Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.6
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Yaoundé
0
5931
61518
53960
2026-06-15T05:46:41Z
CommonsDelinker
50
Removing [[:c:File:Monument_de_la_Réunification_02.jpg|Monument_de_la_Réunification_02.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Krd|Krd]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Reunification Monument|]].
61518
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q3808}}
'''Yaoundé''' (UK: /jɑːˈʊndeɪ, -ˈuːn-/; US: /ˌjɑːʊnˈdeɪ/,<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_Jones_(phonetician)</ref> French boɔloo: [ja.unde]) e la teŋkpoŋ ko Cameroon. O taa la noba yagroŋ naŋ e 2.8 milyɔɔ, naŋ vɛŋ ka o e a teŋkpoŋ ayi soba yi a port city Douala puoriŋ. O be la a Centre Region a nation waaloŋ semmo neŋ 750 mɛlɛ (2,500 ft) above sea level.
== Architecture ==
<gallery mode="packed">
File:Cameroon-Yaounde01.jpg|A roundabout near the Place du 20 Mai
File:Yaounde buses.JPG|Buses in Yaoundé
File:YaoundeUnityPalace.png|Yaoundé Unity Palace – Cameroon Presidency
File:YaoundeNationalMuseum.png|Cameroon National Museum
File:Yaoundé Sports Palace 2014 (05).JPG|[[Yaoundé Multipurpose Sports Complex|Yaoundé Sport Palace]]
File:Yaoundé Palais des Congrès.jpg|Palais des Congrès
File:Ministry of Finance (MinFin), Yaoundé (2014).JPG|The Ministry of Finance
File:Marché central - Central market (interior) in Yaoundé.JPG|The Central Market
File:Cameroon-Yaounde04.jpg|Mfoundi market
File:Centre Province Yaoundé 002.JPG|A view of a Yaoundé suburb
File:Independence square cameroon.jpg|Independence square Cameroon
</gallery>
== Saakonnoŋ Yeltare ==
* A Cameroon Art Museum (naŋ be a [[Benedictine]] [[monastery]])
* A Cameroon National Museum (naŋ be a presidential palace)
* A [[Blackitude Museum]]
* A Afhemi Museum
* A Yaoundé Municipal Lake
* A Mvog-Betsi Zoo-Botanic Park
* A Congress Centre naŋ be Tsinga
== Climate ==
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="14" |Climate data for Yaoundé
|-
!Month
!Jan
!Feb
!Mar
!Apr
!May
!Jun
!Jul
!Aug
!Sep
!Oct
!Nov
!Dec
!Year
|-
!Record high °C (°F)
|33
(91)
|33
(91)
|33
(91)
|36
(97)
|34
(93)
|32
(90)
|31
(88)
|34
(93)
|31
(88)
|33
(91)
|32
(90)
|32
(90)
|36
(97)
|-
!Mean daily maximum °C (°F)
|29.6
(85.3)
|31.0
(87.8)
|30.4
(86.7)
|29.6
(85.3)
|28.8
(83.8)
|27.7
(81.9)
|26.5
(79.7)
|26.5
(79.7)
|27.5
(81.5)
|27.8
(82.0)
|28.1
(82.6)
|28.5
(83.3)
|28.5
(83.3)
|-
!Daily mean °C (°F)
|24.6
(76.3)
|25.7
(78.3)
|25.4
(77.7)
|25.0
(77.0)
|24.5
(76.1)
|23.8
(74.8)
|23.2
(73.8)
|22.9
(73.2)
|23.4
(74.1)
|23.5
(74.3)
|23.9
(75.0)
|24.0
(75.2)
|24.2
(75.6)
|-
!Mean daily minimum °C (°F)
|19.6
(67.3)
|20.3
(68.5)
|20.3
(68.5)
|20.3
(68.5)
|20.2
(68.4)
|19.9
(67.8)
|19.9
(67.8)
|19.3
(66.7)
|19.3
(66.7)
|19.2
(66.6)
|19.6
(67.3)
|19.5
(67.1)
|19.8
(67.6)
|-
!Record low °C (°F)
|14
(57)
|15
(59)
|16
(61)
|15
(59)
|16
(61)
|15
(59)
|16
(61)
|16
(61)
|15
(59)
|15
(59)
|17
(63)
|16
(61)
|14
(57)
|-
!Average precipitation mm (inches)
|19.0
(0.75)
|42.8
(1.69)
|124.9
(4.92)
|171.3
(6.74)
|199.3
(7.85)
|157.1
(6.19)
|74.2
(2.92)
|113.7
(4.48)
|232.3
(9.15)
|293.6
(11.56)
|94.3
(3.71)
|18.6
(0.73)
|1,541.1
(60.69)
|-
!Average precipitation days (≥ 0.1 mm)
|3
|4
|12
|14
|17
|14
|11
|12
|20
|23
|11
|3
|144
|-
!Average relative humidity (%)
|79.5
|79.5
|81.0
|82.0
|84.0
|85.0
|85.5
|86.0
|85.5
|85.0
|82.0
|79.0
|82.8
|-
!Mean monthly sunshine hours
|172.0
|179.0
|169.9
|164.5
|166.2
|126.0
|96.1
|86.2
|102.4
|130.2
|167.1
|181.4
|1,741
|-
| colspan="14" |Source 1: World Meteorological Organization NOAA (sun 1961–1990)
|-
| colspan="14" |Source 2: BBC Weather
|}
==Nembanne mine==
*[[Pierre Hervé Ateme Elanga]], Cameroonian former professional footballer
*[[Jean-Pierre Bekolo]], born in Yaoundé, film director
*[[Jeanne-Louise Djanga]], poet, novelist and choreographer
*[[Arnold Ebiketie]], [[outside linebacker]] for the [[Atlanta Falcons]]
*[[Joel Embiid]], professional basketball player, [[Philadelphia 76ers]]
*[[Breel Embolo]], Swiss professional footballer
*[[Jeando Fuchs]], born in Yaoundé, professional footballer for English club [[Peterborough United F.C.|Peterborough United]].
*[[Luc Mbah a Moute]], professional basketball player, NBA
*[[Charles Minlend]], professional basketball player, 2003 [[Israeli Basketball Premier League MVP]]
*[[Francis Ngannou]], [[UFC]] heavyweight champion
*[[Achille Njanke]], Cameroonian footballer
*[[Ngando Pickett]], Cameroonian football fan
*[[Youssoufa Moukoko]], German professional footballer
*[[Balep Ba Ndoumbouk]], Cameroonian-born Armenian footballer
*[[Samuel Umtiti]], French professional footballer
==Bibliography==
{{See also|Timeline of Yaoundé#Bibliography|l1=Bibliography of the history of Yaoundé}}
==Ziiri mine liŋkiri==
*[https://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=yaounde,+cameroon&ie=UTF8&z=10&ll=3.914949,11.520538&spn=0.617905,1.384277&t=h&om=1&iwloc=A|Satellite Image of Yaoundé from Google Earth]
{{Sister bar|auto=y}}
{{Cameroon topics}}
{{Capitals of Regions of Cameroon}}
{{List of African capitals}}
{{Communes of Centre Region, Cameroon}}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Yaounde}}
==Sommo Yizie ==
[[Category:Yaoundé| ]]
[[Category:Capitals in Africa]]
[[Category:Populated places in Centre Region (Cameroon)]]
[[Category:Provincial capitals in Cameroon]]
[[Category:Populated places established in 1888]]
[[Category:1888 establishments in Africa]]
[[Category:Wp/wlx]]
94d78bni2z6e6xs8wasbqg8ibebrn0y
Nwonyo Zonnyɔge Tigiri
0
6487
61510
61145
2026-06-14T13:45:36Z
~2026-34744-81
1766
maale emmo
61510
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q108392609}}
[[Duoro kɔre:Ibi; Nwonyo Fishing Festival.jpg|thumb]]
A '''Nwonyo Zonnyɔge Tigiri''' e la tigir naŋ taa diibu ko a noba naŋ be a Ibi [[Taraba State]], [[Nigeria]]. A [[lake]] bezie e la 5 kilometres North of Ibi community, e la yuoni zaa tigiri naŋ maŋ taa maaloo ko a Ibi ane a tempeԑle mine maŋ wa la a wa nyɔge zoma kyɛ lantaa. A [[lake]] e la a bakpoŋ naŋ be a [[west Africa]] o naŋ taa wigroŋ naŋ e 15 kilomitare ko a Benue River.<ref>{{Cite web|title=Nwonyo Fishing Festival, Festivals And Carnivals In Taraba State :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Taraba/Nwonyo-Fishing-Festival-Taraba.html|access-date=2021-08-19|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref> A yuori Nwonyo e la Sɔgle-zie ko kõɔ poɔ dombɛre faare teseŋ Ɛbaa, Weere, Hippopotamus ane a yagrong zaa zie.<ref>{{Cite web|date=2010-04-29|title=Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival|url=https://www.vanguardngr.com/2010/04/taraba-celebrates-yet-another-nwonyo-fishing-festival/|access-date=2021-08-19|website=Vanguard News|language=dga-GH}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nwonyo Fishing Festival in Taraba State, Nigeria - Finelib.com Events|url=https://www.finelib.com/events/festivals/nwonyo-fishing-festival/252|access-date=2021-08-19|website=www.finelib.com}}</ref><ref>{{Cite web|date=2017-08-26|title=Nwonyo Fishing Festival {{!}} Hometown.ng™|url=https://hometown.ng/listing-item/nwonyo-fishing-festival/|access-date=2021-08-19|language=dga-GH}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nwonyo Fishing Festival, Festivals And Carnivals In Taraba State :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Taraba/Nwonyo-Fishing-Festival-Taraba.html|access-date=2021-08-19|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref>
== '''Saadayel Yɛlɛ''' ==
'''Nwonye''' zume nyɔge tigiri e la bone naŋ be be yuomo naŋ pare 90, ona baŋ leɛ tuuli ka la o piilu zie, Buba Wurbo la wane a tigiri ŋa o piili a 1816 yuoni poɔ. O yoŋ la a neɛ ba naŋ da a Ibi teŋɛ poɔ,A yuori Nwonyo tɛgɛ la sɔgele fo toɔraa a yi donne faare eŋɛ aseŋ, koɔ poɔ donne aseŋ, ɛbaa, waabo, wɛ-duo ane a taaba gyamaa. Ba yeli ka saaŋkopare boma mine ayi bigiri a Nwonyo yelbiri ŋa tɛgɛ. A saaŋkompare bonseɛle danweɛ soba yeli ka o tɛgɛ la, bɛŋ teɛ puliŋ, kyɛ ka a saaŋkompare bonseɛle ayi soba meŋ yeli ka abode waabo ane a Jukun kɔkɔre poɔ.<ref>"Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.</ref>
A baa ŋa pare bammo piilu yi la a zuma nyɔgebo, banaŋ da maŋ nyɔge te tenne anaŋ poɔ baŋ naŋ nyɔgerɔ zuma, sɛre ka Buda a wa leɛ tigiri, a be ka tatenne noba maŋ wa paale ba oɔ ka nyɔge zuma dayeni yuoni zaa poɔ. A gyamaa poɔ zuma nyɔgebo danweɛ soba tigiri da di la Agbumanu II naaloŋ poɔ (1903 – 1915) yuoni poɔ, ka onaŋ la da e a tigiri meŋa, Ibi paaloŋ noba ane a Wukkari ane tatenne naŋ ŋmaa viiri.<ref>"Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.</ref>
A 1943 yuoni, Mallam Muhammadu Jikan Buba, naŋ kɔŋ o nyɔvore, Ibi naa la da iri Mallam Muhammadu sango ka onaŋ la baara baa (Sarkin Ruwa) naŋ yi (1931-1954) yuoni, ka o piili o toma a kaara noba banaŋ ba naŋ ba ko vuo kyɛ ka ba maŋ wa kpɛ a baa poɔ a na nyɔge zuma a yi yuoni bebiri na ba naŋ maŋ eŋ ko zume nyɔgebo a yuoni poɔ. Ona la maŋ ŋmɛ a daworo a yaare kyaare ne a zume nyɔge tigiri, o maŋ yoɔrɔ la viiri a baa wagere zaa ane potuuribo, ba e la a ŋaa ka ka zuma toɔ baa soŋ ka tigiri naŋ waana ka ba toɔ nyɛ zuma a nyɔgere a di ne a tigri. A ŋa yuomo naŋ gɛrɛ, 1954 yuoni poɔ, a noba naŋ da maŋ gaa a tiiri noɔre da doe la saa.<ref>"Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.</ref>
== Tgiri Yelerre ==
Nwonyo tigiri maŋ di uoni saŋa saa naŋ ba waana, a saŋa na a baa naŋ ba maŋ paale gyamaa.<ref>"Nwonyo Fishing Festival in Taraba State, Nigeria - Finelib.com Events". ''www.finelib.com''. Retrieved 2021-08-19.</ref> A tigiri ŋa diibu poɔ, yelerre gyamaa maŋ e o poɔ a yi a zuma nyɔgebo puoriŋ, a yelerre mine la, koɔ dugebu kyakya, seɛbo kyakya, yieluŋ kyakya, gbori mɔmbo kyakya, ane a taaba gyamaa.<ref>"Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.</ref> Gboe la ka ba maŋ de nyɔgerɔ ne zuma, ba maŋ e la ŋaa ka ba gu ba meŋa yi donne faare a koɔ poɔ, aseŋ ɛbaa ane a taaba.<ref>"Taraba celebrates yet another Nwonyo fishing festival". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 2010-04-29. Retrieved 2021-08-19.</ref>
=== Dakoreŋ yɛlɛ. ===
A 1954 yuoni poɔ, a tigiri yelerre da yɛlɛɛ la a tage nyɔge noba gyamaa a maŋ wane a tigiri ŋa diibu poɔ a yi a Aku Uka of Wukari ane o noba, Mallam Adi Byewi, the Ukwe of Takum, Alhaji Ali Ibrahim, the Gara of Donga, Mallam Sambo Garbosa, ane Mallam I. D. Muhammed banaŋ da la a nembɛrɛ naŋ so a Wukari federation yelerre kaabo zu.<ref>"Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.</ref>
A 1973 yuoni poɔ, a Wukari (da ba la kyebe bee a bee) k’a tigri kpaaroŋ maale ennemɛ, ba da nyɛ la sommo a yi ne a gɔbenɛnte naŋ da daŋ bebe Benue/Plateau State paaloŋ poɔ ka o yuori di Mr. D. Joseph Gomwalk. A tigiri ŋa a yuoni ŋa poɔ da e la a tigiri kaŋa naŋ di soŋ ka o tɔ zaa ba kyebe, a tigiri ŋa wane koɔ, ane deɛnr yeltarrre gyamaa. Noba naŋ e nentegere da be la a tigiri ŋa diibu poɔ aseŋ, Governor of Benue/Plateau, Mr. Joseph Gomwalk ane onaŋ naŋ da e Col. Theophilus Danjuma, Col. M. D. Jega (1978), Brigadier A.R.A. Mahmud (1979) and a Governor naŋ be a Gongola State Alhaji Abubakar Barde. <ref>"Nwonyo Fishing Festival | Hometown.ng™". 2017-08-26. Retrieved 2021-08-19.</ref>
A saŋa na poɔ, a tigiri ŋa diibu pãã da piili nyɛrɛ la nembɛrɛ o poɔ, a yi a wagere na poɔ la ka ba da nyɔge a zume kpoŋ o tɔ zaa naŋ da baŋ nyɔge a piili a tigri diibu zaa poɔ, kyɛ soba naŋ da nyɔge a zume kpoŋ ŋa da e la Sarkin Ruwa. A 1970 yuoni na poɔ, a zuŋkpoŋ na banaŋ da nyɔge tegeroŋ da e 60pounds, 1971 yuoni poɔ, Sarki ruwa, a zuŋkpoŋ banaŋ da nyɔge tegeroŋ meŋ da e la 175 pounds, ka 1973 yuoni poɔ k’a zuŋkpoŋ banaŋ da nyɔge meŋ tegeroŋ meŋ e 124 pounds.
A wa tɔ 2008 yuoni poɔ, a tigiri da leɛ piili la ka Governor Danbaba Danfulani Suntai leɛre a tigiri yuori a gaa ne International Fishing ane Cultural Festival. A kakyɛ kyuu a yuoni yenaa na poɔ, a gɔbenɛnte da piilei la a Taraba State Tourism Development Board (TSTDB), ane a tigiri diibu narebo.
A 2009 tigiri, a tigiri da e la bone a gɔbenɛnte naŋ nare ka ba di, noba da ŋmɛ la nɔkpeɛne ka a yuoni ŋa tiger ŋa soma bee noma zuo o taaba zaa, o da e la tigiri gyamaa naŋ yi tatenne kyɛ wa ka ba wa nyɛ yelsaama ane bonseɛle. A tigiri ŋa da sereŋ e la a tigie kpoŋ yelmeŋa a dare na la k’a zume nyɔgeba da nyɔge a zume na ka o tegeroŋ ta 230kg o tɔ zaa daŋ ba nyɔge a paa na poɔ ziezaa . noba naŋ nenzuree mine meŋ da bebe a tigiri ŋa diibu poɔ la Senate President, Sen. David Mark, Governor Danbaba D. Suntai ane ba taaba mine bayi. Admiral Murtala H. Nyako (rtd) of Adamawa State ane Alhaji Aliyu Akwe Doma of Nasarawa State. Noba naŋ da soŋ nare ka a tigiri ŋa di a MTN ane Zenith Baŋge ane a taaba gyamaa.
A 2010 yuoni poɔ, a tigiri diibu da piili la a Kɛkɛŋmɛ kyuu beri lezare ne ayi poɔ, a tigiri ŋa da e la bone naŋ da taa yelerre gyamaa o poɔ aseŋ, saaŋkompare deɛne, wie zɔɔmɔ kyakya, gboe mɔmmo kyakya, koɔ dugebu kyakya ane a taaba gyamaa. Ka banaŋ nyɔge a zuma baare, aware mine fẽẽ poɔ, a Mr. Bulus Joshua la da e a neɛ naŋ di a zume nyɔge kyakya a nyɔge zume o tegeroŋ naŋ zuo o taa zaa, a zume ŋa tegroŋ da e la 318kg a yi o puoriŋ neɛ naŋ da tu o zu la, Mr. Dan Asabe Adata, o meŋ da nyɔge la zume ka o tegeroŋ e 297kg , a ata soba meŋ naŋ tu la Mr. Jamila Baba, o meŋ da nyɔge la o zume kpoŋ ka o tegeroŋ e 195 kg. a yi a 2009 yuoni poɔ ba naŋ da nyɔge a ba zume kpoŋ ka o tegeroŋ e a 230kg na, Mr. Joshua’s toɔre ŋa o naŋ wa nyɔge la pããŋ e a zume a tigiri ŋa diibu poɔ anaŋ waana ŋaa ka neɛzaa daŋ ba la nyɔge a zume ŋa tɔ ka o tegeroŋ seŋ a 318kg ŋa. A saŋa na, a a paaloŋ Yidaadɔɔ naŋ da taa a naaloŋ pɔge Mrs. Patience Jonathan la da a kyɔɔtaa ŋa, onaŋ da de a Kia Lɔɔre kyɔɔta ŋa a ko Mrs. Patience Jonathan naŋ da nyɔge a zume kpoŋ. A daare na a Nigeria Tourism Development Corporation (NTDC) da be a tigiri ŋa poɔ, a yi be a The Director General, Segun Runsewe meŋ da bebe a tigiri ŋa diibu poɔ. A daare na a tigiri ŋa diibu poɔ, kyɔɔtaa gyamaa aseŋ, duoro mɔnsime, bompanne mɔnsime, kuriwie, zɔŋ ɛre mɔnsime, bɔl, nuri bɔl bonsuuri ane a taa ba gyamaa. Ba da poŋi la kaaya suuri ane zupile.
A 2024 yuoni poɔ, a tigiri ŋa e la bone a Gov. Agbu Kefas kogizusoba naŋ da leɛ seŋ, a yuoni ŋa poɔ la ka ba da ko neɛ naŋ nyɔge a zume kpoŋ Honda Hennessy a kyɔɔta terebo bebri . Neɛ naŋ da tere a lɔɔre ŋa safoɔ la Rtd. General TY Danjuma.<ref>"Colours of Nwonyo". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 2010-05-01. Retrieved 2021-08-19.</ref>
== Sommo Yizie ==
<references />
2999you037olxja2vpta99z574vf17m
Imo Awka Tigiri
0
6499
61515
61161
2026-06-14T16:38:29Z
Edith Tangkur
310
Edit article
61515
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q108314956}}
Imo Awka Tigri
(Imo Oka bee Imoka tigri ) e la tenkoroŋ tigri kaŋa ba naŋ maŋ di yuoni zaa a Awka kingdom naa paaloŋ poɔ a borenyɛ puori kyuuri anuu poɔ (May) ka ba de puori ne ba ŋmemɛ bee tebɛ bareka <ref>https://www.sunnewsonline.com/covid-19-anambra-govt-suspends-2020-imo-awka-festival/</ref>. Imo-Oka teebo naŋ yitaa ne a nobɔ yipɔge, ka ba korɔ o gyereme yaga.
== '''Sommo yizie''' ==
1af031wl7nlsjsirs1hs27u7q53jfv0
61516
61515
2026-06-14T16:40:58Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61516
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q108314956}}
Imo Awka Tigri
(Imo Oka bee Imoka tigri ) e la tenkoroŋ tigri kaŋa ba naŋ maŋ di yuoni zaa a Awka kingdom naa paaloŋ poɔ a borenyɛ puori kyuuri anuu poɔ (May) ka ba de puori ne ba ŋmemɛ bee tebɛ bareka <ref>https://www.sunnewsonline.com/covid-19-anambra-govt-suspends-2020-imo-awka-festival/</ref>.<ref>https://dailypost.ng/2020/05/25/awka-youths-dare-obiano-hold-egwu-imo-festival-despite-ban/</ref><ref>https://www.sunnewsonline.com/egwu-imoka-putting-awka-on-festival-map/</ref> Imo-Oka teebo naŋ yitaa ne a nobɔ yipɔge, ka ba korɔ o gyereme yaga.<ref>https://www.thenigerianvoice.com/movie/55941/awka-stands-still-for-imo-oka-festival.html</ref>
== '''Sommo yizie''' ==
hqmr16bfmsqgd9p09068u7si39qysk7
Badagry Tigiri
0
6512
61513
61174
2026-06-14T16:27:45Z
Edith Tangkur
310
Edit article
61513
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q24936530}}
Badagry Tigiri e la yuoni zaa tigri kaŋa ba naŋ maŋ di Badagry paaloŋ poɔ, teŋɛ kaŋa naŋ be Lagos State poɔ, Nigeria. A African Renaissance Foundation (AREFO) deme la maŋ de ba niŋɛ ka ba di a Tigiri ŋa . A yel-eree yaga zie maŋ kyaare la dasaŋa na gbaŋgbaaloŋ leɛteɛroo yɛlɛ. Noba maŋ yi la a tendaa ziiri yaga wa lantaa ka ba di a Tigiri ŋa. A dēɛne mine ne nobɔ naŋ maŋ deɛne la ka ba boɔlɔ
ba masquerades, seɛre , ane vūū diriba. Ba meŋ maŋ gbɛ la bɔlɛ,a ŋmɛ gaŋgae, ane kõɔ baroo.<ref>http://www.vanguardngr.com/2015/09/african-magic-masquerades-end-badagry-festival/</ref><ref>http://www.vanguardngr.com/2015/08/2015-badagry-festival-calls-for-end-to-modern-slavery-in-africa/</ref><ref>http://www.ngrguardiannews.com/2015/08/badagry-festival-2015-uniting-the-diaspora-with-motherland/</ref><ref>http://www.pmnewsnigeria.com/2015/08/31/fanfare-at-badagry-festival/</ref><ref>https://www.premiumtimesng.com/arts-entertainment/96974-annual-badagry-festival-begins.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150518085904/http://www.thisdaylive.com/articles/lagos-black-heritage-festival-2015-beckons/207210/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20160304193505/http://dailyindependentnig.com/2015/07/badagry-glimpse-lagos-famous-tourist-site/</ref><ref>http://www.vanguardngr.com/2012/08/world-mayors-hail-badagry-festival/</ref>
== '''Yipɔge''' ==
A tigiri da piili la a yuoni 1999 poɔ ka ba leɛ teɛre gbaŋgbaaloŋ baaroo wagere a dokoroŋ saga na tɔna a wagere na.
A SATO gaŋgaa
A SATO gaŋgaa e la yipɔge gaŋgaa naŋ maŋ ŋmɛ gbɛɛ yaga a tigiri saga, o e la 3m wogi kyɛ maŋ ŋmɛ babilee 7. A sage diibu la ka bikpeebɛ la maŋ ŋmɛ a gsŋgaa. A Sto gaŋgaa yuori da yaarɛɛ la wagere na ba naŋ ŋmɛ o a Kaduna a1972 yuoni poɔ.
== Meŋ la nyɛ ==
* Ojude Oba festival
* Igogo festival
* Badagry
* Lagos-Badagry Expressway
== '''Simmo yizie''' ==
7yc1d8bj5sfq34ehqj3gkviil3fk36w
Agemo Tigiri
0
6548
61514
61178
2026-06-14T16:32:02Z
Edith Tangkur
310
Edit article
61514
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q60775315}}
'''Agemo Tigri''' e la masked bee masquerade sããkonnoo tigri Yoruba tembɛrɛ mine poɔ saŋa zaa kyɛ zuo a zaa Ijebu nobɔ naŋ be Ogun State Nigeria poɔ. A tigri ŋa yeltuuri zaa maŋ kyaare la seeloŋ ka ba ko a Agemo teebo gyeremɛ, ba sagediee ka a teebo ŋa maŋ guro la bibilii taa kyɛ naŋ maala a Ijebus paaloŋ nobɔ meŋ. <ref name=":0">https://www.vanguardngr.com/2017/07/agemo-festival-put-ijebuland-hold-seven-days/</ref>A tigri kyaare la a Africa lesiri yeltuuri ane ba sããkompare yɛlɛ, zuo a zaa, Agemo maaloŋ yeltuuri cult ane amine kaŋa , a maŋ ta la wagre mine a tigri diibu daare ka ba ba la sage ka noba yire yeŋɛ poɔ bee a gaa zie zaa meŋ gba.<ref name=":0" />
== Tigri ==
A maŋ di la gbɛɛ yaga June ane August vuo poɔ yuoni zaa,<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Agemo_festival#cite_ref-drewal_2-1</ref> kyɛ meŋ maŋ la kyaare ne wagre na koɔreba naŋ maŋ kyeɛrɛ ba kamaana Ijebu paaloŋ poɔ. A tigri kaŋ maŋ di la beri ayɔpoi, kyɛ laŋ zemmo maŋ be be la ayi a Awujale of Ijebu ane a "heads of the sixteen recognized or titled agemos also called Olofas".
== Meŋ la nyɛ ==
* Eyibi Festival
* Eluku Festival
== Sommo yizie ==
asqf4n83734cc2nb2hhjoivjzh8n8kj
Nupe Day Festival
0
7078
61511
61477
2026-06-14T13:49:39Z
~2026-34744-81
1766
maale emmo
61511
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Nupe.jpeg|thumb]]
A '''Nupe Day''' '''tigiri maaloo''' e la lisiri tigiri bee tigiri naŋ maŋ di a Nigeria poɔ a 26 June bebiri . A tigiri Nupe noba la maŋ di o yuoni zaa a teŋɛ poɔ<ref>https://allafrica.com/stories/201602120050.html</ref><ref>https://www.vanguardngr.com/2010/07/nupes-celebrate-yet-another-festival/</ref>
== Dakoroŋ ==
A Nupe bebiri tigiri e la lisiri tigiri maaloo, naŋaŋ wolo a bebiri naŋ ba naŋ da tuo a British sogyare a yi a Africa sogyare naŋ da tuo ba a 26 June 1896 poɔ, a British Protectorate a Lokoja naŋ da peɛle a Bida sogyare kpɛ zie a Ogidi poɔ, pampana naŋ e Kogi State naŋ da wane ba tuobo a yi a British Constabulary ane a Union Jack ka a Nupe noba da faa. A yuoni zaa tigiri ŋa a Nupe nembɛrɛ la waane a yeli ka a ŋa, a ba e ŋa Durbar tigiri ane a Pategi Ragatta gbori tigiri meŋ maŋ e Nupe deme tigiri a Northern Nigeria lisiri tigiri<ref>https://www.pressreader.com/nigeria/daily-trust/20190626/281973199190255</ref><ref>https://www.dailytrust.com.ng/nupe-day-as-tool-for-cultural-revival-unity.html</ref>
A tigiri maŋ piili la ne puoroo a mosiri ane a masa zaa poɔ, a ŋa a naŋ tu lɛ ''Sunday ane Friday a piiluu ane a baaroo a tigiri saga. A neɛ naŋ maŋ di a weɛ la'' Etsu Nupe, Etsu Yahaya Abubakar naŋ e a koŋo zusoba ko a Niger State lisiri nembɛrɛ, a tigiri maŋ manne la ba lisiri zɛgeroŋ naŋ ta be kyɛ vɛŋ ka a noba ba enni ba lisiri. O meŋ maŋ la taa yelyaga mannoo ane yelzuri naŋ kyaare Nupe's lisiri, ba yizie, dakoroŋ ane teŋɛ baabo. A Nupe tigiri maŋ tere la kyɔɔtaare a yi koɔbo laboriŋ ka a vɛŋ a Nupe teŋɛ koɔbo yɛlɛ gɛrɛ nimitɔɔre<ref>https://www.vanguardngr.com/2010/07/nupes-celebrate-yet-another-festival</ref><ref>https://punchng.com/kulturefest-is-supporting-37-festivals-adebiyi</ref>
== Nupe Day Ane Niger’s yaako baabo ==
Niger State Governor Alhaji Abubakar Sani Bello bambo poɔ;a ‘ Nupe yuoni zaa tigiri dɔgebo, naŋ maŋ wulo a Nupe noba lisiri ane a teŋɛ zaa nuure toma, maŋ tagara la noba waana ne ba yaako baabo ko a teŋɛ.
A 9th Nupe tigiri da di la Etsu Nupe Naa yiri a Bida poɔ a yi 24 te ta 26 a November kyuu poɔ ba da tage o la gaa ne June yuoni ŋa a yi nɔlɛge wagere na.
== Meŋ la nyɛ ==
* Festivals in Nigeria
== Sommo yizie ==
nc4f4as2ugfcd7rcf3xk12zvx8g2f2t
Lagos Enfuoni Tigiri
0
7082
61512
61481
2026-06-14T16:12:29Z
Edith Tangkur
310
Edit article
61512
wikitext
text/x-wiki
Lagos enfuoni tigiri e la tigiri kpoŋ kaŋa naŋ maŋ di a Nigeria yuoni zaa<ref>https://observer.com/2023/09/azu-nwagbogu-restitution-collaboration-african-feminism/</ref> naŋ taa saama ka ba ta 20.000 yuoni zaa. Azu Nwagbogu la da maale o a yuoni 2010 poɔ naŋ e African gɔɔloŋ yelnyɔgeraa, a tigiri maŋ kyaare la a African<ref>https://www.theguardian.com/artanddesign/2020/nov/10/azu-nwagbogu-visionary-curator-african-art-lagos-photo-festival</ref> enfuoni ane tenne gyamaa. Ka ba yenimizie zaa maŋ la ka ba wane yipɔge ane pampana sellɛ naŋ a a Africa tenne, a kyuu gboli tigiri ŋa maŋ di la ziiri tɛɛtɛɛ lanne boma dewulibo, yelyaga yɛlebo ane saseɛ ŋmakoɔre boma zannoo. A enfuoni ŋmaareba mine ane gɔɔloŋ deme mine na da poɔ da la Viviane Sassen, Samuel Fosso, Hassan Hajjaj, Maimouna Guerresi, ane Zanele Muholi.<ref>https://www.theguardian.com/artanddesign/2016/nov/03/lagosphoto-nigeria-photography-festival-challenge-afro-pessimism</ref><ref>https://web.archive.org/web/20180821223232/https://www.huffingtonpost.co.za/2017/11/28/africas-post-truth-in-focus-at-lagosphoto-2017_a_23289975/</ref><ref>https://lens.blogs.nytimes.com/2017/11/27/telling-complex-truths-about-africa-at-lagosphoto-festival/</ref>
== Editions ==
=== 2010: No Judgement: Africa Under the Prism ===
A tigiri naŋ wulo a Nigeria naŋ nyɛ yuomo 50 yi ba naŋ faa ba minne yi a naadaaleba nuuriŋ da e la Azu Nwagbogu, Caline Chagoury ane Marc Prust naŋ piili. Enfuoni ŋmaareba naŋ da poɔ da la ka e noba naŋ toŋ a Lagos, Nigeria bee Africa enfuoni toma naŋ wulu a yelzu ‘No Judgement: Africa Under the Prism’.<ref>http://www.ynaija.com/nigerias-1st-international-photography-festival-holds-in-lagos/</ref>
=== 2011: What’s Next Africa? The Hidden Stories ===
A tigiri ayi soba da wuli a sellɛ na naŋ wulu arekɔɔbo, areko te zuo naŋ taa efuoni naŋ pɔge a fage. A yekzu boŋ la kyɛre a Africa? A sellɛ na naŋ sɔgele', a tigiri Azu Nwagbogu, Caline Chagoury, Marc Prust ane Medina Dugger da piili o.<ref>http://www.gupmagazine.com/events/280-lagosphoto-festival-2011</ref>
=== 2012: Seven Days in the Life of Lagos ===
A yelzu bebie ayɔpoi a Lagos nyɔvore poɔ', a tigiri boɔbo la ka o nyɔge a faga na naŋ be a Lagos. A teŋɛ taa yʋlɛ tɛɛtɛɛ, Lagos baara la wio a yi saama naŋ kpeɛrɛ ba ane baabo naŋ tara ba, a maala ba yelwonni zaa kyɛ nyɛrɛ yelpaaleba. A tigiri Azu Nwagbogu, Caline Chagoury, Stanley Greene, Medina Dugger ane Joseph Gergel da piili o.<ref>http://lagosandfound.wordpress.com/category/lagos-photo/</ref><ref>http://www.etisalat.com.ng/eventsandsponsorships/eventsphotography.php</ref>
== Meŋ la nyɛ ==
* Addis Foto Fest
* African Photography Encounters
* Art biennials in Africa
== Sommo yizie ==
3gns35qziy1c18a1536ulxhjxmnkcz3
61517
61512
2026-06-14T23:50:14Z
Eric Gangman
92
maale emmo
61517
wikitext
text/x-wiki
Lagos enfuoni tigiri e la tigiri kpoŋ kaŋa naŋ maŋ di a Nigeria yuoni zaa<ref>https://observer.com/2023/09/azu-nwagbogu-restitution-collaboration-african-feminism/</ref> naŋ taa saama ka ba ta 20.000 yuoni zaa. Azu Nwagbogu la da maale o a yuoni 2010 poɔ naŋ e African gɔɔloŋ yelnyɔgeraa, a tigiri maŋ kyaare la a African<ref>https://www.theguardian.com/artanddesign/2020/nov/10/azu-nwagbogu-visionary-curator-african-art-lagos-photo-festival</ref> enfuoni ane tenne gyamaa. Ka ba yenimizie zaa maŋ la ka ba wane yipɔge ane pampana sellɛ naŋ a a Africa tenne, a kyuu gboli tigiri ŋa maŋ di la ziiri tɛɛtɛɛ lanne boma dewulibo, yelyaga yɛlebo ane saseɛ ŋmakoɔre boma zannoo. A enfuoni ŋmaareba mine ane gɔɔloŋ deme mine na da poɔ da la Viviane Sassen, Samuel Fosso, Hassan Hajjaj, Maimouna Guerresi, ane Zanele Muho
== Diibu yuomo (Edition) ==
=== A 2010 yuoni poɔ: Sɛrɛ ba di : Africa Nempɔgere zie ===
A Nigeria naŋ nyɛ o yuomo lezaayi ne pie soba, k’a Azu Nwagbogu, Caline Chagoury ane Marc Prust banaŋ la noba yoe naŋ da be a gane poɔ ka boɔre ba ka ba wa toŋ a enfuomo ŋmaabo toma a Lagos, Nigeria bee a Africa zaa poɔ. A yelnyɔgeraa yelzu da la ka No Judgement: Africa Under the Prism.<ref>Fasasi, Sola (2010). "Nigeria's 1st International Photography Festival Holds in Lagos", ''YNaija''.
- (2010) LagosPhoto 2010. African Artists' Foundation Hosts LagosPhoto 2010: 'No Judgement - Africa Under the Prism'. ''Bella Naija''.
- Sam-Duru, Prisca (2011). "Lagos Under a Critical Prism", ''Vanguard''.
- Egbe, Esther (2010). "African Artists’ Foundation hosts Lagos Photo 2010 – 'No Judgement – Africa Under The Prism'" Archived 11 February 2012 at the Wayback Machine, ''All Voices''.</ref>
=== 2011 yuoni poɔ : Boŋ la kyɛre Afrika poɔ? A senseluŋ sɔgelaa ===
A enfuomo tigiri ayi soba da e la senseluŋ sɔgelaa banaŋ da leɛ teroo soga poɔ enfuomo, ebaaroo enfuomo, deɛne enfuomo, yelerre ama eebo kponzie maŋ e la enfuomo banaŋ maŋ ŋmaara enfuomo. A yelzu la Boŋ la kyɛre Africa? (what is next Afrika) a senseluŋ yelsɔgelaa) . A tigiri ŋa da e la bone a Azu Nwagbogu, Caline Chagoury, Marc Prust and Medina Dugger banaŋ la da lantaa a nare ka a tigiri ŋa di.<ref>(2011) LagosPhoto Festival Deprecated link archived 22 January 2014 at archive.today. ''Guide to Unique Photography Magazine''.
- Dugger, Medina. (2011). LagosPhoto Festival. Lagos and Found.
- Gordan, Glenna (2011). "LagosPhoto Festival". ''Guernica''.</ref>
== 2012: Bebie Ayɔpoi Nyɔvoroŋ a Lagos Poɔ ==
A yelzu: Bebie Ayɔpoi nyɔvoroŋ a Lagos Poɔ (Seven Days in the Life of Lagos), a tigiri ŋa yelnyɔgeraa la faŋa ane kannyiri a lagos poɔ. A teŋa ŋa poɔ kpeɛbo taa la yelkpeɛre gyamaa, Lagos poɔ la k’a ziyuo yeltarre ane a bontare zaa be. Azuiŋ a baŋ vɛŋ la ka paaloŋ zaa pa wagre zaa, ka noba kyɛmo meŋa ka ba maŋ fereferɛ taa. A tigiri ŋa diibu, Azu Nwagbogu, Caline Chagoury, Stanley Greene, Medina Dugger and Joseph Gergel banaŋ la da lantaa a soŋ nare k’a tigiri ŋa toɔ di.<ref>Dugger, Medina (2012). "LagosPhoto 2012 is Here!", ''Lagos and Found''
- "7 Days in the Life of Lagos", ''YNaija''
- Gordon, Glenna (2012). "LagosPhoto 2012", ''Guernica''.
- "LagosPhoto 2012: 'Seven Days in the Life of Lagos'" Archived 29 September 2022 at the Wayback Machine, ''Urban Knit'' 2012.
- Marie, Sarah (2012). "7 Days In the Life of Lagos" Archived 24 July 2016 at the Wayback Machine, ''True African Original''</ref><ref>Etisalat Photo Competition Archived 27 February 2014 at the Wayback Machine, Etisalat, 2013.</ref>
=== '''2013: The Mega City and the Non-City''' ===
A megacity ane a Non-city, ama la maŋ wuli lɛ paaloŋ kaŋa naŋ yuo, a Afrika poɔ, a enfuomo ŋmaabo ama la maŋ leɛre paaloŋ kaŋ ka noba nbaŋ ka o sereŋ la yuo la nansaala ziyuo boma a ko a tendaazaa.<ref>POPCAP '13 Archived 9 March 2014 at the Wayback Machine, Piclet, 2013</ref> A pampana ŋa te naŋ be, zieyuo yeltarre yɛlɛ la taa Lagos pampana, kyɛ banaŋ zaa na e saama kyɛ gaa be pãã derɛ la a be nyɔvooroŋ wieŋ wieŋ. A saŋa banaŋ wa piili ne enfuomo ŋmaabo, noba banaŋ naŋ taa ana gɔɔloŋ peɛrɛ la a enfuomo mine naŋ be a teŋa poɔ, A yelerre a kyaare ne yɛlɛ sɛge binne a kyaare noba nyɔvore ane lɛ ba nyɔvooroŋ naŋ waa la ɛa da maŋ yɔ peɛrɛ ka ba nyɛ ba teɛroŋ. Azu Nwagbogu<ref>Law-Viljoen, Bronwyn (2013). Cities, Real or Imagined: LagosPhoto 2013, ''Aperture''.
- Megacity & Non-City at LagosPhoto Festival 2013 Archived 3 February 2014 at the Wayback Machine. ''Contemporary&''.
- Kermeliotis, Teo (2013). "Lagos Photo Festival Puts Mega City in the Spotlight", ''CNN''.</ref> la da wane a tigiri ŋa.
=== 2014: Staging Reality, Documenting Fiction ===
Yelmeŋa ane a Sɛge binne (Staging Reality, Documenting Fiction) e la enfuoŋmareba naŋ be a Afrika poɔ a maŋ de ba gɔɔloŋ a peɛre saaŋkompare yɛlɛ a kyaare yɛlɛ mine naŋ taa sagedeebo ane yelmennoo a poɔ. A enfuomo ama ba naŋ maŋ yɔ ŋmaara maŋ e la boma naŋ soŋ ka a saakompare yelbanne ama a yi gbaŋgbale a zuo lɛ noba naŋ nyɛ a ba paaloŋ poɔŋ. A enfuoŋmareba bama maŋ ŋmɛ la nɔkpeɛne ane a noba banaŋ taa a gɔɔloŋ ka peɛrɛ ba. A ba toma maŋ e la boma yelmennoo sobie, ka ba nyɔge yelkpeɛŋaa kaŋa noba naŋ dire dɔgɛɛ ka ba baŋ a tage dɔle ka gyamaa baŋ o a gbaŋgbale poɔ, a yelŋa a saseɛ poɔ ane a paati paati yɛlɛ la a twenty-first-century Africa pare bammo naŋ waa. A gɔɔloŋ noba ba ma la maŋ kaa yɛlɛ mine naŋ na taa yelferaa kaŋa bale a tendaazaa poɔ,a ko noba enfuomo toma a Afrika. A tigiri ŋa da e la bone Azu Nwagbogu.<ref>"LagosPhoto Festival 2015". ''Vogue Italy''. Archived from the original on 13 October 2015. Retrieved 21 August 2018.</ref>
=== 2015: Designing Futures (sixth, 2015) ===
A Lagos enfuomo tigiri ayoɔbo yelnyɔgera; la “Designing Futures” kaa Afrika design, ane ka te a seɛ ne a lɛ a Afrika naŋ waa ne ba yelerre, a kyaare ne ba dakoreŋ yɛlɛ ane te pampana yelerre. A yelmaale ama aseŋ, enfuomo, nensaalba waaloŋ bee meŋa bammo, boma na banaŋ noŋ,ba yelerre ane ba saaŋkompare yɛlɛ da e la bone naŋ yi ka ŋmɛ yaare kaa mine, suuruŋ, bommaale, ane boma na neɛ naŋ na baŋ nyɛ a woŋ kyɛ baŋ nyɔge eŋ nu poɔ bee a seene endaa ane enfuomo wuluu.<ref>Smyth, Diane. "Regimes of Truth at LagosPhoto Festival 2017 - 1854 Photography". ''www.1854.photography''. Retrieved 6 April 2024.</ref> A yelerre taa la sooroo a kyaare ne lɛ te naŋ maŋ e yɛlɛ a Afrika ane saaŋkonnoŋ yelerre anaŋ e yelmeŋa ane souse. A tigiri e la bone Cristina de Middel naŋ piili ne. A tigiri ŋa piilu yi Azu nwagbogu zie.<ref>"Regimes of Truth at LagosPhoto Festival 2017". ''British Journal of Photography''. Retrieved 21 August 2018.</ref>
=== '''2016: Gbandiruŋ yelfaa Bɔgere ane a Yeltuuri (Inherent Risk; Rituals and Performance)''' ===
A tigiri ayɔpoi soba ŋa yelnyɔgeraala, “Gandiruŋ yelfaa Bɔgere maale ane a Yeltuuri; a maŋ wuli a yelerre, a tonnoɔre a kyaare nembaala na naŋ so a yɛlɛ, a soba enfuoni, waaloŋ, saseɛ poɔ yelerre, nensaalba laŋkpeɛbo a paaloŋ poɔ.<ref>"LagosPhoto 2018: Time Has Gone". ''Contemporary And'' (in German). Retrieved 6 April 2024.</ref> A tigiri ŋa maŋ wuli la a toma a Enfuoŋmareba lezare ne pie (30) naŋ toŋ viiri a tantenne pie ne ayɔpoi na zaa. Azu Nwagbogu la wane a tigiri ŋa.
=== 2017: Regimes of Truth ===
A 2017 Lagos enfuomo tigiri ŋa la da ko a banaŋ taa gɔɔloŋ vuo ka wuli yelmennoo ane sagedeebo anaŋ naŋ be a saaŋkonnoŋ poɔ a kyaare yelsoore mine naŋ taa tɔnɔ kyɛ e boma naŋ bɔrɔ a te paaloŋ poɔ. Dasaŋa naŋ, enfuomo da e la ziyuo boma, ana la boma naŋ da maŋ wuli ka yelkaŋa da sereŋ bebe, a da ba maŋ wuli ka a yeli na e la yelkpale bee o taa la vuo, kyɛ a yɛlɛ la o da maŋ vɛŋ la ka saaŋkompare yeluuri ane nensaalba laŋkpeɛbo yeltuuri a gyerɛ taa, a maŋ wuoro la noba parɛɛa kyaare ne gbandiruŋ a kyaare ne yɛŋ ba bammo a kyaare a teŋɛ ane yɛlɛ maaloo. A tigiri piilu da yi la Azu Nwagbogu.
=== '''2018: Wagere Gaaɛ la (Time has Gone)''' ===
A yelnyɔgeraa ŋa wagere gaaɛ la, kyaare la a tigiri yelwulaa ane yeltuuri a dasaŋa na ane a wagere na anaŋ maŋ e. Gɔɔre naŋ viiri gɔle a tendaa zaa maŋ di demɛ a kyaare ne a yelŋa wagere zaa. Gɔbaa zaa maŋ peɛre la yelnyɔgere, saaŋkompare yelbinne a te ta wagere naŋ ta. A tigiri ŋa a yuoni ŋa poɔ diibu, Azu Nwagbogu, Eva Barois de Caeval, Charlotte Langhorst, Wunika Mukan, Valentine Umansky la wane a tigiri ŋa ka o toɔ di
== Meŋ la nyɛ ==
* Addis Foto Fest
* African Photography Encounters
* Art biennials in Africa
== Sommo yizie ==
elvc337rnil50aarjppjpwkxkiam2vq