Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.2
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Tɛmpileti:Country data South Vietnam
10
4727
60758
45133
2026-05-14T01:00:41Z
CommonsDelinker
50
Replacing FNL_Flag.svg with [[File:Flag_of_the_National_Liberation_Front_of_South_Vietnam,_Flag_of_South_Vietnam_(1975–1976).svg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningl
60758
wikitext
text/x-wiki
{{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}}
| alias = South Vietnam
| flag alias = Flag of South Vietnam.svg
| flag alias-1975 = Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg
| flag alias-war = War flag of South Vietnam.svg
| flag alias-air force = Flag of the Republic of Vietnam Air Force.svg
| flag alias-army = Flag of the Army of the Republic of Vietnam.svg
| flag alias-naval = Naval ensign of South Vietnam.svg
| link alias-air force = Republic of Vietnam Air Force
| link alias-army = Army of the Republic of Vietnam
| link alias-naval = Republic of Vietnam Navy
| flag alias-military = Flag of the RVNMF.svg
| link alias-military = Republic of Vietnam Military Forces
| flag alias-navy = Flag of the Republic of Vietnam Navy.svg
| link alias-navy = Republic of Vietnam Navy
| flag alias-marines = Flag of the Republic of Vietnam Marine Division.svg
| link alias-marines = Republic of Vietnam Marine Division
| link alias-tennis = Vietnam {{{mw}}} Cup team
| size = {{{size|}}}
| name = {{{name|}}}
| altlink = {{{altlink|}}}
| altvar = {{{altvar|}}}
| variant = {{{variant|}}}
<noinclude>
| var1 = 1975
| var2 = war
| redir1 = Republic of Vietnam
| related1 = Vietnam
</noinclude>
}}
qmjs58op2uhhdcasgxptwy2kumufuk3
Adams Apples
0
6856
60728
60424
2026-05-13T16:58:42Z
Anthony Dery
16
60728
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q18350165}}
'''''Adams Apples''''' e la sinii Ghana noba naŋ lantaa a maale ka ba naŋ la, Yvonne Okoro, Joselyn Dumas, John Dumelo, Naa Ashorkor Mensa-Doku, Anima Misa Amoah, Adjetey Anang, Helene Asante, SoulKnight Jazz, Jasmine Baroudi, Vincent McCauley, Roselyn Ngissah, Fred Kanebi.<ref>Mayer, Erika (20 April 2014). "ADAMS APPLES (2011)". African Archive. Retrieved 12 October 2014.</ref> A sinii ŋa e la bone naŋ kyoge kyoge taa, onaŋ ka nansaala bee ka bɔrefɔ maŋ boɔle ka “chapter” neɛ naŋ soŋ ka a sinii ŋa yi gbaŋgbale poɔ la Ken Attoh kyɛ ka Shirley Frimpong-Manso.<ref>Southwood Russell (28 April 2011). "Ghana: Adam's Apples Launches an Innovative Ten-Part Film Series". ''All Africa''. allAfrica.com. Retrieved 12 October 2014.</ref> la wuli sobie na ba naŋ na tu kyɛ ka a sinii ŋa e bonsoŋ.
A sinii ŋa tu la lɛ a Adams ne o yideme nyɔvore yɛlɛ naŋ tu bee a waa, ka banaŋ la Doris Adams, (Anima Misa Amoah), onaŋ la da e o pɔge-kpaa, a taa pɔgeyaare bata ka ba naŋ la Baaba (Okoro), Jennifer (Dumas) ane Kuukua (Mensah-Doku), a sinii wulo la lɛ banaŋ moɔrɔ bee bala ne ba laŋkpeɛbo, nomo yeltarre, meŋa poɔ yɛlɛ yelsɔgelaa, zirii ŋmaa eŋ taa ane dabaŋkalɛ. Enfuomo kompiita kaŋa poɔ la ka da maŋ iri a sinii ŋa ka noba kaara, a 2013 yuoni saŋa a o Toloŋ kyuu poɔ, a pãã yi be la ba la de o eŋ a sinii kompiita daga naŋ be a saseɛ poɔ ka ba boɔlɔ ka DStv's Africa Magic; A Sinii daga ŋa piili yuoni yeni sɛre ka sinii ŋa ba yi gbaŋgbale poɔ bee a kpɛ saseɛ poɔ ka gyamaa baŋ o.<ref>Whitman, Myne (13 February 2013). "Adams Apples Season 2 Premieres Feb 14th". Romance Meets Life. Archived from the original on August 2, 2014. Retrieved 12 October 2014.</ref><ref>Aiki, Damilare (20 February 2013). "Joselyn Dumas, Majid Michel, Shirley Frimpong-Manso, John Dumelo & Deborah Vanessa at the "Adams Apple" Season 2 Premiere in Ghana - Photos". ''Bella Naija''. bellanaija.com. Retrieved 12 October 2014.</ref>
== '''Noba naŋ lantaa a maale a sinii ŋa la bama''' ==
· Anima Misa Amoah onaŋ la di a yuori Doris Adams
· Yvonne Okoro onaŋ la di a yuori Baaba Adams Smith
· Joselyn Dumas onaŋ la di a yuori Jennifer Adams
· Naa Ashorkor Mensah-Doku onaŋ la di a yuori Kuukua Adams
· Adjetey Anang onaŋ la di a yuori Albert Amankwah (or Albert Adams)
· Helene Asante onaŋ la di a yuori Ivy Amankwah (or Ivy Adams)
· SoulKnight Jazz onaŋ la di a yuori Chris Smith
· John Dumelo onaŋ la di a yuori Denu McCarby
· Jasmine Baroudi onaŋ la di a yuori Michelle
· Vincent McCauley onaŋ la di a yuori Foo
· Fred Kanebi onaŋ la di a yuori Gerald
· Roselyn Ngissah onaŋ la di a yuori Linda
· Fiifi Coleman onaŋ la di a yuori Chidi
· Sesanu Gbadebo onaŋ la di a yuori Eric
== '''Sinii poŋi eŋ la gbulogbulo''' ==
A sinii ŋa naŋ poŋi eŋ gbulogbulo poɔ e la boma ba naŋ da maŋ iri boŋyeni boŋyeni ka a yiri gbaŋgbale kyuu zaa poɔ, sinii zaa gbuli da maŋ de la kyuure pie kyɛ ka ba baŋ toɔ iri o bare
· ''Adams Apples: ( Yideme nentaŋ )The Family Ties'' (2011)
· ''Adams Apples: ( bɛle nyɔgetaa)Twisted Connections'' (2011)
· ''Adams Apples: ( Yielluŋ kyeɛrebɛ) Musical Chairs'' (2011)
* ''Adams Apples: Torn'' (2011)
* ''Adams Apples: Duplicity'' (2011)
* ''Adams Apples: Showdown'' (2011)
* ''Adams Apples: ( Pare wuobu) Confessions'' (2011)
* ''Adams Apples: ( Zɔɔre ) Fight or Flight'' (2012)
* ''Adams Apples: ( Faabo) Rescue Mission'' (2012)
* ''Adams Apples: ( Bompaala piilu) New Beginnings'' (2012)
== '''A sinii iribu daare''' ==
A sinii ŋa wɛlemɛ danweɛ soba da yi la gbaŋgbale a Kɛkɛŋmɛ kyuu beri pie ne anuu poɔ a yuoni 2011 naŋ pare poɔ. A sinii wɛlemɛ danweɛ soba piilu da e la Kɛkɛŋmɛ kyuu beri lezare yeni, a 2011 yuoni poɔ. A sinii ŋa wɛlemɛ danweɛŋ soba baaroo soba meŋ da e la Borebo kyuu beri lezare ne anuu, a 2012<ref>"Adams Apples: Finally it all ends here". ModernGhana.com. 24 May 2012. Retrieved 12 October 2014.</ref><ref>"Adams Apples Chapter 10 Premieres On Friday May 25". ''Entertainment Ghana''. Entertainment in Ghana. 22 May 2012. Archived from the original on 17 October 2014. Retrieved 13 October 2014.</ref> yuoni poɔ. A 2012<ref>Febiri, Chris-Vincent A. (31 December 2012). "'The Complete 10 Chapter Adams Apples DVD Box Set' Is Out For Sale At Airport Shell, Accra…Get Yours NOW!". ''Ghana Celebrities''. Ghanacelebrities.com. Retrieved 13 October 2014.</ref> yuoni na poɔ, a Borenyɛ kyuu poɔ, a sinii daga gbuli zaa da kpɛ la noba nuuriŋ ka ba maŋ toɔ kaa o wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. Adams Apples sinii ŋa be Demand Africa Archived 2019-08-30 a kompiita saseɛ poɔ a Wayback Machine.
== '''A Sinii Yelkyɛrre Sagedeebo''' ==
A sinii wɛlemɛ kaŋa zaa da e boma neɛzaa naŋ de ka o e sinii soŋ. A Nollywood sinii maale maaleba da la maaleŋ maale a sinii ŋa, ba gyɛle la a sinii soŋ a nyɛ o baaroo zie, ba da moore ko la yelzaa naŋ naŋ da e a sinii ŋa poɔ, kyɛ wuli ba teɛroŋ kyaare a sinii. Shirley da maale la a sinii ŋa ka o gaŋ lɛ ba naŋ daŋ baŋ ka ba maale o ka o waa. A yelseɛlee naŋ be a Adams Apple sinii ŋa poɔ la, o taa la yelzuri na maŋ tɔ neɛzaa naŋ kaa a sinii ŋa sukyiri. Bonso a sinii wuli nomo o poɔ, ane kore gantaa, a sinii naŋ wuli lɛ neɛ naŋ na baŋ e a faa o meŋa a yi ka o neŋ o taaba wa kpeɛrɛ kyakya pɔge bee dɔɔ eŋɛ, a sinii naŋ wuli lɛ neɛ naŋ na baŋ e baŋ neɛ naŋ noŋ fo ne o poɔ a sereŋ wuli ka o soba boɔrɔ fo ane neɛ naŋ pilipili fo nimitoɔre kyɛ ba boɔrɔ fo ne o sukyiri, a sinii naŋ wuli lɛ neɛ naŋ e nemmenne ane bambuori koŋ baŋ poɔ tɛɛtɛɛ, a sinii wuli lɛ neɛ naŋ na e nyɔge o meŋa a yi yɛlɛ mine o naŋ e pare, kyɛ dɛnne o meŋa ka o daŋ koŋ la e a taaba zaa. Ama zaa puoriŋ, a sinii wuli la lɛ noba taabo naŋ taa tɔnɔ, ane ka fooŋ de naaŋmene yɛlɛ de fo yelzaa maŋ nyɛ la eebo. <ref>"Adams Apples: New Beginnings". Nollywood Reinvented. 24 October 2012. Retrieved 16 October 2014.</ref>Victor Olatoye naŋ e a Nollywood peɛpeɛrɛ kaŋa, a o peɛroo poɔ o ko la a sinii magere 3.5 a yi a sinii wɛlemɛ danweɛŋ soba te ta a ata soba, o peɛre baaroo poɔ o yeli ka fooŋ wa boɔro sinii ka fo kaa ka fo poɔ pɛle, ka fo yɛŋ you, ka fo teɛroŋ leɛ gaa sɛŋgaŋ lamboriŋ, ka fooŋ wa boɔrɔ ka fo la laare, ka fooŋ be wahala poɔ kyɛ naŋ boɔrɔ ka fo maŋ toɔ a la, ka lɛ de Adams Apple sinii ŋa a kaa. O yelbaaroo poɔ, o yeli ka de fo nyemɛ a pɛge ka a yi faratata a baŋ ka fo naŋ maŋ la la a you nyemɛ. <ref>Olatoye, Victor. "Movie Archives". Nollywood Critics. Archived from the original on 16 October 2014. Retrieved 12 October 2014.</ref>N na de yelbiri boŋyeni bigiri ne Shirley Frimpong Mason’s sinii paala o naŋ maale, Adams Apples e la '''Bonsoŋ.''' Bonso yelzaa naŋ be a sinii poɔ taa la yɛŋ wulibu o poɔ. A piili a deɛdeɛnemɛ, a enfuomo veɛloŋ, a yielluŋ a sinii poɔ, a bonsuuri a sinii poɔ, bonzaa a sinii poɔ taa eŋyuo.<ref>"Film Review/Alert: Adams Apples (Shirley Frimpong's Latest)". Circumspecte. 23 April 2011. Archived from the original on 18 October 2014. Retrieved 13 October 2014.</ref>
== '''Sɔroo ziiri mine''' ==
· Official website
· ''Adams Apples'' at IMDb
· Adams Apples Archived 2019-08-30 at the Wayback Machine on Demand Africa
== '''Sommo Yizie''' ==
[[Category: Dagaare]]
[[Category: gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Sini]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
teek5jxa3xrcqzh4912j73zr4l89ayp
Akwaaba
0
6876
60731
60449
2026-05-13T16:59:42Z
Anthony Dery
16
60731
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q85740339}}
Akwaaba e la 2019 Ghana sini ka Cornelius Phanthomas ka ba boɔlɔ Kobi Rana sɛge kyɛ maale o eŋ.<ref>https://www.graphic.com.gh/showbiz/ghana-movies/akwaaba-premieres-on-valentine-s-day.html</ref><ref>https://www.modernghana.com/entertainment/56312/kobi-rana-out-with-another-hot-movie-titled-akwaab.html</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Moesha-Boduong-features-in-Kobi-Rana-s-latest-movie-Akwaaba-717546</ref>
== Lɛ a deɛne naŋ tu taa ==
* Bishop Nyarko
* Gloria Osei Sarfo
* Efia Odo
* Moesha Boduong
* Baby Blanche
* Afi Kpodo
== Sommo yizie ==
[[Category: Dagaare]]
[[Category: gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Sini]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
bcygq54km0ibezhqpf6uhavjuhdlzq6
Azonto Ghost
0
6877
60734
60450
2026-05-13T17:00:50Z
Anthony Dery
16
60734
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q59725613}}
A zonto Ghost e la Ghana sini naŋ Liwin ka o e a deɛdeɛ nimizie. A sini poɔ, o yɔɔ da ko o la bonso ba ba ko o la bondannoo gyamaa. O seɛ da dɔɔnɛ ba la a ko ba zaa bonyeni bonyeni. O naŋ da naŋ voorɔ, o da nɔŋ ka o seɛrɛ Azonto. Azuiŋ wagere zaa ka onaŋ na dɔɔ o dɔgerɔ zaa o maŋ seɛ la Azonto sɛre.<ref>https://www.myjoyonline.com/entertainment/2015/March-31st/azonto-ghost-was-my-breakthrough-song-bisa-kdei.php</ref><ref>https://www.modernghana.com/amp/entertainment/20453/azonto-ghost-reloaded-with-lil-wayne.html</ref>
== Deɛdeɛnebe ==
* Kwadwo Nkansah (Liwin) naŋ e Adade
* Kojo Poku naŋ e Nana Nkankom
* Bill Asamoah naŋ e Ampong
* Mabel Ametor naŋ e Ama
* Martha Joyce naŋ e Afrakoma
* Reagan Nana naŋ e Samuel
* Patricia Bentum naŋ e Kwakyewa
* Kwame Boakye naŋ e Asadu
* Comfort Fobi as Fobi
* Mercy Heyford naŋ e Adjoa
* Benedicta Ghafa
== Saakonnoo gyamaa poɔ ==
A meme" oh N Naaŋmene wow! Naŋ yi a sini ŋa poɔ. Ka pɔge wa yeli ka o taa la poɔ ka a ta kyuuri ata. Liwin ba maŋ yeli ka oh n naaŋm.<ref>https://www.okayafrica.com/oh-my-god-wow-meme-azonto-ghost/</ref>
== Sommo yizie ==
[[Category: Dagaare]]
[[Category: gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Sini]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
oeex7m1fnsj6frsyfytwbc6xil594lu
Gold Coast Lounge
0
6883
60736
60458
2026-05-13T17:02:25Z
Anthony Dery
16
60736
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q105614969}}
[[Duoro kɔre:Gold Coast Lounge.jpg|thumb|
{| class="wikitable"
| colspan="2" |Poster
|-
!Directed by
|Pascal Aka
|-
!Starring
|Adjetey AnangFred Nii AmugiAkofa Edjeani AsieduAlphonse MenyoCina SoulZynnell Zuh
|-
!Release date
|
* 2020
|-
!Teŋɛ/Paaloŋ
|Ghana
|-
!Kɔkɔre
|Bɔrefɔ
|}
]]
Gold Coat Lounge e la Ghan sinii maalaa kaŋa, ka ba boɔlɔ o neo-noir sinii, Pascal Aka la da wuli sobie na a sinii naŋ tu kɛj toɔ maale velaa. Noba mine meŋ bebe naŋ soŋ bee poɔ ka a sinii ŋa toɔ maale yi yeŋ poɔ. Ka banaŋ la Alphonse Menyo, Adjetey Anang, Zynnell Zuh, ane Raquel.<ref>Asankomah, Tony (2020-01-05). "Movie Review: Gold Coast Lounge, Pascal Aka Breaking the Mould With 'Afro-Noir'". ''GhMovieFreak''. Retrieved 2021-02-06.</ref><ref name=":0">Asankomah, Tony (2022-01-05). ""Gold Coast Lounge" secures streaming deal with US streaming company TOPIC". ''GhMovieFreak''. Retrieved 2022-02-03.</ref><ref>"Award winning Ghanaian director on his movie 'Gold Coast Lounge' premiering in the United States and Canada". ''www.gq.co.za''. Retrieved 2022-02-03.</ref><ref>Filmzie. "Filmzie - Gold Coast Lounge (2020)". ''filmzie.com''. Retrieved 2025-09-10.</ref>
== '''Lɛ a sinii naŋ maale.''' ==
A Gold Coast Lounge, John Donkor’s la da e a deɛdeɛnɛ naŋ da deɛne a yelfa-errɛ a sinii poɔ, a sninii poɔ ona la ka neɛzaa baŋ ka o e a dakoreŋ Ghana neɛkaŋa. A saŋa na a Ghana naŋ da boɔrɔ ka ba faa ba meŋa yi a nansaalba nuuriŋ yelerre la ka ba de deɛne. A deɛne ŋa wuli la lɛ noba soŋ ka gɔbenɛnte paala . A wagere ŋa poɔ, Donkor da la aneɛ naŋ da be a nenpɔgere die poɔ, kyɛ ka Lounge la da kaara Donkor sinii toma poɔ, Daniel ane Wisdom la noba naŋ da kaara o.<ref>''Gold Coast Lounge (2020) ⭐ 5.7 | Crime, Drama, Romance''. Retrieved 2025-09-10 – via m.imdb.com.</ref>
A noba zaa Donkor, Wisdow, ane Daniel, a sinii poɔ ba leɛre la ba eŋa ba naŋ kore yaga zaa, a sinii poɔ ba eŋa dendɔnne kyɛ ka a pãã wuli ka ka yelzaa na sige Daniel la neɛ naŋ peɛle ka o di Donkor kyɛŋ boma, kyɛ ko wisdom.
A saŋa banaŋ wa ko aba wederɛ bare, lɛ wuli ka a neŋkpoŋ a ba poɔ la na yi leɛre o zu, a wulo le a yelfaare eebo sobie peɛroo.<ref>"GOLD COAST LOUNGE". ''FILM AFRICA 2020''. 2020-09-28. Archived from the original on 2021-01-17. Retrieved 2021-02-06.</ref><ref>"Gold Coast Lounge". ''www.luxorafricanfilmfestival.com''. Retrieved 2021-02-06.</ref><ref>Okehie, Sonia (2019-11-02). "Pascal Aka's new Movie "Gold Coast Lounge" Premieres in January 2020". ''Ghana Film Industry''. Archived from the original on 2021-05-12. Retrieved 2021-02-06.</ref><ref name=":0" /><ref>"Gold Coast Lounge | African Film Festival, Inc". Retrieved 2025-09-10.</ref>
== '''A Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ''' ==
· Alphonse Menyo a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ as Daniel
· Pascal, also known a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Wisdom
· Raquel Ammah a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Rose
· Fred Nii Amugi a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Inspector Adwene Mu Ti
· Adjetey Anang a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ John Donkor
· Akofa Edjeani Asiedu a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Auntie Adjoa
· Gideon Boakye a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Yaw
· Etta JoMaria a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Daniel's Sister
· Cina Soul a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Ama
· Zynnell Zuh a sinii poɔ naŋ la ka ba boɔlɔ Akatua
== '''Kyɔɔtaare''' ==
A 2019 yuoni poɔ, A sinii ŋa la ka da de neŋ a kyɔɔtaa anii soba a Ghana Sinii Kyɔɔtaa terebo poɔ, a snii ŋa neŋ o zu la ka ba de de a kyɔɔtaare ayoɔbo a Golden Sinii Kyɔɔtaa terebo saŋa a 2020 yuoni poɔ.<ref>Asankomah, Tony (2022-01-05). ""Gold Coast Lounge" secures streaming deal with US streaming company TOPIC". ''GhMovieFreak''. Retrieved 2022-02-05.</ref>
== '''Sommo Yizie''' ==
[[Category: Dagaare]]
[[Category: gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Sini]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
06i32tm6rk05jv3kk8jstgv1dzknl8y
A Stab in the Dark (film)
0
6921
60725
60557
2026-05-13T16:57:16Z
Anthony Dery
16
60725
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q58492738}}
A stab in the Dark e la 1999 naasaale kɔkɔre sini Ghana poɔ ka Bam Nemesia, Ltd. sɛge kyɛ ka Veronica Quarshie maale. O libiyɛlɛ <ref>https://books.google.com/books?id=2msxBwAAQBAJ&q=%22A+stab+in+the+dark%22+ghana&pg=PA108</ref>ane yelemmo da nyɛ la zunuo a da nyɛ a sini soŋ kyɔɔtaare a Ghana sini kyɔɔtaare a yuoni 200 poɔ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4438-5749-9</ref>
== Lɛ a deɛne naŋ tu taa ==
A pɔgelee kaŋa da bɛle o zɔmeŋɛ, o da leɛ boɔrɔ la a o kyɛnɛ ba saga na ba naŋ da de o kaara. A sini taa la bongyamaa o poɔ ka ana la (A Stab in the Dark 1,2, Ripples: A Stab in Dark 3, Ripples 2, and Ripples 3) billi ne pɔgelee kaŋa nyɔvore yɛlɛ naŋ kyaara ne a donɛɛ zu yeltɛɛtɛɛ<ref>http://africa-archive.com/gh/a-stab-in-the-dark-series1999-2003</ref>
A Stab in the Dark poɔ, a deɛdeɛkaraa, Effe, da veɛlɛ la naŋ maŋ boɔrɔ ka o boɔrɔ dɔɔbɛrɛ gbɛɛ yaga dɔbo naŋ taa pɔgeba. Effe da yi la o yiri poɔ bonso da ba boɔrɔ ka o ma yele a lɛ o naŋ erɛ. O da gaa kpeɛrɛ la o zɔmeŋɛ ne o yiri deme zie.
O naŋ da be a o zɔmeŋɛ Kate yiriŋ, Effe da gaŋ ne Kate ba a vɛŋ ka yiri taa posaanaa.
A sini anuu poɔ, Effe da leɛ la o eebo, o naŋ da na saana yiri noba yɛlɛ bee boɔrɔ pɔgeba serebe, o da leɛ soŋ la a maala kultaa deme yɛlɛ a leɛ nyɛ a zɔminnoo ane a Kate.
== Deɛdeɛnebe ==
* Psalm Adjeteyfio
* Pascaline Edwards
* Edinam Atatsi
* Kwame Owusu-Ansah
* Naana Hayford
* Mawuli Semevo
* Grace Omaboe
* Agnes Dapaah
* Nat Banini
* Wendy Nortey
* Henry Nartey
* Abeiku Nyame (Jagger Pee)
* Abeiku Acquah
* Yvonne Boakye
== Tutaa ==
''A Stab in the Dark'' ''e la dɛŋdɛŋ soba a yi a sini ŋmaara anuu poɔ ka a zaa e'' iVeronica Quarshie maaloo ka o da yi gbaŋgbale a yuoni1999 ane 2003 poɔ.<ref>https://journals.library.ualberta.ca/crcl/index.php/crcl/article/view/10877</ref>
* ''A Stab in the Dark'' (1999)
* ''A Stab in the Dark 2'' (2000)
* ''Ripples: A Stab in the Dark 3'' (2000)
* ''Ripples 2'' (2000)
* ''Rage: Ripples 3'' (2003)
== Gyɛlebo ==
''A Stab in the Dark'' ane o tutaa naŋ da pukyaare senseŋ naŋ da e zɔɔre ko yideme, deɛtutaaraa naŋ ba kyaara erɛ Ghana ane Nigeria sini poɔ.
== Tuuri deebo ==
''A Stab in the Dark'' ''ane o sini taaba na zaa da poɔ la a'' Quarshie's sini sonne kyɛ taa tɔnɔ. ''A Stab in the Dark'' libie yɛlɛ da nyɛ la zunuo a nyɛ kyɔɔtaare gyamaa laŋ ne a sini soŋ a Ghana sini kyɔɔtaare a yuoni 2000 poɔ.
== Nimitɔɔre Kannoo ==
* Aveh, Michael Africanus. "Culture, Identity, Nationalism ane a African Cinema: A deɛne ane o yelwonni." Diss. University of Ghana Legon, Ghana, 2011. Print.
== Sommo yizie ==
r1vmbo9m00h6ocgxbnci8q2l4gcyr3m
A Sting in a Tale
0
6922
60727
60562
2026-05-13T16:58:04Z
Anthony Dery
16
60727
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q4659803}}
A Sting in a Tale e la 2008 Ghana sini ka Shirley Frimpong-Manso sɛge kyɛ ka Ken Attoh maale o. A dini nyɛ la kyɔɔtaare anuu a Ghana sini kyɔɔtaare a yuoni 2010 poɔ, la ne maale eŋ soŋ, sɛgebo soŋ, yieloŋ meŋɛ soŋ.<ref>https://web.archive.org/web/20120915104815/http://www.ghanacelebrities.com/2010/12/26/shirley-frimpong-manso%E2%80%99s-%E2%80%98a-sting-in-a-tale%E2%80%99-rules-ghana-movie-awards-2010-agya-koo-majid-michel-kyeiwaa-jackie-appiah-nadia-buari-others-were-winners-too%E2%80%A6</ref>
== Piiluu ==
A sini tuuru la sakubiiri mine ba yi naŋ baare sakuuri kyɛ ba nyɛ toma ka ba yi gɛrɛ sori ka bɔ libie
== Deɛdeɛnebe ==
* Adjetey Anang naŋ e Kuuku
* Lydia Forson naŋ e Frema
* Majid Michel naŋ e Nii Aryee
* Joselyn Dumas naŋ e Esi
* Yvette Owusu naŋ e Shirley's Secretary
* Doris Sakitey naŋ eTamara
* Abeiku Acquah naŋ e Rocker Fella
* Christabel Ansong naŋ e Club Girl
== Leɛkaabo ==
O nyɛ 4/5 a yi talkafricanmovies, naŋ puge a sini, a yeli ka a sini e la zunuo nyagetaa, kuu ane nenseɛre ka kyɛ a African yelminnoo be la o poɔ.<ref>https://www.talkafricanmovies.com/a-sting-in-a-tale/</ref> O meŋ nyɛ yelteɛbo yaga yi a Ghanacelebrities deme zie.<ref>https://web.archive.org/web/20221128120800/https://www.ghanacelebrities.com/2010/03/19/review-a-sting-in-a-tale/</ref>
== Sommo yizie ==
c8tz8uaz3v6vxdxf6cd6ukp4602wsqr
Amakye and Dede
0
6924
60732
60674
2026-05-13T17:00:15Z
Anthony Dery
16
60732
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q59725603}}
'''''Amakye and Dede''''' e la Ghana nɔŋ taa deɛne sini a yuoni 2016 poɔ ka Kofi Asamoah <ref>https://web.archive.org/web/20181111000019/https://www.myjoyonline.com/entertainment/2016/july-12th/review-amakye-and-dede.php</ref>maale. A sini kyaare la zɔmine bayi naŋ boɔrɔ pɔge yeni. Avsini da kɔɔre la tigitigi gyamaa a lɛ daare o naŋ da piili. A yi da taa la yelnyɔgeraa ŋa Esther<ref>https://web.archive.org/web/20230706011724/https://www.peacefmonline.com/pages/showbiz/movies/201603/274852.php</ref> sini bonso o da piili la a Esther a March kyuu bebie lizare ne ayɔɔbo a yuoni 2016 poɔ a Silverbirds Cinemas West Hills Mall ane a Accra Mall.<ref>https://web.archive.org/web/20181110200102/https://www.pulse.ng/entertainment/movies/amakye-and-dede-movie-featuring-majid-michel-john-dumelo-kalybos-set-to-premiere-this-month-id4801097.html</ref>
== Cast ==
* Majid Michel<ref>https://buzzghana.com/majid-michael-biography/</ref>
* Kalybos (Richard Asante)<ref>http://creativeloom.blogspot.com/2015/03/kalybos-bio-richard-asante.html</ref>
* Ahuofi Patri
* John Dumelo
* Roselyn Ngissah
* Salma Mumin
* Umar Krupp
* Emelia Brobbey
* Moesha Buduong
* Grace Nortey
* Fred Nuamah
* Samuel Yaw Dabo<ref>https://www.imdb.com/name/nm3847554/bio</ref>
* Jackson Davis
* Horla Manuvor
* Priscilla Opoku
* Kobi Rana
== Tuuri deebo ==
Ghana sini tontoneba da ko la a sini 9.5 a yi 10 poɔ<ref>https://web.archive.org/web/20190402114341/http://www.ghanafilmindustry.com/amakye-and-dede-movie-review/</ref>
== Sommo yizie ==
ncp72h97xcokflvgiu4gsy7cetgldns
Forms of Ghanaian highlife
0
6936
60720
60657
2026-05-13T16:37:47Z
Baŋfodeme
1357
60720
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
Early years
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
jbjkebmkges0s8592tpqmf58rxps9pk
60721
60720
2026-05-13T16:38:13Z
Baŋfodeme
1357
60721
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
Early years
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, based in Ghana.
1fmczo57ej6fdwlqf4fe8dgezhhegwt
60722
60721
2026-05-13T16:38:53Z
Baŋfodeme
1357
60722
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
Early years
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ
orcxq8gpucnk9pjfp23mk5un0faf8nt
60726
60722
2026-05-13T16:57:31Z
Baŋfodeme
1357
60726
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== Highlife ==
8b5fsc35ecfr5hvzn6pii57bn1bhi17
60729
60726
2026-05-13T16:58:51Z
Baŋfodeme
1357
60729
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
k6h4cwfvql6exlwsi7xuxzwrtuz3ya6
60733
60729
2026-05-13T17:00:44Z
Baŋfodeme
1357
60733
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
== Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ. ==
8w8ondbpt16qk4p9ax0gjuo5kaow2rt
60737
60733
2026-05-13T17:02:29Z
Baŋfodeme
1357
60737
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
k6h4cwfvql6exlwsi7xuxzwrtuz3ya6
60738
60737
2026-05-13T17:02:57Z
Baŋfodeme
1357
60738
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
Highlife
The combination of high-class music with local tunes of the street introduced a different type of music – the highlife as known today. Excelsoir Orchestra and Jazz Kings of Accra was formed in 1914. Early on, the less affluent claimed to this music was played for the affluent of society by large ballroom and ragtime dance orchestras. In the 1950s, theater groups travelled around the country with the "concert party' shows that used highlife guitar bands as part of their act.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
Sommo Yizie
nmq3t8x6lts709d8e6sdfn7k4sajp6v
60740
60738
2026-05-13T17:04:31Z
Baŋfodeme
1357
60740
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle and Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
The combination of high-class music with local tunes of the street introduced a different type of music – the highlife as known today. Excelsoir Orchestra and Jazz Kings of Accra was formed in 1914. Early on, the less affluent claimed to this music was played for the affluent of society by large ballroom and ragtime dance orchestras. In the 1950s, theater groups travelled around the country with the "concert party' shows that used highlife guitar bands as part of their act.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
jr52qeoambl9iar2ho7u5u9acyc3v49
60741
60740
2026-05-13T17:05:28Z
Baŋfodeme
1357
60741
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
The combination of high-class music with local tunes of the street introduced a different type of music – the highlife as known today. Excelsoir Orchestra and Jazz Kings of Accra was formed in 1914. Early on, the less affluent claimed to this music was played for the affluent of society by large ballroom and ragtime dance orchestras. In the 1950s, theater groups travelled around the country with the "concert party' shows that used highlife guitar bands as part of their act.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
sle5dqk58pnva2sj2cfqpisuv30qoj5
60746
60741
2026-05-13T17:19:12Z
Baŋfodeme
1357
60746
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.[1][2] A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
cy16puu72wsreexuu6u61u1dy66eep1
60747
60746
2026-05-13T17:22:52Z
Baŋfodeme
1357
60747
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref>https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata.
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
8hwyw0wptcmzw6pdfvsrhav4n33j7e6
60748
60747
2026-05-13T17:24:36Z
Baŋfodeme
1357
60748
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref>https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.[3]
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
6t267pzcvalp1fnzpghx6h8wiuq8ksx
60749
60748
2026-05-13T17:25:40Z
Baŋfodeme
1357
60749
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref>https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref>https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.[4][5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
kkm3pw37ggehc7xc5vsuf2kk5gxpykx
60750
60749
2026-05-13T17:27:42Z
Baŋfodeme
1357
60750
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref>https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref>https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.<ref>https://www.modernghana.com/entertainment/882/the-story-of-ghanaian-highlife.html</ref>5] A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
4pzex24h7wm03yucyaa3ye7l3ek27nr
60751
60750
2026-05-13T17:29:11Z
Baŋfodeme
1357
60751
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref>https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref>https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.<ref>https://www.modernghana.com/entertainment/882/the-story-of-ghanaian-highlife.html</ref><ref>https://www.guidetotheworldofmusic.com/articles/people-and-places/highlife-urban-dance-music-from-ghana/</ref>A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.[3] A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.[1]
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.[1]
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum[4]
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.[7][8]
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
b16xa2pcnr1lh8lm23a3o1qi4w1ud0d
60752
60751
2026-05-13T17:36:24Z
Baŋfodeme
1357
60752
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref name=":0">https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref name=":1">https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.<ref name=":2">https://www.modernghana.com/entertainment/882/the-story-of-ghanaian-highlife.html</ref><ref>https://www.guidetotheworldofmusic.com/articles/people-and-places/highlife-urban-dance-music-from-ghana/</ref>A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.<ref name=":1" /> A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.<ref name=":0" />
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.<ref name=":0" />
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum<ref name=":2" />
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.[6] Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=144</ref>
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
5grczl4fen0x31jhme5iif6e2g6adsg
60753
60752
2026-05-13T17:38:15Z
Baŋfodeme
1357
60753
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref name=":0">https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref name=":1">https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.<ref name=":2">https://www.modernghana.com/entertainment/882/the-story-of-ghanaian-highlife.html</ref><ref>https://www.guidetotheworldofmusic.com/articles/people-and-places/highlife-urban-dance-music-from-ghana/</ref>A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.<ref name=":1" /> A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.<ref name=":0" />
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.<ref name=":0" />
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum<ref name=":2" />
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.<ref>https://medium.com/@primushovason/ghana-music-the-journey-so-far-4cafe5e10524</ref>Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=144</ref>
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
d0b0uq859g05w55d1w4xjc8lftuqq27
60754
60753
2026-05-13T17:39:23Z
Baŋfodeme
1357
60754
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref name=":0">https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref name=":1">https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.<ref name=":2">https://www.modernghana.com/entertainment/882/the-story-of-ghanaian-highlife.html</ref><ref>https://www.guidetotheworldofmusic.com/articles/people-and-places/highlife-urban-dance-music-from-ghana/</ref>A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.<ref name=":1" /> A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.<ref name=":0" />
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.<ref name=":0" />
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum<ref name=":2" />
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.<ref>https://medium.com/@primushovason/ghana-music-the-journey-so-far-4cafe5e10524</ref>Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=144</ref><ref>https://thisisafrica.me/arts-and-culture/highlife-the-heart-and-soul-of-ghanas-popular-music/</ref>
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
fdb873mpteaw0txwas9q3heuzc846bf
60755
60754
2026-05-13T17:41:07Z
Baŋfodeme
1357
60755
wikitext
text/x-wiki
A Ghana deme highlife naŋ yi 1980s poɔ a yi ba naŋ pulli West African rhythms yi neŋ Europe, a nensɔlee naŋ yi South ane North America.<ref name=":0">https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3695260.stm</ref><ref>http://www.jstor.org/stable/931273</ref> A Ghana deme highlife waa la parɛɛ ata:
Adaha
Fanti Osibisaaba
palm-wine music.<ref name=":1">https://www.myjoyonline.com/entertainment/highlife-music-dates-as-far-back-as-19th-century-prof-collins/</ref>
== '''Early years''' ==
A regimental bands a ta 6,000 West Indian soldier naŋ be Coast Castle ane Elmina Castle a British colonial administration da barɛɛ yelkaŋa ba puoriŋ.<ref name=":2">https://www.modernghana.com/entertainment/882/the-story-of-ghanaian-highlife.html</ref><ref>https://www.guidetotheworldofmusic.com/articles/people-and-places/highlife-urban-dance-music-from-ghana/</ref>A yelŋa da la a Adaha brass band na ba naŋ ŋmɛ a Fanti Coast.
A pare dɛndɛŋe soba Adaha yielu da yarɛɛ la a te tɔ southern Ghana ane o lombori mine. A Konkoma ba naŋ boɔlɔ Konkomba, da eeɛ gaŋgarre ane voonoo na ba naŋ maale kyɛ la yaare a yuoni 1930 ŋa Adaha evolved.<ref name=":1" /> A pare ŋa da porɛɛ Bonso, a tembilii ane a kore, a boŋŋmeɛre daa da eeɛ tuo ka a noba koŋ tõɔ da.
A Fanti Osibisaaba yielu na ba naŋ de boŋŋmeɛrre ane a guitars ane accordions of sailors of the Kru sailors, Liberia deme. A Fanti Osibisaaba pioneered Africanised cross-fingering guitar techniques ba naŋ maale ka o waa a Ghana deme Highlife, Maringa of Sierra Leone, a Juju yiele na a western Nigeria ane "dry" yielu naŋ be a Central Africa.<ref name=":0" />
1930 puoriŋ, a Ghana kore poɔ, a Akan saakonnoŋ "seprewa" bee harp-lute kpɛ pulli la. A ŋaa da waa neŋ la a "odonson", Akan "blues" bee "palm-wine music"; roots style highlife.<ref name=":0" />
Guitar 1920-1940
Jacob Sam (Kwame Asare)
Mireku
Appiah Adjekum<ref name=":2" />
Western record companies
Zonophone, Columbia, Odeon and His Master's Voice, naŋ be Ghana poɔ.
== '''Highlife''' ==
A high-class yiele ane local tunes a street maŋ vɛŋ la ka a yiele leɛ waa o toɔra- a highlife ŋa te naŋ baŋ zine. Excelsoir Orchestra ane Jazz Kings naŋ be Accra poɔ da maale la a yuoni 1914 poɔ. A piilaa, a less affluent naŋ teɛre ka a yiele ŋa da ŋmɛ la a teŋɛ poɔ a ballroom ane ragtime dance orchestras. A yuomo 1950s poɔ, theater laŋgbulo maŋ yi yɔ la a taŋɛ zaa ane a "concert party' wuli ka a highlife guitar bands na ba naŋ de enne da poɔ la ba deɛne poɔ.
EK Nyame da waa la noba kaŋa boora yiele naŋ pore a eastern Nigeria.<ref>https://medium.com/@primushovason/ghana-music-the-journey-so-far-4cafe5e10524</ref>Cape Coast Sugar Babies da la a highlife orchestras dɛndɛŋe na a yuoni 1937 poɔ na baɛ naŋ maŋ teɛre ba yɛlɛ ane yɔ-pɛle nimie a Nigeria poɔ. A Tempos band, na a Ga trumpeter ET Mensah naŋ de wēɛ, a Afro-Cuban percussion played by the drummer Guy Warren, ba naŋ boɔlɔ o Kofi Ghanaba.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=144</ref><ref>https://thisisafrica.me/arts-and-culture/highlife-the-heart-and-soul-of-ghanas-popular-music/</ref>
Highlife leɛ kpɛ la "gospel highlife", "techno" aŋa "burgher highlife" forms and "hip-life", a vernacular rap, hip hop ane highlife combination.
== '''Sommo Yizie''' ==
md3km3o5lrwszgp706vrg4ev15l851h
Eyimofe
0
6939
60718
60715
2026-05-13T14:05:51Z
Anthony Dery
16
60718
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q105123403}}
'''''Eyimofe''''' ('''''Eyimofe: This Is My Desire''''') ka noba meŋ baŋ ne o ka '''''This Is My Desire''''' e la 2012 Nigeria deɛne sini ka Arie Esiri<ref>https://www.eyimofe.film/</ref> an e Chuko Esiri naŋ e yɔɔ mine maale o. A sini Chuko Esiri da sɛge o. A sini taa la dori ayi ka ba boɔlɔ Spain ane Italy<ref>https://www.thefilmagazine.com/eyimofe-this-is-my-desire-movie-review/</ref>. A sini taa la deɛdeɛnebe ka ba na la Jude Akuwudike ane Temi Ami-Williams naŋ e a deɛdeɛ kare. A sini da yuo ka noba eŋ ba yelteɛbo ka o be be tenne gyamaa tiiviri zu ane tendaazaa sink tigiri a 17 dakoroŋ na<ref>https://variety.com/2020/film/reviews/this-is-my-desire-review-eyimofe-1203512981/</ref><ref>https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-reviews/eyimofe-this-is-my-desire-film-review-afi-2020-4077205</ref><ref>https://web.archive.org/web/20211108033848/https://editor.guardian.ng/life/trailer-for-eyimofe-this-is-my-desire-out-ahead-of-uk-premiere/</ref>.
== Leɛ a deɛne naŋ tutaa ==
A sini poŋ eŋ la ziiri ayi tɛɛtɛɛ kyɛ ka a zaa yelnyɔgeraa kpɛtaa dori “Spain” ane “Italy.
=== Dori boŋyeni: Spain ===
A sini dɛŋdɛŋ tuuro la Mofe, maŋ be yuomo soŋa kyɛ e fitigidigiri maala kpeɛrɛ ne libifee ne o laŋkpeɛbɛ a Lagos poɔ. Mofe boɔbɔ la ka o gaa Spain a tuo zu kyɛ bare o bebiri zaa tuo womo a na te libigyamaa. O tona la toma parɛɛ ayi-kaŋa e o naŋ tona kompeeta toma zie a maala kompeeta saama ka a kaŋa meŋ e o naŋ wɔɔkyimaan a maŋ tona tensogɔ a bene libibile zaa o maŋ nyɛ a na baŋ tu o sori.
Mofe kpeɛrɛ la dibele kaŋa ne o yɔɔpɔge Precious ane o biiri bayi. Mofe naŋ maŋ tu kɔɔre, Precious maŋ kaara la a yiri kyɛ maala bondirii ane libifee na o naŋ taa a yi yɛroŋ fee o na erɛ.Mofe laŋ na la gama na zaa o naŋ na de tu ne a sori, a laŋ ne a paasepooti, aloopalee tigitigi ane a gane ba naŋ na sɛge ko o, a taa a sage diibu ka o na tuo tu la sori.
Kyɛ yeli kaŋa da eeɛ la wagere na o naŋ leɛ wa yiri zimaane, o nyɛɛ ka o yɔɔpɔge ne o biiri kpie la a yi teefaare mine naŋ yi a gyanoreta poɔ. A naŋ kpɛ o yaga Mofe nyɔge la o meŋɛ yi o teɛroŋ ne a libiyɛlɛ kyuuri mi.e puoriŋ. I da maŋ pɔgerɔ yɛlɛ gyamaa ayi a asibiti deme naŋ boɔrɔ libie kyɛ na iri a kuuni ko o ane o yidandɔɔ meŋɛ naŋ boɔrɔ o die libie.
Mofe naŋ moorɔ ka o bɔ ba sɔgele zie, o bɔre la a o paasipooti, ba naŋ da zu wagere ba ba naŋ fere kpɛ o die, ka a vɛŋ ka o sori tuubo zannoo ŋa baare. O naŋ moorɔ ka o leɛ are o gbɛɛzu ayi a yɛlɛ na zaa naŋ e o, Mofe leɛ boɔrɔ tone ane o gbɛɛzu leɛ aroo. O piili ne pɔge boɔbo ne Rosa, pɔge kaŋa o naŋ pɔge dããdie poɔ. Kyɛ ba bɔtaa na e la kpeɛŋaa ayi ba kaŋa zaa naŋ wono tuo. Mofe nyɔvore taa la dɔgɛɛ ka o nyɛ ka Nigeria yiibu koŋ la baŋ nyɛ eebo.
=== Dori ayi: Italy ===
A deɛne ayi kyaare la Rosa naŋ pɔgesaraa naŋ maala zuri kyɛ naŋ kɔɔrɔ daa naŋ tona tomparɛɛ ayi ka o na soŋ o meŋɛ ne o yɔɔ bipɔgelee Grace. Aŋa Mofe Rosa boɔbɔ la ka o gaa Italy. O nyɛɛ la ka ka o naŋ bare Nigeria e la lɛ o naŋ na e a zu yi nandaanoo poɔ kyɛ ka yɔɔ Grace nyɔvore meŋ soma.
Rosa yɔɔ la die kaŋa ka ba kpeɛrɛ a be a maŋ wono tuo ne libiyɛlɛ. O neŋkpoŋ a zu maale zie de o la wuli Peter, naŋ Lebanese bindaana, naŋ na baŋ soŋ o ne o sori gbama kyɛ bine o naŋ na ko la vɛŋ ka o na ne o baŋ taa. Rosa sagɛɛ la Peter yɛlɛ a nyɛ ka o e lɛ o naŋ na e ka o dɔŋɛɛ baare.
Kyɛ Grace meŋ da taa la pɔge yi Obinna, a yidandɔɔ bie. Rosa suuri da irii la a zɔrɔ dambeɛ ka a ŋaa na saa la ba sori tuubo yɛlɛ. Grace naŋ da wa beɛrɛ a gaŋ asibiti, Rosa da taa la sama gyamaa a asibiti poɔ kyɛ ka Peter eŋ o vi poɔ kyɛ yeli ka o ba la erɛ anaŋ o naŋ yeli ka o na e la.
Rosa da pɔge la Mofe naŋ ko nimimaaroŋ, kyɛ zaa taa la ba yoŋ yɛlɛ gyamaa ane ba naŋ na baŋ bɔ taa. Rosa da wa nyɛɛ la ka Italey gaabo na ŋmaa la. Ane lɛ zaa o naŋ tona nimizie zaa, a pɛgenɛ kyɛ o naŋ ba ba tuo e bonso yʋlɛ yaga gaŋ o la.
A sini baaroo poɔ, nyɔvore yɛlɛ naŋ gɛrɛ la nimitɔɔre Lagos poɔ. A dori na poɔ ba naŋ teɛrɛ ba sori yiibu saa la kyɛ ka ba naŋ be ba bebiri zaa nyɔvore yɛlɛ na poɔ. A Mofe ne a Rosa zaa areko lo la a Nigeria deme naŋ maŋ boɔrɔ ka ba nyɔvore soma a naasaalepaaloŋ poɔ kyɛ ka naŋ ba maŋ sage.
== Deɛdeɛbebe ==
* Jude Akuwudike naŋ e Mofe
* Temi Ami-Williams naŋ e Rosa
* Cynthia Ebijie naŋ e Grace
* Tomiwa Edun naŋ e Seyi
* Jacob Alexander naŋ e Peter
* Chioma Omeruah naŋ e Mama Esther
* Ejike Asiegbu naŋ e Goddey
* Sadiq Daba naŋ e Jakpor
* Imoh Eboh naŋ e nurse
* Chiemela Azurunwa naŋ e doctor
* Kemi Lana Akindoju naŋ e Hope
* Kelechi Udegbe naŋ e Dauda
* Emeka Nwagbaraocha naŋ e Akin
* Chidumebi Nzeribe naŋ e Celestine
* Omoye Uzamere naŋ e Precious
* Charles Ukpong naŋ e Abu
* Fortune Nwafor naŋ e Wisdom
* Rita Edward naŋ e Peace
* Emmanuel Adeji naŋ e Blessing
* Toyin Oshinaike naŋ e Vincent
* Nonso Odogwu naŋ e Barrister Onuah
== Maaloo ==
A sini yeebɛ ayi Arie Esiri ane Chuko Esiri la da maale o. A sini da e la Nigeria dede la soŋ ne libie a da deɛ16 mm kyɛ ka ba da deɛne o ziiri 48 a Lagos poɔ be la ka a deɛnɛ fa de<ref>https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/10/24/the-esiri-brothers-take-eyimofe-abroad/</ref>ɛ. A sini ziiri mime meŋ da deɛ la New Yotk poɔ<ref>https://deadline.com/2020/10/eyimofe-this-is-my-desire-trailer-nigerian-drama-lff-1234592866/</ref>. A sini da nyɛ la a 2018 Purple List kyɔɔtaare ka ba iri o ka o poɔ a 2019 IFP Narrative Lab a New York poɔ<ref>https://www.pulse.ng/bi/lifestyle/eyimofe3-interesting-things-to-know-about-nigerian-movie-selected-for-the-berlin-film/pd9376l</ref>.
== Gbaŋgbali yiibu ==
A sini deɛ la sini tigiri gyamaa ka a mine la South Africa, Netherlands, US, Italy, Poland, UK, Spain, Brazil, Portugal, UAE, Canada, Austria, China, Greece, Egypt, Germany ane India.<ref>https://web.archive.org/web/20211108090510/https://editor.guardian.ng/life/eyimofe-to-premiere-in-uk-as-part-of-the-activities-to-celebrate-nigeria-at-60/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20211108012949/https://editor.guardian.ng/art/eyimofe-selected-for-film-festivals-in-greece-poland/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20211106231558/https://editor.guardian.ng/life/nigerian-film-eyimofe-to-screen-in-austria-netherlands-spain/</ref>
A sini da irii poɔ la tenne 17 a ba sini tigiri ka ana be a puleŋ
* 70th Berlin International Film Festival, Germany (24 February 2020)<ref>https://www.infomigrants.net/en/post/23155/eyimofe-a-desire-to-migrate-on-screen-at-the-berlin-film-festival</ref><ref>https://guardian.ng/life/nigerian-feature-eyimofe-to-show-at-70th-berlin-international-film-festival/</ref><ref>https://guardian.ng/life/nigerian-feature-selected-at-70th-berlin-international-film-festival/</ref>
* Vancouver International Film Festival, Canada (26 September 2020)<ref>https://web.archive.org/web/20211106225029/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-to-screen-at-2020-vancouver-film-festival-today/</ref>
* BFI London Film Festival, UK (11 October 2020)<ref>https://web.archive.org/web/20201216010424/https://www.bfi.org.uk/london-film-festival/screenings/eyimofe-this-my-desire</ref>
* 2020 Film Africa
* 2020 Indie Lisboa International Film Festival, Portugal
* 2020 Internacional de Cinema São Paulo International Film Festival/Mostra São Paulo Film Festival, Brazil<ref>https://web.archive.org/web/20211106225027/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-to-screen-at-brazils-mostra-film-festival/</ref>
* 2020 Cinecitta International Film Festival, Netherlands<ref>https://www.pulse.ng/entertainment/movies/eyimofe-this-is-my-desire-set-to-screen-in-3-european-countries/mjsmss7</ref>
* AFI Film Festival, USA (20 October 2020)
* 2020 Valladolid International Film Festival, Spain
* Sharjah Film Platform Festival, UAE<ref>https://guardian.ng/art/eyimofe-to-screen-at-sharjah-film-platform-festival-in-uae/</ref>
* 2020 Cairo International Film Festival, Egypt<ref>https://web.archive.org/web/20211108033901/https://editor.guardian.ng/life/eyimofe-selected-for-cairo-international-film-festival/</ref>
* 2020 Thessaloniki International Film Festival, Greece
* 2020 Karlovy Vary International Film Festival<ref>https://guardian.ng/news/eyimofe-selected-for-2020-karlovy-vary-international-film-festival/</ref>
* 2020 New Horizons International Film Festival, Poland
* Torino Film Festival, Italy (24 November 2020)<ref>https://web.archive.org/web/20211106231602/https://editor.guardian.ng/life/eyimofe-selected-for-2020-torino-film-festival/</ref>
* 2020 Hainan Island International Film Festival, China<ref>https://web.archive.org/web/20211108090558/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-selected-for-hainan-international-film-festival-in-china/</ref>
* Viennale, Austria
* World Panorama section of the 51st International Film Festival of India (24 January 2021)<ref>https://web.archive.org/web/20211108093514/https://editor.guardian.ng/life/film/eyimofe-selected-for-international-film-festival-of-india/</ref>
* 2021 BlackStar Film Festival<ref>https://web.archive.org/web/20211205162732/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-wins-best-feature-narrative-at-blackstar-film-festival-2/</ref>
== Tuuri deebo ==
A sini da nyɛ la yelteɛbo sonne. Glenn Kenny a ko RogerEbert.com ko o 3.5 ŋmarebie a yi anaare poɔ, a yeli ka o taa bambo nembaaloŋ. Kyɛ ka yelnyɔgere la e nensaalaa yel-eree. Ba kɔkɔɛ e la ba menni. A kamara maŋ e la bile ka anaŋ seŋ ka o e kyɛ ka o naŋ are a e a lɛ wagere zaa, a baŋ vɛŋ ka a noba na naŋ zanna a deɛdeɛnebe ka ba wuli ba soŋ a ŋa a deɛne naŋ gyennɛ ba kanyiri. Kyɛ kanyiri la kyɛ ba boɔbɔ naane ka a sini pukyaare<ref>https://www.rogerebert.com/reviews/eyimofe-this-is-my-desire-movie-review-2021</ref>.
A sɛgebo a ''The New Yorker'' ''poɔ'', deɛ sɛgerɛ Teju Cole boɔle o la "artful and luminous film" ane " nyɔvosoŋ boɔbo. Ka foo na maaane ne Wong Kar Wai’s ''In The Mood for Love'', Asghar Farhadi’s ''A Separation'', ane Mati Diop’s ''Atlantics'', o kpuli la a zu a yeli ka ka a o e la daaseɛ ko Chuko Esiri’s bambo sɛgebo ka sini yaare la ne o meŋɛ veɛloŋ<ref>https://www.newyorker.com/culture/cultural-comment/the-good-people-of-eyimofe</ref>,
O da poɔ a African sini soŋ kaŋa a yuoni 2022 poɔ<ref>https://africanarguments.org/2021/12/the-best-african-films-of-2021/</ref>.
A sini naŋ taa a nyaabo ŋa 100% on ''Rotten Tomatoes'', ane 7.9, noba 22 naŋ gyɛle o ne ba yelteɛboa<ref>https://www.rottentomatoes.com/m/eyimofe</ref>.
== Kɔɔtaare ane lɛ o naŋ nyɛ iribu ==
A sini nyɛ la kyɔɔtaare ane iribo a sini tigiri. A nyɛ la a Achille Valdata kyɔɔtaare a 2020 Torino International sini tigiri<ref>https://web.archive.org/web/20211108091328/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-wins-torino-film-festivals-achille-valdata-award/</ref>.
{| class="wikitable"
!Year
!Award
!Category
!Result
|-
| rowspan="5" |2020
| rowspan="1" |Berlin International Film Festival
|Best First Feature
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Indie Lisboa International Film Festival
|Grand Prize City of Lisbon
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Torino Film Festival
|Prize of the City of Torino
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Valladolid International Film Festival
|Best Feature Film
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Berlinale
|Best First Film
|Nominated
|-
| rowspan="8" |2021
|BlackStar Film Festival
|Best Feature Narrative
|Won
|-
| rowspan="7" |Africa Movie Academy Awards
|Best Film
|Nominated
|-
|Best Director
|Won
|-
|Best Actor in a Leading Role
|Nominated
|-
|Achievement in Editing
|Won
|-
|Best Nigerian Film
|Won
|-
|Best Sound
|Won
|-
|Best First Feature Film by a Director
|Won
|}
== References ==
l8e8bo7tduzytnjej6rwlje8uxdgj1b
60719
60718
2026-05-13T14:06:17Z
Anthony Dery
16
/* Deɛdeɛbebe */
60719
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q105123403}}
'''''Eyimofe''''' ('''''Eyimofe: This Is My Desire''''') ka noba meŋ baŋ ne o ka '''''This Is My Desire''''' e la 2012 Nigeria deɛne sini ka Arie Esiri<ref>https://www.eyimofe.film/</ref> an e Chuko Esiri naŋ e yɔɔ mine maale o. A sini Chuko Esiri da sɛge o. A sini taa la dori ayi ka ba boɔlɔ Spain ane Italy<ref>https://www.thefilmagazine.com/eyimofe-this-is-my-desire-movie-review/</ref>. A sini taa la deɛdeɛnebe ka ba na la Jude Akuwudike ane Temi Ami-Williams naŋ e a deɛdeɛ kare. A sini da yuo ka noba eŋ ba yelteɛbo ka o be be tenne gyamaa tiiviri zu ane tendaazaa sink tigiri a 17 dakoroŋ na<ref>https://variety.com/2020/film/reviews/this-is-my-desire-review-eyimofe-1203512981/</ref><ref>https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-reviews/eyimofe-this-is-my-desire-film-review-afi-2020-4077205</ref><ref>https://web.archive.org/web/20211108033848/https://editor.guardian.ng/life/trailer-for-eyimofe-this-is-my-desire-out-ahead-of-uk-premiere/</ref>.
== Leɛ a deɛne naŋ tutaa ==
A sini poŋ eŋ la ziiri ayi tɛɛtɛɛ kyɛ ka a zaa yelnyɔgeraa kpɛtaa dori “Spain” ane “Italy.
=== Dori boŋyeni: Spain ===
A sini dɛŋdɛŋ tuuro la Mofe, maŋ be yuomo soŋa kyɛ e fitigidigiri maala kpeɛrɛ ne libifee ne o laŋkpeɛbɛ a Lagos poɔ. Mofe boɔbɔ la ka o gaa Spain a tuo zu kyɛ bare o bebiri zaa tuo womo a na te libigyamaa. O tona la toma parɛɛ ayi-kaŋa e o naŋ tona kompeeta toma zie a maala kompeeta saama ka a kaŋa meŋ e o naŋ wɔɔkyimaan a maŋ tona tensogɔ a bene libibile zaa o maŋ nyɛ a na baŋ tu o sori.
Mofe kpeɛrɛ la dibele kaŋa ne o yɔɔpɔge Precious ane o biiri bayi. Mofe naŋ maŋ tu kɔɔre, Precious maŋ kaara la a yiri kyɛ maala bondirii ane libifee na o naŋ taa a yi yɛroŋ fee o na erɛ.Mofe laŋ na la gama na zaa o naŋ na de tu ne a sori, a laŋ ne a paasepooti, aloopalee tigitigi ane a gane ba naŋ na sɛge ko o, a taa a sage diibu ka o na tuo tu la sori.
Kyɛ yeli kaŋa da eeɛ la wagere na o naŋ leɛ wa yiri zimaane, o nyɛɛ ka o yɔɔpɔge ne o biiri kpie la a yi teefaare mine naŋ yi a gyanoreta poɔ. A naŋ kpɛ o yaga Mofe nyɔge la o meŋɛ yi o teɛroŋ ne a libiyɛlɛ kyuuri mi.e puoriŋ. I da maŋ pɔgerɔ yɛlɛ gyamaa ayi a asibiti deme naŋ boɔrɔ libie kyɛ na iri a kuuni ko o ane o yidandɔɔ meŋɛ naŋ boɔrɔ o die libie.
Mofe naŋ moorɔ ka o bɔ ba sɔgele zie, o bɔre la a o paasipooti, ba naŋ da zu wagere ba ba naŋ fere kpɛ o die, ka a vɛŋ ka o sori tuubo zannoo ŋa baare. O naŋ moorɔ ka o leɛ are o gbɛɛzu ayi a yɛlɛ na zaa naŋ e o, Mofe leɛ boɔrɔ tone ane o gbɛɛzu leɛ aroo. O piili ne pɔge boɔbo ne Rosa, pɔge kaŋa o naŋ pɔge dããdie poɔ. Kyɛ ba bɔtaa na e la kpeɛŋaa ayi ba kaŋa zaa naŋ wono tuo. Mofe nyɔvore taa la dɔgɛɛ ka o nyɛ ka Nigeria yiibu koŋ la baŋ nyɛ eebo.
=== Dori ayi: Italy ===
A deɛne ayi kyaare la Rosa naŋ pɔgesaraa naŋ maala zuri kyɛ naŋ kɔɔrɔ daa naŋ tona tomparɛɛ ayi ka o na soŋ o meŋɛ ne o yɔɔ bipɔgelee Grace. Aŋa Mofe Rosa boɔbɔ la ka o gaa Italy. O nyɛɛ la ka ka o naŋ bare Nigeria e la lɛ o naŋ na e a zu yi nandaanoo poɔ kyɛ ka yɔɔ Grace nyɔvore meŋ soma.
Rosa yɔɔ la die kaŋa ka ba kpeɛrɛ a be a maŋ wono tuo ne libiyɛlɛ. O neŋkpoŋ a zu maale zie de o la wuli Peter, naŋ Lebanese bindaana, naŋ na baŋ soŋ o ne o sori gbama kyɛ bine o naŋ na ko la vɛŋ ka o na ne o baŋ taa. Rosa sagɛɛ la Peter yɛlɛ a nyɛ ka o e lɛ o naŋ na e ka o dɔŋɛɛ baare.
Kyɛ Grace meŋ da taa la pɔge yi Obinna, a yidandɔɔ bie. Rosa suuri da irii la a zɔrɔ dambeɛ ka a ŋaa na saa la ba sori tuubo yɛlɛ. Grace naŋ da wa beɛrɛ a gaŋ asibiti, Rosa da taa la sama gyamaa a asibiti poɔ kyɛ ka Peter eŋ o vi poɔ kyɛ yeli ka o ba la erɛ anaŋ o naŋ yeli ka o na e la.
Rosa da pɔge la Mofe naŋ ko nimimaaroŋ, kyɛ zaa taa la ba yoŋ yɛlɛ gyamaa ane ba naŋ na baŋ bɔ taa. Rosa da wa nyɛɛ la ka Italey gaabo na ŋmaa la. Ane lɛ zaa o naŋ tona nimizie zaa, a pɛgenɛ kyɛ o naŋ ba ba tuo e bonso yʋlɛ yaga gaŋ o la.
A sini baaroo poɔ, nyɔvore yɛlɛ naŋ gɛrɛ la nimitɔɔre Lagos poɔ. A dori na poɔ ba naŋ teɛrɛ ba sori yiibu saa la kyɛ ka ba naŋ be ba bebiri zaa nyɔvore yɛlɛ na poɔ. A Mofe ne a Rosa zaa areko lo la a Nigeria deme naŋ maŋ boɔrɔ ka ba nyɔvore soma a naasaalepaaloŋ poɔ kyɛ ka naŋ ba maŋ sage.
== Deɛdeɛneba ==
* Jude Akuwudike naŋ e Mofe
* Temi Ami-Williams naŋ e Rosa
* Cynthia Ebijie naŋ e Grace
* Tomiwa Edun naŋ e Seyi
* Jacob Alexander naŋ e Peter
* Chioma Omeruah naŋ e Mama Esther
* Ejike Asiegbu naŋ e Goddey
* Sadiq Daba naŋ e Jakpor
* Imoh Eboh naŋ e nurse
* Chiemela Azurunwa naŋ e doctor
* Kemi Lana Akindoju naŋ e Hope
* Kelechi Udegbe naŋ e Dauda
* Emeka Nwagbaraocha naŋ e Akin
* Chidumebi Nzeribe naŋ e Celestine
* Omoye Uzamere naŋ e Precious
* Charles Ukpong naŋ e Abu
* Fortune Nwafor naŋ e Wisdom
* Rita Edward naŋ e Peace
* Emmanuel Adeji naŋ e Blessing
* Toyin Oshinaike naŋ e Vincent
* Nonso Odogwu naŋ e Barrister Onuah
== Maaloo ==
A sini yeebɛ ayi Arie Esiri ane Chuko Esiri la da maale o. A sini da e la Nigeria dede la soŋ ne libie a da deɛ16 mm kyɛ ka ba da deɛne o ziiri 48 a Lagos poɔ be la ka a deɛnɛ fa de<ref>https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/10/24/the-esiri-brothers-take-eyimofe-abroad/</ref>ɛ. A sini ziiri mime meŋ da deɛ la New Yotk poɔ<ref>https://deadline.com/2020/10/eyimofe-this-is-my-desire-trailer-nigerian-drama-lff-1234592866/</ref>. A sini da nyɛ la a 2018 Purple List kyɔɔtaare ka ba iri o ka o poɔ a 2019 IFP Narrative Lab a New York poɔ<ref>https://www.pulse.ng/bi/lifestyle/eyimofe3-interesting-things-to-know-about-nigerian-movie-selected-for-the-berlin-film/pd9376l</ref>.
== Gbaŋgbali yiibu ==
A sini deɛ la sini tigiri gyamaa ka a mine la South Africa, Netherlands, US, Italy, Poland, UK, Spain, Brazil, Portugal, UAE, Canada, Austria, China, Greece, Egypt, Germany ane India.<ref>https://web.archive.org/web/20211108090510/https://editor.guardian.ng/life/eyimofe-to-premiere-in-uk-as-part-of-the-activities-to-celebrate-nigeria-at-60/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20211108012949/https://editor.guardian.ng/art/eyimofe-selected-for-film-festivals-in-greece-poland/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20211106231558/https://editor.guardian.ng/life/nigerian-film-eyimofe-to-screen-in-austria-netherlands-spain/</ref>
A sini da irii poɔ la tenne 17 a ba sini tigiri ka ana be a puleŋ
* 70th Berlin International Film Festival, Germany (24 February 2020)<ref>https://www.infomigrants.net/en/post/23155/eyimofe-a-desire-to-migrate-on-screen-at-the-berlin-film-festival</ref><ref>https://guardian.ng/life/nigerian-feature-eyimofe-to-show-at-70th-berlin-international-film-festival/</ref><ref>https://guardian.ng/life/nigerian-feature-selected-at-70th-berlin-international-film-festival/</ref>
* Vancouver International Film Festival, Canada (26 September 2020)<ref>https://web.archive.org/web/20211106225029/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-to-screen-at-2020-vancouver-film-festival-today/</ref>
* BFI London Film Festival, UK (11 October 2020)<ref>https://web.archive.org/web/20201216010424/https://www.bfi.org.uk/london-film-festival/screenings/eyimofe-this-my-desire</ref>
* 2020 Film Africa
* 2020 Indie Lisboa International Film Festival, Portugal
* 2020 Internacional de Cinema São Paulo International Film Festival/Mostra São Paulo Film Festival, Brazil<ref>https://web.archive.org/web/20211106225027/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-to-screen-at-brazils-mostra-film-festival/</ref>
* 2020 Cinecitta International Film Festival, Netherlands<ref>https://www.pulse.ng/entertainment/movies/eyimofe-this-is-my-desire-set-to-screen-in-3-european-countries/mjsmss7</ref>
* AFI Film Festival, USA (20 October 2020)
* 2020 Valladolid International Film Festival, Spain
* Sharjah Film Platform Festival, UAE<ref>https://guardian.ng/art/eyimofe-to-screen-at-sharjah-film-platform-festival-in-uae/</ref>
* 2020 Cairo International Film Festival, Egypt<ref>https://web.archive.org/web/20211108033901/https://editor.guardian.ng/life/eyimofe-selected-for-cairo-international-film-festival/</ref>
* 2020 Thessaloniki International Film Festival, Greece
* 2020 Karlovy Vary International Film Festival<ref>https://guardian.ng/news/eyimofe-selected-for-2020-karlovy-vary-international-film-festival/</ref>
* 2020 New Horizons International Film Festival, Poland
* Torino Film Festival, Italy (24 November 2020)<ref>https://web.archive.org/web/20211106231602/https://editor.guardian.ng/life/eyimofe-selected-for-2020-torino-film-festival/</ref>
* 2020 Hainan Island International Film Festival, China<ref>https://web.archive.org/web/20211108090558/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-selected-for-hainan-international-film-festival-in-china/</ref>
* Viennale, Austria
* World Panorama section of the 51st International Film Festival of India (24 January 2021)<ref>https://web.archive.org/web/20211108093514/https://editor.guardian.ng/life/film/eyimofe-selected-for-international-film-festival-of-india/</ref>
* 2021 BlackStar Film Festival<ref>https://web.archive.org/web/20211205162732/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-wins-best-feature-narrative-at-blackstar-film-festival-2/</ref>
== Tuuri deebo ==
A sini da nyɛ la yelteɛbo sonne. Glenn Kenny a ko RogerEbert.com ko o 3.5 ŋmarebie a yi anaare poɔ, a yeli ka o taa bambo nembaaloŋ. Kyɛ ka yelnyɔgere la e nensaalaa yel-eree. Ba kɔkɔɛ e la ba menni. A kamara maŋ e la bile ka anaŋ seŋ ka o e kyɛ ka o naŋ are a e a lɛ wagere zaa, a baŋ vɛŋ ka a noba na naŋ zanna a deɛdeɛnebe ka ba wuli ba soŋ a ŋa a deɛne naŋ gyennɛ ba kanyiri. Kyɛ kanyiri la kyɛ ba boɔbɔ naane ka a sini pukyaare<ref>https://www.rogerebert.com/reviews/eyimofe-this-is-my-desire-movie-review-2021</ref>.
A sɛgebo a ''The New Yorker'' ''poɔ'', deɛ sɛgerɛ Teju Cole boɔle o la "artful and luminous film" ane " nyɔvosoŋ boɔbo. Ka foo na maaane ne Wong Kar Wai’s ''In The Mood for Love'', Asghar Farhadi’s ''A Separation'', ane Mati Diop’s ''Atlantics'', o kpuli la a zu a yeli ka ka a o e la daaseɛ ko Chuko Esiri’s bambo sɛgebo ka sini yaare la ne o meŋɛ veɛloŋ<ref>https://www.newyorker.com/culture/cultural-comment/the-good-people-of-eyimofe</ref>,
O da poɔ a African sini soŋ kaŋa a yuoni 2022 poɔ<ref>https://africanarguments.org/2021/12/the-best-african-films-of-2021/</ref>.
A sini naŋ taa a nyaabo ŋa 100% on ''Rotten Tomatoes'', ane 7.9, noba 22 naŋ gyɛle o ne ba yelteɛboa<ref>https://www.rottentomatoes.com/m/eyimofe</ref>.
== Kɔɔtaare ane lɛ o naŋ nyɛ iribu ==
A sini nyɛ la kyɔɔtaare ane iribo a sini tigiri. A nyɛ la a Achille Valdata kyɔɔtaare a 2020 Torino International sini tigiri<ref>https://web.archive.org/web/20211108091328/https://editor.guardian.ng/news/eyimofe-wins-torino-film-festivals-achille-valdata-award/</ref>.
{| class="wikitable"
!Year
!Award
!Category
!Result
|-
| rowspan="5" |2020
| rowspan="1" |Berlin International Film Festival
|Best First Feature
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Indie Lisboa International Film Festival
|Grand Prize City of Lisbon
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Torino Film Festival
|Prize of the City of Torino
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Valladolid International Film Festival
|Best Feature Film
|Nominated
|-
| rowspan="1" |Berlinale
|Best First Film
|Nominated
|-
| rowspan="8" |2021
|BlackStar Film Festival
|Best Feature Narrative
|Won
|-
| rowspan="7" |Africa Movie Academy Awards
|Best Film
|Nominated
|-
|Best Director
|Won
|-
|Best Actor in a Leading Role
|Nominated
|-
|Achievement in Editing
|Won
|-
|Best Nigerian Film
|Won
|-
|Best Sound
|Won
|-
|Best First Feature Film by a Director
|Won
|}
== References ==
f41otppnq0wvreshc8q7us0zy2p52s5
Ugawood
0
6940
60716
2026-05-13T14:03:15Z
Anthony Dery
16
Created page with "[[Duoro_kɔre:Jayant_Maru.jpg|thumb|Filmmaker Jayant Maru, 2015]] A sinii maaloo zie naŋ be a Uganda meŋ e la a '''Ugawood'''<ref>{{Cite news|title=Ugawood, the Way Forward for Film Makers|url=http://allafrica.com/stories/200805050119.html|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=3 May 2008|access-date=17 November 2009}}</ref> bee wagere mine e '''Kinauganda''' neŋ a locals.<ref>{{Cite news|title=Local Film Distributors Raise the Flag of Kinauganda|url=http://a..."
60716
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro_kɔre:Jayant_Maru.jpg|thumb|Filmmaker Jayant Maru, 2015]]
A sinii maaloo zie naŋ be a Uganda meŋ e la a '''Ugawood'''<ref>{{Cite news|title=Ugawood, the Way Forward for Film Makers|url=http://allafrica.com/stories/200805050119.html|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=3 May 2008|access-date=17 November 2009}}</ref> bee wagere mine e '''Kinauganda''' neŋ a locals.<ref>{{Cite news|title=Local Film Distributors Raise the Flag of Kinauganda|url=http://allafrica.com/stories/200810130584.html|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=12 October 2008|access-date=17 November 2009}}</ref> A 2005 maaloo ''Feelings Struggle'' naŋ nyɛ daaraatin yi Ashraf Ssemwogerere gaa eɛ a dɛndɛŋ soba ko a Ugawood sinii.<ref>{{Cite news|title=Ugawood in, Hollywood, Nollywood out|url=http://www.monitor.co.ug/artman/publish/its_friday/Ugawood_in_Hollywood_Nollywood_out_79450.shtml|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=7 February 2009|access-date=17 November 2009|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009235742/https://www.monitor.co.ug/artman/publish/its_friday/Ugawood_in_Hollywood_Nollywood_out_79450.shtml/|url-status=dead}}</ref> Noba gyamaa nyɛɛ la a sinii maaloo ama gyamaa zie naŋ baara yie a Hollywood, meŋ naŋ waa yeni a Nollywood ane Bollywood.<ref>{{cite web|url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=20791:kayonga-ugawoods-rising-star|title=The Observer|first=Daniel|last=Ogwang|work=observer.ug|access-date=9 July 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ugscreen.com/gossip.php|title=Ugawood gossip : Ugandan Movies on Ugscreen|access-date=2013-01-28|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213083157/http://www.ugscreen.com/gossip.php|archive-date=2012-12-13}}</ref> A selloo na pukyaare a local newspaper a Uganda kyaare a sinii maaloo zie yuori poruu, filmmakers Kuddzu Isaac, Matt Bish ane Usama Mukwaya da taa la iribu kyaare a Ugawood naŋ da na eɛ a yosonne kyaare a yuori poruu.<ref>{{cite web|url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17873:ugawood-or-kinna-uganda-film-stars-split-over-name|title=The Observer|first=Polly|last=Kamukama|work=observer.ug|access-date=9 July 2016}}</ref>
Kyaare English-language wonneba gyamaa zie ane naasal sinii, video jockeys (VJs) commonly overdub a dialogue neŋ leɛroo ko Ugandan languages, primarily Luganda. Ba meŋ maŋ baŋ paalɛɛ bamenne gyogo be ane commentary a vɛŋ ka o e localize a sinii, kyɛ maŋ taa eebo ko a theatrical iribu ane yie sinii.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/magazine-32531558|title=Uganda's Tarantino and his $200 action movies|work=BBC News|date=2015-05-13|last1=Venema|first1=Vibeke}}</ref><ref>{{cite news|first1=Carlos|last1=Mureithi|access-date=2025-09-20|title=Video stars: the booming VJ scene localising Hollywood films for Ugandans|url=https://www.theguardian.com/world/2025/jun/03/uganda-video-jockey-scene-movies|newspaper=The Guardian|date=3 June 2025|issn=0261-3077|via=The Guardian}}</ref> Patrons also rent DVDs and watch feature films on prime-time TV.<ref>{{cite news|url=https://www.economist.com/blogs/baobab/2012/11/cinema-uganda|title=Coming to you live|date=2 Nov 2012|newspaper=The Economist}}</ref>
A sinii mine taa la eebo yi NGOs sommo yi saakonnoŋ yeltare zuiŋ.<ref>{{Cite web|url=https://vimeo.com/37641724|title=Guno Mukwano? (Is This Love?)|via=vimeo.com}}</ref> A sinii mine meŋ da taa eebo yi DIY equipment ane low production budgets. Neŋ a low production budgets zuiŋ, Uganda's film industry sereŋ taa la maaloo. Isaac Nabwana's Ramon Film Productions, bezie la Wakaliga naŋ kɔgele [[Kampala]], da maalɛɛ 40 low-budget eebo sinii sere. A maaloo zie yuori da la 2010 sinii ''Who Killed Captain Alex?'', ka a daaroo e $85 ka fooŋ na maale a.<ref>{{cite web|url=https://doubletoasted.com/shows/what-up-son-live-945-pm-cst-5/|title=ALAN HOFMANIS INTERVIEW – What Up, Son?! LIVE @ 9:30 PM CST|website=Double Toasted|date=July 8, 2019}}</ref>
A sinii maaloo zie soma la kyɛ naŋ waa acclaimed film player yi 2013. Jayant Maru ko MAHJ maaloo naŋ da e ko a Uganda gems a BOX Office teseŋ a ''The Route'',<ref>{{citation|url=http://english.cntv.cn/2014/05/05/VIDE1399235397335242.shtml#.U3pKWlhiOsQ.twitter|title=Uganda's filmmakers aim big|website=CCTV News|date=May 5, 2014|access-date=2017-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115015041/http://english.cntv.cn/2014/05/05/VIDE1399235397335242.shtml#.U3pKWlhiOsQ.twitter|archive-date=2017-11-15|url-status=dead}}</ref> ''K3NT & KAT3'',<ref>{{citation|url=http://stagebrief.co.ug/news-and-reviews/2014/EXCLUSIVE-Jayant-Maru-Talks-K3NT-and-KAT3-in-Interview.html|title=EXCLUSIVE: Jayant Maru Talks K3NT & KAT3 in Interview|website=Stagebrief|date=December 17, 2014|first1=Peter|last1=Odongo|access-date=2017-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20151007124539/http://stagebrief.co.ug/news-and-reviews/2014/EXCLUSIVE-Jayant-Maru-Talks-K3NT-and-KAT3-in-Interview.html|archive-date=2015-10-07|url-status=dead}}</ref> ane ''Sipi'', naŋ da ba taa iribu kyaare tendaa gyamaa tige kyɛ meŋ wa neŋ gyamaa ko a accolades, kyɛ meŋ ba inni a o sinii naŋ be a Amazon Prime plus in-flight deɛnoo gbalaa.<ref>{{citation|url=http://www.waafrikaonline.com/2014/02/ugandan-film-route-directed-by-jayant.html|title=Spotlight on Ugandan Film 'THE ROUTE' Directed by Jayant Maru|website=WaAfrika Online|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119094524/http://www.waafrikaonline.com/2014/02/ugandan-film-route-directed-by-jayant.html|archive-date=Nov 19, 2023}}</ref>
A Uganda Communications Commission la da maale a Uganda Film Festival ka o duori a sinii maaloo zie.<ref>{{Cite web|url=https://ugandafilmfestival.ug/about-the-festival/background-and-objectives/|title=» Background and Objectives|website=Uganda Film Festival|access-date=2022-06-12|archive-date=2020-02-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20200224080804/http://ugandafilmfestival.ug/about-the-festival/background-and-objectives/|url-status=dead}}</ref> A 2013, a sinii naŋ e ''State Research Bureau'' da nyɛɛ kyɔɔtaɛ anaare.<ref>{{Cite web|url=http://ugandafilmfestival.ug/2013-award-winners/|title=» 2013 Award Winners|access-date=2015-05-17|archive-date=2018-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710010428/http://ugandafilmfestival.ug/2013-award-winners/|url-status=dead}}</ref> A 2014, ''The Felistas Fable'' da nyɛɛ kyɔɔtaɛ anaare, te paale a Best Director ko Dilman Dila. A [[Pearl International Film Festival]] na maŋ taa eebo yuoni la yuoni zaa a [[Kampala]].
== Meŋ kaa kyɛ ==
* List of Ugandan films
; Filmmakers
* Jayant Maru
* Matt Bish
* Mariam Ndagire
* Isaac Nabwana
; Studios
* Wakaliwood
== Sommo Yizie ==
{{Reflist}}
== External links ==
* [https://www.djerycom.ug/videos Watch Ugandan Movies Online] Official Movie Site
* [http://wakaliwood.com/ Wakaliwood] Official Site
* [https://devossmedia.com/ Devoss Media] movie database
* [https://web.archive.org/web/20150906122841/http://www.kampalafilmschool.org/country/uganda Kampala Film School] Uganda
* [http://maishafilmlab.org/country/uganda/ Maisha Film Lab] Uganda
* {{YouTube|sy0OOVTmsJI|The New Wave of Ultra-Violent Ugandan DIY Action Cinema: Wakaliwood}}.
41goew45okqpnbkurvdmywmwoa4a1py
60717
60716
2026-05-13T14:04:34Z
Anthony Dery
16
60717
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q7877723}}
[[Duoro_kɔre:Jayant_Maru.jpg|thumb|Filmmaker Jayant Maru, 2015]]
A sinii maaloo zie naŋ be a Uganda meŋ e la a '''Ugawood'''<ref>{{Cite news|title=Ugawood, the Way Forward for Film Makers|url=http://allafrica.com/stories/200805050119.html|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=3 May 2008|access-date=17 November 2009}}</ref> bee wagere mine e '''Kinauganda''' neŋ a locals.<ref>{{Cite news|title=Local Film Distributors Raise the Flag of Kinauganda|url=http://allafrica.com/stories/200810130584.html|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=12 October 2008|access-date=17 November 2009}}</ref> A 2005 maaloo ''Feelings Struggle'' naŋ nyɛ daaraatin yi Ashraf Ssemwogerere gaa eɛ a dɛndɛŋ soba ko a Ugawood sinii.<ref>{{Cite news|title=Ugawood in, Hollywood, Nollywood out|url=http://www.monitor.co.ug/artman/publish/its_friday/Ugawood_in_Hollywood_Nollywood_out_79450.shtml|work=[[The Monitor (Uganda)|The Monitor]]|date=7 February 2009|access-date=17 November 2009|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009235742/https://www.monitor.co.ug/artman/publish/its_friday/Ugawood_in_Hollywood_Nollywood_out_79450.shtml/|url-status=dead}}</ref> Noba gyamaa nyɛɛ la a sinii maaloo ama gyamaa zie naŋ baara yie a Hollywood, meŋ naŋ waa yeni a Nollywood ane Bollywood.<ref>{{cite web|url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=20791:kayonga-ugawoods-rising-star|title=The Observer|first=Daniel|last=Ogwang|work=observer.ug|access-date=9 July 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ugscreen.com/gossip.php|title=Ugawood gossip : Ugandan Movies on Ugscreen|access-date=2013-01-28|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213083157/http://www.ugscreen.com/gossip.php|archive-date=2012-12-13}}</ref> A selloo na pukyaare a local newspaper a Uganda kyaare a sinii maaloo zie yuori poruu, filmmakers Kuddzu Isaac, Matt Bish ane Usama Mukwaya da taa la iribu kyaare a Ugawood naŋ da na eɛ a yosonne kyaare a yuori poruu.<ref>{{cite web|url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17873:ugawood-or-kinna-uganda-film-stars-split-over-name|title=The Observer|first=Polly|last=Kamukama|work=observer.ug|access-date=9 July 2016}}</ref>
Kyaare English-language wonneba gyamaa zie ane naasal sinii, video jockeys (VJs) commonly overdub a dialogue neŋ leɛroo ko Ugandan languages, primarily Luganda. Ba meŋ maŋ baŋ paalɛɛ bamenne gyogo be ane commentary a vɛŋ ka o e localize a sinii, kyɛ maŋ taa eebo ko a theatrical iribu ane yie sinii.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/magazine-32531558|title=Uganda's Tarantino and his $200 action movies|work=BBC News|date=2015-05-13|last1=Venema|first1=Vibeke}}</ref><ref>{{cite news|first1=Carlos|last1=Mureithi|access-date=2025-09-20|title=Video stars: the booming VJ scene localising Hollywood films for Ugandans|url=https://www.theguardian.com/world/2025/jun/03/uganda-video-jockey-scene-movies|newspaper=The Guardian|date=3 June 2025|issn=0261-3077|via=The Guardian}}</ref> Patrons also rent DVDs and watch feature films on prime-time TV.<ref>{{cite news|url=https://www.economist.com/blogs/baobab/2012/11/cinema-uganda|title=Coming to you live|date=2 Nov 2012|newspaper=The Economist}}</ref>
A sinii mine taa la eebo yi NGOs sommo yi saakonnoŋ yeltare zuiŋ.<ref>{{Cite web|url=https://vimeo.com/37641724|title=Guno Mukwano? (Is This Love?)|via=vimeo.com}}</ref> A sinii mine meŋ da taa eebo yi DIY equipment ane low production budgets. Neŋ a low production budgets zuiŋ, Uganda's film industry sereŋ taa la maaloo. Isaac Nabwana's Ramon Film Productions, bezie la Wakaliga naŋ kɔgele [[Kampala]], da maalɛɛ 40 low-budget eebo sinii sere. A maaloo zie yuori da la 2010 sinii ''Who Killed Captain Alex?'', ka a daaroo e $85 ka fooŋ na maale a.<ref>{{cite web|url=https://doubletoasted.com/shows/what-up-son-live-945-pm-cst-5/|title=ALAN HOFMANIS INTERVIEW – What Up, Son?! LIVE @ 9:30 PM CST|website=Double Toasted|date=July 8, 2019}}</ref>
A sinii maaloo zie soma la kyɛ naŋ waa acclaimed film player yi 2013. Jayant Maru ko MAHJ maaloo naŋ da e ko a Uganda gems a BOX Office teseŋ a ''The Route'',<ref>{{citation|url=http://english.cntv.cn/2014/05/05/VIDE1399235397335242.shtml#.U3pKWlhiOsQ.twitter|title=Uganda's filmmakers aim big|website=CCTV News|date=May 5, 2014|access-date=2017-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115015041/http://english.cntv.cn/2014/05/05/VIDE1399235397335242.shtml#.U3pKWlhiOsQ.twitter|archive-date=2017-11-15|url-status=dead}}</ref> ''K3NT & KAT3'',<ref>{{citation|url=http://stagebrief.co.ug/news-and-reviews/2014/EXCLUSIVE-Jayant-Maru-Talks-K3NT-and-KAT3-in-Interview.html|title=EXCLUSIVE: Jayant Maru Talks K3NT & KAT3 in Interview|website=Stagebrief|date=December 17, 2014|first1=Peter|last1=Odongo|access-date=2017-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20151007124539/http://stagebrief.co.ug/news-and-reviews/2014/EXCLUSIVE-Jayant-Maru-Talks-K3NT-and-KAT3-in-Interview.html|archive-date=2015-10-07|url-status=dead}}</ref> ane ''Sipi'', naŋ da ba taa iribu kyaare tendaa gyamaa tige kyɛ meŋ wa neŋ gyamaa ko a accolades, kyɛ meŋ ba inni a o sinii naŋ be a Amazon Prime plus in-flight deɛnoo gbalaa.<ref>{{citation|url=http://www.waafrikaonline.com/2014/02/ugandan-film-route-directed-by-jayant.html|title=Spotlight on Ugandan Film 'THE ROUTE' Directed by Jayant Maru|website=WaAfrika Online|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231119094524/http://www.waafrikaonline.com/2014/02/ugandan-film-route-directed-by-jayant.html|archive-date=Nov 19, 2023}}</ref>
A Uganda Communications Commission la da maale a Uganda Film Festival ka o duori a sinii maaloo zie.<ref>{{Cite web|url=https://ugandafilmfestival.ug/about-the-festival/background-and-objectives/|title=» Background and Objectives|website=Uganda Film Festival|access-date=2022-06-12|archive-date=2020-02-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20200224080804/http://ugandafilmfestival.ug/about-the-festival/background-and-objectives/|url-status=dead}}</ref> A 2013, a sinii naŋ e ''State Research Bureau'' da nyɛɛ kyɔɔtaɛ anaare.<ref>{{Cite web|url=http://ugandafilmfestival.ug/2013-award-winners/|title=» 2013 Award Winners|access-date=2015-05-17|archive-date=2018-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710010428/http://ugandafilmfestival.ug/2013-award-winners/|url-status=dead}}</ref> A 2014, ''The Felistas Fable'' da nyɛɛ kyɔɔtaɛ anaare, te paale a Best Director ko Dilman Dila. A [[Pearl International Film Festival]] na maŋ taa eebo yuoni la yuoni zaa a [[Kampala]].
== Meŋ kaa kyɛ ==
* List of Ugandan films
; Filmmakers
* Jayant Maru
* Matt Bish
* Mariam Ndagire
* Isaac Nabwana
; Studios
* Wakaliwood
== Sommo Yizie ==
{{Reflist}}
== External links ==
* [https://www.djerycom.ug/videos Watch Ugandan Movies Online] Official Movie Site
* [http://wakaliwood.com/ Wakaliwood] Official Site
* [https://devossmedia.com/ Devoss Media] movie database
* [https://web.archive.org/web/20150906122841/http://www.kampalafilmschool.org/country/uganda Kampala Film School] Uganda
* [http://maishafilmlab.org/country/uganda/ Maisha Film Lab] Uganda
* {{YouTube|sy0OOVTmsJI|The New Wave of Ultra-Violent Ugandan DIY Action Cinema: Wakaliwood}}.
t4dgiy2jqjuph0q9fagq1mfsuzoe8mm
Collywood
0
6941
60723
2026-05-13T16:54:19Z
Anthony Dery
16
Created page with "'''Cinema of Colombia''' e la sinii ba naŋ maale Colombia, bee taa eebo a Colombian neŋ yeltare mime zuiŋ. Colombian cinema, teseŋ sinii mine naŋ be national cinema, e la yelkori mine naŋ kyaare industrial ane artistic aspects. == Shows ane distribution == A Colombia taa la commercial sinii kpoŋ zie anuu a theatre chains: Cine Colombia, Cinemark, Cinépolis, Procinal ane Royal Sinii. Ba meŋ taa la gyamaa meŋɛ suobo theaters, aseŋ Cinemateca Distrital de Bogot..."
60723
wikitext
text/x-wiki
'''Cinema of Colombia''' e la sinii ba naŋ maale Colombia, bee taa eebo a Colombian neŋ yeltare mime zuiŋ. Colombian cinema, teseŋ sinii mine naŋ be national cinema, e la yelkori mine naŋ kyaare industrial ane artistic aspects.
== Shows ane distribution ==
A Colombia taa la commercial sinii kpoŋ zie anuu a theatre chains: Cine Colombia, Cinemark, Cinépolis, Procinal ane Royal Sinii. Ba meŋ taa la gyamaa meŋɛ suobo theaters, aseŋ Cinemateca Distrital de Bogotá ane Los Acevedos naŋ be a Museo de Arte Moderno de Bogotá.
=== Yuobu ko Colombia ===
{|
|- style="background:#efefef;"
!Year
!Box office openings from
the Colombian film industry
!Foreign box office openings
!Total box office openings
!Percentage of Colombian
box office openings
|- style="background:#d0e7ff;"
|1993
|2
|274
|276
|0.72%
|- style="background:#f5faff;"
|1994
|1
|267
|268
|0.37%
|- style="background:#d0e7ff;"
|1995
|2
|249
|251
|0.80%
|- style="background:#f5faff;"
|1996
|3
|270
|273
|1.10%
|- style="background:#d0e7ff;"
|1997
|1
|251
|252
|0.40%
|- style="background:#f5faff;"
|1998
|6
|237
|243
|2.47%
|- style="background:#d0e7ff;"
|1999
|3
|NA
|NA
|NA
|- style="background:#f5faff;"
|2000
|4
|200
|204
|1.96%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2001
|7
|196
|203
|3.45%
|- style="background:#f5faff;"
|2002
|8
|176
|180
|2.22%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2003
|5
|170
|175
|2.86%
|- style="background:#f5faff;"
|2004
|8
|159
|167
|4.79%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2005
|8
|156
|164
|4.88%
|- style="background:#f5faff;"
|2006
|8
|154
|162
|4.94%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2007
|12
|189
|198
|6.06%
|- style="background:#f5faff;"
|2008
|13
|200
|213
|6.1%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2009
|12
|202
|214
|5.6%
|- style="background:#f5faff;"
|2010
|10
|196
|206
|4.9%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2011
|18
|188
|206
|8.70%
|- style="background:#f5faff;"
|2012
|22
|191
|213
|10.8%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2013
|17
|227
|244
|7.07%
|- style="background:#f5faff;"
|2014
|20
|274
|284
|7.04%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2015
|37
|332
|369
|10.02%
|-
| colspan="5" |sources:<ref>[http://www.proimagenescolombia.com/new_site/secciones/cine_colombiano/estadisticas/exhibicion.htm Exhibición y distribución] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824190227/http://www.proimagenescolombia.com/new_site/secciones/cine_colombiano/estadisticas/exhibicion.htm|date=August 24, 2007}}</ref><ref>* 1993 – 1999, "Impacto del sector fonográfico sobre la economía colombiana: situación actual y perspectivas" Zuleta, Jaramillo, Reina, Fedesarrollo, 2003.</ref><ref>* 2000 – 2006, Dirección de Cinematografía, Cinecolombia</ref><ref>{{cite web|date=December 30, 2015|title=El 2015, un año agridulce para el cine colombiano|url=http://www.eltiempo.com/entretenimiento/cine-y-tv/analisis-del-cine-colombiano-en-el-2015/16470431|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091249/http://www.eltiempo.com/entretenimiento/cine-y-tv/analisis-del-cine-colombiano-en-el-2015/16470431|archive-date=March 4, 2016|access-date=2020-03-25|website=www.eltiempo.com/entretenimiento}}</ref>
|}
== Highest-grossing Colombian films ==
{| class="wikitable sortable"
|+Colombian highest-grossing films as of 2023
!Rank
!Title
!Gross
!Year
|-
|1
|[[The 33]]
| align="right" |$12.19M
|2015
|-
|2
|[[Maria Full of Grace]]
| align="right" |$6.52M
|2004
|-
|3
|[[Love in the Time of Cholera (film)|Love in the Time of Cholera]]
| align="right" |$4.61M
|2007
|-
|4
|[[Embrace of the Serpent]]
| align="right" |$1.33M
|2015
|-
|5
|[[Our Lady of the Assassins (film)|Our Lady of the Assassins]]
| align="right" |$0.53M
|2000
|-
|6
|[[Birds of Passage (film)|Birds of Passage]]
| align="right" |$0.51M
|2018
|-
|7
|Esmeraldero
| align="right" |$0.10M
|2003
|-
|8
|[[Gabo: The Creation of Gabriel Garcia Marquez]]
| align="right" |$0.01M
|2015
|-
|9
|Rabia
| align="right" |$0.01M
|2009
|-
|10
|Bad Lucky Goat
| align="right" |$0.01M
|2017
|-
| colspan="4" |source:<ref>{{cite web|title=IMDB search|url=https://www.imdb.com/search/title/?countries=co&sort=boxoffice_gross_us,desc|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230816160004/https://www.imdb.com/search/title/?countries=co&sort=boxoffice_gross_us,desc|archive-date=August 16, 2023|access-date=August 16, 2023|publisher=[[IMDb]].com}}</ref>{{Unreliable source?|date=November 2023}}
|}
== Box office number-ones ==
* List of 2016 box office number-one films in Colombia
* List of 2017 box office number-one films in Colombia
* List of 2018 box office number-one films in Colombia
* List of 2019 box office number-one films in Colombia
* List of 2020 box office number-one films in Colombia
* List of 2021 box office number-one films in Colombia
* List of 2024 box office number-one films in Colombia
* List of 2025 box office number-one films in Colombia
== Meŋ kaa kyɛ ==
* Cinema of the world
* List of Colombian films
* Cartagena Film Festival
== Sommo yizie ==
{{reflist|2}}
=== Gyamaa zaa sommo yizie ===
* {{Cite web|title=Los buenos días del cine colombiano|url=http://www.revistatodavia.com.ar/todavia26/23.cinenota.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502071825/http://www.revistatodavia.com.ar/todavia26/23.cinenota.html|archive-date=2015-05-02}}
== Ziiri mine liŋkiri ==
{{Sister project|position=Right|project=wikisource|text=[[Wikisource]] has original text<br/>related to this article:<br/>'''''[[:s:es:Ley de cine (Colombia)|Ley de cine (Colombia)]]'''''<br/>{{in lang|es}}}}{{commons}}
* {{in lang|es}} [http://www.patrimoniofilmico.org.co/ Fundación Patrimonio Filmico Colombiano]
* {{in lang|es}} [http://www.proimagenescolombia.com Fondo Mixto de Promoción Cinematográfica PROIMAGENES en Movimiento] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100512190719/http://www.proimagenescolombia.com/|date=May 12, 2010}}
* {{in lang|es}} [http://www.cinematecadistrital.gov.co Cinemateca Distrital de Bogotá]
* {{in lang|es}} [https://web.archive.org/web/20070207082701/http://www.mambogota.com/cine.html Movie Theater of Los Acevedo in the Museum of Modern Arts of MAMBO]
* {{in lang|es}} [https://web.archive.org/web/20061128174143/http://www.proimagenescolombia.com/docs/legislacion/leydecineparatodos.pdf Law of Cinema]
* {{in lang|es}} [https://web.archive.org/web/20070202005229/http://www.festicinecartagena.com/ Cartagena Film Festival]
* {{in lang|es}} [http://www.bogocine.com Bogotá Film Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126175936/http://bogocine.com/|date=January 26, 2010}}
fxktc8ld6a8m7yp8xp8qog2xjois7tj
60724
60723
2026-05-13T16:55:33Z
Anthony Dery
16
60724
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q129804237}}
'''Cinema of Colombia''' e la sinii ba naŋ maale Colombia, bee taa eebo a Colombian neŋ yeltare mime zuiŋ. Colombian cinema, teseŋ sinii mine naŋ be national cinema, e la yelkori mine naŋ kyaare industrial ane artistic aspects.
== Shows ane distribution ==
A Colombia taa la commercial sinii kpoŋ zie anuu a theatre chains: Cine Colombia, Cinemark, Cinépolis, Procinal ane Royal Sinii. Ba meŋ taa la gyamaa meŋɛ suobo theaters, aseŋ Cinemateca Distrital de Bogotá ane Los Acevedos naŋ be a Museo de Arte Moderno de Bogotá.
=== Yuobu ko Colombia ===
{|
|- style="background:#efefef;"
!Year
!Box office openings from
the Colombian film industry
!Foreign box office openings
!Total box office openings
!Percentage of Colombian
box office openings
|- style="background:#d0e7ff;"
|1993
|2
|274
|276
|0.72%
|- style="background:#f5faff;"
|1994
|1
|267
|268
|0.37%
|- style="background:#d0e7ff;"
|1995
|2
|249
|251
|0.80%
|- style="background:#f5faff;"
|1996
|3
|270
|273
|1.10%
|- style="background:#d0e7ff;"
|1997
|1
|251
|252
|0.40%
|- style="background:#f5faff;"
|1998
|6
|237
|243
|2.47%
|- style="background:#d0e7ff;"
|1999
|3
|NA
|NA
|NA
|- style="background:#f5faff;"
|2000
|4
|200
|204
|1.96%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2001
|7
|196
|203
|3.45%
|- style="background:#f5faff;"
|2002
|8
|176
|180
|2.22%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2003
|5
|170
|175
|2.86%
|- style="background:#f5faff;"
|2004
|8
|159
|167
|4.79%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2005
|8
|156
|164
|4.88%
|- style="background:#f5faff;"
|2006
|8
|154
|162
|4.94%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2007
|12
|189
|198
|6.06%
|- style="background:#f5faff;"
|2008
|13
|200
|213
|6.1%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2009
|12
|202
|214
|5.6%
|- style="background:#f5faff;"
|2010
|10
|196
|206
|4.9%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2011
|18
|188
|206
|8.70%
|- style="background:#f5faff;"
|2012
|22
|191
|213
|10.8%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2013
|17
|227
|244
|7.07%
|- style="background:#f5faff;"
|2014
|20
|274
|284
|7.04%
|- style="background:#d0e7ff;"
|2015
|37
|332
|369
|10.02%
|-
| colspan="5" |sources:<ref>[http://www.proimagenescolombia.com/new_site/secciones/cine_colombiano/estadisticas/exhibicion.htm Exhibición y distribución] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824190227/http://www.proimagenescolombia.com/new_site/secciones/cine_colombiano/estadisticas/exhibicion.htm|date=August 24, 2007}}</ref><ref>* 1993 – 1999, "Impacto del sector fonográfico sobre la economía colombiana: situación actual y perspectivas" Zuleta, Jaramillo, Reina, Fedesarrollo, 2003.</ref><ref>* 2000 – 2006, Dirección de Cinematografía, Cinecolombia</ref><ref>{{cite web|date=December 30, 2015|title=El 2015, un año agridulce para el cine colombiano|url=http://www.eltiempo.com/entretenimiento/cine-y-tv/analisis-del-cine-colombiano-en-el-2015/16470431|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091249/http://www.eltiempo.com/entretenimiento/cine-y-tv/analisis-del-cine-colombiano-en-el-2015/16470431|archive-date=March 4, 2016|access-date=2020-03-25|website=www.eltiempo.com/entretenimiento}}</ref>
|}
== Highest-grossing Colombian films ==
{| class="wikitable sortable"
|+Colombian highest-grossing films as of 2023
!Rank
!Title
!Gross
!Year
|-
|1
|[[The 33]]
| align="right" |$12.19M
|2015
|-
|2
|[[Maria Full of Grace]]
| align="right" |$6.52M
|2004
|-
|3
|[[Love in the Time of Cholera (film)|Love in the Time of Cholera]]
| align="right" |$4.61M
|2007
|-
|4
|[[Embrace of the Serpent]]
| align="right" |$1.33M
|2015
|-
|5
|[[Our Lady of the Assassins (film)|Our Lady of the Assassins]]
| align="right" |$0.53M
|2000
|-
|6
|[[Birds of Passage (film)|Birds of Passage]]
| align="right" |$0.51M
|2018
|-
|7
|Esmeraldero
| align="right" |$0.10M
|2003
|-
|8
|[[Gabo: The Creation of Gabriel Garcia Marquez]]
| align="right" |$0.01M
|2015
|-
|9
|Rabia
| align="right" |$0.01M
|2009
|-
|10
|Bad Lucky Goat
| align="right" |$0.01M
|2017
|-
| colspan="4" |source:<ref>{{cite web|title=IMDB search|url=https://www.imdb.com/search/title/?countries=co&sort=boxoffice_gross_us,desc|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230816160004/https://www.imdb.com/search/title/?countries=co&sort=boxoffice_gross_us,desc|archive-date=August 16, 2023|access-date=August 16, 2023|publisher=[[IMDb]].com}}</ref>{{Unreliable source?|date=November 2023}}
|}
== Box office number-ones ==
* List of 2016 box office number-one films in Colombia
* List of 2017 box office number-one films in Colombia
* List of 2018 box office number-one films in Colombia
* List of 2019 box office number-one films in Colombia
* List of 2020 box office number-one films in Colombia
* List of 2021 box office number-one films in Colombia
* List of 2024 box office number-one films in Colombia
* List of 2025 box office number-one films in Colombia
== Meŋ kaa kyɛ ==
* Cinema of the world
* List of Colombian films
* Cartagena Film Festival
== Sommo yizie ==
{{reflist|2}}
=== Gyamaa zaa sommo yizie ===
* {{Cite web|title=Los buenos días del cine colombiano|url=http://www.revistatodavia.com.ar/todavia26/23.cinenota.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150502071825/http://www.revistatodavia.com.ar/todavia26/23.cinenota.html|archive-date=2015-05-02}}
== Ziiri mine liŋkiri ==
{{Sister project|position=Right|project=wikisource|text=[[Wikisource]] has original text<br/>related to this article:<br/>'''''[[:s:es:Ley de cine (Colombia)|Ley de cine (Colombia)]]'''''<br/>{{in lang|es}}}}{{commons}}
* {{in lang|es}} [http://www.patrimoniofilmico.org.co/ Fundación Patrimonio Filmico Colombiano]
* {{in lang|es}} [http://www.proimagenescolombia.com Fondo Mixto de Promoción Cinematográfica PROIMAGENES en Movimiento] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100512190719/http://www.proimagenescolombia.com/|date=May 12, 2010}}
* {{in lang|es}} [http://www.cinematecadistrital.gov.co Cinemateca Distrital de Bogotá]
* {{in lang|es}} [https://web.archive.org/web/20070207082701/http://www.mambogota.com/cine.html Movie Theater of Los Acevedo in the Museum of Modern Arts of MAMBO]
* {{in lang|es}} [https://web.archive.org/web/20061128174143/http://www.proimagenescolombia.com/docs/legislacion/leydecineparatodos.pdf Law of Cinema]
* {{in lang|es}} [https://web.archive.org/web/20070202005229/http://www.festicinecartagena.com/ Cartagena Film Festival]
* {{in lang|es}} [http://www.bogocine.com Bogotá Film Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126175936/http://bogocine.com/|date=January 26, 2010}}
s34qynm3cp20sq5j698v2lv8sk6l0x9
Black Girl
0
6942
60735
2026-05-13T17:01:47Z
Eric Gangman
92
Created page with "== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' == '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori. A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ. A deɛdeɛŋkare..."
60735
wikitext
text/x-wiki
== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' ==
'''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori. A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa. Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ''' ==
A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
[[Duoro kɔre:Mbissine Thérèse Diop as Diouana.jpg|thumb]]
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ ''' ==
· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
== '''A sinii maalo''' ==
A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa. A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo. A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba. Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni
== '''A Sinii Yelnyɔgere''' ==
A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
== '''A Sinii ŋa Tona''' ==
A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo. A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
== '''A sinii ŋa Sgebo''' ==
== '''Kyɔɔtare''' ==
· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Cinema of Senegal
== '''Sommo Yizie''' ==
drnuq8fuu5unh0v090f4mxgnaicf76z
60739
60735
2026-05-13T17:04:25Z
Eric Gangman
92
60739
wikitext
text/x-wiki
{{About|the 1966 film|the 1972 film|Black Girl (1972 film)}}
{{Use dmy dates|date=May 2020}}
{{Infobox film
| name = Black Girl
| native_name = {{Infobox name module|fr|La Noire de…}}
| image = La noire de… (1966).png
| caption = French theatrical release poster
| director = [[Ousmane Sembène]]
| producer = [[André Zwoboda]]
| writer = Ousmane Sembène
| starring = {{Plainlist|
* [[Mbissine Thérèse Diop]]
* Anne-Marie Jelinek
* Robert Fontaine
}}
== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' ==
'''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori. A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa. Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ''' ==
A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
[[Duoro kɔre:Mbissine Thérèse Diop as Diouana.jpg|thumb]]
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ ''' ==
· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
== '''A sinii maalo''' ==
A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa. A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo. A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba. Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni
== '''A Sinii Yelnyɔgere''' ==
A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
== '''A Sinii ŋa Tona''' ==
A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo. A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
== '''A sinii ŋa Sgebo''' ==
== '''Kyɔɔtare''' ==
· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Cinema of Senegal
== '''Sommo Yizie''' ==
jcgvmez9oc5c2uck63h47y3x5h47xrl
60742
60739
2026-05-13T17:05:40Z
Eric Gangman
92
60742
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox name module|fr|La Noire de…}}
| image = La noire de… (1966).png
| caption = French theatrical release poster
| director = [[Ousmane Sembène]]
| producer = [[André Zwoboda]]
| writer = Ousmane Sembène
| starring = {{Plainlist|
* [[Mbissine Thérèse Diop]]
* Anne-Marie Jelinek
* Robert Fontaine
}}
== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' ==
'''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori. A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa. Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ''' ==
A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
[[Duoro kɔre:Mbissine Thérèse Diop as Diouana.jpg|thumb]]
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ ''' ==
· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
== '''A sinii maalo''' ==
A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa. A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo. A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba. Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni
== '''A Sinii Yelnyɔgere''' ==
A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
== '''A Sinii ŋa Tona''' ==
A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo. A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
== '''A sinii ŋa Sgebo''' ==
== '''Kyɔɔtare''' ==
· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Cinema of Senegal
== '''Sommo Yizie''' ==
nwrpq13y3131oz50zcqxfl1tl8g0bzj
60743
60742
2026-05-13T17:13:07Z
Eric Gangman
92
60743
wikitext
text/x-wiki
{{Infoobox name=module|fr|la Noire de...}}
== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' ==
'''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori. A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa. Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ''' ==
A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
[[Duoro kɔre:Mbissine Thérèse Diop as Diouana.jpg|thumb]]
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ ''' ==
· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
== '''A sinii maalo''' ==
A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa. A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo. A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba. Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni
== '''A Sinii Yelnyɔgere''' ==
A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
== '''A Sinii ŋa Tona''' ==
A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo. A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
== '''A sinii ŋa Sgebo''' ==
== '''Kyɔɔtare''' ==
· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Cinema of Senegal
== '''Sommo Yizie''' ==
8r14no38zovij1su0sz70hm4s9nsnpz
60744
60743
2026-05-13T17:13:34Z
Eric Gangman
92
60744
wikitext
text/x-wiki
== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' ==
'''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori. A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa. Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ''' ==
A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
[[Duoro kɔre:Mbissine Thérèse Diop as Diouana.jpg|thumb]]
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ ''' ==
· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
== '''A sinii maalo''' ==
A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa. A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo. A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba. Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni
== '''A Sinii Yelnyɔgere''' ==
A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
== '''A Sinii ŋa Tona''' ==
A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo. A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
== '''A sinii ŋa Sgebo''' ==
== '''Kyɔɔtare''' ==
· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Cinema of Senegal
== '''Sommo Yizie''' ==
4tjk0nmn9azgicmgcc73uqp406taz30
60745
60744
2026-05-13T17:18:40Z
Eric Gangman
92
/* Sommo Yizie */
60745
wikitext
text/x-wiki
== '''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’''' ==
'''Black Girl (French: la noire de.. Lit Pɔge sɔgelaa la’)''' e la 1966 sinii kaŋa, Senegalee dɔɔ kaŋa naŋ di Ousmane Sembene, o na la sɛge a senselluŋ ŋa kyɛ naŋ wuli sobiri na poɔ a deɛne naŋ tu deɛne ka o tori.<ref>Nowell-Smith, Geoffrey (1996). ''The Oxford History of World Cinema''. ISBN <bdi>0-19-874242-8</bdi>.</ref> A senselluŋ ŋa yi la Sembene 1962 Voltaique poɔ, a selluŋ ŋa yelboɔraa zaa la ka o vɛŋ noba taa poɔ-peɛloŋ ne ba nyɔvoɛ ba laŋkpeɛbo poɔ.
A deɛdeɛŋkare a sinii ŋa poɔ Mbissine Therese Diop ka a sinii poɔ ka o yuori di Diouana, o e la Senegalee pɔgesɛraa naŋ bare o teŋa meŋa Dakar kyɛ gaa te be Antibes teŋa a France paaloŋ poɔ. O da gaa tona la korɔ dɔɔ kaŋa ne o pɔge. A France poɔ, Diouana da taa kyelloo ka o na la leɛ gaa la te tona o toma na onaŋ da tona. Kyɛ a o Antibes leɛ gaabo poɔ, Diouana da nyɛ dɔgeroŋ kaŋa bale onaŋ daŋ ba gbiri zanne a yi a dɔɔ ne o pɔge na zie o naŋ tona, ba da fero la ka leɛ ba gbaŋgbaa ka ba tona viiri wagere zaa ba naŋ boɔrɔ. O da te bale ne la o meŋa ka fãã kyɛ soore o meŋa nyɔvore yɛlɛ a France poɔ.
Black Girl (Pɔge Sɔgelaa) e la neɛ banaŋ de ka ona la Sub-Saharan Afrikan sinii danweɛŋ soba a Afriakan naŋ de a tendaa kyɔɔtaa.<ref>Ponzanesi, Sandra and Verena Berger. "Introduction: genres and tropes in postcolonial cinema(s) in Europe", Transnational Cinemas, Vol. 7, No. 2, 2016</ref> Aneɛzaa ka a Western paaloŋ sinii maaleba da ba de o soŋ, kyɛ a sinii da yi la kpɛ sinii dagere poɔ a 2010 yuomo poɔ, a baaraa zaa ona la wa leɛ a a tendaazaa sinii soŋ ka neɛzaa kaara.
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛnɛe tutaa sinii poɔ''' ==
A sinii deɛne la gɛrɛ niŋe ane puori zaa, Diouana wuli la lɛ o naŋ voore o nyɔvore a France poɔ, be ka o da tona dɔɔ ane pɔge kaŋa yiri poɔ,o na la da maŋ maala ba bondirii, a peerɛ yiri, a pɛgere ba bonsuuri aneŋ ba biiri zu ba koɔ suobu ane mine kaŋa. o wuli la o nyɔvore yɛlɛ a Senegal sɛre ka o wa gaa a France poɔ.
A o nyɔvore puori leɛ wulibu poɔ, o yi la yiri na poɔ ba naŋ ba taa eebo bee ba e la naŋ deme a Dakar teŋa poɔ. A o yideme gyamaa zaa e la zugbulo, ba kaŋa zaa ba gaa sakuuri a na kanne gane bee a sɛge, kyɛ Diouana maŋ iri yɔ a teŋa zaa poɔ a boɔrɔ toma. Daare kaŋa la, ka French pɔge kaŋa banaŋ boɔlɔ bee ka o yuori di ‘Madame’ meŋ da wa a yɔ boɔrɔ bipɔgelee naŋ gaa te tona o yiri poɔ, a be la ka o kaa iri Diouana naŋ e pɔge naŋ ba taa toma. O da iri Diouana bonso o da ba e neɛ naŋ boɔrɔ a ne suuri aŋa lɛ o pɔge taaba naŋ boɔrɔ lɛ; o da ba kaara lɛ a toma naŋ waa, Madame da de la Diouana ka o gaa te kaara o biiri zu a Dakar teŋa poɔ. Diouana naŋ wa nyɛ a toma ama baare o da ko la a o toma daana kyɔɔtaa kaŋa , o paaŋ da da la kpinni 50 a yi dɔɔlee kaŋa zie, ka de a zaa yaare bare a teŋa poɔ. Ka ona ba wa tona toma o maŋ de la o sɛne ka ba yi yɔ a dɔle gbɛre. Monsieur ane Madame paa da ko la Diouana a toma ka o tona a France paaloŋ poɔ. Daadaa lɛ Diouana da ta piili teɛrɛ la lɛ o nyɔvore paala o naŋ na te voore a France paaloŋ poɔ.
[[Duoro kɔre:Mbissine Thérèse Diop as Diouana.jpg|thumb]]
A saŋa o maŋ wa tara yiriŋ ka o poɔ zaa pɛlle ane bondirii Diouana naŋ maale, ane lɛ o naŋ maale zie a peere ziezaa ka o yi a saaŋ bondaana zikpeɛraa. Madame lɛ o naŋ erɛ Diouana da ba la baŋ o feroo toma a yiriŋ buriburi da kpɛ o la. O teɛrɛ ka o na kaara la a biiri aŋa lɛ onaŋ da kaara ba a Senegal poɔ, kyɛ da naŋ maŋ nyɛ vuo a yi yɔ France paaloŋ poɔ a meŋ baŋ zie. A yelseɛle la a France poɔ o ba taa zie gaabo ka bondirii ane zie peero a die poɔ naane, o maŋ leɛ teɛre poɔŋ ka a nyɔvore o naŋ taa a Senegal seɛ la be onaŋ be bonso o da maŋ nyɛ vuo bee wagere a yi meŋ yɔyɔ. Ka Diouana wa su pɔlloŋ bonsuuri zaa a o yidampɔge vɛŋ la ka o yagere a bare. A yidampɔge maŋ yeli ko la ka o inni la ka ona la a bondimaala ane ane a zipeerɛ be. Daare kaŋa la ka ba gaa noba mine kultaa tigiri
zie ka dɔɔ kaŋa te moore Diouana noɔre kyɛ yeli ka o daŋ ba moore pɔgesɔgelaa o nyɔvore zaa poɔ a tuure paaloŋ poɔ. A daare na Diouana da nyɛ la lɛtɛ a yi o ma zie, a be la ka Monsieur a kanne a lɛ a sɛgere naŋ sɛge eŋ a lɛtɛ poɔ a ko o. O ma da soore o la a lɛtɛ poɔ boŋ la so ka woŋ o yɛlɛ ka o na sɔre libiri a yi o zie. Diouana naŋ kanne a lɛtɛ baare la ka o nyɔge o zaa kyeɛre bare. Madame ba sage ka o na gbiri goɔŋ a ta ŋa daa gbuli na kyɛ ka onaŋ maŋ yeli ka diibu la ka o maale ka o naŋ kyɛɛle o ne a lɛ zaa. Diouana da e la o teɛroŋ ka o la leɛ de a kyɔɔtaa na o na ko Madame ka a leɛ zɔɔre ba kpakyaŋ. Madame yeli ko la Diouana na ka ona ba toŋ toma ka o ba dire bondirii a yiri na poɔ. A dogeroŋ o naŋ na nyɛ ka onaŋ ba toŋ toma la a lɛ. Monsieur naŋ yɔɔ Diouana saŋyɔɔ, Diouana ba sage de a libiri o zagere o la bare kyɛ leŋ daseelɛ a ko o meŋa, o da leŋ miri eŋ kɔkɔre a kɔnso die poɔ. A sinii baare ne la Monsieur Senegal leɛ gaabo Diouana naŋ leŋ o meŋa ko, bonso ba ba sage na yɔɔ o ka o ko o ma libri bee o yideme. O pãã da ko la Diouana ma libiri ka o zagere a libie na zaa bare. Monsieur naŋ wa bare teŋa, dɔɔlee na pɔge o na zo wa ŋmaa la o niŋe.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ ''' ==
· Mbissine Thérèse Diop as Gomis Diouana
· Anne-Marie Jelinek as Madame
· Robert Fontaine as Monsieur
· Momar Nar Sene as Diouana's boyfriend
== '''A sinii maalo''' ==
A sinii maalo poɔ fo na ny la Senegalee enfuomo ŋmaara kaŋa ŋmaa la Mbissine Therese Diop enfuoni ka Sembene da nyɛ o, a be la ka gaa te pɔge Diop a yele Black Girl (pɔgesɔgelaa yɛlɛ) ko o. Diop yideme da ba ennoɔ ne ka Diop te poɔ sinii maaleba poɔ, Sembene naŋ wa gaa te Diop o meŋa o da sage ka o poɔ la ka ba maale a sinii ŋa.<ref>Ellerson, Beti (1999). ''Sisters of the Screen: Women of Africa on Film, Video, and Television''. Africa World Press. ISBN <bdi>978-0865437135</bdi>.</ref> A o yideme da ba sage ko kyɛ ka o naŋ de gandaaloŋ de gaa. A sinii kponzie zaa a Senegal, poɔ ka ba da ŋmaa a enfuomo, ka a sinii gaa a France poɔ ba zagere bare kyɛ te de neŋyuo.<ref>"M'Bissine Thérèse Diop on BLACK GIRL". ''The Criterion Collection''. 2016. Retrieved 31 August 2025.</ref> A 2016 peɛpeɛrebɛ ne a Diop wuli ka a bonsuuri anaŋ zaa onaŋ da su e la omaŋ boma.
A Black Girl deɛne zie meŋa a Ministry of Cooperation’s Cinema Bureau da zagere o la bare, French deme kɔkɔre ka ba da yele a sinii a zuiŋ a da e la libie ko ba.<ref>Clark, Ashley (23 January 2017). "Black Girl: Self, Possessed". ''The Criterion Collection''. Archived from the original on 22 April 2025. Retrieved 31 August 2025.</ref> Bonso a sinii yelnyɔgeraa. Sembene paa da ŋmaa la sinii wogiluŋ bare ka o ti sigi wa are awa gbuli yeni<ref>"Ousmane Sembène, Cinematic Revolutionary". ''Harvard Film Archive''. 19 January 2024. Retrieved 1 September 2025.</ref>
== '''A Sinii Yelnyɔgere''' ==
A sinii yelwulaa la ka o wuli gbaŋgbaaloŋ a yi lɛ a Tuure paaloŋ noba naŋ da dɔgerɔ a Afrika poɔ noba.
== '''A Sinii ŋa Tona''' ==
A sinii gane naŋ e paati a 1997 yuoni poɔ, Jonathan Rosenbaum da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka Blaɔk Girl la e Sub-Saharan Afrikan sinii maalo piilu, A sɛgesɛgerɛ na meŋa e la neɛ banaŋ dɔge ka o baa Afrikan paaloŋ poɔ.
A la yi be a sinii la yeli wuli la lɛ a Senegalese pɔge, naŋ yelfaa gyamaa a yi gbaŋgbaaloŋ. A wagere na poɔ la ka Senegal meŋ da zɔɔ faa ba menne a yi a nempeɛle nuuriŋ a 1960 yuoni poɔ, ( a ŋaa puoriŋ la ka ba pãã maale a sinii ŋa). A dɔgɛɛ na noba naŋ nyɛ la ka ba kaa kyɛ de maale ne a sinii. A sinii zaa pãã wuli la Diouana dɔgɛɛ zaa a sinii poɔ. A sinii ŋa e la danseɛ ka Diouana a de eŋ o teɛroŋ poɔ ka o na maale la sinii ka donnɛ a nyɛ. Madame ko la dɔgɛɛ na zaa na senne a sinii poɔ, pale neɛaŋa na moore o noɔre ka wuli ka tuure bee a nansaale paaloŋ lɛ ka ba maŋ puori ka ko o soba baŋ fo la bee ka o baŋ fo.<ref>Rachael Langford, "Black and white in black and white: Identity and cinematography in Ousmane Sembène's La Noire de…/Black Girl (1966)", Studies in French Cinema 1, no. 1 (2001), 14.</ref> A sinii wuli la lɛ Madame ane Diouana zaa na ba gaa sakuuri azuiŋ ba kaŋa zaa koŋ baŋ kanne kyɛ ka a zaa e libi-yɛlɛ kyɛ ka naŋ zagere o meŋa saŋyɔɔ bare. Diouana da taa la o teɛroŋ ka o na gɛrɛ France paaloŋ poɔ, noɔ ŋa yoŋ so nyɔvore yɛlɛ zaa na na taa tɛgeraa.
== '''A sinii ŋa Sgebo''' ==
== '''Kyɔɔtare''' ==
· 1966, Prix Jean Vigo for best feature film
· 1966, Tanit d'Or, Carthage Film Festival
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Cinema of Senegal
== '''Sommo Yizie''' ==
7a6ormivb61ztugxbdch82xvfmuvpuk
Good Madam
0
6943
60756
2026-05-14T00:33:52Z
Eric Gangman
92
Created page with "== '''Good Madam''' == '''Good Madam''' ( Xzhosa: Mungu Wam) e la South Afrikan sinii dɛgere kaŋa, Jenna Cato Bass la wuli sobie na a sinii naŋ tu kyɛ maale, A sinii ŋaa yi gbaŋgbale a 2021<ref>Guy Lodge, "‘Good Madam’ Review: Sharp South African Horror Film Probes the Darkness of Domestic Servitude". ''Variety'', 21 September 2021.</ref> yuoni poɔ. A sinii ŋa poɔ noba naŋ de yuori la Chumisa Cosa a sinii poɔ yuori la Tsidi, o e la neɛ naŋ dɔge dayeni k..."
60756
wikitext
text/x-wiki
== '''Good Madam''' ==
'''Good Madam''' ( Xzhosa: Mungu Wam) e la South Afrikan sinii dɛgere kaŋa, Jenna Cato Bass la wuli sobie na a sinii naŋ tu kyɛ maale, A sinii ŋaa yi gbaŋgbale a 2021<ref>Guy Lodge, "‘Good Madam’ Review: Sharp South African Horror Film Probes the Darkness of Domestic Servitude". ''Variety'', 21 September 2021.</ref> yuoni poɔ. A sinii ŋa poɔ noba naŋ de yuori la Chumisa Cosa a sinii poɔ yuori la Tsidi, o e la neɛ naŋ dɔge dayeni kyɛ ba taa serɛ leɛ faaŋ kyɛ tu o ma a Mavis ( Nosipho Mtebe) aneazaa ka o e la neɛ naŋ e pɔge kpoŋ naŋ kaara nempeɛlaa kaŋa pɔge kaŋa.<ref>Christopher Vourlias, "Jenna Bass on the ‘Exorcism’ at the Heart of Toronto Festival Horror Pic ‘Good Madam’". ''Variety'', 10 September 2021.</ref>
A sinii ŋa e la banaŋ da iri ka noba yɔɔ kyɛ kpɛ kaa a 2021 yuoni saŋa a Toronto International Sinii tigiri<ref>Mullen, Pat (11 August 2021). "TIFF Unveil's (sic) Line-up for 'Celebrating Alanis' Retrospective". ''Point of View''. Retrieved 13 November 2022.</ref> diibu, a sinii da la nyɛ la kyɔɔtaa kpoŋ kaŋa neɛ naŋ koŋ baŋ inni (platform Prize).<ref>Jeremy Kay, "Kenneth Branagh’s ‘Belfast’ wins 2021 TIFF audience award". ''Screen Daily'', 19 September 2021.</ref>
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛne tutaa a sinii poɔ''' ==
O da neŋ kono la o makoma (Chumisa Cosa) naŋ kpi kuori kyɛ wa bɛrɛ ka ba yeli o ka feroo la ka o yi a yiriŋ a Gugulethu poɔ, a yi yelbawontaa kaŋa naŋ kpɛ o a yideme, bonso a yideme da taa la teɛroŋ kaŋa kyaare ne a ba yiri. O meŋ da ba taa ziezaa o naŋ na te gaŋ ane o pɔgeyalee o naŋ taa ka o nyɛ yuomo awai Winnie ( Kamvalethu Ɛonas Raziya) ka o na e wola a kaa o, Tsidi ba taa eebo a faaŋ kyɛ te pɔge o ma kaŋa naŋ di Mavis ( Nosipho Mtebe), ona la meŋ tona neɛkaŋa yiriŋ a kaara nansaal-pɔgenyaaŋaa kaŋa naŋ di ‘Madam’ ( Jennifer Boraine), o toŋ la a be a gaŋ yuomo lezare ne pie (30yr).
Tsidi da nyare la Mavis zu, a yeli o ka o sage ka o ŋmɛ la gbɛre onaŋ ba are ko o beɛre, bonso o maŋ bare la o yideme kyɛ Madam nempeɛlaa yiri. Ane a ŋaa zaa onaŋ be Madam zie kyɛ o bidɔɔ be la a tuure paaloŋ beɛrɛ a koŋ ba iri, MAvise naŋ maŋ mɔ la o moɔbo zaa ka onaŋ na toɔ ka o faa o toɔraa a yi a gbaŋgbaaloŋ ŋa poɔ, kyɛ ka onaŋ yi yeŋ ka o na gaa, o taa a eebo a teŋa poɔ. A zuiŋ o da faaŋ la kyɛ tori de o pɔgeyaa ane o yaŋgãã ne o poɔ zaa, a yiri da ba la nɔma ko Tsidi kyɛ o ba taa eebo. O da maŋ leɛre la yɛlɛ kyɛ ka Winnie eŋ poɔ zaa pɛle nae a zipaala onaŋ be.
Mavis poɔ da pɛlle la ka Tsidi ne Winnie zaa e a o tontonma , bonso a yiri poɔ dire yaga be be ka kaŋa zaa na baŋ baŋ kpeɛrɛ o yoŋ. A saŋa na Tsidi naŋ wa baŋ ka Madam ba e neɛ naŋ beɛrɛ a koŋ baŋ iri la a be la ka o maaleŋ de a yiri ka o e ŋa o toɔre ka o kaara o lɛ onaŋ boɔrɔ. a ba kɔɔre kyɛ ka o kpi. A be la ka o piili ka madam ba taa sommo aŋa lɛ onaŋ da maŋ nyɛ o. mavis da ba maŋ sage bonso o de o la di yaga zaa,
A be la ka Tsidi pãã piili zoro dabeɛŋ ne o ane o pɔgeyaa na zaa nyɔvore laafeɛloŋ yɛlɛ, ba da nyɛ yelseɛle kaŋa a yi Stuart ( Sanda Shandu ), da wa la ka ba wa nyɛ ba, Mavis bidɔɔ yeninaa yoŋ la ka Madam a de ka o e o bie. Stauart pãã da biŋe o meŋ merɛ a yiri poɔ a wuli lɛ onaŋ boɔrɔ ka yele erɛ a o yiri poɔ. Kyɛ ka a wagere na zaa ka Tsidi ane Mavis nyɔge la taa gbeŋgbeŋ lɛ, ka o neŋ o pɔgeyaa meŋa nɔmo a ŋmaara, Tsidi paa leɛ la a de o makoma dabala na a yuoni a yelmeŋa.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ''' ==
· Chumisa Cosa a sinii poɔ a yuori la di Tsidi
· Nosipho Mtebe a sinii poɔ a yuori la di Mavis
· Kamvalethu Jonas Raziya a sinii poɔ a yuori la di Winnie
· Jennifer Borraine a sinii poɔ a yuori la di Madam
· Verity Price a sinii poɔ a yuori la di Young Madam
· Sanda Shandu a sinii poɔ a yuori la di Stuart
· Khanyiso Kenqa a sinii poɔ a yuori la di Luthando
· Sizwe Ginger Lubengu a sinii poɔ a yuori la di Siphenathi
· Siva Sikawuti a sinii poɔ a yuori la di Toto
· Chris Gxalaba a sinii poɔ a yuori la di Malume Mthunzi
· Peggy Tunyiswa a sinii poɔ a yuori la di Xoliswa
· Uzile Bam a sinii poɔ a yuori la di Xoliswa's Son
· Steve Larter a sinii poɔ a yuori la di Grant
· Liza Scholtz a sinii poɔ a yuori la di Anna<ref>"Good Madam (Mlungu Wam)". ''Visit Films''. Retrieved 2 April 2023.</ref>
== '''A sinii sagedeebo''' ==
Rotten Tomatoes, 84% yɛlɛ onaŋ ba sgae e la 43, Good Madam sinii poɔ la lɛ; A saseɛ poɔ yɛlɛ basagebo meŋ la, ka a yɛlɛ meŋ gba ba ta lɛ bee ba yaare ta lɛ. Good Madam sinii tere la yelnyɔgere naŋ ba pagera kyɛ dire vuu paaŋ.<ref>"Good Madam". ''Rotten Tomatoes''. Retrieved 18 December 2025.</ref> A sinii magere terebo a yi Metaɔritiɔ, yeli ka a sinii ɔŋ ɔɔbo ka o na ko 59% a yi 100% poɔ. A yi yɛlɛ mine awi o naŋ basage a sinii poɔ.<ref>"Good Madam". ''Metacritic''. Retrieved 18 December 2025.</ref>
Cass Clark naq be SlashFilm meŋ kaa la a sinii ŋa soŋ a ko la a sinii pugibu, a manne wuli lɛ a sinii naŋ veɛlɛ la soŋ. Afrikan pɔgeba<ref>"''Good Madam'' Review: A Haunting Post-Apartheid Horror About Racial Inequity And Generational Trauma". ''SlashFilm''. Retrieved 18 December 2025.</ref>
== '''Sommo Yizie''' ==
923x2zb8yxze1d7piskaev830zaegwx
60757
60756
2026-05-14T00:39:19Z
Eric Gangman
92
60757
wikitext
text/x-wiki
== '''Good Madam''' ==
'''Good Madam''' ( Xzhosa: Mungu Wam) e la South Afrikan sinii dɛgere kaŋa, Jenna Cato Bass la wuli sobie na a sinii naŋ tu kyɛ maale, A sinii ŋaa yi gbaŋgbale a 2021<ref>Guy Lodge, "‘Good Madam’ Review: Sharp South African Horror Film Probes the Darkness of Domestic Servitude". ''Variety'', 21 September 2021.</ref> yuoni poɔ. A sinii ŋa poɔ noba naŋ de yuori la Chumisa Cosa a sinii poɔ yuori la Tsidi, o e la neɛ naŋ dɔge dayeni kyɛ ba taa serɛ leɛ faaŋ kyɛ tu o ma a Mavis ( Nosipho Mtebe) aneazaa ka o e la neɛ naŋ e pɔge kpoŋ naŋ kaara nempeɛlaa kaŋa pɔge kaŋa.<ref>Christopher Vourlias, "Jenna Bass on the ‘Exorcism’ at the Heart of Toronto Festival Horror Pic ‘Good Madam’". ''Variety'', 10 September 2021.</ref>
A sinii ŋa e la banaŋ da iri ka noba yɔɔ kyɛ kpɛ kaa a 2021 yuoni saŋa a Toronto International Sinii tigiri<ref>Mullen, Pat (11 August 2021). "TIFF Unveil's (sic) Line-up for 'Celebrating Alanis' Retrospective". ''Point of View''. Retrieved 13 November 2022.</ref> diibu, a sinii da la nyɛ la kyɔɔtaa kpoŋ kaŋa neɛ naŋ koŋ baŋ inni (platform Prize).<ref>Jeremy Kay, "Kenneth Branagh’s ‘Belfast’ wins 2021 TIFF audience award". ''Screen Daily'', 19 September 2021.</ref>
== '''A lɛ a deɛne naŋ deɛne tutaa a sinii poɔ''' ==
O da neŋ kono la o makoma (Chumisa Cosa) naŋ kpi kuori kyɛ wa bɛrɛ ka ba yeli o ka feroo la ka o yi a yiriŋ a Gugulethu poɔ, a yi yelbawontaa kaŋa naŋ kpɛ o a yideme, bonso a yideme da taa la teɛroŋ kaŋa kyaare ne a ba yiri. O meŋ da ba taa ziezaa o naŋ na te gaŋ ane o pɔgeyalee o naŋ taa ka o nyɛ yuomo awai Winnie ( Kamvalethu Ɛonas Raziya) ka o na e wola a kaa o, Tsidi ba taa eebo a faaŋ kyɛ te pɔge o ma kaŋa naŋ di Mavis ( Nosipho Mtebe), ona la meŋ tona neɛkaŋa yiriŋ a kaara nansaal-pɔgenyaaŋaa kaŋa naŋ di ‘Madam’ ( Jennifer Boraine), o toŋ la a be a gaŋ yuomo lezare ne pie (30yr).
Tsidi da nyare la Mavis zu, a yeli o ka o sage ka o ŋmɛ la gbɛre onaŋ ba are ko o beɛre, bonso o maŋ bare la o yideme kyɛ Madam nempeɛlaa yiri. Ane a ŋaa zaa onaŋ be Madam zie kyɛ o bidɔɔ be la a tuure paaloŋ beɛrɛ a koŋ ba iri, MAvise naŋ maŋ mɔ la o moɔbo zaa ka onaŋ na toɔ ka o faa o toɔraa a yi a gbaŋgbaaloŋ ŋa poɔ, kyɛ ka onaŋ yi yeŋ ka o na gaa, o taa a eebo a teŋa poɔ. A zuiŋ o da faaŋ la kyɛ tori de o pɔgeyaa ane o yaŋgãã ne o poɔ zaa, a yiri da ba la nɔma ko Tsidi kyɛ o ba taa eebo. O da maŋ leɛre la yɛlɛ kyɛ ka Winnie eŋ poɔ zaa pɛle nae a zipaala onaŋ be.
Mavis poɔ da pɛlle la ka Tsidi ne Winnie zaa e a o tontonma , bonso a yiri poɔ dire yaga be be ka kaŋa zaa na baŋ baŋ kpeɛrɛ o yoŋ. A saŋa na Tsidi naŋ wa baŋ ka Madam ba e neɛ naŋ beɛrɛ a koŋ baŋ iri la a be la ka o maaleŋ de a yiri ka o e ŋa o toɔre ka o kaara o lɛ onaŋ boɔrɔ. a ba kɔɔre kyɛ ka o kpi. A be la ka o piili ka madam ba taa sommo aŋa lɛ onaŋ da maŋ nyɛ o. mavis da ba maŋ sage bonso o de o la di yaga zaa,
A be la ka Tsidi pãã piili zoro dabeɛŋ ne o ane o pɔgeyaa na zaa nyɔvore laafeɛloŋ yɛlɛ, ba da nyɛ yelseɛle kaŋa a yi Stuart ( Sanda Shandu ), da wa la ka ba wa nyɛ ba, Mavis bidɔɔ yeninaa yoŋ la ka Madam a de ka o e o bie. Stauart pãã da biŋe o meŋ merɛ a yiri poɔ a wuli lɛ onaŋ boɔrɔ ka yele erɛ a o yiri poɔ. Kyɛ ka a wagere na zaa ka Tsidi ane Mavis nyɔge la taa gbeŋgbeŋ lɛ, ka o neŋ o pɔgeyaa meŋa nɔmo a ŋmaara, Tsidi paa leɛ la a de o makoma dabala na a yuoni a yelmeŋa.
== '''Deɛdeɛmɛ a sinii poɔ''' ==
· Chumisa Cosa a sinii poɔ a yuori la di Tsidi
· Nosipho Mtebe a sinii poɔ a yuori la di Mavis
· Kamvalethu Jonas Raziya a sinii poɔ a yuori la di Winnie
· Jennifer Borraine a sinii poɔ a yuori la di Madam
· Verity Price a sinii poɔ a yuori la di Young Madam
· Sanda Shandu a sinii poɔ a yuori la di Stuart
· Khanyiso Kenqa a sinii poɔ a yuori la di Luthando
· Sizwe Ginger Lubengu a sinii poɔ a yuori la di Siphenathi
· Siva Sikawuti a sinii poɔ a yuori la di Toto
· Chris Gxalaba a sinii poɔ a yuori la di Malume Mthunzi
· Peggy Tunyiswa a sinii poɔ a yuori la di Xoliswa
· Uzile Bam a sinii poɔ a yuori la di Xoliswa's Son
· Steve Larter a sinii poɔ a yuori la di Grant
· Liza Scholtz a sinii poɔ a yuori la di Anna<ref>"Good Madam (Mlungu Wam)". ''Visit Films''. Retrieved 2 April 2023.</ref>
== '''A sinii sagedeebo''' ==
Rotten Tomatoes, 84% yɛlɛ onaŋ ba sgae e la 43, Good Madam sinii poɔ la lɛ; A saseɛ poɔ yɛlɛ basagebo meŋ la, ka a yɛlɛ meŋ gba ba ta lɛ bee ba yaare ta lɛ. Good Madam sinii tere la yelnyɔgere naŋ ba pagera kyɛ dire vuu paaŋ.<ref>"Good Madam". ''Rotten Tomatoes''. Retrieved 18 December 2025.</ref> A sinii magere terebo a yi Metaɔritiɔ, yeli ka a sinii ɔŋ ɔɔbo ka o na ko 59% a yi 100% poɔ. A yi yɛlɛ mine awi o naŋ basage a sinii poɔ.<ref>"Good Madam". ''Metacritic''. Retrieved 18 December 2025.</ref>
Cass Clark naq be SlashFilm meŋ kaa la a sinii ŋa soŋ a ko la a sinii pugibu, a manne wuli lɛ a sinii naŋ veɛlɛ la soŋ. Afrikan pɔgeba<ref>"''Good Madam'' Review: A Haunting Post-Apartheid Horror About Racial Inequity And Generational Trauma". ''SlashFilm''. Retrieved 18 December 2025.</ref>
== '''Sommo Yizie''' ==
p5j1pt4ar5zdbcftg7ltwphnn7ymrcp