Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.46.0-wmf.24
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Edible
0
6821
60126
59859
2026-04-17T18:23:11Z
Vision L1
19
60126
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-1</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-2</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
efya4ylpg6ruk826om30t89u7k231n8
60127
60126
2026-04-17T18:24:53Z
Vision L1
19
60127
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-2</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
47ydynzefh669ooiloawz90aruyo13x
60128
60127
2026-04-17T18:26:44Z
Vision L1
19
60128
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-2</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:West Africa]]
j9q1gvhtru3ssdplniy918sozpl66tc
60129
60128
2026-04-17T18:28:39Z
Vision L1
19
/* Sommo yizie */
60129
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-3</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:West Africa]]
h2gjxc9zc4c6xv8ne88xlvd1ti5axv3
60130
60129
2026-04-17T18:30:33Z
Vision L1
19
60130
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>https://doi.org/10.1108%2FJHR-07-2019-0156</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:West Africa]]
dp8pywhes9tqty707ncmqejui0mn5zs
60131
60130
2026-04-17T18:32:39Z
Vision L1
19
60131
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>Adi, Annis Catur; Andrias, Dini Ririn; et al. (2020). [[doi:10.1108/JHR-07-2019-0156|"The potential of using wild edible animals as alternative food sources among food-insecure areas in Indonesia"]]. ''Journal of Health Research''. '''34''' (3): 247–257. doi:10.1108/JHR-07-2019-0156. S2CID 212411553.</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-5</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:West Africa]]
o4dehpekmg7b6leekx96jsqkqh4apyd
60132
60131
2026-04-17T18:37:41Z
Vision L1
19
60132
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>Adi, Annis Catur; Andrias, Dini Ririn; et al. (2020). [[doi:10.1108/JHR-07-2019-0156|"The potential of using wild edible animals as alternative food sources among food-insecure areas in Indonesia"]]. ''Journal of Health Research''. '''34''' (3): 247–257. doi:10.1108/JHR-07-2019-0156. S2CID 212411553.</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>Van Huis, Arnold; Van Itterbeeck, Joost; et al. (2013). [https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 "Edible insects: future prospects for food and feed security".] ''Food and Agriculture Organization of the United Nations''. '''171'''. [https://web.archive.org/web/20201231192835/https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 Archived] from the original on 31 December 2020. Retrieved 22 December 2020.</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Edible#cite_ref-6</ref>
== Sommo yizie ==
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:West Africa]]
fgfyx3lbj82wcwok2gbtkx8nw5adl8s
60133
60132
2026-04-17T18:39:32Z
Vision L1
19
60133
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q20012192}}
Bone naŋ e bondiraa e la binzaa naŋ somma ne nensaalaa diibu. Bondiraa ane diibu e la tɛɛtɛɛ bonso a ba maŋ wuli lɛ a naŋ nɔmɔ seŋ. Bondiraa naŋ ba saanaa zaa a poɔ naŋ e ŋmenebaroo ka a mine la guruu, bombiiri, baa poɔ moɔ ane a mine kaŋa la ka te boɔlɔ bondirii. Bondirii ba naŋ maŋ daŋ maale kɔɔrɔ ba maŋ taa teefaare kyɛ a maaloo maŋ wuli ka a taa la bonfaare.<ref>https://www.merriam-webster.com/words-at-play/edible-vs-eatable-usage</ref>
== Boma naŋ waa bondirii ==
Nensaaleba maŋ di la teɛre boma ka a ta turi; bondirii na baŋ ta 75,000 kyɛ kaapɔge naŋ ta 7,000 na baŋ e la bondirii.<ref>Şerban, Procheş; Wilson, John R. U.; Vamosi, Jana C.; Richardson, David M. (1 February 2008). [[doi:10.1641/B580209|"Plant Diversity in the Human Diet: Weak Phylogenetic Signal Indicates Breadth".]] ''BioScience''. '''58''' (2): 151–159. doi:10.1641/B580209.</ref>
Teere naŋ e bondirii na baŋ e bompuuri, bombie, tewɔmɔ. Ka foo na toɔ baŋ a teere ama tɛɛtɛɛ a somma la ne diibu kyɛ somma meŋ ne nensaalaa nyɔvore.<ref>Department of the Army (23 June 2009). ''[https://books.google.com/books?id=6FiCDwAAQBAJ The Complete Guide to Edible Wild Plants]''. Skyhorse Publishing. ISBN <bdi>9781626369825</bdi>. Archived from the original on 27 March 2023. Retrieved 19 March 2023.</ref> A guruu mine meŋ somma la diibu.
Donne gyamaa meŋ somma la ne diibu, ka a mine yiri donne ane weɛ donne, nuubilee, baare, kɔkɔlaa<ref>Adi, Annis Catur; Andrias, Dini Ririn; et al. (2020). [[doi:10.1108/JHR-07-2019-0156|"The potential of using wild edible animals as alternative food sources among food-insecure areas in Indonesia"]]. ''Journal of Health Research''. '''34''' (3): 247–257. doi:10.1108/JHR-07-2019-0156. S2CID 212411553.</ref>. Noba naŋ ŋmeɛrɛ donne bondirii yɛlɛ yaara maŋ soŋ la ka a teŋgane tɔnɔ a do a bondirii ane tengana naŋ e bele kyɛ ta ire bonfaare bara. Bombiiri naŋ ta1,900 Sɛge eŋ la gama poɔ naŋ e bondirii ka a mine la nyere a African mine bondirii poɔ ane a Australian noba mine kyɛ fee e bondirii ko Thailand noba.<ref>Van Huis, Arnold; Van Itterbeeck, Joost; et al. (2013). [https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 "Edible insects: future prospects for food and feed security".] ''Food and Agriculture Organization of the United Nations''. '''171'''. [https://web.archive.org/web/20201231192835/https://library.wur.nl/WebQuery/wurpubs/fulltext/258042 Archived] from the original on 31 December 2020. Retrieved 22 December 2020.</ref>
== A yizie ==
A yelbiri bondirii yi a yuoni 1590s poɔ. O yi la Latin yelbiri naŋ yi yelbie ayi poɔ di ka o muni la diibu.<ref>edible". ''[[:en:Online_Etymology_Dictionary|Online Etymology Dictionary]]''. [https://web.archive.org/web/20210613043236/https://www.etymonline.com/word/Edible Archived] from the original on 2021-06-13. Retrieved 2020-12-27.</ref>
== Sommo yizie ==
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:West Africa]]
h3pbej4n765vzhn89e0rhdcn8jgk4yw