Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.46.0-wmf.22
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Kasena Kɔkɔre
0
6811
60075
59828
2026-04-03T17:47:57Z
Vision L1
19
60075
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q35552}}
'''Kasena''' bee '''Kassena''' ('''Kasem''' bee '''Kassem''') e la a kɔkɔre ko Kassena saakompare naŋ paale a Gur language a maŋ taa yeluu ko a noba naŋ be a Upper East Region a northern Ghana ane a Burkina Faso.
== Phonology ==
=== Sɛgebidaare ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |
!Bilabial
!Labio
dental
!Alveolar
!Post-alveolar
!Palatal
!Velar
!Glottal
|-
! rowspan="2" |Plosive
!<small>voiceless</small>
|p
|
|t
|
|
|k
|
|-
!<small>voiced</small>
|b
|
|d
|
|
|ɡ
|
|-
! colspan="2" |Nasal
|m
|
|n
|
|ɲ
|ŋ
|
|-
! rowspan="2" |Affricate
!<small>voiceless</small>
|
|
|
|t̠͡ʃ
|
|
|
|-
!<small>voiced</small>
|
|
|
|d̠͡ʒ
|
|
|
|-
! rowspan="2" |Fricative
!<small>voiceless</small>
|
|f
|s
|
|
|
|h
|-
!<small>voiced</small>
|
|v
|z
|
|
|
|
|-
! colspan="2" |Approximant
|
|
|l
|
|j
|w
|
|-
! colspan="2" |Trill
|
|
|r
|
|
|
|
|}
=== Sɛgebinyaŋene ===
{| class="wikitable"
!
! align="center" |Front
!Central
! align="center" |Back
|-
! align="left" |Close
| align="center" |i
|
| align="center" |u
|-
! align="left" |Near-close
| align="center" |ɪ
|
| align="center" |ʊ
|-
! align="left" |Close-mid
| align="center" |e
| rowspan="2" align="center" |ə
| align="center" |o
|-
! align="left" |Open-mid
| align="center" |ɛ
| align="center" |ɔ
|-
! align="left" |Open
|
| align="center" |a
|
|}
=== Tone ===
Kasena taa la kɔkɔgaale ata, a duoruu kɔkɔgaale, a sɔga kɔkɔgaale ane sigiruu kɔkɔgaale. A kɔkɔgaale maŋ kyilee la yi a yelbiri meɛroŋ muni ko a yelbiri bee a yelbiri meɛroŋ muni.
'''Lexical'''
A
„I“
Á
„You (PL)“
'''Grammatical'''
Wu
''Negation''
Wú
''Futur''
== Grammar ==
=== Noun class system ===
A yuori zagere anuu na baŋ taa la mannoo a Kasena poɔ. A zagere ama gaa pukyaarɛɛ a grammatical genders ane a nambare tɛɛtɛɛloŋ sere, ka a lɛ wuli ka yeni yuori parɛɛ anuu ane yagroŋ yuori meŋ parɛɛ anuu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Kasena_language#cite_ref-:0_2-5</ref>
{| class="wikitable"
|+
!Gender
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1
|bu
|biə
|child/children
|-
|2
|bɪnɪ
|bɪna
|year(s)
|-
|3
|naga
|nɛ
|foot/feet
|-
|4
|piu
|pweeru
|montain(s)
|-
|5
|bʊŋʊ
|bʊm
|goat(s)
|}
=== Pronouns ===
==== Personal and possessive pronouns ====
A personal pronouns po-eŋɛɛ ziiri ayi. A kaŋa kyaare la nensaala, kyɛ ka a kaŋa meŋ kyaare bombavoore. A personal pronouns meŋ taa baŋ taa la toma kyaare neŋ a possessive pronouns, ka a lɛ wuli ka a ba maŋ taa possessive pronouns a Kasena.
'''Human personal pronouns'''
{| class="wikitable"
|+
!Person
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1st
|A
|Dí
|I/we
|-
|2nd
|N
|Á
|You/you
|-
|3rd
|O
|Ba
|He/she/They
|}
'''Non-human personal pronouns'''
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!PL
|-
|I
|O
|Ba
|-
|II
|Dɪ
|Ya
|-
|III
|Ka
|Sɪ
|-
|IV
|Kʊ
|Tɪ
|-
|V
|Kʊ
|Dɪ
|}
==== Emphatic pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Person
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1st
|amʊ
|dcbam
|Me/we
|-
|2nd
|nmʊ
|abam
|You/you
|-
|3rd
|wʊm/wʊntu
|bam/bantʊ
|He/she/they
|}
==== Reciprocal pronouns ====
Reciprocity maŋ taa la eebo yi a yoleɛrɛ ŋa ''daanɪ'', naŋ maŋ ta wagere kaŋa leɛ piiloo maraa bee baara maraa.
Ba
<abbr>3PL</abbr>
soe
like
daanɪ.
each.other
„They like each other.“
==== Reflexive pronouns ====
Reflexivity is maŋ taa la eebo kyaare a personal pronoun ka a ''tɪtɪ'' bee ''katɪ'' ('-meŋɛ') maŋ taa paaloo.
O
<abbr>3SG</abbr>
cɔgɪ
destroy
o
<abbr>3SG</abbr>
tɪtɪ.
self
„He destroys himself.“
==== Ŋmɛ-taare Yoleɛrɛ ====
Ŋmɛ-taare yoleɛrɛ maŋ taa la eebo yi a yelbipiilaa naŋ be a Meŋɛ yoleɛrɛ kyaare bombavoore ka a suffix ''-lʊ'' maŋ gaa paale o.
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!PL
|-
|I
|wʊlʊ
|balʊ
|-
|II
|dɪlʊ
|yalʊ
|-
|III
|kalʊ
|sɪlʊ
|-
|IV
|kʊlʊ
|tɪlʊ
|-
|V
|kʊlʊ
|dɪlʊ
|}
==== Indefinite pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!Number
!''Certain''
!''Some''
!''Any''
|-
|I
|SG
|wʊdoŋ
| ---
|wʊlʊ wʊlʊ
|-
|I
|PL
|badonnə
|badaara
|balʊ balʊ
|-
|II
|SG
|dɪ doŋ
| ---
|dɪlʊ dɪlʊ
|-
|II
|PL
|yadonnə
|yadaara
|yalʊ yalʊ
|-
|III
|SG
|kadoŋ
| ---
|kalʊ kalʊ
|-
|III
|PL
|sɪdonnə
|sɪdaara
|sɪlʊ sɪlʊ
|-
|IV
|SG
|kudoŋ
| ---
|kʊlʊ kʊlʊ
|-
|IV
|PL
|tɪdonnə
|tɪdaara
|tɪlʊ tɪlʊ
|-
|V
|SG
|kudoŋ
| ---
|kʊlʊ kʊlʊ
|-
|V
|PL
|dɪdonnə
|dɪdaara
|dɪlʊ dɪlʊ
|}
==== Demonstrative pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!Gloss
!PL
!Gloss
|-
|I
|wuntu
|this/that
|bantu
|these/those
|-
|II
|dɪntu
|this/that
|yantu
|these/those
|-
|III
|kantu
|this/that
|sɪntu
|these/those
|-
|IV
|kuntu
|this/that
|tɪntu
|these/those
|-
|V
|kuntu
|this/that
|dɪntu
|these/those
|}
==== Interrogative pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG ''who, what, which''
!PL ''who, what, which''
!''How much''
|-
|I
|wɔɔ
|bra
|bagra
|-
|II
|dɔɔ
|yɔɔ
|yagra
|-
|III
|kɔɔ
|sɔɔ
|sɪgra
|-
|IV
|kɔɔ
|tɔɔ
|tɪgra
|-
|V
|kɔɔ
|dɔɔ
|dɪgra
|}
== Syntax ==
=== Yelbie Tutaaloŋ ===
A Kasena kɔkɔre taa la SVO yelbie tutaaloŋ.
Ada
Ada
diim
yesterday
toŋe.
work.<abbr>PFV</abbr>
„Ada worked yesterday.“<ref>http://mabia-vp.com/tiki-index.php?page=Kasem</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
2lgupyx89xxphr7bwyghmc40cobdwr5
60076
60075
2026-04-03T17:48:37Z
Vision L1
19
Vision L1 moved page [[Kasena language]] to [[Kasena Kɔkɔre]]: Misspelled title: Change title from en to dga
60075
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q35552}}
'''Kasena''' bee '''Kassena''' ('''Kasem''' bee '''Kassem''') e la a kɔkɔre ko Kassena saakompare naŋ paale a Gur language a maŋ taa yeluu ko a noba naŋ be a Upper East Region a northern Ghana ane a Burkina Faso.
== Phonology ==
=== Sɛgebidaare ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |
!Bilabial
!Labio
dental
!Alveolar
!Post-alveolar
!Palatal
!Velar
!Glottal
|-
! rowspan="2" |Plosive
!<small>voiceless</small>
|p
|
|t
|
|
|k
|
|-
!<small>voiced</small>
|b
|
|d
|
|
|ɡ
|
|-
! colspan="2" |Nasal
|m
|
|n
|
|ɲ
|ŋ
|
|-
! rowspan="2" |Affricate
!<small>voiceless</small>
|
|
|
|t̠͡ʃ
|
|
|
|-
!<small>voiced</small>
|
|
|
|d̠͡ʒ
|
|
|
|-
! rowspan="2" |Fricative
!<small>voiceless</small>
|
|f
|s
|
|
|
|h
|-
!<small>voiced</small>
|
|v
|z
|
|
|
|
|-
! colspan="2" |Approximant
|
|
|l
|
|j
|w
|
|-
! colspan="2" |Trill
|
|
|r
|
|
|
|
|}
=== Sɛgebinyaŋene ===
{| class="wikitable"
!
! align="center" |Front
!Central
! align="center" |Back
|-
! align="left" |Close
| align="center" |i
|
| align="center" |u
|-
! align="left" |Near-close
| align="center" |ɪ
|
| align="center" |ʊ
|-
! align="left" |Close-mid
| align="center" |e
| rowspan="2" align="center" |ə
| align="center" |o
|-
! align="left" |Open-mid
| align="center" |ɛ
| align="center" |ɔ
|-
! align="left" |Open
|
| align="center" |a
|
|}
=== Tone ===
Kasena taa la kɔkɔgaale ata, a duoruu kɔkɔgaale, a sɔga kɔkɔgaale ane sigiruu kɔkɔgaale. A kɔkɔgaale maŋ kyilee la yi a yelbiri meɛroŋ muni ko a yelbiri bee a yelbiri meɛroŋ muni.
'''Lexical'''
A
„I“
Á
„You (PL)“
'''Grammatical'''
Wu
''Negation''
Wú
''Futur''
== Grammar ==
=== Noun class system ===
A yuori zagere anuu na baŋ taa la mannoo a Kasena poɔ. A zagere ama gaa pukyaarɛɛ a grammatical genders ane a nambare tɛɛtɛɛloŋ sere, ka a lɛ wuli ka yeni yuori parɛɛ anuu ane yagroŋ yuori meŋ parɛɛ anuu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Kasena_language#cite_ref-:0_2-5</ref>
{| class="wikitable"
|+
!Gender
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1
|bu
|biə
|child/children
|-
|2
|bɪnɪ
|bɪna
|year(s)
|-
|3
|naga
|nɛ
|foot/feet
|-
|4
|piu
|pweeru
|montain(s)
|-
|5
|bʊŋʊ
|bʊm
|goat(s)
|}
=== Pronouns ===
==== Personal and possessive pronouns ====
A personal pronouns po-eŋɛɛ ziiri ayi. A kaŋa kyaare la nensaala, kyɛ ka a kaŋa meŋ kyaare bombavoore. A personal pronouns meŋ taa baŋ taa la toma kyaare neŋ a possessive pronouns, ka a lɛ wuli ka a ba maŋ taa possessive pronouns a Kasena.
'''Human personal pronouns'''
{| class="wikitable"
|+
!Person
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1st
|A
|Dí
|I/we
|-
|2nd
|N
|Á
|You/you
|-
|3rd
|O
|Ba
|He/she/They
|}
'''Non-human personal pronouns'''
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!PL
|-
|I
|O
|Ba
|-
|II
|Dɪ
|Ya
|-
|III
|Ka
|Sɪ
|-
|IV
|Kʊ
|Tɪ
|-
|V
|Kʊ
|Dɪ
|}
==== Emphatic pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Person
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1st
|amʊ
|dcbam
|Me/we
|-
|2nd
|nmʊ
|abam
|You/you
|-
|3rd
|wʊm/wʊntu
|bam/bantʊ
|He/she/they
|}
==== Reciprocal pronouns ====
Reciprocity maŋ taa la eebo yi a yoleɛrɛ ŋa ''daanɪ'', naŋ maŋ ta wagere kaŋa leɛ piiloo maraa bee baara maraa.
Ba
<abbr>3PL</abbr>
soe
like
daanɪ.
each.other
„They like each other.“
==== Reflexive pronouns ====
Reflexivity is maŋ taa la eebo kyaare a personal pronoun ka a ''tɪtɪ'' bee ''katɪ'' ('-meŋɛ') maŋ taa paaloo.
O
<abbr>3SG</abbr>
cɔgɪ
destroy
o
<abbr>3SG</abbr>
tɪtɪ.
self
„He destroys himself.“
==== Ŋmɛ-taare Yoleɛrɛ ====
Ŋmɛ-taare yoleɛrɛ maŋ taa la eebo yi a yelbipiilaa naŋ be a Meŋɛ yoleɛrɛ kyaare bombavoore ka a suffix ''-lʊ'' maŋ gaa paale o.
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!PL
|-
|I
|wʊlʊ
|balʊ
|-
|II
|dɪlʊ
|yalʊ
|-
|III
|kalʊ
|sɪlʊ
|-
|IV
|kʊlʊ
|tɪlʊ
|-
|V
|kʊlʊ
|dɪlʊ
|}
==== Indefinite pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!Number
!''Certain''
!''Some''
!''Any''
|-
|I
|SG
|wʊdoŋ
| ---
|wʊlʊ wʊlʊ
|-
|I
|PL
|badonnə
|badaara
|balʊ balʊ
|-
|II
|SG
|dɪ doŋ
| ---
|dɪlʊ dɪlʊ
|-
|II
|PL
|yadonnə
|yadaara
|yalʊ yalʊ
|-
|III
|SG
|kadoŋ
| ---
|kalʊ kalʊ
|-
|III
|PL
|sɪdonnə
|sɪdaara
|sɪlʊ sɪlʊ
|-
|IV
|SG
|kudoŋ
| ---
|kʊlʊ kʊlʊ
|-
|IV
|PL
|tɪdonnə
|tɪdaara
|tɪlʊ tɪlʊ
|-
|V
|SG
|kudoŋ
| ---
|kʊlʊ kʊlʊ
|-
|V
|PL
|dɪdonnə
|dɪdaara
|dɪlʊ dɪlʊ
|}
==== Demonstrative pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!Gloss
!PL
!Gloss
|-
|I
|wuntu
|this/that
|bantu
|these/those
|-
|II
|dɪntu
|this/that
|yantu
|these/those
|-
|III
|kantu
|this/that
|sɪntu
|these/those
|-
|IV
|kuntu
|this/that
|tɪntu
|these/those
|-
|V
|kuntu
|this/that
|dɪntu
|these/those
|}
==== Interrogative pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG ''who, what, which''
!PL ''who, what, which''
!''How much''
|-
|I
|wɔɔ
|bra
|bagra
|-
|II
|dɔɔ
|yɔɔ
|yagra
|-
|III
|kɔɔ
|sɔɔ
|sɪgra
|-
|IV
|kɔɔ
|tɔɔ
|tɪgra
|-
|V
|kɔɔ
|dɔɔ
|dɪgra
|}
== Syntax ==
=== Yelbie Tutaaloŋ ===
A Kasena kɔkɔre taa la SVO yelbie tutaaloŋ.
Ada
Ada
diim
yesterday
toŋe.
work.<abbr>PFV</abbr>
„Ada worked yesterday.“<ref>http://mabia-vp.com/tiki-index.php?page=Kasem</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
2lgupyx89xxphr7bwyghmc40cobdwr5
60078
60076
2026-04-03T17:56:59Z
Vision L1
19
60078
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q35552}}
'''Kasena''' bee '''Kassena''' ('''Kasem''' bee '''Kassem''') e la a kɔkɔre ko Kassena saaŋkompare naŋ paale a Gur kɔkɔɛ poɔ, noba naŋ be a [[Upper East Region]] a northern [[Ghana]] ane a [[Burkina Faso]] poɔ la yele ana [[kɔkɔre]] ŋa.
== Voonoo ==
=== Sɛgebidaare ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |
!Bilabial
!Labio
dental
!Alveolar
!Post-alveolar
!Palatal
!Velar
!Glottal
|-
! rowspan="2" |Plosive
!<small>voiceless</small>
|p
|
|t
|
|
|k
|
|-
!<small>voiced</small>
|b
|
|d
|
|
|ɡ
|
|-
! colspan="2" |Nasal
|m
|
|n
|
|ɲ
|ŋ
|
|-
! rowspan="2" |Affricate
!<small>voiceless</small>
|
|
|
|t̠͡ʃ
|
|
|
|-
!<small>voiced</small>
|
|
|
|d̠͡ʒ
|
|
|
|-
! rowspan="2" |Fricative
!<small>voiceless</small>
|
|f
|s
|
|
|
|h
|-
!<small>voiced</small>
|
|v
|z
|
|
|
|
|-
! colspan="2" |Approximant
|
|
|l
|
|j
|w
|
|-
! colspan="2" |Trill
|
|
|r
|
|
|
|
|}
=== Sɛgebinyaŋene ===
{| class="wikitable"
!
! align="center" |Front
!Central
! align="center" |Back
|-
! align="left" |Close
| align="center" |i
|
| align="center" |u
|-
! align="left" |Near-close
| align="center" |ɪ
|
| align="center" |ʊ
|-
! align="left" |Close-mid
| align="center" |e
| rowspan="2" align="center" |ə
| align="center" |o
|-
! align="left" |Open-mid
| align="center" |ɛ
| align="center" |ɔ
|-
! align="left" |Open
|
| align="center" |a
|
|}
=== Tone ===
Kasena taa la kɔkɔgaale ata, a duoruu kɔkɔgaale, a sɔga kɔkɔgaale ane sigiruu kɔkɔgaale. A kɔkɔgaale maŋ kyilee la yi a yelbiri meɛroŋ muni ko a yelbiri bee a yelbiri meɛroŋ muni.
'''Lexical'''
A
„I“
Á
„You (PL)“
'''Grammatical'''
Wu
''Negation''
Wú
''Futur''
== Grammar ==
=== Noun class system ===
A yuori zagere anuu na baŋ taa la mannoo a Kasena poɔ. A zagere ama gaa pukyaarɛɛ a grammatical genders ane a nambare tɛɛtɛɛloŋ sere, ka a lɛ wuli ka yeni yuori parɛɛ anuu ane yagroŋ yuori meŋ parɛɛ anuu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Kasena_language#cite_ref-:0_2-5</ref>
{| class="wikitable"
|+
!Gender
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1
|bu
|biə
|child/children
|-
|2
|bɪnɪ
|bɪna
|year(s)
|-
|3
|naga
|nɛ
|foot/feet
|-
|4
|piu
|pweeru
|montain(s)
|-
|5
|bʊŋʊ
|bʊm
|goat(s)
|}
=== Yoleɛrɛ ===
==== Personal and possessive pronouns ====
A personal pronouns po-eŋɛɛ ziiri ayi. A kaŋa kyaare la nensaala, kyɛ ka a kaŋa meŋ kyaare bombavoore. A personal pronouns meŋ taa baŋ taa la toma kyaare neŋ a possessive pronouns, ka a lɛ wuli ka a ba maŋ taa possessive pronouns a Kasena.
'''Human personal pronouns'''
{| class="wikitable"
|+
!Person
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1st
|A
|Dí
|I/we
|-
|2nd
|N
|Á
|You/you
|-
|3rd
|O
|Ba
|He/she/They
|}
'''Non-human personal pronouns'''
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!PL
|-
|I
|O
|Ba
|-
|II
|Dɪ
|Ya
|-
|III
|Ka
|Sɪ
|-
|IV
|Kʊ
|Tɪ
|-
|V
|Kʊ
|Dɪ
|}
==== Emphatic pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Person
!SG
!PL
!Gloss
|-
|1st
|amʊ
|dcbam
|Me/we
|-
|2nd
|nmʊ
|abam
|You/you
|-
|3rd
|wʊm/wʊntu
|bam/bantʊ
|He/she/they
|}
==== Reciprocal pronouns ====
Reciprocity maŋ taa la eebo yi a yoleɛrɛ ŋa ''daanɪ'', naŋ maŋ ta wagere kaŋa leɛ piiloo maraa bee baara maraa.
Ba
<abbr>3PL</abbr>
soe
like
daanɪ.
each.other
„They like each other.“
==== Reflexive pronouns ====
Reflexivity is maŋ taa la eebo kyaare a personal pronoun ka a ''tɪtɪ'' bee ''katɪ'' ('-meŋɛ') maŋ taa paaloo.
O
<abbr>3SG</abbr>
cɔgɪ
destroy
o
<abbr>3SG</abbr>
tɪtɪ.
self
„He destroys himself.“
==== Ŋmɛ-taare Yoleɛrɛ ====
Ŋmɛ-taare yoleɛrɛ maŋ taa la eebo yi a yelbipiilaa naŋ be a Meŋɛ yoleɛrɛ kyaare bombavoore ka a suffix ''-lʊ'' maŋ gaa paale o.
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!PL
|-
|I
|wʊlʊ
|balʊ
|-
|II
|dɪlʊ
|yalʊ
|-
|III
|kalʊ
|sɪlʊ
|-
|IV
|kʊlʊ
|tɪlʊ
|-
|V
|kʊlʊ
|dɪlʊ
|}
==== Indefinite pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!Number
!''Certain''
!''Some''
!''Any''
|-
|I
|SG
|wʊdoŋ
| ---
|wʊlʊ wʊlʊ
|-
|I
|PL
|badonnə
|badaara
|balʊ balʊ
|-
|II
|SG
|dɪ doŋ
| ---
|dɪlʊ dɪlʊ
|-
|II
|PL
|yadonnə
|yadaara
|yalʊ yalʊ
|-
|III
|SG
|kadoŋ
| ---
|kalʊ kalʊ
|-
|III
|PL
|sɪdonnə
|sɪdaara
|sɪlʊ sɪlʊ
|-
|IV
|SG
|kudoŋ
| ---
|kʊlʊ kʊlʊ
|-
|IV
|PL
|tɪdonnə
|tɪdaara
|tɪlʊ tɪlʊ
|-
|V
|SG
|kudoŋ
| ---
|kʊlʊ kʊlʊ
|-
|V
|PL
|dɪdonnə
|dɪdaara
|dɪlʊ dɪlʊ
|}
==== Demonstrative pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG
!Gloss
!PL
!Gloss
|-
|I
|wuntu
|this/that
|bantu
|these/those
|-
|II
|dɪntu
|this/that
|yantu
|these/those
|-
|III
|kantu
|this/that
|sɪntu
|these/those
|-
|IV
|kuntu
|this/that
|tɪntu
|these/those
|-
|V
|kuntu
|this/that
|dɪntu
|these/those
|}
==== Interrogative pronouns ====
{| class="wikitable"
|+
!Class
!SG ''who, what, which''
!PL ''who, what, which''
!''How much''
|-
|I
|wɔɔ
|bra
|bagra
|-
|II
|dɔɔ
|yɔɔ
|yagra
|-
|III
|kɔɔ
|sɔɔ
|sɪgra
|-
|IV
|kɔɔ
|tɔɔ
|tɪgra
|-
|V
|kɔɔ
|dɔɔ
|dɪgra
|}
== Syntax ==
=== Yelbie Tutaaloŋ ===
A Kasena kɔkɔre taa la SVO yelbie tutaaloŋ.
Ada
Ada
diim
yesterday
toŋe.
work.<abbr>PFV</abbr>
„Ada worked yesterday.“<ref>http://mabia-vp.com/tiki-index.php?page=Kasem</ref>
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
c5k2bq06nevn17ep4t8p9325ad6gmet
Bissa Kɔkɔre
0
6815
60068
59838
2026-04-03T17:30:09Z
Vision L1
19
Vision L1 moved page [[Bissa language]] to [[Bissa Kɔkɔre]]: Misspelled title: Change title from en to dga
59838
wikitext
text/x-wiki
'''Bissa''' (bee Bisa(yeni), '''Bisan, Bissanno (''' yaga), e la mande noba mine kaŋa bale meŋ naŋ a Burkina-Faso sazu kpakyaga seŋ, Northeastern Ghana ane a northern seŋ a Togo poɔ la ka a kɔkɔre yelbe a bebe. a kɔkɔre la Bisa, o yi la taa ne Mande kɔkɔre kyɛ a ba yittaa ne bee a ba e yenaa ane a Borgu paaloŋ noba naŋ be a Northeast a Benin ane Northwest Nigeria poɔ, a paale Busa, Boko, ane Kyenga. A yokpɛgela kaŋa la Bissa bee Busansi a Mossi noba ane a Kusasi noba la maŋ yeli a ŋaa.
== '''Yoe''' ==
A youri sɛgebo meŋa la '''Bissa'''. o meŋ na baŋ la sɛge la '''Bisa,''' kyɛ a yuori a Mossi kɔkɔre poɔ la '''Busansi ('''yeni) kyɛ ka '''Busanga ('''yaga), a ŋaa ba seŋ ka o taa buriburuu ne a Bisa kɔkɔre naŋ be a Zambie poɔ bee Busa kɔkɔre naŋ be a Nigeria ane Benin poɔ.
== '''Kɔkɔre Yelbu ziiri''' ==
Burkina Faso, Bissa kɔkɔre la ka ba yele a Boulgou poɔ, Koulpélogo, ane Kouritenga la e noba naŋ be a Centre-Est Irigiŋ poɔ, a Bazaga ane Zoundwéogo meŋ la noba naŋ be a Centre–Sud Irigiŋ poɔ (Garango, Gomboussougou, Zabré, ane Tenkodogo Cities), a pãã de ne Boudry Department naŋ be a Ganzargou la noba meŋ naŋ be a Plateau-Central Irigiŋ paaloŋ poɔ.
Ghana poɔ, Bissa kɔkɔre, Bawku paaloŋ poɔ la ka ba yele a kɔkɔre, ane tembilii mine anuu naŋ ŋmaa viiri a Bawku paaloŋ poɔ, a paaloŋ mine naŋ ɔpa irigiŋ ane a tenne mine meŋ naŋ be a Noth east Irigiŋ poɔ.
Togo poɔ, Bissa kɔkɔre yelbu meŋ be la o toɔraa lɛ, Tone Prefecture of the Savanes Irigiŋ. Ka fooŋ ta Ivory Coast poɔ ba meŋ yele la a Bissa kɔkɔre a be.
== '''Kɔkɔre tɔnɔ''' ==
Peɛroo wuli ka Bissa kɔkɔre e bone naŋ pore yaga a gaŋ o taaba zaa a Mande kɔkɔre naŋ be a Ghana ane Togo poɔ. A poɔ la a Eastern Mande kɔkɔre laŋgbuli poɔ, kɔkɔɛ gyamaa paale la a poɔ a gaa te tɔ Volta baa (river) ane Borgu paaloŋ(kingdom) a pããã paale Boko, Samo ane Bokobaru.
=== '''Kɔkɔre''' ===
Bissa taa la kɔkɔɛ anaare:
1. Barka bee Baraka (O na la ka baŋ ka o e Eastern Bissa)
2. Gormine bee Gourmyne o na ne a Barka kɔkɔre yelbu zaa peɛlɛ taa a YARGATENGA bee YARGATALA poɔ.
3. Lebre bee Zeba (O na la ka neɛzaa baŋ ka o e Western Bissa kɔkɔre)
4. Leere ( o na la ka ba baŋ ka o e a Northern Bissa kɔkɔre)
A Bissa kɔkɔɛ ama zaa poɔ onaŋ banaŋ yele yaga bee onaŋ pore gyamaa la a Barka ane Lebre kɔkɔɛ.
Ka fooŋ la gaa a East Bissa noba Barka bee Baraka kɔkɔre la ka ba yele. Kyɛ ka fooŋ la ka kaa a West meŋ seŋ, fo na nyɛ la ka Lebre bee Zeba kɔkɔre la ka ba meŋ yele. Ka fo la kaa a North meŋ seŋ fo na nyɛ ka Lere kɔkɔre la ka a noba meŋ yele. Ka fo la kaa a Kompare (south) seŋ banaŋ eŋ ba ba taa ka kɔkɔre ŋa la ka ba yele yaga bee bama la e fẽẽ a Bissa kɔkɔɛ zaa ka ba yele a paaloŋ na poɔ bee a be seŋ.
== '''Voono''' ==
=== '''Voonebinyaane''' ===
{| class="wikitable"
| valign="top" |
| valign="top" |'''Niŋe'''
| valign="top" |'''Soga'''
| valign="top" |'''Puori'''
|-
| valign="top" |'''Pɔgeraa'''
| valign="top" |i, ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |u
|-
| valign="top" |'''Pɔge-fẽẽ'''
| valign="top" |I , ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |Ʊ, Ʊ᷉
|-
| valign="top" |'''Pɔgekyɛle'''
| valign="top" |e
| valign="top" |
| valign="top" |o
|-
| valign="top" |'''Yuokyɛle'''
| valign="top" |ɛ, ɛ᷉
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |ɔ, ɔ᷉
|-
| valign="top" |'''Yuoraa'''
| valign="top" |
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |
|}
=== '''Voonebidaare''' ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" valign="top" |
| valign="top" |'''Nɔgbɛmɛ'''
| valign="top" |'''Kɔkɔyoraa'''
| valign="top" |'''Talaŋkpeɛŋaa'''
| valign="top" |'''Talambaaloŋ'''
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Nyɔɛremɛ'''
| valign="top" |'''M'''
| valign="top" |'''n'''
| valign="top" |'''ᶮ'''
| valign="top" |'''ŋ'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Puridaayi'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''P'''
| valign="top" |'''T'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''K'''
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''B'''
| valign="top" |'''D'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''g'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Fooroo'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''f'''
| valign="top" |'''S'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''v'''
| valign="top" |'''Z'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Approximant'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''i'''
| valign="top" |j
| valign="top" |w
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Trill'''
| valign="top" |
| valign="top" |r
| valign="top" |
| valign="top" |
|}
=== '''Sɛgebo Sɛgebie''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|C
|D
|E
|Ǝ
|Ɛ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|J
|K
|L
|M
|N
|Ny
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|V
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|c
|d
|e
|ǝ
|ɛ
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|j
|k
|l
|m
|n
|ny
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|v
|w
|y
|z
|}
'''A''' sɛgebie ama naŋ tua a puliŋ la ka Bissa Barka kɔkɔre maŋ de sɛgerɛ ne.
=== '''Bissa-Barka Sɛgebie (Burkina-Faso)''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|D
|E
|Ɛ
|Ǝ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|K
|L
|M
|N
|Ɲ
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|d
|e
|ɛ
|ə
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|k
|l
|m
|n
|ɲ
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|w
|y
|z
|}
== '''Sommo Yizie''' ==
fkt3a8al1j4d2rvbi2oaj4e6dyb8uje
60070
60068
2026-04-03T17:34:27Z
Vision L1
19
60070
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q32934}}
'''Bissa''' (bee Bisa(yeni), '''Bisan, Bissanno (''' yaga), e la mande noba mine kaŋa bale meŋ naŋ a Burkina-Faso sazu kpakyaga seŋ, Northeastern Ghana ane a northern seŋ a Togo poɔ la ka a kɔkɔre yelbe a bebe. a kɔkɔre la Bisa, o yi la taa ne Mande kɔkɔre kyɛ a ba yittaa ne bee a ba e yenaa ane a Borgu paaloŋ noba naŋ be a Northeast a Benin ane Northwest Nigeria poɔ, a paale Busa, Boko, ane Kyenga. A yokpɛgela kaŋa la Bissa bee Busansi a Mossi noba ane a Kusasi noba la maŋ yeli a ŋaa.
== '''Yoe''' ==
A youri sɛgebo meŋa la '''Bissa'''. o meŋ na baŋ la sɛge la '''Bisa,''' kyɛ a yuori a Mossi kɔkɔre poɔ la '''Busansi ('''yeni) kyɛ ka '''Busanga ('''yaga), a ŋaa ba seŋ ka o taa buriburuu ne a Bisa kɔkɔre naŋ be a Zambie poɔ bee Busa kɔkɔre naŋ be a Nigeria ane Benin poɔ.
== '''Kɔkɔre Yelbu ziiri''' ==
Burkina Faso, Bissa kɔkɔre la ka ba yele a Boulgou poɔ, Koulpélogo, ane Kouritenga la e noba naŋ be a Centre-Est Irigiŋ poɔ, a Bazaga ane Zoundwéogo meŋ la noba naŋ be a Centre–Sud Irigiŋ poɔ (Garango, Gomboussougou, Zabré, ane Tenkodogo Cities), a pãã de ne Boudry Department naŋ be a Ganzargou la noba meŋ naŋ be a Plateau-Central Irigiŋ paaloŋ poɔ.
Ghana poɔ, Bissa kɔkɔre, Bawku paaloŋ poɔ la ka ba yele a kɔkɔre, ane tembilii mine anuu naŋ ŋmaa viiri a Bawku paaloŋ poɔ, a paaloŋ mine naŋ ɔpa irigiŋ ane a tenne mine meŋ naŋ be a Noth east Irigiŋ poɔ.
Togo poɔ, Bissa kɔkɔre yelbu meŋ be la o toɔraa lɛ, Tone Prefecture of the Savanes Irigiŋ. Ka fooŋ ta Ivory Coast poɔ ba meŋ yele la a Bissa kɔkɔre a be.
== '''Kɔkɔre tɔnɔ''' ==
Peɛroo wuli ka Bissa kɔkɔre e bone naŋ pore yaga a gaŋ o taaba zaa a Mande kɔkɔre naŋ be a Ghana ane Togo poɔ. A poɔ la a Eastern Mande kɔkɔre laŋgbuli poɔ, kɔkɔɛ gyamaa paale la a poɔ a gaa te tɔ Volta baa (river) ane Borgu paaloŋ(kingdom) a pããã paale Boko, Samo ane Bokobaru.
=== '''Kɔkɔre''' ===
Bissa taa la kɔkɔɛ anaare:
1. Barka bee Baraka (O na la ka baŋ ka o e Eastern Bissa)
2. Gormine bee Gourmyne o na ne a Barka kɔkɔre yelbu zaa peɛlɛ taa a YARGATENGA bee YARGATALA poɔ.
3. Lebre bee Zeba (O na la ka neɛzaa baŋ ka o e Western Bissa kɔkɔre)
4. Leere ( o na la ka ba baŋ ka o e a Northern Bissa kɔkɔre)
A Bissa kɔkɔɛ ama zaa poɔ onaŋ banaŋ yele yaga bee onaŋ pore gyamaa la a Barka ane Lebre kɔkɔɛ.
Ka fooŋ la gaa a East Bissa noba Barka bee Baraka kɔkɔre la ka ba yele. Kyɛ ka fooŋ la ka kaa a West meŋ seŋ, fo na nyɛ la ka Lebre bee Zeba kɔkɔre la ka ba meŋ yele. Ka fo la kaa a North meŋ seŋ fo na nyɛ ka Lere kɔkɔre la ka a noba meŋ yele. Ka fo la kaa a Kompare (south) seŋ banaŋ eŋ ba ba taa ka kɔkɔre ŋa la ka ba yele yaga bee bama la e fẽẽ a Bissa kɔkɔɛ zaa ka ba yele a paaloŋ na poɔ bee a be seŋ.
== '''Voono''' ==
=== '''Voonebinyaane''' ===
{| class="wikitable"
| valign="top" |
| valign="top" |'''Niŋe'''
| valign="top" |'''Soga'''
| valign="top" |'''Puori'''
|-
| valign="top" |'''Pɔgeraa'''
| valign="top" |i, ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |u
|-
| valign="top" |'''Pɔge-fẽẽ'''
| valign="top" |I , ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |Ʊ, Ʊ᷉
|-
| valign="top" |'''Pɔgekyɛle'''
| valign="top" |e
| valign="top" |
| valign="top" |o
|-
| valign="top" |'''Yuokyɛle'''
| valign="top" |ɛ, ɛ᷉
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |ɔ, ɔ᷉
|-
| valign="top" |'''Yuoraa'''
| valign="top" |
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |
|}
=== '''Voonebidaare''' ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" valign="top" |
| valign="top" |'''Nɔgbɛmɛ'''
| valign="top" |'''Kɔkɔyoraa'''
| valign="top" |'''Talaŋkpeɛŋaa'''
| valign="top" |'''Talambaaloŋ'''
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Nyɔɛremɛ'''
| valign="top" |'''M'''
| valign="top" |'''n'''
| valign="top" |'''ᶮ'''
| valign="top" |'''ŋ'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Puridaayi'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''P'''
| valign="top" |'''T'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''K'''
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''B'''
| valign="top" |'''D'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''g'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Fooroo'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''f'''
| valign="top" |'''S'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''v'''
| valign="top" |'''Z'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Approximant'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''i'''
| valign="top" |j
| valign="top" |w
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Trill'''
| valign="top" |
| valign="top" |r
| valign="top" |
| valign="top" |
|}
=== '''Sɛgebo Sɛgebie''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|C
|D
|E
|Ǝ
|Ɛ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|J
|K
|L
|M
|N
|Ny
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|V
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|c
|d
|e
|ǝ
|ɛ
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|j
|k
|l
|m
|n
|ny
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|v
|w
|y
|z
|}
'''A''' sɛgebie ama naŋ tua a puliŋ la ka Bissa Barka kɔkɔre maŋ de sɛgerɛ ne.
=== '''Bissa-Barka Sɛgebie (Burkina-Faso)''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|D
|E
|Ɛ
|Ǝ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|K
|L
|M
|N
|Ɲ
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|d
|e
|ɛ
|ə
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|k
|l
|m
|n
|ɲ
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|w
|y
|z
|}
== '''Sommo Yizie''' ==
csywarzan5d8tfjkxwg4w27qodsebkr
60071
60070
2026-04-03T17:36:26Z
Vision L1
19
60071
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q32934}}
'''Bissa''' (bee Bisa(yeni), '''Bisan, Bissanno (''' yaga), e la mande noba mine kaŋa bale meŋ naŋ a Burkina-Faso sazu kpakyaga seŋ, Northeastern Ghana ane a northern seŋ a Togo poɔ la ka a kɔkɔre yelbe a bebe. a kɔkɔre la Bisa, o yi la taa ne Mande kɔkɔre kyɛ a ba yittaa ne bee a ba e yenaa ane a Borgu paaloŋ noba naŋ be a Northeast a Benin ane Northwest Nigeria poɔ, a paale Busa, Boko, ane Kyenga. A yokpɛgela kaŋa la Bissa bee Busansi a Mossi noba ane a Kusasi noba la maŋ yeli a ŋaa.
== '''Yoe''' ==
A youri sɛgebo meŋa la '''Bissa'''. o meŋ na baŋ la sɛge la '''Bisa,''' kyɛ a yuori a Mossi kɔkɔre poɔ la '''Busansi ('''yeni) kyɛ ka '''Busanga ('''yaga), a ŋaa ba seŋ ka o taa buriburuu ne a Bisa kɔkɔre naŋ be a Zambie poɔ bee Busa kɔkɔre naŋ be a Nigeria ane Benin poɔ.
== '''Kɔkɔre Yelbu ziiri''' ==
Burkina Faso, Bissa kɔkɔre la ka ba yele a Boulgou poɔ, Koulpélogo, ane Kouritenga la e noba naŋ be a Centre-Est Irigiŋ poɔ, a Bazaga ane Zoundwéogo meŋ la noba naŋ be a Centre–Sud Irigiŋ poɔ (Garango, Gomboussougou, Zabré, ane Tenkodogo Cities), a pãã de ne Boudry Department naŋ be a Ganzargou la noba meŋ naŋ be a Plateau-Central Irigiŋ paaloŋ poɔ.
Ghana poɔ, Bissa kɔkɔre, Bawku paaloŋ poɔ la ka ba yele a kɔkɔre, ane tembilii mine anuu naŋ ŋmaa viiri a Bawku paaloŋ poɔ, a paaloŋ mine naŋ ɔpa irigiŋ ane a tenne mine meŋ naŋ be a Noth east Irigiŋ poɔ.
Togo poɔ, Bissa kɔkɔre yelbu meŋ be la o toɔraa lɛ, Tone Prefecture of the Savanes Irigiŋ. Ka fooŋ ta Ivory Coast poɔ ba meŋ yele la a Bissa kɔkɔre a be.
== '''Kɔkɔre tɔnɔ''' ==
Peɛroo wuli ka Bissa kɔkɔre e bone naŋ pore yaga a gaŋ o taaba zaa a Mande kɔkɔre naŋ be a Ghana ane Togo poɔ. A poɔ la a Eastern Mande kɔkɔre laŋgbuli poɔ, kɔkɔɛ gyamaa paale la a poɔ a gaa te tɔ Volta baa (river) ane Borgu paaloŋ(kingdom) a pããã paale Boko, Samo ane Bokobaru.
=== '''Kɔkɔre''' ===
Bissa taa la kɔkɔɛ anaare:
1. Barka bee Baraka (O na la ka baŋ ka o e Eastern Bissa)
2. Gormine bee Gourmyne o na ne a Barka kɔkɔre yelbu zaa peɛlɛ taa a YARGATENGA bee YARGATALA poɔ.
3. Lebre bee Zeba (O na la ka neɛzaa baŋ ka o e Western Bissa kɔkɔre)
4. Leere ( o na la ka ba baŋ ka o e a Northern Bissa kɔkɔre)
A Bissa kɔkɔɛ ama zaa poɔ onaŋ banaŋ yele yaga bee onaŋ pore gyamaa la a Barka ane Lebre kɔkɔɛ.
Ka fooŋ la gaa a East Bissa noba Barka bee Baraka kɔkɔre la ka ba yele. Kyɛ ka fooŋ la ka kaa a West meŋ seŋ, fo na nyɛ la ka Lebre bee Zeba kɔkɔre la ka ba meŋ yele. Ka fo la kaa a North meŋ seŋ fo na nyɛ ka Lere kɔkɔre la ka a noba meŋ yele. Ka fo la kaa a Kompare (south) seŋ banaŋ eŋ ba ba taa ka kɔkɔre ŋa la ka ba yele yaga bee bama la e fẽẽ a Bissa kɔkɔɛ zaa ka ba yele a paaloŋ na poɔ bee a be seŋ.
== '''Voono''' ==
=== '''Voonebinyaane''' ===
{| class="wikitable"
| valign="top" |
| valign="top" |'''Niŋe'''
| valign="top" |'''Soga'''
| valign="top" |'''Puori'''
|-
| valign="top" |'''Pɔgeraa'''
| valign="top" |i, ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |u
|-
| valign="top" |'''Pɔge-fẽẽ'''
| valign="top" |I , ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |Ʊ, Ʊ᷉
|-
| valign="top" |'''Pɔgekyɛle'''
| valign="top" |e
| valign="top" |
| valign="top" |o
|-
| valign="top" |'''Yuokyɛle'''
| valign="top" |ɛ, ɛ᷉
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |ɔ, ɔ᷉
|-
| valign="top" |'''Yuoraa'''
| valign="top" |
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |
|}
=== '''Voonebidaare''' ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" valign="top" |
| valign="top" |'''Nɔgbɛmɛ'''
| valign="top" |'''Kɔkɔyoraa'''
| valign="top" |'''Talaŋkpeɛŋaa'''
| valign="top" |'''Talambaaloŋ'''
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Nyɔɛremɛ'''
| valign="top" |'''M'''
| valign="top" |'''n'''
| valign="top" |'''ᶮ'''
| valign="top" |'''ŋ'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Puridaayi'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''P'''
| valign="top" |'''T'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''K'''
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''B'''
| valign="top" |'''D'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''g'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Fooroo'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''f'''
| valign="top" |'''S'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''v'''
| valign="top" |'''Z'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Approximant'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''i'''
| valign="top" |j
| valign="top" |w
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Trill'''
| valign="top" |
| valign="top" |r
| valign="top" |
| valign="top" |
|}
=== '''Sɛgebo Sɛgebie''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|C
|D
|E
|Ǝ
|Ɛ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|J
|K
|L
|M
|N
|Ny
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|V
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|c
|d
|e
|ǝ
|ɛ
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|j
|k
|l
|m
|n
|ny
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|v
|w
|y
|z
|}
'''A''' sɛgebie ama naŋ tua a puliŋ la ka Bissa Barka kɔkɔre maŋ de sɛgerɛ ne.
=== '''Bissa-Barka Sɛgebie (Burkina-Faso)''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|D
|E
|Ɛ
|Ǝ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|K
|L
|M
|N
|Ɲ
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|d
|e
|ɛ
|ə
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|k
|l
|m
|n
|ɲ
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|w
|y
|z
|}
== '''Sommo Yizie''' ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
prq6pvw7birb37wpcxwnwy7t27yq9i2
60072
60071
2026-04-03T17:42:37Z
Vision L1
19
60072
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q32934}}
'''Bissa''' (bee Bisa(yeni), '''Bisan, Bissanno (''' yaga), e la mande noba mine kaŋa bale meŋ naŋ a [[Burkina Faso|Burkina-Faso]] sazu kpakyaga seŋ, Northeastern [[Ghana]] ane a northern seŋ a [[Togo]] poɔ la ka a [[kɔkɔre]] yelbe a bebe. A ba kɔkɔre Bisa,<ref>Lewis, 2009</ref> yi la taa ne Mande kɔkɔre kyɛ a ba yitaa ne bee a ba e yenaa ane a Borgu paaloŋ noba naŋ be a Northeast a Benin ane Northwest Nigeria poɔ, a paale Busa, Boko, ane Kyenga. A yokpɛgela kaŋa la Bissa bee Busansi a Mossi noba ane a Kusasi noba la maŋ yeli a ŋaa.
== '''Yoe''' ==
A youri sɛgebo meŋa la '''Bissa'''. o meŋ na baŋ la sɛge la '''Bisa,''' kyɛ a yuori a Mossi kɔkɔre poɔ la '''Busansi ('''yeni) kyɛ ka '''Busanga ('''yaga), a ŋaa ba seŋ ka o taa buriburuu ne a Bisa kɔkɔre naŋ be a Zambie poɔ bee Busa kɔkɔre naŋ be a Nigeria ane Benin poɔ.
== '''Kɔkɔre Yelbu ziiri''' ==
Burkina Faso, Bissa kɔkɔre la ka ba yele a Boulgou poɔ, Koulpélogo, ane Kouritenga la e noba naŋ be a Centre-Est Irigiŋ poɔ, a Bazaga ane Zoundwéogo meŋ la noba naŋ be a Centre–Sud Irigiŋ poɔ (Garango, Gomboussougou, Zabré, ane Tenkodogo Cities), a pãã de ne Boudry Department naŋ be a Ganzargou la noba meŋ naŋ be a Plateau-Central Irigiŋ paaloŋ poɔ.
Ghana poɔ, Bissa kɔkɔre, Bawku paaloŋ poɔ la ka ba yele a kɔkɔre, ane tembilii mine anuu naŋ ŋmaa viiri a Bawku paaloŋ poɔ, a paaloŋ mine naŋ ɔpa irigiŋ ane a tenne mine meŋ naŋ be a Noth east Irigiŋ poɔ.
Togo poɔ, Bissa kɔkɔre yelbu meŋ be la o toɔraa lɛ, Tone Prefecture of the Savanes Irigiŋ. Ka fooŋ ta Ivory Coast poɔ ba meŋ yele la a Bissa kɔkɔre a be.
== '''Kɔkɔre tɔnɔ''' ==
Peɛroo wuli ka Bissa kɔkɔre e bone naŋ pore yaga a gaŋ o taaba zaa a Mande kɔkɔre naŋ be a Ghana ane Togo poɔ. A poɔ la a Eastern Mande kɔkɔre laŋgbuli poɔ, kɔkɔɛ gyamaa paale la a poɔ a gaa te tɔ Volta baa (river) ane Borgu paaloŋ(kingdom) a pããã paale Boko, Samo ane Bokobaru.
=== '''Kɔkɔkpɛgelɛ''' ===
Bissa taa la kɔkɔɛ anaare:
1. Barka bee Baraka (O na la ka baŋ ka o e Eastern Bissa)
2. Gormine bee Gourmyne o na ne a Barka kɔkɔre yelbu zaa peɛlɛ taa a YARGATENGA bee YARGATALA poɔ.
3. Lebre bee Zeba (O na la ka neɛzaa baŋ ka o e Western Bissa kɔkɔre)
4. Leere ( o na la ka ba baŋ ka o e a Northern Bissa kɔkɔre)
A Bissa kɔkɔɛ ama zaa poɔ onaŋ banaŋ yele yaga bee onaŋ pore gyamaa la a Barka ane Lebre kɔkɔɛ.
Ka fooŋ la gaa a East Bissa noba Barka bee Baraka kɔkɔre la ka ba yele. Kyɛ ka fooŋ la ka kaa a West meŋ seŋ, fo na nyɛ la ka Lebre bee Zeba kɔkɔre la ka ba meŋ yele. Ka fo la kaa a North meŋ seŋ fo na nyɛ ka Lere kɔkɔre la ka a noba meŋ yele. Ka fo la kaa a Kompare (south) seŋ banaŋ eŋ ba ba taa ka kɔkɔre ŋa la ka ba yele yaga bee bama la e fẽẽ a Bissa kɔkɔɛ zaa ka ba yele a paaloŋ na poɔ bee a be seŋ.
== '''Voono''' ==
=== '''Voonebinyaane''' ===
{| class="wikitable"
| valign="top" |
| valign="top" |'''Niŋe'''
| valign="top" |'''Soga'''
| valign="top" |'''Puori'''
|-
| valign="top" |'''Pɔgeraa'''
| valign="top" |i, ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |u
|-
| valign="top" |'''Pɔge-fẽẽ'''
| valign="top" |I , ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |Ʊ, Ʊ᷉
|-
| valign="top" |'''Pɔgekyɛle'''
| valign="top" |e
| valign="top" |
| valign="top" |o
|-
| valign="top" |'''Yuokyɛle'''
| valign="top" |ɛ, ɛ᷉
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |ɔ, ɔ᷉
|-
| valign="top" |'''Yuoraa'''
| valign="top" |
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |
|}
=== '''Voonebidaare''' ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" valign="top" |
| valign="top" |'''Nɔgbɛmɛ'''
| valign="top" |'''Kɔkɔyoraa'''
| valign="top" |'''Talaŋkpeɛŋaa'''
| valign="top" |'''Talambaaloŋ'''
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Nyɔɛremɛ'''
| valign="top" |'''M'''
| valign="top" |'''n'''
| valign="top" |'''ᶮ'''
| valign="top" |'''ŋ'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Puridaayi'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''P'''
| valign="top" |'''T'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''K'''
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''B'''
| valign="top" |'''D'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''g'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Fooroo'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''f'''
| valign="top" |'''S'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''v'''
| valign="top" |'''Z'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Approximant'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''i'''
| valign="top" |j
| valign="top" |w
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Trill'''
| valign="top" |
| valign="top" |r
| valign="top" |
| valign="top" |
|}
=== '''Sɛgebo Sɛgebie''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|C
|D
|E
|Ǝ
|Ɛ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|J
|K
|L
|M
|N
|Ny
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|V
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|c
|d
|e
|ǝ
|ɛ
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|j
|k
|l
|m
|n
|ny
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|v
|w
|y
|z
|}
'''A''' sɛgebie ama naŋ tua a puliŋ la ka Bissa Barka kɔkɔre maŋ de sɛgerɛ ne.
=== '''Bissa-Barka Sɛgebie (Burkina-Faso)''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|D
|E
|Ɛ
|Ǝ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|K
|L
|M
|N
|Ɲ
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|d
|e
|ɛ
|ə
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|k
|l
|m
|n
|ɲ
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|w
|y
|z
|}
== '''Sommo Yizie''' ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
7nhl4bwk5vnlji3gutyg4ubjuimbfde
60073
60072
2026-04-03T17:44:50Z
Vision L1
19
60073
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q32934}}
'''Bissa''' (bee Bisa(yeni), '''Bisan, Bissanno (''' yaga), e la mande noba mine kaŋa bale meŋ naŋ a [[Burkina Faso|Burkina-Faso]] sazu kpakyaga seŋ, Northeastern [[Ghana]] ane a northern seŋ a [[Togo]] poɔ la ka a [[kɔkɔre]] yelbe a bebe. A ba kɔkɔre Bisa,<ref>Lewis, 2009</ref> yi la taa ne Mande kɔkɔre kyɛ a ba yitaa ne bee a ba e yenaa ane a Borgu paaloŋ noba naŋ be a Northeast a Benin ane Northwest Nigeria poɔ, a paale Busa, Boko, ane Kyenga. A yokpɛgela kaŋa la Bissa bee Busansi a Mossi noba ane a Kusasi noba la maŋ yeli a ŋaa.
== '''Yoe''' ==
A youri sɛgebo meŋa la '''Bissa'''. o meŋ na baŋ la sɛge la '''Bisa,''' kyɛ a yuori a Mossi kɔkɔre poɔ la '''Busansi ('''yeni) kyɛ ka '''Busanga ('''yaga), a ŋaa ba seŋ ka o taa buriburuu ne a Bisa kɔkɔre naŋ be a Zambie poɔ bee Busa kɔkɔre naŋ be a Nigeria ane Benin poɔ.
== '''Kɔkɔre Yelbu ziiri''' ==
Burkina Faso, Bissa kɔkɔre la ka ba yele a Boulgou poɔ, Koulpélogo, ane Kouritenga la e noba naŋ be a Centre-Est Irigiŋ poɔ, a Bazaga ane Zoundwéogo meŋ la noba naŋ be a Centre–Sud Irigiŋ poɔ (Garango, Gomboussougou, Zabré, ane Tenkodogo Cities), a pãã de ne Boudry Department naŋ be a Ganzargou la noba meŋ naŋ be a Plateau-Central Irigiŋ paaloŋ poɔ.
Ghana poɔ, Bissa kɔkɔre, Bawku paaloŋ poɔ la ka ba yele a kɔkɔre, ane tembilii mine anuu naŋ ŋmaa viiri a Bawku paaloŋ poɔ, a paaloŋ mine naŋ ɔpa irigiŋ ane a tenne mine meŋ naŋ be a Noth east Irigiŋ poɔ.
Togo poɔ, Bissa kɔkɔre yelbu meŋ be la o toɔraa lɛ, Tone Prefecture of the Savanes Irigiŋ. Ka fooŋ ta Ivory Coast poɔ ba meŋ yele la a Bissa kɔkɔre a be.
== '''Kɔkɔre tɔnɔ''' ==
Peɛroo wuli ka Bissa kɔkɔre e bone naŋ pore yaga a gaŋ o taaba zaa a Mande kɔkɔre naŋ be a Ghana ane Togo poɔ. A poɔ la a Eastern Mande kɔkɔre laŋgbuli poɔ, kɔkɔɛ gyamaa paale la a poɔ a gaa te tɔ Volta baa (river) ane Borgu paaloŋ(kingdom) a pããã paale Boko, Samo ane Bokobaru.
=== '''Kɔkɔkpɛgelɛ''' ===
Bissa taa la kɔkɔɛ anaare:
1. Barka bee Baraka (O na la ka baŋ ka o e Eastern Bissa)
2. Gormine bee Gourmyne o na ne a Barka kɔkɔre yelbu zaa peɛlɛ taa a YARGATENGA bee YARGATALA poɔ.
3. Lebre bee Zeba (O na la ka neɛzaa baŋ ka o e Western Bissa kɔkɔre)
4. Leere ( o na la ka ba baŋ ka o e a Northern Bissa kɔkɔre)
A Bissa kɔkɔɛ ama zaa poɔ onaŋ banaŋ yele yaga bee onaŋ pore gyamaa la a Barka ane Lebre kɔkɔɛ.
Ka fooŋ la gaa a East Bissa noba Barka bee Baraka kɔkɔre la ka ba yele. Kyɛ ka fooŋ la ka kaa a West meŋ seŋ, fo na nyɛ la ka Lebre bee Zeba kɔkɔre la ka ba meŋ yele. Ka fo la kaa a North meŋ seŋ fo na nyɛ ka Lere kɔkɔre la ka a noba meŋ yele. Ka fo la kaa a Kompare (south) seŋ banaŋ eŋ ba ba taa ka kɔkɔre ŋa la ka ba yele yaga bee bama la e fẽẽ a Bissa kɔkɔɛ zaa ka ba yele a paaloŋ na poɔ bee a be seŋ.
== '''Voono''' ==
=== '''Voonebinyaane''' ===
{| class="wikitable"
| valign="top" |
| valign="top" |'''Niŋe'''
| valign="top" |'''Soga'''
| valign="top" |'''Puori'''
|-
| valign="top" |'''Pɔgeraa'''
| valign="top" |i, ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |u
|-
| valign="top" |'''Pɔge-fẽẽ'''
| valign="top" |I , ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |Ʊ, Ʊ᷉
|-
| valign="top" |'''Pɔgekyɛle'''
| valign="top" |e
| valign="top" |
| valign="top" |o
|-
| valign="top" |'''Yuokyɛle'''
| valign="top" |ɛ, ɛ᷉
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |ɔ, ɔ᷉
|-
| valign="top" |'''Yuoraa'''
| valign="top" |
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |
|}
=== '''Voonebidaare''' ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" valign="top" |
| valign="top" |'''Nɔgbɛmɛ'''
| valign="top" |'''Kɔkɔyoraa'''
| valign="top" |'''Talaŋkpeɛŋaa'''
| valign="top" |'''Talambaaloŋ'''
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Nyɔɛremɛ'''
| valign="top" |'''M'''
| valign="top" |'''n'''
| valign="top" |'''ᶮ'''
| valign="top" |'''ŋ'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Puridaayi'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''P'''
| valign="top" |'''T'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''K'''
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''B'''
| valign="top" |'''D'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''g'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Fooroo'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''f'''
| valign="top" |'''S'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''v'''
| valign="top" |'''Z'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Approximant'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''i'''
| valign="top" |j
| valign="top" |w
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Trill'''
| valign="top" |
| valign="top" |r
| valign="top" |
| valign="top" |
|}
<ref>Vanhoudt, Bettie (1999). ''Lexique Bisa-Français''. Mandenkan</ref>
=== '''Sɛgebo Sɛgebie''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|C
|D
|E
|Ǝ
|Ɛ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|J
|K
|L
|M
|N
|Ny
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|V
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|c
|d
|e
|ǝ
|ɛ
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|j
|k
|l
|m
|n
|ny
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|v
|w
|y
|z
|}
'''A''' sɛgebie ama naŋ tua a puliŋ la ka Bissa Barka kɔkɔre maŋ de sɛgerɛ ne.
=== '''Bissa-Barka Sɛgebie (Burkina-Faso)''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|D
|E
|Ɛ
|Ǝ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|K
|L
|M
|N
|Ɲ
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|d
|e
|ɛ
|ə
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|k
|l
|m
|n
|ɲ
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|w
|y
|z
|}
== '''Sommo Yizie''' ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
dqbmeiivexem7a5vs94aui9ishrdt71
60074
60073
2026-04-03T17:46:28Z
Vision L1
19
60074
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q32934}}
'''Bissa''' (bee Bisa(yeni), '''Bisan, Bissanno (''' yaga), e la mande noba mine kaŋa bale meŋ naŋ a [[Burkina Faso|Burkina-Faso]] sazu kpakyaga seŋ, Northeastern [[Ghana]] ane a northern seŋ a [[Togo]] poɔ la ka a [[kɔkɔre]] yelbe a bebe. A ba kɔkɔre Bisa,<ref>Lewis, 2009</ref> yi la taa ne Mande kɔkɔre kyɛ a ba yitaa ne bee a ba e yenaa ane a Borgu paaloŋ noba naŋ be a Northeast a Benin ane Northwest Nigeria poɔ, a paale Busa, Boko, ane Kyenga. A yokpɛgela kaŋa la Bissa bee Busansi a Mossi noba ane a Kusasi noba la maŋ yeli a ŋaa.
== '''Yoe''' ==
A youri sɛgebo meŋa la '''Bissa'''. o meŋ na baŋ la sɛge la '''Bisa,''' kyɛ a yuori a Mossi kɔkɔre poɔ la '''Busansi ('''yeni) kyɛ ka '''Busanga ('''yaga), a ŋaa ba seŋ ka o taa buriburuu ne a Bisa kɔkɔre naŋ be a Zambie poɔ bee Busa kɔkɔre naŋ be a Nigeria ane Benin poɔ.
== '''Kɔkɔre Yelbu ziiri''' ==
Burkina Faso, Bissa kɔkɔre la ka ba yele a Boulgou poɔ, Koulpélogo, ane Kouritenga la e noba naŋ be a Centre-Est Irigiŋ poɔ, a Bazaga ane Zoundwéogo meŋ la noba naŋ be a Centre–Sud Irigiŋ poɔ (Garango, Gomboussougou, Zabré, ane Tenkodogo Cities), a pãã de ne Boudry Department naŋ be a Ganzargou la noba meŋ naŋ be a Plateau-Central Irigiŋ paaloŋ poɔ.
Ghana poɔ, Bissa kɔkɔre, Bawku paaloŋ poɔ la ka ba yele a kɔkɔre, ane tembilii mine anuu naŋ ŋmaa viiri a Bawku paaloŋ poɔ, a paaloŋ mine naŋ ɔpa irigiŋ ane a tenne mine meŋ naŋ be a Noth east Irigiŋ poɔ.
Togo poɔ, Bissa kɔkɔre yelbu meŋ be la o toɔraa lɛ, Tone Prefecture of the Savanes Irigiŋ. Ka fooŋ ta Ivory Coast poɔ ba meŋ yele la a Bissa kɔkɔre a be.
== '''Kɔkɔre tɔnɔ''' ==
Peɛroo wuli ka Bissa kɔkɔre e bone naŋ pore yaga a gaŋ o taaba zaa a Mande kɔkɔre naŋ be a Ghana ane Togo poɔ. A poɔ la a Eastern Mande kɔkɔre laŋgbuli poɔ, kɔkɔɛ gyamaa paale la a poɔ a gaa te tɔ Volta baa (river) ane Borgu paaloŋ(kingdom) a pããã paale Boko, Samo ane Bokobaru.
=== '''Kɔkɔkpɛgelɛ''' ===
Bissa taa la kɔkɔɛ anaare:
1. Barka bee Baraka (O na la ka baŋ ka o e Eastern Bissa)
2. Gormine bee Gourmyne o na ne a Barka kɔkɔre yelbu zaa peɛlɛ taa a YARGATENGA bee YARGATALA poɔ.
3. Lebre bee Zeba (O na la ka neɛzaa baŋ ka o e Western Bissa kɔkɔre)
4. Leere ( o na la ka ba baŋ ka o e a Northern Bissa kɔkɔre)
A Bissa kɔkɔɛ ama zaa poɔ onaŋ banaŋ yele yaga bee onaŋ pore gyamaa la a Barka ane Lebre kɔkɔɛ.
Ka fooŋ la gaa a East Bissa noba Barka bee Baraka kɔkɔre la ka ba yele. Kyɛ ka fooŋ la ka kaa a West meŋ seŋ, fo na nyɛ la ka Lebre bee Zeba kɔkɔre la ka ba meŋ yele. Ka fo la kaa a North meŋ seŋ fo na nyɛ ka Lere kɔkɔre la ka a noba meŋ yele. Ka fo la kaa a Kompare (south) seŋ banaŋ eŋ ba ba taa ka kɔkɔre ŋa la ka ba yele yaga bee bama la e fẽẽ a Bissa kɔkɔɛ zaa ka ba yele a paaloŋ na poɔ bee a be seŋ.
== '''Voono''' ==
=== '''Voonebinyaane''' ===
{| class="wikitable"
| valign="top" |
| valign="top" |'''Niŋe'''
| valign="top" |'''Soga'''
| valign="top" |'''Puori'''
|-
| valign="top" |'''Pɔgeraa'''
| valign="top" |i, ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |u
|-
| valign="top" |'''Pɔge-fẽẽ'''
| valign="top" |I , ĩ
| valign="top" |
| valign="top" |Ʊ, Ʊ᷉
|-
| valign="top" |'''Pɔgekyɛle'''
| valign="top" |e
| valign="top" |
| valign="top" |o
|-
| valign="top" |'''Yuokyɛle'''
| valign="top" |ɛ, ɛ᷉
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |ɔ, ɔ᷉
|-
| valign="top" |'''Yuoraa'''
| valign="top" |
| valign="top" |a, ã
| valign="top" |
|}
=== '''Voonebidaare''' ===
{| class="wikitable"
| colspan="2" valign="top" |
| valign="top" |'''Nɔgbɛmɛ'''
| valign="top" |'''Kɔkɔyoraa'''
| valign="top" |'''Talaŋkpeɛŋaa'''
| valign="top" |'''Talambaaloŋ'''
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Nyɔɛremɛ'''
| valign="top" |'''M'''
| valign="top" |'''n'''
| valign="top" |'''ᶮ'''
| valign="top" |'''ŋ'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Puridaayi'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''P'''
| valign="top" |'''T'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''K'''
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''B'''
| valign="top" |'''D'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''g'''
|-
| rowspan="2" valign="top" |'''Fooroo'''
| valign="top" |'''Bavoono'''
| valign="top" |'''f'''
| valign="top" |'''S'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| valign="top" |'''Voono'''
| valign="top" |'''v'''
| valign="top" |'''Z'''
| valign="top" |
| valign="top" |
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Approximant'''
| valign="top" |
| valign="top" |'''i'''
| valign="top" |j
| valign="top" |w
|-
| colspan="2" valign="top" |'''Trill'''
| valign="top" |
| valign="top" |r
| valign="top" |
| valign="top" |
|}
<ref>Vanhoudt, Bettie (1999). ''Lexique Bisa-Français''. Mandenkan</ref>
=== '''Sɛgebo Sɛgebie''' ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|C
|D
|E
|Ǝ
|Ɛ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|J
|K
|L
|M
|N
|Ny
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|V
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|c
|d
|e
|ǝ
|ɛ
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|j
|k
|l
|m
|n
|ny
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|v
|w
|y
|z
|}
'''A''' sɛgebie ama naŋ tua a puliŋ la ka Bissa Barka kɔkɔre maŋ de sɛgerɛ ne.
=== '''Bissa-Barka Sɛgebie (Burkina-Faso)''' <ref>[[:en:Bissa_language#CITEREFSIL2016|SIL 2016]]</ref> ===
{| class="wikitable"
|A
|B
|D
|E
|Ɛ
|Ǝ
|F
|G
|H
|I
|Ɩ
|K
|L
|M
|N
|Ɲ
|Ŋ
|O
|Ɔ
|P
|R
|S
|T
|U
|Ʋ
|W
|Y
|Z
|-
|a
|b
|d
|e
|ɛ
|ə
|f
|g
|h
|i
|ɩ
|k
|l
|m
|n
|ɲ
|ŋ
|o
|ɔ
|p
|r
|s
|t
|u
|ʋ
|w
|y
|z
|}
== '''Sommo Yizie''' ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:kɔkɔre]]
rt1ti0fdxk1vps9xzqh6mc1dhpo5hp2
Rita Tani Iddi
0
6816
60065
59841
2026-04-03T16:53:52Z
Vision L1
19
60065
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q94992069}}
'''Rita Tani Iddi''' e la a Ghanaian politician naŋ da e palamɛte mɛmba ko Gushiegu paaloŋ yi 2005 te ta 2009.<ref>{{cite news|last=Sam|first=E. C.|date=7 November 1992|title=MY ROLE IN PARLIAMENT, What new female MPs say|url=https://books.google.com/books?id=G5BWKBKvIT4C&q=Rita+Tani+Iddi+Gushiegu&pg=PA28|work=The Mirror|access-date=22 May 2020}}</ref>
Rita da die a Gushiegu kogo a December 2004 general election neŋ a Wɔɔ paati (NPP) kyɛ da ba la di a gbɛre boyi soba a naŋ areko a paaloŋ aDecember 2008 general election. O naŋ da be a palamɛte, o da eɛ a deputy Minister for Lands and Natural Resources naŋ pukyaare a Mines.<ref>{{cite book |author=CQ Press |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=10 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=9781452299372 |page=646}}</ref><ref>{{cite book |last=Vieta |first=K. T. |url=https://books.google.com/books?id=Wx0WAQAAIAAJ&q=Rita+Tani+Iddi |title=Know your ministers:2005–2009 |date=2005 |publisher=Flagbearers Publishers |page=54}}</ref> O eɛ a pampana deputy Ghana commissioner ko a United Kingdom aneŋ Ireland.<ref>{{cite web|url=https://dailyguidenetwork.com/dep-uk-commissioner-opens-panafest/|title=Dep UK Commissioner Opens Panafest|date=24 July 2019|publisher=Daily Guide Network|access-date=22 May 2020}}</ref>
== O nyɔvooroŋ ane sakuuri yeltare ==
Tani dɔgebo yuoni da la 14 September 1949. O gaaɛ [[University of Cape Coast]] be ka o zanne nyɛ a Diploma na be Home Science, yi be ka o gaa nimitɔɔre zannoo a University of Education, [[Winneba]], be k'o da zanne nyɛ Bachelor of Education naŋ be Home Science.<ref>{{Cite book |last=Vieta, Kojo T., 1962– |url=http://worldcat.org/oclc/69793108 |title=Know your ministers : 2005–2009 |date=2005 |publisher=Flagbearers Publishers |oclc=69793108}}</ref>
== O Toma ==
Rita Tani Iddi e la a karema a naŋ kanna sakuubiiri, o da wuleee sakuu gyamaa a [[Ghana]], ana la Yendi Senior High School ane Berekum Training College. Ba da iri o la ka o da e a District Chief Executive ko a Gushegu District a Northern Region a [[Ghana]].<ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref> O meŋ da eɛ a palamɛte mɛmba ko Fourth Parliament kyaare a Fourth Republic of Ghana a are ko Gushegu constituency kyɛ da naŋ tona a Deputy Minister kyaare Lands, Forestry ane Mines naŋ pukyaare a mines sector a His Excellency a Ex-President a Ghana, John Agyekum Kufuor's administration kyɛ da la e a de Deputy High Commissioner ko Ghana.<ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref><ref>{{Cite book |last=Press |first=C. Q. |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=1 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=978-1-4522-9937-2 |language=dga}}</ref> Tani Iddi meŋ da la e la a Ghanaian politician.<ref>{{Cite book |title=Know Your Ministers: 2005-2009 |publisher=Flagbearers Publishers |year=2005 |pages=58}}</ref>
== Pɔletese poɔ ==
Rita Tani e la a Ghanaian politician, naŋ da are a vootu 2004 Ghanaian gbuli zaa vootu neŋ palamɛte kogo vootu a Gushegu constituency a Northern Region of Ghana neŋ a Wɔɔ paati. O da die a kogo neŋ bie 14,643 kɔɔ poɔ naŋ e 52.80% neŋ a dataa, Iddrisu Hudu na areko a Kataweɛ paati naŋ da nyɛ bie 13,108 kɔɔ poɔ 47.20%, k'o da di a palamɛte mɛmba a palamɛtere anaare soba a Ghana Republic anaare poɔ.<ref>{{Cite web|last=FM|first=Peace|title=Parliament – Northern Region Election 2004 Results|url=http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/parliament/northern/index.php|access-date=6 August 2020|website=Ghana Elections – Peace FM|archive-date=4 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104134221/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/parliament/northern/index.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref>
O meŋ da toŋɛɛ a Deputy Minister ko Lands, Forestry ane Mines kyaare mines sector a Kufour's Administration.<ref>{{Cite book |last=Press |first=C. Q. |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=1 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=978-1-4522-9937-2 |language=dga}}</ref><ref>{{Cite web|date=1 March 2019|title=Help expand the shea butter trade in Ghana - Deputy High Commissioner woos The Body Shop|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Help-expand-the-shea-butter-trade-in-Ghana-Deputy-High-Commissioner-woos-The-Body-Shop-729589|access-date=6 August 2020|website=www.ghanaweb.com|language=dga}}</ref><ref>{{Cite web|last=Debrah|first=Ameyaw|date=3 October 2019|title=Ghana Diaspora Women Organisation (GDW) launched in London – Ghana Web Portal|url=https://ghanaportal.net/news/entertainment-news-in-ghana/ghana-diaspora-women-organisation-gdw-launched-in-london-ghana-web-portal/|access-date=6 August 2020|website=Ghana News Portal|language=dga-GH}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Meŋ Nyɔvooroŋ ==
Rita Tani e la neɛ naŋ puoro Kristo puobu.<ref>{{Cite web|title=Iddi, Tani Rita|url=https://ghanamps.com/mp/iddi-tani-rita/|access-date=2023-01-04|website=Ghana MPS|language=dga-GH}}</ref>
== Meŋ kaa kyɛ ==
* List of MPs elected in the 2004 Ghanaian parliamentary election
* Gushiegu (Ghana parliament constituency)
== Sommo Yizie ==
rq0vg73x0bzykj58lfdz85msmkyeefh
60066
60065
2026-04-03T16:58:14Z
Vision L1
19
60066
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q94992069}}
'''Rita Tani Iddi''' e la a Ghanaian politician naŋ da e palamɛte mɛmba ko Gushiegu paaloŋ yi 2005 te ta 2009.<ref>{{cite news|last=Sam|first=E. C.|date=7 November 1992|title=MY ROLE IN PARLIAMENT, What new female MPs say|url=https://books.google.com/books?id=G5BWKBKvIT4C&q=Rita+Tani+Iddi+Gushiegu&pg=PA28|work=The Mirror|access-date=22 May 2020}}</ref>
Rita da die a Gushiegu kogo a December 2004 general election neŋ a Wɔɔ paati (NPP) kyɛ da ba la di a gbɛre boyi soba a naŋ areko a paaloŋ aDecember 2008 general election. O naŋ da be a palamɛte, o da eɛ a deputy Minister for Lands and Natural Resources naŋ pukyaare a Mines.<ref>{{cite book |author=CQ Press |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=10 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=9781452299372 |page=646}}</ref><ref>{{cite book |last=Vieta |first=K. T. |url=https://books.google.com/books?id=Wx0WAQAAIAAJ&q=Rita+Tani+Iddi |title=Know your ministers:2005–2009 |date=2005 |publisher=Flagbearers Publishers |page=54}}</ref> O eɛ a pampana deputy Ghana commissioner ko a United Kingdom aneŋ Ireland.<ref>{{cite web|url=https://dailyguidenetwork.com/dep-uk-commissioner-opens-panafest/|title=Dep UK Commissioner Opens Panafest|date=24 July 2019|publisher=Daily Guide Network|access-date=22 May 2020}}</ref>
== O nyɔvooroŋ ane sakuuri yeltare ==
Tani dɔgebo yuoni da la 14 September 1949. O gaaɛ [[University of Cape Coast]] be ka o zanne nyɛ a Diploma na be Home Science, yi be ka o gaa nimitɔɔre zannoo a University of Education, [[Winneba]], be k'o da zanne nyɛ Bachelor of Education naŋ be Home Science.<ref>{{Cite book |last=Vieta, Kojo T., 1962– |url=http://worldcat.org/oclc/69793108 |title=Know your ministers : 2005–2009 |date=2005 |publisher=Flagbearers Publishers |oclc=69793108}}</ref>
== O Toma ==
Rita Tani Iddi e la a karema a naŋ kanna sakuubiiri, o da wuleee sakuu gyamaa a [[Ghana]], ana la Yendi Senior High School ane Berekum Training College. Ba da iri o la ka o da e a District Chief Executive ko a Gushegu District a Northern Region a [[Ghana]].<ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref> O meŋ da eɛ a palamɛte mɛmba ko Fourth Parliament kyaare a Fourth Republic of Ghana a are ko Gushegu constituency kyɛ da naŋ tona a Deputy Minister kyaare Lands, Forestry ane Mines naŋ pukyaare a mines sector a His Excellency a Ex-President a Ghana, John Agyekum Kufuor's administration kyɛ da la e a de Deputy High Commissioner ko Ghana.<ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref><ref>{{Cite book |last=Press |first=C. Q. |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=1 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=978-1-4522-9937-2 |language=dga}}</ref> Tani Iddi meŋ da la e la a Ghanaian politician.<ref>{{Cite book |title=Know Your Ministers: 2005-2009 |publisher=Flagbearers Publishers |year=2005 |pages=58}}</ref>
== Pɔletese poɔ ==
Rita Tani e la a Ghanaian politician, naŋ da are a vootu 2004 Ghanaian gbuli zaa vootu neŋ palamɛte kogo vootu a Gushegu constituency a Northern Region of Ghana neŋ a Wɔɔ paati. O da die a kogo neŋ bie 14,643 kɔɔ poɔ naŋ e 52.80% neŋ a dataa, Iddrisu Hudu na areko a Kataweɛ paati naŋ da nyɛ bie 13,108 kɔɔ poɔ 47.20%, k'o da di a palamɛte mɛmba a palamɛtere anaare soba a Ghana Republic anaare poɔ.<ref>{{Cite web|last=FM|first=Peace|title=Parliament – Northern Region Election 2004 Results|url=http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/parliament/northern/index.php|access-date=6 August 2020|website=Ghana Elections – Peace FM|archive-date=4 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104134221/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/parliament/northern/index.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref>
O meŋ da toŋɛɛ a Deputy Minister ko Lands, Forestry ane Mines kyaare mines sector a Kufour's Administration.<ref>{{Cite book |last=Press |first=C. Q. |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=1 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=978-1-4522-9937-2 |language=dga}}</ref><ref>{{Cite web|date=1 March 2019|title=Help expand the shea butter trade in Ghana - Deputy High Commissioner woos The Body Shop|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Help-expand-the-shea-butter-trade-in-Ghana-Deputy-High-Commissioner-woos-The-Body-Shop-729589|access-date=6 August 2020|website=www.ghanaweb.com|language=dga}}</ref><ref>{{Cite web|last=Debrah|first=Ameyaw|date=3 October 2019|title=Ghana Diaspora Women Organisation (GDW) launched in London – Ghana Web Portal|url=https://ghanaportal.net/news/entertainment-news-in-ghana/ghana-diaspora-women-organisation-gdw-launched-in-london-ghana-web-portal/|access-date=6 August 2020|website=Ghana News Portal|language=dga-GH}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Meŋ Nyɔvooroŋ ==
Rita Tani e la neɛ naŋ puoro Kristo puobu.<ref>{{Cite web|title=Iddi, Tani Rita|url=https://ghanamps.com/mp/iddi-tani-rita/|access-date=2023-01-04|website=Ghana MPS|language=dga-GH}}</ref>
== Meŋ kaa kyɛ ==
* List of MPs elected in the 2004 Ghanaian parliamentary election
* Gushiegu (Ghana parliament constituency)
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:pɔge]]
[[Gbuli:pɔgeloŋ]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
ilxga6rx5ekdujz3gdqb7rah310kd8d
60067
60066
2026-04-03T17:00:36Z
Vision L1
19
60067
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q94992069}}
'''Rita Tani Iddi''' e la a Ghana pɔleteesa naŋ da e begemaale die mɛmba ko [[Gushegu Gbandige|Gushiegu gbandige]] yi 2005 te ta 2009.<ref>{{cite news|last=Sam|first=E. C.|date=7 November 1992|title=MY ROLE IN PARLIAMENT, What new female MPs say|url=https://books.google.com/books?id=G5BWKBKvIT4C&q=Rita+Tani+Iddi+Gushiegu&pg=PA28|work=The Mirror|access-date=22 May 2020}}</ref>
Rita da die a Gushiegu kogo a December 2004 general election neŋ a [[Wɔɔ paati]] (NPP) kyɛ da ba la di a gbɛre boyi soba a naŋ areko a paaloŋ aDecember 2008 general election. O naŋ da be a palamɛte, o da eɛ a deputy Minister for Lands and Natural Resources naŋ pukyaare a Mines.<ref>{{cite book |author=CQ Press |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=10 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=9781452299372 |page=646}}</ref><ref>{{cite book |last=Vieta |first=K. T. |url=https://books.google.com/books?id=Wx0WAQAAIAAJ&q=Rita+Tani+Iddi |title=Know your ministers:2005–2009 |date=2005 |publisher=Flagbearers Publishers |page=54}}</ref> O eɛ a pampana deputy Ghana commissioner ko a United Kingdom aneŋ Ireland.<ref>{{cite web|url=https://dailyguidenetwork.com/dep-uk-commissioner-opens-panafest/|title=Dep UK Commissioner Opens Panafest|date=24 July 2019|publisher=Daily Guide Network|access-date=22 May 2020}}</ref>
== O nyɔvooroŋ ane sakuuri yeltare ==
Tani dɔgebo yuoni da la 14 September 1949. O gaaɛ [[University of Cape Coast]] be ka o zanne nyɛ a Diploma na be Home Science, yi be ka o gaa nimitɔɔre zannoo a University of Education, [[Winneba]], be k'o da zanne nyɛ Bachelor of Education naŋ be Home Science.<ref>{{Cite book |last=Vieta, Kojo T., 1962– |url=http://worldcat.org/oclc/69793108 |title=Know your ministers : 2005–2009 |date=2005 |publisher=Flagbearers Publishers |oclc=69793108}}</ref>
== O Toma ==
Rita Tani Iddi e la a karema a naŋ kanna sakuubiiri, o da wuleee sakuu gyamaa a [[Ghana]], ana la Yendi Senior High School ane Berekum Training College. Ba da iri o la ka o da e a District Chief Executive ko a Gushegu District a Northern Region a [[Ghana]].<ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref> O meŋ da eɛ a palamɛte mɛmba ko Fourth Parliament kyaare a Fourth Republic of Ghana a are ko Gushegu constituency kyɛ da naŋ tona a Deputy Minister kyaare Lands, Forestry ane Mines naŋ pukyaare a mines sector a His Excellency a Ex-President a Ghana, John Agyekum Kufuor's administration kyɛ da la e a de Deputy High Commissioner ko Ghana.<ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref><ref>{{Cite book |last=Press |first=C. Q. |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=1 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=978-1-4522-9937-2 |language=dga}}</ref> Tani Iddi meŋ da la e la a Ghanaian politician.<ref>{{Cite book |title=Know Your Ministers: 2005-2009 |publisher=Flagbearers Publishers |year=2005 |pages=58}}</ref>
== Pɔletese poɔ ==
Rita Tani e la a Ghanaian politician, naŋ da are a vootu 2004 Ghanaian gbuli zaa vootu neŋ palamɛte kogo vootu a Gushegu constituency a Northern Region of Ghana neŋ a Wɔɔ paati. O da die a kogo neŋ bie 14,643 kɔɔ poɔ naŋ e 52.80% neŋ a dataa, Iddrisu Hudu na areko a Kataweɛ paati naŋ da nyɛ bie 13,108 kɔɔ poɔ 47.20%, k'o da di a palamɛte mɛmba a palamɛtere anaare soba a Ghana Republic anaare poɔ.<ref>{{Cite web|last=FM|first=Peace|title=Parliament – Northern Region Election 2004 Results|url=http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/parliament/northern/index.php|access-date=6 August 2020|website=Ghana Elections – Peace FM|archive-date=4 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104134221/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2004/parliament/northern/index.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Ghana Deputy High Commissioner with Afrikids charity – Baroness Chalker|url=https://www.cfcconline.org.uk/news/ghana-deputy-high-commissioner-afrikids-charity-baroness-chalker|access-date=6 August 2020|website=Conservative|language=dga}}</ref>
O meŋ da toŋɛɛ a Deputy Minister ko Lands, Forestry ane Mines kyaare mines sector a Kufour's Administration.<ref>{{Cite book |last=Press |first=C. Q. |url=https://books.google.com/books?id=CQWhAQAAQBAJ&q=Rita+Tani+Iddi&pg=PA646 |title=Worldwide Government Directory with Intergovernmental Organizations 2013 |date=1 May 2013 |publisher=CQ Press |isbn=978-1-4522-9937-2 |language=dga}}</ref><ref>{{Cite web|date=1 March 2019|title=Help expand the shea butter trade in Ghana - Deputy High Commissioner woos The Body Shop|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Help-expand-the-shea-butter-trade-in-Ghana-Deputy-High-Commissioner-woos-The-Body-Shop-729589|access-date=6 August 2020|website=www.ghanaweb.com|language=dga}}</ref><ref>{{Cite web|last=Debrah|first=Ameyaw|date=3 October 2019|title=Ghana Diaspora Women Organisation (GDW) launched in London – Ghana Web Portal|url=https://ghanaportal.net/news/entertainment-news-in-ghana/ghana-diaspora-women-organisation-gdw-launched-in-london-ghana-web-portal/|access-date=6 August 2020|website=Ghana News Portal|language=dga-GH}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref>
== Meŋ Nyɔvooroŋ ==
Rita Tani e la neɛ naŋ puoro Kristo puobu.<ref>{{Cite web|title=Iddi, Tani Rita|url=https://ghanamps.com/mp/iddi-tani-rita/|access-date=2023-01-04|website=Ghana MPS|language=dga-GH}}</ref>
== Meŋ kaa kyɛ ==
* List of MPs elected in the 2004 Ghanaian parliamentary election
* Gushiegu (Ghana parliament constituency)
== Sommo Yizie ==
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:pɔge]]
[[Gbuli:pɔgeloŋ]]
[[Gbuli:Pɔleteesa]]
a41yq24n109o3kvrctev3qnbwdrbuhz
Bissa language
0
6834
60069
2026-04-03T17:30:09Z
Vision L1
19
Vision L1 moved page [[Bissa language]] to [[Bissa Kɔkɔre]]: Misspelled title: Change title from en to dga
60069
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Bissa Kɔkɔre]]
5w4m1n90th9351sii84d2cpn19szlwz
Kasena language
0
6835
60077
2026-04-03T17:48:37Z
Vision L1
19
Vision L1 moved page [[Kasena language]] to [[Kasena Kɔkɔre]]: Misspelled title: Change title from en to dga
60077
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Kasena Kɔkɔre]]
tcdwbdgxgbnfqutzfvxyb902kdevfkw