Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Edible 0 6821 60126 59859 2026-04-17T18:23:11Z Vision L1 19 60126 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-1</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-2</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == efya4ylpg6ruk826om30t89u7k231n8 60127 60126 2026-04-17T18:24:53Z Vision L1 19 60127 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-2</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == 47ydynzefh669ooiloawz90aruyo13x 60128 60127 2026-04-17T18:26:44Z Vision L1 19 60128 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-2</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] j9q1gvhtru3ssdplniy918sozpl66tc 60129 60128 2026-04-17T18:28:39Z Vision L1 19 /* Sommo yizie */ 60129 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] h2gjxc9zc4c6xv8ne88xlvd1ti5axv3 60130 60129 2026-04-17T18:30:33Z Vision L1 19 60130 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] dp8pywhes9tqty707ncmqejui0mn5zs 60131 60130 2026-04-17T18:32:39Z Vision L1 19 60131 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>Adi, Annis Catur; Andrias, Dini Ririn; et al. (2020). [[doi:10.1108/JHR-07-2019-0156|"The potential of using wild edible animals as alternative food sources among food-insecure areas in Indonesia"]]. ''Journal of Health Research''. '''34''' (3): 247–257. doi:10.1108/JHR-07-2019-0156. S2CID 212411553.</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] o4dehpekmg7b6leekx96jsqkqh4apyd 60132 60131 2026-04-17T18:37:41Z Vision L1 19 60132 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>Adi, Annis Catur; Andrias, Dini Ririn; et al. (2020). [[doi:10.1108/JHR-07-2019-0156|"The potential of using wild edible animals as alternative food sources among food-insecure areas in Indonesia"]]. ''Journal of Health Research''. '''34''' (3): 247–257. doi:10.1108/JHR-07-2019-0156. S2CID 212411553.</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>Van Huis, Arnold; Van Itterbeeck, Joost; et al. (2013). [https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 "Edible insects: future prospects for food and feed security".] ''Food and Agriculture Organization of the United Nations''. '''171'''. [https://web.archive.org/web/20201231192835/https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 Archived] from the original on 31 December 2020. Retrieved 22 December 2020.</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref> == Sommo yizie == [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] fgfyx3lbj82wcwok2gbtkx8nw5adl8s 60133 60132 2026-04-17T18:39:32Z Vision L1 19 60133 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q20012192}} Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref> == Boma naŋ waa bondirii == Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref> Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu. Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>Adi, Annis Catur; Andrias, Dini Ririn; et al. (2020). [[doi:10.1108/JHR-07-2019-0156|"The potential of using wild edible animals as alternative food sources among food-insecure areas in Indonesia"]]. ''Journal of Health Research''. '''34''' (3): 247–257. doi:10.1108/JHR-07-2019-0156. S2CID 212411553.</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>Van Huis, Arnold; Van Itterbeeck, Joost; et al. (2013). [https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 "Edible insects: future prospects for food and feed security".] ''Food and Agriculture Organization of the United Nations''. '''171'''. [https://web.archive.org/web/20201231192835/https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 Archived] from the original on 31 December 2020. Retrieved 22 December 2020.</ref> == A yizie == A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>edible". ''[[:en:Online_Etymology_Dictionary|Online Etymology Dictionary]]''. [https://web.archive.org/web/20210613043236/https://www.etymonline.com/word/Edible Archived] from the original on 2021-06-13. Retrieved 2020-12-27.</ref> == Sommo yizie == [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] h3pbej4n765vzhn89e0rhdcn8jgk4yw