Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.47.0-wmf.6 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Hamile Holy Family Senior High School 0 741 61493 35428 2026-06-12T16:02:41Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61493 wikitext text/x-wiki == '''Holy Family Senior High Shool''' e la govɛmɛti sakuuri kaŋa na be a hamile poɔ. O e la sakuuri ŋa e faaramine sakuuri bonso faara mine la mɛ o yi ne a Hamily holy family parish puoruu yiri poɔ == == A Sakuuri Ŋa Be Zie == Holy family senia hei sakuuri e la faara mine sakuuri a be a ɔppa wɛsi paaloŋ Gaana poɔ. A sakuuri ŋa be la a Hamile teŋɛ meŋɛ poɔ, o waa la a sakuu yuori kaŋa ka a paaloŋ . A sakuuri ŋa bebe la bee ba mɛ la a sakuuri ŋa ka ba leɛre biiri nyɔvore eŋ bonso a waa aŋa noba aŋ be zie sakuuri kyebe ko ba biiri na gaa. Sakuu biiri yi la teŋi tene a o poɔ ka ba zanne ba gama leɛ yi neŋ. == Yɛlɛ Na A Sakuuri Ŋa Aŋ Errɛ == Holy Family Senia Hia sakuuri irrɛ la boma gyamaa a sakuuri poɔ a naŋ la; Gyenoɔraa Arts, Business ane Home Economics a paa poɔŋ amine aŋa Bɔrefɔ kɔkɔre, mathematics, social studies,  biology, business studies, ane a taa ba na mine. A sakuuri meŋ taa la yɛlɛ mine ba naŋ maŋ errɛ ka a nasaala ma boɔle ka " extra curricular" aŋa la bɔl-ŋmɛbo, yiellu deɛne, kyakya ŋmɛbo, ane ataa ba na.<ref>https://ghanahighschools.com/ghs_schools/holy-family-senior-high/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230411220659/https://myhealthbasics.site/holy-family-senior-high-school/</ref> == A Sakuu Ŋa Boma Bino Zie == A sakuu taa la zie na ba naŋ maŋ biŋ ba boma aŋa; gama , kompiitare, ane ba bɔl-ŋmɛ ŋmɛ boma. A sakuuri taa la gaabo zie ko a sakuɛ biiri ka ba maŋ gannɛ kyɛ kanna ba gama. == A Sakuuri Ŋa Yelnyɔgeraa == A sakuuri yel nyɔgeraa la ka ba soŋ biiri ka toŋ da saa a meŋ e noba a bio eŋɛ kyɛ mɛ ba Naaŋmene yeldeebo eŋ ka ba sage de ka Naaŋmene sere bebe la. A la paa wuli ka a biiri nyɔvore yɛlɛ seŋ ka a meŋ waa yelmeŋɛ ko ba a be gaabo, meŋ wa yi toŋ soŋ ba meŋ noba bee taaba a gaŋ a zaa a dɔgeba na. == A Sakuuri Ŋa Meɛbu == Ba mɛ la a sakuuri ŋa a 2008/2009yuoni poɔ la ka ba mɛ a sakuuri ŋa. A faara mine neŋkpoŋ na be ko a Wa paaloŋ zaa. O naŋ la ; " bishop of Wa diocese named  Most Rev. Pete Paul Bemile "Ba karemazuzie dendeŋ soba da yi la "share in India St. Joseph Catholi" a le da wuli ka bee veŋ ka o e a sakuuri karemazuzie ko a sakuuri. A sakuuri ŋa da be la nasaaleba nuuri poɔ a te ta yuoma pie (10) "he white India St Joseph sisters for " kyɛ pampana ba de o la yineŋ ba zie a ko Rev. Fr. John Bosco. <ref>https://mapcarta.com/W1043073117</ref><ref>https://mapcarta.com/W1043073117</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230411220939/https://myriaddigitalsolutions.com/seniorhighub/school/upperwest/holyFamily.htm</ref> == Yɛlɛ Peɛro Yiibu Zie == . pfdaq18l6kk5f2fxdiyatjcgq1c64vo Nandom Senior High School (NANSEC) 0 1125 61497 53573 2026-06-12T21:11:32Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61497 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q26258633}} [[Nandom|Nandɔm]] Siinia Haae Sakuuri (NANSEC), Gyamaa (noba yaga) naŋ boɔlɔ NANSEC, e la sɛkɔndere sakuuri kaŋa naŋ be [[Ghana]] paaloŋ poɔ. O be la Nandɔm Minisipal Asɛmbole [[Upper West Region|Ɔpa Wɛse irigyiŋ]]. NANSEC e la dɔɔbilii yoŋ tɛgɛ sakuuri. A sakuuri ŋa sagedeebo(motto) la simmo ane sombo-terebo ("idealism and generosity"). O gban-toɔle daga (adurɛsi) la ŋa: P.O.Box 18, Nandɔm, UW/R-Ghana. === A Sakuuri Yelkorɔ === Ba da yuo la NANSEC yuomo turi kɔɔ yeni, kɔɔraa wae dɔgle lizaata ne anii (1968) naŋ tɔle poɔ. O e la Uromaan Katile puoruu sakuuri. A Uromaan Katile boradamine (FIC boradamine Kpaaroŋ) la da yuo a Sakuuri ŋa. A Sakuuri yodɛndɛŋ da e la Maliki Maakil Dɔɔbilii Sɛkɔndere sakuuri (Saint Michael Boys' Senior High School) a saŋa na o naŋ da be a Kaleo teŋa poɔ. A [[kaleo]] poɔ la a Sakuuri ŋa da piili kyɛ ka ba paa meɛre zie a Nandɔm teŋa poɔ. A zie naŋ da wa mɛ baare la ka ba paa wuo a Sakuuri gaa ne a Nandɔm tegɛ, a leɛ pore o yopaalaa ka Nandɔm Sɛkɔndere Sakuuri. A karemazuzeɛ daŋweɛ soba naŋ da kaara a sakuuri ŋa yuori la orɛverɛn borada Bosco Hendrix. A sakuuri ŋa da piili ne la karembiiri lezare ne pie ne banii (38). ==== Zanne Ziiri(Kɔɔsiri/Purogiram) Naŋ Be NANSEC ==== NANSEC zanne ziiri (Kɔɔsire) e la ata, ka ana la ama; 1 Gɛneraal Saensi (General Science) 2 2 Gɛneraal Aasi (General Arts) 3 Biizinɛsi (Business) A kɔɔsisire (programs) ama kaŋa zaa maŋ taa la o wɛlmɛ na naŋ seŋ ka kareŋbie zaa naŋ kaa ire'o a zanne soŋ. == Gɛneraal Saensi Wɛlmɛ == A Gɛneraal Saensi taa la wɛlmɛ ata; [ [Kɛmistire (Chemistry), Baalogi (Biology), fiiziks (Physics) ane Kuntaŋ zuluŋ (Elective/Further Mathematics)] A wɛlmɛ anaare ŋa zaa e la kparaama ka kareŋbiiri zaa naŋ zanna a saensi ka ba zan'a kaa ta. . == Gɛneraal Aasi Wɛlmɛ == A gɛneraal aasi taa la wɛlmɛ anii, ka ana la ama; Eŋgilisi Literikya ( Literature in English), Faransi kɔkɔre (French), Hiztiri (History), Krista biiri puoruu zannoo (Christian Religious Studies), Gɔbinɛnti (Govement), Joogirafi (Geography), Yaago/Ekɔnɔmiks ( Economics) ane Kuntang zuluŋ ( Further Mathematics). == A Biizinɛsi Wɛlmɛ == A biizinɛɛsi taa la wɛlmɛ anuu, ka ana la ama; Akaonteŋ (Accounting), Yaago sɛgroo(business management), Ekɔnɔmiks(Economics), kɔsteŋ bigɛ/lɔɔ(principles of costing), ane kuntang zuluŋ (Further/Elective Mathematics). == A Sakuuri Nyaabo(Vision) == Kiristabiiloŋ ko la Nandɔm Sɛkɔndere Sakuuri kyelloo ka o korɔ baapaaba zannoo naŋ soma yaga, meŋa-baŋtaabo ane kiristabiiloŋ kpeɛŋaa yelminne zannoo/kannoo a vɛŋ ka nensaaba gbuli zaa baabo gɛrɛ nimitɔɔre, a soŋ ka a Gaana paaloŋ ane a tendaa zaa gbuli meɛbo.<ref>https://web.archive.org/web/20230414102044/https://yellowpagesghana.com/schools/nandom-senior-high-school/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230420184908/https://myriaddigitalsolutions.com/seniorhighub/school/upperwest/nandom.htm</ref> == A Sakuuri Yelnyɔgraa/Toma == Nandɔm Sekɔnderee Sakuuri Yelnyɔgraa la ka o zɛge baapaalba gbuli zaa baabo ka o duorosaa, kirisaaloŋ toma ane a paaloŋ baabo naŋ yire zannoo naŋ sereŋ ta velaa, kyɛ soma yaga a sonna noba. == A Zannoo Faŋa Ne O Yeltari. == NANSEC e la a Ghana sakuuri kaŋa o zannoo naŋ duoro saa yaga zaa. Ka karenbiireŋ wa sɛge a e-nyɛ/tɛɛse na a Wɛɛsi Afirika paalon pie ne anii na zaa na maŋ laŋ sɛge, NANSEC kareŋbiiri maŋ paase la ba gbama zaa welwel ka a soma gaŋ'a zaa vɛm lɛ. Gbɛɛ yaga, NANSEC maŋ kyaara nyɛrɛ la magri kɔɔ (100%) a Wɛɛsi Afirika tɛɛsi poɔ. A Sakuuri soŋ ŋa maŋ la maalen mɔ la yaga a Ghana Saensi ne a Kuntaŋ (maasi) tɛɛsi kyakya ŋmeɛbo poɔ. == Sommo Yizie == bqqsdfwqw019r1cqpsxib9jusbp5kvr Asare Bediako Senior High School 0 1956 61488 54248 2026-06-12T12:26:28Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61488 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q112031466}} '''Asare Bediako Senior High School''' (ba naŋ bɔŋa '''ABSEC''') e la dɔba ne pɔgeba sekɔndere sakuuri naŋ be [[Akrokerri]] poɔ, [[Adansi North Desekyere]] naŋ be [[Ashanti Region]] poɔ, [[Ghana|Gaana]].<ref>[https://web.archive.org/web/20231208055424/https://quicaccess.com/school/asare-bediako-senior-high-school/ https://quicaccess.com/schoosare-bediako-senior-high-school/]</ref><ref>https://web.archive.org/web/20221110120817/https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Asare-Bediako-SHS-Over-300-female-students-risk-eviction-over-unpaid-rent-1389289</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/1117571/body-of-suspected-illegal-miner-who-drowned-at.html</ref> == Yelkore == 1993 yuoni poɔ ka a [[sakuuri]] da mɛ. A 2012 yuoni poɔ, Mba. C. W. Nuakoh da la a sakuuri karemazuzeɛ.<ref>https://newsghana.com.gh/asare-bediako-shs-appeals-for-bus/</ref> A yuoni 2017 poɔ, Anglogold Ashanti da ko la a sakuuri pɔmpere naŋ tona ne fentendigilii ane kõɔ taŋkere.<ref>https://www.graphic.com.gh/news/general-news/anglogold-drills-boreholes-for-creeky-asare-bediako-shs.html</ref> 2021 poɔ, Dr. Emmanuel Asiedu da la a sakuuri karemazuzeɛ.<ref>https://www.pulse.com.gh/news/local/asare-bediako-shs-landlords-threaten-eviction-over-unpaid-rent/k6qcg87</ref><ref>https://web.archive.org/web/20241204011522/https://starrfm.com.gh/2021/10/asare-bediako-shs-over-300-female-students-risk-eviction-over-unpaid-rent/</ref> 2021 poɔ, sonnɔ Africa Foundation da ko la a sakuuri ICT zanne ziiri.<ref>https://www.myjoyonline.com/helping-africa-foundation-provides-3-communities-with-ict-centers/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20221110120920/https://peacefmonline.com/pages/local/tech/202111/455081.php</ref> A sakuuri sagediibu la "Knowledge and Hard Work" (Hakelɛ ane Nimize Toma).<ref>https://web.archive.org/web/20241203015412/https://myriaddigitalsolutions.com/seniorhighub/school/ashanti/asareBediako.htm</ref> A Obuasi Gbaŋgbale Church of Pentecost da tere la sakuubiiri dakogiri 200 na soŋ a sakuuri a yi ba naŋ ba taa dakogiri yaga ko sakuubiiri.<ref>https://citinewsroom.com/2024/02/obuasi-area-church-of-pentecost-donates-desks-to-asare-bediako-shs/</ref> == Nandaare == A sakuuri peɛle la kõɔ zilɔroo a kɔlage gbaŋgbale ta ŋa ekare 75.<ref>https://www.schoolsingh.com/senior-high-schools/asare-bediako-senior-high/about</ref> == Sommo Yizie == {{Reflist}} [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Sakuuri]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:West Africa]] bjqzhrsiwixrzx5ci7riab9x6l7mic2 Chaskele Sini 0 2270 61489 60777 2026-06-12T13:55:12Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61489 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q85751669}} '''Chaskele''' e la lokal "bat-and-ball" deɛne laŋgbulo ayi naŋ maŋ ŋmɛ bee deɛŋ kaŋa zaa biiri bayi.<ref>https://web.archive.org/web/20221201163717/https://www.peacefmonline.com/pages/showbiz/news/201507/248376.php</ref> O e la [[Ghana]] deɛne bibiiri naŋ maŋ deɛŋ, o waa ŋa gbateelɛ ŋmeɛbo na.<ref name=":1">https://web.archive.org/web/20240914132524/https://squidmag.ink/chaskele-ghanaian-animation/</ref><ref name=":0">https://web.archive.org/web/20221015221012/https://www.pulse.com.gh/ece-frontpage/rio-2016-10-games-that-wouldve-probably-won-team-ghana-gold-at-the-olympics/hzl6j86</ref><ref name=":2">https://www.pulse.com.gh/news/local/old-times-nostalgia-these-are-the-10-childhood-games-in-ghana-we-cant-forget/1cdzc5g</ref> A bɔl maŋ maale la yi koŋkolee kyɛ ka ba maŋ de daa a ŋmeɛrɛ ne.<ref name=":0" /> == Lɛ ba naŋ maŋ deɛŋ == Chaskele maŋ deɛŋ la ne koŋkozagere, daa, lɔregbɛɛ bee bogiti.<ref name=":1" /> Noba bayi na baŋ piili la a deɛne, kaŋa maŋ piili la aŋa zɔɔfaara kyɛ ka a kaŋa meŋ waa a dire. O zɔɔfaara na seŋ ka o ta sage ka a dire lɔɔ a bɔɔl eŋ a bogiti poɔ bee a lɔregbɛre a di.<ref name=":2" /> == Sommo yiebuzie == [[Category: Dagaare]] [[Category: gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Sini]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:West Africa]] o5fv4nl8rtre9ki3qleum5s6xs9dunn Shawarma 0 6296 61498 55961 2026-06-12T22:37:51Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61498 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q3412448}}'''Shawarma''' (/ʃəˈwɑːrmə/; Arabic: شاورما) e la a Middle Eastern zeɛre nang taa yiibuzie nang e Levant kyaare a saŋa na a Ottoman Empire,<ref>https://books.google.com/books?id=gFK_yx7Ps7cC&pg=PT1682</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150508144455/https://www.pri.org/stories/2015-05-07/thank-ottoman-empire-taco-youre-eating</ref><ref>https://books.google.com/books?id=v5TTAgAAQBAJ&pg=PA66</ref><ref>https://books.google.com/books?id=v5TTAgAAQBAJ&pg=PA66</ref><ref>https://books.google.com/books?id=yqgUAQAAIAAJ&q=%22Shawarma+is+a+popular+Levantine+Arab+specialty.%22</ref> nang taa nɛne nang ŋma ŋma bilii bilii lɛ, stacked a de eŋ inverted cone, a taa seɛbo neng slow-turning vertical spit. Lesiri poɔ o taa la maaloo neng lamb bee mutton, o meng na bang taa la maaloo neng chicken, turkey meat, beef, falafel bee veal.<ref>https://books.google.com/books?id=NTo6c_PJWRgC&q=shawarma</ref><ref>https://books.google.com/books?id=bIIeBQAAQBAJ&pg=PA259</ref> A o niŋe ko a rotisserie meat eɛ routinely shaved off a nang wuli ka o dogɛɛ a nang senne diibu.<ref>https://books.google.com/books?id=yqgUAQAAIAAJ&q=%22Shawarma+is+a+popular+Levantine+Arab+specialty.%22</ref> <ref>https://books.google.com/books?id=Ier6CmQ-e-kC&q=Shawarma+arab&pg=PA115</ref>Shawarma e la bondiraa nang maale taa bammo ko a Arab tendaa ane a Greater Middle East<ref>https://www.britannica.com/topic/shawarmah</ref>.<ref>https://books.google.com/books?id=8zxKEAAAQBAJ&pg=PA54</ref><ref>https://search.worldcat.org/oclc/864676073</ref><ref>http://gulfnews.com/news/uae/culture/shawarma-the-arabic-fast-food-1.503641</ref><ref>https://archive.org/details/omanuaearabianpe00walk</ref> == Enfuomo == <gallery mode="packed"> Duoro_kɔre:Shawarma-sandwich-01.jpg|Shawarma in [[pita]] Duoro_kɔre:Shawarma,_Rostov-on-Don,_Russia.jpg|Shawarma on [[lavash]] Duoro_kɔre:Шаурма_в_лаваше_сравнение_2_(cropped).jpg|Shawarma in cheese (top) and regular (bottom) lavash Duoro_kɔre:Mixed_Shawarma_(2843435528).jpg|Mixed shawarma with rice and tomatoes Duoro_kɔre:Shawarma_preparation_in_central_Aleppo,_Syria.jpg|Slicing and preparation Duoro_kɔre:2019.07.09_DC_Shawarma_People_and_Places,_Washington,_DC_USA_190_60018.jpg|Horizontally roasted shawarma being cooked over coals Duoro_kɔre:Chicken_Shawarma_preparation_in_Thiruvananthapuram_21_37_03_246000.jpeg|Chicken shawarma on a vertical rotisserie </gallery> == meŋ kaa kyɛ == {{Portal|Food}} * [[Al pastor]] * [[Burrito]] * [[Doner kebab]] * [[Gyros]] * [[Kati roll]] == Ziiri mine liŋkiri == * {{Commons category-inline}} {{Levantine cuisine}} {{Egyptian cuisine}} {{Sandwiches}} {{Street food}} {{Authority control}} == Sommo Yizie == p4radgl4d1h2hve23xaqfhy7pcj36lb Wapaala Tigiri Nigeria Poɔ 0 7067 61492 61424 2026-06-12T14:22:44Z Anthony Dery 16 61492 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q108542503}} Waare e la a West African bondirii mine ane irigyin mine ba naŋ maŋ yeli bonyeere ka a e yuoni bee yuokyɛlee boma<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128148877000071</ref><ref>http://www.iita.org/cropsnew/dioscoria/</ref><ref>https://www.britannica.com/plant/yam</ref>. A wa paaleba tigiri maŋ di la kɔkɔparɛɛ gyamaa na zaa a Nigeria poɔ ka ba.maŋ di o yuoni zaa a June poɔ. == Tɔnɔ == Ka neɛ na baŋ a wapaaleba tigiri ŋa aseŋ ka o daŋ baŋ bone na naŋ soŋ ka ba maŋ di a tigiri a tenne gyamaa poɔ, a teŋbɛrɛ ane Nigeria poɔ<ref>https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/New+Yam+Festival</ref>. == Dakoroŋ == Dakoroŋ, waare e la a bonkɔɔre kpoŋ kaŋa a Nigeria poɔ a ŋa ba naŋ maŋ puri a tenne gyamaa ka neɛ na zaa naŋ taa wa ŋmane a teŋɛ poɔ e la bondaana. Ba de la waare ka a deɛ na e bondirii yoŋ. Ba buuro a la a Nigeria poɔ ka a e a bondirii na kaŋa ba naŋ maŋ de kyɛre ne pɔge<ref>https://web.archive.org/web/20210731121256/https://editor.guardian.ng/life/festival-ready-7-of-the-best-nigerian-festivals/</ref>. A Igbo noba la maŋ di a tigiri a yi a seɛloŋ teɛroŋ na ba naŋ taa kyaare a waare, a ŋa lɛ ba saakomine naŋ manne ko ba yi senselle poɔ ka ba meŋ manne ko ba biiri a wa ta a ŋaa<ref>https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/new-yam-festival-the-celebration-of-thanksgiving/rvndwhb</ref>. Waare e la yuoni gboli zaa boma a yi lɛ a na maŋ baa. Azuiŋ wapaaleba tigiri maŋ di la yuoni zaa, ka ba naŋ wa di wa paaleba. A tigiri maŋ di la yuoni zaa ka piili kyɛ baare ne kɔɔbo yuoni<ref>https://www.botanical-online.com/en/cultivation/yam-how-to-grow</ref>. A la e la kyeeroŋ ka fo di wapaale sɛre ka ba di a tigiri a ŋa a naŋ e lɛ ba naŋ maŋ wuli ba bommaale ŋmemɛ pɔpɛle ane a teŋgane ŋmɛmɛ a puoro ba bareka ne boma maaloo. Ka ba naŋ wa e a lɛ a ŋmemɛ poore na pɛle la ka ba na wane boma maaloo gyamaa ba naŋ la waa na ka ba ko<ref>https://web.archive.org/web/20210731121256/https://editor.guardian.ng/life/festival-ready-7-of-the-best-nigerian-festivals/</ref>. A Benin, Nigeria , a e la zunuo ka ba maŋ yeli la yɛlɛ fee kyaare ne a wapaaleba tigiri a ŋa lɛ ba naŋ maŋ di o a Benin poɔ yuomo mine naŋ pare. A maŋ ta la ROTH (1903: 76) sɛgere sɛre ka Benin Empire wa saa. A dɛŋdɛŋ soba a tigiri ŋa naŋ di a ŋaa e la a waare diibu saga, ba da ko la a Naa ne dɔge naŋ taa tenɛɛ, ane wakɔraa.(ie kaŋa naŋ yi a seɛ na naŋ pare poɔ) ba naŋ buri a yuori poɔ. A seɛre ne boma pɔŋ ko taa wagere, a yuori maŋ leɛ lɛre ne kaŋa ka neɛ zaa ba baŋ ne a naŋ taa waare naŋ maale soŋ ka leɛ wa de te ko a noba, ka nyɛ ka a e la a Naa gɔɔloŋ bammo gaŋ a bonkɔɔre. A bɛroŋ tɛɛtɛɛ naŋ be a waare poɔ maŋ wuli lɛ a boma maaloo naŋ na seŋ<ref>https://www.jstor.org/stable/40457684?read-now=1&seq=2#page_scan_tab_contents</ref>. == Sommo yizie == ofuku27h3zmtyon2g1v51jjluduow92 Chinua Achebe Literary Festival 0 7077 61490 61475 2026-06-12T14:00:39Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61490 wikitext text/x-wiki '''Chinua Achebe Literary Festival''' e la yuoni zaa yelbaŋyizie Nigerian gane sɛgerɛ kyɛ yele eŋ a poɔ Chinua Achebe sɛgere poɔ, a sɛgerɛ ŋa ko ''Things Fall Apart'' (1958), ka ba leɛ teɛre o yɛlɛ kyɛ nyɛ nimipɛle a yi o toma ane toma na o naŋ toŋ poɔ a yelbaŋyizie poɔ<ref>https://creativewritingnews.com/tag/chinua-achebe-literary-festival/</ref>.<ref>https://web.archive.org/web/20200808171015/http://anambrastate.gov.ng/</ref><ref>http://thenigerianvoice.com/amp/news/272609/why-we-celebrate-chinua-achebe-annually-izunna-okafor.html</ref> Chinua Achebe vorɔ la a yi 16 November 1930 te ta 21 March 2013, be la ka o kpi a Massachusetts poɔ, United States. A gɔɔloŋ tigiri da piili a yuoni 2016 poɔ, yuomo ata Achebe's kuu puoriŋ, ka o da nyɛ a Nigeria sɛgerebe, duori terɛ ane kɔkɔre kpɛyaara kyɔɔtaare Izunna Okafor, meŋ la naŋ e Anambra State's Coordinator ko Society ko Young Nigerian Writers, a yelbaŋyizie noba naŋ maale a tigiri ŋa.<ref>https://cfwriterz.com/society-of-young-nigerian-writers-hosts-writing-event-2016/</ref><ref>https://www.creativewritingnews.com/society-of-young-nigerian-writers-celebrates-achebe/</ref><ref>http://nwaward.com/2016/03/12/2015-nwa-winners/</ref><ref>https://www.nationallightngr.com/2019/09/05/2019-best-young-achievers-award-national-lights-reporter-wins-best-young-writer/amp/</ref> A yi o maaloo, a tigiri maŋ di la yuoni zaa a Chinua Achebe's dɔgebo bebiri (16 November) a Prof. Kenneth Dike Central E-Library Awka poɔ, a Anambra State teŋkpoŋ poɔ, Achebe's yiri. Sɛre a tigiri yuoni zaa, a tigiri maaleba maŋ yuo vuo ka neɛ zaa bage ne o. "Ka neɛ zaa waane ba sɛgere" a saseɛ ŋmakɔɔre zaa poɔ ka segerebɛ na sɛge yelwiiri ane yelyagsɛgere ka ba na leɛ teɛre a Achebe yɛlɛ a te tere, a lɛ puoriŋ ka ba pãã vɛŋ ka a yi gbaŋgbale ka ba boɔlɔ a ka "Chinua Achebe yelwiiri/yelyagesɛgere sɛgere".<ref>http://naijastories.com/2016/09/call-for-papers-and-poems-in-the-memory-of-prof-chinua-achebe/</ref><ref>https://thenigerianvoice.com/amp/news/231997/call-for-submissions-in-the-memory-of-prof-chinua-achebe.html</ref> A yuoni zaa sɛgere maŋ be la saseɛ poɔ a tigiri bebiri, ka la vɛŋ tage noba naŋ boɔrɔ ka ba wa sɛge nendaare kaŋa wane na yi a dendaa ziiri zaa a lanne Zimbabwe's Mbizo Chirasha<ref>https://cfwriterz.com/society-of-young-nigerian-writers-hosts-writing-event-2016/</ref><ref>https://creativewritingnews.com/2018/10/09/call-for-submissions-the-in-memory-of-achebe-2018-anthology-submit/</ref> A yuomo ata a tigiri piiluu saga a yuomo 2016, 2017, ane 2018 poɔ , noba naŋ maŋaale a tigiri maŋ boɔle la noba ka ba wane ba sɛgere a pãã yi a sɛgere ata saseɛ ŋmakɔɔre poɔ<ref>https://9jabooks.com/book-10026</ref>. Kyɛ, a 2019 dene, ba da ba boɔle noba ka ba wane ba sɛgere kyɛ a sɛgere ata na a yuoni naŋ pare ba pãã da de a la lantaa ka a e yeni, ka ko a yuori ka "''Arrows of Words''<ref>https://web.archive.org/web/20250406013738/https://nationallightngr.com/2019/10/31/chinua-achebe-literary-festival-young-rriters-visit-national-light/amp/</ref><ref>http://www.absradiotv.com/2019/11/18/chinua-achebe-literary-festival-stakeholders-call-for-empowerment-of-young-writers/amp/</ref><ref>https://statesman.ng/chinua-achebe-literary-festival-set-for-nov-16/</ref><ref>https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Arrows_of_Words_2_%E2%80%94_Chinua_Achebe_Poetry_and_Essay_Anthology.jpg</ref> A 2020, a tigiri anuu soba ane a tigiri yuomo anuu soba, a noba naŋ maala a tigiri a poɔ la ''Achebe'' ''kuu leɛteroo yelyaga poɔ a tigiri poɔ , a azuiŋ o da e la Chinua Achebe Literary tigiri ane kuu leɛteroo yelyaga''. A Chinua Achebe kuu leɛteɛroo yelyaga naŋ da e a dɛndɛŋ soba a zaa poɔ, Oseloka Obaze la da kaane o, o e la a Nigerian yelbaŋyizie nenkpoŋ kaŋa.<ref>https://brittlepaper.com/2020/11/event-the-2020-achebe-literary-festival-and-memorial-lecture-nov-16/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20210122190545/https://www.igboradio.com/igbo-news/obaze-to-deliver-first-chinua-achebe-memorial-lecture-at-2020-literary-festival</ref><ref>https://web.archive.org/web/20210804120111/https://www.oho.ng/photo-news-obaze-delivers-keynote-address-at-chinua-achebe-memorial-lecture-in-awka/</ref><ref>https://www.thenigerianvoice.com/news/293895/anambra-young-writers-mark-2020-achebe-literary-festival-and.html</ref> A 2020 deni, da e la a Chinua Achebe yelwiiri/ yelyagasɛgere sɔgere anuu soba gbangbale yiibo ka a yoe la ''A Man of the People'', Izunna Okafor naŋ maale eŋ<ref>https://9jabooks.com/post-10147</ref>.<ref>https://www.thenigerianvoice.com/news/293895/anambra-young-writers-mark-2020-achebe-literary-festival-and.html</ref> A yuomo naŋ pare, Chinua Achebe yelbaŋyizie tigiri vɛŋɛɛ la ka noba yaga naŋ boɔrɔ sɛgerebi enne yuoro a lanne Labour Party nenkpoŋ a yuoni 2023 a Nigeria's vooti saga Mr. Peter Obi; Executive Governor of Anambra State Willie Obiano;former SSG, Anambra State, Oseloka Obaze; Nigerian legendary actor, Bob-Manuel Udokwu; former Chief Judge, Anambra State, Prof. Peter Umeadi; MD/CEO of ''National Light'' newspaper, Chuka Nnabuife; Odili Ujubuońu (neɛ naŋ sɛge ''Pregnancy of the Gods''); Maxim Uzor Uzoatu (neɛ naŋ sɛge ''God of Poetry''); Ositadimma Amakeze (neɛ naŋ sɛge ''The Last Carver''); Okeke Chika Jerry (neɛ naŋ sɛge ''The Gods Are Hungry''); Mr. Isidore Emeka Uzoatu (neɛ naŋ sɛge ''Vision Impossible'').<ref>http://pmexpressng.com/jubilation-young-writers-mark-literary-festival/</ref><ref>https://www.thenigerianvoice.com/news/293895/anambra-young-writers-mark-2020-achebe-literary-festival-and.html</ref><ref>https://tribuneonlineng.com/achebe-memorial-lecture-obi-lauds-anambra-young-writers/</ref> == Sommo yizie == 7pry81nih29kwt6xw5caljpd8tspirj Nnewi Afiaolu Tigiri 0 7084 61491 2026-06-12T14:16:06Z Anthony Dery 16 Created page with "'''Afiaolu''' (''New yam festival'') e la a lesiri tigiri na maŋ taa diibu yuoni la yuoni zaa a Nnewi, Anambra State, [[Nigeria]]<ref>{{Cite news|last=David|date=2022-08-25|title=Nnewi flags off its 4-day Afia-Olu cultural festival as politicians unfold plans for democracy dividends|url=https://www.sunnewsonline.com/nnewi-flags-off-its-4-day-afia-olu-cultural-festival-as-politicians-unfold-plans-for-democracy-dividends/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-12-26|new..." 61491 wikitext text/x-wiki '''Afiaolu''' (''New yam festival'') e la a lesiri tigiri na maŋ taa diibu yuoni la yuoni zaa a Nnewi, Anambra State, [[Nigeria]]<ref>{{Cite news|last=David|date=2022-08-25|title=Nnewi flags off its 4-day Afia-Olu cultural festival as politicians unfold plans for democracy dividends|url=https://www.sunnewsonline.com/nnewi-flags-off-its-4-day-afia-olu-cultural-festival-as-politicians-unfold-plans-for-democracy-dividends/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-12-26|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-us}}</ref> a August wagere poɔ. A Afiaolu maŋ piili ne la “Eke” bebiri ka ba boɔlɔ ka “Iwaji” (scaling of yam) ane Ikpa Nku (the wood gathering), a heralds na maŋ wuli ka wapaale bebe neŋ bareka puoraa ko a Ŋmene[[Chukwu|.]]<ref name=":0">{{cite web|title=New Yam Festival – The Official Nnewi City Portal|url=https://www.nnewi.info|website=www.nnewi.info|accessdate=2015-09-19|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi}}</ref> A tigiri maŋ taa la yel-erre gyamaa te paale a ceremonial rites maaloo yi Igwe (naa), lesiri seɛbo ane masquerade seɛbo meŋ.<ref name=":1">{{cite web|title="AFIA OLU OR" IFEJIOKU" (NEW YAM) TRADITIONAL FESTIVAL OF NNEWI AS RELIGIOUS RITUAL AND DRAMA|url=https://surf2know.com/|website=ScholarsHub|accessdate=2015-09-19|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924024214/http://surf2know.com/|url-status=dead}}</ref> Waare la boŋkoɔkpoŋ naŋ be a Igbos ane a staple food a o noba zieŋ. A wapaala tigiri naŋ e a ‘Iwa-Ji ohuu’ bee ‘Iri-Ji Ohuu’ e la tigiri diibu kyaare a waare beebo ko a saakonnoŋ nyɔvore a noba zieŋ. A tigiri diibu poɔ ba naŋ na puore a ŋmene kyaare a wapaale deɛbo ka ba de maale neŋ a tutuuria paa moɔle duoruu ka a wapaale sereŋ bi la manneŋ gyamaa zaa diibu.<ref name=":2">{{cite web|title=The maiden New yam Festival (Okuka iri ji ndi igbo) at Igbo-Ukwu|url=http://nacd.gov.ng/Anambra_state_new_yam_festival.htm|website=nacd.gov.ng|accessdate=2015-09-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032258/http://www.nacd.gov.ng/Anambra_state_new_yam_festival.htm|archive-date=2016-03-05|url-status=dead}}</ref> == Yizie == A Aneado (Nnewi) kori taa la sagedeebo kaŋa ka, traditional value system ane many cultural events naŋ be a wapaale poɔ (Afiaolu, meŋ na e Ifejioku) naŋ kɔlagere deɛne ane bagere maaloo, teseŋ saakonnoŋ toɔre. Ba maŋ di o la k'a e emmo ko a Ufiojiokwu, a deity of land fertility. O maŋ taa la eebo gbɛɛ yaga a kyuu naŋ e a August yuoni zaa ane a paaloŋ deme beri anaare poɔ. A o maaloo meŋɛ maŋ e la Eke bebiri yi a Orie, Afor kyɛ gaa baare a Nkwo day.<ref name=":3">{{cite web|title=Nnewi Afiaolu Festival – The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-afiaolu-festival|website=www.nnewi.info|accessdate=2015-09-19|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi}}</ref> == Sommo yizie == {{Reflist}} if1ef3uzh2spwxuvnu6qmgexx18o6v7 Mysteries of Osiris 0 7085 61494 2026-06-12T16:49:30Z Edith Tangkur 310 Creat article 61494 wikitext text/x-wiki A '''Mysteries of Osiris'''<ref>https://www.merriam-webster.com/dictionary/Osirism</ref>, meŋ ba naŋ boɔlɔ also '''Osirism''', da e la kiristabiiri tigiri ka ba maŋ di o Egypt poɔ ka ba leɛ teɛre Osiris kuuobo yɛlɛ. A tigiri yelboɔraa la ka tage sɛgere ziiri tɛɛtɛɛ, kyɛ a sɛgebo nimizie la a yeltuuri na naŋ be a Osiris a Khoiak kyuu poɔ aane a yelwonni na naŋ bebe a Middle Kindom yelsɛgere poɔ da da wa a Ptolemaic wagere na poɔ a Dendera misa saazu. A Egyptian puoruu poɔ, dambeɛ ane yelsogelaa maŋ taa la lantaa. A ŋaa zuiŋ, a yeltuuri deɛ da ba nempaaleba de poɔ yoŋ a ŋa ba naŋ da maŋ bare ko a faara, a neɛ na yoŋ naŋ seŋ ne ka o kpɛ a disoŋ poɔ. A yele na naŋ daŋ koŋ baŋ enne zaa, gbɛɛ yaga a maŋ e yelnimizie, la a Osiris eŋɛ. A yi a Osiran yipɔge poɔ, a kuu eŋgane ŋa maŋ biŋ la a Duat,. Tensogɔ zaa, a yeltuuri ama poɔ, Ra, a ŋmaa ŋmene, maŋ wa la a be wa laŋ ne a Osiris a waa ŋa ŋmenaa. {| class="wikitable" |+'''Summary table of the two Cynopolitan traditions concerning the relics found by Anubis, Isis and Thoth''' !Discovery Day !Disjointed Limb (Relic) !Place of discovery |- !19 Khoiak |1 - 2/ Head |1 - 2/ Abydos |- !20 Khoiak |1 - 2/ Eyes |1/ Eastern Ghebel |- !21 Khoiak |1 - 2/ Jaws |2/ <abbr>3rd</abbr> of Upper Egypt |- !22 Khoiak |1/ Neck 2/ arms |1/ Western Ghebel 2/? |- !23 Khoiak |1/ Heart 2/ Intestines |1/ Athribis 2/ Pithom |- !24 Khoiak |1/ Intestines 2/ Lungs |1/ Pithom 2/ Béhédet du Delta |- !25 Khoiak |1/ Lungs 2/ Phallus |1/ Delta marshes 2/ Mendès |- !26 Khoiak |1/ Jaws 2/ Two legs |1/ in a ''gejet'' plant 2/ Iakémet |- !27 Khoiak |1/ Leg 2/ Fingers |1/ Eastern region 2/ 13th and 14th <abbr>Nomes</abbr> of Upper Egypt |- !28 Khoiak |1/ Phallus 2/ Arm |1/ Middle region 2/ <abbr>22nd Nome</abbr> of Upper Egypt |- !29 Khoiak |1/ Viscera 2/ Heart |1/? 2/ Athribis you participate |- !30 Khoiak |1/ Arms 2/ Four canopies |1/? 2/? |- !, Khoiak |2/ Flagellum |2/ Letopolis |- !, Khoiak |2/ Heka-scepter |2/ Heliopolis |} == '''Sommo yizie''' == kh01w83qd4upp2algfsw6kp20rwe0px Coronation of the pharaoh 0 7086 61495 2026-06-12T20:17:01Z Edith Tangkur 310 Creat article 61495 wikitext text/x-wiki A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-THW_1-3</ref><ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-SIS_2-5</ref><ref name=":2">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-MBE_3-6</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=":0" /><ref name=":3">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-WBT_4-4</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=":0" /><ref name=":3" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> ev6qnb3xp0s5enxm8nj1lev9njckwvo 61496 61495 2026-06-12T20:17:38Z Edith Tangkur 310 Edit article 61496 wikitext text/x-wiki A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-THW_1-3</ref><ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-SIS_2-5</ref><ref name=":2">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-MBE_3-6</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=":0" /><ref name=":3">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-WBT_4-4</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=":0" /><ref name=":3" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> == '''Sommo yizie''' == 27v9x4pso6k1tjz8flp7k1wa6y8aepj