06-27T21:15:22Z
Vision L1
19
/* Sommo Yizie */
51294
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q98821809}}
'''John Frank Abu''' e la Ghana pɔleteesa ane a fɔrɔ, ayi ane ata begemaale die mɛmba a Ghana republic anaare eŋɛ, naŋ areko a [[Amenfi Central|Amenfi Central Gbandige]] a [[Western Region|Western Irigyiŋ]] poɔ, Ghana.<ref name=":0">Ghana Parliamentary Register</ref> O e la Minisa koroo ko Mining and Energy ane Minisa ko Trade and Industries. O meŋ da la e la a Western irigyinal Minisa a erstwhile [[Kataweɛ Paati]] (NDC) gɔmenante poɔ.<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Dr-Abu-elected-W-R-Chairman-of-NDC-95049</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/republic/ndc_ministers.php</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
Ba da dɔge la Abu a Amenfi Central naŋ be Western Irigyiŋ poɔ, [[Ghana]]. O gaa la a [[University of Guelph]], Canada zie o naŋ nyɛ o Doctor of Philosophy, PhD. O zanne la Dagerekɔlkya a [[University of Ghana]] poɔ zie o naŋ nyɛ o Masa of Science ane Bakyila of Science degerees.<ref name=":0" />
== Pɔletese ==
1997 poɔ, Jerry John Rawlings da kaa-iri o la ka o e Mines Minisa ane Faŋa. 2007 poɔ, ba da ɛlɛte o la ka o e a NDC's irigyinal dakogi zusoba ko a [[Western Region|Western irigyiŋ]]. O da daa la o kyakya ŋmɛ tɔ Mr Seidu Adamu ne 68 te tɔ 60 nuuri lɔɔ.<ref name=":1" /><ref name=":3">https://web.archive.org/web/20221130025522/http://www.reportingoilandgas.org/review-of-ghanas-energy-petroleum-ministry/</ref>
Ba da ɛlɛte la Abu fɔrɔ eŋ begemaale die poɔ ka o e a fɔrɔ begemaale die mɛmba a Ghana republic anaare eŋɛ, a 1992 Ghana begemaale die nuneɛ eŋɛ, a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati]] yuori eŋɛ. O da be la begemaale die poɔ o buyi soba eŋɛ, a Disembare 1996 Ghana gyɛmaa zaa nuneɛ wagere. O da nyɛ la 18,644 nuuri naŋ manne ne 67.7% yi a 27,551 nuuri zaa lantaa neɛ soŋ gaŋ o kyakya ŋmɛ tɔ Emmanuel O.K Duah meŋ naŋ nyɛ 8,136 nuuri naŋ manne ne 25.9% ane Kofi Osei naŋ nyɛ 624 nuuri naŋ manne ne 2.3% , Lawrence K.Afari naŋ nyɛ 147 nuuri naŋ manne ne ane Kwame Adjei-Amoahene meŋ naŋ nyɛ 0 nuuri.<ref>https://web.archive.org/web/20221121131245/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/1996/parliament/western/210/index.php</ref><ref>https://books.google.com/books?id=opodAQAAMAAJ&q=John+Frank+Abu</ref>
=== 2000 Nuneɛ ===
Ba da ɛlɛte la Abu ka o e begemaale die mɛmba ko a Amenfi Central gbandige naŋ be a Western irigyiŋ poɔ, Ghana a 2000 Ghana gyɛmaa zaa nuneɛ poɔ. A lɛ na ka o areko a gbandige a begemaale die ata soba poɔ, a Ghana republic anaare soba eŋɛ.<ref name=":2">http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/210/index.php</ref> Ba da ɛlɛte o la ne 13,319 nuuri yi a 24,514 nuuri zaa lantaa neɛ soŋ.<ref name=":2" /> A ŋaaŋ da manne ne la 54.30% yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ. Ba da ɛlɛte o la kyɛ bare Padmore Kofi Arthur naŋ e a [[wɔɔ paati]] bie, Osei Kofi naŋ e a Peoples National Convention Party bie ane George K.Essem-Koffie naŋ e a Nɔdaa paati bie.<ref name=":2" /> A bama da nyɛɛ 10,208, 527 ane 460 nuuri seŋ anaŋ tutaa lɛ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ, naŋ manne ne 41.60%, 2.10% ane 1.90% seŋ anaŋ tutaa lɛ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ.<ref name=":2" /><ref>https://web.archive.org/web/20221121131242/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/210/index.php</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/elections/constituency-details/2000/amenfi-central</ref> A Kataweɛ paati da di la kogiri lantaa noɔre naŋ e 9 yi a kogiri 19 poɔ a Western Irigyiŋ poɔ ana nuneɛ na eŋɛ. A zaa lantaa poɔ, a paati da di la 89 begemaale die kogiri noɔre lantaa bayageroŋ yi a kogiri 200 poɔ, a begemaale die ata soba, a Ghana republic anaare eŋɛ.<ref>https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php</ref>
2001 poɔ, o da de la põɔ̃bo ne nu tẽɛ̃ kyaare a Ghana gɔmenante, ne o naŋ ba binnie yelnyɔgere ŋa naŋ senne na baa a mining lombori a paaloŋ poɔ. Ana lombori ŋa, o naŋ da male ka o arɛɛ o gbɛɛ zu na le nandaare eŋɛ.<ref>https://allafrica.com/stories/200105090236.html</ref>
== Dompole ==
Abu e la a dakogi zu soba ko Tema Oil Refinery Limited. O e la minisa koroo ko Mines ane Faŋa. Ona la tona a Minister of Trade ane Industries toma. O meŋ la e la Dagerekɔlkyaara.<ref name=":0" /><ref name=":3" /><ref>https://www.bloomberg.com/profile/person/16629977</ref>
== Meŋɛ Nyɔvore ==
Abu e la [[Kiristabiiri|kiristabie]].<ref name=":0" />
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
j4q0ccjjqq6nmq9icjofvs62pchkzsj
Ako Adjei
0
2656
51188
51187
2025-06-27T12:08:02Z
Anthony Dery
16
51188
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ.
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaluu kaabu yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
8ovcivlm50o49l5b5krzmmpc7jb73t9
51258
51188
2025-06-27T15:32:07Z
Vision L1
19
51258
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o walk the diplomatic tight rope unflinchingly". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ.
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaluu kaabu yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
g2keoo3f1tv9dhxluz1itd9xf5xob79
51259
51258
2025-06-27T15:46:47Z
Uthman salma
980
51259
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o walk the diplomatic tight rope unflinchingly". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaluu kaabu yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
chmb91d280mn9fs9ni8a57h2x67n68q
51260
51259
2025-06-27T16:53:56Z
Uthman salma
980
51260
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o walk the diplomatic tight rope unflinchingly". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
8wbvg3zo3c0wgv3ifsg41m2fy0anfah
51261
51260
2025-06-27T17:45:04Z
Uthman salma
980
51261
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o walk the diplomatic tight rope unflinchingly". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
3vuypqpsgfxg96w0befmjrdgf2da64u
51262
51261
2025-06-27T18:08:33Z
Uthman salma
980
51262
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o walk the diplomatic tight rope unflinchingly". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka piehoo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
qfywwjww5gjye2xmq3cp7m64jeplm7y
51263
51262
2025-06-27T18:11:55Z
Uthman salma
980
51263
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o walk the diplomatic tight rope unflinchingly". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
bkmpd9mbze6x0jax7vy53qymigab2ly
51265
51263
2025-06-27T19:30:47Z
Vision L1
19
51265
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
obo38cocto4yu9bf4spamnco7wzyq21
51269
51265
2025-06-27T20:05:52Z
Vision L1
19
51269
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'. A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
ff3glynt0xj4wm7xk3p38afgqnuhlzg
51270
51269
2025-06-27T20:15:03Z
Vision L1
19
51270
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre la gaa Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa. Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'. A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
g9m1vcsbaqkpo6vtgzkbgxosu8pesmz
51271
51270
2025-06-27T20:17:45Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51271
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ. O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'. A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
lmvaooe4rvgu1qjgslex3ybkl6c14wq
51272
51271
2025-06-27T20:18:34Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51272
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna". Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'. A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
666604sg4frh4nb0icn17mj6ueum3mq
51273
51272
2025-06-27T20:20:13Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51273
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'. A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
h5uomgr0rtl99fpm4f3m2j4fxk73ycr
51274
51273
2025-06-27T20:21:16Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51274
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'. A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
5u8o6xy2ls9429n1srz22i4wgtqaoaw
51275
51274
2025-06-27T20:23:00Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51275
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
gp0stbk75a71z3gzchefj5k9nmrnm84
51276
51275
2025-06-27T20:23:51Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51276
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."<ref>{{cite book |last=Akinyemi |first=A. Bolaji |author-link=Bolaji Akinyemi |date=1974 |title=Foreign Policy and Federalism: The Nigerian Experience |page=160}}</ref>
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
8kfn87vleuwg3af73gg2hsqkozbpr9z
51277
51276
2025-06-27T20:24:36Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51277
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."<ref>{{cite book |last=Akinyemi |first=A. Bolaji |author-link=Bolaji Akinyemi |date=1974 |title=Foreign Policy and Federalism: The Nigerian Experience |page=160}}</ref>
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.<ref name=ellison/>
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
ekcolgnchqrf9v9mbf4wfwsrf3vflol
51278
51277
2025-06-27T20:25:28Z
Vision L1
19
/* Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre */
51278
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."<ref>{{cite book |last=Akinyemi |first=A. Bolaji |author-link=Bolaji Akinyemi |date=1974 |title=Foreign Policy and Federalism: The Nigerian Experience |page=160}}</ref>
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.<ref name=ellison/>
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA57 |page=57|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref>
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{The Big Six}}
{{DEFAULTSORT:Adjei, Ako}}
[[Category:1916 births]]
[[Category:2002 deaths]]
[[Category:Ga-Adangbe people]]
[[Category:Alumni of the Accra Academy]]
[[Category:Alumni of the London School of Economics]]
[[Category:Columbia University Graduate School of Journalism alumni]]
[[Category:Ministers for foreign affairs of Ghana]]
[[Category:Ghanaian MPs 1951–1954]]
[[Category:Ghanaian MPs 1954–1956]]
[[Category:Ghanaian MPs 1956–1965]]
[[Category:Ghanaian MPs 1965–1966]]
[[Category:Hampton University alumni]]
[[Category:Ministers for the interior of Ghana]]
[[Category:Justice ministers of Ghana]]
[[Category:Lincoln University (Pennsylvania) alumni]]
[[Category:United Gold Coast Convention politicians]]
[[Category:Convention People's Party (Ghana) politicians]]
[[Category:Recipients of the Order of the Star of Ghana]]
[[Category:Ghanaian Christians]]
[[Category:20th-century Ghanaian lawyers]]
[[Category:Ghanaian independence activists]]
[[Category:Ghanaian pan-Africanists]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
hzokffc055kyzb0f2i0c5cvil6x5ng4
51295
51278
2025-06-27T21:18:18Z
Vision L1
19
/* Sommo Yizie */
51295
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔre boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale die mɛmba a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ alɛna ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e mɛmba zu. Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] de wulluu a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o na ko a voaraa Narenare Gansɛgerɛ tonɔgbuli ko a UGCC.<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal voarre tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yelerre zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane politikal yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 eŋɛ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa yi la La, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛrmine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa bibiiri bibile.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne fɔrɔ piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School eŋɛ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ milɛ 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra zie o naŋ te kyogi o ganzanne a La Presbyterian Junior School eŋɛ ka o piili karenderi ata eŋɛ. O da koŋ tõɔ yeli a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Senior School te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School eŋɛ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Senior School'' o naŋ da wa di kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' eŋɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
Alɛna na o saa da kyili la o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o ti nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la milɛ anaare yi La gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."<ref>{{cite book |last=Akinyemi |first=A. Bolaji |author-link=Bolaji Akinyemi |date=1974 |title=Foreign Policy and Federalism: The Nigerian Experience |page=160}}</ref>
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.<ref name=ellison/>
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA57 |page=57|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref>
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
5ld0m6fi4ple184hhw6p0yxlgwo16iw
51299
51295
2025-06-27T22:12:03Z
Dery BK
32
Edit
51299
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri la 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002 poɔ),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔrɔ boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale (MP) a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ a lɛ la ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e paati bie kaŋa . Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] naŋ da de o wuli a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o ka e gansɛgerɛ ko neŋkpoŋ ko a UGCC paati .<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal vori tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yɛlɛ zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane poletese yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 poɔ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa bayi la lɛ, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛremine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa biiri Parebaara soba.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School poɔ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ malɛ pie ne anaare 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra poɔ o naŋ te kyogi o ganzanne a Presbyterian gyuunia hae sakuuri poɔ ka o piili karenderi ata poɔ. O da ba toɔna yele a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Siinia Sakuuri te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School poɔ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Siinia Sakuuri'' o naŋ da wa dnyɛ kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' poɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
A lɛ la ka o saa da leɛ o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o te nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la malɛ anaare yi gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ana a lɛ zaa, a karemamine kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la a Accra Academy eŋɛ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre kyɛ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te ty Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ na Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare ane mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy eŋɛ Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism poɔ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ fɔrɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University eŋɛ, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast neɛ Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma ne a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o waabo yaane. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University eŋɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall eŋɛ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) ko a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall eŋɛ ne Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da mɛ la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmɛ di gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paalonne na naŋ e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln eŋɛ, o da die a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University eŋɛ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University eŋɛ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 eŋɛ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli alɛna onaŋ ane o beɛrmine da seŋ ka ba tɔ nuuri a gampɛlɛ eŋɛ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science eŋɛ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple eŋɛ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yelerre da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o Bar gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a Bar eŋɛ a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ Gaabo ==
Ako Adjei leugaa la a Gold Coast a May 1947 ane a June 1947 poɔ o kpee a Ghana bar o tieruu piiloung da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o gaala J. B. Danquah.nie nang da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."<ref>{{cite book |last=Akinyemi |first=A. Bolaji |author-link=Bolaji Akinyemi |date=1974 |title=Foreign Policy and Federalism: The Nigerian Experience |page=160}}</ref>
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.<ref name=ellison/>
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA57 |page=57|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref>
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
ij09lwf6ctgz8sxix45v75572h6eslq
51304
51299
2025-06-27T23:02:48Z
Dery BK
32
Edit
51304
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1278627}}
[[Duoro kɔre:Ako Adjei Avenue.jpg|thumb|Ako Adjei Avenue]]
'''Ako Adjei''' (dogebo bebiri la 17 Gyoone 1916 – 14 Gyɛnoɔre 2002 poɔ),<ref>Duodu, Cameron (March 2002). [https://www.questia.com/magazine/1G1-83534325/ako-adjei-the-walking-history-of-ghana-cameron "Ako Adjei--the Walking History of Ghana:Cameron Duodu on One of the Founding Fathers of Ghanaian Independence Who Died in Accra on 14 January"]. ''[[:en:New_African|New African]]''. Retrieved 26 June 2019.</ref> da waa la a [[Gaana]] statesman, Pɔleteesa, Lɔɔya ane duori-terɛ. O waa la a ''United Gold Coast Convention'' bie kaŋa aneŋ a nembɛrɛ bayɔɔbo na kaŋa ba naŋ da pɔge pagebo dieŋ saŋa na a [[Ghana|Gaana]] naŋ zɔɔrɔ boɔra sommeŋɛ yire a Britain paaloŋ sɛŋ na, noba gbuli ŋa ba naŋ da boɔlɔ ka [[The Big Six]].<ref>{{Cite web |date=2020-08-06 |title=Big six enduring lessons from the founding fathers of Ghana |url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/Big-six-enduring-lessons-from-the-founding-fathers-of-Ghana-1027507 |access-date=2024-03-06 |website=GhanaWeb |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Afful |first=Aba |date=2019-10-16 |title=Meet Dr. Ako-Adjei the only Big Six member who lived through 9 governments |url=https://yen.com.gh/135273-the-amazing-story-big-six-member-dr-ako-adjei-lived-9-governments.html |access-date=2024-03-06 |website=Yen.com.gh - Ghana news. |language=en}}</ref> Adjei leɛ la begemaale (MP) a e a ''[[Convention People's Party]]'' bie 1954 poɔ a da be ministerial ɔfere poɔ te ta 1962 aŋa o naŋ da e Minisa ko Paaloŋ Yobo Yɛltarre ka ba da ko o babambo dɔgeroŋ kyaare ne a Kulungugu bomb attack.<ref>{{Cite web |title=Ghana pays tribute to founders' - Graphic Online |url=https://www.graphic.com.gh/news/politics/ghana-pays-tribute-to-founders.html |access-date=2020-08-05 |website=graphic ghana |date=4 August 2020 |language=en-gb}}</ref>
Ba dɔge o la Adjeikrom poɔ, kore bile naŋ be a Akyem Abuakwa gbaŋgbale poɔ, Ako Adjei nyɛ la o yuniveniti ganzanne a [[United State Of America (USA)|United States]] poɔ ane a United Kingdom. O naŋ wa zanne tuuree poɔ baare, o da leɛ wa la yiri na poɔ a Gold Coast's gbɛdegere na bɔ politikal Sommeŋɛ a lɛ la ka o da kpɛ a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC) a e paati bie kaŋa . Ako Adjei da e la nenzu [[Kwame Nkrumah]] naŋ da de o wuli a Ghana politikal vuo poɔ saŋa na o naŋ da wa ire o ka e gansɛgerɛ ko neŋkpoŋ ko a UGCC paati .<ref name=ellison>{{cite web |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921 |title=Dr. Ebenezer Ako Adjei - An Appreciation |access-date=14 April 2007 |date=22 February 2002 |last=Ellison |first=Kofi |work=Ghana Web |publisher=Ghana Home Page}}</ref>
Ghana Sommeŋɛ nyaabo poɔ, Ako Adjei toŋ la politikal vori tɛɛtɛɛ poɔ naŋ poɔ a Minisa fɔrɔ ko Interior ane Justice ko a paaloŋ dɔge paalaa, Ghana. O la leɛ la Ghana Minisa fɔrɔ ko paaloŋ yobo yeltarre saŋa na ana tonnoɔre na naŋ da wa leɛre a yi Minisa ko lɔŋyiri yeltarre gaa Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Mɛnoɔre 1961 poɔ. Ako Adjei's politikal dompole ane a lɛ zaa da ŋmaa la ŋmaa lɛ saŋa na ba naŋ da wa nyɔge o ka o nare la teɛroŋ faa kyaare ne ana wagere na yidaandɔɔ Kwame Nkrumah a Kulungugu bomb attack eŋɛ 1962 poɔ.
Saŋa na ba naŋ da wa yuo o bare a 1966 poɔ, Ako Adjei nyɔvore yɛlɛ zaa da ba la yi gbaŋgbale. Noba da ba la nyɛ o bee woŋ o yɛlɛ a Ghana paaloŋ ane poletese yɛlɛ poɔ. O da leɛ la o hakelɛ kyaare o yideme ane o dompole naŋ e lɔɔ zanna. 1992 poɔ, o da yinne la Ghana yɛroŋ erɛ ane statesman George Grant nyɔvore yɛlɛ gbaŋgbale.<ref>{{Cite book|last=Adjei|first=Ako|url=https://www.worldcat.org/oclc/32650474|title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant)|date=1992|publisher=Waterville Pub. House|isbn=978-9964-5-0233-1|location=Accra|language=en|oclc=32650474}}</ref> 1997 poɔ ba da ko la [[Ako Adjei]] Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o " kyɛɛroo a Ghana Sommeŋɛ zɔɔ boɔbo poɔ". Ako Adjei kpie la 2002 poɔ saŋa na o naŋ da wa bɛ ka a ba kɔɔre.<ref>{{cite web | url=
https://www.modernghana.com/amp/news/1021213/big-six-enduring-lessons-from-the-founding-father.html | title=Big Six Enduring Lessons From The Founding Fathers Of Ghana | date=6 August 2020 | access-date=2021-08-26 }}</ref>
== Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne ==
=== Gold Coast ===
Ba dɔge la Ako Adjei 17 Gyoone 1916 poɔ Adjeikrom poɔ a Akyem Abuakwa teŋɛ poɔ.<ref name=ellison/> Adjeikrom e la koɔbo laŋyiri naŋ be a [[Eastern Region|Eastern Irigyiŋ]] poɔ, Ghana (ana saŋa na [[Gold coast|Gold Coast]]). O saa da la Samuel Adjei, koɔraa ane dadire, neɛ Ako Adjei's dɔge zie yuori naŋ di, ane o ma da la Johanna Okaile Adjei. A o dɔgereba bayi zaa bayi la lɛ, zinzie/kpɛzie naŋ peɛle a mane noɔre [[Accra]] poɔ. O taa la beɛremine ane kpeɛmine yaga kyɛ da e a o saa biiri Parebaara soba.<ref name=":Vieta">{{cite book |author=Vieta, Kojo T. | date=1999 | title=The Flagbearers of Ghana:Profiles of One Hundred Distinguished Ghanaians | url=https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei | publisher=Ena Publications |page=56| isbn=9789988001384 }}</ref><ref name="OA">{{cite book |title= The life and times of Dr. J. B. Danquah|last=Ofosu-Appiah|first=L H |year=1974 |publisher=Waterville Pub. House |page=64 }}</ref>
O ganzanne piili la a Eastern Irigyiŋ poɔ a Busoso Railway Primary School poɔ, zie o naŋ maŋ kyɛŋ malɛ pie ne anaare 14 gaa sakuuri a la leɛ wa. Ba da wa de o la gaa Accra poɔ o naŋ te kyogi o ganzanne a Presbyterian gyuunia hae sakuuri poɔ ka o piili karenderi ata poɔ. O da ba toɔna yele a [[Ga language|Ga kɔkɔre]] naŋ da e o ma kɔkɔre, ane a lɛ zaa, o da na baŋ kanne la kyɛ sɛge [[Ashanti Region|Twi]] a yeli [[Dangme language|Dangme]]. O kyogi gaa la a La Presbyterian Siinia Sakuuri te ta 1933 o naŋ da wa te ta Standard Six. Maakye 1933 poɔ o da di la sombo kyɔɔtaa na zanne Christ Church Grammar School poɔ, Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ da are ka o pɔge. O leɛ gaa la a La ''Presbyterian Siinia Sakuuri'' o naŋ da wa dnyɛ kyuugbuli a ''Christ Church Grammar School'' poɛ bonso o da ba nɔŋ a sakuuri.<ref name="OA" />
A lɛ la ka o saa da leɛ o teɛroŋ de o gaane a [[Accra Academy]], ana saŋa na Sommeŋɛ sɛkɔndere sakuuri naŋ moorɔ ka o te nyaga yi dɔɔbilii yɛroŋ sombo. Kyɛpire 1933 poɔ o da kpɛ la a Accra Academy a da nɔŋ a be. O da maŋ kyɛŋ la malɛ anaare yi gaa Jamestown (zie a sakuuri naŋ da be ana wagere na), o naŋ da koŋ baŋ yɔɔ lɔɔre zuyɔɔ zuiŋ naŋ da ta ŋa sidi kɔɔre ayi. 1934 poɔ o da sɛge la a Junior Cambridge gyɛnnoo a paase o. O naŋ da be a Accra Academy, o da dire la toɔrɔ na da gama, ane a lɛ zaa, a o karema kaŋa, Mr. Halm Addo (one of the four founders of the school), da maŋ soŋ o la ne libie ka o naŋ da gama. Disembare 1936 poɔ, o da e la a bie na kaŋa Accra Academy naŋ tere ka ba na sɛge a Cambridge Senior School leaving Certificate Examination. A biiri na naŋ da paase a gyɛnnoo poɔ, ba bayi yoŋ da ba poɔ a London Matriculation Examination Board. Ana sakuubie na kaŋa da la Ako Adjei.<ref name="OA" />
O wuli la biiri a Accra Academy poɔ ta soga 1937 poɔ<ref>{{cite book |last=Segal |first=Ronald |date=1961 |title=Political Africa:A Who's who of Personalities and Parties |url=https://books.google.com/books?id=HuE_AAAAYAAJ&q=taught+academy+1938| page=7| publisher=Praeger}}</ref> sɛre, kyɛ paaŋ wa kpɛ a Junior Civil Service gyoone 1937 poɔ. A yi Gyoone 1937 te tɔ Disembare 1938 o da e la a Second Division Clerk a Gold Coast Civil Service poɔ. Ba da ko o la tonnoɔre ka o soŋ a Harold Cooper, a European Assistant Colonial Secretary, ane J. E. S. de Graft-Hayford na nare a na mɛ a Gold Coast Broadcasting Service. A bama da la a piili piilibo ko bone pampana naŋ e a Ghana Broadcasting Corporation.<ref name="OA" />
O naŋ da wa zanna a Accra Academy poɔ, Ako Adjei da taa la eŋyuo journalism eŋɛ, o sɛge ko la a ''African Morning Post'', duoro gane naŋ e Nnamdi Azikiwe soobo, naŋ leɛ Nigeria yidaandɔɔ a puoriŋ. Azikiwe meŋ da nɔŋ la o yɛlɛ a da nare ko o ka o na te zanne Lincoln University poɔ, Pennsylvania, United States. Nyɔgevenne 1938 poɔ, o da sigi la a Civil Service toma poɔ a da de gaa England Disembare poɔ ana yuoni na.<ref name="OA" />
=== United States ===
Gyoonnoɔre 1939 poɔ, o da sigee Lincoln University, Pennsylvania ka K. A. B. Jones-Quartey, sakuuri bie naŋ yi a Gold Coast Ako Adjei naŋ daŋ baŋ a yi o toma a ''[[Accra]] Morning Post'' ''eŋɛ'' da ko o la waabo yaane kyɛ zo tuori de o. Jones-Quartey da wa poɔ la ka ba na tuori de o ne waabo yaane a Gold Coast sakuuri bie kaŋa ba naŋ da de wuli ka Francis Nwia Kofi Nkrumah ([[Kwame Nkrumah]]). Lincoln University poɛ o da kpeɛrɛ la Houston Hall poɔ a da ŋmeɛrɛ bɔɔl (soccer) korɔ a yuniveniti. O da iri la zannoo bɔgere kyaare a zannoo bɔgere ama Politikal Science, Economics, Sociology, Bɔrefɔ, Latin ane Philosophy.<ref name=":chinebuah" />
Ako Adjei da laŋ la die boŋyeni Houston Hall poɔ ane Jones-Quartey ka ba die da e sããweɛloŋ ne Nkrumah's die, naŋ da e yɛloŋ a yi Nkrumah naŋ da zanne dɔgele sakuuri bie. Ako Adjei da nyɔge la baaloŋ ne Nkrumah ane a yuomo koribu vuo naŋ da be ba soga. A laŋ ne sakuuri biiri laŋgbuli, gbɛɛ yaga ba da maŋ taa la dɛmdi gaa tɔɔre (known as bull sessions) kyaare ne lɛ Africa paaloŋ naŋ na e yi nempeɛle nuuri poɔ. A Africa sakuuri biiri na naŋ da maŋ be a dɛmɛ diibu zie buyibuyi la Jones-Quartey, Ozuomba Mbadiwe, Nwafor Orizu ane Ikechukwu Ikejiani.<ref name=":chinebuah">{{cite book |last=Chinebuah |first=Aidoohene Blay |year=2017 |title=Ghana's Pride and Glory:Biography of Some Eminent Ghanaian Personalities and Sir Gordon Guggisberg |publisher=Graphic Communications|page=218}}</ref>
O yuoŋgbuli ne kyɛlee naŋ wa baare Lincoln poɔ, o da nyɛ la a Phelps-Stokes Fund scholarship na gaa Hampton Institute Virginia poɔ, a da leɛre gaa be te baare o yuniveniti degeree. O da la nyɛ la sombo na gaa a Columbia University Graduate School of Journalism a yinne masa degeree gyoone 1943 poɔ. O da nyɛ la toma e wulwulo a African Studies Department, Fisk University poɔ ne Dr. Edwin W. Smith, ŋmene yelmanna sombo. Dr. Smith yi la England wa na wa mɛ "department" paalaa a da toŋ boɔle Ako Adjei ka o na e o sonna a meɛbo eŋɛ.<ref name=":chinebuah" />
=== United Kingdom ===
Ako Adjei de gaa la United Kingdom na te e o bibiiloŋ teɛroŋ dompole lɔɔyɛ leɛbo. O wulluu tonnoɔre a Fisk University poɔ ko o la libiri ka o na e a Inner Temple Mɛnoɔre piiluu poɔ 1944 poɔ. Ane a zaa ka o biŋ la libie naŋ na baŋ soŋ o ka o piili a zannoo bɔgere, o da boɔrɔ la libie yaga ka o baare o. O saa da de la baloŋ zage bile naŋ be a Gantoɔle Ɔfere Lane, Accra poɔ ko Lebanese dadire £10 yuoŋgbuli ka o na kpɛ yuomo lezare ayi ne pie (50) a da de yuomo lezare ne pie libiri sɛre. O saa da kpie la sɛre ka a lamɔgeroŋ zu kpuli a lɛ n la ka onaŋ ne o beɛrmine da seŋ ka ba toŋ nuuri a gampɛlɛ poɔ sɛre ka a Lebanese dadire zɔɔ libizu naŋ £300 ko ba.<ref name="OA" />
Britain poɔ, Ako Adjei da taa la eŋkyere ne kolonial pɔletese. A yi a Second World War baaro poɔ, British koloniri yaga zie Asia poɔ da nyɛ la sommeŋɛ, ŋaa da vɛŋ la ka kolonial sakuuri biiri naŋ yi West Africa taa awombu kyaare yɛlɛ naŋ erɛ ba yie poɔ a vɛŋ ka ba boɔrɔ kolonialziŋ gbɛre ŋmaabo West Africa poɔ.
Ako Adjei toŋ la tonnɔnimizeɛ a West African Students Union (WASU) poɔ a leɛ o wederɛ. Nkrumah sigi la Britain poɔ 1945 eŋɛ, daare awola o naŋ sigi London poɔ, Ako Adjei da yɔ kyaare o la ka o da yɔ yoɔrɔ a WASU wederoŋ gbɛkyɛnne wagere. Nkrumah da taa la kpɛzie yelwonni ka o da vɛŋ ka o ea kpeɛrɛ o a o No.25 Lauvier Road, te ta saŋa na o naŋ da wa nyɛ kpɛzie ko o (Nkrumah) No. 60 Burghley Road eŋɛ, peɛle Tufnel Park Tube Station. Nkrumah da kpeɛrɛ la be te ta saŋa na o naŋ da wa yi London 1947 poɔ. Ako Adjei pãã da de la Nkrumah wuli ne WASU ane Kojo Botsio naŋ leɛ Nkrumah's right-hand dɔɔ a puoriŋ.
A o WASU bebie leɛteɛroo poɔ, Ako Adjei leɛ teɛre la, "Saŋa na Nkrumah naŋ da wa sigi London poɔ ka o e Wederɛ ko a WASU. N da de la Nkrumah gaa ne a WASU Gansɛgereba zie N naŋ de o wuli Kankam Boadu ane Joe Appiah, naŋ da e a mɛmbare mine ko a WASU wederebɛ kɔmatee, a de Kojo Botsio te naŋ da de ka o e a sakuuri biiri Hostel kaara, No.l South Villas eŋɛ, Camden Town, London N. W. I. N na yeli ka Nkrumah's waabo ane o WASU toma kookerii baa la a noɔreyeni.
Ako Adjei da sɛge la o yuori a London School of Economics ane Political Science poɔ na e o M.Sc. degeree yelnyɔgeraa kyɛ naŋ zanna lɔɔ a Inner Temple poɔ. O yelzu ko a peɛroo yelyagasɛgeraa, ''The Dynamics of Social Change'' da tere la sori, ane a lɛ zaa, a zannoo bɔgere, laŋ ne a o politikal yɛlɛ da vɛŋɛɛ la ka o ba tõɔ baare o peɛroo a yi wagere naŋ ba seŋ bone zuiŋ.<ref name=":Vieta" />
Ako Adjei da paase la o lɔɔ gyɛnnoo zaa ka ba da boɔle o a leɛ o lɔɔya a Inner Temple gyoonnoɔre 1947 poɔ.<ref name="OA"/><ref name=":Vieta"/>
== Gold Coast Leɛ waabo ==
Ako Adjei leɛ la a Gold Coast a May 1947 poɔ ane a June 1947 poɔ o kpɛɛ a Ghana bar o teɛro puoriŋ da e la ka o maale a "chain of newspapers" gara ‘nimbi-toori ning nokpieni ngmiibo ko a Meŋɛ bigiroo a koosi o naŋ di o minga ing wagere ga ung be London poɔ o ‘puori yelitarihi a paare a Adumoa-Bossman and Co. bungsiela ‘ihi ‘wuli ‘deu ko tuna aga a Meŋɛ‘begiri yelitarihi tungtuna<ref name=":Vieta" />.
=== United Gold Coast Convention ===
O nang da kpe a Accra puoring bere awala, o da gaala J. B. Danquah. Neɛ naŋ da e ning jaani maahibu a che yeli ‘ko maalibo a paaloo politikal chimbu ane Ako Adjei langbu a maahibo pou<ref name=":Vieta" />, Ako Adjei nugee a Gold Coast sakuu biiri gyemaa nang be a Britain a wagere o da bale-yeng ning a British duohi-saamba gbangu ‘tuobu sani nang waaning a jeri nyiibu ka a Gold Coast da e la gyemaa saamba paali‘soroo. Danquah egeɛ nuori ko o ning ka toma gyemaa da e-yeng a na piilii a paaluu kaabu yelitaroo ‘nimbi-toori.
A pieli beri anaare ko o leɛ gaa deu J. B. Danquah da di o gaa lambo zie ko a ‘teng-kpong ning ‘ihibe langbo nang be a [[United Gold Coast Convention]] (UGCC).ung leɛ e a memba ko a ning ‘ihibe langbu ane a 4 August 1947 wagere na paalehe nuori‘yeni langbo nang da e bungpaalaa ‘wuli a gemaa Saltpond,ung da leɛ e ‘wi-dieriba ning bera . a 22 August 1947,a Accra bali kanga ko a paalihi nuori‘yeni langbo nang e bungpaalaa ‘wuli a gemaa ane ba nang da eroo ka o e yeliseu’binnihi ‘karichi o ning Edward Akufo-Addo as president ane Emmanuel Obetsebi-Lamptey a lang taa ning J. Quist-Therson ko e toma ningkpongo po-tuuro.A ŋa tengbiilung ko a paalehe nuori‘yeni langbo gemaa ,a wi-diereba ning bera da nyoge ka o e soma yaga ka ba leɛre a ‘chengbo e a paaluu kaabo yelitaroo paate. a bila zung,ba da taala hiembo ko a wagere paalee yeliseu’binnihi ‘karichi . J. B. Danquah korihi ing Ako Adjei, le gyaa nang la, o da gyaanhe a koobu ane o anaso ka o tonn ''African National Times'' newspaper ane begere zannoo a paare. O ‘puori yelitarihi nyogee [[Kwame Nkrumah]] nie nang da leɛ jora a West African National Secretariat (WANS) a 94 Grays' Inn, London.<ref name=":Vieta" />
A ŋa da e la noɔre polloo ung da wog ko a paalee wagere jemaa seuseura toma ung da ba sagira ka o di ‘sieri-sung ‘ku o. A langbu kpong dia la o maahibo ane ung seu ko Nkrumah a gaa o ane a puoring ung tori ko £100 ang ko a yi George Alfred Grant, a ’[[Yidaandɔɔ Mills|yidandɔɔ]], paalikaara ane libie daana ko a UGCC ko o yuobu gaa Gold Coast. A Nkrumah taabu , Ako Adjei da wunee a wi‘-diera membare ku a paati O taaba December 1947 ane ung wunoo a G. A. Grant, J. B. Danquah, R. S. Blay ane memba jaani ko a UGCC."
=== A Zubera Ayuobe ===
Wagere Nkrumah nang da kpe karichihi toma ‘zie awa general-secretary ko a UGCC o da piilee yele eeroo turibu ko o‘ugiro ko a dangkaari colony-wide ane noba paahibu<ref name=":Vieta" />. A wi diereba nembera ko a UGCC ming da taala kperindeng buobu a tuora pouko ex-servicemen nang da ba nye ba sangyeu a Second World War puoring<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref> .Ba da buoliba yi a dunee polisi ‘koree zeukpong ko ba polisi ‘koree jeukpong lambo ane wagere gemaa o nang mang i yele yaga nie<ref>https://newsghana.com.gh/the-contribution-of-the-veteran-towards-independence/</ref>.
Ako Adjei ane ning wi diera noba gaani ko a UGCC banuu J. B. Danquah, Emmanuel Obetsebi-Lamptey, Edward Akufo-Addo, William Ofori Atta ane [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumah,]] nang da ang die ‘yuori puoring leu e a Big Six ka bila i ‘saboguko ba taawai ane paangbu yi a wagere British paalikaariba ko a saamba paali‘soroo. ane Ako Adjei da e la nyogi ‘bing cheliha a [[Navrongo Central|Navrongo]] pou<ref name=":Vieta" />.A zubera ayuobe gbanggbali yiibo da ela welibo ko Nkrumah ane a membare ko a UGCC ane Nkrumah a baahaang kauyeng yi ingang a 1949 to found the Convention People's Party (CPP). Ako Adjei anaa zaa ung kpeling ning a UGCC ane yela ang ‘tu wa ‘puoring ela nimbizie ko Nkrumah o duohi-saamba gbanma puo, a ''African National Times'' ane a ''Star of Ghana''<ref name=":Vieta" />.
=== 1951 nuneɛ ane a Ghana Congress Party ===
A 1951 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, Ako Adjei da arɛɛ la a on the ticket of the UGCC yuori eŋɛ na areko a Accra Central Munisipal Ɛlɛtoral Desekyere a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 1,451 nuneɛre kyaare o ne Nkrumah's (CPP) 20,780, T. Hutton Mills' (CPP) 19,812, ane Emmanuel Obetsebi Lamptey's (UGCC) 1,630 nuneɛre.<ref name=":Vieta"/> A yi a UGCC yɛlɛ naŋ da ba taa nimiri a nuneɛ eŋɛ, ba da laŋ la taa yeli ka a paati kyɛlɛɛ na naŋ ba di lantaa e boŋyeni. O da leɛ la a gansɛgerɛ ko a [[Ghana]] Congress Party (GCP) o naŋ da wa mɛ mɛmoɔre 1952 poɔ. O naŋ da wa ta wagere kaŋa ne a GCP, Ako Adjei da zagere la lambori gaabo ane yele yaga naŋ yele kyaara o ne o naŋ de Nkrumah wuli ka o wɛle a UGCC.<ref name=":Vieta"/><ref>{{cite book |last=Botwe-Asamoah |first=Kwame |date=17 June 2013 |title=Kwame Nkrumah's Politico-Cultural Thought and Politics:An African-Centered Paradigm for the Second Phase of the African Revolution |url=https://books.google.com/books?id=OcTC2eDx5ZsC&q=ako+adjei+born&pg=PA98 |publisher=Routledge |page=98|isbn=9780415948333 }}</ref>
=== Nɔdaa Paati (Convention People's Party) ===
Maakye 1953 poɔ, Ako Adjei da kyɛle woŋ la kpɛle yi zɔmenne teseŋ E. C. Quaye, Sonny Provençal ane Paul Tagoe, a sage ka o na poɔ la a Convention People's Party. Maakye piiluu poɔ 1953 ba da de o la wuli kpaaroŋ tegeroŋ poɔ Arena eŋɛ, Accra zie o naŋ tere o fɔrɔ yelyaga gɔɔ eŋɛ o naŋ e mɛmba ko a CPP.<ref name=":Vieta"/>
A 1954 Gold Coast legislative nuneɛ wagere, o da arɛɛ la a CPP yuori eŋɛ na areko Accra East a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ. O da nyɛ la 11,660 nuneɛre kyaare o ne Nai Tete's 768, Kwamla Armah-Kwarteng's 471, ane Nii Kwabena Bonnie III's 317 nuneɛre. O kpɛ la begemaale die 15 Gyoone 1954 eŋɛ.<ref name=":Vieta"/>
A yi a bɔge o naŋ bare a nuneɛ zie a 1954 nuneɛ wagere, Nkrumah da maale la Ako Adjei a Gold Coast cabinet mɛmba 28 gyoonnoɔre 1954 poɔ, neɛ naŋ da e a ana saŋa na prime minisa ane gɔmenante yelerre zuzeɛ. Ba da iri o la Minisa ko dadi ane 'Labour'.<ref>{{cite book |author=Ministry of Trade and Labour |date=1955 |title=Gold Coast, Handbook on Trade and Commerce |url=https://books.google.com/books?id=54tpO-YYJ4AC&q=ako+adjei |page=3}}</ref> A ananso kaŋa naŋ da wane a o kaairuu la o naŋ da poɔ noba naŋ ba taa are tereba a CPP poɔ, o na naŋ e gambanna ane kurigyugi a noba naŋ be sensoga poɔ, a gbɛdegere da wuli ka lɛ e sotuuraa na tage o taa eŋ a CPP poɔ. O naŋ e Minisa a ko dadi ane Labour, ona la da so a paaloŋ nyɔvore yelzuri yaga, o da mɔyɛ la wane a Agricultural Produce Marketing Board, a Cocoa Marketing Board, a Industrial Development Corporation, Trade Unions ane Cooperatives.<ref name=":Vieta"/>
29 Fɛboɔre 1956 eŋɛ, ba da iri o la ka o e Interior Minisa ane Justice, voaraa Archie Casely-Hayford naŋ da daŋ are. Ana yuoni na ne o zu, ba da la leɛ maale ɛlɛte o la a 1956 Gold Coast legislative nuneɛ poɔ ka o na areko a Accra East desekyere ɛlɛtoral gbaŋgbale a Gold Coast Legislative Asɛmbole poɔ
== Ghana Sommeŋɛ Nyaabo Puoriŋ ==
=== Minisa ko Interior ane Justice ===
[[File:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|thumb|Ghana's first cabinet in 1957<br />''Standing (L to R):'' [[J. H. Allassani]], [[Nathaniel Azarco Welbeck|N.A. Welbeck]], [[Kofi Asante Ofori-Atta]], Ako Adjei, [[Kwame Sanaa-Poku Jantuah|J.E. Jantuah]], [[Imoru Egala]]<br />''Sitting (L to R):'' [[Archie Casely-Hayford|A. Casely-Hayford]], [[Kojo Botsio]], [[Kwame Nkrumah]], [[Komla Agbeli Gbedemah]], [[Edward Asafu-Adjaye|E.O. Asafu-Adjaye]]]]
A yi Ghana Sommeŋɛ nyaabo 6 Maakye 1957 eŋɛ, ana saŋa na 'prime' Minisa Dr. Kwame Nkrumah da eɛ nimize-kaairii a 'cabinet' lɛvɛl eŋɛ, Ako Adjei ane a lɛ zaa, da naŋ e la a Minisa ko Interior ane Justice,<ref>{{cite book |last=Rathbone |first=Richard |date=2000 |title=Nkrumah & the Chiefs: The Politics of Chieftaincy in Ghana, 1951-60 |publisher=Ohio State University Press |isbn=9780821413067 |url=https://books.google.com/books?id=sDBclHlDsu8C&q=ako+adjei+interior&pg=PR15}}</ref> voaraa naŋ da wɛle ŋa kyuuri ayoɔbo puoriŋ. Ɔɔgore 1957 poɔ, a Interior ane Justice Minisa da wɛlɛɛ la eŋ a Interior Minisiri ane a Justice Minisiri. Krobo Edusei da la a Interior Minisiri zu soba kyɛ ka Ako Adjei da leɛ Justice Minisa.<ref name="NK">{{cite book |last=Nkrumah |first=Kwame |date=1957 |title=Ghana's Policy at Home and Abroad:Text of Speech Given in the Ghana Parliament, 29 August 1957, by Kwame Nkrumah, Prime Minister |url=https://books.google.com/books?id=vu42AAAAIAAJ&q=ako+adjei+interior&pg=PA13| page=13 |publisher=Information Office, Embassy of Ghana}}</ref> Bayelka deme ana saŋa na da yeli ka Nkrumah, a 'prime' Minisa ana wagere na da de la ana gbɛdegere ŋa bonso Ako Adjei meŋɛ naŋ e Ga na sãã la ŋa nemmaaroŋ "too gentlemanly" na toŋ ne lɛ naŋ seŋ ne a yelwonni a Ga-Adangbe Shifimo Kpee (a tribal organisation) naŋ waana ne, naŋ piili ka a ba kɔɔre Accra poɔ.<ref name="NC">{{cite web |title=New Commonwealth, Volume 38 |url=https://books.google.com/books?id=CEYlAQAAMAAJ&q=edusei+interior+justice+ga |publisher=Tothill Press |page=3 |date=1960}}</ref>
Mine meŋ da taa la teɛroŋ velaa kyaare ne a kaairi paala ŋa a taa sagediibu ka o be la voaraa naŋ soma na kaa a yele naŋ fɛrɛ a Ghana merɛ bɔgere aŋa o naŋ e lɔɔyɛ zanna. O naŋ e Minis ko Justice, o naŋ da so ka o kaara a Land Boundaries Settlement Commission tontonne, libiyɛlɛ ane minisiral yɛlɛ ne a Supreme Court, lokal kɔɔte ane Customary Law, ane paaloŋ yobo yelkyɛnne.<ref name="NK"/>
=== Minisa ko Labour ane Cooperatives ===
Yuoŋgbuli puoriŋ, ba da de la Ako Adjei gaane a Minisiri ko Labour ane Cooperatives.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+and+cooperative&pg=PA331 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=11 |date=1957}}</ref> O naŋ e Minisa ko Labour ane Cooperatives, o soŋ la a Ghana toma tontonneba yeltarre ka ba mɛ zipaala naŋ bebe wa tɔ zenɛ. A tonnoɔre ŋa tombo poɔ gbɛɛ yaga o maŋ de la weɛ ne a Ghana gbɛbogi-ara gaane a United Nations.<ref>{{cite web|title=Ghana Today, Volumes 1-2 |url=https://books.google.com/books?id=GsEqAAAAMAAJ&q=ako+adjei+labour+led+delegation&pg=RA26-PA2 |publisher=Information Section, Ghana Office |page=2 |date=1957}}</ref>
=== Areterɛ Minisa Guinea poɔ ane Minisa ko Paaloŋ Yobo Yeltarre ===
Fɛboɔre 1959 poɔ, Ako Adjei da leɛre la Nathaniel Azarco Welbeck a e a Areterɛ Minisa Guinea poɔ. O naŋ wa tona a e Ghana naa areterɛ Guinea poɔ, ba iri o la Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre Kyɛpire poɔ ana yuoni na ne o zu.<ref name="FA">{{cite book |last=Grilli |first=Matteo |author-link=Kwame Nkrumah |date=6 August 2018 |title=Nkrumaism and African Nationalism:Ghana's Pan-African Foreign Policy in the Age of Decolonization |url=https://books.google.com/books?id=S4dnDwAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA112| page=112 |publisher=Springer|isbn=9783319913254 }}</ref> O na la da be a vori ŋa ayi poɔ e Ghana areterɛ minisa Guinea poɔ ane Ghana Minisa ko Paaloŋ yobo yeltarre te ta Sentɔmbare 1959 saŋa na o toma naŋ da wa bare Guinea poɔ.<ref name="FA"/> Ba da leɛre o la ne J. H. Allassani ka o e Areterɛ Minisa Guinea poɔ.<ref>{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=Adjei+allassani&pg=PA75 |page=75 |publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303}}</ref>
8 Kyɛpire 1961 eŋɛ, Ako Adjei da be la New York City poɔ saŋa na Nkrumah ana saŋa Ghana yidaandɔɔ naŋ da wa moɔle beguo duoro ŋmaŋkoɔre poɔ ka o iri la African Yeltarre yi a Minisiri ko Paaloŋ Yobo Yeltarre gbuli poɔ a pãã ire Imoru Egala ka o na e a 'state' Minisa ko African Yeltarre, vuo Egala naŋ toŋ ta wagere ne o tɔ ka neɛzaa ba leɛre o.<ref name="WST">{{cite book |last=Thompson |first=W. S. |date=1969 |title=Ghana's Foreign Policy, 1957-1966: Diplomacy Ideology, and the New State |url=https://books.google.com/books?id=rh7WCgAAQBAJ&q=egala+foreign+affairs&pg=PA199 |page=199|publisher=Princeton University Press |isbn=9781400876303 }}</ref> Ako Adjei leɛ wa la Ghana ka o ba sɔre sori na wa zɛle tere ananso ane gbɛdegere sonne o naŋ na de kyaara ne paaloŋ yobo yeltarre. O sage die la ka African noɔreyeni yelboɔraa na koŋ gaa nimitɔɔre ka Africa yɛlɛ na wɛle yi o minisiri poɔ.<ref name="WST"/> O moɔbo, ane a lɛ zaa, na leɛre a yidaandɔɔ teɛroŋ ba nyɛ eebo.<ref name="WST"/>
Mɛnoɔre 1961 poɔ, a Yeli-yɔ-kpeɛre Minisa tonnoɔre yuori yelzu da leɛre gaa la Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa.<ref name="FA"/> Ako Adjei pãã da leɛ la Ghana Paaloŋ Yobo Yeltarre Minisa fɔrɔ a fɔrɔ republic eŋɛ.<ref>{{cite book |last=Ebenezer |first=Ako Adjei |author-link=Ebenezer Ako-Adjei|date=1992 |title=Life and work of George Alfred Grant (Paa Grant) |url=https://books.google.com/books?id=pC4uAQAAIAAJ&q=ako+adjei |page=34 |publisher=Waterville Publishing House|isbn=9789964502331 }}</ref> O naŋ e Ghana paaloŋ yobo yeltarre minisa fɔrɔ, o toŋ la tonnɔ-nimizeɛ a paaloŋ yeltarre ne paaloŋ yobo yelnyɔgere yɛlɛ poɔ ane paaloŋ yobo lamboori duoruu. Aseŋ Sheikh I. C. Quaye naŋ manne, o "soŋɛɛ la ti te ne paaloŋ yobo baaloŋ a zɔɔ maaroŋ (cold war) vinviŋ eŋɛ saŋa na a paaloŋ naŋ da wa seŋ ka o wuli o 'diplomatic' are zie naŋ koŋ wuli ka o pɔgera la bee ba toɔna".<ref name="Dr. Ako Adjei">{{cite web |title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei |url=http://www.modernghana.com/news/73675/1/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html |access-date=5 June 2011 |publisher=Modern Ghana}}</ref> Kwesi Armah naŋ leɛteɛrɛ Ako Adjei's wagere ɔfere poɔ yeli ka o "de la Ghana sɔrebo nutɔgele enfuoni tere a wuli Ghana are zie ko a UN ane paaloŋ yobo kpaaroŋ mine.<ref>{{cite book |last=Armah |first=Kwesi |author-link=Kwesi Armah |date=2004 |title=Peace Without Power: Ghana's Foreign Policy, 1957-1966 |page=20}}</ref>
O naŋ e a Minisa ko paaloŋ yobo yeltarre, o da moɔle la South African bomma daabo zageroo, maŋgboe ane aloopele a paaloŋ poɔ, o meŋ da la are ne la ka ba na bare la South Africans a paaloŋ poɔ ka ba naŋ are gyaŋgyãã ka ba ba sage 'apartheid'.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+born&pg=PA106 |page=106|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref> A o wagere a Minisiri poɔ, Ako Adjei da yeli ka ba mɛ "Union of African States, na yuo vuo tere narebo kyaare ne ɛkɔnɔmese, yɔlantaa ane yipɔge yelwontaa na baŋ, toŋ la soŋ neɛzaa."<ref>{{cite book |last=Akinyemi |first=A. Bolaji |author-link=Bolaji Akinyemi |date=1974 |title=Foreign Policy and Federalism: The Nigerian Experience |page=160}}</ref>
African Yelyɔkpeɛre Minisare lambo wagere Addis Ababa poɔ gyoone 1960 eŋɛ, o da tere la teɛroŋ kyaare "noɔreyeni politikal gbuli" ko Africa a da are ka ba piili mɛ Africa Customs Union, Africa Free Trade Zone, ane Africa Development Fund; yelnyɔgere naŋ da be ana teɛrɛ boɔbo ama, a Organisation of African Unity (OAU) da tɔgele de a la ka a da nyɛ eebo kyɛ ka o da be pɔgere die poɔ 1963 eŋɛ ane a Africa Union (AU) naŋ leɛre a OAU 2001 poɔ.<ref name=ellison/>
Ako Adjei da la a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa te ta Ɔɔgore 1962 saŋa na ba naŋ da wa ko o poyi dɔgeroŋ kyaare ne a 'Kulungugu bomb attack', yi puori koɔre tere moɔbo naŋ da ba tõɔ e kyaare ne ana saŋa yidaandɔɔ, Dr. Kwame Nkrumah nyɔvore 1 Ɔɔgore 1962 eŋɛ. Nkrumah da leɛre o la a are a Yelyɔkpeɛre Yeltarre Minisa voaraa 1962 poɔ.<ref>{{cite book |last=Asamoah |first=Obed |author-link=Obed Asamoah |date=2014 |title=The Political History of Ghana (1950-2013): The Experience of a Non-Conformist |url=https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=ako+adjei+foreign+affairs&pg=PA57 |page=57|publisher=AuthorHouse |isbn=9781496985637 }}</ref>
== Meŋɛ Nyɔvore yɛlɛ ==
Ako Adjei da kulee Theodosia Ako Adjei (''née'' Kote-Amon) a ba laŋkpeɛbo poɔ ka ba taa bipɔgeba banaare. O da e la kirista bie ane a Presbyterian Church of Ghana mɛmba. O naŋ e kirista bie, o sage die la kyɛ are ne a nyɔvore teɛroŋ kpeɛŋaa ka Naaŋmene la erɛ yelzaa a taa ananso na o naŋ bare neɛzaa o donɛɛ zu kyɛ. "Bone neɛzaa naŋ seŋ ka o e la, ka fo ko Naaŋmene sori ka o de fo ka fo e o tontona na tona korɔ o."<ref name=":Vieta"/>
== Treason trial ane detention ==
[[File:Osagyefo Kwame Nkrumah Bomb Attack.jpg|thumb|A zie na [[Kulungugu]] poɔ ba naŋ da moɔ na za ana wagere na yidaandɔɔ Dr. [[Kwame Nkrumah]] ne bomb na ko o]]
Kwame Nkrumah gaa la Tenkodogo on 31 July 1962 ka o te taa lambo ning Maurice Yameogo a paalikaara ko Upper Volta pampana Burkina Faso.
Ako Adjei, pampana Minister of Foreign Affairs, lang ning Tawia Adamafio, a leu Minister of Information, Hugh Horatio Cofie Crabbe,aning ming CPP Executive Secretary, Joseph Yaw Manu, a ninsaaloung gominanti tuntuna ane tuo noba yele ko a United Party (UP) ane Robert Benjamin Otchere, UP memba koree ko a paaloo ‘begibinnibe lambo, da ngmaa yele ‘tuo ko plotting ko a paalikaara<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/features/artikel.php?ID=21921</ref>.
Ako Adjei, Tawiah Adamafio ane Cofie Crabbe da ‘pigihee ane barebo yi a Supreme Court a yi a piilee Serɛɛ a nang da wole a cheehe ba da e la nene ane fraudulent, ane ‘tengsoge ko a dissensions a Convention People's Party (CPP) pou aga a piilee ko ba dangchegu . A membare ko a paaloo ‘begibinnibe lambu wolee ba
A sori ‘chembu ... ko a lombori kanga, bana (Adamafio, Crabbe, and Ako Adjei), da welee ba minne ‘yi a wi-dieriba, a ko noba ba naŋ clung ang pare aga ba da e la o nugneba. Ba da monee loori‘bilee ane kye da bare a paalikaara puori.
A saringmaareba bata naŋ da baree adoba bata – Justice Sir. Kobina Arku Korsah, Justice Edward Akufo-Addo (a Big Six) ane Justice Kofi Adumua Bossman – da e la puori yelitaree firibo ka ba bare toma. saringmaareba bayi, William Bedford Van Lare and Robert Samuel Blay (a munpiilii noba ko a United Gold Coast Convention) ba da kari bala bare ko a chiihibu karibu a saringmaareba bata jung. Nkrumah leu empaneled a 12-man jury nang di zu yi a Justice Julius Sarkodee-Addo<ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>,
Ako Adjei ane a noba bayi ka bila i ‘sabogu yeliyaga ko‘nyivori kombu,anaajaa,a yeliyaga da tegi yi a paalikaara ko Nyɔvore pogibu yeliyaga ane puoring, a 20-year pogibu yeliyaga a seuri ‘puong ko paaloo ‘begibinnibe lambu a 26 March 1965<ref>https://books.google.com/books?id=uw0OAQAAMAAJ&q=ebenezer+ako+adjei</ref><ref>https://books.google.com/books?id=O28ZBQAAQBAJ&q=new+judges+sarkodee+addo+swanzy&pg=PA55</ref>.
Ako Adjei tieha ko a yeli-iroo a 1 August 1962 taa a yeleyaga ga na yele:<blockquote>"ing da ela nie nang ba bang yelizaa ane ing bangye ka ing zumene bayi , Tawia Adamafio ane Cofie Crabbe meŋɛ da ba bang yelizaa . Yele nang e ananso da la ing ‘tuuree Nkrumah ing tuongbu ta’zie a e Foreign Minister ko a bung’bile saaju baahaabaahaa a President Nkrumah ane President Yameogo kpakyega a Tenkudugunang be a northern mung-silaa ko Togo, Ghana ane Upper Volta a July 31, 1962. Ko te puori leu waa, Ing da bila a paalikaariba paate nang maale a toma wagerehi ‘puobo baahaa a sakuu bila nang be Kulungugu.Wagere biala puoring a paalikaara da sigee a kye nye a bang ngmaahi ‘le ‘gbuli yi a sukuu bidau bila, a nu bomba’bile bang mang di foo nang da zaara o . A bibile nang ba bang yele zaa da nyɛɛ dogɛɛ a kye bang kuu ana wagere ne. zu-noolong , nu bomba’bile bang mang di foo da ngme nyehemee a Presedente a naa zaa marifa ‘biri mine da nyogee o puoring . Ba da nyee a Osagyefo gaa [[Bawku]] ziena ung da leu gaa [[Tamale]]. a leɛ gaa Accra puo yele zaa gaal laanfiye. Ane a puori kyelɛɛ ko July 1962 ing da nyee seubie yi a Dr. Okechuku Ekejeani, faora daana kasarito a Lincoln University ane a zomeŋɛ ko Nkrumah ane ing mige. O da garang a yi London ane o da tuole a cablegram on board ko o gbori-kpong ko a paalikaara ning ing Meŋɛ. Ung da wole o yeli yela ‘ko Nkrumah, o da yelee ka o kyenoo gaa o deu a te peli ning ‘o nimbire a are o gbebogo. ing da nang waanoo zie nang da nyaaa ka o gaa a [[Flagstaff House]] ko a''.''diebu seni ka o gaa Lagos ngmenaa wagere .ziena na da diangna a Alaamusa daare, August 29, 1962 wagere na ‘polisihi nang da nyogiyoo.Awaana yuomo anaare puoring Naangmine yong bang yele nang pagoo<ref name=":Vieta" />."
</blockquote>Ako Adjei langtaa ning a o kasaritaa bata da paahiye paaluu kaabu yelitaroo pogireba nang da bare yi a National Liberation Council a paalikaara Nkrumah ‘erebo naalung ‘kogong puoring ande a First Republican Government a 24 February 1966. Ba da baroo yi o detention a Nsawam Medium Security Prison a 6 September 1966 a yi a veng’kuubo yi a Liberation Council<ref name="ellison" /><ref name=":Vieta" />.
== Puori Nyɔvore yɛlɛ ==
A ‘jie ang na nyaa kaba e-roo yi a [[Nsawam]] Prison a yuoni 1966, Ako Adjei baare nyee a paalikaa yelitarihi dang-nye-ataa puoring; yele ung da tieha da eye gyiree yele paangbo ane a pogiriba ‘deu noebinnoo.bang da baroo puoring, o da ela ‘nimbi-zie ko a yideme ane o minga begiri yelitaree<ref name=":Vieta" />.
O da taa la kyelihibo yaga ko o poge ane o biirii . A yi o seng, o poge ane o biirii da ta sombo ‘ku o wagere na ung da di nie sare, saree leɛ ‘diibuo ane pogiriba ‘deung yela ang ‘tu wa ‘puoring<ref name=":Vieta" />.
O la leu segihi o minga toma yɛlɛ , wong noo a la leɛ segihi bungsiela ‘ire ‘wule ‘deu, Teianshi Chambers, ane ung piili o minga eebo ŋa ‘tu ‘begu soring tungtuna<ref name=":Vieta" />.
A tuuro a yieloung soje yela kuu a Gaana puo, Ako-Adjei da ela a memba ko a kpiengu ‘kuubo yi a [[Supreme Military Council]] a yuoni 1978 a na seu fora kye na wa maaling seu paaloo ‘begiri ko a Third Republic of Ghana. A yi a A ''[[Ghanaian Chronicle]]'', a wagere nang pari Ako Adjei da nyeɛ a saazu- yele’kori maahibo lambo a senia ‘tengbie langtaa yi a ex-President [[Rawlings]] a baaraa wagere ko o teng-gbangu kaabo ŋa palikaara. O berihoung anaso a wagere, o dogereba zaahee duore inneba a vuo ka ba da pieroo<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
== Kuung ane paloo ungbu ==
Ako Adjei da e la memba bahaa ko a ang die ‘yuori ko a Big Six to die.A baalung puoring, o kpe a 14 January 2002 a Korle-Bu Teaching Hospital, a yuomo 85. o da e la chiihi yi o poge ane biirii banaari<ref name="ellison" />.
O kuung tagɛɛ dannoo yi statesmen a paahi a paaloo yidaandɔɔ ko Gaana , John Agyekum Kufour nie nang muoli ka o na kuu a State burial<ref name="ellison" /><ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>.O yele "a paaloo dia Dr. Ako-Adjei bareka ‘puohibo sani ung e gandau zung,nia nang tung ko a paaloo aŋ dau pola-pola , ko yeli ka-n-yeli naang yela bingbo a beu ‘zung. A ŋa a Big Six kanga a Ganan paaluu kaabu yelitaroo yeli’kori bangbo ,a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a fora yeli’ginoo ko yeli’kori bangbo a paaluu kaabu yelitaroo kpiengaa wagere a paaloo puong .Kye tieha ana wagere da kong bang ienhe".O da la paahee ka "Ba da piilii politikal paate tumbu bung ga a gomenante ang e cheng‘dire . Gaana noba sombo ‘libie yi acheng bung kpong ane yelisung ‘di sani ko o lang taa puoring a faa ‘yi ‘nuuhing deme ku Dr. Ako-Adjei a sigihaa paaloo ‘ungbo<ref name=":0">https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>".
Wagere Attorney General ane Minister for Justice ane pampana paali kaara ko Gaana, Nana Akufo-Addo ba nang kuro gyirima yela; "a Dr. Ako-Adjei kuung da wolee a baaraa ko a wagere ko munpiilii buobo ko a paaloo ane Gaana noba leɛ bila ba yong a na baara ." O paahiye ka "a nyiibo ang kurobo kpiengu nang veng ‘ka so minga yeli ka-n-yeli naang yela yaari pampana a paaloo poung ,ba e tong tungla kpong ko a paaloo ane o da ela gandau kang ko a paaloo<ref name=":0" />".
Wagere ne a Jake Obetsebi-Lamptey, ane a Minister for Information ming da taa la a yelibie ŋa: " a gbangu yeliyaga zu ko a wagere ko a Big Six da ba ienhe ning a Dr. Ako-Adjei kuung bonso ba dang-nye-ataa ang ‘bibe ko nimbituori kasaritaa . Gaana noba gyemaa mine ning a Big Six, noba nang da are ku a yeli ka-n-yeli naang zung. ka o naŋ e sung ko o paaloo noba , ba na tieree o yele<ref>https://www.modernghana.com/news/19729/dr-ako-adjei-would-be-given-state-burial.html</ref>."
=== Paaloo ungbo ===
O ungbo daare, jongjong gyemaa egee gaa half-mast a ‘ko jirima<ref name=":0" />. A paaloo kuori tuma zia da ela paaloo deu nimbituori . Noba nang da be a kuore maaloo zie da ela paalikaa tuntuna, paaloo ‘begibinnibe lambo noba , Minisare ko a paaloo , membare ko a Council of State, a paalizaani gbebogi-areba lambo, ‘wi-dieriba , dogiriba , zumene ane nimbozoreba<ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
A kampannaa da was laid by yi a wagere paalikaara, Kufour nang a-re ko a gomenante ane noba ko a Gaana paaloo , Mr. [[Hackman Owusu-Agyeman]], pampana panaa leɛ a Minister for Foreign Affairs dogilee bung gyaala a ko a Ministry of Foreign Affairs, Mr. Paul Adu-Gyamfi, nang da leɛ yidandau ko a Ghana Bar Association dogilee a taaloung kampannaa a nuori’yeni lambo zung kye deu nie kanga dogile a naaloung kampannaa a ‘kodemee yideme <ref name=":1">https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Ako-Adjei-Laid-to-Rest-21991</ref>.
Joseph Henry Mensah,pampana panaa a minisa kpong , karing a gomenante dannoo,yelibo:<blockquote>''"Dr. Ako Adjei'' ''da paahiye noba a bang yela maahibo ko a jeng jaanhibo ko African unity ane politikal nokpiene ngmeebo nang be a paaloo.A Convention Peoples' Party (CPP) ngmaabo bahibo puoring yi a United Gold Coast Convention (UGCC), Dr. Ako-Adjei da leu ye a kodoriko ayi paaloo kaabo yelitaroo lambo ayi . Gaana da boree a libi-yaga bung bonso a kung ba nye tona yi o mingloo ane ba tari nokpiene yeng. Wagere te zanne yi o minga te jeri nyogi yelikanga daag kula taa nie ko o meselihung ka o ‘di dogee ning o Ngmini’zu yele'' <ref name=":1" />''."''</blockquote>A tuuro a paaloo ungbo, a minga ungbo da biye a mausoleum ko a Holy Church of God, Okoman, Dome, a [[Accra]].
== Emmo ==
* 1946 poɔ, ba maale o a Royal Institute of International Affairs mɛmba<ref name="EAA">{{cite journal |title=Ghana Year Book 1959 | date=1959 |publisher=Graphic Corporation | page=143 |journal=Ghana Year Book}}</ref>
* 1952 poɔ ba da maale o la a American Academy of Political and Social Science mɛmba<ref name="EAA"/>
* 1962 poɔ ba da ko o la kyɔɔtaa ne Emmo degeree Lɔɔ Dɔɔta yi o sakuuri o naŋ da daŋ baare, Lincoln University, Pennsylvania, United States<ref>{{cite web |title=Ako-Adjei, Ebenezer |url=http://www.s9.com/Biography/Ako-Adjei-Ebenezer |access-date=14 April 2007 |work=Biographies |publisher=}}</ref>
* 7 Maakye 1997 eŋɛ a poɔ a Ghana yuoŋkɔɔre 40 Sommeŋɛ bebiri tigiri diibu, ana wagere na yidaandɔɔ N ba Jerry John Rawlings da ko la Ako Adjei Officer of the Order of the Star of Ghana kyɔɔtaa – paaloŋ emmo kyɔɔta tegeroŋ yi a Republic of Ghana ne o "contribution to the struggle for Ghana's independence"<ref name=ellison/>
* 1999 poɔ, ba da ko o la a Millennium Excellence Award for Outstanding Statesmen.<ref name="Dr. Ako Adjei"/>
== O tonoɔre ==
A Ako Adjei sokyarre Accra poɔ, naŋ da daŋ e Sankara sokyarre, da leɛ porɛɛ la ne o yuori.<ref>{{Cite web|title=Sankara Interchange re-named after Dr. Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/73675/sankara-interchange-re-named-after-dr-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sankara Overpass Renamed After Ako Adjei|url=https://www.modernghana.com/news/27058/sankara-overpass-renamed-after-ako-adjei.html|access-date=2020-12-26|website=Modern Ghana|language=en}}</ref> Ako-Adjei Paaki meŋ be la Osu poɔ, Accra.
== O yeliyage bizuluu mine ==
<blockquote>"Ghana e la te paaloŋ. Te ba taa zie zaa na gaa. Kyɛ ŋa la zie Naaŋmene naŋ de te biŋ ka tenne wa baŋ a ŋaa wieoŋ a soŋ ko te zaa."<ref name="ellison" /></blockquote>
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* The Big Six
* Nkrumah gɔmenante
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
lw0uxnql8yqn9gbzp0lsnnvsufsh3gl
Akosombo Dampo
0
2989
51264
51181
2025-06-27T19:20:51Z
Umar Asiya
25
51264
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalibo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
{{coord|06|18|N| 00|03|E|region:GH_type:city_source:GNS-enwiki|display=title}}
{{Eastern Region, Ghana}}
{{Authority control}}
[[Category:Populated places in the Eastern Region (Ghana)]]
{{EasternRegionGH-geo-stub}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
kq003natawcdos5eogijmiwdyzot89j
51266
51264
2025-06-27T19:49:36Z
Umar Asiya
25
/* Akosombo Maalibo */
51266
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a Tema poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo. A America toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka Kaiser Aluminum da la kaara a alumiineɛo semɛlta maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a Export-Import Bank naŋ be a United States. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
{{coord|06|18|N| 00|03|E|region:GH_type:city_source:GNS-enwiki|display=title}}
{{Eastern Region, Ghana}}
{{Authority control}}
[[Category:Populated places in the Eastern Region (Ghana)]]
{{EasternRegionGH-geo-stub}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
p0syk3y64foe54wld55hv4rzcjzz1gd
51267
51266
2025-06-27T19:54:11Z
Umar Asiya
25
/* Akosombo Maalebo */
51267
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
{{coord|06|18|N| 00|03|E|region:GH_type:city_source:GNS-enwiki|display=title}}
{{Eastern Region, Ghana}}
{{Authority control}}
[[Category:Populated places in the Eastern Region (Ghana)]]
{{EasternRegionGH-geo-stub}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
expa598zd49hi7dvijkz0mv1jlqplcj
51268
51267
2025-06-27T19:57:01Z
Umar Asiya
25
/* Waɡre Ne Baŋ Maanuu */
51268
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
{{coord|06|18|N| 00|03|E|region:GH_type:city_source:GNS-enwiki|display=title}}
{{Eastern Region, Ghana}}
{{Authority control}}
[[Category:Populated places in the Eastern Region (Ghana)]]
{{EasternRegionGH-geo-stub}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
td6yxdd261n0nqqetxtoeyq7edki7ij
51291
51268
2025-06-27T21:12:24Z
Vision L1
19
/* Sommo Yizie */
51291
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
{{coord|06|18|N| 00|03|E|region:GH_type:city_source:GNS-enwiki|display=title}}
{{Eastern Region, Ghana}}
{{Authority control}}
[[Category:Populated places in the Eastern Region (Ghana)]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
sl19zlo8hwxlg2ko29pc7myiifbh9q3
51292
51291
2025-06-27T21:12:56Z
Vision L1
19
/* Sommo Yizie */
51292
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
{{coord|06|18|N| 00|03|E|region:GH_type:city_source:GNS-enwiki|display=title}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
2kq38xlyyhusgmglz6dk2866j9pgazv
51293
51292
2025-06-27T21:14:11Z
Vision L1
19
/* Sommo Yizie */
51293
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
38gdotgo18z7ntn0l0upudea6sfxcqp
51296
51293
2025-06-27T21:46:24Z
Umar Asiya
25
/* Sommo Yizie */
51296
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">[http://asuogyaman.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=dnf&_=67 Asuogyaman District]</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "Volta River Authority".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, United State aneŋ United Kinɡdom.<ref>"Commonwealth Education". Archived from the original on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref>
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). "Eyewitness: Waking up to water crisis". BBC.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "Lake Volta". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Jackson, Iain; Uduku, Ola; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). "The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965". ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. doi:10.1080/13602365.2019.1643389. ISSN 1360-2365.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
rflb35xs8u54xbi1rxbuf168j1f78ct
51297
51296
2025-06-27T21:55:38Z
Umar Asiya
25
51297
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Suave 2002</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). "NPP cuts sod for Bui Dam". Statesman online. Archived from the original on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
np5b0fwa297ghg422n6suauz4vpopf1
51298
51297
2025-06-27T22:02:07Z
Umar Asiya
25
/* Buuŋ Maalibu */
51298
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Van De Giesen 2001</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>"Akosombo Dam To Be Shut Down?". Ghana web. 28 March 2007.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>"Flood destroys farmlands in Bongo District". 29 August 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>"VRA ends spillage from Volta Dam". GhanaWeb. 30 November 2001. Retrieved 30 May 2011.</ref>
== Tɔna ==
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
p87afi56x7udtd8bjri2gpqfdl28fty
51300
51298
2025-06-27T22:23:04Z
Umar Asiya
25
51300
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
qm1vxodrr3knr18tcxms3dztu5d5a2g
51301
51300
2025-06-27T22:23:58Z
Umar Asiya
25
/* A Dampu Yuobu */
51301
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
kmn8opvob5kfhplkgd0scsths5nxvvr
51302
51301
2025-06-27T22:41:20Z
Zakaria Tunsung
20
Zakaria Tunsung moved page [[Akosombo]] to [[Akosombo Dampo]]: Misspelled title
51301
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
kmn8opvob5kfhplkgd0scsths5nxvvr
51305
51302
2025-06-27T23:21:41Z
Uthman salma
980
51305
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref>Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
A Akosombo Dampu da taa tɔna mine ko yaagu yelitarihi ane paalimaali yela toma a paahi ko kongngmani ‘tuobu, jima nyogibo ugibu,kuobo yela paani ti gaa ning a shoreline, ane tourism.[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
5q9vaxnyk8nhry5nvxa46xdrj0rl0lg
51306
51305
2025-06-28T00:26:47Z
Uthman salma
980
51306
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref>Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref>Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref>Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Gaana yaagu yelitarihi ane paalimaali yela yaaribo da waaning yela kpong jugihibo ko buuŋ a pari a Akosombo's buuŋ tuongbo fanga. yi 1981, a dampu bile bang maalia [[Kpong]], downstream a yi Akosombo, duohibo ko Akosombo da leɛ e la nimbizie ka ba maana hydropower tuma tona<ref name=":1" />.
buuŋ buobo gaali gange bung bang na bang nye a pampana sokpong, kodoriko kuonhe yela ane a mine gyemaa .buuŋ buobo a paahi ning bung nang sogili ‘bizie yelitare, vɛŋ yɛŋ ka buuŋ kubo ane buuŋ kongbo<ref name=":1" /><ref name=":5" />. A jaa ‘gbongbong ko kongngmama luong ta-zie da nyeɛ,wagere kanga a ta-zie mang buoree maalibo ko a jentiritare<ref name=":5" />.
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref name=":5">Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
A Akosombo Dampu da taa tɔna mine ko yaagu yelitarihi ane paalimaali yela toma a paahi ko kongngmani ‘tuobu, jima nyogibo ugibu,kuobo yela paani ti gaa ning a shoreline, ane tourism.[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
ikfs4scwoqk72ji7fxqgagd6n26twre
51307
51306
2025-06-28T00:45:13Z
Uthman salma
980
added edit
51307
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref name=":6">Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" />
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA<ref name=":1" /> <ref name=":2" /><ref name=":6" /><ref name=":7" />demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref name=":7">Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>[[A Eastern Region]] ko Gaana ane noba gyemaa nuori’yeni yela nang be a o 'gbendige jaa da e la bi luong ko a toma<ref name=":8" />.
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref name=":8">Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Gaana yaagu yelitarihi ane paalimaali yela yaaribo da waaning yela kpong jugihibo ko buuŋ a pari a Akosombo's buuŋ tuongbo fanga. yi 1981, a dampu bile bang maalia [[Kpong]], downstream a yi Akosombo, duohibo ko Akosombo da leɛ e la nimbizie ka ba maana hydropower tuma tona<ref name=":1" />.
buuŋ buobo gaali gange bung bang na bang nye a pampana sokpong, kodoriko kuonhe yela ane a mine gyemaa .buuŋ buobo a paahi ning bung nang sogili ‘bizie yelitare, vɛŋ yɛŋ ka buuŋ kubo ane buuŋ kongbo<ref name=":1" /><ref name=":5" />. A jaa ‘gbongbong ko kongngmama luong ta-zie da nyeɛ,wagere kanga a ta-zie mang buoree maalibo ko a jentiritare<ref name=":5" />.
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref name=":5">Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
A Akosombo Dampu da taa tɔna mine ko yaagu yelitarihi ane paalimaali yela toma a paahi ko kongngmani ‘tuobu, jima nyogibo ugibu,kuobo yela paani ti gaa ning a shoreline, ane tourism.[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
7vddy9z4owca6j5mb1gkrm9yiggftaq
51308
51307
2025-06-28T01:13:58Z
Uthman salma
980
51308
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref name=":6">Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" /> Impreglio da nyogee a man’sing nang ‘kuuro a ‘koli-kpong ane dewatering ko a konboo , ane bang baare a dam a kyeu fora agang ‘wagire ba nang bing ‘ku anaa zaa ka kolee puoro kpiera a Volta River a yuoni 1963 nang da kaure toma a pari kyeure ata. a yi 1961 ane 1966 kpakyega , tontunebahi 28 ko Impregilo kpiyeng a dampu maalibo wagere . Memorials a [[Akosombo]] township pou ane [[St. Barbara Catholic]] Church daang mang bing la ba gyirima.
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA<ref name=":1" /> <ref name=":2" /><ref name=":6" /><ref name=":7" />demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref name=":7">Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>[[A Eastern Region]] ko Gaana ane noba gyemaa nuori’yeni yela nang be a o 'gbendige jaa da e la bi luong ko a toma<ref name=":8" />.
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref name=":8">Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Gaana yaagu yelitarihi ane paalimaali yela yaaribo da waaning yela kpong jugihibo ko buuŋ a pari a Akosombo's buuŋ tuongbo fanga. yi 1981, a dampu bile bang maalia [[Kpong]], downstream a yi Akosombo, duohibo ko Akosombo da leɛ e la nimbizie ka ba maana hydropower tuma tona<ref name=":1" />.
buuŋ buobo gaali gange bung bang na bang nye a pampana sokpong, kodoriko kuonhe yela ane a mine gyemaa .buuŋ buobo a paahi ning bung nang sogili ‘bizie yelitare, vɛŋ yɛŋ ka buuŋ kubo ane buuŋ kongbo<ref name=":1" /><ref name=":5" />. A jaa ‘gbongbong ko kongngmama luong ta-zie da nyeɛ,wagere kanga a ta-zie mang buoree maalibo ko a jentiritare<ref name=":5" />.
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref name=":5">Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
A Akosombo Dampu da taa tɔna mine ko yaagu yelitarihi ane paalimaali yela toma a paahi ko kongngmani ‘tuobu, jima nyogibo ugibu,kuobo yela paani ti gaa ning a shoreline, ane tourism.[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
8qq54sxb32ftdedixcr0ls1kt6dmzn6
51309
51308
2025-06-28T01:16:14Z
Uthman salma
980
51309
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1282314}}
'''Akosombo''' e la bakpoŋ kaŋa Gaana deme na tage vũũ yine. Be la [[Gaana]] tendaa zaa fentendigilii nyɛ yi zie<ref name=":0">[https://www.myjoyonline.com/akosombo-dam-could-serve-ghana-for-another-50-years-if-well-maintained-kweku-awotwi/ "Akosombo Dam could serve Ghana for another 50 years if well maintained – Kweku Awotwi - MyJoyOnline.com".] ''www.myjoyonline.com''. Retrieved 18 May 2021.</ref>. A kõɔ maŋ zoro la wagere la wagere zaa. <ref name=":1">Fobil, J.N., D.K. Attaquayefio, and Volta Basin Research Project [VBRP]. 2003. ''[https://web.archive.org/web/20061231122711/http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_53.shtml Remediation of the environmental impacts of the Akosombo and Kpong dams]''. HORIZON Solutions Site: Public Health. Yale University Department of Biology: HORIZON International.</ref>Gaana deme pãã gaa mɛ la dampo kaŋa vilikoli a baa kõɔ kyɛ de wayɛre nyɔge taa yine a kõɔ te eŋ a daare zu ba na maŋ ba kyɔŋ tutaa sori nɔɛ eŋɛ. '''Akosombo''' e la tembile kaŋa naŋ be a south naŋ be a [[Asuogyaman Desekyere|Asuogyaman District]], [[Eastern Region]], Ghana ane ziiri banne mine naŋ be a African tenne naŋ be a irigyinri mine teseŋ [[Ghana]], ''Congo'', ''Namibia'', ''Lagos''-paaloŋ, ane ''Freetown''. O paale neŋ la noba naŋ yi saakompare tɛɛtɛɛ, teseŋ Akans, Ewe, Krobo ane saakomparɛɛ mine.<ref name=":2">Zakhary, K. 1997. [https://web.archive.org/web/20040827193052/http://www.med.mcgill.ca/mjm/v03n02/v03p093/v03p093.pdf ''Factors affecting the prevalence of schistosomiasis in the Volta region of Ghana''.] McGill Journal of Medicine 3: 93–101.</ref> Akosombo be la a north naŋ be a Adomi Bridge a Atimpoku, naŋ e 3 te ta 5 mintiri zoobu. Ba da boɔnee Akosombo ka nansaare poɔ ka "larɡest sinɡle investment" Gaana baabo yelnyɔɡre poɔ.<ref name=":3">[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php "History of Akosombo dam"]. Ghana Home Page. [https://web.archive.org/web/20110516134942/http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Archived] from the original on 16 May 2011. Retrieved 8 May 2011.</ref> A na bɔɔ ne la kuro [[Togo|Toɡo]] neŋ [[Benin]] vūū, ane a zaa ka ba maalee bɔɔ ŋa baŋ boɔla ka [[Adjarala dam]], ka ba haakila la ka vūū da yi Gaana paaloo ŋmaa bayi.<ref>Europa Publications (2014). ''Africa South of the Sahara 2014''. [[:en:Routledge|Routledge]]. p. 112. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]] <bdi>[[:en:Special:BookSources/9781857436983|9781857436983]]</bdi>.</ref> Vūū ne a bɔɔ naŋ da maŋ korɔ da eɛ 912 meɡawatts (1,223,000 hp), ba da leɛ duori a la ɡaa neŋ 1,020 meɡawatts (1,370,000 hp) 2006 yuoni poɔ.<ref>[https://web.archive.org/web/20070808064226/http://www.vra.com/Power/retrofit.html "Akosombo Hydro Power Plant Retrofit".] Volta River Authority. Archived from [http://www.vra.com/Power/retrofit.html the original] on 8 August 2007. Retrieved 30 July 2007.</ref>
A kõɔ ɡbɛre na la te boɔlɔ ka "[[Lake Volta]]" da yi la Akosombo ŋa waɡre na ba naŋ da wa yuo a bare, ka da sãã nuba boma,<ref name=":6">Gyau-Boakye, P. 2001. [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ghana_physical_map.svg/500px-Ghana_physical_map.svg.png ''Environmental impacts of the akosombo dam and effects of climate change on the lake levels''.] Environment, Development and Sustainability 3(1): 17–29.</ref> a da la vɛŋ la ka teɛroŋ kpɛ a ɡɔbenante yaɡa.
== Akosombo Maalebo ==
1915 yuoni poɔ la ka ''Albert Kitson'' da nyɛ a na teɛroŋ ŋa kyɛ yelzaa da ba e a wa te 1940s<ref>Okoampa-Ahoofe, Kwame (16 July 2009). [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 "The False Ghanaian History of Paa Kwesi Nduom"]. ''The Statesman''. [https://web.archive.org/web/20110930095101/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?newsid=8696§ion=1 Archived] from the original on 30 September 2011. Retrieved 11 October 2023.</ref> Noba da yeli ka ba maale "Volta River Basin" 1949 yuoni poɔ kyɛ libie da ba kyibe, ka America deme tomazie ŋa "Volta Aluminum Company" ka ba naŋ ko a ɡɔbenante libie ka o de maale neŋ a zie. Gaana yidããdɔɔ na te naŋ boɔla ka [[Kwame Nkrumah]] da deɛ "Volt River Hydropower Project" a da ko dɔɔ kaŋa naŋ da yi Australia ka ba boɔlɔ o ka Kenneth Scott ka o maale a zie ka o be a bogi saazu.<ref>Aidoo, Kwame (9 March 2018). [https://theculturetrip.com/africa/ghana/articles/ghanas-most-impressive-buildings "Ghana's Most Impressive Buildings"]. ''Culture Trip''. Retrieved 28 October 2024.</ref>
A bogi yɛloŋ eɛ 660m (2,170ft) ka o zuluŋ meŋ e 114m (374ft). Ka o lamboe 366m (1,201ft) ka kõɔ naŋ be o poɔ e 7,900,000 m² (10,300,000 cu yd). A "Lake Volta" eɛ kpoŋ ta 148 km² (120,000,000 acre⋅ft) ka o zu ta 8,502 km<sup>2</sup> (3,283 sq mi). A "Volta Lake" yɛloŋ taɛ 400 km (250 mi).<ref name=":4">[http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php "Akosombo Hydro Power Plant"]. Volta River Authority. [https://web.archive.org/web/20070421080909/http://www.vra.com/our_mandate/akosombo_hydro_plant.php Archived] from the original on 21 April 2007. Retrieved 26 March 2007.</ref> zuluŋ. koŋŋmani semmo e la 84.73 m (278.0 ft) ane fiŋ minga e la 73.15 m (240.0 ft). A east lampega ko a kõɔ ɡbɛre taa la spillways ayi nang ayi piili naŋ na bang iri tesing 34,000 m<sup>3</sup>/s (1,200,000 cu ft/s) ko kõɔ . spillway zaa mang taa la (6)six 11.5-metre (38 ft)-wide ane 13.7-metre (45 ft)-tall steel ''floodgates''.<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ickZ1oH93YYJ:www.vra.com/Publications/akobrochure.pdf+akosombo+dam+spillway+cubic+meters&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESi6Tt-YHv0BX-4PMqnu2nC0uYqIClyDQ-5-vhlPSHDUkYLu8cqzSpSSdP6uXXtdVZkBtnPOM2GoZgw27GSiZZ00AjSMIc05vo-LUR_Vr2ZkfWlk-FR5am1TPlo0cZmqbM742KjQ&sig=AHIEtbS-Hu03H0CR92EIB0LFfiCpOMQGrQ "Akosombo Dam Brochure"]. Volta River Authority. Retrieved 30 May 2011.</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:YrnEXgzACScJ:www2.alterra.wur.nl/Internet/webdocs/ilri-publicaties/publicaties/Pub45v2/pub45v2-h3.pdf+akosombo+dam+spillway+m3+second&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESg7nsHhRD-TQ6aq7Stoy2tdE5OnQWmWiE6gfN-T12Ps-EwstJdTqHcB250hKvAmmPDqKeyRPlbVbggFDecQxToMDyGfSLxk0qkknuspVaT6134fVziWxcOvQCwaS0mbmW1e1P6H&sig=AHIEtbQB-r5WNRxae8QFaHJQrYHb4m_l2A "Annex 3". Alterra.] p. 46. Retrieved 30 May 2011.</ref>
A bɔɔ buu kpeɛŋe taree 170-meɡawatts (230,000 hp) Francis turbines ayoɔbe. Koɔ a te ta 112 - 116 metre (367 - 381 ft) a turbine yɔɡloŋ aneŋ 7.2 metre (24 ft) a bɔɔ ɡilibu la be la.<ref name=":4" />
A propoozale yeliwulaa baaraa ku a meɛroo ŋa la ka ba de koe mine baŋ boɔla alumiineɛu a [[Tema]] poɔ, dampo kaŋa naŋ be a Akosombo poɔ a kuro a semɛlta vũũ, kyɛ la waa vũũ ku a Gaana saparee sɛŋ. A koe ŋa ba naŋ boɔlɔ alumiineɛo semɛlta taa la sori ka o kuro a libie ka ba toɔ̃ ŋmaa bɔsaate pɛgezie, ka lɛ na vɛŋ ka a paaloo taa o meŋa alumiineɛo maalezie a ta bonna daara yire paale zaane. Alumiineɛo maale zie a Gaana paaloo areko la a vũũ ŋa maaloo.<ref name=":3" /> A [[America]] toŋtoŋzie ŋa ba naŋ boɔla ka [[Kaiser Aluminum]] da la kaara a [[alumiineɛo semɛlta]] maaloo yeli kyɛ nutoŋ bageloo yi a Valco zie. A Valco libitera la neɛ na naŋ da sonnɔ a toma ne libie yi a [[Export-Import Bank of the United States|Export-Import Bank naŋ be a United States]]. Kyɛ a Valco da ba enna o libie kuro a toma ka o taa nɔyeni kaŋa ne a Ghana gɔmenaŋte zie, aŋa lampo zaalaa ka ba naŋ wa da vũũ bomaale boma waana ne a paaloo. A toma sane da te ta la $258 million.<ref name=":3" />
== Waɡre Ne Baŋ Maanuu ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam is spilling water, Ghana.JPG|left|thumb|Akosombo dampo ŋmeɛrɛ koɔ̃ bara]]
"May" 1960 yuoni poɔŋ, ka Gaana ɡomenante da boɔŋ ka ba de ba yelnyɔɡre a te ziiri a bɔɔ maalibu. 1961 Italy demɛ tumazie ŋa teŋ boɔna ka ''Impreɡilo'' da la nuba naŋ di ka ba maali a bɔɔ waɡre ŋa baŋ da maali Kariba bɔɔ baare. 1961 yuoni poɔŋ ka Gaana bɛɡere deo da maali "[[Volta River Authority]]".
Ba maalaa a bɔɔ a yi 1961 te tɔ 1965<ref name=":4" />. Gaana ɡomenanti da maali o zaa kyɛ ka 25% da e ''International bank for reconstruction and development'' aŋ be World bank, [[United State Of America (USA)|United State]] aneŋ [[United Kinɡdom]].<ref name=":1" /> Impreglio da nyogee a man’sing nang ‘kuuro a ‘koli-kpong ane dewatering ko a konboo , ane bang baare a dam a kyeu fora agang ‘wagire ba nang bing ‘ku anaa zaa ka kolee puoro kpiera a Volta River a yuoni 1963 nang da kaure toma a pari kyeure ata. a yi 1961 ane 1966 kpakyega , tontunebahi 28 ko Impregilo kpiyeng a dampu maalibo wagere . Memorials a [[Akosombo]] township pou ane [[St. Barbara Catholic]] Church daang mang bing la ba gyirima.
Ba da maalee "Lake Volta" ayi 1961 te tɔ 1966 ka be la da vɛŋ ka nuba aŋ da ta 80,000 aŋ da iri ɡaa zie zizagela, ka ba semmo da e 1% a Gaana nuba jaa laŋtaa.<ref>[https://web.archive.org/web/20020201060457/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html "Commonwealth Education"]. Archived from [http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Rivers/riversetc.html the original] on 1 February 2002. Retrieved 15 December 2006.</ref> Nuba aŋ da be kuribu 700 da yie ziiri ne baŋ da kpeɛra ne a te kuribu 52 yuomo ayi sene baŋ da ŋmaa a "[[Lake Volta]]". VRA<ref name=":1" /> <ref name=":2" /><ref name=":6" /><ref name=":7" />demɛ la da vɛŋ ka be la da e.<ref>Matthew Davis (30 May 2003). [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/2947420.stm "Eyewitness: Waking up to water crisis"]. BBC.</ref> Nuba ne aŋ da yi ɡaa a kuri jaane ne 2% da eɛ zi-nyɔɡeba aneŋ koɔriba.<ref name=":7">Jackson, Iain; [[:en:Ola_Uduku|Uduku, Ola]]; Addo, Irene Appeaning; Opong, Rexford Assasie (19 May 2019). [[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|"The Volta River Project: planning, housing and resettlement in Ghana, 1950–1965".]] ''The Journal of Architecture''. '''24''' (4): 512–548. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/13602365.2019.1643389|10.1080/13602365.2019.1643389]]. [[:en:ISSN_(identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1360-2365 1360-2365].</ref>[[A Eastern Region]] ko Gaana ane noba gyemaa nuori’yeni yela nang be a o 'gbendige jaa da e la bi luong ko a toma<ref name=":8" />.
== Buuŋ Maalibu ==
[[Duoro kɔre:1 Ghana Cedi.png|left|thumb|Ghana sidi yeni]]
A dampu kuree Ghana neŋ yie aŋ pieluu ka ana la Toɡo neŋ Benin buuŋ. Piilee ne, 20% buuŋ da yire Akosombo dampu a ɡara Gaana nuba jie (a da maana te yɛla 70%), ka a buuŋ 70% aŋ kyɛhi ne da yire Valco jie. Ghana ɡomenanti da yɛoyɛ a dampu libie kyɛlee 50% kyɛ ka Gaana nuba da nyɛra buuŋ 20%. Pampana Valco ba la kuro buuŋ ka be la vɛŋ ka Akosombo yoŋ kuro Gaana jaa buuŋ.<ref name=":8">Suave, N., A. Dzokoto, B. Opare et al. 2002. [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11917246 ''The price of development: HIV infection in a semiurban community of Ghana''.] Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes [JAIDS] 20(4): 402–408.</ref>
Jamaa aŋ da boɔra buuŋ te ɡaali da vɛŋ yɛŋ ka a dampu tuna yaɡa. A yɛla ama ŋa da vɛŋ yɛŋ ka buuŋ ku-nyuɡe da be be. Koɔhi siɡebu da vɛŋ yɛŋ buuŋ koŋ baŋ yi a na dampu ne.<ref>Kwame Okoampa-Ahoofe (28 August 2007). [https://archive.today/20120530185104/http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 "NPP cuts sod for Bui Dam"]. Statesman online. Archived from [http://www.thestatesmanonline.com/pages/news_detail.php?section=11&newsid=4580 the original] on 30 May 2012. Retrieved 13 October 2007.</ref>
Gaana yaagu yelitarihi ane paalimaali yela yaaribo da waaning yela kpong jugihibo ko buuŋ a pari a Akosombo's buuŋ tuongbo fanga. yi 1981, a dampu bile bang maalia [[Kpong]], downstream a yi Akosombo, duohibo ko Akosombo da leɛ e la nimbizie ka ba maana hydropower tuma tona<ref name=":1" />.
buuŋ buobo gaali gange bung bang na bang nye a pampana sokpong, kodoriko kuonhe yela ane a mine gyemaa .buuŋ buobo a paahi ning bung nang sogili ‘bizie yelitare, vɛŋ yɛŋ ka buuŋ kubo ane buuŋ kongbo<ref name=":1" /><ref name=":5" />. A jaa ‘gbongbong ko kongngmama luong ta-zie da nyeɛ,wagere kanga a ta-zie mang buoree maalibo ko a jentiritare<ref name=":5" />.
2007 yuoni piilee, nuba da yɛlee yɛlihi a te jɛɡi a dampu buuŋ bonso "Lake Volta" koɔ ne da siɡeeŋ.<ref name=":5">Van De Giesen, N., M. Andreini, A. Van Edig and P. Vlek. 2001. ''[http://www.glowa.org/de/literaturliste/dateien/competition_in_volta_basin.pdf Competition for water resources of the Volta basin]''. Regional Management of Water Resources. IAHS Publ. no. 268: 199–205.</ref> A yuoni 2007 taŋsoɡo seŋ, a yɛla ama jaa da baahiyɛŋ waɡre ŋa saa aŋ da wa yaɡa a te "Volta River" seŋ.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=121525 "Akosombo Dam To Be Shut Down?"]. Ghana web. 28 March 2007.</ref> 2010 yuoni poɔŋ la ka a dampu da nyɛ koɔ yaɡa. Ka be la da vɛŋ baŋ yuohi denuɛ mine ka a duobu ta 84.45 m (277 ft). Ba da yuyee a koɔ mine baha a wa daahi ka be la da vɛŋ ka koɔ kpɛ dɛri.<ref>[http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/artikel.php?ID=129773 "Flood destroys farmlands in Bongo District"]. 29 August 2007.</ref>
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Akosombo Dam hydroelectric plant.jpg|left|thumb|A hydroelectric vũũ naŋ be Lake Volta]]
A dampu ŋa waanee laŋfeɛ a ko nuba ne aŋ da bee a kpeɛra peɛle a koɔŋ ne. Mɔɔ ne aŋ da be a koɔ noɔre ne da eɛ dɛre a ko jɔsaɡne, duuhi aneŋ karikite, aŋ e buuhu aŋ toɔŋ a koɔŋ baaloŋ ama bilharzia, river blindness and malaria.<ref name=":0" /> [[International Federation of Surveyors]] dɛme aŋ toŋ ba toma mine a te jɛɡe a dampu tɔna a ko nuba wulee ka a koɔ aŋ da maŋ kyiɛra bɔɡre a yi jie ne aŋ da po a "Keta Laɡoon da ba la era. Dr. Isaac Boatenɡ meŋ aŋ laahi buuhu laŋtaa wulee ka "fluvial sediment" da siɡiyeŋ ayi "71 million cubic metres" a te tɔ "7 million cubic metres" yuoni jaa.<ref name=":1" />
A Akosombo Dampu da taa tɔna mine ko yaagu yelitarihi ane paalimaali yela toma a paahi ko kongngmani ‘tuobu, jima nyogibo ugibu,kuobo yela paani ti gaa ning a shoreline, ane tourism.[[Duoro kɔre:Volta lake.jpg|thumb|[[Lake Volta]] enfuoni ka fooŋ do sazu|250x250px]]
== A Dampu Yuobu ==
Ka 2023 yuoni poɔŋ naane, a dampu koɔ daŋ ba la saŋ jiehi a wa 2010 baŋ daŋ yuoɡaa be la ne.<ref name=":2" />
2023, o nansaare kyeo September bɛri pie neŋ anuu (15th), ka "Volta River Authority (VRA)" da maalee bɛɡre mine aŋ na maŋ somba ka ba toɔŋ kaara Akosombo neŋ Kponɡ dampuhi aŋ be Eastern Reɡion yuobu ka saŋbu jaa ba la wa. Ka a na yɛla ŋa da la vɛŋ ka a koɔ yuobu da vɛŋ ka yie ne aŋ be a "Volta Basin" muni senne da linte koɔmeŋ. Ka be la da vɛŋ ka buuŋ jɔ ka nuba buuhu meŋ da bɔri.<ref name=":3" />
== Dampore mine ==
A Ghana teŋɛ paaloŋ Akosombo poɔ la ka a Akosombo Damp be. A kapital ko a Asuogyaman Desekyere Atimpoku, la peɛle o.
==Enfuomo sere==
<gallery class="center">
File:Akosombo fire station.jpg|A fire truck parked at the Akosombo Fire Service Station
File:A sign at Volta Hotel.jpg|Volta Hotel signpost
File:Akosombo Township.jpg|Part of the Akosombo township
</gallery>
== Akosombo Railway Station ==
A Akosombo Railway Station Akosombo train sori tuubu maaloo saŋa taraaŋ
== Yeŋe leŋkere ==
{{Commons category}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=zUYv5UJ8O2Q Video documentary on the history of the dam. Published by the Volta River Authority (2013)]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php Ghana Web – History of The Dam]
* [http://www2.sjsu.edu/faculty/watkins/volta.htm Volta River Project economics]
* [http://www.solutions-site.org/node/76 University of Ghana]
* [http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/history/akosombo_dam.php History of Akosombo dam]
* [http://www.modernghana.com/news/347881/1/vra-honours-italy-contractors-of-akosombo-kpong-da.html VRA honours Italy, contractors of Akosombo, Kpong dams]
{{Authority control}}
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Dɔɔ]]
[[Gbuli:Dɔɔloŋ]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Category:Dams in Ghana]]
[[Category:Lake Volta]]
[[Category:Dams on the Volta River]]
[[Category:Volta River Authority]]
[[Category:Dams completed in 1965]]
[[Category:1965 establishments in Ghana]]
[[Category:Eastern Region (Ghana)]]
[[Category:Dams in Africa]]
cfqdm9ph2km5x5dz9bb5oj21lozjyow
Bia Baa
0
5605
51189
2025-06-27T12:14:03Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo. == Sommo Yizie =="
51189
wikitext
text/x-wiki
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.
== Sommo Yizie ==
coc4wet9ki5yjm1eacl1x6tc31jo3wz
51190
51189
2025-06-27T12:16:01Z
Anthony Dery
16
51190
wikitext
text/x-wiki
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.
== Sommo Yizie ==
6v0ausmq3dqohtoewt3isydhv1z48pw
51191
51190
2025-06-27T12:16:49Z
Anthony Dery
16
51191
wikitext
text/x-wiki
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref>
== Sommo Yizie ==
svnia0ma4x4gjyw5z3r701laqwb19ih
51192
51191
2025-06-27T12:17:15Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51192
wikitext
text/x-wiki
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
sv7fbrh0n8ghlfp9no9svi6ptnesbnq
51193
51192
2025-06-27T12:17:51Z
Anthony Dery
16
51193
wikitext
text/x-wiki
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
hkzyxb59uhmsxer56ud80jm6u4sdzcx
51194
51193
2025-06-27T12:19:29Z
Anthony Dery
16
51194
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q855203}}
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
ez9ozq887gq39lqjs4pw23cssy1v00g
51195
51194
2025-06-27T12:21:53Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51195
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q855203}}
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
1lgrh9lo5qiow46ndw52c72ou5w2sug
51196
51195
2025-06-27T12:22:27Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51196
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q855203}}
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Kõɔ]]
c38cpnhkhkixs13nxe74hx4zwksijxu
51197
51196
2025-06-27T12:22:58Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51197
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q855203}}
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoorɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Kõɔ]]
tf34fcimje43ifbz7hha494jlciv3mj
51198
51197
2025-06-27T12:25:47Z
Anthony Dery
16
51198
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q855203}}
[[Duoro kɔre:Biysk 0971a.jpg|thumb|Bia baa]]
A '''Bia''' e a baa naŋ be a Ghana ka o kõɔ maŋ zoro a Ghana ane Ivory Coast<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>, a gaa gaŋ a Aby Lagoon naŋ be a Ghanaian/Ivory Coast turbogi poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/African_Journal_of_Aquatic_Science</ref>A fintindigili dampo da taa meɛbo a da kɔlage a Bia a Ayamé a 1959, naŋ da vɛŋ a Lake Ayame da taa eebo.<ref>http://www.mnhn.fr/sfi/cybium/numeros/pdf/242pdf/05.Duponchelle.pdf</ref><ref>http://www.lrrd.org/lrrd25/1/kona25013.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoorɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Kõɔ]]
m1rlzeu3gvqe01a9xccd8h6zlie97sr
Densu Baa
0
5606
51199
2025-06-27T12:43:01Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa. == Environment == A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona. O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bi..."
51199
wikitext
text/x-wiki
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona. O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
mse4ne7a4xzfbhiq3qc9bf389pjzpag
51200
51199
2025-06-27T12:43:59Z
Anthony Dery
16
51200
wikitext
text/x-wiki
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona. O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
682xann4doh3h13r09qmr1t4pzlixym
51201
51200
2025-06-27T12:57:15Z
Anthony Dery
16
51201
wikitext
text/x-wiki
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
al6w9ib5sgwmd92n7alnkpd8qkla3s8
51202
51201
2025-06-27T12:58:00Z
Anthony Dery
16
/* Environment */
51202
wikitext
text/x-wiki
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
aztsgcq0hs6kklpo32amkvid9tpz48d
51203
51202
2025-06-27T12:58:53Z
Anthony Dery
16
51203
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
1r9zipeepw5x15hnsuvb6w5w8rss603
51204
51203
2025-06-27T12:59:55Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51204
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
ldwt1dojuqtn9jackc26z2ijqk8p1g1
51205
51204
2025-06-27T13:00:24Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51205
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoora]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
tbhc5rjfnf0b651soxedo236stzqefb
51206
51205
2025-06-27T13:02:01Z
Anthony Dery
16
51206
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
[[Duoro kɔre:Densu River 5.jpg|thumb|Densu baa]]
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoora]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
60sslj65gm512tn90h8p41r3qzu6svy
51207
51206
2025-06-27T13:03:06Z
Anthony Dery
16
/* Environment */
51207
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
[[Duoro kɔre:Densu River 5.jpg|thumb|Densu baa]]
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
[[Duoro kɔre:Ulex densus kz01.jpg|thumb]]
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoora]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
mlyrjjkv14owu5iqbleipquflp3ja9y
51208
51207
2025-06-27T13:04:18Z
Anthony Dery
16
51208
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
[[Duoro kɔre:Densu River 5.jpg|thumb|Densu baa]]
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
[[Duoro kɔre:Ulex densus kz01.jpg|thumb]]
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
[[Duoro kɔre:An Ariel view of the Densu River 04.jpg|thumb|An Ariel view of the Densu River]]
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoora]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
26scn1y0930twah53vh8yphhjmj1mgj
51209
51208
2025-06-27T13:05:02Z
Anthony Dery
16
/* Sããkommo Yeltare */
51209
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q635220}}
[[Duoro kɔre:Densu River 5.jpg|thumb|Densu baa]]
A '''Densu River''' wogiruŋ e la 116 km baa naŋ be a Ghana naŋ yi a Atewa Range<ref>https://ghana.arocha.org/projects/protecting-atewa-forest/</ref>. O kõɔ gbɛre e la zie ba maale taa koɔbo yeltare, na maŋ tere kõɔ ko a Ghana's tekpoŋ ba na boɔlɔ a Accra. A baa koɔrɔ la tɔnɔ yaga a wetland delta naŋ be a coast Atlantic Ocean. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A Densuano Dampo ane Weija Dampo paale la a Densu baa.
== Environment ==
[[Duoro kɔre:Ulex densus kz01.jpg|thumb]]
A delta gbɛre maale poŋ-eŋɛɛ Ramsar zie naŋ e wetland international tona.<ref>https://www.worldwildlife.org/habitats/wetlands</ref> O meŋ eɛ zie naŋ maale taa tona ko Bird Area (IBA) yi BirdLife International bonso o maŋ sonna la breeding ane wintering waterbirds, te gaŋ a zaa, paale western reef egrets, spotted redshanks, ane little, black, roseate, common, Sandwich ane royal terns.
== Threats ==
[[Duoro kɔre:An Ariel view of the Densu River 04.jpg|thumb|An Ariel view of the Densu River]]
A noba yagroŋ ko a Densu Basin na baŋ eɛ 240 persons per square kilometre. Ziiri mine naŋ be a Densu baa leɛ la sagɛɛ kpaa baroo zie yi a teŋɛ noba mine zie, naŋ na maŋ sanna a kõɔ bara. Yele mine teseŋ koɔbo, tɛnɛ woɔbu ane kusibe ŋma.
== Sããkommo Yeltare ==
* [[Duoro kɔre:River Densu passing through the Town of Manheim,Weija.jpg|thumb]]Ghanaian artist Kojo Antwi named his second studio album, released in 2002, after the river.
* Osibisa, an Afrobeat band, composed a song titled Densu, explaining about the different varieties of fishes and the song the fishermen sing.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoora]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
dee95q4s5bg4ad7fui521ydigf563b8
White Volta
0
5607
51210
2025-06-27T13:10:45Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta. == Tɔna == A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding k..."
51210
wikitext
text/x-wiki
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.
== Sommo Yizie ==
d5m09bwdcidvqzbho81a0bm7wt4leiq
51211
51210
2025-06-27T13:11:18Z
Anthony Dery
16
51211
wikitext
text/x-wiki
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.
== Sommo Yizie ==
e6texir4nawapq88opy69hnejl77pes
51212
51211
2025-06-27T13:11:56Z
Anthony Dery
16
51212
wikitext
text/x-wiki
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.
== Sommo Yizie ==
jlgapejn170b7v088287nvm9ie0fa58
51213
51212
2025-06-27T13:12:31Z
Anthony Dery
16
51213
wikitext
text/x-wiki
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
8w49888chrgajfc01rrkx6lnzgdend9
51214
51213
2025-06-27T13:14:09Z
Anthony Dery
16
51214
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1259188}}
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
5xc44aswogeqfqm5l1pj2079yvnfx1q
51215
51214
2025-06-27T13:14:51Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51215
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1259188}}
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Nensaala]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
hw5xjw4yv85j1vbkb7662t64wkuvnne
51216
51215
2025-06-27T13:15:20Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51216
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1259188}}
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoorɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
3kr9v73e05xukrrv9ch2gjc3jjh4fl0
51217
51216
2025-06-27T13:16:03Z
Anthony Dery
16
51217
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1259188}}
[[Duoro kɔre:Yãwa yaa "White Volta" Mogre.jpg|thumb]]
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoorɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
o0arcukomog651t7vmzobdaown4yhcg
51218
51217
2025-06-27T13:16:36Z
Anthony Dery
16
51218
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1259188}}
[[Duoro kɔre:Yãwa yaa "White Volta" Mogre.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:The White Volta 03.jpg|thumb]]
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoorɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
g8sw20okq5ae7i4dnf2rwogdxd8xh44
51219
51218
2025-06-27T13:17:03Z
Anthony Dery
16
51219
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1259188}}
[[Duoro kɔre:Yãwa yaa "White Volta" Mogre.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:The White Volta 03.jpg|thumb]]
A '''White Volta''' bee '''Nakambé''' (French: ''Volta blanche'') e la headstream ko a Volta baa, Ghana's man-gbɛre yizie. <ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref><ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>A White Volta yizie la northern Burkina Faso, naŋ zoro yire Northern Ghana kyɛ kpeɛrɛ Lake Volta a Ghana. A White Volta's ba-gbɛɛ zaa la a Black Volta ane a Red Volta.
== Tɔna ==
[[Duoro kɔre:Kogendo pɩʋʋdgre White Volta Mogre wa.jpg|thumb]]
A White Volta e la kõɔ nyuura yizie ko a kori gyamaa a o gbɛɛ zaa poɔ ane zitɔbɔ mine naŋ yi a o gbɛɛ poɔŋ. O meŋ maŋ baŋ e la seasonal flooding ko kori mine yi a o gbɛɛ ziiri.<ref>https://www.bbc.com/pidgin/tori-41067545</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Bombavoorɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
ic5zbx6hk2oeuysnhmd4mvp7nucgafp
Black Volta
0
5608
51220
2025-06-27T13:25:13Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'') e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta. O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta. A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine..."
51220
wikitext
text/x-wiki
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'') e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta. O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.
== Sommo Yizie ==
pirm8vyro1rv92gb7u0lut2peig3117
51221
51220
2025-06-27T13:26:08Z
Anthony Dery
16
51221
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'') e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta. O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.
== Sommo Yizie ==
a625t42l595c3wyq8bdjre9l75nvwya
51222
51221
2025-06-27T13:26:41Z
Anthony Dery
16
51222
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta. O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.
== Sommo Yizie ==
7abyf9cgr4pbzfuanupkqmpsv4am0n3
51223
51222
2025-06-27T13:27:08Z
Anthony Dery
16
51223
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.
== Sommo Yizie ==
hmcicnksz50f37lrik5juw9tve4zrdp
51224
51223
2025-06-27T13:27:33Z
Anthony Dery
16
51224
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.
== Sommo Yizie ==
ath6fwd2pievwc0erns3wq7nc4aa19z
51225
51224
2025-06-27T13:28:02Z
Anthony Dery
16
51225
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.
== Sommo Yizie ==
1tfef9rc6nj8xzkananwhzrfdet54lg
51226
51225
2025-06-27T13:28:29Z
Anthony Dery
16
51226
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
pwpqmx1s5drd27q1cp3t1hq9u347ji8
51227
51226
2025-06-27T13:29:33Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51227
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
pezf3yekh11jcl5zkx36c8yjrfr7i8d
51228
51227
2025-06-27T13:30:30Z
Anthony Dery
16
51228
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
87nu4typv22q9q1yh9qt51e3fdxyx8a
51229
51228
2025-06-27T13:31:15Z
Anthony Dery
16
51229
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
3scc3qr1ginipw7auc8y2cpf3w9ncba
51230
51229
2025-06-27T13:31:42Z
Anthony Dery
16
51230
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire Burkina Faso ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
co0te2fadn2pnqvrv1l89l9jc7v2cwc
51231
51230
2025-06-27T13:32:16Z
Anthony Dery
16
51231
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, Ghana, a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
d6cqyncrr341znlpulv1nsgqfj1y8xr
51232
51231
2025-06-27T13:32:28Z
Anthony Dery
16
51232
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a White Volta naŋ be a Dagbon, [[Ghana]], a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
5z7oqu2i9dglj3sicwdo23dc02c7kdo
51233
51232
2025-06-27T13:32:46Z
Anthony Dery
16
51233
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a [[White Volta]] naŋ be a Dagbon, [[Ghana]], a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a Ivory Coast ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
gxhuqzjmbqq355yv3sxwlzdxw3u56oz
51234
51233
2025-06-27T13:33:07Z
Anthony Dery
16
51234
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a [[White Volta]] naŋ be a Dagbon, [[Ghana]], a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a [[Ivory Coast]] ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a Savannah ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
6rov0jhhctnwvsvlpcxsdtesgq1yzz3
51235
51234
2025-06-27T13:33:42Z
Anthony Dery
16
51235
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a [[White Volta]] naŋ be a Dagbon, [[Ghana]], a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a [[Ivory Coast]] ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a [[Savannah Region|Savannah]] ane Bono regions. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
c8skvcggxe6biwhu1l4n5syjh7uf9fw
51236
51235
2025-06-27T13:34:01Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51236
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a [[White Volta]] naŋ be a Dagbon, [[Ghana]], a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a [[Ivory Coast]] ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a [[Savannah Region|Savannah]] ane [[Bono Region|Bono regions]]. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a Bui National Park, be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
1wtfp3e6s0hiajra1zumytcqxtr1xcv
51237
51236
2025-06-27T13:34:31Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51237
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1256528}}
[[Duoro kɔre:The Wechiau Hippopotamus Sanctuary.jpg|thumb]]
A '''Black Volta''' bee '''Mouhoun''' (French: ''Volta noire'')<ref>https://books.google.com/books?id=FBXya_-FfJAC&q=nakanbe+volta&pg=PA27</ref> e la baa naŋ zoro yire [[Burkina Faso]] ka a wogroŋ na baŋ e 1,352 km (840 mi) ko a [[White Volta]] naŋ be a Dagbon, [[Ghana]], a niŋe baaroŋ zie la Lake Volta.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref> O paale la a lamboe ata naŋ na be a Volta, neŋ a White Volta ane a Red Volta.<ref>https://www.fotw.info/flags/bf_uv.html</ref>
[[Duoro kɔre:Volta river black white red descriptions.PNG|thumb]]
[[Duoro kɔre:The beautiful black Volta (Ghana).jpg|thumb]]
A kõɔ yiibu zie a Black Volta be la a Cascades Region a Burkina Faso, naŋ peɛle a Mount Tenakourou, naŋ e a zipkoŋ a teŋɛ poɔ. A gbɛɛ mine maale la turbogiri mine neŋ a Ghana ane Burkina Faso, a ta wagere mine neŋ a [[Ivory Coast]] ane a Ghana. A Ghana, o maale la a turbogi neŋ a [[Savannah Region|Savannah]] ane [[Bono Region|Bono regions]]. <ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/confirmed-results-of-the-2018-referendum-on-new-regions.html</ref>A Bui Dam, a hydroelectric power plant, is built on the river, just sapare ko a [[Bui National Park|Bui National Park,]] be a baa naŋ vare ŋmaare.<ref>https://web.archive.org/web/20200223183647/http://ghanawildlife.org/bui.html</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Baa]]
shtyq0f83m07upyw52dlcdn2j63a4da
Oti Baa
0
5609
51238
2025-06-27T13:57:49Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana. == Geography == A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie..."
51238
wikitext
text/x-wiki
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
hn0e8gdyx43u49z06xl0yqf0ua27ipd
51239
51238
2025-06-27T13:59:34Z
Anthony Dery
16
51239
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
hoj46palcaeks9xnrqx97l85qevse0j
51240
51239
2025-06-27T14:00:06Z
Anthony Dery
16
51240
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
8a6jxd868r3qne62ypy8bpudlr4dvvd
51241
51240
2025-06-27T14:00:40Z
Anthony Dery
16
51241
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
0gd6rtojwwuvabkpg40xk8oqrsu1pdj
51242
51241
2025-06-27T14:01:27Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51242
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
mfe5oaf6t7l0f1hc10cnxymudwdfsvb
51243
51242
2025-06-27T14:01:51Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51243
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
jd9j4bxe809uih6txbas782u8hqkcbd
51244
51243
2025-06-27T14:02:44Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51244
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
qty8y2apv0ih7f7rb5tqvqt5h8117t9
51245
51244
2025-06-27T14:03:15Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51245
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
spemn1eguojoxs1qedo338weo3hpezg
51246
51245
2025-06-27T14:03:42Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51246
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
2olmjjiy6vvy4kl7jc992e10li6m2ug
51247
51246
2025-06-27T14:04:29Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51247
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
fv9fy2uup3w01k5zzw6ydth689pfctj
51248
51247
2025-06-27T14:05:36Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51248
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la Benin, naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
08w3gi3oayhn2gvtw3h5mws1w8vcvet
51249
51248
2025-06-27T14:06:04Z
Anthony Dery
16
51249
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane Burkina Faso, a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
n09sbwui5v42mu71vw9xkqkn0gtsyos
51250
51249
2025-06-27T14:06:16Z
Anthony Dery
16
51250
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ Volta baa naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
jtl1t61nzt1azjr1n0yry84q7bcoc5f
51251
51250
2025-06-27T14:06:38Z
Anthony Dery
16
51251
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a Ghana.
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
k5gw607hwmqlt8bxitt6jms95csds9p
51252
51251
2025-06-27T14:06:52Z
Anthony Dery
16
51252
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ Togo, kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a [[Ghana]].
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
otwqh6th01ej17bchln44m6xtl6x39e
51253
51252
2025-06-27T14:07:06Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51253
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West Africa. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ [[Togo]], kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a [[Ghana]].
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
e7l2kvxlucnd8roj94ifbj8tr9664v3
51254
51253
2025-06-27T14:07:22Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51254
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West [[Africa]]. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ [[Togo]], kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a [[Ghana]].
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a Lake Volta reservoir naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
gz28pxmfk2tyjzx28dfpvs5mv6cm3t2
51255
51254
2025-06-27T14:07:47Z
Anthony Dery
16
/* Geography */
51255
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West [[Africa]]. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ [[Togo]], kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a [[Ghana]].
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a [[Lake Volta reservoir]] naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la Pendjari National Park naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
4abp6upghaddj1z4336f8z9umxyhudb
51256
51255
2025-06-27T14:08:16Z
Anthony Dery
16
/* Paake */
51256
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West [[Africa]]. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ [[Togo]], kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a [[Ghana]].
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a [[Lake Volta reservoir]] naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la [[Pendjari National Park]] naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a Oti-Kéran National Park naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
74veoaj137wq4855p04kmr4k2bk1ma0
51257
51256
2025-06-27T14:08:33Z
Anthony Dery
16
/* Paake */
51257
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q252472}}
[[Duoro kɔre:Pendjari Fluss.JPG|thumb]]
A '''Oti River''' bee '''Pendjari River''' (French: ''Rivière Pendjari'') e la teŋgbuli zaa baa naŋ be a West [[Africa]]. O piiluu zie la [[Benin]], naŋ maale begere mine neŋ Benin ane [[Burkina Faso]], a zoro kpeɛrɛ [[Togo]], kyɛ naŋ laŋ neŋ [[Volta Region|Volta baa]] naŋ be a [[Ghana]].
== Geography ==
[[Duoro kɔre:Upper Oti OMS.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Bear 480 Otis Catches Fish (53188223968).jpg|thumb]]
A Oti Baa wogruŋ na baŋ taɛ 520 km (323 mi). O kõɔzuri la Benin ane Burkina Faso, O maŋ zoro yire Benin ane Togo kyɛ laŋ neŋ Volta baa neŋ Ghana. Ba-gbɛɛ naŋ be a Togo piiluu zie la a Togo Mountains a gaa a south. A eastern ba-gbɛɛ mine la a Kara baa, a balee kaŋa naŋ be a Ghana–Togo turbogi, be a Ba-gbɛre kaŋa naŋ laŋ neŋ, a Koumongou Baa, naŋ laŋ neŋ yi a south. A ba noɔre a Oti da yie a Volta Baa, kyɛ pampana o maŋ zoro kpeɛrɛ la a [[Lake Volta reservoir]] naŋ be a Ghana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-540-05831-9</ref>
[[Duoro kɔre:Ferry on Oti River.JPG|thumb]]
A baa gaŋɛɛ a northern seŋ naŋ be a Togo a savannah-clad valley ka a wogruŋ na baŋ e 40 bee 50 km (25 bee 31 mi) yɛloŋ. A ba-noɔre a enfuomo poɔ a vaɛ poɔ na maŋ zoro wagere a wagere zaa. A Uuni a kyɛ maŋ piilee November kyɛ baare April, ane a sase-toloŋ maŋ fugiro yire a north. A wagers mine a baa maŋ zoobu maŋ sigiree. A Oti ane a Koumongou taa la floodplains, a 10 ane 4 km (6.2 ane 2.5 mi) yɛloŋ, naŋ tu taa. A maŋ flood gyamaa a sami-saŋ, kyɛ maŋ ko a Uuni dusty plains, neŋ a occasional pond bee lake a depression. Nii maŋ ɔɔrɔ la a floodplains a Uuni saŋa. Ba meŋ maŋ kɔɛ bonkoɔre beɛlaa, ane naŋkpaanoo meŋ maŋ bebe la.<ref>https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC&pg=PA443</ref>
=== Tendaa zaa Turibogiri ===
A baa maŋ maalɛɛ a tendaa zaa turibogiri neŋ Ghana, Burkina Faso, Togo, ane Benin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
=== Paake ===
A Oti Baa maŋ zo gaa la [[Pendjari National Park]] naŋ be a Benin<ref>https://web.archive.org/web/20170714032607/http://www.pendjari.net/en/</ref> ane a [[Oti-Kéran National Park]] naŋ be a Togo.
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
3pgwzuzkxkfqy8kejazu8molmpbh0s1
Effia Gbandige
0
5610
51279
2025-06-27T20:44:34Z
Vision L1
19
Atekele maŋ kuri
51279
wikitext
text/x-wiki
'''Effia''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Sekondi be la a Sekondi Takoradi Mɛturopolitan Asɛmbole naŋ be a Western Irigyiŋ poɔ, Ghana.
== Begemaale die mɛmbare ==
{| class="wikitable"
!Election
!Member
!Party
|-
|2020
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|-
|2016
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|}
== Sommo Yizie ==
t58bpiotct2g43v377lhgpxtlnn7ios
51280
51279
2025-06-27T20:47:16Z
Vision L1
19
51280
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q55610583}}
'''Effia''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Sekondi be la a Sekondi Takoradi Mɛturopolitan Asɛmbole naŋ be a Western Irigyiŋ poɔ, Ghana.
== Begemaale die mɛmbare ==
{| class="wikitable"
!Election
!Member
!Party
|-
|2020
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|-
|2016
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|}
== Sommo Yizie ==
780u87h13hyymjxpwfdt0v56tzrfl45
51281
51280
2025-06-27T20:47:54Z
Vision L1
19
51281
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q55610583}}
'''Effia''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Sekondi be la a Sekondi Takoradi Mɛturopolitan Asɛmbole naŋ be a Western Irigyiŋ poɔ, Ghana.
== Begemaale die mɛmbare ==
{| class="wikitable"
!Election
!Member
!Party
|-
|2020
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|-
|2016
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
susbiz3y77p1c9pxbq9ko4tk7arrs68
51282
51281
2025-06-27T20:48:52Z
Vision L1
19
51282
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q55610583}}
'''Effia''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Sekondi be la a Sekondi Takoradi Mɛturopolitan Asɛmbole naŋ be a Western Irigyiŋ poɔ, Ghana.<ref>{{Cite news|url=https://www.todaygh.com/ncce-holds-debate-pcs-effia-constituency/|title=NCCE holds debate for PCs in Effia Constituency|date=2016-11-23|work=Today Newspaper|access-date=2018-04-14|language=en-US}}</ref>
== Begemaale die mɛmbare ==
{| class="wikitable"
!Election
!Member
!Party
|-
|2020
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|-
|2016
|Joseph Cudjoe
|New Patriotic Party
|}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
4k9uhhijhvcacbxp2222jrn2i0p8u1n
51283
51282
2025-06-27T20:50:02Z
Vision L1
19
51283
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q55610583}}
'''Effia''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Sekondi be la a Sekondi Takoradi Mɛturopolitan Asɛmbole naŋ be a Western Irigyiŋ poɔ, Ghana.<ref>{{Cite news|url=https://www.todaygh.com/ncce-holds-debate-pcs-effia-constituency/|title=NCCE holds debate for PCs in Effia Constituency|date=2016-11-23|work=Today Newspaper|access-date=2018-04-14|language=en-US}}</ref>
== Begemaale die mɛmbare ==
{| class="wikitable"
!Election
!Member
!Party
|-
|2020
|Joseph Cudjoe
|Wɔɔ Paati
|-
|2016
|Joseph Cudjoe<ref>{{Cite web|url=https://www.parliament.gh/mps?mp=109|title=Parliament of Ghana|last=Ghana|first=ICT Dept. Office of Parliament|website=www.parliament.gh|access-date=2018-04-14}}</ref>
|Wɔɔ Paati
|}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
agr5016os482uuemjiw0fm7aspir4hj
51284
51283
2025-06-27T20:52:07Z
Vision L1
19
51284
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q55610583}}
'''Effia''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Sekondi be la a Sekondi Takoradi Mɛturopolitan Asɛmbole naŋ be a [[Western Region|Western Irigyiŋ]] poɔ, [[Ghana]].<ref>{{Cite news|url=https://www.todaygh.com/ncce-holds-debate-pcs-effia-constituency/|title=NCCE holds debate for PCs in Effia Constituency|date=2016-11-23|work=Today Newspaper|access-date=2018-04-14|language=en-US}}</ref>
== Begemaale die mɛmbare ==
{| class="wikitable"
!Election
!Member
!Party
|-
|2020
|[[Joseph Cudjoe]]
|Wɔɔ Paati
|-
|2016
|Joseph Cudjoe<ref>{{Cite web|url=https://www.parliament.gh/mps?mp=109|title=Parliament of Ghana|last=Ghana|first=ICT Dept. Office of Parliament|website=www.parliament.gh|access-date=2018-04-14}}</ref>
|[[Wɔɔ paati|Wɔɔ Paati]]
|}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
qe1xlq5v5kh1mxh878bqkdg0zczs6m1
Amenfi Central
0
5611
51285
2025-06-27T20:56:27Z
Vision L1
19
Atekele maŋ kuri
51285
wikitext
text/x-wiki
'''Amenfi Central''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Peter Yaw Kwakye-Ackah la a begemaale die mɛmba ko a gbandige. Ba da ɛlɛte o la a Kataweɛ Paati yuori eŋɛ.
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* Ghana begemaale die gbandigiri yoe
== Sommo Yizie ==
qxp5rt207u97psowp3s04c2pvqe3bxq
51286
51285
2025-06-27T20:58:24Z
Vision L1
19
51286
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q4742406}}
'''Amenfi Central''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Peter Yaw Kwakye-Ackah la a begemaale die mɛmba ko a gbandige. Ba da ɛlɛte o la a Kataweɛ Paati yuori eŋɛ.
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* Ghana begemaale die gbandigiri yoe
== Sommo Yizie ==
3va47vbqg2z3i6ounxkme9h97zx973y
51287
51286
2025-06-27T20:58:51Z
Vision L1
19
51287
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q4742406}}
'''Amenfi Central''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. Peter Yaw Kwakye-Ackah la a begemaale die mɛmba ko a gbandige. Ba da ɛlɛte o la a Kataweɛ Paati yuori eŋɛ.
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* Ghana begemaale die gbandigiri yoe
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
q9y4rhtsjxrm8lmckiigae7u3e86fgn
51288
51287
2025-06-27T20:59:58Z
Vision L1
19
51288
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q4742406}}
'''Amenfi Central''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. [[Peter Yaw Kwakye-Ackah]] la a begemaale die mɛmba ko a gbandige. Ba da ɛlɛte o la a [[Kataweɛ Paati]] yuori eŋɛ.
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* [[Ghana Begemaale Die Gbandigiri Yoe|Ghana begemaale die gbandigiri yoe]]
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
sgqidgnsxvu9y91fbu17dq9b52vibky
51289
51288
2025-06-27T21:01:26Z
Vision L1
19
51289
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q4742406}}
'''Amenfi Central''' '''Gbandige''' e la a gbandigiri kaŋa naŋ areko a Ghana begemaale die. O maŋ ɛlɛte la begemaale die mɛmba neŋyeni tuuro a yageroŋ nuneɛ sobie. [[Peter Yaw Kwakye-Ackah]]<ref>{{Cite web |url=http://www.ghanamps.gov.gh/mps/details.php?id=83 |title=Ghana MPS - MP Details - Arthur, George Kofi |access-date=2011-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323050524/http://www.ghanamps.gov.gh/mps/details.php?id=83 |archive-date=2012-03-23 |url-status=dead}}</ref> la a begemaale die mɛmba ko a gbandige. Ba da ɛlɛte o la a [[Kataweɛ Paati]] yuori eŋɛ.
== Muuli Kyɛ Meŋ Nyɛ ==
* [[Ghana Begemaale Die Gbandigiri Yoe|Ghana begemaale die gbandigiri yoe]]
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Gbandige]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
hfrzlck4nk6wwkpr7coh1cmquc3ejrd
Akosombo
0
5612
51303
2025-06-27T22:41:21Z
Zakaria Tunsung
20
Zakaria Tunsung moved page [[Akosombo]] to [[Akosombo Dampo]]: Misspelled title
51303
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Akosombo Dampo]]
10bf01jyk8us1y6glnf8mhvz6jdvecy
Tano Baa
0
5613
51310
2025-06-28T03:47:12Z
Anthony Dery
16
Created page with "The '''Tano''' or '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast. Sakon..."
51310
wikitext
text/x-wiki
The '''Tano''' or '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
1m1ku472nf6r72qpuv2fuxr6rn5ix6a
51311
51310
2025-06-28T03:48:04Z
Anthony Dery
16
51311
wikitext
text/x-wiki
The '''Tano''' or '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==See also==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
jwp2jf8jh9z1yx2z252zukebf70t95g
51312
51311
2025-06-28T03:48:26Z
Anthony Dery
16
/* See also */
51312
wikitext
text/x-wiki
The '''Tano''' or '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
r2sxu7r2iposw7ll5yx8tgk8hbqbcjn
51313
51312
2025-06-28T03:50:13Z
Anthony Dery
16
/* Meŋ kaa kyɛ */
51313
wikitext
text/x-wiki
The '''Tano''' or '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
# '''^'''
== Sommo Yizie ==
of20g11qmh0h0mgf4iijtgvod1im3nn
51314
51313
2025-06-28T03:51:31Z
Anthony Dery
16
/* Footnotes */
51314
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
glqzx0eyhou3anrt7yx74nbfa5x4aum
51315
51314
2025-06-28T03:52:21Z
Anthony Dery
16
51315
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
dpj00n1wsy3pgw11dsrcc5bxfxst4sf
51316
51315
2025-06-28T03:52:55Z
Anthony Dery
16
51316
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
hkc7jl59bmsfncgi9mdd23844lgfbpy
51317
51316
2025-06-28T03:53:32Z
Anthony Dery
16
51317
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
6zwil2h1wsm70yxpjmzk21kco57cho7
51318
51317
2025-06-28T03:54:20Z
Anthony Dery
16
51318
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
4ks0xudp7pyhrjnwyurmtkyt2sjleaq
51319
51318
2025-06-28T03:54:59Z
Anthony Dery
16
51319
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
022nni7jsp6jy20l1377c762s1nlhfa
51320
51319
2025-06-28T03:56:01Z
Anthony Dery
16
51320
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
mu4onj7ot8nybdna94fr52fv57d5jjv
51321
51320
2025-06-28T03:56:41Z
Anthony Dery
16
/* Meŋ kaa kyɛ */
51321
wikitext
text/x-wiki
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
0c7wwrj6ih30ttvfiee6d6er0q3bstm
51322
51321
2025-06-28T03:57:56Z
Anthony Dery
16
51322
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q472715}}
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
g8iruzrtvout7mhkpg0ylr9vto3rxko
51323
51322
2025-06-28T03:58:39Z
Anthony Dery
16
51323
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q472715}}
[[Duoro kɔre:LCU and 3rd Tank Battalion M48 on Dong Ha River A193811.jpg|thumb]]
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
c4jlejjesygmemn438emjmi8qqgrn5f
51324
51323
2025-06-28T03:59:23Z
Anthony Dery
16
51324
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q472715}}
[[Duoro kɔre:LCU and 3rd Tank Battalion M48 on Dong Ha River A193811.jpg|thumb]]
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
lym3p43qygnnf6c0mcuu80xyf9y65ua
51325
51324
2025-06-28T03:59:59Z
Anthony Dery
16
51325
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q472715}}
[[Duoro kɔre:LCU and 3rd Tank Battalion M48 on Dong Ha River A193811.jpg|thumb]]
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
[[Duoro kɔre:The Tano River.jpg|thumb]]
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
2ofwsyuj3ljsywpfosmpmdq1s9c1iek
51326
51325
2025-06-28T04:00:35Z
Anthony Dery
16
/* Meŋ kaa kyɛ */
51326
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q472715}}
[[Duoro kɔre:LCU and 3rd Tank Battalion M48 on Dong Ha River A193811.jpg|thumb]]
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
[[Duoro kɔre:The Tano River.jpg|thumb]]
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[[Duoro kɔre:Tanos river estuary in Paralio Astros, Arcadia, Greece.jpg|thumb]][https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
p3rv31ornx8no8fw2k693184vih4ws8
51327
51326
2025-06-28T04:02:24Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51327
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q472715}}
[[Duoro kɔre:LCU and 3rd Tank Battalion M48 on Dong Ha River A193811.jpg|thumb]]
A '''Tano''' bee '''Tanoé River''' (French: ''Rivière Tano'') e la baa naŋ be a Ghana. O kõɔ zoobu wogiruŋ na baŋ eɛ 400 kilometres yi teŋɛ naŋ e Traa, a suburb naŋ be Techiman, kapital paaloŋ naŋ be Bono East Region a Republic ko a Ghana ko Ehy Lagoon, Tendo Lagoon neŋ a baara Aby Lagoon naŋ be Ivory Coast be ka o maŋ kpɛ Atlantic Ocean. A baa naŋ Tano la vɛŋ a wigruŋ naŋ be a tendaa tensɔga Turibogiri naŋ be a Ghana ane Ivory Coast.<ref>http://wrc-gh.org/en/basins/20/tano</ref><ref>https://core.ac.uk/download/pdf/81847678.pdf</ref><ref>https://foreignpolicy.com/2020/01/28/china-investment-bauxite-mining-ghana-infrastructure/</ref>
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
Sakonnoŋ sagedeebo mine naŋ be a Bono wulee la, Taakora, naŋ e a a Bono ŋmemɛ a tensɔga la a boŋkpoŋ, naŋ kpeɛrɛ a baa sogaŋ.<ref>http://patachu.com/tano-river/</ref>
A nenfēē naŋ zaa naŋ be a Miss Waldron's Red Colobus (''Piliocolobus badius waldronae''), naŋ e a world's most threatened primates, taa la sagedeebo ka ba kpeɛrɛ la a baa ane a Ehy Lagoon. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_ref-6</ref>Ka a 2008 sogaŋ, ba da vɛŋɛɛ a zie naŋ taa maaloo neŋ Unilever, neŋ a teɛroŋ ka ba leɛre o neŋ oil palm plantations.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tano_River#cite_note-7</ref>
[[Duoro kɔre:The Tano River.jpg|thumb]]
A January 2020, lɔɔrɛ naŋ da tuo tuubu naŋ e sulfuric acid da lee la a Tano baa. A January 13 ba da vɛŋɛɛ ka noba ta da nyuuro a kõɔ bonso a da saaɛŋ la. A baa pãã da taa la leɛ-maaloo.<ref>https://www.modernghana.com/news/979917/poisoned-tano-river-restored-gwcl.html</ref>
==Meŋ kaa kyɛ==
*[[Duoro kɔre:Tanos river estuary in Paralio Astros, Arcadia, Greece.jpg|thumb]][https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Drying up of the Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Human Activities Dries up Tano River]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pQcfaRn9dbE&t=333s Tanoso Residents do not eat fish in the Tano River]
*
== Footnotes ==
# '''^'''
# ^ Jump up to:<sup>'''''a'''''</sup> <sup>'''''b'''''</sup> Tano Basin Archived 2014-01-04 at the Wayback Machine. ''Water Resources Commission of Ghana''.
# '''^'''
# '''^'''
# '''^''' Tano River Archived 2013-02-16 at the Wayback Machine. ''patachu.com''.
# '''^''' McGraw (2005)
# '''^''' Wolzer (2008)
#* McGraw, W. Scott (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small>doi:10.1007/s10764-005-4368-9</small> (HTML abstract)
#* Wolzer, Chris (2008): Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever<sup>[''permanent dead link'']</sup>. Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24.
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
Rivers of Ghana
|-
!Rivers
|
* Afram
* Ankobra
* Anum
* Assin Manso
* Atakora
* Ayensu
* Bia
* Birim
* Densu
* Daka
* Mo
* Nini
* Ofin
** Gyimi
* Oti
* Kulpawn
* Pra
* Pru
* Sene
* Sisili
* Tain
* Tano
* Lake Volta (Volta River: Black Volta • Red Volta • White Volta)
|}
#
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Kõɔ]]
qo2f1ojeoa2vltuosluo36t7e7vpdvn
Ankobra Baa
0
5614
51328
2025-06-28T04:14:09Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711. A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori..."
51328
wikitext
text/x-wiki
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.
{| class="wikitable"
|
|
|
|
|}
== Sommo Yizie ==
l8iaua024qd7v54e3pyoqnk156jfz8q
51329
51328
2025-06-28T04:15:48Z
Anthony Dery
16
51329
wikitext
text/x-wiki
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
== Sommo Yizie ==
cqily3q5hfz2v0jdpoia644af6di5x7
51330
51329
2025-06-28T04:17:00Z
Anthony Dery
16
51330
wikitext
text/x-wiki
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
jqudtinlxpnsjcnip5h0sq5sx6xjuvm
51331
51330
2025-06-28T04:17:49Z
Anthony Dery
16
51331
wikitext
text/x-wiki
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
7w212kzkv8z4fmdqlozvvdemnd9bfv6
51332
51331
2025-06-28T04:18:25Z
Anthony Dery
16
51332
wikitext
text/x-wiki
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref><ref>https://www.researchgate.net/publication/215898701</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
2uv9x8ccim2vvuncgrbe5fytovucoy2
51333
51332
2025-06-28T04:18:57Z
Anthony Dery
16
51333
wikitext
text/x-wiki
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref><ref>https://www.researchgate.net/publication/215898701</ref><ref>https://doi.org/10.1186%2Fs40068-016-0055-4</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
37oi507859i2oaz87e72lh94nsjlfx0
51334
51333
2025-06-28T04:19:49Z
Anthony Dery
16
51334
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q557411}}
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref><ref>https://www.researchgate.net/publication/215898701</ref><ref>https://doi.org/10.1186%2Fs40068-016-0055-4</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
cqqdmdsrtp8m5fwkodokddtwyh2i5vk
51335
51334
2025-06-28T04:20:32Z
Anthony Dery
16
51335
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q557411}}
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref><ref>https://www.researchgate.net/publication/215898701</ref><ref>https://doi.org/10.1186%2Fs40068-016-0055-4</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
eb3ahaotv00dpcmx3or4xscpnlfmq52
51336
51335
2025-06-28T04:21:22Z
Anthony Dery
16
51336
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q557411}}
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
[[Duoro kɔre:Schets van het Bovengedeelte der Rivier Ancobar opgevaren in February 1817 door Starrenburg colonel-ingenieur 2.jpg|thumb]]
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref><ref>https://www.researchgate.net/publication/215898701</ref><ref>https://doi.org/10.1186%2Fs40068-016-0055-4</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
fsksntin65w0uz7a5ty2skrsnmzcq0x
51337
51336
2025-06-28T04:22:40Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51337
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q557411}}
[[Duoro kɔre:Bia Tano Ankobra OSM.jpg|thumb]]
A '''Ankobra''' '''Baa''' bezie la a southwest Ghana. Piili a north east a Wiawso, o zo la teseŋ 190 kilometres (120 mi) south a gas a Gulf of Guinea, a kpɛ a manneŋ neŋ wogiruŋ naŋ na baŋ e 60 km a gas a west paaloŋ sere a Takoradi. Sagere naŋ peɛle a noɔreŋ a Fort Elize Carthago, a Dutch daa diibu zi garebaraa 1711.
A Ankobra baa kõɔ yizie la Nini baa. Gbore bilee na baŋ zo la 80 kilometres (40 nmi; 50 mi) a tensɔga, kyɛ ka a saazuŋ naŋ taa tuori. A hydro electric schemes gyamaa zie da boɔrɔ ka taa eebo a be.
[[Duoro kɔre:Schets van het Bovengedeelte der Rivier Ancobar opgevaren in February 1817 door Starrenburg colonel-ingenieur 2.jpg|thumb]]
A 2003, mercury ane arsenic da eɛ boma ba naŋ da maŋ de ire neŋ Salma a ziiri naŋ be a Ankobra River Basin.<ref>http://www.countrystudies.us/ghana/30.htm</ref><ref>https://www.researchgate.net/publication/215898701</ref><ref>https://doi.org/10.1186%2Fs40068-016-0055-4</ref>
{|
|[[File:Fort Ruijghaver 010.svg|thumb|upright|The course of Ankobra River]]
|[[File:Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|upright|Looking north from the southern end of the Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats, Ghana.JPG|thumb|upright|Fishing boats at Ankobra River]]
|[[File:Fishing boats at Ankobra River, Ghana.JPG|thumb|Fishing boats at the estuary of Ankobra River]]
|}
==Ziiri mine liŋkiri==
* [http://countrystudies.us/ghana/30.htm Ghana: Rivers and Lakes]
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
r9emcbn4nfto6fy05lz2l58lrdx0vs9
Afram Plain Baa
0
5615
51338
2025-06-28T04:44:50Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau. == Sommo Yizie =="
51338
wikitext
text/x-wiki
A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau.
== Sommo Yizie ==
olckc8lrfo93tfydbtx33v3k696qcng
51339
51338
2025-06-28T04:45:24Z
Anthony Dery
16
51339
wikitext
text/x-wiki
A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau.<ref>http://www.scn.org/rdi/kw-fram.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
h8qx61iten9juzqt0z64e8182w3eh59
51340
51339
2025-06-28T04:47:17Z
Anthony Dery
16
51340
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q383620}}
A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau.<ref>http://www.scn.org/rdi/kw-fram.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
1aohmcpyuxawemznwe2t9fg8vzbsjip
51341
51340
2025-06-28T04:48:17Z
Anthony Dery
16
51341
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q383620}}
[[Duoro kɔre:Rivers of south Ghana OSM.png|thumb]]
A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau.<ref>http://www.scn.org/rdi/kw-fram.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
opxjzdw6f46ohxnpngmcef8orcf60u1
51342
51341
2025-06-28T04:48:48Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51342
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q383620}}
[[Duoro kɔre:Rivers of south Ghana OSM.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Dji fly 20230409 130756 53 1681038610690 photo optimized.jpg|thumb]]
A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau.<ref>http://www.scn.org/rdi/kw-fram.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
jghnex8e8c1lkwd1l2os9erz5ynd85i
51343
51342
2025-06-28T04:49:48Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51343
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q383620}}
[[Duoro kɔre:Rivers of south Ghana OSM.png|thumb]]
[[Duoro kɔre:Dji fly 20230409 130756 53 1681038610690 photo optimized.jpg|thumb]]
A '''Afram''' '''baa''' e la 100-kilometre (62 mi) baa naŋ be Ghana. Te emseŋ neŋ a Akosombo Dampo meɛbo a 1960s, a Afram la a bagbɛre soŋ ko a Volta baa ane zenɛ meŋ la e ba gbɛre soŋ meŋ ko a Lake Volta. A kõɔ zoobu maŋ eɛ southwesterly lambori. O de la a kõɔ zaa kpɛlekpɛllɛm naŋ be a Kwahu Plateau.<ref>http://www.scn.org/rdi/kw-fram.htm</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
f3pi3ker6956ej9wdnq5ok3e2sdgvpf
Pra Baa
0
5616
51344
2025-06-28T05:02:49Z
Anthony Dery
16
Created page with " A '''Pra River''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi. A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast. A Pra da taa la cataracts gyamaa, ne..."
51344
wikitext
text/x-wiki
A '''Pra River''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi. A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.
== Sommo Yizie ==
qjbmraglgcxbh2naezu5ox1pj4ua4gv
51345
51344
2025-06-28T05:03:42Z
Anthony Dery
16
51345
wikitext
text/x-wiki
A '''Pra River''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi. A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
9418nubfp5a7b9jm08xdd3vmrh0in17
51346
51345
2025-06-28T05:04:34Z
Anthony Dery
16
51346
wikitext
text/x-wiki
A '''Pra River''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
t8fb9mibmavqmna0srgv995uekvnj2n
51347
51346
2025-06-28T05:05:13Z
Anthony Dery
16
51347
wikitext
text/x-wiki
A '''Pra River''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
5rp9ge0e399bowru7z3en09xy0tgnp4
51348
51347
2025-06-28T05:05:41Z
Anthony Dery
16
51348
wikitext
text/x-wiki
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
087k3js3p0y3f29b92c7c52qsxn8fv1
51349
51348
2025-06-28T05:06:34Z
Anthony Dery
16
51349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
06z071qyrs5clpdv7zc4wg24bt2wgrs
51350
51349
2025-06-28T05:07:16Z
Anthony Dery
16
/* Sommo Yizie */
51350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
jazncmnpc0zx8r30jstjguq2030056b
51351
51350
2025-06-28T05:07:55Z
Anthony Dery
16
51351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
g1529rfh0ds2tbea9cpawonocjv0ftl
51352
51351
2025-06-28T05:08:29Z
Anthony Dery
16
51352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
0cwyn0g8b966zlsqyg3a44qidb9ky9a
51353
51352
2025-06-28T05:09:18Z
Anthony Dery
16
51353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a Ghana, a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
l5xb0av130ztm0tdrpzp8vle5wgv9xa
51354
51353
2025-06-28T05:10:07Z
Anthony Dery
16
51354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a [[Ghana]], a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a Volta pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
kagwlrcc9d7cnfr1nvzeww5bi4r9yy7
51355
51354
2025-06-28T05:10:22Z
Anthony Dery
16
51355
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a [[Ghana]], a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a [[Volta Region|Volta]] pommu. Yelduori a Kwahu Plateau naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
e5m0y5hz6bhirmjz66l43peugkii6gu
51356
51355
2025-06-28T05:10:42Z
Anthony Dery
16
51356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a [[Ghana]], a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a [[Volta Region|Volta]] pommu. Yeltuori a [[Kwahu Plateau]] naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be Takoradi.<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
a46wnuwcq8hp99itufsyfdfrlhu8j52
51357
51356
2025-06-28T05:10:57Z
Anthony Dery
16
51357
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a [[Ghana]], a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a [[Volta Region|Volta]] pommu. Yeltuori a [[Kwahu Plateau]] naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be [[Takoradi Gbandige|Takoradi]].<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a Gold Coast.
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
mcbnsnmzzxdy87a28a0a9a6w7vmtr38
51358
51357
2025-06-28T05:11:16Z
Anthony Dery
16
51358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a [[Ghana]], a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a [[Volta Region|Volta]] pommu. Yeltuori a [[Kwahu Plateau]] naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be [[Takoradi Gbandige|Takoradi]].<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a [[Gold coast|Gold Coast.]]
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ daɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
Akim Oda e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
0izra76zf7uwqar0ysvyzsdf4kbgel4
51359
51358
2025-06-28T05:11:55Z
Anthony Dery
16
51359
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q139115}}
[[Duoro kɔre:Pra River Basin OSM.png|thumb]]
A '''Pra baa''' e la baa naŋ be a [[Ghana]], a easternmost ane a ba bɛrɛ ata deme naŋ tugere a teŋɛ a south a [[Volta Region|Volta]] pommu. Yeltuori a [[Kwahu Plateau]] naŋ peɛle Mpraeso kyɛ maŋ zoro kpeɛre southward a 240 km (149.129 mi) yi a cocoa ane zikoɔre mine neŋ vaɛ mine naŋ be a Akan tensɔga, a Pra da kpɛ la s Gulf of Guinea east naŋ be [[Takoradi Gbandige|Takoradi]].<ref>https://web.archive.org/web/20081219145019/http://commonwealth.ednet.ns.ca/africa/Ghana/Landforms/landforms.html</ref> A 19th century, a Pra da eɛ turbogi neŋ a Ashanti Confederacy ane a [[Gold coast|Gold Coast.]]
[[Duoro kɔre:7 La Dainty River prima nave portacontenitori a Pra'.jpg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Verdun-sur-le-Doubs - Pont St Jean sur le Petit Doubs.JPG|thumb]]
A Pra da taa la cataracts gyamaa, neŋ bammo kyaare a Bosomasi Rapids naŋ be a Anyinabrim, ane a o wogruuŋ gyamaa zie da ba maŋ vɛŋ gbori naŋ baŋ zo. Neŋ a lɛ zaa, a piiluu saŋa a twentieth century a Pra la ka ba da maŋ de a wuo neŋ deɛ gaaneŋ a coast te koɔre. A tuubu ama pampana maŋ nyɛ la eebo yi lɔɛ sori ane karakyi soe. A o ba-gbɛɛ yiziiri la Ofin, Anum ane Birim rivers. A northern seŋ la Pra tona korɔ la salma neŋ metallic mercury, naŋ da saaɛŋ a baa wagere mine. A Birim baa valley poɔ la ka ba maale nyɛ diamonds.
[[Akim Oda]] e la commercial centre ko northern Pra basin.<ref>http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=18078910</ref>
==Ziiri mine liŋkiri==
{{Commons}}
*{{cite web|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Pra.htm|title=Fish Species in Pra River|publisher=Monga Bay|access-date=18 March 2009}}
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:baa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:kõɔ]]
2b41sdnq3p4n3c6xy10pcm7l53n4m11
Toma daana yeli:Зорана Филиповић
3
5617
51360
2025-06-28T09:38:47Z
Зорана Филиповић
1020
Created page with "== Напомена == Ово је додатни налог главног налога [[m:User:Filipović Zoran|Filipović Zoran]] који је од 19. августа 2024. године на трајном вики-одмору. ~~~~"
51360
wikitext
text/x-wiki
== Напомена ==
Ово је додатни налог главног налога [[m:User:Filipović Zoran|Filipović Zoran]] који је од 19. августа 2024. године на трајном вики-одмору. [[Toma daana:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Toma daana yeli:Зорана Филиповић|yeli]]) 09:38, 28 Gyoone 2025 (GMT)
ggmohphti3gcpumty0ganzta3m8bqdz