Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Jerry John Rawlings 0 778 60145 59944 2026-04-25T02:46:08Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 60145 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q51002}} '''Jerry John Rawlings''' (meŋ naŋ e '''Jerry Rawlings John'''; ba naŋ dɔge 22 Gyoone 1947 – 12 Nyɔgevenne 2020)<ref>https://www.britannica.com/biography/Jerry-J-Rawlings</ref> da e la [[Ghana]] sogya neŋkpoŋ, aloopelee bee ɛllkɔlkya mɔna ane pɔleteesa naŋ de weɛ ne a paaloŋ 1979 poɔ ta soga ane a de 1981 te tɔ 2001. O ŋmɛ la kuu ziŋ naaŋ te ta 1993, kyɛ la ziŋ yuomo ayi e Ghana yelkaŋyeli yidaandɔɔ ba naŋ ɛlɛte.<ref>https://web.archive.org/web/20190507232832/http://thecommonwealth.org/our-member-countries/ghana/history</ref><ref>https://web.archive.org/web/20200605200655/https://www.myjoyonline.com/news/national/rawlings-hails-frontline-health-workers/</ref><ref name=":0">https://www.britannica.com/biography/Jerry-J-Rawlings</ref> Ona la wederɛ naŋ ziŋ naaŋkogi toŋ kɔɔre Ghana yelkorɔ poɔ, a di naaŋ a paaloŋ yuomo pie ne awae (19).<ref>https://books.google.com/books?id=fulBCgAAQBAJ&dq=jerry+rawlings+longest+serving+leader+ghana&pg=PA37</ref><ref>https://www.bbc.com/news/world-africa-54929779.amp</ref> Rawlings wa la naaŋ Ghana poɔ "as a flight lieutenant of the Ghana Air Force" tuuro zẽẽ kyeroo coup d'état 1979 poɔ. Sɛre a lɛ, o de la weɛ ne kuu ba naŋ teɛre kyaare a bɔnne kuu gɔmenante naŋ da be naaŋ ka o ba kyɛŋ soŋ Tusidee, 15 Mɛnoɔre 1979 eŋɛ, kyɛre daare anuu ka ba na e yelkaŋyeli nuneɛ naŋ nare biŋ. Ba naŋ wa leɛre naaŋ ko yelkaŋyeli bɔnne baare, o iri la a yelkaŋyeli bɔnne ba naŋ ɛlɛte ne kuu taasidee, 31 Disembare 1981 eŋɛ onaŋ e a Provisional National Defence Council (PNDC) dakogi zu soba.<ref>https://web.archive.org/web/20240609212441/https://asq.africa.ufl.edu/adedeji_summer01/</ref> O kuu naaŋ poɔ, nensaalba yaga da nyɛ la werekao. 1992 poɔ, Rawlings da bare la a kpare-sɔglɔ toma, a mɛ a Kataweɛ Paati {National Democratic Congress (NDC)}, a leɛ a fɔrɔ yidaandɔɔ a republic anaare eŋɛ. Rawlings ko la zɔɔre vũũ 1995 poɔ a First Liberian Civil War wagere. Ba da la leɛ ɛlɛte o la 1996 poɔ a la poɔ o yuomo anaare.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=166</ref><ref>https://web.archive.org/web/20210217103356/https://myghpage.com/jerry-john-rawlings/</ref> O ɔfere buyi kpeɛbo naŋ wa baare, o bɔge a seŋ a Ghana merɛ gane naŋ wuli, Rawlings da neɛ la nu ko o potuuro John Atta Mills ka o na are yidaandɔɔloŋ 2000 poɔ. Rawlings da tona kora la African Union, Somalia toŋkorɔ.<ref>https://www.myjoyonline.com/news/au-chairperson-receives-high-representative-for-somalia-jerry-john-rawlings/</ref> O kpie 2020 poɔ o yuomo 73 poɔ ka ba da ko o state kuori.<ref>https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/ghana-buries-former-president-jerry-rawlings-with-honors-ghana-president-leader-coups-country-b1793674.html</ref><ref>https://www.theguardian.com/world/2020/nov/12/ghana-former-leader-jerry-rawlings-dies-at-73</ref> == Poɔyɛlɛ == Rawlings was born as Jerry Rawlings John on Sunday, 22 June 1947 in Accra, Ghana, to Victoria Agbotui, an Anlo Ewe from Dzelukope, Keta, and James Ramsey John, a British chemist from Castle Douglas in Kirkcudbrightshire, Scotland. His father never lived with him and his mother and went back to Britain in 1959.<ref>https://www.dailyrecord.co.uk/news/local-news/son-castle-douglas-chemist-former-23054404</ref><ref>https://www.theghanareport.com/my-mum-filled-the-void-left-by-my-dad-rawlings/</ref> Rawlings gaa la Achimota School ane "military academy" Teshie eŋɛ.<ref name=":0" /><ref>https://www.jstor.org/stable/41406753</ref> Rawlings kuli la Nana Konadu Agyeman, neɛ o naŋ pɔge ka o wa be Achimota College. Ba taa la bipɔgeba bata: Zanetor Rawlings, Yaa Asantewaa Rawlings, Amina Rawlings; ane bidɔɔyeni, Kimathi Rawlings.<ref>https://web.archive.org/web/20190802234547/https://yen.com.gh/104923-jj-rawlings-children-wife.html</ref><ref>https://www.mynewsgh.com/all-my-children-are-politicians-konadu-rawlings-makes-shocking-disclosure/</ref> Junior Agogo da e la Rawlings yɔɔ bee kpẽɛ̃ bie.<ref>https://web.archive.org/web/20230813180720/https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/SportsArchive/Mahama-s-son-Asiedu-Nketia-s-nephew-Four-Ghanaian-footballers-who-are-related-to-politicians-1545800</ref> == Kanne gaa niŋe == The following are physical books relevant to Jerry Rawlings, which may not be available online, but are added in case of looking for more information. * {{Cite book|last=Danso-Boafo|first=Kwaku|title=J. J. Rawlings and the Democratic Transition in Ghana|publisher=Ghana Universities Press|year=2012|isbn=978-996430384-6|location=Accra}} *{{Cite book|last=Ahwoi|first=Kwamena|title=Working with Rawlings|publisher=Digibooks Ghana Limited|year=2020|isbn=9789988892999|location=Tema}} *Nugent, Paul (1996). ''Big men, small boys and politics in Ghana''. London: Frances Pinter. {{ISBN|9781855673731}} See also, Shipley, Jesse Weaver. "Alternative Histories of Global Sovereignty: Ghana's Lost Revolution" ''Comparative Studies of South Asia, Africa and the Middle East''. Vol. 42, No. 2, 2022, pp. 532–537. DOI 10.1215/1089201X09988009. == Liŋki yɔlle == {{Commons}} * [https://web.archive.org/web/20120201105334/http://www.ghana-pedia.org/org/index.php?option=com_directory&listing=(Flt-Lt)%20Jeremiah%20J.%20Rawlings&page=viewListing&lid=120&Itemid=36 Flight Lieutenant Jeremiah John Rawlings] at ghana-pedia.org {{S-start}} {{S-off}} {{Succession box|title=[[Head of state of Ghana]]|before=[[Fred Akuffo]]|after=[[Hilla Limann]]|years=1979}} – {{Succession box|title=[[Head of state of Ghana]]|before=[[Hilla Limann]]|after=''Constitutional Rule'' |years=1981–1993}} {{S-bef|before=''Constitutional rule re-established in Ghana''}} {{s-ttl|title=[[President of Ghana]]|years=1993–2001}} {{S-aft|after=[[John Kufuor]]}} {{S-bef|before=[[Nicéphore Soglo]]}} {{s-ttl|title=[[Economic Community of West African States|Chairman of the Economic Community of West African States]]|years=1994–1996}} {{s-aft|after=[[Sani Abacha]]}} |- {{s-mil}} {{s-bef|before=[[Joseph Nunoo-Mensah]]}} {{s-ttl|title=[[Chief of the Defence Staff (Ghana)|Chief of the Defence Staff]] |years=November 1982 – August 1983}} {{s-aft|after=[[Arnold Quainoo]]}} |- {{s-ppo}} {{s-new}} {{s-ttl|title=[[National Democratic Congress (Ghana)|National Democratic Congress presidential candidate]]|years=[[1992 Ghanaian presidential election|1992]], [[1996 Ghanaian presidential election|1996]]}} {{S-aft|after=[[John Atta Mills]]}} {{S-end}} {{Heads of State of Ghana}} {{Ghana topics}} {{Authority control}} == Sommo Yizie == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Rawlings, Jerry}} [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] [[Category:Nensaala]] [[Gbuli:Feminism ane Folklore 2025]] d88xqr1zethzzx4h4ioy36iavxw52ng Food art 0 6820 60142 60125 2026-04-24T21:01:03Z Vision L1 19 60142 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q1278380}} Bondiraa maalo la bonzaa naŋ maale yitaa ne bondirii, daa/bonnyuuri bee bonzaa naŋ e bone naŋ na baŋ gaa nensaala noɔre poɔ ka wuli ka o di ka o sigi poɔ, ka a bombalaa na taa veɛloŋ kaŋa kyɛ tagera noba lanna taa. O na baŋ e la bone naŋ na baŋ poŋi eŋ ziiri ayi bee ziiri ata gba, aseŋ dɔrɔweraa<ref>[https://web.archive.org/web/20211104215246/https://redhongyi.com/portfolio/iamnotavirus/ #IAMNOTAVIRUS"]. ''Red Hong Yi''. Archived from [https://redhongyi.com/portfolio/iamnotavirus/ the original] on 4 November 2021. Retrieved 6 April 2021.</ref>. Bondirii maaloo na baŋ e la o meŋ toɔraa yelnyɔgeraa. Pampana ŋa bondimaaleba taa yelerre tɛɛtɛɛ ba naŋ maŋ de maale ne bondirii, pampana ŋa ka fooŋ kaa nɛy, enfuomo boŋŋmaara bebe la ka ba maŋ de ŋmaa ne bondirii a biŋ ka dare kaŋa ka o le senselloŋ ka ba sellɛ koro taa. Bondirii bonsɛgemare<ref>[https://hirshhorn.si.edu/exhibitions/rirkrit-tiravanija-whos-afraid-of-red-yellow-and-green/ Rirkrit Tiravanija: (who's afraid of red, yellow and green)".] ''Smithsonian''. Hirshhorn Museum and Sculpture Garden. Retrieved 6 April 2021.</ref> boma aseŋ kusibe, ane a taaba mine. == '''Bondirii maaloo yelnyɔgere''' == Bondirii maaloo taa la sobie gyamaa, azuiŋ noba gyamaa naŋ be bondirii maaloo poɔ, kaŋa zaa maŋ taa sobie na o naŋ maŋ tu kyɛ maale o bondirii ka o soba ba tu a saaŋkompare bondirii maaloo sobiri.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-:1_3-0</ref> Ba taa ba meŋa sobie ane lɛ ba naŋ maŋ tu kyɛ maale b0ndiraa kaŋa naŋ ba maŋ taa kaabo ka o leɛ taa kaabo, ba maŋ vɛŋe la ka a bondiraa na yi gbaŋgbale ka neɛzaa baŋ o pare. === '''Nyaabo''' === [[Duoro kɔre:Liberty Bell made of fruit (3410235098).jpg|thumb]] Bondimaale boma mine maŋ yi la boma meŋa noba naŋ de enfuomo maaloo a maale ne, a ba e boma naŋ e bondirii meŋnaŋa. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-:4_4-0</ref>Aŋa sikyiri, kamaana butter a ne weɛ boŋkoɔre mine e la boma naŋ wa a 19<sup>th</sup> ane 20<sup>th</sup> yuomo poɔ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-5</ref> A yi a 20<sup>th</sup> uomo poɔ, ane 21<sup>st</sup> yuomo poɔ, a wagere na la ka neɛzaa nyɛ ka a soŋ la ka ba zaa poɔ a ziyuo yɛlɛ poɔ, a saŋa la ka bondirii enfuomo  ane bondimaaleboma enfuoni pãã piili pore ziezaa. A ziiri na enfuomo ŋmaabo ŋa naŋ da maŋ bebe la zie na ba naŋ koɔrɔ bondirii, ba ŋmaa la lɛ ba naŋ maŋ pili a bondirii ane ɔrebare a de eŋ  saseɛ poɔ bee a kompiita poɔ ka noba na baŋ be ziezaa kyɛ boɔle ka ba de toɔle o soba. A ziiri mine ba naŋ maŋ ŋma a enfuomo ama eŋ la a instagram, faɔebook, ane tiktok, a ziiri ama la sage ko noba naŋ maŋ yɔ ŋmaara enfuomo ane noba naŋ maala enfuomo ka ba maŋ maale a ŋmaa eŋ ka noba nyɛ ba gɔɔloŋ bee lɛ Naaŋmene naŋ ko ba barebo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-6</ref> == '''Maalo/eebo''' == [[Duoro kɔre:Postcard of John K. Daniels’s butter sculpture of a boy, cow, and calf, Iowa State Fair, 1904.jpg|thumb]] Saaŋkompare bondirii maaloo poŋi eŋ la ziiri ayi, == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:gɔɔroŋ]] mw6t4d9vlfqayd5ucucoe5tvlrse16b 60143 60142 2026-04-24T21:05:37Z Vision L1 19 60143 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q1278380}} Bondiraa maalo la bonzaa naŋ maale yitaa ne bondirii, daa/bonnyuuri bee bonzaa naŋ e bone naŋ na baŋ gaa nensaala noɔre poɔ ka wuli ka o di ka o sigi poɔ, ka a bombalaa na taa veɛloŋ kaŋa kyɛ tagera noba lanna taa. O na baŋ e la bone naŋ na baŋ poŋi eŋ ziiri ayi bee ziiri ata gba, aseŋ dɔrɔweraa<ref>[https://web.archive.org/web/20211104215246/https://redhongyi.com/portfolio/iamnotavirus/ #IAMNOTAVIRUS"]. ''Red Hong Yi''. Archived from [https://redhongyi.com/portfolio/iamnotavirus/ the original] on 4 November 2021. Retrieved 6 April 2021.</ref>. Bondirii maaloo na baŋ e la o meŋ toɔraa yelnyɔgeraa. Pampana ŋa bondimaaleba taa yelerre tɛɛtɛɛ ba naŋ maŋ de maale ne bondirii, pampana ŋa ka fooŋ kaa nɛy, enfuomo boŋŋmaara bebe la ka ba maŋ de ŋmaa ne bondirii a biŋ ka dare kaŋa ka o le senselloŋ ka ba sellɛ koro taa. Bondirii bonsɛgemare<ref>[https://hirshhorn.si.edu/exhibitions/rirkrit-tiravanija-whos-afraid-of-red-yellow-and-green/ Rirkrit Tiravanija: (who's afraid of red, yellow and green)".] ''Smithsonian''. Hirshhorn Museum and Sculpture Garden. Retrieved 6 April 2021.</ref> boma aseŋ kusibe, ane a taaba mine. == '''Yelsoore''' == Bondirii maaloo taa la sobie gyamaa, azuiŋ noba gyamaa naŋ be bondirii maaloo poɔ, kaŋa zaa maŋ taa sobie na o naŋ maŋ tu kyɛ maale o bondirii ka o soba ba tu a saaŋkompare bondirii maaloo sobiri.<ref>Telfer, Elizabeth (1996). [https://www.filosoficas.unam.mx/docs/616/files/Telfer%20Food%20as%20Art.pdf "3. Food as Art"] (PDF). ''Food for Thought''. London, New York: Psychology Press. pp. 9–49. ISBN [[:en:Special:BookSources/978-0-415-13382-1|<bdi>978-0-415-13382-1</bdi>.]]</ref> Ba taa ba meŋa sobie ane lɛ ba naŋ maŋ tu kyɛ maale b0ndiraa kaŋa naŋ ba maŋ taa kaabo ka o leɛ taa kaabo, ba maŋ vɛŋe la ka a bondiraa na yi gbaŋgbale ka neɛzaa baŋ o pare. === '''Nyaabo''' === [[Duoro kɔre:Liberty Bell made of fruit (3410235098).jpg|thumb]] Bondimaale boma mine maŋ yi la boma meŋa noba naŋ de enfuomo maaloo a maale ne, a ba e boma naŋ e bondirii meŋnaŋa. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-:4_4-0</ref>Aŋa sikyiri, kamaana butter a ne weɛ boŋkoɔre mine e la boma naŋ wa a 19<sup>th</sup> ane 20<sup>th</sup> yuomo poɔ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-5</ref> A yi a 20<sup>th</sup> uomo poɔ, ane 21<sup>st</sup> yuomo poɔ, a wagere na la ka neɛzaa nyɛ ka a soŋ la ka ba zaa poɔ a ziyuo yɛlɛ poɔ, a saŋa la ka bondirii enfuomo  ane bondimaaleboma enfuoni pãã piili pore ziezaa. A ziiri na enfuomo ŋmaabo ŋa naŋ da maŋ bebe la zie na ba naŋ koɔrɔ bondirii, ba ŋmaa la lɛ ba naŋ maŋ pili a bondirii ane ɔrebare a de eŋ  saseɛ poɔ bee a kompiita poɔ ka noba na baŋ be ziezaa kyɛ boɔle ka ba de toɔle o soba. A ziiri mine ba naŋ maŋ ŋma a enfuomo ama eŋ la a instagram, faɔebook, ane tiktok, a ziiri ama la sage ko noba naŋ maŋ yɔ ŋmaara enfuomo ane noba naŋ maala enfuomo ka ba maŋ maale a ŋmaa eŋ ka noba nyɛ ba gɔɔloŋ bee lɛ Naaŋmene naŋ ko ba barebo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-6</ref> == '''Maalo/eebo''' == [[Duoro kɔre:Postcard of John K. Daniels’s butter sculpture of a boy, cow, and calf, Iowa State Fair, 1904.jpg|thumb]] Saaŋkompare bondirii maaloo poŋi eŋ la ziiri ayi, == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:gɔɔroŋ]] 9wr48qtcukxwcxrer55b7wfruzo0f8g 60144 60143 2026-04-24T21:07:56Z Vision L1 19 60144 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q1278380}} Bondiraa maalo la bonzaa naŋ maale yitaa ne bondirii, daa/bonnyuuri bee bonzaa naŋ e bone naŋ na baŋ gaa nensaala noɔre poɔ ka wuli ka o di ka o sigi poɔ, ka a bombalaa na taa veɛloŋ kaŋa kyɛ tagera noba lanna taa. O na baŋ e la bone naŋ na baŋ poŋi eŋ ziiri ayi bee ziiri ata gba, aseŋ dɔrɔweraa<ref>[https://web.archive.org/web/20211104215246/https://redhongyi.com/portfolio/iamnotavirus/ #IAMNOTAVIRUS"]. ''Red Hong Yi''. Archived from [https://redhongyi.com/portfolio/iamnotavirus/ the original] on 4 November 2021. Retrieved 6 April 2021.</ref>. Bondirii maaloo na baŋ e la o meŋ toɔraa yelnyɔgeraa. Pampana ŋa bondimaaleba taa yelerre tɛɛtɛɛ ba naŋ maŋ de maale ne bondirii, pampana ŋa ka fooŋ kaa nɛy, enfuomo boŋŋmaara bebe la ka ba maŋ de ŋmaa ne bondirii a biŋ ka dare kaŋa ka o le senselloŋ ka ba sellɛ koro taa. Bondirii bonsɛgemare<ref>[https://hirshhorn.si.edu/exhibitions/rirkrit-tiravanija-whos-afraid-of-red-yellow-and-green/ Rirkrit Tiravanija: (who's afraid of red, yellow and green)".] ''Smithsonian''. Hirshhorn Museum and Sculpture Garden. Retrieved 6 April 2021.</ref> boma aseŋ kusibe, ane a taaba mine. == '''Yelsoore''' == Bondirii maaloo taa la sobie gyamaa, azuiŋ noba gyamaa naŋ be bondirii maaloo poɔ, kaŋa zaa maŋ taa sobie na o naŋ maŋ tu kyɛ maale o bondirii ka o soba ba tu a saaŋkompare bondirii maaloo sobiri.<ref>Telfer, Elizabeth (1996). [https://www.filosoficas.unam.mx/docs/616/files/Telfer%20Food%20as%20Art.pdf "3. Food as Art"] (PDF). ''Food for Thought''. London, New York: Psychology Press. pp. 9–49. ISBN [[:en:Special:BookSources/978-0-415-13382-1|<bdi>978-0-415-13382-1</bdi>.]]</ref> Ba taa ba meŋa sobie ane lɛ ba naŋ maŋ tu kyɛ maale b0ndiraa kaŋa naŋ ba maŋ taa kaabo ka o leɛ taa kaabo, ba maŋ vɛŋe la ka a bondiraa na yi gbaŋgbale ka neɛzaa baŋ o pare. === '''Nyaabo''' === [[Duoro kɔre:Liberty Bell made of fruit (3410235098).jpg|thumb]] Bondimaale boma mine maŋ yi la boma meŋa noba naŋ de enfuomo maaloo a maale ne, a ba e boma naŋ e bondirii meŋnaŋa. <ref>Neill, Alex; Ridley, Aaron; Tefler, Elizabeth (2002). ''Arguing about art: Contemporary Philosophical Debates''. Routledge. p. 11.</ref>Aŋa sikyiri, kamaana butter a ne weɛ boŋkoɔre mine e la boma naŋ wa a 19<sup>th</sup> ane 20<sup>th</sup> yuomo poɔ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-5</ref> A yi a 20<sup>th</sup> uomo poɔ, ane 21<sup>st</sup> yuomo poɔ, a wagere na la ka neɛzaa nyɛ ka a soŋ la ka ba zaa poɔ a ziyuo yɛlɛ poɔ, a saŋa la ka bondirii enfuomo  ane bondimaaleboma enfuoni pãã piili pore ziezaa. A ziiri na enfuomo ŋmaabo ŋa naŋ da maŋ bebe la zie na ba naŋ koɔrɔ bondirii, ba ŋmaa la lɛ ba naŋ maŋ pili a bondirii ane ɔrebare a de eŋ  saseɛ poɔ bee a kompiita poɔ ka noba na baŋ be ziezaa kyɛ boɔle ka ba de toɔle o soba. A ziiri mine ba naŋ maŋ ŋma a enfuomo ama eŋ la a instagram, faɔebook, ane tiktok, a ziiri ama la sage ko noba naŋ maŋ yɔ ŋmaara enfuomo ane noba naŋ maala enfuomo ka ba maŋ maale a ŋmaa eŋ ka noba nyɛ ba gɔɔloŋ bee lɛ Naaŋmene naŋ ko ba barebo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Food_art#cite_ref-6</ref> == '''Maalo/eebo''' == [[Duoro kɔre:Postcard of John K. Daniels’s butter sculpture of a boy, cow, and calf, Iowa State Fair, 1904.jpg|thumb]] Saaŋkompare bondirii maaloo poŋi eŋ la ziiri ayi, == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:gɔɔroŋ]] plinpcxt7yevm7175g3r5yx7lw9c45w Event:Wiki Loves Africa 2026 in Ghana Photo Walk 1728 6838 60141 60091 2026-04-24T20:38:50Z Vision L1 19 60141 wikitext text/x-wiki This is an international photo contest registered by Dagbani Wikimedia User Group for the Mabia Communities, and [[metawiki:Dagaare_Wikimedia_Community|Dagaare community]] in collaboration with [[metawiki:Wali_Wikimedia_Community|Wali Community]] is organizing a photo walk event to bust contributions. 3olh6hgmterwxicfrzjmgl6hg4e6unr