Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Koɔbo 0 73 63909 60058 2026-08-17T03:52:51Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63909 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q24886094}} '''Koɔbo''' e la [[Dagaaba]] garegare di yelkpoŋ kaŋa. A e la ferebo ka ka fõõ wa voorɔ a e [[Dagao]] eŋ, fo toma la koɔbo, gaŋ azaa dɔɔ. Sɛre ka fo nu na tõɔ do fo noɔre see ka fo kɔ a nyɛ boŋ kaŋa. Koɔbo parɛɛ e la ayi; ka ana la [[bombore|bondirii koɔbo]] ane [[boŋguolo|donne guoluu]]. A [[bondirii]] mine la; [[kyi]], [[Kamaane|kamaana]], [[Bɛlɛbɛlɛ bee tombaane|bɛŋɛ]], [[waare]], [[simie]], [[Seŋdau|seŋkãã]], nanyie/daŋkele, fɛrɛɛ/waferɛɛ, [[Saaloo|saaloŋ]], [[sɛremaane|samaane]], [[Kɔmbie|kommie]], [[bɔlɔ]], ane a taa mine. [[boŋguolo|boŋguolii]] mine meŋ la; [[boore]], [[Noɔ́|noore]], [[Pere|peere]], [[nii]], [[dobaare]], [[biriyuo]]/dabodabo/bɔbɔe, naŋmama, kolikoli, [[soɔne]], ameŋ ne a taa mine. Koɔbo e la boŋkoɔre ane bonguuli, kõɔ poɔ bonguuli ane teere naŋ korɔ noba [[bondirii]] ane mine kaŋa.<ref>https://doi.org/10.4060/cb4476en Rome: Food and Agriculture Organization of the United Nations. 2021. [[doi:10.4060/cb4476en|doi.org/10.4060%2Fcb4476en]]. ISBN <bdi>978-92-5-134329-6</bdi>. S2CID 244548456. Archived from the original on 13 April 2023. Retrieved 3 February 2023.</ref> Koɔbo da la yelkpoŋ kaŋa naŋ koro noba bondirii a maŋ vɛŋ ka noba tona dire boma kyɛ tona kpeɛre a tembɛrɛ poɔ. [[Nensaaleba]] naŋ piili koɔrɔ boma a yuomo 105,000 naŋ pare kyɛ ka bompaaba mine meŋ leɛ wa poɔ a yuomo 11,500 poɔ. [[Peere]], [[boore]], [[Dobaar|dobaare]] ane [[nii]] guuluu da a yuomo 10,000 naŋ tɔle poɔ. Ba da koɔrɔ la teere yoŋ a 10 irigyin a tendaa zaa. A 20 th dakoroŋ na boŋkoɔre gyamaa noba naŋ ko zikpomo da e la boŋkoɔre boŋyeni yoŋ la da pure yaga. A yuoni 2021 poɔ, wɛbilii da nyɛ la a bondirii a yi ata kyɛ wɛbɛrɛ la nyɛ yaga.<ref name=":1" /> A wɛkpoŋ soba 1% koo zaa poɔ a teŋɛ zaa e la kpoŋ gaŋ 50 hectare (120 ekare) a tɔna gaŋ 70% koŋ l zaa poɔ a teŋɛ zaa wɛkɔɔre. <ref name=":1">https://doi.org/10.1016%2Fj.worlddev.2021.105455</ref> Feelɛ 40% koo zaa poɔ koɔbo zie waa la bɛrɛ gaŋ 1,000 hectare (2500 ekare). Ama, sɛre l anuu wɛre ayoɔbo poɔ a teŋɛ e la fee gaŋ 2 hectares (4.9 ekare) kyɛ de 12% koo zaa poɔ koɔbo ziiri Wɛrre ane koɔbo la maŋ wullu kuri bondaanoo maŋ maale a kuri gyamaa, ka a fɛrɛ a koɔbo daadaa ane a tenne boŋi bonkɔɔre yɛlɛ naŋ sonnɔ a wɛrre ane koɔrebo. A koɔbo kpoŋ na baŋ poŋ eŋ la zagere, bondirii, pɛmɛ, patorol ane bommaale mine (ka a mine la ɔrɔɔba). Bondirii la bombie teseŋ, [[zɛvaare]], [[TEWƆMƆ DAGAWẼƐ|tewɔmmɔ]], bondi-kãã, nɛne, biroŋ, gyɛlɛ, ane fungi. A tendaazaa koɔbo bommaalee na baŋ ta la 11 miliyɔɔ bondirii, <ref>https://fao.org/faostat/en/#data/FBS<nowiki/>https://web.archive.org/web/20240104164114/https://www.fao.org/faostat/en/#data/FBS</ref> 32 miliyɔɔ pɛmɛ bee mie,<ref>https://web.archive.org/web/20230410102509/https://dnfi.org/</ref> 4 biliyɔɔ ne 3 daabɔɔre.<ref>https://web.archive.org/web/20240104164114/https://www.fao.org/faostat/en/#data/FO</ref> Ama, 14% koo zaa poɔ maŋ bɔre la ansana ka a tara a kɔɔrɔɔ zie.<ref>https://fao.org/documents/card/en/c/ca6122en https://web.archive.org/web/20230927144130/https://www.fao.org/documents/card/en/c/ca6122en</ref> Pampana [[agronomy]], teere guuluu, koɔbo-tēēne ka mine la tẽɛ ba na maŋ de mire bonvobo ane anaŋ ba na maŋ de eŋ bonkɔɔre poɔ ka technology baabo vɛŋ ka bonkɔɔre maala kyɛ paa maŋ vɛŋ ka a bonvobo na naŋ be a teŋɛ ane o ziire saana. Bonguulu mine ba naŋ iri pampana meŋ vɛŋ ka nɛne meŋ nyaabo e mɔlɔ kyɛ paa yele yɛlɛ kyaare ne dɔne laafeeloŋ ane a teŋɛ saamo. Teŋgane yɛlɛ a lane kilaamati kyilluu, zie nyegebo, teere kyeɛbo noba ziekpeɛre ane koɔbo yɛlɛ mine naŋ saana a zie. Koɔbo e la yelwonnaa koŋ a zie saamo ane climate kyilluu, a maŋ zaa na vɛŋ ka bonkɔɔre ba maala. Genetically pampana maaluu bonvoba la ka ba maŋ maale, ane a saa ka tenne mine ba sagara a lɛ. == Muni ane zikɔlageraa == A yelbiri koɔbo, e la Middle Bɔrefɔ pɛmmo a yi a Latin [[agriclūra]] a yi ager 'filed ane cultūra ' bonkɔɔre ' bee growing'.<ref>https://archive.org/details/oxforddictionary0000unse_x2z7/page/14</ref> Kyɛ ka koɔbɔ maŋ e gbɛɛ yaga noba yel-erre, nyirii mine,<ref>https://www.nytimes.com/2018/10/06/science/ants-fungus-amber.html</ref><ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6196509</ref> kpolo ane beetle kɔ la koɔbo te yuomo 60 miliyɔn.<ref>https://doi.org/10.1146%2Fannurev.ecolsys.36.102003.152626</ref> Koɔbo mannoo e la gyamaa a yi teŋɔɛ boma eŋ ka ba de maale ne boma naŋ korɔ noba nyɔvore, a lanne pɛmɛ, kɔɔlo, dakoroŋ bonkɔɔre, ane a tɔntɔnne.<ref name=":2">https://doi.org/10.1146%2Fannurev.ecolsys.36.102003.152626</ref> A mannoo wuli ka arabel koɔbo, dakoroŋ koɔbɔ ane kɔɔlɔ koɔbo meŋ zaa poɔɛ la.<ref name=":2" /> O meŋ na baŋ po eŋ la teere koɔbo, naŋ kyaare teere naŋ taa tɔna koɔbo,<ref>Stevenson, G. C. (1971). "Plant Agriculture Selected and introduced by Janick Jules and Others San Francisco: Freeman (1970), pp. 246, £2.10". ''Experimental Agriculture''. '''7''' (4). Cambridge University Press (CUP): 363.https://doi.org/10.1017%2Fs0014479700023371 https://search.worldcat.org/issn/0014-4797<nowiki/>/https://api.semanticscholar.org/CorpusID:85571333</ref> ane donne guoluu, donne guoluu zu kaabo.<ref>https://web.archive.org/web/20220531005013/https://books.google.com/books?id=-fQIAAAAQBAJ</ref> == Yelkorɔ == Atekele meŋɛ: [[koɔbo yelkorɔ]] === Yizie === [[Duoro kɔre:Vavilov-centers updated.jpg|thumb|vavilov-centers updated. jpg<ref name=":3">https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4035915</ref><ref>https://doi.org/10.1126%2Fscience.1085255</ref>]] Koɔbo baabo la sonno nensaalba yɛlluu ka ba yaga gaŋ nankpaanoo ane lantaa.<ref>https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2011Sci...333..560B</ref> Koɔbo piili la o meŋɛ tɔɔraa lɛ a yi ziire gyamaa a tendaazaa<ref>https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2019Sci...365..897S</ref> a lanne bonkɔ tɛɛtɛɛ a yi a 11 tenne koɔbo tɛɛtɛɛloŋ.<ref name=":3" /> Wild grain la ka ba da koɔrɔ kyɛ dere a gyamaa a yi yuomo 105,00 naŋ tɔle.<ref>http://blogs.scientificamerican.com/observations/humans-feasting-on-grains-for-at-least-100000-years/</ref> A [[Paleolithic Levant]], 23,000 yuomo naŋ tɔle, bonkoɔre a emmer, barley ane aots la ka ba na baŋ nyɛ a mane a peɛle a Galilee.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4511808</ref><ref>https://www.sciencedaily.com/releases/2015/07/150722144709.htm</ref> Mui da yi la [[China]] a yi yuomo 11500 te ta yuomo 6200 BC kyɛ ka piiluu koɔbo piili a yuoni 5700 BC,<ref>https://doi.org/10.1038%2Fnature06135 https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2007Natur.449..459Z https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17898767</ref> ka mung tooro, soy ane azuki bɛŋɛ. Peere da e yiri donne a [[Mesopotamia]] a yuoni 13000 ane a yuoni 11000 naŋ tɔle.<ref>Ensminger, M. E.; Parker, R. O. (1986). ''Sheep and Goat Science'' (Fifth ed.). Interstate Printers and Publishers. ISBN <bdi>978-0-8134-2464-4</bdi>.</ref> Nii meŋ da e la yiri donne a yi a wild aurochs a pampana [[Türkiye|Turkey]] ane [[Pakistan]] paaloŋ 10500 yuomo mine naŋ tɔle.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3625352</ref> Dobaare guuluu piili la Eurasia, lanne a [[Europe]] , [[East Asia]] ane [[Southwest Asia]],<ref>Larson, Greger; Dobney, Keith; Albarella, Umberto; Fang, Meiying; Matisoo-Smith, Elizabeth; Robins, Judith; Lowden, Stewart; Finlayson, Heather; Brand, Tina (11 March 2005). "Worldwide Phylogeography of Wild Boar Reveals Multiple Centers of Pig Domestication". ''Science''. '''307''' (5715): 1618–1621. https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2005Sci...307.1618L https://doi.org/10.1126%2Fscience.1106927 https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15761152 https://api.semanticscholar.org/CorpusID:39923483</ref> be ka wild boar dɛndɛŋ soba da piili ba yie poore a 10500 yuomo naŋ tɔle.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1976408</ref> [[South America]] gbuli poɔ, daŋkele koɔbo da piili la a yuomo 10,000 ane 7,000 naŋ tɔle vuo poɔ, ane [[bɛŋɛ]], coca, llamas, alpacas, ane guinea pigs. Sakanda ane zɛvaare nyɛɛma (gyɛnle bee zama, daŋkele ane a mine kaŋa) da piili la [[New Guinea]] poɔ yuomo 9,000 naŋ tɔle eŋɛ. Kyi tɔgema "Sorghum" da piili la Africa Sahel irigyiŋ poɔ yuomo 7,000 naŋ tɔle. Goni koɔbo da piili la Peru poɔ yuomo 5,600 naŋ tɔle poɔ,<ref>https://books.google.com/books?id=shN5_-W1RzcC</ref> a da nyɛ koɔbo sommeŋɛ [[Eurasia]] poɔ. A Mesoamerica poɔ, ba da maŋ guoli la wild teosinte ka a leɛ kamaana a yi a yuomo 100000 te ta a yuomo 6000 naŋ tɔle.<ref>https://web.archive.org/web/20190713003706/http://learn.genetics.utah.edu/content/selection/corn/</ref><ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC29389</ref><ref>Johannessen, S.; Hastorf, C. A. (eds.) Corn and Culture in the Prehistoric New World, Westview Press, Boulder, Colorado.</ref> Bontaane guoluu da piili la Eurasian Steppes a yi a yuomo 3500 BC poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20220929085943/https://knowablemagazine.org/article/living-world/2022/tale-domesticated-horse</ref> Ganzanneba tere la sobie yaga na manne koɔbo dabaŋkoroŋ yizie muni. A kyilluu zannoo a yi nankpaanoo te ta koɔbo scientists yeli ka wagere a naŋ baara la wulu a koɔbo yagroŋ a yi a Natufian yipɔge a Levant ane a Early [[Chinese Neolithic]] a [[China]] poɔ. Karen wild are a wagere na ka ba koɔrɔ a piili ne teere, a paa wa te daa yiri bongulu.<ref>Hillman, G. C. (1996) "Late Pleistocene changes in wild plant-foods available to hunter-gatherers of the northern Fertile Crescent: Possible preludes to cereal cultivation". In D. R. Harris (ed.) ''The Origins and Spread of Agriculture and Pastoralism in Eurasia'', UCL Books, London, pp. 159–203. ISBN 9781857285383</ref><ref>Sato, Y. (2003) "Origin of rice cultivation in the Yangtze River basin". In Y. Yasuda (ed.) ''The Origins of Pottery and Agriculture'', Roli Books, New Delhi, p. 196</ref><ref name=":5">Gerritsen, R. (2008). "Australia and the Origins of Agriculture". ''Encyclopedia of Global Archaeology''. Archaeopress. pp. 29–30. doi:10.1007/978-1-4419-0465-2_1896. ISBN <bdi>978-1-4073-0354-3</bdi>. S2CID 129339276. </ref> === Pampana Yele === [[Duoro kɔre:Centres of origin and spread of agriculture.svg|thumb|'''koɔbo piili ziiri ane o e lɛ yaare'''A donɛɛ Map naŋ wulo koɔbo yiziiri ane o e lɛ yaare dabaŋkoroŋ.<ref>Diamond, J.; Bellwood, P. (2003). "Farmers and Their Languages: The First Expansions". Science. 300 (5619): 597–603. https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2003Sci...300..597D https://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/summary?doi=10.1.1.1013.4523 https://doi.org/10.1126%2Fscience.1078208 https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12714734 https://api.semanticscholar.org/CorpusID:13350469</ref>DNA studies have shown that agriculture was introduced in Europe by the expansion of the early farmers from Anatolia about 9,000 years ago.<ref>https://www.scientificamerican.com/article/when-the-first-farmers-arrived-in-europe-inequality-evolved/</ref>]] A [[Eurasia]] poɔ, a Sumerians da piili la a kpeɛre kuri poɔ a yi a 8,00 BC yuoni naŋ tɔle a dɛle a [[Tigre|Tigri]] ane a Euphrates bare ane buli ba naŋ tu. Ploughs da saa la a yuoni 3000 BC poɔ; ploughs bie a yuoni 2200 BC poɔ. Koɔreboda koɔrɔ la wheat, barley zɛvaare ka ana la lentils ane gyanlee, ane tewɔmɔ a lane dates, grapes ane figs.<ref>http://www.mesopotamia.co.uk/staff/resources/background/bg08/home.html</ref> [[Egyptian]] dakoroŋ na koɔbo yɛlɛ be la Nile River ane o sẽɛ koɔbo kompeɛre. Koɔbo piili a predynastic wagere na a Paleolithic baaroo poɔ, a yuoni 10000 BC puoriŋ . Ba da koɔrɔ la bondirii mine meŋ aŋa wheat ane barley, ane yɛroŋ teere mine ka a mine la flax ane papyrus.<ref>https://web.archive.org/web/20130525073834/http://www.hort.purdue.edu/newcrop/Hort_306/text/lec06.pdf</ref><ref>https://archive.org/details/ancientegyptcult0000kees</ref> lndia poɔ, wheat, barley ane jujube da e yiri bonkoɔre a yuoni 9,000 BC poɔ ka peere ane boore tuuro.<ref>https://web.archive.org/web/20190120003139/http://repository.ias.ac.in/21961/1/333.pdf</ref> Nii, peere ane bɔɔre da e yiri boŋguoli a Mehrgarl yipɔge poɔ a yuoni 8,000 te ta a yuoni 6,000 BC .<ref>Baber, Zaheer (1996). ''The Science of Empire: Scientific Knowledge, Civilization, and Colonial Rule in India''. State University of New York Press. 19. <nowiki>ISBN 0-7914-2919-9</nowiki>.</ref><ref>Harris, David R. and Gosden, C. (1996). ''The Origins and Spread of Agriculture and Pastoralism in Eurasia: Crops, Fields, Flocks And Herds''. Routledge. p. 385. <nowiki>ISBN 1-85728-538-7</nowiki>.</ref><ref>Possehl, Gregory L. (1996). Mehrgarh in Oxford Companion to Archaeology, Ed. Brian Fagan. Oxford University Press.</ref> Ba da koɔrɔ la goni a yuoni 5th-4th millennium BC wagere. <ref>Stein, Burton (1998). ''A History of India''. Blackwell Publishing. p. 47. <nowiki>ISBN 0-631-20546-2</nowiki>.</ref> [[Archeological]] yelmannoo wulu ka donne ta plough a yi a yuoni 2,500 BC a Indus Valley wagere na.<ref>Lal, R. (2001). "Thematic evolution of ISTRO: transition in scientific issues and research focus from 1955 to 2000". ''Soil and Tillage Research''. '''61''' (1–2): 3–12. Bibcode:https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2001STilR..61....3L https://doi.org/10.1016%2FS0167-1987%2801%2900184-2</ref> A China poɔ, a yi a 5 th dakoroŋ na BC, ba da waa la a teŋɛ zaa koɔbo ka ba da koɔrɔ granary ane silk.<ref>[[Needham]], Vol. 6, Part 2, pp. 55–57.</ref> Kõɔ tugebu la ka da erɛ a 1St dakoroŋ BC na,<ref>Needham, Vol. 4, Part 2, pp. 89, 110, 184.</ref> ka uoni koɔbo tu.<ref>Needham, Vol. 4, Part 2, p. 110.</ref> A 2th dakoroŋ na naŋ da wa tara, plough tegerɛ da maalee la ane kuri ploughshare ane mouldboards.<ref>Greenberger, Robert (2006) The Technology of Ancient China, Rosen Publishing Group. pp. 11–12. ISBN 1404205586</ref><ref>Wang Zhongshu, trans. by K. C. Chang and Collaborators, Han Civilization (New Haven and London: Yale University Press, 1982).</ref> Ba da yaare la kõɔ a [[Eurasian]] zaa.<ref>https://books.google.com/books?id=SaJlbWK_-FcC&pg=PA270</ref> Asian Mui da e yiri bonkɔɔre a yuoni 8,200- 13500 naŋ tɔle a naŋ paa yi la a molecular seŋ la ba maŋ de maale ne<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3101000</ref> - Pearl River a southern China ane genetic boŋyeni a yi a wild mui oryza rufipogon. <ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7518720</ref> A Greece ane a Rome poɔ, a bonkɔɔre kpoŋ zaa la wheat, emmer, ane barley a paa de ne zɛvaare lane peas, bɛŋɛ, ane olives. Ba da guolo la Peere ne boore nɔndaari maaloo yɛlɛ.<ref>Koester, Helmut (1995), ''History, Culture, and Religion of the Hellenistic Age'', 2nd edition, Walter de Gruyter, pp. 76–77. ISBN 3-11-014693-2</ref><ref>White, K. D. (1970), Roman Farming. Cornell University Press</ref> [[Duoro kɔre:Tomb of Nakht (2).jpg|thumb|Agricultural scenes of threshing, a grain store, harvesting with sickles, digging, tree-cutting and ploughing from ancient Egypt. Tomb of Nakht, 15th century BC]] A American poɔ, yiri bonkɔɔre be la Mesoamerica (a yi teosinte puoriŋ) a lane squash bɛŋɛ,ane cacao.<ref name=":4">https://books.google.com/books?id=etQsieKuRH8C&pg=PA153</ref> Cacao da be la be a yi Mayo Chinchioe a Upper Amazon zie na a yuoni 3000 BC wagere na.<ref>https://www.theguardian.com/science/2018/oct/29/origin-of-chocolate-shifts-1400-miles-and-1500-years-cacao-ecuador</ref> A turkey meŋ da e la yiri boŋkoɔre mine a [[Mexico]] bee a American Southwest.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2840336</ref> A Aztecs da maale koɔ bontuguri, koɔbo lɔɛ kuuluŋ ane a tenɛɛ, kyɛ la maale chiampas bee island naŋ e nensaala maaloo. A Mayas maŋ de canal kpeɛne ane raised field a kɔ ne swampland a yi a yuoni 400 BC.<ref>http://www.nature.com/news/2010/101105/full/news.2010.587.html</ref><ref>Morgan, John (6 November 2013). "Invisible Artifacts: Uncovering Secrets of Ancient Maya Agriculture with Modern Soil Science". ''Soil Horizons''. '''53''' (6): 3. doi:https://doi.org/10.2136%2Fsh2012-53-6-lf<nowiki/>-lf (inactive 24 April 2024).</ref><ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1253605</ref><ref>http://www.nap.edu/openbook.php?isbn=030904264X&page=92</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230413035809/https://books.google.com/books?id=OMNoS-g1h8cC&pg=PA867</ref> A south America koɔbo da baŋ piili la a yuoni 9,000 BC ane squash ( cucurbita) ane teere.<ref>http://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/659998</ref> Cacao da e la yiri boŋkoɔre a Andes a ŋa peanut, kɔmbie, tobo, ane pineapple.<ref name=":4" /> Goni meŋ da e la a yiri boŋkoɔre mine a Peru a yuoni 3,600 BC wagere na.<ref>https://books.google.com/books?id=shN5_-W1RzcC&pg=PA81</ref> Donne aŋa llamas, alpacas ane dobaare meŋ da e la a yiri boŋguuli mine a be.<ref>https://books.google.com/books?id=Skpj197tU0oC&pg=PA10</ref> A North America poɔ a noba menne naŋ yi a East meŋ da koɔrɔ la yiri boma ŋa mine, ka ana la sunflower, tobo,<ref>Heiser, Carl B. Jr. (1992). "On possible sources of the tobacco of prehistoric Eastern North America". ''Current Anthropology''. '''33''': 54–56. doi:https://doi.org/10.1086%2F204032<nowiki/>https://api.semanticscholar.org/CorpusID:144433864</ref> squash ane ''Chenopodium''.<ref>https://books.google.com/books?id=eeuzAAAAIAAJ</ref><ref>Adair, Mary J. (1988) Prehistoric Agriculture in the Central Plains. Publications in Anthropology 16. University of Kansas, Lawrence</ref> Wild bondirii meŋ lane mui ane maple sikiri meŋ ka ba da maŋ kɔ.<ref>https://books.google.com/books?id=DOJMAgAAQBAJ&pg=PA1</ref> Ba maŋ kɔ la strawberry e la Chilean ane a North American boŋkoɔre mine naŋ piili a Europe ane a North America.<ref>https://web.archive.org/web/20180301164429/https://pag.confex.com/pag/xxvi/meetingapp.cgi/Paper/28409</ref> Noba naŋ yi America kpeɛrɛ o Southwest ane a Pacific Northwest la koɔrɔ wɛgyaŋ ane vaale vaala nyege kyɛ kɔ. A yideme maŋ gu la a vũũ irigyinal vuoŋ na gu a teŋɛ bonvoe naŋ maŋ koolo a teŋgane korɔ koɔreba ziyeni yuoni zaa bontɛɛtɛɛ koɔbo eŋɛ; aŋa maa meŋɛ kaa saase ne boŋkoraa naŋ na soma ane boŋkoɔre naŋ na koolo a saase meŋ koɔbo.<ref>https://archive.org/details/firecaliforniase00sugi</ref><ref>Blackburn, Thomas C.; Anderson, Kat, eds. (1993). ''Before the Wilderness: Environmental Management by Native Californians''. Ballena Press. ISBN <bdi>978-0-87919-126-9</bdi>.</ref><ref>https://books.google.com/books?id=nuYuYGHwCygC&pg=PA135</ref><ref>https://archive.org/details/tendingwildnativ0000ande</ref> Bore lantaa tuuruŋ ba naŋ boɔlɔ Kpeɛmine Bata da baa la North America poɔ. A boŋkoɔre ata ŋa la bɔlɔ yideme (aseŋ niiri, bɔlɔ, sara ane a mine kaŋa), kamaana, ane bɛndaduori.<ref>https://web.archive.org/web/20160314055513/http://www.bookdepository.com/publishers/Dodo-Press</ref><ref>http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1039&context=nebanthro</ref> Australians menne da seŋ ka ba taa bonguuli nankpaanoo, a nyegerɛ zie feefee ka na soŋ ka vuudaare koɔbo gɛrɛ nimitɔɔre.<ref>https://doi.org/10.1007%2FBF03400623</ref> Banneba nyɛɛ la ka nankpaanoo boɔrɔ la zie naŋ taa tɔna ka o toɔ soŋ ka ba nyɔgero donne ka ba ba nyege a zie. Bonso a New Guinea wɛgaŋ taa la bondirii teere fee, a saŋa na noba da maŋ kaara la kyɛ nyegere a zie ka a na vɛŋ ka ba nyɛ boma gyamaa, a karuka tewɔmɔ teere ka a soŋ a naŋkpaanoo nyɔvore yɛlɛ.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3048996</ref> A Gunditjmara ane a ba taaba na la maale eel koɔbo ane zommo nyɔgebo yɛlɛ a yuoni 5,000 naŋ tɔle.<ref>Williams, Elizabeth (1988). "Complex Hunter-Gatherers: A Late Holocene Example from Temperate Australia". ''Archaeopress Archaeology''. '''423'''.</ref> Yelminnoo bebe ka a yaare la a tedaazaa a wagere na.<ref>Lourandos, Harry (1997). ''Continent of Hunter-Gatherers: New Perspectives in Australian Prehistory''. Cambridge University Press.</ref> A irigyin ayi a Australia poɔ, a central west coast ane a eastern central poɔ saga na kɔrebɔ da maŋ ko la waare, kyi, ane wɛgyɛnlee ba zizeŋ baaraa.<ref name=":5" /><ref>https://books.google.com/books?id=aUddY9fGkNMC</ref> ===== Yel-leɛ-kaare ===== [[Duoro kɔre:Crescenzi calendar.jpg|thumb|Agricultural calendar, <abbr>c.</abbr> 1470, from a manuscript of Pietro de Crescenzi]] Koɔbo bebie wulluu, c. 1470, naŋ yi manuskript ko Pietro de Crescenzi A yuoni sɔga poɔ, de manne taa neŋ Roman saŋa, koɔbo a Western Europe la maale taa la nimizeeloŋ kyaare meŋɛ-tonsemmo. A koɔbo yagroŋ a saŋa ko feudalism da nyɛ la maaloo yineŋ fēēfēē naŋ taa kɔɔ bee gaŋ a lɛ tensɔgɔ ekare naŋ da yi a manor a Kiritori ŋmendieŋ ane faara.<ref>https://books.google.com/books?id=h2Q5BgAAQBAJ&pg=PA126</ref> Bareka neŋ a leɛtaaloŋ neŋ a Al-Andalus be a Arab koɔbo leɛmaaloo naŋ da be, European koɔbo naŋ da leɛre, neŋ gɔɔloŋ mine ane maaloo mime ko tere mine, te paale ne Sikiri piiluu, [[mui]], gɔnne ane tewɔnne (teseŋ Aŋkaa).<ref>https://doi.org/10.1017%2Fs0022050700079602</ref> A yi a yuoni 1492, a Columbian leɛtaaloŋ da wanne la yelpaala ko a tendaa bonkoɔre teseŋ kamaana, kɔmbie, nyanyue, ane manioc ko Europe, ane teŋkori boŋkoɔre teseŋ, wheat, barley, mui, ane turnips, neŋ doŋguoli (te paale wiri, nii, pere ane boore) ko  a Americas.<ref>http://www.gilderlehrman.org/history-by-era/american-indians/essays/columbian-exchange</ref> Uoni koɔbo, koɔbo leɛroo, ane duoloŋ nimitɔɔre gaabo yi a 17th dakoroŋ na a [[British]] koɔbo leɛ maaloo, naŋ sagera global yagroŋ duoruu. Yi a yuoni1900 poɔ, koɔbo a tembɛrɛ poore, ane fēē lɛ te ko a tendaa baare meŋ, nyɛ la baabo yaga ne maaloo yi l maaloo naŋ leɛre nensaal-tontonnɔ, kyɛ nyɛ sommo neŋ kuoloŋ, muo tēēne, ane doŋguole mine. A Haber-Bosch vɛŋ la a kuoloŋ maŋ taa tegroŋ, a maŋ vɛŋ a boŋkoɔre baara wieouŋ kyɛ maŋ vɛŋ tendaa zaa nimitɔɔre yagroŋ baabo.<ref>http://www.nae.edu/Publications/Bridge/52548/52645.aspx</ref><ref>http://www.hort.purdue.edu/newcrop/hort_306/text/lec32.pdf</ref> Pampana koɔbo do la saa bee nyɛ la ekologikal, paati paati, ane daa yele teseŋ koɔŋ sammo, patorol, gbɛɛ yaga naŋ maŋ taa donne, zuyɔɔ ane koɔo zuyɔɔre, na maŋ vɛŋ yele yaga erɛ teseŋ a donne kuoloŋ.<ref>https://web.archive.org/web/20130505115125/https://www.motherjones.com/tom-philpott/2013/04/history-nitrogen-fertilizer-ammonium-nitrate</ref><ref>https://www.motherjones.com/tom-philpott/2013/04/history-nitrogen-fertilizer-ammonium-nitrate</ref> A North America yi la a Dust Bowl a yuoni 1930s poɔ.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2610169</ref> == Parɛɛ == [[Duoro kɔre:Reindeer herding.jpg|thumb|Reindeer herds form the basis of pastoral agriculture for several Arctic and Subarctic peoples]] [[Duoro kɔre:Unload wheat by the combine Claas Lexion 584.jpg|thumb|Harvesting wheat with a combine harvester accompanied by a tractor and trailer]] Donne guuluu e la yiri poɔ donne kaabo. A yiri donne guuluu ŋa e la done ba naŋ maŋ de yi ne ziire a gaa ne ziire mine ka ba mɔveele bondirii ane kõɔ ko a donne. A koɔbo ŋa taaba koɔrɔ la a arid ane a semi- arid irigyin a Sahara, Central Asia ane a India ziire mine.<ref>https://web.archive.org/web/20120201000745/http://www.odi.org.uk/work/projects/pdn/eps.pdf</ref> [[Duoro kɔre:Manuring a vegetable garden.jpg|thumb|Spreading manure by hand in Zambia]] Koɔbo tɛɛtɛɛ poɔ, wɛgaŋ bele maŋ maale ka ba kyeɛrɛ a teere kyɛ nyegerɛ a zie. A zie ba naŋ maale, ba maŋ ko la bonkɔɔre yuomo fee lɛ kyɛ kaa ka a tɛne ba la taa kõõloŋ, ka ba daa a zie bare. Ba maŋ la kaa la a zie kaŋa a la piili erɛ a lɛ. A koɔbo ŋa tɔ koɔrɔ la zie na saa naŋ miiri yaga ka a wɛgaŋ maŋ maale weõ , a koɔbo ŋa koɔrɔ la a Northeast India, Southeast Asia, ane a Amazon Basin poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20160829015112/http://www.survivalinternational.org/about/swidden</ref> A koɔbo nimizeɛ ama koɔrɔ la ka soŋ yideme ane noba naŋ kpeɛrɛ ne ba yoŋ, kyɛ kyɛre fee a de gaa ne ziire mine. Zoe na a yɛlɛ ama naŋ erɛ paa a Monsoon Asia ane South-East Asia.<ref>Waters, Tony (2007). ''The Persistence of Subsistence Agriculture: life beneath the level of the marketplace''. Lexington Books.</ref> Mannoo poɔ, 2.5 billion koɔrebo la kɔ a yuoni 2018 poɔ, a kɔ 60% koo zaa poɔ a tengbaŋ.<ref>https://doi.org/10.1038%2Fd41586-018-02742-3</ref> Koɔbɔ kpoŋ maŋ ko la ka ba vɛŋ ka bondere waa yaga ka dire kyɛ nyɛrɛ libie meŋ( kõɔ, kuuluŋ, pesticide ane automation.). A koɔbo ŋa tɔ maŋ ko tembɛrɛ poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20060705221311/https://www.britannica.com/eb/article-9042533</ref><ref>https://www.bbc.co.uk/schools/gcsebitesize/biology/livingthingsenvironment/4foodandsustainabilityrev5.shtml</ref> == Yuoni Yuoni koɔbo == === Nyaabo === A yi a 20th dakoroŋ na kyɛ gɛrɛ koɔbo kpoŋ la da maala bonkɔɔre gyamaa. O leɛre na kuuluŋ ane bonvobo teenɛɛ zu ko tontomba, kyɛ ka la vɛŋ ka kõɔ sammo la maaleŋ duzaa, kyɛ ka maŋ taa koɔbo ŋmaa baroo. Tenɛ sammo ane baaloŋ aseŋ stem rust la a yelkpoŋ a tendaazaa; gbɛɛyaga 40% koo zaa poɔ zaɛ la nimizeɛ zaa A pampana ŋa ba yele la yɛlɛ kyaare ne a teŋgbaŋ yɛlɛ a yi koɔbo baabo yɛlɛ. Yelkpoŋ kyaare ne a yele ŋa la a e la Euopean Union dede naŋ koro bondirii a yuoni 1991 poɔ kyɛ la piili a Common Agricultural Policy (CAP) a yuoni 2005 poɔ a yi bonkɔɔre naŋ lantaa ka boɔlɔ o meŋ decoupling. A koɔbo basbo peɛroo nyɛ la technology yubo ka a mine la integrated pest management, kaairibu guuluu, ane teŋgane kaabo koɔbo. Noba yele la yɛlɛ kyaare ne koɔbo ane o tɔna ko a tendaazaa bondirii kaabo. A yuoni 2015 naŋ wa tara zaa, ka China deme koɔbo da la a kpoŋ a tendaazaa, ka European Union tooro, ka India ane a United States tooro. Dadirebe nyɛɛ la ka a koɔbo zaa a United States poɔ e la 1.7 yagroŋ gaŋ a 1948 yuoni wagere na. Koɔbo ko la noba gyamaa toma aŋa 873 miliyɔɔ noba a yuoni 2021 bee 27% koo zaa poɔ a tendaazaa toma, ka foo na manne a 1 027 miliyɔɔ ( bee 40% koo za poɔ) a yuoni 2000 poɔ. A koɔbo toma a tendaazaa GPD da e 4% koo zaa poɔ a yi a yuoni 2000 te ta a yuoni 2023 poɔ. Ane zaa ka baaloŋ bebe Koɔbo poɔ ka boma maaluu ta 702 ane 828 miliyɔɔ noba la ka koŋ da woŋ a yuoni 2021 poɔ. Bondirii ba kyaabo ane bondirii naŋ ba sommo da baŋ wa ne la zɔɔre. A meŋ na baŋ e a teŋɛ yɛlɛ maaloo zuiŋ ka ana la ba libie yɛlɛ ane teŋɛ ŋmenekyɔɔtaare ane paati da di yɛlɛ. Tee ba na maŋ de mirɛ ne bonvobo daa da do ta 62% koo zaa poɔ a yi a yuoni 200 ane a yuoni 2021 soga, ka Americans la dere a yaga zaa a yuoni 2021 poɔ. A International Fund ko a Agricultural Development yeli ka noba meŋ naŋ leɛ koɔrɔ bonfee me na baŋ poɔ la ka bondirii daa ane a bondirii zaa kaabo yɛlɛ, ka yɛlɛ naŋ na baŋ so a Vietnam.T === Meŋ la nyɛ: koɔbo Toma === Koɔbo la maŋ ko a noba one-quarter a teŋɛ zaa toma, ka ba naŋ poŋ a sub- Saharan noba a Africa poɔ e la koɔrebo naŋ maŋ ba nyɛ libie yaga a teŋɛ poɔ. A tenne naŋ baara, toma mine meŋ nyɔge la noba yi ne koɔbo poɔ ka technology meŋ tona a toma yaga zie ka lɛ vɛŋ ka noba ba e yaga kyɛ ka ba koɔrɔ bongyamaa. A ta ŋaa, tontomba ane a boma ba naŋ boɔrɔ zuiŋ ba poŋ la noba a toma poɔ a koɔbo poɔ. A 16th dakoroŋ na a Europe poɔ a yi a55% ne 75% koo zaa poɔ noba da e la koɔrebo ; kyɛ a 19th dakoroŋ naŋ wa tara zaa ka ŋaa leɛ sigi te ta 10% koo zaa poɔ. A 21th dakoroŋ na noba one billion la da nyɛ toma a koɔbo poɔ. A ŋaa vɛŋɛɛ ka 70% koo zaa bibiiri toma a tendaazaa kyɛ ka tenne mine ka ba yaga zie e pɔgeba a tona a industry poɔ. A service zie de la a noba gyamaa gaŋ a koɔbo zie a yuoni 2007 poɔ. Tembɛrɛ mine poɔ, saama maŋ vɛŋ la soŋ paale poɔ a koɔbo tontomba naŋ ba kyɛbe ka la maŋ vɛŋ ka e tuo ko ba. Koɔbo saama tontomba maŋ e la gbɛɛyaga a Eastern Europe, North Africa ane a South Asia la maŋ a sanyɔɔ yaga a koɔbo toma poɔ a Spain, Italy, Greece ane a Portugal a yuoni 2013 poɔ. A United States of America poɔ, ka ba naŋ poŋ sentaa a gboŋ zie naŋ e koɔregandaare (roughly 450,000 tontomba ) saama a yuoni 2019 poɔ,ane a zaa ka noba fee naŋ e saama wa ka ba toŋ Koɔbo toma siŋɛɛ la ne 75% koo zaa poɔ a pampana ŋa ka a lɛ vɛŋ ka koɔbo tontomba ba e yaga a U.S wɛre poɔ. === Toma Kpeõ === ==== Pɔgeba koɔbo poɔ ==== A tendaazaa poɔ, pɔgeba la gyamaa koɔbo toma poɔ. A pommo ŋa baara la tembɛrɛ poɔ kyɛ te kyɛre East ane a Southeast Asia be ka pɔgeba ta 50% koo zaa poɔ koɔbo poɔ. Pɔgeba naŋ ta 47% koo zaa poɔ naŋ be a koɔbo toma poɔ a sub-Saharan African poɔ baabo naŋ ba kyille yuomo naŋ tɔle . Ama, a Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) yeli ka pɔgeba toma koɔbo na baŋ kyille la aseŋ,ba naŋ na maŋ ko fee lɛ ane ba naŋ na maŋ ko yaga lɛ toma ane ba naŋ da maŋ ko ka ba yideme di na maŋ leɛ ko la kɔɔre a yi dɔba naŋ ba yɔɔrɔ ziire zuiŋ. Gbɛɛyaga, pɔgeba la yaga koɔbo toma poɔ ka l sonno a teŋɛ baabo fee a ŋa gane zannoo naŋ ba e yaga, ziire naŋ ba e yaga, ane dare naŋ ba e yaga zuiŋ noba ba naŋ ba tuono yɔɔ ba sanyɔɔ ane toma naŋ ba nyɛrɛ a tembilii poɔ yi koɔbo puoriŋ yɛlɛ yaga la vɛŋ ka pɔgeba ba be koɔbo poɔ. Pɔgeba naŋ be koɔbo poɔ maŋ tona la toma zie naŋ ba sommo poɔ. Ba bammo zaa maŋ be tenne na naŋ ba taa a eebo poɔ be la yɛlɛ yaga bakyɛbe ka ba naŋ be ba koɔbo poɔ ane a zaa ka zie ba maŋ sommo ane zɔɔre wagere. Pɔgeba yaga zie maŋ e la dadirebe ane koɔbo ka ba maŋ kɔ boma naŋ na koro ba libie. A vuo ko a pɔgeba ne dɔba koɔbo poɔ e la 24% koo zaa poɔ. Pɔgeba maŋ nyɛ la libie ta 18.4% koo zaa poɔ gaŋ dɔba toma koɔbo poɔ,a ŋaa wuli ka pɔgeba maŋ nyɛ la 84% koo zaa poɔ dollar boŋyeni zaa gaŋ dɔba. Nimitɔɔre gaabo e la fee la ka ba na pɔge a vuo na pɔgeba naŋ koɔrɔ kyɛ guulu meŋ. Pɔgeba koɔbo poɔ naŋ taa a nyɛɛbo fee gaŋ dɔba a lanne bombie, kuuluŋ, ane mansimɛ ba naŋ maŋ de kɔɔre ne. A yelsoŋ la, a dɔba ne a pɔgeba vuo na be nyɛ la tagaraa zu a tenne naŋ ba taa libie ane anaŋ naŋ be a zaa soga sigi a yi 25% ko zaa poɔ te ta 16% koo za poɔ a yi a yuoni 2017 te ta a yuoni 2021 ka a dɔba ne a pɔgeba vuo a baŋ nyɛ baŋkye libie poɔ, a yi 9% te ta 6% koo zaa poɔ. Pɔge na baŋ de la yelbaaba poɔ gaŋ dɔba ka yɛlɛ wa kyɛnɛ soŋ ka ba zaa taa a boma ka sentaa. === Laafeeloŋ === Koɔbo gaŋ a zaa bondirii naŋ waa toma zie naŋ taa faaloŋ,ka koɔrebo a tendaazaa be wahala poɔ ane toma perɛ, sobo baaloŋ, nyɔbogo baaloŋ,Tobo ba womo, engane baaloŋ, ane cancers mine naŋ yi a teefaare ba naŋ de vɛŋ ka ŋmenaa bebe kɔɔre. Bonkɔɔre koɔbo poɔ, perɛ maŋ yi la a masimɛ ba naŋ maŋ de tona ne a toma, a tembɛrɛ la maŋ de a tona ne ba toma. Teenɛɛ ba naŋ maŋ de kooro ne bonvobo koɔbo poɔ na baŋ taa lafaaloŋ ko a kɔɔraa, koɔrebo naŋ be a toma ŋa poɔ na baŋ nyɛ la baaloŋ mine bee a dɔge bibiiri naŋ ba tɔri. A ŋa toma zie ba naŋ mili ba maŋ poŋ la a toma kyɛ kpeɛre a wɛre poɔ, a yiri deme zaa na baŋ be la wahala poɔ,baaloŋ ane kuu. A yi yuomo 0-6 naŋ ba waa la meŋɛ boɔbo yagroŋ a Koɔbo poɔ, baaloŋ gɔroŋ maŋ e noba naŋ naŋ be a koɔbo ka a ba kɔɔre a lanne drowning masimɛ ane motori leebo ane a terrain bonzɔree zaa. A tenne mine tontonneba kpaaroŋ nyɛɛ la ka koɔbo la a toma zie na naŋ taa faaloŋ yaga. Nyɛɛbo ba yɛlɛ ka a yuoni zaa kuunɛɛ maŋ e koɔbo tontomba aŋa 170,000 bɔyi ka foo naane ne a toma ma mine. A waa na meŋ, kuunɛɛ ane noba naŋ nyɛ baaloŋ yi Koɔbo poɔ zaa naane ka ba maŋ baŋ. A noba ŋa maale a laafeeloŋ ane emmaaroŋ naŋ be a koɔbo, a yuoni 2001poɔ, naŋ pɔge lɛ noba naŋ maŋ nyɛ perɛ koɔbo poɔ, a meŋɛ baŋ taabo ŋa ane toma na neɛ zaa naŋ tona seŋ ka ba maŋ yɔɔ ba. A United States poɔ, naŋ nyɛ koɔbo ka o e tomazie nimizeɛ gaŋ o taaba a as a tendaa tontonne ko peɛroo la nyɛ a toma ne o laafeeloŋ yɛlɛ. A European Union, a [[European]] noba naŋ kaara laafeeloŋ yɛlɛ tomaziiri manne la yɛlɛ na ba naŋ na erɛ ba toma laafeeloŋ yɛlɛ koɔbo, guulu, ane wɛgaŋ koɔbo. A koɔbo laafeeloŋ tontomba ba naŋ boɔlɔ Agricultural emmaaroŋ ane laafeeloŋ ko kansill a America (ASHCA) meŋ maŋ taa la yuoni gboli zaa lammo a maŋ mane ba laafeeloŋ yɛlɛ ko ba. == Maaloo == == Article meŋɛ: Tenne yoe ane ba GDP zie == Meŋ la nyɛ: yelnimizeere mine, koɔbo leɛroŋ. {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" ! colspan="2" |Largest countries by agricultural output (in nominal terms) according to IMF and CIA World Factbook, at peak level as of 2018 |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" ! colspan="2" |Largest countries by agricultural output according to UNCTAD at 2005 constant prices and exchange rates, 2015 |} === Bonkɔɔre Maaloo Yɛlɛ === Bonkɔɔre maŋ e la tɛɛtɛɛ a yi a wɛre zie a maŋ yi a tontomba naŋ bebe ane a teŋɛ waaloŋ:.gɔbenneti yelnyɔgere, a daa diibu yɛlɛ, ane paati paati yɛlɛ ane a koɔrebo teɛroŋ ane ba yipɔge. Koɔbo tɛɛtɛɛ ( bee aslash ane burn) e la koɔbo kaŋa ba naŋ maŋ nyege a wɛgaŋ a nyɛ kuuluŋ a a toɔ soŋ ne yuoni kpole zaa bonkɔɔre ane anaŋ na ba maŋ ta yuoni, a ŋaa ka ba maŋ e yuomo awola zaa poɔ. A zie paa maŋ kyɛre la ka la guluu teere, kyɛ ka a koɔraa la gaa Ziyuo ka anaŋ wa ta yuomo (10-20). A wagere ŋa maŋ e la ŋmaa ka a noba wa yɛɛlɛ ka ba boɔrɔ a kuuluŋ ( naasaalaa kuuluŋ ane nensogelo meŋ kuuluŋ) ane yiri donne bene. A ŋaa maŋ boɔrɔ kuuluŋ gyamaa ane a koɔbo meŋ gyamaa. Nimitɔɔre gaaboŋ la wane a koɔbo boŋyeni, ka neɛ maŋ ko ekare naŋ e yaga. A yi zie naŋ ba kyɛbe ka a donne na baara zuiŋ, kuuluŋ naŋ maŋ yi taa ane boma naŋ maŋ saana maŋ vɛŋ ka de a bonvobo teenɛɛ yaga zie ane a kuuluŋ. Koɔbo yaga ka ba maŋ ko boma,tɛɛtɛɛ a wagere boŋyeni na poɔ maŋ e la yuoni gboli ane boma ba naŋ maŋ bure lantaa a wɛyeni na poɔ ka ba boɔlɔ polycultures A subtropical ane a arid laŋkpeɛbo, a wagere na ba naŋ maŋ ko na baŋ wuli la lɛ ba saa miibo naŋ waa, a na baŋ ba sagera yuoni gboli zaa koɔbo bee a boɔrɔ koɔnɛɛ tuubu. A ziire ama zaa perennial bonkɔɔre maŋ ko la a be ( coffee, chocolate ) a ŋaa erɛ la aŋa agroforestry. A ziire mine a koɔbo tɛɛtɛɛ naŋ e yaga teŋɛ bee prairie la ka ba maŋ ko yaga yuoni gboli zaa, a koɔbo ŋa la gore. Bondirii parɛɛ a ŋa cereals, legumes, forage, tewomo ane zɛvaare. Ŋmene barebo boma mine aŋa include cotton, wool, hemp, silk and flax. Bonkɔɔre mine bal maŋ ko la irigyin gaŋ bal a tendaazaa. A koɔbo maŋ e la yaga a yi a FAO naŋ yeli. {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" ! colspan="2" |Top agricultural products, by crop types (million tonnes) 2004 data |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" ! colspan="2" |Top agricultural products, by individual crops (million tonnes) 2011 data |} === Bonvobo Guuluu Yɛlɛ === === Meŋ la nyɛ : Yiri donne yoe === Donne guuluu e bonvobo guuluu naŋ koro noba nɛne, beroŋ, gyɛle bee wool ane toma ne zie gaa eŋɛ. Donne naŋ tona toma aŋa bonne, mules, oxen, water buffalo, bontane, llamas, alpacas,, ane baare, ba naŋ taa dakoroŋ da maŋ soŋ ka ba kɔ wɛre, a de boma kyɛ wrangle a donne mine a kyɛ bonkɔɔre mine gaa te ko daderebe. Donne guuluu yɛlɛ na baŋ e a yi a bondirii zie a ŋa moɔ ɔɔbo, ane anaŋ naŋ dere bondirii kyɛ ɔɔrɔ a moɔ meŋ. A yuoni 2010 poɔ, 30% koo zaa poɔ a teŋɛ maaroŋ ane koɔ wɛɛlɛ ane ziewɛɛlɛ la ka ba da maŋ guuluu a donne, ka zie ko noba 1.3 biliyɔɔ toma. A yi a yuoni 1960 poɔ ane a yuoni 2000 poɔ, donne guuluu da baara la a gaŋ a zaa nii,dɔbaare,ane noore kyɛ ka tasoga ka la baare ne boma pie naŋ poɔ a ba e nɛmɛka a mine la nii beroŋ, gyɛlɛ maaloo, noore, meŋ nyɛ la yɛɛlɛɛ gyamaa ba koɔbo poɔ. A tendaazaa nii, peere, ane bɔɔre yagroŋ naŋ seŋ ka a baara a te a yuoni 2050 poɔ. Koɔbonguuli bee zomo koɔbo, a somo koɔbo ko nensaaleba diibu meŋ erɛ la, o e la a zie kaŋa naŋ baara yaga a ŋa 9 % koo zaa poɔ a yuoni 1975 te ta a yuoni 2007 poɔ. A 20 th dakoroŋ na kyɛlɛɛ poɔ koɔrebo naŋ kaara iri la bonguuli la vɛŋ ka koɔbo la maaleŋ duoro saa kyɛ ka na kyɛlɛɛ ba la kaara baaloŋ lonne yɛlɛ. A yɛlɛ vɛŋ la ka baaloŋ lonne sigi kyɛ e bombo ko a ba maŋ naŋ guulu a boma gbɛɛyaga a maŋ be a ba naŋ guulu a local deme zie. Teŋɛ naŋ taa moɔ bonguuli nimire tɔgele teere boma ka ama la shrubland, rangeland, ane moɔ ko donne na naŋ ɔɔrɔ a moɔ. A yi a bondirii puoriŋ, a bene meŋ na baŋ e la kuuluŋ ka a leɛ gaa a teŋɛ ka a guuluŋ meŋɛ. A yeli ŋa taa la tɔna ko ziire koɔbo yɛlɛ naŋ ba taa nimire ayi a sagama bee a tene naŋ are ko 30-40 miliyɔɔ bonvobo guulibu. Koɔbo pulitaa maŋ de la moɔ zie, fodder bonkɔɔre ane grain bonkɔɔre ka a e bondirii ko donne anaŋ naŋ ɔɔrɔ moɔ ane monogastric (pɔyeni ; a yaga zaa e la noore ane dɔbaare) bonguulu. Kuuluŋ e la boma baŋ naŋ de maale kuuluŋ ko bonkɔɔre. Zikɔɔre naŋ ba kyɛbe maŋ kpemare bondirii naŋ yi koɔrebo zie naŋ areko a de-linking a bonkɔɔre ane a bonguuli naŋ e boŋkpeɛne ko a Organization ko a Economic Co-Synthetic kuuluŋ maŋ de la kpeɛmo zaa eŋ boŋguuli poɔ ane kuuluŋ poɔ bonso a yɛlɛ waa la kpeɛŋaa kyɛ ka noba meŋ yɛllɛ.Tenne naŋ e industralized maŋ de a maaloo na maale boma yaga ko a tendaazaa nɔnɛmɛ ane dɔbanɛmɛ. Scientists yeli ka 75% koo zaa poɔ naŋ guuluu noma be la yuoni 2003 te a yuoni 2030 poɔ na wa e la donne yoŋ guuluu. A yɛlɛ ŋa yaga zie erɛ la tenne naŋ baaraa poɔ a Asia, kyɛ ka fee meŋ baara a African poɔ. A yɛlɛ ŋa mine erɛ la bonguuli yaga poɔ lanne a growth hormones e kpeɛŋaa. === Maaloo yel-ere === Duoro mine meŋ: Tillage, boŋkoɔre zileɛre, ane gaadiri koɔbo Tillage e a teŋɛ ŋmɛroo ane boma mine a ŋa plow bee harrow ka maale a zie a ko, ka kuuluŋ bebe bee donne kaabo. Tillage taa la tɛɛtɛɛloŋ naŋ be tenne gyamaa a yi leɛroo ye eŋ no-till. O na baŋ vɛŋ la koɔbo maale ka ba naŋ vɛŋ ka tɛnne tule, a taa kuuluŋ kyɛ tuono dooro a mɔbilii kyɛ a maŋ baŋ vɛŋ ka a ba taa faga ka lɛ na vɛŋ ka koɔ baŋ woo a a vɛŋ ka bompoɔne ba la kyɛbe a vɛŋ ka koɔ ne tɛne faga sigibu. Donfaare kaabo lane mɔbiliu, insects, mites, ane ebaaloŋ. Teekpeɛne (pesticides), biological (biocontrol), mechanical (tillage), ane cultural practices la ka ba maŋ de toŋ ne a toma . Yipɔge yelerree la crop rotation, culling, cover crops, intercropping, composting, avoidance, ane kpɛziiri. Donfaare karebaroo maŋ boɔrɔ ka de a boma zaa a e kaa nyɛ. A ŋaa zaa maŋ vɛŋ ka donfaare ba la kyɛbe a vɛŋ ka a ta bonkɔɔre saamo kyɛ ka pesticides e ba yelbaaraa zie === Agricultural automation === Mannoo tɛɛtɛɛ bebe kompiita koɔbo poɔ kyɛ taa a tontomba meŋ tɛɛtɛɛ ane a tɛkenologyi ba naŋ maŋ de erɛ ne ba kompiita koɔbo yɛlɛ. Neɛ kaŋa meŋ nyaaboŋ fo na baŋ yele ka kompiita koɔbo e la meŋɛ boɔbɔ ba naŋ maŋ robot ko ka neɛ naane. A la waana meŋ fo na baŋ yeli ka neɛ naŋ toɔ toŋ weɛ koɔbo toma a ne kompiitare. Ama, FAO nyɛɛ la ka a maanoo ŋa toɔ nyɔge a kompiita yelerree zaa a seŋ robot naŋ maala biroŋ masimo naŋ are ziyeni gbɛɛyaga a masimo ŋa la maŋ wulo a yɛlɛ ka,ba erɛ ane digital bonkɔɔre a( aseŋ sensors ) naŋ e a meŋɛ ba maŋ maale. FAO maane ka Koɔbo kompiitare e la neɛ naŋ de mansimo ane technology boma mine toŋ ne koɔbo toma ka a lɛ na vɛŋ ka ba bambo baara ane kyɛ ka a soŋ ba ne teɛroŋ sonne bee ba toma bee a wagere koɔbo poɔ. A tɛknologyi poɔbo a koɔbo poɔ vɛŋ la ka noba bate noore bonkɔɔre kyɛ leɛ dere a donne bonkɔɔre ka a koɔrɔ, ane robots naŋ e nensaalaa maalooka a tona a toma yaga zie( AI). Mansimo na naŋ dere engemɛ la maŋ toŋ a koɔbo toma gyamaa ka a mine la falebo and boroo peɛbo. Kompiitare meŋ leɛ e la a mansimo mine naŋ maŋ baŋ a koɔbo yɛlɛ. Aseŋ bonkɔɔre mine naŋ e a yoŋ robots na ba de la bonkɔɔre na naŋ taa bombie kyɛ ka drones a baŋ de duoro soŋ ne a koɔbo.Precision koɔbo na baŋ de a yɛlɛ ama taaba technology toŋ ne toma. Mansimo kaara daatoŋ duoro la bee a gba gaŋ a taa zaa, ane a mansimo paaba naŋ wa ne teɛroŋ sonne. Leɛmaaloo maasumɛ baara ka maŋ toɔ soŋ ne donguuli, ane a zaa ka yelminoo ba kyɛbe. A tendaazaa meŋɛ maaloo boroo yɛlɛ koɔroo baara a yuomo awola ŋa zaa, kyɛ Northern Europe tenne meŋ dere la a yɛlɛ ŋa ba kyɛebe gaŋ a zaa tenne na naŋ ba taa libie ane anaŋ naŋ be a zaa soga poɔ. Maaloo ko bondirii mansimo ko a nii me a noore meŋ bebe, kyɛ yelpeɛre ane a yelmennoo diebo naŋ nyegere la. Manne a toma a koɔbo maaloo yɛlɛ e la kpeɛŋaa bonso o maŋ boɔrɔ la bombɛrɛ naŋ na toɔnɔ terɛ duoro a ba kpaaroo naŋ maŋ leɛre a tontomba a baa saazu ane a baa puliŋ. Tɛknologyi maale maŋ vɛŋ ka noba waa fee lɛ a tona a toma kyɛ ka ba maŋ la bɔ tonyuobo ko ba mine meŋ ka a mine la tontomba baŋ taabo ane de toŋ ne toma. Koɔbo maasumɛ maale meŋ na baŋ bɔ la toma a vɛŋ ka bomaale maala gyamaa kyɛ la boɔrɔ tona yaga ko agribondirii toma ko noba. A ŋaa vɛŋ la yelmeŋɛ ka anaŋ wa waana ne libie yaga tenne ane tenne ana naŋ be a zaa soga. A la waa na meŋ, ka forcedly wa taa toma gyamaa ka gɔbenneti wa sigiri bama daa ka kuri toma wa baare, a na baŋ wane tontomba leɛroo ane ba naŋ na ba nyɛrɛ sayɔɔ yaga a wono nembaaleba koɔrebo ane ba naŋ koɔre libifee. Ka trakta naŋ na seŋ na baŋ leɛ la lɔɛ na na vɛŋ ka a buri boma wɛ poɔ. Popori maaloo meŋ la duoro la a tendaazaa pampana ŋa, ane a zaa ka a kaara a tendaazaa yelerree ane tenne na naŋ taa toraatare a te ta a yuoni 2009 yoŋ poɔ Sub-Saharan Africa la e a irigyin na yoŋ naŋ e zie ka ba naŋ ba taa a Popore mansimo tona ne ba toma. === Teŋɛ ane koɔ yɛlɛ === Meŋ la nyɛ: Meŋ nyɛ a tensɔgɔ toma ko uoni koɔbo. Zie maaloo,zie maaloo maŋ wane boma maaloo , a ŋaa e la nimizekpoŋzie naŋ maŋ vɛŋ ka noba toɔ doono a teŋɛ kyɛ a noba naŋ saana a bonleɛ-maale. Nyɛɛbo ba yelika teŋɛ maaloo e la nensaaleba yelerree naŋ 39% koo zaa poɔ te ta 50% koo zaa poɔ. Ba nyɛɛ ka 24% koo zaa poɔ e la a tendaazaa teŋɛ sammo kyɛ ka anaŋ na koore ana saa la kpɛziire ane bonkɔɔre ka tensɔgɔ naŋ taa werekoa. Zie baŋ kaabo e la yɛlɛ naŋ saana zie saamo; .1.5 biliyɔɔne noba kpoŋ zie be a teŋɛ saamo ŋa eŋɛ. Zie saamo.na baŋ yie, teere kyeɛbo, zigbaŋgbalaa, tɛnne pɛge baatoo, puoroŋ yiibu, Zeɛŋ yiibu, bee salintalazeeson. A yuoni 2021 poɔ,koɔbo zie da e 4.79 biliyɔɔ hekare(ha), naŋ seŋ 2 % koo zaa poɔ, bee 0.09 biliyɔɔ ha ka foo na mane ne a yuoni 2000 poɔ. A yi a yuoni 2000 ne a yuoni 2021, 1/3 teŋɛ ka ba da maŋ de ka e meadows kɔɔreŋ ane moɔ ɔɔbo oug (3.21 biliyɔɔ ha in 2021), naŋ leɛ sigi ne 5% koo zaa poɔ (0.17 billion ha). 1/3 a yagroŋ zaa piɔ a zikɔɔre zaa da e boŋkoɔre tensɔgɔ (1.58 biliyɔɔ ha a 2021), na baa te ta 6% koo zaa poɔ (0.09 biliyɔɔ ha). == Disipulee == === Boŋkoɔre Daa === Koɔbo daa e la daa aŋa o naŋ yi neŋ  "maaloo, poomu ane diibu ko [koɔbo] boma ane sɛveese". Lanna koɔbo maaloo neŋ daa yeltare ane yɛroŋ ka e kparaama ko peɛroo piili la 1800s, kyɛ baa yaga a 20th santuura.<ref>https://web.archive.org/web/20130401181613/http://www.uidaho.edu/cals/aers/agriculturaleconomics</ref>A koɔbo peɛroo taa la yitaaloŋ neŋ a daa pampanna, yele yaga a koɔbo poɔ taa la sammo  teŋɛ zaa ane tenlɔɔne mine daare dakore zaa, naŋ yi  teɛnɛnte koɔbo ane boŋkoɔre ponni naŋ be dasaŋa American sivil zɔɔre naŋ da e South States <ref>http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/13649/1/wp06-01.pdf</ref>a ko European feedal poɔŋ ko manoraalisim <ref>https://web.archive.org/web/20130527204119/http://digital.library.okstate.edu/encyclopedia/entries/T/TE009.html</ref>A  [[United State Of America (USA)|United States]], ane ziiri mine, bondiiri daaroŋ meŋ paale bondiiri maaloo, poomu, ane boŋkoɔre koɔroŋ, gbɛɛ yaga maŋ e la  tutaaloŋ kaŋa, maŋ do la kyɛ ka daaroŋ ko koɔba maŋ sigi. Ŋaa taa la yitaaloŋ neŋ nyaamo yaga yi boŋkoɔre, naŋ laŋ ne a duobo yele mine (teseŋ, boŋkoɔre maaloo yaga) naŋ yi a tutaaloŋ poɔ. Daa maalkaabo do la saa, kyɛ meŋ a yelkyɛrre yaga kyaare a daaroŋ duobu a daa kyɛlloo meŋ naŋ bar duori la, a leɛroo na maale poŋ la a daaroŋ boŋguuli yi a koɔba zie (koɔba) ane a didirbe, kyɛ naŋ baŋ taa la yelkyɛrre ko a tembili.<ref>https://doi.org/10.1111%2F0002-9092.00106</ref> Tendaa gɔbena mere, teseŋ zuyɔɔ, sigiroŋ, taarif ane amine, naŋ baŋ leɛ la a daa zie ko koɔbo bonnyɛrre.<ref>https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/4101/WPS4864.pdf?sequence=1</ref> Anaŋ wulli ka a 1960s, lammo  ko yɛroo begere mine, leɛretaaloŋ semmo mere ane sigiroŋ mere  taa la kyilluu mine ko koɔreba a tembaare ane tenne na naŋ baa baare. A 1980s, koɔba bombs sigiri naŋ be a tembaare poɔ nyɛ la yelkyɛrre mine yi tendaa mere naŋ maale bommaale a tendaa daaroŋ noɔre sigroŋ ko boŋkoɔre. A yi 1980 sɔgaŋ ane 2000 piiluu, sagebo gyamaa da be la koɔbo taarif, sigiroŋ ane amine ko  yɛroŋ basagebo.<ref>https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/8699/wps3901.pdf?sequence=1</ref> A yi a be, a 2009, ba da taa la mere mine a tendaa koɔbo daaroŋ yele. A boŋkoɔre ata naŋ taa yɛrooŋ kyilluu da la a sukiiri, borooŋ ane mui, gbɛɛ yaga maŋ yi  zuyɔɔ. Eŋ poɔ bombikpãã, sesame la maale taa a zuyɔɔ, kyɛ a zaa poɔ, bombie diraa ane bombikpãã la taa sigroŋ ko a zuyɔɔ te gaŋ a doŋguuli. A yi 1980s, mer-kyilli sigiri la doŋguuli te gaŋ  boŋkoɔre a yi a tendaa koɔbo mere. <ref>https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/4101/WPS4864.pdf?sequence=1</ref>A yi maaloo, boŋkoɔre mine, teseŋ gɔnne, maŋ nyɛ sigiroŋ tenne naŋ baa poɔ naŋ taa kyilluu ko a tendaa zaa daaroŋ, naŋ waana neŋ naŋe a tembaare poɔ neŋ ba taa sigiroŋ ko koɔbo. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Agriculture#cite_note-250</ref>Boŋkoɔre na ba maŋ tu bimmo tuuroŋ teseŋ kyi, bɛŋkpal, ane Nii maŋ maale wuli la tɔnɔ taabo yaga, naŋ taa kyilluu kaŋa ko a daaroŋ a koɔba naŋ taa. Boŋkoɔre yaga maŋ taa la yagroŋ, teseŋ semmo, yagroŋ bee tegroŋ.<ref>http://www.ibrc.indiana.edu/studies/AgriculturesBounty.pdf</ref> 2021, a tendaa koɔbo tensɔgɔ da taa la 4.79 biliyɔɔ hekare(ha), naŋ sigi e 2 yi kɔɔ poɔ, bee 0.09 biliyɔɔ ha te manne 2000. A yi 2000 ane 2021, naŋ baŋ e la ayi-ata ko koɔbo tensɔgɔ da e la bombabaara ko meadows ane donne guuli (3.21 biliyɔɔ ha a 2021), naŋ sigiri neŋ 5 yi kɔɔ poɔ (0.17 biliyɔɔ ha). Yeni-ata ko a koɔbo tensɔgɔ zaa da pa neŋ la boŋkoɔre (1.58 biliyɔɔ ha a 2021), naŋ duori neŋ 6 yi kɔɔ poɔ (0.09 biliyɔɔ ha). Eutrophication, naŋ taa kuuluŋ ko a bonvobo naŋ be koɔ poɔ naŋ waa na ne algal blooms ane anoxia, naŋ maŋ waa na zomo kuunɛɛ ka koɔnɛɛ ba taa kyuobo ane toma mine. Kuuluŋ yaga te eŋ bonkɔɔre poɔ ane bonguuli maŋ vɛŋ la ka kuuluŋ e yaga ( ka na la nitrogen ane phosphorus) runoff ane kyiruuŋ naŋ yi bonkɔɔre teŋɛ. A kuuluŋ ama e la yelkpoŋ naŋ saana zie ane koɔ poɔ bonvobo saana a koɔ teŋɛ koɔ naŋ taa bonfaare ko nensaaba baabo. Kuuluŋ meŋ maŋ vɛŋ ka tɛrɛɛtal leɛ-maaloo sigi kyɛ vɛŋ ka kyakya be ŋmenaa ne eŋɛ a sonna a bonkɔɔre mine naŋ taa tɔna ko a kuuluŋ. Koɔbo ferɛ la koɔpaaba boɔbo ane donne kyakya Koɔbo maale taa la baabo a koɔsonne poɔ boɔbo ane precipit (zikuoŋaa, kompiire, ane sakpoŋ waabo ane teŋgane yɛlɛ) saa naŋ miiri zie ane zie donne naŋ moɔ zie. Koɔbo e la 70 % koo zaa poɔ koosonne naŋ maŋ iri bara ka ba maŋ manne a ka a 41% koo zaa a pampana tendaazaa koɔ tuubu yɛlɛ naŋ maŋ waane tenkoɔ saamo. A meŋ maŋ la e la aquifer a ziire a ŋa northern China, a [[Upper Ganges]] ane a [[western US]] e la ka a zie saa,ane yepaaba peɛroo vɛŋ la ka zie taa kuuluŋ aŋa [[Iran]], [[Mexico]] ane [[Saudi Arabia]]. [[Toma]] yagroŋ be la koɔnɛɛ boma a yi a tontomba zie a tembɛrɛ poɔ, ka.la wuli ka koɔ ba kyeɛbo duoro la ka koɔbo wano tuo ne boma maaloo ko a tendaazaa a vɛŋ ka a noba yagroŋ vɛŋ ka koɔ yɛlɛ e kpeɛne. == Nensaaleba Koɔbo == Nansaala koɔbo e la yelkpoŋ naŋ maale taa yelzuri yaga ko bonvobo naŋ laŋ ne ŋmen-iribu, daaroŋ ane sosaal koɔbo ba naŋ maŋ de tonɔ ane muni bammo ko koɔbo. O kɔlage la yelzuri teseŋ  aguronomi, tere guoluu ane zēē beziiiri, tere plant patologyi, boŋkoɔre parɛɛ, tensɔgɔ saase, etomologyi, bomaale sobie ane leɛmaaloo, donne zannoo ane a yeltuuri kaabo, ane zannoo kyaare tensɔgɔ tɛɛtɛɛloŋ kyilluu teseŋ tensɔgɔ saasu koɔŋ wuobu, sagere maale bimmu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/ISBN_(identifier)</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-63239-058-5</ref> A peɛroo kyaare a koɔbo zannoo piili la 18th dakoroŋ na, saŋa na [[Johann Friedrich Mayer]] naŋ e o peɛroo kyaare ne lɛ ba naŋ maŋ toŋ ne gypsum (hydrated calcium sulphate) neŋ koɔloŋ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Agriculture#cite_note-JB_1840-254</ref> Peɛroo paaŋ da eɛ tutaaloŋ mine ayuoni 1843, [[John Lawes]] ane [[Henry Gilbert]] da piilee zitɔɔre ko [[agronomi]] peɛroo naŋ da e [[Rothamsted]] peɛroo zie naŋ be [[England]]; a mine la, teseŋ a [[Park Muo]] Peɛroo, naŋ erɛ la.<ref>https://www.rothamsted.ac.uk/long-term-experiments</ref> <ref>https://doi.org/10.1111%2Fj.1365-2745.2006.01145.x</ref>A [[America]], a Hatch Act ko 1887 da bo la libie ba naŋ da boɔlɔ a dɛndɛŋ saŋa ka "agricultural science", naŋ e yi koɔba zie' naŋ taa nɔmmo neŋ koɔloŋ.<ref>https://web.archive.org/web/20081002000000/http://pubs.aged.tamu.edu/jae/pdf/vol37/37-04-08.pdf</ref> A koɔbo etomologyi, a USDA da piilee ba peɛroo kyaare donne guubu a 1881; o da tere la o dɛndɛŋ kpaaroŋ kpoŋ naŋ da e 1905, peɛrɛ Europe ane [[Japan]] ko donfaare mine  ko a spongyi moth ane zɔ-ulluu moth, naŋ piili ne parasitoids (teseŋ solitary wasps) ane dondonne ko donne kɔɔle naŋ be a  US.<ref>https://web.archive.org/web/20151124001647/http://nature.berkeley.edu/biocon/BC%20Class%20Notes/6-11%20BC%20History.pdf</ref><ref>https://web.archive.org/web/20160905052259/http://www.main.nc.us/SERAMBO/BControl/gypsy.html#conclu</ref><ref>https://archive.org/details/CAT30852465/page/n3/mode/2up</ref> == Begere == Sigiroŋ daadaa ko donne bonnyɛrre ane bondiiri yi OECD tenne a yuoni 2012 poɔ, US koɔbo yeltuuri la gɔbenɛnte boɔbo ane yel-ere naŋ taa eebo neŋ  yie koɔbo ane tenne mine koɔbo bonnyɛre. Gɔbenɛnte maŋ eŋ yeltuuri ko koɔbo yele neŋ yelboɔre ka ba nyɛ tɔnɔ a yie koɔbo daa diibu poɔ. Yelsonne mine teseŋ yeltuo mine maale kaabo ane duoruu  (te paale mere naŋ kyaare zie leɛroŋ, bondi-sonne ane Ŋmene zisaane mine), daaroŋ arebo (te paale mere naŋ kyaare zuyɔɔ), ŋmene bontere ane tensɔgɔ maale arebo (teseŋ a zaa kõɔ yeltare), peɛroo ane duobo, neŋ daa nyaabo ko yiri boŋkoɔre  (te paale yitaaloŋ neŋ tendaa maaloo ane sagebo neŋ tenne mine).<ref>https://web.archive.org/web/20191215034141/http://coserve.com.au/PDF/VirtualMeeting/ABARE-Agric_food_policy_CONFERENCE_PAPER-2010.pdf</ref>Koɔbo mere meŋ na baŋ be la bondiiri sonnoŋ, a maŋ vɛŋ ka bondiiri deterebo maŋ e bonsonneŋ ane veɛloŋ, bondiiri maale guubu a maŋ vɛŋ a bondiiri deterebo maŋ nyɛ a yagroŋ boɔbo, ane maale bimmo. Merɛ dɔlɔ naŋ baŋ taa la tɛɛtɛɛloŋ neŋ bondaaloŋ kpaaroŋ, teseŋ sigiroŋ, a ma vɛŋ a koɔba ka ba taa bamenne kpeɛbo ko bondi-sonne maaloo kpaaroŋ.<ref>https://europa.eu/european-union/topics/agriculture_en</ref> A yuoni 2021 peɛroo wuli ka tendaa, sommo kyaare koɔba nyɛ ka a na baŋ ta US$540 biliyɔɔ a yuoni poɔ.<ref>https://doi.org/10.4060/cb6562en</ref>A libiri ŋa na baŋ ta la 15% ko a koɔbo maaloo nyaabo, kyɛ o ba maale taa sommo kyaare yeltuuri na naŋ waana neŋ nimizeeloŋ bataabo, ane meŋ ba maŋ poŋ eŋ a tensɔgɔ ane nensaala laafeeloŋ.<ref>https://doi.org/10.4060/cb6562en</ref> Yelkyɛrre yaga kyaare ne koɔbo mere maaloo, te paale a diribe, koɔbo yɛroŋ, yɛroŋ boɔbo ane kpaaroŋ mine. Koɔbo yɛroŋ boɔbo la mere taa la yelkyɛrre mine ane a mere maalebo, a yi a sɔrebo ane kampane kyeɛroŋ. Paati paati lamboori, te paale naŋ taa teɛroŋ neŋ tensɔgɔ yele ane tontonneba kpaaroŋ, meŋ maŋ taa la yelkyɛrre, ba naŋ maŋ e boɔbo kpaaroo sere naŋ maŋ taa noba boŋkoɔre.<ref>http://faculty.missouri.edu/ikerdj/papers/SFT-Corporatization%20of%20Fm%20Pol%20(9-10).htm</ref>A bondiiri ane koɔbo zilaŋne a United Nations (FAO) yi la tendaa zaa faŋa a naŋ kare koŋ kyɛ bo vuo ko daaroŋ tendaa zaa koɔbo mere ane sagedeebo. [[Samuel Jutzi]], daraata ko FAO's donne guulu ane laafeeloŋ pommo, yeli ka sɔroo yi  nɔlaŋe kpoŋ da barɛɛ la leɛ-eebo naŋ na maale nensaala laafeeloŋ ane a tensɔgɔ. Aseŋ, yelboɔre a 2010 ko a yeltuuri mine ko doŋguuli zie na naŋ baŋ tere vuo neŋ laafeeloŋ, ane tensɔgɔ mere, teseŋ donne noɔre a teŋɛ na naŋ baŋ soŋ ka a ta sããbo ta koɔre, da ba toɔŋ nyɛ eebo yi bondiiri kompaane kpoŋ zuiŋ.<ref>https://www.theguardian.com/environment/2010/sep/22/food-firms-lobbying-samuel-jutzi</ref> == Yelkyɛre Ko A Teŋɛ == === Yelkyɛre ne a sama === Koɔbo e la yelkpoŋ kaŋa naŋ saa na a teŋɛ ka a mine la, teere ne donne mine kyaabo, tɛnɛɛ saamo,ane sagama kyilluu naŋ vɛŋ ka bonkɔɔre ba la maala. Koɔbo la a yeli kaŋa naŋ koro a teŋɛ tuluŋ a gaŋ a zaa kpɛzie kyilluu, sagama kyilluu koɔ ba naŋ maŋ toŋ ne toma ane teefaare ba naŋ iri bara. Koɔbo la vɛŋ ka teefaare iribaroo be a teŋɛ poɔ a lane bonvobo teenɛɛ, gaŋ a zaa gone. A yuoni 2011 UNEP Green Economic yeli ka ka 13% koo zaa poɔ koɔbo yelerree maŋ teefaare a tendaazaa poɔ bare a teŋɛ. A lane sasefaare naŋ maŋ a kuuluŋ maaloo poɔ,bonvobo teenɛɛ,ane karansin mine naŋ maŋ yiri igimɛ poɔ. Koɔbo waa na ne sama yaga ko a teŋɛ a yi a faaloŋ ama zie bonvobo teenɛɛ sammo ko a teŋɛ, ( a gaŋ a zaa teere teenɛɛ ane bonvobo teenɛɛ ), kuuluŋ naŋ pɛge yi, kongyamaa saamo,ane a ŋmene baaroo tengane. A yuoni 200 poɔ, koɔbo peɛroo poɔ UK nyɛɛ la a sane zaa a yuoni 1996 poɔ ka o e £2,343 million, bee £208 a ko ekare zaa. A yuoni 2005 poɔ nyɛ la a sane ŋa a US poɔ ka o ta a ŋa $5 te ta $16 billion ($30 te ta $96 a ko ekare zaa ), kyɛ ka bonguuli guuluu a e $714 million. A zannoo yi zaa pukyaare la a nimiri nyaabo yelfaare, a maane yɛlɛ yaga seŋ ka e toɔ maa a sane. Ka ba ŋmaa a sane bare a ba yelerree poɔ kyɛ ba baŋ ka ŋmaabaroo meŋ maŋ vɛŋ ka bonkɔɔre daa e kpeɛŋaa a teŋɛ poɔ. Koɔbo boɔbo la ka a boma maaloo duzaa kyɛ ka a sane meŋ ŋmaa bare naŋ maŋ dere yɛlɛ naŋ na ŋmaa a biodiversity sane ka siŋ teŋɛ vɛɛm. Boma maaloo naŋ duzaa a ŋa kuuluŋ,ane boma naŋ iri maaloŋ bara, boma naŋ baŋ na baaloŋ yɛlɛ, ( a ŋa weeds ). Boma daa na baŋ siŋi la ka ba naŋ vɛŋ ka wɛre e yɛluŋ a ŋa, ka ba vɛŋ ka wɛre yaare, a ŋaa wuli ka ba iri hedge ditches ane kpɛziire bare. Bonvobo teenɛɛ maŋ kɔɔrɔ la bonvobo, teere ane fungi. Boma maaloo yelkyɛre maŋ be la wɛe zie, naŋ na baŋ boma ba maaloo a yi a diibu wagere , a taabo, ane a bemmo. A teŋɛ yelkyɔre kyaare a sagama kyilluu naŋ wuli a peɛroo poɔ kyaare konne ane baaloŋ ba maŋ maaleŋ fɛrɛ yaga. A yuoni 2021 poɔ, koɔrebo da nyɛɛ tesɛle a ko wheat a champagne ziire a French poɔ, baaloŋ naŋ da maŋ be Morocco a yi yuomo 20 te ta yuomo 30. A sagama kyilluu zuiŋ bonvobo naŋ da maŋ kpi saseɛ saga ŋa ma la vooro la kyɛ baara meŋ. === Donne Guuluu Yele === Nenkpoŋ korebo a UN tontomba kaŋa, Henning Steinfeld, yeli ka,donne guuluu la te pampana yelnimiziire naŋ saana te teŋɛ. Donne guuluu maŋ de a ŋa 70% a koɔbo teŋɛ zaa bee 30% a teŋɛ maŋ e la teere. A la a yelkpoŋ kaŋa naŋ saana a zie, o na so ka 18% sasefaare naŋ be a teŋɛ poɔ ka foo na mane ne kõɔ. Ka foo na mane a sori tuubu zaa maŋ iri 13.5% koɔ. O maŋ maale la nensaalaa vooroŋ faare na ( naŋ taa 296 yagroŋ a tendaazaa koɔ saamo) ane 37% meŋ naŋ e nensaalaa yelerree ( meŋ naŋ 23 yagroŋ tule gaŋ kõɔ ). O meŋ maŋ waana ne la 65% sasefaare. Donne yɛluu la maaleŋ vɛŋ ka ka ba kyeɛrɛ teere yaga, a Amazon basin e la 70% ziire pampana e la zie donne naŋ ɔɔrɔ moɔ kyɛ ka a kyɛlɛɛ e koɔbo bondirii. Ama, ka teere kyeɛbo ane moɔ ɔɔbo, donguuli meŋ meŋ vɛŋ ka biodiversity sigire. Gbama ba naŋ maaleŋ sɛge wulu ka phenomenon e la daaboɔ teɛ naŋ moɔɔ yeltere. Nimitɔɔre gaaboŋ, a United Nations Environment Programme (UNEP) yeli ka "methane donne iribu ko a tendaazaa nyɛ la duobu aŋa 60% koo zaa poɔ ka anaŋ wa Tara a yuoni 2030 poɔ a yi a bondirii ne a yelerree zie. === Bonvɔbɔ === Articel meŋɛ: oylɛ mine bonvobo naŋ erɛ koro a teŋgbane. Bonvɔbɔ naŋ saana weɛ boma maaleŋ duoro la saa a yi a yuoni 1950 aŋa 2.5 miliyɔɔ a yuoni zaa a tendaazaa poɔ kyɛ bonkɔɔre naŋ maŋ saa bonvɔbɔ eŋɛ naŋ waa la a lɛ. A tendaazaa laafeeloŋ lammo yeli ka a yuoni 1992 poɔ ka miliyɔmɔ ata bonkɔɔre la ka koremɔ zaa yuoni zaa ka lɛ vɛŋ ka 220,000 noba kpi. Bonvɔbɔ ba naŋ maŋ iri a bonvobo (koremo) zaa poɔ, ka lɛ waane baaloŋ kaŋa ba naŋ boɔlɔ "pesticide treadmills " ka lɛ vɛŋ ka noba naŋ kpeɛre a be la maaleŋ bɔ tee yuobo. A ŋaa zaa zɔɔre wulu la lɛ ba naŋ na e faa a teŋgbane kyɛ ka maŋ ma kara koŋ bare see la ba dere a kɔre teenɛɛ ŋa kyɛ la koɔrɔ yaga meŋ. Yeŋ ŋa e la a neɛ na naŋ kaara a tendaazaa bondirii yɛlɛ intanenti poɔ. Ama, tembɛrɛ nyɛɛ la ka yɛlɛ kyaare ne a teŋgbane boɔrɔ la bondirii kyɛ ka a koroo teenɛɛ na baŋ are ko teere teenɛɛ ka a mine koɔbo leɛroo. A tage kaŋ tage a koɔbo bonbiiri baŋ taaba poɔ bonkɔɔre gyamaa, a te teere nyuu ka soŋ ka bonkɔɔre dandolo a yi bonkɔɔre ane ka a bɛlle a gaa ne ziyuo ka na baŋ pãã tuo iri bare. === Yɛlɛ Naŋ Waana Ne Teŋgbane Kyilluu === Aatikele Meŋɛ : Die na ba naŋ maŋ guulu teere sasefaare naŋ maŋ yire a yi koɔboŋ. Koɔbo e la a yelkaŋa naŋ poɔ a saana a teŋgbane a yi sasefaare naŋ maŋ yire a die na poɔ ba naŋ maŋ guulu teere ane ba naŋ kyɛ pere a wɛgaŋ poɔ ka o leɛ koɔbo zie. A koɔbo ane a wɛgaŋ teere koɔbo maŋ de la teŋgbane naŋ ta 13% ane 12% koo zaa poɔ a tendaazaa sasefaare naŋ maŋ yire a deri na poɔ ba naŋ maŋ guulu a teere. Sasefaare iri baroo zaa la poɔ a koɔbo sasefaare naŋ naŋ baŋ poŋ eŋ kaa sentaa ka neɛ de a sasefaare na zaa naŋ be a tendaazaa. Donne guuluu e la a yelkpoŋ kaŋa naŋ waana ne a sasefaare iiribaroo a die na poɔ ba naŋ maŋ guulu a teere. A ŋa 57% koo zaa poɔ a tendaazaa GHG sasefaare iribaroo a yi bondirii maaloo a yi donne bondirii maaloo kyɛ ka teere bondirii meŋ e 29% koo zaa poɔ kyɛ ka 14% koo zaa poɔ kyɛlɛɛ na meŋ e mine kaŋa. Wɛkɔɔre baŋ taabo ane wɛ koɔbo are ko la sasefaare iribroo kponzie ( 38% ane 29% koo zaa poɔ ka a tu a taa a lɛ) kyɛ ka mui ne naanɛne da la a teere ne a a donne bonkɔɔre kponzie (12% ane 25% koo zaa poɔ ka a tu a lɛ) South ane Southeast Asia ane South America da la a sasefaare iribaroo kponzie a GHGs maaloo zie. === Bamtaroo === Aatikele meŋɛ: koɔbo yɛlɛ naŋ na baŋ bebe a kɔɔre Pampana koɔ yeltuuri leɛ la koɔ yɛlɛ,ka a koɔ maŋ pɛgerɛ a sazu tenɛɛ bara ka a lɛ maŋ vɛŋ ka a tenɛɛ ba maŋ taa kuuluŋ. Kõɔ ba kyɛbe gyamaa ka na naŋ baŋ erɛ a pampana ŋa koɔbo, a lɛzuiŋ lɛ na kõɔ, teŋgane ane kpɛziiri naŋ na maŋ soŋ ka bonkɔɔre maale seŋ ka ba la maaleŋ kaa soŋ. A maaloo zaa na e la ka ba naŋ faga ko bonvobo kpɛziiri, ka leɛ kaa a teŋgane ane a nyɔvore yɛlɛ ane ba naŋ na kaara a tontonee tɛɛtɛɛ. Tɛɛtɛɛloŋ la maŋ waana ne a yɛlɛ ama, ka yɛlɛ wa maale,ka a mine ka ba la maaleŋ bɔ koɔnɛɛ ziiri ko a nembaaleba ne a bondaaneba zie, a teŋɛ maaloo naŋ na soŋ ka bonkɔɔre maale, bee ka ba kaara a teŋɛ na naŋ maŋ taa kõɔ yaga naŋ maŋ saana a boma ka a naŋ wa maale baare. Tɛkenɔlɔgyi bammo vɛŋɛɛ la ka a soŋ bɔ koɔbo bonkɔɔre a na vɛŋ ka koɔbo e mɔlɔ. Tɛkenɔlɔgyi vɛŋɛɛ la yelpaaba aŋa tillage, koɔbo yeltare naŋ na soŋ ka a sazu tenɛɛ ba pɛge bare, a vɛŋ kõɔ saamo siŋi ane sasefaare iribaroo. Koɔbo mansimo na baŋ soŋ a ŋmɛ a yelwonni ŋa mine naŋ kyaare ne teŋgane kyilluu a fɛre, a ne meŋ a soŋ ka ba nyɛ yelpaaba. Aseŋ ka ba te tɛkenɔlɔgyi mansimo ( aseŋ bompaaba koɔ) na baŋ soŋ ka koɔbo boma maala yaga. A la waa na meŋ, ka ba naŋ wa de a eŋ bombie bee boma naŋ naŋ bulu paaloŋ, a na baŋ soŋ la ka ba baŋ zie neɛ naŋ koŋ baŋ baŋ yɛlɛ naŋ kyaare ne teŋgane kyilluu. Yɛlɛ mine meŋ naŋ na baŋ soŋ ka koɔbo yɛlɛ gɛrɛ soŋ la koɔbo tɛɛtɛɛ, wɛgaŋ teere koɔbo, ka ba la maaleŋ vɛŋ ka donne ɔɔrɔ moɔ yaga,ne ka ba ta maŋ kyeɛrɛ a zie naŋ taa a moɔ bara ane biochar. Pampana boŋyemɛ koɔbo erɛ la a United State ka a yaare la baŋ baŋ a koɔbo yeltuuri yɛlɛ a ŋa 2 -3 bonkɔɔre ba naŋ koɔrɔ leɛrɛ a lane moɔ, bee hay ane yuoni gbuli bonkɔɔre, ka bonfaare ba naŋ na iribare yoŋ naane naŋ na bŋ e bɛŋɛ.a A bondirii a teŋɛ zaa yagroŋ, ane a pampana sagama kyilluu naŋ koŋ baŋ na baŋ vɛŋ la a teŋɛ bonkɔɔre yeltuuri yɛɛle a koɔbo ziiri, ane ka ba vɛŋ ka a noba naŋ diri a boma taa yɛŋ soŋ. === Energy Dependence === A yi a yuoni 1940 poɔ, koɔbo toma baara la a yi a faga mansimo ane kuuluŋ ane teenɛɛ ba naŋ ennɛ a bonkɔɔre. A faga bonkɔɔre ŋa yaga zie la fosili kãã zie. A yi a yuoni 1960 ane a yuoni 1980 soga, a Green Revolution vɛŋ ka koɔbo e mɔlɔ a tendaazaa, ne bonkɔɔre naŋ baa ta ( a yi 70% ane 390% kɔɔ zaa poɔ soga e la fui ka 60% te ta 250% kɔɔ zaa poɔ meŋ e mui a na eŋ paa yi la be a zie naŋ are) ane nensaaleba yagroŋ naŋ baara bɔyi bɔyi. A yaga zie areko patrokyɛmicale naŋ mane ka kãã bimmu naŋ baŋ vɛŋ ka a daa du kyɛ la vɛŋ ka koɔbo boma meŋ siŋi. Bonkɔgyamaa zaa be la fosili kãã zie a yi yɛlɛ mine ayi zie: a bonkɔɔre diibu daadaa ane a a weɛ boma ba naŋ maŋ de maale ne boŋyɔbɔ. A bonkɔɔre na ba na maŋ di daadaa la a lubirika ane a fosili ba naŋ de toɔ toŋ weɛ lɔkɔɔre ane mansimo. Boma meŋ ba naŋ ba maŋ di daadaa la kuuluŋ maaloo, teenɛɛ ba naŋ de mirɛ ne moɔ,ane weɛ mansimo. A mine kaŋa meŋ, ba maŋ de la maale ne naatrogyin kuuluŋ meŋ na baŋ soŋ poɔ la a koɔbo faga ba naŋ maŋ de poɔ a tonne a toma. A bondirii daadaa ane a anaŋ ba naŋ ba dire daadaa zaa lantaa a US wɛre nyɛɛ 2% kɔɔ zaa poɔ a teŋɛ zaa faga ba naŋ maŋ de tonne a toma. A bondirii daadaa ne a anaŋ ba naŋ ba dire daadaa a US wɛre poɔ sigi la a yuoni 1979 poɔ, a yi la lɛ deɛ sigire wa tɔ zenɛ. Bondirii yɛlɛ ba e Koɔbo yoŋ kyɛ a e la bonkɔɔre yeltuuri, lɛ ba naŋ na biŋ a,ziire a naŋ gɛrɛ, a daa diibu,a diibu ane a bondirii lɔɔbaroo ane bondirii boma mine. Koɔbo la waa na ne a faga yaga zie a US paaloŋ poɔ. == Teere tɛɛtɛɛ ane a biotechnology == '''Teere guuluu''' Aatikele meŋɛ Wheat koɔbo boɔrɔ la zie naŋ nomo ka manne ne zie naŋ ba nomo. Teere tɛɛtɛɛ koɔbo e la nensaaleba toma a yuomo kɔɔ ŋa zaa, a yi a wagere na zinlaafeeloŋ naŋ wa. Bonkɔɔre tɛɛtɛɛ a yi a guuluu yelerree maŋ kyille a  teɛ waaloŋ a vɛŋ ka o bonwomo maaloo yɛlɛ e kpeɛŋaa kyɛ ka taa tɔnɔ yaga ko nensaaleba aseŋ tewomo naŋ e bɛrɛ bee a bie bee anaŋ e yiri done mine kpɛzie. Kyilluu yaga naŋ be la teere guuluu poɔ aŋa Gregor Mendel naŋ yeli. O toŋ la toma a boŋgyamaa ane alleles ane a zaa ka ba da nyɛrɛ a tona a ŋa yuomo 50 naŋ ko teere guuluu bammo ane a guuluu yeltuuri.  Teere guuluu e la  yeltuuri ka a mine la teere iribu naŋ taa meɛroŋ boŋyeni, a mine baabo, neɛ naŋ guulaa ane tewomo boŋyeni yeltuuri naŋ maŋ vɛŋ ka a teɛ baara. A Green Revolution la vɛŋ ka hybridization yaare ka a toɔ vɛŋ ka a teere maale soŋ ka a waana boma maaloo tɛɛtɛɛ.  Aseŋ kamaana maaloo a a US poɔ yɛɛle la a yi 2.5 eka zaa(t/ha) (40 bushels eka zaa ) a yuoni 1900 poɔ te ta 9.4 t/ha (150 bushels eka ) a yuoni 2001. Lɛ ka waa a tendaazaa wheat maaloo zɛgɛdo la a yi ŋa 1t/ ha a yuoni 1900 te ta a 2.5t/ha a yuoni 1990 poɔ. South America wheat maaloo ta la 2t/ha, ka African e 1t/ha, ka Egypt ane Arabia ta 3.5 te ta 4 t/ha lanne irigaasin. A wheat naŋ maala a tenne ama e la France ta la 8t/ha. A maaloo tɛɛtɛɛ  yi la a a teŋgbane kyilluu, a bombɔɔrɔ yizie ane a koɔbo boma naŋ seŋ lɛ ( a kuuluŋ, bonvobo teenɛɛ ) Koɔbo yelpaaba mine naŋ kpɛ a  koɔbo da di a yi irigyin kaŋa ba maŋ e mɔlɔ ka toɔ de a boma gaane kyɛ ka la de irigyin yoɔ, a yelpaaba da ba kpɛ la soŋ ka ba naŋ toɔ kaa a zie waaloŋ ne a bonkɔɔre yeltuuri. A yelpaaba mine ba naŋ zanne be la a bombie guuluu naŋ vɛŋ ka teere tɛɛtɛɛ  yɛɛlɛ a yi a teere tɛɛtɛɛ tontomba International Union  naŋ kaara a bompaaba tɛɛtɛɛ teere.(UPOV). '''Gyɛnɛti eŋgyinɛɛreŋ''' Aatikele meŋɛ: gyɛnɛtikale eŋgyinɛɛreŋ Meŋɛ la nyɛ:Gyɛnɛtikale maŋ soŋ maale la bondirii,  a maŋ soŋ maale la bonkɔɔre, a maŋ soŋ maale la bonvobo ane a maŋ la soŋ maale la bondirii yeltare mine. Gyɛnɛtikale maŋ soŋ maale dakele teere ka da nyɔŋe baaloŋ ka sãã a naŋ na naŋ ba soŋ a teere. Gyɛnɛtikale maŋ soŋ maale la bonvobo(GMO) na a gyɛnɛti boma na naŋ daŋ e a gyɛnɛti eŋgyinɛɛreŋ tɛkenɔlɔgyi  ka baŋ ne o DNA tɛkenɔlɔgyi. Gyɛnɛti eŋgyinɛɛreŋ vɛŋ la la ka bonkɔɔre yaare a ko boŋguulebo a vɛŋ ka ba bonkɔɔre paaba na ba naŋ boɔrɔ. A maŋ soŋ la ka a kɔɔre, ka a taa noɔ, ka bonvobo ne baaloŋ da kpeɛrɛ a,  a yi a gyɛnɛti eŋgyinɛɛreŋ eŋɛ. A mine, GMO bonkɔɔre maŋ vɛŋ la bonkɔɔre ta nyɔge baaloŋ, ane bondirii yeltare zaa. Tenne gyamaa maŋ eŋ la bɛŋɛ  boma maaloo, boma kɔɔroo a yi a teŋɛ poɔ ane a GMO bondirii ane a bonkɔɔre.  A  Biosafety Protocol, tenne la leɛrɛ a GMOs yaaroo. Yɛlɛ mannoo naŋ gɛrɛ a yi lɛ ba naŋ na maŋ eŋ a bondirii yoe ba  naŋ maale yi a GMOs kyɛ ka EU tenne yeli ka a GMOs bondirii ka a yoe, la US eŋ ba e a lɛ. Herbicide-resistant bombie taa a gyɛne bonburi naŋ be a gyeɛnɔmi naŋ maŋ vɛŋ ka a teere toɔ vɛŋ ka e a herbicides, lanne a glyphosate. A bombie ama maŋ vɛŋ la ka a kɔɔraa buri a bonkɔɔre  naŋ na baŋ miri a herbicides ta soŋ kare moɔ kyɛ ka ba sãã  a bonkɔɔre. Herbicides-tolerant bonkɔɔre  e la boma kɔɔrebo yaga naŋ de tona ne toma a tendaazaa.  A teenɛɛ ama naŋ leɛ puri vɛŋ la ka a glyphosate tee miri meŋ yaare. A ziire mine a glyphosate maŋ vɛŋ ka moɔ bebe yaga ka maŋ vɛŋ ka kɔɔrebo maŋ leɛ kaara a herbicides teenɛɛ. Peɛroo mine wuli ka ka ka a glyphosate yaaroo yi la a iron baaloŋ a bonkɔɔre poɔ a yi a  bonkɔɔre maaloo ane a noɔ naŋ seŋ lɛ, naŋ taa daa ane laafeeloŋ soŋ. GMO bonkɔɔre mine bonguulebo mine lane bonvobo naŋ saana naŋ taa gŋɛɛne naŋ yi tɛne naŋ taa a Bacillus thuringinsis ( Bt) baaloŋ naŋ maŋ waane toxin bonvobo mine kaŋa bale. A bonkɔɔre ama maŋ Kara la a bonvobo ama bara. Ba mime sage ka a bonvobo baaloŋ ŋa mine na baŋ yi la a dakoroŋ na guuluu poɔ kyɛ ba derɛ baaloŋ gyamaa.  A mine kaŋa meŋ, baaloŋ faare la maŋ vɛŋ ka boma ba maala, komie koɔrebo mine mine nyɛɛ la a zɔɔ faa la baaloŋ gyamaa na ta 19 baaloŋ lɛ ka a maŋ yaare komie koɔbo gyamaa. === Ɔrɔbare Naŋ Saana Ziiri === Aatikele meŋɛ : Ɔrɔbare naŋ saana zie ane ɔrɔbare koɔbo Ɔrɔbare boma ba maŋ de a la toŋ ne koɔbo toma,a lane ka ba naŋ boɔrɔ ka boma maale soŋ ane ka a vɛŋ ka koɔ bebe ane teenɛɛ ba naŋ maŋ de e ne. Ɔrɔbare koɔbo,boma lane boma ba naŋ maŋ de pɔge a die na poɔ ba maŋ guulu a teere ane koɔnɛɛ naŋ be pare ne boma na ba naŋ de pɔge a sazu tenɛɛ ka a pɔge a tenɛɛ ( aseŋ ka ko mɔɔre, a [[Pɔgesori.|pɔge]] koɔnɛɛ, a vɛŋ ka tenɛɛ tuluŋ naŋ bebe ane kuuluŋ emmo) teere maaroŋ, dondolo teenɛɛ,laare ba naŋ de guulu ne a boma,bonguuli ane buli tugebu. A boma ba naŋ maŋ de maala ne gbɛɛyaga e la fee lɛ (LPDE), bonbaalaa naŋ e fee lɛ (LLDPE), polypropylene (PP) ane polyvinyl chloride (PVC). A Ɔrɔbare zaa ba naŋ maŋ de toŋ ne koɔbo toma waa la kpeɛŋaa ka nyɛ lɛ a yagroŋ naŋ seŋ. A yuoni 2012 poɔ peɛroo wuli ka a ŋa 6.5 miliyɔɔ boma ka ba maŋ nyɛ a tendaazaa kyɛ ka pampana peɛroo wuli ka 7.3 miliyɔɔ ane 9 miliyɔɔ a yuoni 2015 kpakyagaŋ. A ɔrɔbare yaaroo koɔnɛɛ naŋ be teŋɛ poɔ ane a yeltuuri nɛnɛ naŋ ba kyɛbe ane a baŋ taroo vɛŋ la ka ba leɛ maala koɔnɛɛ naŋ be teŋɛ yaga. Zie waaloŋ ane o saamo vɛŋ la ka a koɔnɛɛ naŋ be a teŋɛ ŋmɛre. A boŋŋmɛremɛ ama ane ɔrɔbare yaga zaa la maŋ be a tenɛɛ poɔ. Teŋɛ koɔnɛɛ sigibo na baŋ mane aŋ 50 te 260kg ekare zaa poɔ a sazu tenne ziire na be la tenɛɛ maŋ waa ŋa uuroŋ na naŋ pare yuomo pie, naŋ de sagebu ko teŋɛ koɔnɛɛ naŋ a ɔrɔba boŋyeni ane a ayi tenfaare. == La Nyɛ Kyɛ Meŋ == * Aeroponics * Saazu koɔbo boma * Koɔbo Eŋgyinɛɛreŋ * Koɔbo namdaaleŋ * Koɔbo mansume * Koɔ bommaale kyɔgele * Agurokologyi * Koɔbo yɛroŋ * Agrominerals * Building-integrated agriculture * Koɔ-deri koɔbo * Lammo koɔbo * Crofting * Ecoagriculture * Farmworker * Bondiiri bɔroo ane saamo * Bondiiri kaabo * Hill koɔbo * List of documentary films about agriculture * Pharming (genetics) * Remote sensing * Kori baabo * Tensɔgɔ bonvobo guuluu * Donne guuluu * Leɛ maaloo koɔbo * Teŋkpoŋ koɔbo * Are dendeŋ koɔbo * Zɛvaare koɔbo == Sommo Yieze == {{Reflist}} [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Sakuuri]] [[Gbuli:DWUG - Article of the week 2024]] [[Gbuli:Article of the week]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] bwys8o3q362dqcin0gncfoz31557zx4 Andrew Asiamah Amoako 0 172 63893 43131 2026-08-16T23:35:46Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63893 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61686734}} '''Andrew Asiamah Amoaka''' ( ba naŋ dɔge 24 Fɛboɔre 1966) e la a Gaana merɛ diree kaŋa, O naŋ e la a Gaana pɔletese neɛ na be a [[Ghana|Gaana]] palamɛte anaare soba a anii soba a Gaana poɔ na e Sommeŋɛ candidate kpɛ la Ɔfere Disembare 2020.<ref>https://citinewsroom.com/2022/02/fomena-well-resist-attempts-to-impose-amoako-asiamah-on-us-aggrieved-npp-members/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/1055215/fomena-mp-declares-intention-to-join-npp-caucus.html</ref><ref>https://asaaseradio.com/boamah-to-npp-let-fomena-mp-run-unopposed/</ref> Pampana ona la are ko [[Fomena]] paaloŋ naŋ be [[Ashanti Region|Sante Irigyin.]] O na la a deputi Speaker bayi soba ko Palemetere<ref>https://www.myjoyonline.com/andrew-asiamah-declared-2nd-deputy-speaker-of-parliament/</ref><ref>https://dailyguidenetwork.com/fomena-mp-elected-second-deputy-speaker/</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/constituency-watch-storm-brews-in-fomena-npp.html</ref> == O Nyɔvore piiluu ane Ganzanne == Ba dɔge la Amoako 24 Fɛboɔre 1966 [[Wioso-Adansi]] poɔ naŋ be Sante Irigiŋ. O taa la MSc yi [[Environmental Resources Management, Masa of Arts in conflict]] Resolution ane [[LLB(law)]] yi a [[Kwame Nkrumah]] Univeniti ko Science ne Technology ane professional law license (BL) yi Ghana School of law.<ref>https://web.archive.org/web/20210518230640/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5328</ref> == Tontonziiri == A saŋa na o naŋ na kpɛ Pɔletese poɔ, o da e la sɛreŋmaara ko Minka premo ne Co ( [[Akosombo]] chambers). O na da la a [[Estate Ɔfesa]], Teŋgane Ɔfesa ne valuer Kumasi Metro Assamble poɔ.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20230424224201/https://www.parliament.gh/mps?mp=128</ref> == Pɔletese == O naŋ da wa leɛre o teɛroŋ ka o ko la are a paate peraamere kyaare ne a 2020 tendaa vootu a yi dɔdɔ yɛlɛ onaŋ nyɛ yi o meŋɛ paate, ka o leɛ o teɛroŋ ka o e sommeŋɛ candidate.  O da daŋ e la Wɔɔ paate ( NPP) mɛmba, Article 3(9) merɛ gane, sãã o mɛmbaroŋ kyɛ eŋ a palemɛte demdiree duoro, kyɛ ŋmɛ nu peraa ka o dakogi gaŋɛɛ zagelaa 13 Ɔɔtoore 2020 a provisions of Article 97(1)g merɛ gane poleŋ. Amoako da ba gaŋ teŋɛ kyɛ sage,  ka ba naŋ kare o yi a paate ba wuli ka o ba la e Palemetere mɛmba, ka Palemɛte ko Gaana yoŋ la na tõɔ yeli ka o ba la e MP ba naŋ neɛ nuuri iri. Seɛre-ŋmaara Kwaku Asare da sage ne la Amoako, wulo ka a ba teɛroŋ ba naŋ nyɔge e la Merɛ yɛlɛ naŋ be a jurisdiction of High court, aŋ Article 99(1) naŋ wuli a merɛ gane poɔ.<ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/fomena-sacked-npp-mp-asiamah-returns-as-independent-mp.html</ref><ref>https://www.adomonline.com/fomena-mp-lost-his-chance-to-be-a-kingmaker-in-parliament-franklin-cudjoe/</ref><ref>https://www.ghanaiantimes.com.gh/fomena-mps-fate-hangs-in-the-balance-as-parliament-deals-with-npps-letter/</ref> Amoako di la a [[Fomena parliamentary dakogi|Fomena palemetere dakogi]] a Disembare 2020 wagere elections ne 12,805 nuuri, naŋ daa o kyakya ŋmɛ tɔ, Philip Ofori-Asante naŋ e o paate koroo mɛmba, naŋ nyɛ 10,798 nuuri. Amoako da la neɛ ŋa yoŋ naŋ e sommeŋɛ candidate di a 2020 palemetere elections. A o arezie onaŋ e sommeŋɛ mɛmba ko Parliament da e la nimizeɛ a elections naŋ da wa baare a yi a paatere ama ayi (NPP ane NDC) kaŋa zaa naŋ da koŋ baŋ outright majority.  Seɛre election interview, Amoako da wuli ka o ba taa teɛroŋ faa zaa kyaare a NPP ba naŋ sãã a o paate mɛmbaroŋ bare. A general gansɛgerɛ ko a NPP, John Boadu,  da yelwuli ka Amoako na baŋ leɛ sɛge bɔ la a o NPP mɛmbaroŋ subject to specific paate regulations ane conditions. 7 GYɛnoɔre 2021 eŋɛ, ba iri la Asiamah ka o e Deɛpete speaker bayi soba ko palemetere  O yoŋ la sommeŋɛ Palemetere mɛmba naŋ are saa vuo na, Ghana dabaŋkoroŋ eŋɛ.<ref>https://web.archive.org/web/20240925090608/https://www.parliament.gh/mps?mp=119</ref> == Kɔmɛtee == Amoako e la a dakogi zu soba  ko mɛmbare naŋ nyɔge tɔna ɔfere kɔmatee, mɛmba ko a standing orders kɔmɛtee, mɛmba ko a subsidiary legislation kɔmatee, mɛmba ko a ganzanne kɔmɛtee ane mɛmba ko mines ne Faŋa kɔmɛtee.<ref name=":0" /> == Meŋɛ Nyɔvore == Amoako e la kirista bie.<ref name=":0" /> == Sommo Yizie == [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] ok8h3zq12hxrsjgofyt88qhxa79yajv Augustine Collins Ntim 0 218 63895 54250 2026-08-16T23:57:15Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63895 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61694720}} '''Augustine Collins Ntim''' (ba naŋ dɔge o a 24 Sentɔmbare, a yuoni 1964 poɔŋ) O e la [[Gaana]] pɔletesa ane ganzanna.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20200706082501/https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/republic/parliamentatian.php?ID=126</ref><ref>https://web.archive.org/web/20200707103426/http://www.odekro.org/Profile/Details/64</ref> O e la mɛmba ko a [[7th Parliament of the 4th Republic of Ghana|begemaale die ayɔpoĩ soba, a Ghana republic anaare]] eŋɛ, naŋ are ko [[Offinso North|Offinso North Gbandige]] naŋ be [[Ashanti Region|Sante Irigyin]] a [[Wɔɔ paati|Wɔɔ paate]] [[yuori]] eŋɛ.<ref name=":2">https://web.archive.org/web/20240927064638/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5282</ref><ref name=":1">https://www.parliament.gh/mps?mp=169</ref> == O Nyɔvore Piiluu Ane Ganzanne == Ba dɔge la Augustine 24 Sentɔmbare 1964 yiri kaŋa ba naŋ boɔlɔ [[Nkenkaasu]] naŋ be Sante Irigyiŋ. O taa la Bachelor of science degeree ane Masa of science degeree in Reproductive Biology yi a [[Kwame Nkrumah University of Science and Technology|Kwame Nkrumah University of Science ane Technology]]. O la taa la academic sɛtefekate ayi yi Harvard Kennedy School.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3">https://web.archive.org/web/20200706082613/https://ukgcc.com.gh/hon-augustine-collins-ntim/</ref> == Pɔletese Yɛlɛ == Ba da neɛ la nuuri iri o eŋ begemaale die 2009 poɔ, O da di la neŋ nuuri ka a da e 3000.  Ba da la leɛ neɛ la nuuri iri o la a 7 Gyɛnoɔre 2013 a 2012 [[Ghana|Gaana]] zaa nuuri kpoŋi neɛbo naŋ da wa baare la ka ba la leɛ neɛ la nuuri iri o eŋ begemaale die 7 Gyɛnoɔre 2017 a 2016 Gaana zaa gbuli nuuri neɛbo naŋ da wa e baare ka o da nyɛ 53.15% yi a nuuri zaa naŋ neɛ.<ref name=":2" /><ref>https://web.archive.org/web/20200706082838/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2012/ashanti/34/index.php</ref><ref>https://web.archive.org/web/20241127171404/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/ashanti/34/index.php</ref> Ba da la maale neɛ la nuuri iri o la a 2020 nuuri kpoŋi neɛbo eŋɛ ka o da nyɛ 48.67% yi a nuuri zaa.<ref>https://www.modernghana.com/ghanahome/ghanavotes/2020/result_parliamentary_all_constituency.asp?region_id=11</ref> == Toma == Ona da la a Desekyere zuzie soba ako gɔmmenɛnte kpaarõõ naŋ kaara local gɔmmenɛnte a yi a yuoni 2005 te tɔ 2009. Ntim kpɛ la Gaana begemaale die yi 2009 yuoni waana zenɛ.<ref name=":2" /> O e la neɛ naŋ ako a Government Assurance kɔmatee naŋ kaara nɔ-eŋ ane assurances minisare naŋ eŋ. O e la mɛmba ko laafeeloŋ kɔmatee.<ref>https://web.archive.org/web/20231130064852/https://www.parliament.gh/mps?mp=197</ref><ref name=":0" /><ref name=":3" /> === Kɔmatee === O e la pɔlɔ ne sarre mɛmba, kɔɔdenne ne yipɔge kɔmatee ane meŋ mɛmba ko mɛmbare naŋ nyɔge tɔna ɔfere kɔmatee.<ref name=":1" /> == Meŋɛ Nyɔvore == O e la kirista bie ane neɛ naŋ be [[kultaa]] die ne [[Bie|biiri]] bayɔpõĩ.<ref name=":2" /><ref name=":0" /><ref name=":3" /> == Sommo Yizie == [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] [[Category:7th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] f14vet865y98mfgbswvupb7ms9zxftb Charles Agbeve 0 337 63896 42937 2026-08-17T00:32:33Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63896 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61694566}} '''Charles Agbeve''' (ba naŋ dɔge 21 Gyɛnoɔre 1970) e la Ghana pɔleteesa ane mɛmba ko a [[7th Parliament of the 4th Republic of Ghana|begemaale die ayɔpoĩ ane anii, a Ghana republic anaare]] eŋɛ, naŋ are ko a [[Agotime-Ziope Gbandige]] a [[Volta Region|Nyugbe Irigyiŋ]] poɔ ko a [[Kataweɛ Paati|Kataweɛ paate]].<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/ghanaelection2020/elections.constituency.results.php?mode=parliamentary&ID=237</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/person/Charles-Agbeve-2401</ref><ref>https://web.archive.org/web/20190225000449/http://ghanamps.com/mps/details.php?id=5380</ref> == Nyɔvore Piiluu Ane Ganzanne == Ba dɔge la Charles Agbeve Ziope Honugo poɔ naŋ be Nyugbe Irigyiŋ Ghana. Charles Agbeve paase la o common Entrance e-nyɛ 1982 poɔ naŋ soŋ o ka o nyɛ o ordinary lɛvɛl 1987 poɔ ane Advance lɛvɛl 1989 poɔ. O de la niŋe de o Bachelor of Science (BSC) ane Maths Diploma in Ganzanne 1995 poɔ yi [[University of Cape Coast|Yuniveniti of Cape Coast]]. Charles Agbeve gaa la niŋe de o Master of Business Administration-Finance option (Health Insurance ) 2002 poɔ yi [[University of Ghana|Ghana Yuniveniti]], Legon -Ghana. Charles Agbeve la nyɛ la o master of Arts ( Economic Policy Management ) yi 2017-2018.<ref>https://web.archive.org/web/20230424233432/https://www.parliament.gh/mps?mp=85</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230424233432/https://www.parliament.gh/mps?mp=85</ref> == Toma == Charles Agbeve e la Maths ane Science karema ko [[Ghanatta Siinia Haae Sakuuri]]. Charles Agbeve la toŋɛɛ commercial Manengya toma ko Ghana Aluminum Products Limited. O la toŋɛɛ a Desekyere /Munisipal Manengya toma ko National Health Insurance Authority, Ho Munisipal Ɔfere yi 2009 te tɔ 2016. Charles Agbeve pampana e la [[Begemaaleba|begemaale die mɛmba]] (MP) ko Agotime-Ziope Gbandige yi 2021 te tɔ 2025.<ref>https://ghanamps.com/mp/charles-akwesi-agbeve/</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/person/Charles-Agbeve-2401</ref><ref>https://ghanamps.com/mp/charles-akwesi-agbeve/</ref> == Pɔletese Nyɔvore Yɛlɛ == 2015 poɔ,  Charles Agbeve da yi are la, a di a NDC begemaale die gyongyoŋ ko Agotime-Ziope gbandige naŋ be Nyugbe Irigyiŋ Ghana. Charles Agbeve la di la a begemaale die dakogi a o [[Gbandiruŋ Yizie/Piiluu|gbandige]] poɔ a 2016 Ghana zaa nu neɛ wagere ko a Kataweɛ paate, na kpɛ a begemaale die ayɔpoĩ , a Ghana republic anaare eŋɛ.<ref>http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/volta/agotime_ziope/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230424233432/https://www.parliament.gh/mps?mp=85</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/person/Charles-Agbeve-2401</ref> O la maale die la ne 19,143 nuuri (87.80%)<ref>https://web.archive.org/web/20231104133613/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/volta/agotime_ziope/</ref> a 2020 Ghana zaa nu neɛ poɔ ko a Kataweɛ paate, na kpɛ a [[begemaale die anii]] naŋ be a begemaale die pampana na gaa te tɔ 2025.<ref name=":0" /><ref>https://coverghana.com.gh/election-2020-breakdown-of-parliamentary-seats-won-by-ndc/</ref> A yuoni 2019 poͻ, ona ane o begemaale taaba mine da gaa la Tepa ka ba te yԑ kaa ziiri ba naŋ zagere a Kumawu Sekeyere Paaloŋ Asibiti ane a Fomena Paaloŋ Asibiti bare a da baare yeli ka gͻbenԑnte seŋ ka ba kyԑlle laafēēloŋ yeltarre zie.<ref>https://www.businessghana.com/</ref> === Kɔmatee === Charles Agbeve e la mɛmba ko a Government Assurance kɔmatee ane Laanfeeloŋ kɔmatee ko a begemaale die anii, a Ghana republic anaare eŋɛ.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20230930155717/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/volta/agotime_ziope/</ref> == Yelbawontaa ane samao == MP Charles Agbeve da sͻre la IGP George Dampare ka o peԑre polisiri neŋŋmԑ mine naŋ wane dͻͻ kaŋa naŋ be o yuomo lezaata poͻ kũũ.<ref>https://citinewsroom.com/2023/08/ho-agotime-ziope-mp-calls-on-igp-to-probe-suspected-police-murder-of-his-constituent/</ref> a yԑlԑ ama da yelee la saŋa a dapare dͻͻ Felix azibodzi yideme naŋ yeli, ba da nyͻge o la a yeli ka o po la lͻͻre kaŋa faabo Ho poͻ, ba naŋ da wa bԑlle o eŋ peԑroo yeltarre poͻ. == Meŋɛ Nyɔvore == Charles Agbeve e la [[kiristabie]].<ref>https://coverghana.com.gh/election-2020-breakdown-of-parliamentary-seats-won-by-ndc/</ref> == Sommo Yizie == [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] [[Category:7th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] dnk9tevtsq8wv6vhcwlzctdd8mdl0hx Dominic Napare 0 524 63899 51157 2026-08-17T01:11:48Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63899 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61694576}} '''Dominic Napare''' (ba naŋ dɔge Nyɔgevennebare 3 1960) e la [[Ghana]] deme pɔletesean ane [[7th Parliament of the 4th Republic of Ghana|begemaale die ayɔpoĩ mɛmba a Fourth Republic ko Ghana ane begemaale die anii mɛmba a Fourth Republic ko Ghana]] naŋ are ko [[Sene Sapare Gbandige]] naŋ be [[Bono East Region|Bono Sapare Irigyiŋ]] ba dakogi ko [[Kataweɛ Paati|Kataweɛ paate]] (N D C).<ref name=":1">https://web.archive.org/web/20231110231258/https://www.parliament.gh/mps?mp=209</ref> == O Nyɔvore == Napare e la [[kiristabie]] (Catholic ). O be la [[kultaa]] die (ne biiri banaare).<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20240927173644/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5537</ref> == O Nyɔvore Piiuu Ane Ganzanne == Ba dɔge la Napare Nyɔgevennebare bebie 3 1960. O baa la [[Kajaji]], yiri kaŋa naŋ be Bono Sapare irigiŋ Ghana.<ref name=":0" /> O gaa la [[University of Education, Winneba]] a yi ne Bachelor ko Education degeree yineŋ Management ane secretarial studies.<ref name=":0" /> == Pɔletese == Napare e la Kataweɛ paate mɛmba (N D C).<ref>https://www.businessghana.com/</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/crisis-in-techiman-south-ndc-resolved.html</ref><ref>https://citinewsroom.com/2019/08/full-list-of-winners-and-losers-at-ndc-parliamentary-primaries/</ref> 2012 yuoni la, ka o yi are na bɔ Sene Sapare dakogi ko N D C begemaale die ayoɔbo a Republic anaare a nyɛ zunoɔ.<ref name=":0" /> === 2020 Nuuri Kpoŋ Neɛbo === Ba da la iri la Napare ka o e begemaale die mɛmba ko Sene spare a 2020 Disembare begemaale kyakya eŋɛ. Peraa da ŋmɛɛ la ka onaŋ di a begemaale kyakya o naŋ da wa nyɛ 13401 nuuri naŋ e 64.4% naŋ gaŋ o kyakya ŋmɛ tɔ ko Wɔɔ paate (N P P) bie Luchoun Nicholas Bitagan meŋ naŋ da nyɛ 7424 nuuri naŋ e 35.7%.<ref>https://web.archive.org/web/20230325213219/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/bonoeast/sene_east/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230604040116/https://electiondatacenter.theghanareport.com/election-results/2020-2/bono-east-region/sene-east/</ref> ==== '''Kɔmatee''' ==== Napare e la dakogi zu potuuro ko poverty Reduction Strategy kɔmatee; mɛmba ko die kɔmatee; ane mɛmba ko privileges kɔmatee<ref>https://web.archive.org/web/20221118163233/https://theindependentghana.com/meet-members-of-the-all-male-privileges-committee-of-parliament/</ref> ane mɛmba ko Local Government neŋ Rural Development kɔmatee.<ref name=":1" /><ref>https://newsghana.com.gh/joint-parliamentary-select-committee-visits-irecop-in-western-north-region/</ref> == Ziiri o naŋ toŋ == * Desekyere Chief Executive (D C E) (Sene East District ), 28 kyɛpire te tɔ 2012.<ref>https://www.modernghana.com/news/413391/twumasi-appiah039s-ambition-cut-short.html</ref><ref>https://www.myjoyonline.com/volta-lake-disaster-two-accidents-claim-over-thirty-lives-in-a-week/</ref><ref>http://www.ghanadistricts.com/Home/Reader/224657</ref> * Begemaale mɛmba (Gyɛnoɔre 7, 2013-present; 2nd term)<ref name=":0" /> * Ganzanna<ref name=":0" /> == O sombo == 2021 yuoni poɔ o ko la o Gbandige polisiri kpokpori ata.<ref>https://ghanaguardian.com/sene-east-mp-donates-motorbikes-to-police</ref> == Sommo Yizie == [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] fpqe5x6or2lq1rfuq4u16p4gwg3pabh Edward Abambire Bawa 0 570 63900 54275 2026-08-17T01:28:29Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63900 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61694581}} '''Edward Abambire Bawa''' (dɔgebo bebiri da la Koseɛraa 1 Sentɔmbare 1973) o e la [[7th Parliament of the 4th Republic of Ghana|Ghana pɔleteesa ane mɛmba ko a begemaale die ayɔpoĩ ane anii, a Ghana republic anaare]] eŋɛ naŋ areko a [[Bongo Gbandige]] naŋ be a [[Upper East Region|Ɔpa Ese Irigyiŋ]], Ghana, a [[Kataweɛ Paati|Kataweɛ paate]] (NDC) yuori eŋɛ.<ref name=":0">https://mobile.ghanaweb.com/person/Edward-Abambire-Bawa-2746</ref><ref name=":2">https://web.archive.org/web/20240927081745/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5484</ref><ref name=":1">https://web.archive.org/web/20240302035529/https://parliament.gh/mps?mp=267</ref> == Nyɔvore Piiluu ane Sakuuri Gaabo == Edward Abambire Bawa dɔgebo bebiri la Koseɛraa 1 Sentɔmbare 1973 poɔ. O yi la [[Bongo-Lungu]] naŋ be a Ɔpa Ese Irigyiŋ, [[Ghana]] poɔ. Edward Abambire Bawa nyɛ la zunoɔ ne o Common Entrance E-nyɛ a yuoni 1986 ka lɛ soŋ o ka o tõɔ nyɛ o O Lɛvɛl (O – Level) a yuoni 1991 ane o Advanced Level (A – Level) a yuoni 1993. Edward Abambire Bawa la maaleŋ nyɛ la o Bachelor of Education ne Chemistry a yi a [[University of Cape Coast]], Ghana a yuoni 2002, Master of Business Administration ne Business Finance a yi a University of Liverpool a yuoni 2007, Certificate in Development Communications a yuoni 2012, Certificate in Risk Communications a yuoni 2014. O paaŋ la nyɛ la o Postgraduate certificate a yi a Harvard School of Public Health, a nyɛ a Postgraduate certificate a yi a University of Southern California aneŋ o Postgraduate certificate a yi a Setym International.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":3">https://ghanamps.com/mp/bawa-edward-abambire/</ref> == Toma Yɛlɛ == Edward Abambire Bawa e la a weɛ soba a ko a Communication for World Bank Project (Oil and Gas Capacity building Project) a ko a Ministry of Petroleum in [[Accra]], Ghana. Edward Abambire Bawa pampana o tonna la a begemaale toma are ko a Bongo paaloŋ naŋ be a [[Upper East Region]] a Ghana poɔ a yi a [[Kataweɛ Paati|Kataweɛ paati]] (NDC) deme poɔ.<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":1" /> == Pɔlɔtese Yɛlɛ == Edward Abambire Bawa ŋme la kyɛkyɛ a bɔ Naaŋ a Kataweɛ Paati deme begemaala Naaŋ boɔbo wɔgre a yuoni 2016 ko o nyɛ zunɔɔ a are ko a Bongo naŋ be a Upper East Region a Ghana poɔ.<ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/new-faces-lace-boots-for-ndc-parliamentary-primaries-some-mps-fear-possible-tsunami.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230430070520/https://www.peacefmonline.com/pages/politics/politics/201508/252148.php</ref> Edward Abambire Bawa paaŋ la di la a begemaale kogi meŋ a ko o paaloo (Bongo paaloo) naŋ be a Upper East Region Ghana poɔ a yuoni 2016 Ghana Vootuu kponni saŋa na a yi a Kataweɛ Paati deme poɔ a paaŋ baŋ te paale a palemɛte ayɔpoi soba a Ghana republic anaare poɔ ane a 18,442 vootuu (47.9%) a ŋme kyɛkyɛ ne Gabriel Nsoh Ade Agana naŋ be a [[Wɔɔ paati]] deme poɔ ko o paaŋ nyɛ 6,800 vootuu (17.7%), Afari George A-Engbinge a Progressive People's Party(PPP) gbɛbɔge ara meŋ nyɛ 12,932 vootuu (33.6%) aneŋ Awillum Ebenezer Awine a gbɛbɔge ara ko a Convention People's Party (CPP) meŋ nyɛ la 295 vootuu (0.8%).<ref>https://web.archive.org/web/20230803232603/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/parliament/uppereast/bongo/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230803233004/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/uppereast/bongo/</ref><ref>https://www.dreamzfmonline.com/news/ppp-parliamentary-candidate-for-bongo-hopeful-of-victory-in-december-polls/index.html</ref> Edward Abambire Bawa la maaleŋ ŋme la kyɛkyɛ a di 2020 Kataweɛ Paati deme begemaale ara vootuu ko a Bongo paaloo naŋ be a Upper East Region a Ghana poɔ ne 590 vootuu kyɛ ka o are tɔ ŋa Dr. Rainer Akumperigya eŋ nyɛ 291 vootuu.<ref>https://www.a1radioonline.com/25194/edward-bawa-wins-bongo-parliamentary-primaries/index.html</ref> Edward Abambire Bawa la maaleŋ te ŋme la kyɛkyɛ a di a yuoni 2020 Ghana vootuu kpoŋ saŋa a yi a Kataweɛ paati deme poɔ ka lɛ baŋ soŋ fo ka te paale a [[8th Parliament of the 4th Republic of Ghana|palemɛte anii a Ghana republic anaare soba poɔ]] a nyɛ 26,268 vootuu (57.7%) kyɛ ko o dɔma Ayinbisa Ayamga Peter eŋ naŋ yi a Wɔɔ paati deme poɔ me nyɛ 17,276 vootuu (37.9%), Afari George A-Engbinge naŋ yi a Progressive People's Party(PPP) deme poɔ nyɛ la 1,548 vootuu (3.4%) aneŋ Akamah Richard meŋ naŋ yi a Ghana Union Movement (GUM) nyɛ 439 vootuu (1.0%).<ref>https://web.archive.org/web/20230531203304/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2020/parliament/uppereast/bongo/</ref><ref>https://mobile.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/NDC-wins-all-but-one-seat-in-Upper-East-Region-1129775</ref><ref>https://www.dreamzfmonline.com/news/i-knew-i-was-going-floor-overhyped-npps-ayinbisa-with-ease-edward-bawa/index.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230425085504/https://electiondatacenter.theghanareport.com/election-results/2020-2/upper-east-region/bongo/</ref><ref>https://newsghana.com.gh/bawa-retains-bongo-seat/</ref> Edward Abambire Bawa da ba la nyɛ zunoɔne a Kataweɛ Paati deme begemaale ara vootuu bonso a private legal practitioner ŋa Lawyer Charles Bawadua da vere o la iri a bebiri Koseɛraa, 13 Mɛrniɔre 2023 daare ka lɛ wulo ka o koŋ toɔ la are a vootuu kpoŋ saŋa ko a Bongo Gbandige. Lawyer Charles Bawadua nyɛ la zunoɔ ne 535 vootuu, Edward Abambire Bawa eŋ nyɛ 509 nuuri ane Avea Ephram Nsoh meŋ nyɛ 75 vootuu.<ref>https://www.mynewsgh.com/edward-bawa-booted-out-of-parliament-in-ndc-primaries/</ref><ref>https://citinewsroom.com/2023/05/ndc-primaries-edward-bawa-3-other-incumbent-upper-east-mps-booted-out/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230520224930/https://3news.com/edward-bawa-aba-fuseini-to-exit-parliament-as-they-lose-ndc-polls/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230514132725/https://www.ghanaweb.com/region/chrisnewsmedia/List-Of-NDC-MPs-Who-Have-Lost-Their-Seat-In-the-Parliamentary-Primaries-So-Far-96131</ref><ref>https://www.myjoyonline.com/ndc-primaries-see-the-incumbent-mps-who-lost-their-bids/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230515142704/https://www.peacefmonline.com/pages/politics/politics/202303/484138.php</ref> === Kɔmatee === Edward Abambire Bawa e la a neɛ kaŋa ko a is a Poverty Reduction strategy kɔmatee . O la e la a neɛ kaŋa ko a Mines and Energy kɔmatee a yi a Eighth (8th) Parliament of the Fourth Republic of Ghana.<ref name=":1" /> == Meŋa Nyɔvore Yɛlɛ == Edward Abambire Bawa waa la a Kiritabie kaŋa.<ref name=":3" /><ref name=":1" /> == Sommo Mine O Naŋ == Edward Abambire Bawa tere la daaŋ (a local gin "Kalahari bitters" aneŋ "Akpeteshie" ) te zɔɔ neŋ a coronavirus (COVID-19) o paaloo (Bongo paaloo) naŋ be a Upper East Region a Ghana poɔ. Edward Abambire Bawa de la a Coronavirus zɔɔre ŋa nimizeɛ a paaloŋ poɔ gaŋ neɛ zaa.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/MP-for-Bongo-donates-alcohol-to-fight-coronavirus-946933</ref><ref>https://www.mynewsgh.com/kalahari-bitters-donation-to-fight-covid-19-bongo-mp-speaks/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230429194449/https://thebbcghana.com/mp-for-bongo-constituency-donates-kahalari-bitters-and-akpeteshie-to-his-people-to-fight-coronavirus/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230501062627/https://myinfo.com.gh/2020/05/mp-for-bongo-donates-alcohol-to-fight-coronavirus/</ref> == Sommo Yizie == <references /> [[Gbuli:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dɔɔ]] [[Gbuli:Dɔɔloŋ]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] j1g2a97vuhtzg3j841noc3ggy5iirx3 Egyapa Mercer 0 576 63901 43168 2026-08-17T01:31:33Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63901 wikitext text/x-wiki {{Databox|item= Q30302039}} '''Andrew Egyapa Mercer''' e la Ghana pɔleteesa, (ba doge o la 25 Mɛnoɔre, 1973). O e la Gaana lɔɔyɛ a kyɛ e pɔleteesa, o e la neɛ naŋ poɔ a [[Wɔɔ|wɔɔ paati]] poɔ <ref name=":1">https://web.archive.org/web/20241009034826/https://www.parliament.gh/mps?mp=219</ref>kyɛ e [[Begemaaleba|begemaala]] naŋ kaara a sekondi vooteŋ lombori naŋ be a [[Western Region|western region]] poɔ. <ref name=":1" /><ref>https://web.archive.org/web/20191201003623/http://www.fact-checkghana.com/list-members-seventh-parliament-ghana/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230422002311/https://www.peacefmonline.com/pages/politics/politics/202201/459185.php</ref>O e la neɛ naŋ da daa [[Papa Owusu Ankomah]] naŋ da e begemaala yuomo lizare a lɔɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20211114171224/https://m.peacefmonline.com/pages/politics/politics/201506/244728.php</ref> == O Nyɔvore Piiluu Aneŋ O Sakuuri == Ba dɔge la Kofi Egyapa Mercer a Sekondi naa paaloŋ naŋ be a [[Western Region|western region]] poɔ. O saa [[yuori]] la James Mercer. O e la gaana lɔɔyɛ a neŋ neɛ naŋ maŋ toɔŋ are a paaloŋ gbɛbogreŋ kyɛ yele yɛlɛ kora a paaloŋ. O e la neɛ naŋ da piile o kannoo [[sakuuri]] kaŋa ba naŋ boɔla Chapel Hill Preparatory naŋ be a [[Cape Coast]] naa paaloŋ poɔ. O e la neɛ naŋ da la gaa nimitɔɔre a te kpɛ sakuuri kaŋa ba naŋ boɔla [[Adisadel College]] beŋ la ka o da baare ka ba ko o gama mine ba naŋ boɔla GCE Ordinary Level aneŋ GCE Advanced Level.<ref name=":1" /> O e la neɛ naŋ da lɛ nyɛ soore a kpɛ kannoo zikpoŋ kaŋa ba naŋ boɔla [[University of Ghana|University of Gaana]] beŋ la ka o da baare a nyɛ gama mine ayi ba naŋ boɔla Bachelor Of Arts neŋsaaloŋ lombori aneŋ Bachelor of law naŋ e [[Begemaaleba|begemaale toma]]. O da kannɛɛ gama mine a Gaana lɔɔ sakuuri kpoŋ kaŋa poɔ, beŋ la ka o da baare a leɛ lɔɔyɛ.<ref name=":1" /> == O Toma == O e la neɛ naŋ piilee o toma kpaaroo kaŋa ba naŋ boɔla [[Acqua-Sampon]] a zie ŋa e la kpaaroo kaŋa ba naŋ maŋ yele lɔɔ yɛlɛ naŋ be a [[Accra|Accra paaloŋ]] a 2004 yuoni poɔ. O e la neɛ naŋ toŋ libie kpaaroo kaŋa ba naŋ boɔla First Atlantic Bank naŋ be Accra poɔ a 2007 yuoni poɔ. O da e la neɛ naŋ kaara a toma zu [[potuuro]], o da gaa la nimitɔɔre a te e neɛ naŋ kaara a libie kparoo ŋa lɔɔyɛ zu soba. O da naŋ be la a [[toma]] ŋa poɔ kyɛ da are a [[wɔɔ paati]] gbɛbogreŋ a na e begemaala a are ko a sekondi naa paaloŋ vooteŋ lombori a 2011 yuoni poɔ a kyɛ da le. <ref name=":1" />O da bare la a libie kparoo toma ŋa a 2013 yuoni poɔ a kye leɛ maale kparoo kaŋa naŋ waa libie toma yɛlɛ begri.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Andrew_Egyapa_Mercer#cite_note-parli-1</ref> == O Naakoɔ̃ŋ Toma == Egyapa Mercer da kpɛ la pɔletees a 2011 youni ne poɔ saŋa ne o naŋ da are a ko a wɔɔ paati naŋ be Sekondi paaloo begemaale die primary. O ne noba ba yie la da are, ka ba na la: Owusu Ankomah naŋ da e ana saŋa ne [[Anthony Akoto Osei|begemaala]] aneŋ Kweku Sam Amoah. Owusu-Ankomah la da di a primary saŋa ne o da ba are a 2016 begemaale vootuu a ko a wɔɔ paati. A yi a Owusu-Ankomah naŋ da ba la are ana begemaale die kogi ŋa Sana ne o naŋ da di kpɛlɛɛ bunu.<ref>http://www.ghananewsagency.org/politics/certified-results-for-sekondi-constituency-parliamentary-and-presidential-111170</ref> Egyapa Mercer yoŋ la da are a May 2015 primary vootuu.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/politics/Lawyer-Mercer-shakes-Sekondi-NPP-356642</ref> == O Begemaale Die Kpeɛbo Vooten == Egyapa Mercer da piili la o poletese yeltare a bebiri 14 August 2016 a Sekondi poɔ. A poletese piiluu sanga, yelyelebe gyamaa, te paale Alan John Kyerematen, meng sore a vootu noba ka ba vootu ko Egyapa Mercer ane [[Nana Akufo-Addo|Nana Akuffo-Addo]] ka o e a [[Begemaaleba|Begemaala]] kogo soba ane pereseden kogo soba meng.<ref>http://www.myjoyonline.com/politics/2016/august-15th/npp-has-the-formula-for-job-creation-alan-kyerematen.php</ref> Kyaare a Desemba 2016 kyakya, yelyaga da e la ka ba wuli a kogi areba zaa ko a vootu noba. A eebo ama kanga la a paalong nokpeene yi a kogo areba a paatiri zaa na da e a Sekondi Methodist Paake.<ref>http://www.myradio360.com/news/2523/heavy-turnout-at-debate-for-parliamentary-aspirants-for-sekondi-constituency</ref> Egyapa Mercer da di la a vootu yi o nang da daa Emmanuel Assifuah na da e a [[Kataweɛ Paati|National Democratic Congress]], Daniel Essuman nang be a Progressive People's Party, ane Peter Arthur me na be a Convention People's Party. Egyapa Mercer da tage la 16,839 vootu Bie, na da veng ka bie e 59.47% ba nang da lange a bie zaa .<ref>https://web.archive.org/web/20220528073848/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5355</ref> == O Begemaale Leɛbo == O nang da e a palemete memba, Egyapa Mercer da tage la o menne lanne a o noba a tong yele nang o na da polle noore ka ona wa di ka o na e ko ba la. A o noba kpaaroo taabo o na e ko ba mine la taabol zu kompuutare anuu ane boma mine zaa daarong nang da e US$4,000 a Sekondi Library. A teroo na yelbooraa la ka o song zege zannoo ane kannoo yeltare a paalong ka a do saa.<ref>http://www.graphic.com.gh/news/general-news/mp-donates-computers-to-sekondi-library.html</ref>O meng da song yoo la a sama na da be a Ghana Football Association na be a Sekondi Eleven Wise, a Division 1 league club a gbandigi, ane sommo GH₵5,000; noba nang meng na nang kyaara la meng da yoo a lurker nang da e GH₵1,300 kyaare a bole gm3 gaa nimitoore yeltare<ref>http://footballghana.com/eleven-wise-get-support-from-sekondi-mp-to-pay-officiating-fees</ref> == Sommo Yizie == <references /> [[Gbuli:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dɔɔ]] [[Gbuli:Dɔɔloŋ]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] 35skodf5byvejozbc8034txu83c2vuf Elizabeth Afoley Quaye 0 582 63902 55470 2026-08-17T01:37:26Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63902 wikitext text/x-wiki {{Databox|item= Q28363756}} '''Elizabeth Afoley Quaye''' (Doge o la 1970 yuoni ) Pampana ŋa o na [[Begemaaleba|begemaala]] naŋ are ko a Krowor nu-neɛ lombori naŋ be [[Accra]] teŋa a Gaana paaloŋ poɔ. O e la gɔmmenɛnte kpambeɛ naŋ kaara zema aneŋ koɔŋ poɔ bonvooree<ref>https://web.archive.org/web/20170115032341/http://starrfmonline.com/2017/01/12/profiles-akufo-addo-reveals-names-11-ministers/</ref>. == O Sakuuri Gaabo == O taa la gama mine ba naŋ boɔla Bachelor of science degeree a yi koɔbo boma aneŋ [[koɔbo]] daa diibu a yi a [[Central University college|Central Univeniti kolaagyi]]. O da nyɛ la [[gama]] mine ba naŋ boɔla National diploma a yi koɔbo toma a yi a [[University of Ghana]], o da lɛ nyɛ la gama mine meŋ a yi koɔbo toma a [[Kwadaso Agricultural College|Kwadaso Koobo kolaagyi]]<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20170808035944/http://citifmonline.com/2017/01/12/elizabeth-quaye-nominated-for-ministry-of-fisheries-aquaculture/</ref>. == O Toma == Elizabeth toŋ la gɔmmenɛnte kpaaroo ŋa naŋ kaara sēēmaa aneŋ koɔbo [[toma]], o da e neŋkpoŋ ŋa naŋ kaara boma [[koɔbo]] ka ba boɔla principal production officer, o da toŋ la a zie ŋa yuomo lizare. O e la [[Begemaaleba|begemaala]] naŋ are ko a Krowor nu-neɛ lombori a kyɛ lɛ e gɔmmenɛnte kpambeɛ ba naŋ iri ka o kaara zema aneŋ koɔŋ poɔ bonvooree<ref name=":0" />. == O Naakoɔ̃ Toma == Elizabeth Quaye da are la a [[wɔɔ paati]] poɔ nu-neɛ kyaakyaa a da di a are ko a Krowor nu-neɛ lombori naŋ be a [[Accra]] teŋa a Gaana paaloŋ poɔ 2015 yuoni. A 2016 nu-neɛ kyaakyaa kpoŋ yuoni o da di la a kogo ako a wɔɔ paati a da are ko a Krowor nu-neɛ lombori. O da arɛɛ a poɔ noba bata mine meŋ naŋ da are ka ba boɔla [[Agnes Naa Momo Lartey]] naŋ da e a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati bie]], Hugo Kofi Huppenbauer naŋ da e mwinaa paati bie aneŋ Amartey Fanny naŋ da e a Kube paati bie. [[Afoley Quaye]] da di la a nu-neɛ kyaakyaa aneŋ nuuri yaga ka a da e 32,463 a yi a nuuri zaa de lantaa naŋ da e 63,555 kɔɔ poɔ aŋ da e 51.08% a yi a nuuri zaa de lantaa<ref>https://web.archive.org/web/20180227183752/http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/greateraccra/126/index.php</ref>. O da lɛ arɛɛ a 2020 nu-neɛ kyaakyaa kpoŋ ako a wɔɔ paati kyɛ ka Agnes Naa Momo Lartey naŋ e a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati]] bie da deɛ a kogo ako a kataweɛ paati, Agnes Naa da e la a kataweɛ paati bie ŋa Afoley Quaye naŋ da tuori a 2016 nu-neɛ kyaakyaa kpoŋ yuoni<ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/fisheries-minister-elizabeth-afoley-quaye-loses-krowor-seat.html</ref>. == O Meŋa Nyɔvore == O kuli la [[Dɔɔ|serɛ]] a doge [[Bie|biiri]] banaare, o e la [[Kiristabiiri|kristabie]]<ref>https://web.archive.org/web/20190224225415/http://ghanamps.com/mps/details.php?id=5475</ref>. == Sombo Yiziiri == <references /> [[Gbuli:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dɔɔ]] [[Gbuli:Dɔɔloŋ]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:7th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] 1k2gd54ayjtdci6x8fj4qfozz141lz3 Ernest Henry Norgbey 0 600 63903 42875 2026-08-17T01:44:57Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63903 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61694595}} '''Ernest Henry Norgbey''' e la a [[Ghana]] [[pɔletesean]] neɛ kaŋa be a palamɛte poɔ a are ko a [[Ashaiman Gbandige]] deme a [[Ghana teŋkpoŋ]] [[Greater Accra Region|Greater Accra]] Irigyiŋ a yi 2017. O e la a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paate]] mɛmba, (NDC).<ref>https://web.archive.org/web/20230421010430/https://www.parliament.gh/mps?mp=49</ref> == O Bibiiloŋ Nyɔvore Ane O Sakuuri Gaabo Yɛlɛ. == Norgbey, ba dɔge o la Ho-Ziavi a [[Volta Region|Nyugbe Irigyiŋ]], Ghana poɔ.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20240927060625/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5459</ref> O gaa zane la a [[Chartered Institute of Purchasing ane Supply]], be la ka o nyɛ o diploma. O na naŋ lɛ nyɛ la diploma a International Sakuuri a Aviation. a 2003, O baare la o MSC in Supply Chain Management a Coventry Univasiti a 2011 poɔ, O na naŋ lɛ baare la o BBA a Univasiti a Professional Studies, Accra poɔ. <ref name=":0" />O wa e la a chartered neɛ naŋ maŋ terɛ a Supply Chain Management, UK<sup>[''clarification needed'']</sup>, a 2014 poɔ. A 2015, O nyɛ la o [[Postgraduate Certificate]] in [[Public Procurement]] [[Law and Policy]] a [[Univasiti a Nottingham]], UK poɔ.<ref name=":0" /> == O Toma Asaŋ naŋ Ka O Kpɛ O Pɔletese Poɔ == Norgbey toŋ la karema Toma a Happy Home Basic Sakuuri a 2006–2009 kyɛ a puori o leɛ la procurement officer at the National Disaster Management Organization. == Pɔletese Yɛlɛ == A 2015 poɔ, o da arɛɛ la a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paate]] (NDC) yuori eŋɛ a di a [[Ashiaman Gbandige]] a begemaale die kogi gyongyoŋ, a [[Accra|Greater Accra Irigyiŋ]] poɔ. O da di la a dakogi ko a begemaale die 2016 gyɛmaa zaa nu-neɛ eŋɛ.<ref>https://yen.com.gh/politics/233431-ndc-primaries-2023-parliamentary-results-show-seat-retainers-losers-faces/</ref><ref>https://www.ghanabusinessnews.com/2023/05/14/from-ndc-primaries-who-won-and-who-lost-and-more/</ref> == Meŋɛ Nyɔvore == Norgbey taa la pɔge ane bie neŋyeni. <ref name=":0" /> O e la [[kirista bie]].<ref name=":0" /> == Sommo Yizie == <references /> [[Gbuli:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Dɔɔ]] [[Gbuli:Dɔɔloŋ]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] 001hgdvohknrfgg7p4sdtzo1m92zsls Felicia Adjei 0 615 63904 54308 2026-08-17T01:56:33Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63904 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q57915590}} '''Felicia Adjei''' (Dɔge o la 3 maakye 1974 yuoni). O e la [[Ghana]] pɔleteseɛŋ aneŋ [[Begemaaleba|begemaala]] naŋ are ko a Kintampo south nu-neɛ lombori naŋ be a Brong Ahafo irigyin teŋa poɔ a [[Ghana]] paaloŋ poɔ<ref>https://www.modernghana.com/news/1040082/asiedu-nketiah-joins-kintampo-south-mp-felicia.html</ref>. O e la a [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati]] bikpeɛŋaa.<ref>https://web.archive.org/web/20181025031231/https://omgvoice.com/lifestyle/gh-female-mps/</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/profile-of-kintampo-south-constituency.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20240223044920/https://www.parliament.gh/mps?mp=142</ref> == O Nyɔvore Piiluu Aneŋ O Sakuu == Ba dɔge o la teŋa ba naŋ boɔla Anyima naŋ be a Brong Ahafo irigyin. O piilee o zannoo fɔra a Kintampo Methodist sakuu<ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/ba-fails-to-increase-number-of-women-mps.html</ref>. O taa la gama mine ba naŋ boɔla Advanced diploma a yi bondirii maaloo, bondirii aneŋ bondirii tɔna a yi Adventist Vocational institution pampana ŋa ba naŋ boɔla Techima zannoo zie a ko Valley View University<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20250121160331/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5525</ref><ref name=":1">https://www.graphic.com.gh/news/politics/know-your-female-parliamentary-candidates-5.html</ref>. O lɛ taa gama mine ba naŋ boɔla Cookery a yi catering industry diploma a yi a Sunyani polytechnic pampana ba naŋ boɔla [[Sunyani Technical University]]<ref>https://ukgcc.com.gh/hon-felicia-adjei/</ref>. == O Toma == O da gaa la kɔmparee paaloŋ kaŋa ba naŋ boɔla United States a da te bebe wagre mine a yi wagre ŋa o da toŋ bondirii maale zie kaŋa ba naŋ boɔla Catering guest house naŋ be a [[Sunyani]] teŋa poɔ<ref name=":1" />. O da leɛ wa la a [[Ghana|Gaana paaloŋ]] a da wa e neŋkpoŋ ako toma zie kaŋa ba naŋ boɔla Addfal FA limited.<ref name=":0" /> O e la neɛ naŋ bɔ Felicia Adjei foundation ka o yelnyɔgraa da e ka o soŋ [[Pɔgeba Gyambie Ŋmaabo|pɔgeba]] a tuuro nutoma zannoo, pɔla aneŋ sare zannoo aneŋ kɔɔdɛne, koɔbo toma aneŋ nembatoɔne sombo, laaŋfēēloŋ aneŋ baabo toma mine. == O Naakoɔ̃ Toma == O e la [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati]] bie, o da are la a kataweɛ paati gbɛbogreŋ a di a kogo ako a kataweɛ paati a 2016 nu-neɛ lombori kyaakyaa a da are ko a Kintampo north nu-neɛ lombori a begemaale die naŋ e ayɔpoi a fourth republic a ko Gaana. O da di la kogo ŋa aneŋ nuuri yaga ka a da e 15,266 kɔɔ poɔ aŋ da e 51.79% a nuuri oŋ da nyɛ da gaŋ la dɔɔ ŋa meŋ da are ko a [[wɔɔ paati]] ka ba boɔla [[Alexander Gyan]] meŋ da nyɛ nuuri 14,210 kɔɔ poɔ aŋ da e 48.21%<ref>https://web.archive.org/web/20221116234917/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2016/brongahafo/kintampo_south/index.php</ref> A begemaale die naŋ e ayɔpoi soba poɔ o da toŋ la dɔba/pɔgeba aneŋ bibilee kɔmɛtee aneŋ yeliyaga kɔmɛtee == Omeŋa Nyɔvore Yɛlɛ == O ba taa serɛ kyɛ o taa la bipɔga, o e la kiristabie<ref name=":0" />. == Sombo Yiziiri == [[Category:7th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] it3lk7zehwaq6badbb9hftxjmavu9dt Frank Annoh Dompreh 0 633 63905 63794 2026-08-17T02:07:59Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63905 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q58494542}} '''Frank Annoh-Dompreh''' (O dɔgebo bebiri la 25 Ɔɔtoore 1977) waa la a [[Ghana|Ghanaian pɔleteesa]] aneŋ consultant.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20181224073834/http://ghanamps.com/mps/details.php?id=5395</ref><ref name=":1">https://web.archive.org/web/20231204133221/https://parliament.gh/mps?mp=191</ref> O waa la a [[wɔɔ paati]] neɛ kaŋa aneŋ a begemaala kaŋa a begemaale die poɔ a ko a Nsawam-Adoagyiri.<ref>https://web.archive.org/web/20190419103217/https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Peabo-explosion-I-made-enemies-in-my-own-party-Annor-Dompreh-589761</ref><ref>https://www.adomonline.com/ghana-news/peabo-explosion-made-enemies-party-annor-dompreh/</ref><ref>https://citinewsroom.com/2021/05/bawumia-commissions-pineapple-processing-factory-at-nsawam-under-1d1f/</ref> O waa la kogi daana a ko a begemaale die Select kɔmatee on Foreign Affairs aneŋ a member ko Subsidiary Legislate ko a Roads aneŋ Transport kɔmatee.<ref name=":1" /><ref>https://web.archive.org/web/20230429020829/https://www.peacefmonline.com/pages/politics/politics/201812/370851.php</ref> == Nyɔvore Piiluu == Annoh-Dompreh dɔgebo yuoni la 1977 a yi Nsawam-Adoagyiri, Eastern Irigyiŋ poɔ, Ghana.<ref>https://web.archive.org/web/20190204041555/https://youthsdgssummit.org/hon-annoh-dompreh-frank/</ref><ref>https://ghanamps.com/mp/frank-annoh-dompreh/</ref> O da gaa la a [[University of Cape Coast]] a yie neɛ Bachelor of Science in agriculture. O da la gaa yɛ Mountcrest University a yie neɛ LLB aneŋ LLM.<ref name=":2">https://web.archive.org/web/20230429113258/https://www.pulse.ng/article-coming-soon/zh6ssw7</ref><ref name=":1" /><ref>https://web.archive.org/web/20240418065602/https://www.parliament.gh/mps?mp=102</ref><ref>https://dailyguidenetwork.com/annoh-dompreh-grabs-most-impactful-member-of-parliament-award/</ref> == Naakoɔŋ Yɛlɛ == Annoh-Dompreh da piilee pɔletees saŋa neɛ o naŋ da e sakuuri biiri pɔleteesa, o da la nekpoŋ a ko National Union of Ghana Students (NUGS) kyɛ da naŋ e sakuuri bie naŋ be a university of Cape Coast a youni 2000 poɔ.<ref>https://allafrica.com/stories/200009070222.html</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/NUGS-Condemn-Suspension-Of-UCC-Students-16560</ref> O da waa la Eastern regional Youth Organizer a ko a wɔɔ paati. A youni 2002 poɔ la ka o da diɛ a Ghanaian begemaale die primaries vootuu a ko [[Nsawam Adoagyiri]] a kyɛ barɛɛ Seth Wiafe Danquah naŋ mɛŋ be a wɔɔ paati poɔ. O da deɛ neɛ 366 vootuu a yie 482 vootuu heɛ poɔ.<ref>https://www.modernghana.com/news/424367/annoh-dompreh-is-npp-parliamentary-candidate-for.html</ref> O da deɛ a Ghana begemaale die vootuu a 2016 poɔ. O da deɛ kyɛ barɛɛ Ben Ohene Ayeh naŋ be a kataweɛ paati poɔ. O da la waa la a begemaale die Select Kɔmatee a ko Subsidiary Legislation ane Roads & Transport.<ref>https://web.archive.org/web/20230324060013/https://parliament.gh/mps?mp=75</ref> === Kɔmateere === Annoh-Dompreh da waa la kogi kpoŋ potuuro a ko Deri Kɔmatee. O la waa neɛ kaŋa a ko a Finance kɔmatee, neɛ kaŋa a ko Education kɔmatee; neɛ kaŋa a ko Foreign Affairs kɔmatee, neɛ kaŋa a ko Appointments kɔmatee, neɛ kaŋa a ko Business kɔmatee ane mɛmba a ko kɔmatee of Selection.<ref>https://web.archive.org/web/20240418065602/https://www.parliament.gh/mps?mp=102</ref><ref>https://www.myjoyonline.com/</ref> == Meŋa Nyɔvore == Annoh-Dompreh waa la kiritabie a la gara a Pentecost ŋmempuori die. O de la pɔge a paaŋ taa biiri bata.<ref name=":2" /><ref name=":0" /><ref>https://web.archive.org/web/20230708153916/https://ghanaguardian.com/annoh-dompreh-honours-god-for-his-re-election-as-nsawam-adoagyiri-mp</ref> == Sommo Yizie == {{Reflist}} [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] sva8yrq07cernub8s5ceuastfpwh3ie Freda Akosua Prempeh 0 636 63906 54441 2026-08-17T02:08:48Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63906 wikitext text/x-wiki {{Databox|item= Q26899153}} '''Freda Akosua Oheneafrewo Prempeh''' e la a [[Ghana|Gaana]] pɔleteseɛŋ kaŋa naŋ poɔ a begemaale die ayopoi ane begemaale die anii poɔ. <ref>https://web.archive.org/web/20190306111410/https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/republic/parliamentatian.php?ID=158</ref>[[Tano North]] gbandige naŋ be [[Ahafo Region]] ka o are ko.<ref>https://web.archive.org/web/20160413192901/http://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2012/constituency/59/</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/politics/NPP-Primaries-Hon-Freda-Retains-Tano-North-Constituency-Seat-362556</ref> O na la a minisa naŋ kaara [[toma]] aneŋ [[Ghana|Gaana]] deri ŋmaabo yɛlɛ. O daŋ e la minisa naŋ kaara [[Pɔgebilii Potaa|pɔgeba]] bibiiri and dɔba potuuro. O daŋ e la Assembly Woman 2002-2010 a Ko La-Dadekotopo electoral area [[Greater Accra Region]] poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20190423132649/https://mitsughana.com/profile-of-hon-freda-prempeh/</ref> A yuoni 2017 poɔ la ka o da e kogi daana a ko 11-member local organising komitii tasked naŋ da peele a youni 2018 African Women Cup of Nations.<ref>https://www.graphic.com.gh/sports/sports-news/tano-north-mp-freda-prempeh-sworn-in-as-awcon-loc-chair.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20191006145342/https://sport.citifmonline.com/tag/hon-freda-prempeh/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20220920172046/https://www.pulse.com.gh/bi/sports/sports-ghana-must-bid-to-host-afcon-2019-awcon-chairperson-says/t4w9xby</ref><ref>https://web.archive.org/web/20220921203058/https://starrfm.com.gh/2018/01/ready-host-womens-afcon-freda-prempeh/</ref> == O Nyɔvore Piilee Ane O Sakuuri Gaabo == 23rd January 1966 Accra poɔŋ la ka ba dɔge o. O e la a dɔgereba biiri bata soba. O ba la Ohenenana Akwasi Agyeman Dua- Prempeh naŋ nanyiilu a kɔmbɔnne teŋɛ paaloŋ ka o ma e Nana Ama Serwaa. O piilee o peramere sakuuri a univiniti sakaare Kumaasi poɔ ayi be te nyɛ o O'level technology Secondary School o na la KNUST pampana. O yi la be gaa Accra Workers College te nyɛ o A level meŋ. O yi la be a gas Ghana Institute of Journalism a te zana boma koɔroo ane neŋyaga lammo yelyaga. O da la e la honored Public Accountant a ko Ghana Institute of Management aneŋ Public Administration a youni 1998 poɔ. O la taa la Certificate aneŋ Advanced satefikate a kyaare neŋ Marketing, DipM, MCIM, Chartered Marketer Professional Postgraduate Diploma in Marketing, a yie Chartered Institute of Marketing, United Kingdom. O da la taa la degree in (Business Administration), Human Resource Management Option a yi [[University of Ghana]] a youni 2006 poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20240927062119/https://ghanamps.com/mps-by-year-group/details.php/?id=2507</ref> O la taa la MA Comms, Media aneŋ Public Relations a yie University of Leicester, UK aneŋ o la maa leŋ taa la PhD in Business Administration a yie a Ghana Technology University College.<ref>https://web.archive.org/web/20231204134429/https://parliament.gh/mps?mp=187</ref><ref>https://web.archive.org/web/20190423132649/https://mitsughana.com/profile-of-hon-freda-prempeh/</ref> == O Meŋa Nyɔvore == Freda Akosua Prempeh da baa yie Duayaw Nkwanta, yiri kpoŋ naŋ be o begemaale paaloo poɔ, Tano North, naŋ be Ahafo Region, Ghana paaloŋ. O e la kiristo a taa sire aneŋ bie. A da kpɛɛ leŋ yeŋ fee ka. Freda da kpɛ a kyaare neɛ a June 3, 2015 a kɔɔo aneŋ bɔɔ deebo naŋ da yie circle, Accra.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Parliament-sheds-tears-over-Circle-disaster-361146?gallery=1</ref> Freda's e la begemaala kaŋa a begemaale die poɔ a 2013 poɔ. O da la e la manageress a ko Point Four Hotel naŋ be Sunyani aneŋ o la maa leŋ toŋ la Prison Service yomo pie. == Naakoɔŋ Yelɛ == Freda Prempeh e la a wɔɔ paati neɛ kaŋa (N.P.P.). O da piili Naakoɔŋ yɛlɛ a yuoni 2002, o da e la as an Assembly member a ko Lakoo Electoral Area naŋ be La-Dadekotopo Gbandige a Greater Accra Region, youmo anii, a February 2006 yuoni neɛ poɔ la ka o da waa la , National Reconciliation Commission a kyaare neɛ Public Affairs Officer a sheewli awaɛ poɔ. Panpaŋa o e la begemaala kaŋa a ko Tano North Gbandige, aneŋ o la ton la Mines and Energy, Government Assurance komitii naŋ be a begemaale die poɔ. O da la e Ministar potuuroo a ko Works and Housing, a 2017 poɔ saŋa na yidaandɔɔ Akufo-Addo naŋ da iruu.<ref>https://www.modernghana.com/news/749220/im-ready-to-serve-as-the-deputy-minister-of-sportshon-fre.html</ref> Panpaŋa ŋa o e ka Ministar potuuro a ko Gender, Children aneŋ Social Protection. O da arɛɛ a 2020 Ghana vootuu kpoŋ a ko a wɔɔ paati kogi naŋ be Tano North. O deɛ neɛ 51%. O kpɛɛle buta la bela o naŋ kpɛɛ begemaale die a kyaare neɛ a 8th begemaale die ko a Ghana Republic Anaare. == Wedeɛrɛ Soba Mine == * 2004–2008 Member, Governing Council, – Local Government Service Council * 2005–2008 Member – National Media Commission   * 2005–2008 Board Member – National Health Insurance Scheme, Kpeshie Sub- Metro, Accra                 * 2002–2006 kogi daa na, Development Sub-komitii (Accra Metropolitan Assembly) * 2006–2008 kogi daa na, pɔgeba & biiri Sub-komitii (Accra Metropolitan Assembly) * 2006/2007 Founding Member and Vice President, Tertiary Students Academic Year Confederacy (TESCON), University of Ghana, Accra City Campus * 2008 Member, Communication komitii. New Patriotic Party, National Campaign Team * President and Founder, Women Supporters Union of Ghana == Pɔrɔfɛsinale Mɛmbare == * 31 October 2003 to date        Institute of Public Relations (IPR, Ghana) – Accredited Member. * October 2000 – October 2003 Institute of Public Relations (IPR) Ghana –  Associate Member * Ghana Journalists Association (GJA) – Affiliate Member == Sommo Yizie == {{Reflist}} [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Pɔge]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] njb1cjdhfttqkcwvwcxn2ro3yiss8o6 George Kwame Aboagye 0 683 63907 54291 2026-08-17T02:18:47Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63907 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q61694608}} '''George Kwame Aboagye''' (ba naŋ dɔge 24 Ɔɔgore 1968) e la Ghana pɔleteesa ane mɛmba ko a [[7th Parliament of the 4th Republic of Ghana|begemaale die ayɔbo, ayɔpoĩ ane anii, a Ghana republic anaare eŋɛ]], naŋ are ko a [[Asene Akroso-Manso|Asene-Akroso-Manso Gbandige]] naŋ be a Tangõɔ Irigyiŋ [[Wɔɔ paati|Wɔɔ paate]] yuori eŋɛ.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20230804091311/https://www.parliament.gh/mps?mp=48</ref> == Nyɔvore Piiluu Ane Ganzanne == Ba dɔge la Aboagye 24 Ɔɔgore 1968 [[Akim Manso]] poɔ, a [[Eastern Region|Tangõɔ Irigyiŋ]] Ghana poɔ.<ref name=":1">https://web.archive.org/web/20240927230743/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5456</ref> O nyɛ la diploma yi Zenith Yuniveniti Kolaagyi ane o LLB Lancaster Yuniveniti poɔ, Ghana campus.<ref name=":0" /> == Tontonziiri == O da e la Chief executive Ɔfesa be Geospence Ghana Limited yi 2008 te tɔ 2016.<ref name=":0" /> == Meŋɛ Nyɔvore == Aboagye e la kirista bie ane wederɛ a o Mesa Pentecost poɔ. O taa la pɔge ane biiri banaare.<ref name=":1" /> == Pɔletese == Aboagye di la a kogi ko Asene-Akroso-Manso Gbandige a Wɔɔ paate yuori eŋɛ. O naŋ da nyɛ 21,148 nuuri yi 31,078 nuuri zaa naŋ neɛ soŋ, naŋ areko 68.44%.<ref name=":1" /> Ba kaa iri o la ka o paale a teŋgane ane forestry kɔmatee ane mɛmbare naŋ nyɔge a tɔna ɔfere kɔmatee.<ref name=":0" /> == Sommo Yizie == [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] [[Category:Nensaala]] tcs353t6zbcso25sk91hfuyxbt0vbki Henry Quartey 0 751 63908 55143 2026-08-17T02:42:20Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63908 wikitext text/x-wiki  {{Databox|item=Q61694612}} '''Henry Quartey''' (ba naŋ dɔge Maakye [[7th Parliament of the 4th Republic of Ghana|1971) e la Ghana Pɔleteesa ane mɛmba ko a sixth, seventh ane eighth Parliament of the Fourth republic of Ghana]] naŋ are ko a [[Ayawaso central|Ayawaso soga constituency]] naŋ be Aŋkara Irigiŋ ko a [[Wɔɔ paati|Wɔɔ paate]].<ref name=":2">https://web.archive.org/web/20230421083436/https://www.parliament.gh/mps?mp=66</ref><ref>https://web.archive.org/web/20190129181831/https://www.mint.gov.gh/the-ministry/deputy-minister/</ref><ref name=":3">https://www.businessghana.com/</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Don-t-politicize-coronavirus-combat-Henry-Quartey-958426</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/news/general-news/president-akufo-addo-reassigns-two-ministers.html</ref><ref>https://www.myjoyonline.com/news/national/firemen-urged-to-aspire-for-professionalism/</ref> O na la a minisa pampana ko [[Accra|Aŋkara]] Irigiŋ.<ref>https://www.graphic.com.gh/news/general-news/graphic-zoomlion-clean-up-gbese-tomorrow.html</ref><ref>https://citinewsroom.com/2021/05/relocate-to-adjen-kotoku-within-seven-weeks-onion-traders-in-accra-ordered/</ref><ref>https://www.myjoyonline.com/accra-metropolitan-assembly-removes-illegal-structures-and-encroachers-on-graphic-road/</ref> == Nyɔvore Piiluu Ane Ganzanne == Ba dɔge la Quartey 12 Maakye 1971. O baa la Otublohum-Accra, teŋɛ kaŋa naŋ be a Aŋkara Irigiŋ Ghana poɔ.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20200113195955/http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=2652</ref> O nyɛ la o sɛkondere ganzanne yi a Hams sɛkondere sakuuri Dansoman poɔ ane zams sɛkondere/Technical sakuuri Bolgatanga poɔ.  O la nyɛ la o GCE O'lɛvel Osu Presbyterian Siinia Haae sakuuri poɔ. O kpɛ la Ghana institute of Management ane public Administration a nyɛ o postgraduate sɛtefekate in public Administration.<ref name=":0" /><ref name=":1">https://web.archive.org/web/20230328064452/https://parliament.gh/mps?mp=51</ref> == Pɔletese == Quartey e la mɛmba ko Wɔɔ paate (NPP).  2012 poɔ, o da yi are bɔ la a Ayawaso soga kogi ko a NPP sixth parliament of the Fourth republic a di.<ref name=":0" /><ref>https://www.modernghana.com/news/983854/npp-primaries-polling-agents-pick-form-for-henry.html</ref>  O da e la mɛmba ko soe ane so-tu kɔmatee ane a Dɔba ne Pɔgeba ane Biiri kɔmatee === Kɔmatee === Quartey e la mɛmba ko soe ane so-tu kɔmatee ane meŋ mɛmba ko a appointments kɔmatee.<ref name=":1" /> == Tontonziiri == O da e la CEO ko krafty Hospitality Service Limited Accra poɔ yi 2003 wa tɔ zenɛ.<ref name=":0" />  O da la e la a sales ane marketing Manengya ko B.B.C trading yi 1992 te tɔ 1996. A puoriŋ ka o leɛ a regional director ko Dalebrook company Limited yi 1992 te tɔ 1998. O da la e la sales Manengya ane director ko pecoll Aluminium systems yi 1995 te tɔ 2000.<ref name=":2" /><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=2842</ref> O da e la Deɛpete Minisa ko interior.<ref>https://www.graphic.com.gh/news/politics/government-committed-to-safeguarding-ghana-s-peace-mr-henry-quartey.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20220922010641/https://citifmonline.com/2017/06/well-fight-galamsey-fiercely-despite-resistance-minister/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20220922074438/https://citifmonline.com/2018/03/minister-urges-bluecrest-trainees-help-fight-cyber-crime/</ref> O da la e la deɛpete minisa ko National security.<ref name=":3" /> Pampana ona la a Aŋkara regional Minisa.<ref>https://www.myjoyonline.com/stay-off-the-beach-during-the-easter-holidays-greater-accra-regional-minister-warns/</ref> == Meŋɛ Nyɔvore == Quartey e la kirista bie.  O ne Sybil Ansah Quartey be la kultaa die ane biiri bayɔɔb.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == O Sombo == Sentɔmbare 2021 poɔ, Henry sa ŋmɛ la nyaa yeli ka o na teɛ la Psalm Adjeteyfio ne GH₵1,500 kyuu gbuli zaa zu zɔɔ. Henry da yeli ka Psalms impact la maŋ inspired o a film ane nimi-peɛle industry eŋɛ Ghana poɔ, ananso a o yelteɛbo.<ref>https://citinewsroom.com/2021/09/henry-quartey-pledges-ghs1500-monthly-stipend-to-psalm-adjeteyfio/</ref> = Henry Quartey Pampana Konoɔre A Yuoni 2024 poɔ = Henry Quartey a piili 14 February 2024 la a neɛ a [[Ghana]] yidandɔɔ kpoŋi na de a konoɔre ko o ka o kaara a Ghana kpare deme zie; aseŋ polisiri, Nepagekaareba ane ba taa ba mine. Henry Quartey la leɛre a Hon. [[Ambrose Dery|Ambrose]] zu a toma ama poɔ. Aseŋ; * [[Ghana Police Service]] * [[Ghana Prison Service|Ghana Prisons Service]] * Ghana National Fire Service * Ghana Immigration Service * Narcotics Control Commission * National Disaster Management Organization * Gaming Commission of Ghana * National Commission on Small Arms and Light Weapons * National Peace Council * Ghana Refugee Board * Interior Headquarters == Sommo Yizie == [[Category:8th Parliament of the 4th Republic of Ghana]] [[Category:Dagaare]] [[Category:Gampɛlɛ zaa]] [[Category:Dɔɔ]] [[Category:Dɔɔloŋ]] [[Category:Africa]] [[Category:Ghana]] [[Category:West Africa]] [[Category:Nensaala]] r2ygwimwq4fsh4vlgf6h3fm3ip6cq0c Nhyiaeso 0 1153 63911 55163 2026-08-17T05:19:45Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63911 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q7023394}} '''Nhyiaeso''' e la a [[gbandigiri]] kaŋa naŋ areko a [[Ghana bɛgemaale die|Ghana begemaale die]]. Ba maŋ ɛlɛte la [[begemaale die mɛmba]] boŋyeni tuuro [[yageroŋ nu-neɛ]] sobie. Nhyiaeso be la a [[Kumasi Metropolitan district|Kumasi Metropolitan desekyere]] naŋ be a [[Ashanti Region|Ashanti Irigyiŋ]] poɔ [[Ghana]]. Ba maale la a gbandige ŋa yi a [[2004 Ghana bɛgemaale die vootiŋ|2004 Ghana begemaale die gyongyoŋ nuuri neɛbo]] eŋɛ, a yi lɛ waana ŋa a [[Wɔɔ paati|wɔɔ paate]] la so a kogi. A begemaale die mɛmba ko a Nhyiaeso gbandige la [[Stephen Amoah]] a yi 2017 yuoni zaa waana ŋa.<ref>https://web.archive.org/web/20210519003324/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=5352</ref><ref>https://web.archive.org/web/20230401230614/https://citifmonline.com/2016/12/npp-floors-ndc-to-claim-majority-in-parliament/</ref> == Torebogiri == A gbandige ŋa be la a [[Kumasi Metropolitan district|Kumasi Metropolitan desekyere]] naŋ be a [[Ashanti Region|Ashanti Irigyiŋ]] poɔ [[Ghana]]. == Dabaŋkoroŋ == A Ghana Electoral Commission fa maale la a gbandige 2004 poɔ ane gbandigiri paala lezare ne awae mine naŋ dɔgle a noɔre yi 200 gaa ne 230.<ref>https://web.archive.org/web/20070927045755/http://www.parliament.gh/faq.php</ref> == Begemaale die mɛmbare == {| class="wikitable" !Vootiŋ !Mɛmbare !Paati |- |2004 | colspan="2" |Vootiŋ paaloŋ naŋ ŋmaa |- |2004 |Richard Winfred Anane |New Patriotic Party |- |2016 |Kennedy Kwasi Kankam<ref>https://www.todaygh.com/npp-retains-nhyiaeso-seat/</ref> |New Patriotic Party |- |2020 |Stephen Amoah<ref>https://web.archive.org/web/20221208055704/https://parliament.gh/mps?mp=143</ref> |New Patriotic Party |} == Nuuri Neɛbo == {| class="wikitable" |+2004 Ghanaian Bɛgemaale die vootiŋ''':Nhyiaeso-'''''yizie:Ghana Entɛnɛte zagekpoŋ'' ! colspan="2" |Paati !Are-ara !Vootiri !% !±% |- | |New Patriotic Party |Richard Winfred Anane |36,307 |77.9 |''N/A'' |- | |National Democratic Congress |Eric Baah-Nuako |8,908 |19.1 |''N/A'' |- | |Convention People's Party |Kwame Appiah Boateng |1,411 |3.0 |''N/A'' |- ! colspan="3" |Yɛgeloŋ |27,399 |58.8 |''N/A'' |} == Leɛ kaa kyɛ meŋ == * [[Ghana Begemaale Die Gbandigiri Yoe|Ghana begemaale die gbandigiri yoe]] == Sommo Yizie == [[Category:Gbandige ŋa la a Ashanti Irigyiŋ a Ghana]] [[Category:2004 establishments in Ghana]] 1ldclsih9a6ilw1buqcff8habnp9lqh Richard Akuoko Adiyiah 0 1268 63912 56874 2026-08-17T06:17:04Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63912 wikitext text/x-wiki '''Richard Akuoko Adiyiah''' (20 Fɛboɔre 1955-30 Sentɔmbare 2022)<ref name=":0">https://www.myjoyonline.com/pbc-ltd-ceo-richard-akuoko-adiyiah-dead/</ref> da e la Ghana pɔletesean.<ref name=":1">https://web.archive.org/web/20241213111247/http://staging.odekro.org/person/akuoko-richard-adiyia/</ref> O da e la [[begemaale die mɛmba]] ko a 5th begemaale die a 4th republic eŋɛ.<ref name=":2">https://web.archive.org/web/20200113090121/http://www.ghanamps.com/mps/details.php?id=31</ref> == Nyɔvore Piiluu ane Ganzanne == Ba fa dɔge la Adiyiah 20 Fɛboɔre 1955. O baa la Dwaaho naŋ be a [[Ashanti Region|Sante Irigyiŋ]] poɔ, [[Ghana]]. O nyɛ la o sɛkondere ganzanne yi [[Opoku Ware Sakuuri]] ane meŋ o taa la Masa degeree ko public Administration yi [[Kennedy Sakuuri of Government]] [[Harvard Yuniveniti]]. O la gaa la Yale Sakuuri ko Managyement New Haven poɔ.<ref name=":2" /><ref name=":3">https://www.pbcgh.com/richard-akuoko-adiyia</ref> == Tonnɔɛ == Adiyiah da e la Finance Ɔfesa. O da e la chief Finance Ɔfesa ko United Nations Observer Mission in Georgia (UNOMIG).<ref name=":2" /><ref name=":3" /><ref name=":1" />A puoriŋ o da toŋ la Financial Controller toma ko GIHOC Distilleries Company Limited. Ba da kaa iri o la ka o e Chief executive Ɔfesa ko Produce Buying Company.<ref>http://pbcgh.com/executive-management</ref> == Pɔletese == Adiyiah da e la [[Wɔɔ paati|Wɔɔ Paate]] Mɛmba. Disembare 2008 poɔ, o da are la a [[2008 Ghana gyɛmaa zaa nuuri neɛbo]] a di. O naŋ da di a Ahafo Ano North kogi ane 16,080 nuuri yi a nuuri zaa naŋ e 31,196. O da e la begemaale die mɛmba ko [[Ahafo Ano North]] kogi yi 2008 te tɔ 2012.<ref name=":2" /> == Meŋ Nyɔvore ane O Kūū == Adiyiah da taa la pɔge ane Biiri banaare. O da e la kirista bie ane mɛmba ko Light House Church International.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> Adiyiah kpie o kpɛzie 30th Sentɔmbare 2022, o yuomo lezare ata ne ayɔpõĩ eŋɛ.<ref name=":0" /> == Sommo Yizie == lkswhp058tvdtsz6b3zzigr35x4rium Samuel Johnfiah 0 2485 63913 42549 2026-08-17T06:35:51Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63913 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q96762095}} '''Samuel Johnfiah''' (ba naŋ dɔge 9 Sentɔmbare 1952) e la Ghana pɔleteesa naŋ da e begemaale die mɛmba ko a [[Ahanta West Gbandige|Ahanta West gbandige]] a begemaale die anuu poɔ a Ghana republic anaare eŋɛ.<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20160506160914/http://ghanamps.gov.gh/mps/details.php?id=167</ref> == Nyɔvore piiluu ane Ganzanne == Ba da dɔge o la 9 Sentɔmbare 1952 poɔ. O baa la [[Hotopo]] naŋ be [[Western Region|Western Irigyiŋ]] poɔ, [[Ghana]]. O nyɛ la o National Diploma Gyɛneraa Dagerekɔlkya poɔ yi [[University of Ghana]] 1984 poɔ.<ref name=":0" /> O meŋ la nyɛ la o Executive Masters in Governance & Leadership (EMGL) yi [[Ghana Institute Management and Public Administration]] 2008 poɔ.<ref name=":0" /><ref name=":2">https://web.archive.org/web/20250125043404/https://ghanamps.com/mps/details.php/?id=167</ref><ref>https://www.linkedin.com/in/samuel-johnfiah-10aa9962/?originalSubdomain=gh</ref> == Dompole == Sɛre ka o na leɛ begemaala, ona da la a Dɛpete gyɛneraa maneŋgya ko Ahantaman Rural Bank.<ref name=":0" /> == Pɔletese == O politikal dompole piili la 2001 poɔ saŋa na onaŋ da wa di a 2000 Ghana Gyɛneraa Nuneɛ ka ba da so o eŋ 7 Gyɛnoɔre 2001 eŋɛ. Ona da la a begemaale die mɛmba naŋ areko a Ahanta West gbandige a begemaale die anuu poɔ a Ghana republic anaare eŋɛ.<ref>https://web.archive.org/web/20201024033152/https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/election2008/election.results.parliamentary.php</ref> Ba da ɛlɛte o la a 2008 Ghana gyɛneraa nuneɛ poɔ ne 20,871 nuneɛre yi a 38,798 nuuri zaa lantaa neɛ soŋ, naŋ manne ne 53.8%.<ref name=":0" /><ref name=":1">https://library.fes.de/pdf-files/bueros/ghana/10489.pdf</ref> Ba da ɛlɛte o la kyɛ bare Joseph Jones Amoah naŋ e [[Kataweɛ Paati|kataweɛ paati]] bie, Comfort Amoo naŋ e Democratic Freedom Party bie ane David Oscar Yawson naŋ e [[Nɔdaa paati]] bie. A bama da nyɛ la 24.21%, 4.61% ane 17.38% seŋ anaŋ tutaa lɛ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ.<ref name=":1" /> O lee la a kogi eŋɛ a 2012 Ghana gyɛneraa nuneɛ poɔ ko [[George Kwame Aboagye]] naŋ yi a kataweɛ paati. O e la wɔɔ paati mɛmba.<ref name=":2" /> A yuoni 2000 poɔ, Johnfiah da di la a gyɛneraa nuneɛ a e a begemaale die mɛmba ko a Ahanta West gbandige naŋ be a Western Irigyiŋ poɔ, Ghana. O da die la a [[wɔɔ paati]] yuori eŋɛ. O gbandige da paale la a begemaale die kogiri 9 na poɔ yi a kogiri 19 poɔ a wɔɔ paati naŋ da di ana nuneɛ na poɔ ko a [[Western Region|Western Irigyiŋ]], Ghana. A wɔɔ paati da di la begemaale die kogiri 99 yageroŋ yi a kogiri 200 poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20221116133229/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/index.php</ref> Ba da ɛlɛte o la ne 16,478 nuuri lantaa neɛ soŋ. A ŋaaŋ da manne ne la 60.90% yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ. Ba da ɛlɛte o la kyɛ bare William Cudjoe S. Kingsford naŋ e kataweɛ paati bie, Joseph A. Eddie Mensah naŋ e Nɔdaa paati bie, Joseph Kweku Arthur naŋ e People's National Convention bie, Eva Parker naŋ e National Reformed Party bie ane Joseph Jones Amoah naŋ e United Ghana Movement bie. A bama da nyɛ la 8,107, 1,358, 509, 416 ane 170 nuneɛre yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ seŋ anaŋ tutaa lɛ. A ama da manne ne la 30.00%, 5.00%, 1.90%, 1.50% ane 0.06% seŋ anaŋ tutaa lɛ yi a nuuri zaa lantaa neɛ soŋ.<ref>https://web.archive.org/web/20230104122516/https://ghanaelections.peacefmonline.com/pages/2000/western/209/index.php</ref> == Meŋɛ Nyɔvore == Johnfiah be la [[kultaa]] die ane biiri bayoɔbo. O e la [[Kiristabiiri|kiristabie]], a e [[Methodist Church]] mɛmba.<ref name=":2" /> == Sommo Yizie == tdk8dr24b96pa7av92jjm0hi9y4axk1 Martha K Koome (Lady Justice) 0 5281 63910 54360 2026-08-17T04:44:07Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63910 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q106641905}} '''Martha Karambu Koome''' (dɔgebo daare la 3 June 1960) e la Kenyan advocate pampana naŋ tona korɔ chief justice a Kenya kyɛ e a pɔge dɛndɛŋ soba naŋ be a post.<ref>https://www.standardmedia.co.ke/national/article/2001411079/martha-koome-selected-for-chief-justice-position</ref><ref>https://www.businessdailyafrica.com/bd/economy/jsc-nominates-martha-koome-as-kenya-s-next-chief-justice-3378710</ref> == <ref>https://web.archive.org/web/20231021065333/https://dev.zilojo.com/2020/kenyaforum/latest-articles/breaking-news-kenyas-first-female-chief-justice-on-the-brink-lady-justice-martha-koome</ref>Pampana Nyɔvore ane Ganzanne == Koome dɔgebo daare da la 3 June 1960 a Kithiu village, Meru District, Kenya. O da gaa la Lady Consolata Mugoiri Girls High School a Murang'a Teŋɛ.<ref>https://web.archive.org/web/20251205030057/https://olcmugoirigirls.sc.ke/</ref> O taa la LL.B. yineŋ a University naŋ be Nairobi, be o naŋ da nyɛ 1986. Koome da la gaa la Kenya Sakuuri naŋ kyaare Law a yuoni poɔ. O baare la a o master's degree (LL.M) naŋ be a public international law a University naŋ be London a 2010.<ref>https://citizentv.co.ke/news/profile-meet-martha-koome-who-is-set-to-be-kenyas-first-female-chief-justice-10714551/</ref> == Toma == Koome piili la a o legal toma kyaare a legal associate naŋ be Mathenge ane Muchemi Advocates, kyɛ da la wa piili a o law firm, ka a toma da e managing partner te ta 2003. Ba da vootu iri o la ka o e kansil mɛmba ko Law Society a Kenya (LSK) a 1993–1996.<ref>https://www.kbc.co.ke/lady-justice-martha-koome-to-be-interviewed-for-cj-post/</ref> == Sommo Yizie == e9dwmxyuxbglj73lcxzrr29ziseogxr David Dontoh 0 5366 63898 48468 2026-08-17T01:02:13Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63898 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q20966008}} '''David Kwame Dontoh''' (bɔgebo zie la 1964) ka ba maŋ̍ boɔle o ka ''Uncle David'', ''"Ghanaman" ane "Kofi Abranteɛ"'' (Kofi Gentleman), e la veteran Ghanaian actor ane television personality na starred naŋ̍ be local ane international films, drama, theatre ane stage productions. O da maŋ taa leɛroo kyaare television ane drama, te gaŋ̍ a zaa golden yuomo na be theatre a Ghana kyaare a 80s ane90s.<ref>https://web.archive.org/web/20131020060224/http://omgghana.com/kumawood-disgracing-ghana-david-dontoh/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150904073939/http://www.dailyguideghana.com/david-dontoh-caught-over-russia-bullet/</ref> == Obra Drama Kpaaroŋ̍ == Dontoh taa la bammo kyaare a o toma na e "Ghanaman", a lahɔrema kyaare a archetypal middle-aged Ghanaian na be a popular local comedy-drama series ''Ɔbra'' (Twi for "life"), na da sere saaŋ a 80s ane 90s. ''Ɔbra'' da piilee a da e ''Keteke'', a small theatre production na da aired kyaare Ghana Broadcasting Corporation (GBC) ko a rival ''Osofo Dadzie''. == Game Shows & Quizzes == * ''Agoro'' (1998 - 2008) * ''Agoro Fie'' (2011) * ''By The Fire Side'' == Films == Dontoh's sinii mine * ''Beasts of No Nation'' (2015) as Linguist * ''The Dead'' (2010) as The Chief * ''The Cursed Ones'' (2015) as Bar Tender. == Notable Projects == Dontohda e la memba ko Ghana National Theatre management team yuomo mine kyԑ da gaa peɛnnoo organisation a 2000. Ona la da piili a Ghana Union of Theatre Societies neŋ̍ Mr. Effah Nkrabea Darteh.<ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/david-dontoh-opens-acting-school.html</ref> O meŋ̍ e la nem-piilaa ko a Ghana Actors Guild a da e Guild's first secretary. O meŋ̍ da e la president ko a Ghana Concert Parties Union. Dontoh meŋ̍ da e la chairman ko a planning committee na da be a Ghana Music Awards yuomo mine.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Akufo-Addo-appoints-David-Dontoh-as-NFA-chair-Juliet-Asante-as-Executive-Secretary-820144</ref> == Yuomo mine == David Dontoh dɔgebo zie da la Gyegyeano, a koraa kaŋ̍a na be Cape Coast a Central Region of Ghana. O saa da e la teacher, writer ane a agricultural officer neŋ̍ specialism kyaare vegetable farming ane animal husbandry. O ma - Elizabeth Victoria Ackon Green (Efua Beduwa) - meŋ da e la fish monger. David Dontoh piili la a o acting toma kyɛ da naŋ̍ kpeɛra neŋ̍ a o aunt na da be Dansoman. A daraata ko USAID, Olean Hess naŋ toŋ neŋ Dontoh's aunt a wagere na o naŋ da gaa a yiri a da nyɛ a o gɔɔloŋ̍ kyaare art. A Dontoh da sage ne la 70 illustrations kyaare Olean Hess' new book, ''Agriculture'' ''na be Tropics'', na da naŋ̍ taa yɔɔbo mine. == Sakuuri == David Dontoh's primary education da be la saku-gyamaa na da be a Cape Coast, Winneba, ane Abakrampa a Central Region of Ghana. O da toŋɛɛ amateur productions a o secondary school daare. O da taa la a o secondary education a Apam Senior High School. O da zanɛɛ science, English ane poetry. Yuomo mine na da pare a o da taa bammo gyamaa yi a acting scene, a o co-actor a saŋa naŋ - Grace Omaboe (Maame Dokono) of ''Obra'' fame - da kpaa o la ka o da nyɛ formal qualifications na be theatre ane drama yi o na da di baare a Best Actor Award a 1984. Dontoh paaŋ da zanne la Drama ane Theatre a School na kyaare Performing Arts University of Ghana yi 1985 ane 1988, ka o zankpoŋ̍ da e playwriting a da nyԑ diploma. == Nyɔvooroŋ == David Dontoh kulee Rebecca Dontoh. Ba da taa biiri bata, noba bayi da taa soobo ko Jojo ane Ewurama. Yele mine yi la kyaare a Grace Omaboe (Maame Dokono) yuomo anaare mine poɔ ba naŋ̍ da laŋ̍ taa a naŋ̍ maale drama kpaaroŋ̍ na e ''Obra''. Yi a acting toma puoriŋ, Dontoh meŋ da e la poet, scriptwriter, dramatist, playwright (television ane screenplay), composer, singer, songwriter, painter, sculptor, graphic illustrator, etc. O da ŋ̍mɛ la yiel-gyamaa kyɛ da sɛge 300 poems na da be Fanti, Twi ane English. Ona la a board chairman ko a Ghana National Film Authority paala ba na da maale. Ona meŋ da la a gyaagyi ko a Ghana 48 hours film competition. == Filimogeraafi == === Film === {| class="wikitable" !Year !Film !Role !Notes |- |1983 |''Kukurantumi: Road to Accra'' |Bob | |- |1989 |''Heritage Africa'' | | |- |1991 |''Sika Sunsum'' |Jimmy Cash |Direct-to-video |- |1993 |''Confessions'' |Paa Kwesi |Direct-to-video |- |1996 |''Deadly Voyage'' |Bob | |- |1998 |''Victim of Love'' | |Direct-to-video |- |2004 |''Welcome Home''' |Taxi Driver | |- |2006 |''No Time to Die'' |Asante | |- |2010 |''The Dead'' |The Chief | |- |2011 |''Ties That Bind'' |Koo | |- |2012 |''Kweiba'' |Father | |- |2013 |''The Dead 2: India'' |The Chief | |- | rowspan="4" |2015 |''Pieces of Me'' |Board Member |Direct-to-video |- |''Beasts of No Nation'' |Linguist | |- |''Chronicles of Odumkrom: The Headmaster'' |Mr. Brown | |- |''The Cursed Ones'' |Bar Tender | |- |2016 |''Like Cotton Twines'' |Father Baani | |- |2019 |''Smoke Screen'' |Uncle Debrah | |- | rowspan="2" |2020 |''Coming to Africa'' |Monte | |- |''Lagos to Oslo'' |Professor Obiora | |- |2021 |''Freedom and Justice'' |President |Drama |- |2023 |''Coming to Africa: Welcome to Ghana'' | |Comedy / Drama / Romance |- |2024 |''The Groomsmen'' | |Drama |} === Teevi === {| class="wikitable" !Year !Film !Role !Notes |- |1996 |''Screen Two'' |Bob |Episode: ''"Deadly Voyage"'' |- |2017 |''Beat'' |Mr. Ntim | |} == Gyerema mine ane Kyɔtaɛ == * Best Actor ECRAG Award 1984,1989 and 1992 * Best Supporting and World Centenary of Film, Ghana Film Award 1999 * PAM African Film Festival * Ghana Peace Award (2017) == Ziiri mine sommo == * National Film Authority Official Website Archived 2022-06-14 at the Wayback Machine == Sommo Yizie == [[gbuli:dagaare]] [[gbuli:gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Nensaala]] [[Gbuli:dɔɔ]] [[Gbuli:dɔɔloŋ]] 0rsbt7dn8mngcnilx7z9l5cbbsno0dw Asafo 0 6777 63894 61185 2026-08-16T23:42:44Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63894 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q720373}} [[Duoro_kɔre:Asafo_no_1_company_flag.jpg|thumb|Asafo flag, No. 1 Company]] '''Asafo''' e la lesiri zɔɔzɔreba kpaaroŋ naŋ be Akan culture, kyaare a ba lineal descent.<ref>{{cite journal|url=https://pdfs.semanticscholar.org/72fc/667b123a59e90491d9bb2597bdb89ee407f6.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215081331/https://pdfs.semanticscholar.org/72fc/667b123a59e90491d9bb2597bdb89ee407f6.pdf|url-status=dead|archive-date=2020-02-15|title=A tale of two polities: socio-political transformation on the Gold Coast in the Atlantic World|journal=Australasian Historical Archaeology|volume=27|first=Christopher R.|last=DeCorse|author2=Sam Spiers|page=36|date=2009|s2cid=67755840}}</ref> A yelbiri yizie la {{lang|ak|sa}}, muni la zɔɔre, ane fo{{lang|ak|fo}}, muni meŋ la noba. A lesiri yelboɔraa ko a Asafo companies da la a teŋɛ maale guubu. Yi yele nyaabo yi European colonial powers kyaare a Gold Coast (pampana-day Ghana), a Fante, naŋ kpeɛrɛ a coastal region, da maalɛɛ complex version yele kyaare a social ane political organization naŋ be a martial principles, ane saakonnoŋ yele kyaare visual art,<ref name="twi.bb">{{cite web|url=http://www.twi.bb/akan-asafo.php|title=Asafo Companies|publisher=twi.bb|access-date=23 April 2012}}</ref> te paale flag banners neŋ figurative scenes,<ref name="Casely-Hayford">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=eXZd_oDMkeI|author=Casely-Hayford, Gus|author-link=Gus Casely-Hayford|title=Gus Casely-Hayford on Fante Asafo Flags – Artist & Empire|publisher=Tate|date=4 February 2016|via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Uh2XaqB_pl0|title=Asafo Flags: Stitches Through Time|work=Heni Talks|date=24 April 2018}}</ref> kyɛ naŋ taa yele mine gɔɔloŋ kyaare yelkorɔ kpaare sere bee sekpɔgere .<ref>Ong, Jyni, [https://www.itsnicethat.com/articles/asafo-flags-fante-people-misc-110918 "Asafo flags embody cultural meanings and narratives from Ghana’s Fante people"], ''It's Nice That'', 11 September 2018.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.asafoflags.com/post/posuban-shrines-of-ghana#:~:text=Posuban%20shrines%20are%20traditional%20fortified,%E2%80%9Cban%E2%80%9D%20meaning%20a%20fortification.|title=Posuban Shrines of Ghana|website=Asafo Flags|date=2 March 2023|access-date=25 December 2023}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.culturalencyclopaedia.org/posuban-fante-military-shrines|title=Posuban: Fante Military Shrines|first=Désiré|last=Eli-Zafoe|encyclopedia=The Cultural Encyclopaedia|access-date=25 December 2023}}</ref> == Asafo societies kyaare a Gold Coast == === Elmina === [[Duoro_kɔre:Asafo_No._4_Wombir_post.JPG|thumb|{{lang|ak|Posuban}} of Asafo company No. 4 Wombir in [[Elmina]].]] [[Duoro_kɔre:Asafo_No._1_Ankobea_post.JPG|thumb|{{lang|ak|Posuban}} of Asafo company No. 1 Ankobea.]] [[Duoro_kɔre:Asafo_No._10_Akrampafo_flag.JPG|thumb|Flag of Asafo company No. 10 Akrampafo, also known as the ''Vrijburgers'', which is written (white-on-white, so difficult to see) on the white part of the flag.]] A [[Elmina]], Asafo companies da la a 18th century piiluu soba yi a kyɔɔtaare naŋ be a Elmina naŋ da tona yi a 17th century. A iri baroo a Asafo companies a Willem Bosman's {{lang|nl|Nauwkeurige beschrijving}} (1703) da gaaɛ a academic Harvey Feinberg kyaare a baaroo ko a companies da ba maale taa tona yi a bebiri na.{{sfn|Feinberg|1989|p=105}} A ŋaa da taa la kyilluu a 18th century sogaŋ, be a wards sere ata naŋ da nyɛ sommo neŋ wards paala sere anaare naŋ taa new immigrant kpaaroŋ sere ata a Elmina.{{sfn|Feinberg|1989|p=105}} * No. 1 {{lang|ak|Ankobea|italics=no}} (also {{lang|ak|Ankobia|italics=no}}) * No. 2 {{lang|ak|Akyemfo|italics=no}} (also {{lang|ak|Akim|italics=no}}) * No. 3 {{lang|ak|Akyem-Nkodwo|italics=no}} (also {{lang|ak|Encodjo|italics=no}}) * No. 4 {{lang|ak|Wombir|italics=no}} (previously {{lang|ak|Assamfoe|italics=no}}, {{lang|ak|Appendjafoe|italics=no}}) * No. 5 {{lang|ak|Abese|italics=no}} (also {{lang|ak|Abesi|italics=no}}) * No. 6 {{lang|ak|Alatamanfo|italics=no}} (also {{lang|ak|Allade|italics=no}}, {{lang|ak|Adjadie|italics=no}}) * No. 7 {{lang|ak|Eyampa|italics=no}} A 19th century, Asafo companies sere ata da paalɛɛ a ayɔpoi ana naŋ tona: * No. 8 {{lang|ak|Brofomba|italics=no}} * No. 9 {{lang|ak|Maa wore|italics=no}} * No. 10 {{lang|ak|Akrampafo|italics=no}} === Cape Coast === A [[Cape Coast]] (Oguaa traditional area) dasaŋa asafo companies ayoɔbo la bebe: {{lang|ak|Bentsir}}, {{lang|ak|Anaafo}}, {{lang|ak|Ntin}}, {{lang|ak|Nkum}}, {{lang|ak|Brofomba}}, {{lang|ak|Akrampa}} ane {{lang|ak|Amanful}}. A company kaŋa zaa taa la wederoŋ neŋ a superior captain ("{{lang|ak|Supi}}") naŋ paale a {{lang|ak|Supi}} la a captain ("{{lang|ak|Safohen}}"). A wederɛ ko a asafo companies la a {{lang|ak|Tufuhen}}, meŋ naŋ taa sɛgere {{lang|ak|Twafohen}} bee {{lang|ak|Twaafohen}}<ref>Baah-Acheamfour, Kwaku, [https://allafrica.com/stories/200808251181.html "Ghana: Heroes Are Better Honoured Alive"], ''[[AllAfrica]]'', 25 August 2008.</ref><ref>Asmah, Kobby, and Timothy Gobah, [https://www.graphic.com.gh/news/general-news/be-neutral-professional-political-parties-urge-stakeholders.html "Be neutral, professional — Political parties urge stakeholders"], ''Graphic Online'', 15 September 2016.</ref> (master of arms),<ref>Elicot Nana Kweku Okyere III, [https://elicotgroup.wordpress.com/2021/07/02/the-tufohen-stool-of-oguaa-traditional-areathe-general-commander-of-the-state-master-of-arms-of-the-seven-asafo-companies-in-oguaa/ "THE TUFOHEN STOOL OF OGUAA TRADITIONAL AREA (The General Commander of the State & Master of Arms of the Seven Asafo Companies in Oguaa)"], ''Oguaa in perspectives'', 2 July 2021.</ref> naŋ e a General Captain k'o ferebo toma e orders and directing affairs if war breaks out.<ref>[http://capecoast.ghanadistricts.gov.gh/?arrow=atd&_=50&sa=2655 Cape Coast metropolitan Assembly.]</ref> The asafo companies feature largely in the [[Fetu Afahye]] festival of Cape Coast, held annually on the first Saturday of September.<ref>Paintsil, David Allan, [http://thechronicle.com.gh/oguaa-to-showcase-potential-of-traditional-warriors-in-2012-fetu-afahye/ "Oguaa to showcase potential of traditional warriors…in 2012 Fetu Afahye"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006075050/http://thechronicle.com.gh/oguaa-to-showcase-potential-of-traditional-warriors-in-2012-fetu-afahye/|date=6 October 2014}}, ''The Chronicle'' (Ghana), 11 May 2012.</ref> == Waaloŋ sere == A asafo company kaŋa zaa taa la suuruŋ waaloŋ sere na da taa dasaŋa mine kaŋa bimmu.<ref>Du Toit, Herman (ed.), [https://books.google.com/books?id=bfUZBwAAQBAJ&pg=PA118 ''Pageants and Processions: Images and Idiom as Spectacle''], Cambridge Scholars Publishing, 2009, p. 118.</ref> Esi Sutherland-Addy da taa la iruuŋ ko a Oguaa aŋa:<ref>Sutherland-Addy, Esi, [https://web.archive.org/web/20150527122659/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/Institue%20of%20African%20Studies%20Research%20Review/1998v14n2/asrv014002002.pdf "Women and Verbal Arts in the Oguaa-Edina Area"], ''Research Review (NS)'', Vol. 14, No. 2 (1998), p. 7.</ref> * No. 1. {{lang|ak|Bentsir}} – red * No. 2. {{lang|ak|Anafo}} – blue and white * No. 3. {{lang|ak|Ntsin}} – green * No. 4. {{lang|ak|Nkum}} – yellow * No. 5. {{lang|ak|Amanful}} – wine and black * No. 6. {{lang|ak|Abrofomba}} ({{lang|ak|Brofo Nkoa}}) – white * No. 7. {{lang|ak|Ankrampa}} – white and black == Nimitɔɔre Kannoo == * {{cite book |last=Anderson |first=George Jnr |url=https://www.researchgate.net/publication/320264773 |title=Colonial Heritage, Memory and Sustainability in Africa |date=2016 |publisher=Langaa RPCI |isbn= |editor-last=Mawere |editor-first=Munyaradzi |chapter=Akan Asafo Company: A Practical Model for Achieving True African Liberation and Sustainable Development |editor2=Tapuwa R. Mubaya}} * {{cite book |last=Casely-Hayford |first=Augustus Lavinus |author-link=Gus Casely-Hayford |url=https://eprints.soas.ac.uk/32194/1/Casely-Hayford_1702.pdf |title=A Genealogical History of Cape Coast Stool Families |date=1992 |publisher=The School of Oriental and African Studies}} PhD Thesis. * {{cite journal|url=https://www.cambridge.org/core/journals/africa/article/fante-asafo-a-reexamination/A13EE0A5A1F3B1D3764BFA4831E22189|title=The Fante ''Asafo'': a Re-examination|first=Ansu|last=Datta|journal=Africa|volume=42|issue=4|date=October 1972|pages=305–315|publisher=Cambridge University Press|doi=10.2307/1158498|jstor=1158498|s2cid=144209815|url-access=subscription}} * {{cite journal|url=http://www.jstor.org/stable/180884|title=The Asafo System in Historical Perspective|last=Datta|first=Ansu K.|author2=R. Porter|journal=[[The Journal of African History]]|volume=12|number=2|date=1971|pages=279–97|doi=10.1017/S0021853700010689|jstor=180884|s2cid=143911820|access-date=18 September 2020|url-access=subscription}} * {{cite book |last1=Feinberg |first1=Harvey M. |url=https://books.google.com/books?id=3SELAAAAIAAJ |title=Africans and Europeans in West Africa: Elminans and Dutchmen on the Gold Coast During the Eighteenth Century |publisher=American Philosophical Society |year=1989 |isbn=9780871697974 |location=Philadelphia}} * {{cite journal|jstor=216597|title=The Cape Coast Asafo Company Riot of 1932|last1=Shaloff|first1=Stanley|journal=The International Journal of African Historical Studies|year=1974|volume=7|issue=4|pages=591–607|doi=10.2307/216597}} * {{cite book |last1=Van der Meer |first1=Dirk |url=http://members.casema.nl/dirkvandermeer/goudkust/goudkust.htm |title=De goudkust na de slavenhandel: Plannen om de Nederlandse Bezittingen ter kuste van Guinea rendabel te maken |publisher=Universiteit Utrecht |year=1990 |location=Utrecht |access-date=2012-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001606/http://members.casema.nl/dirkvandermeer/goudkust/goudkust.htm |archive-date=2016-03-04 |url-status=dead}} * {{cite journal|last1=Yarak|first1=Larry W.|year=2003|title=A West African Cosmopolis: Elmina (Ghana) in the Nineteenth Century|journal=Seascapes, Littoral Cultures, and Trans-Oceanic Exchanges|url=http://www.historycooperative.org/proceedings/seascapes/yarak.html|access-date=23 April 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329042920/http://www.historycooperative.org/proceedings/seascapes/yarak.html|archive-date=29 March 2010}} == Meŋ kaa kyɛ == * [[Akan chieftaincy]] == Sommo Yizie == {{Reflist|30em}} == Ziiri mine liŋkiri == * [https://web.archive.org/web/20190227223209/http://www.twi.bb/akan-asafo.php twi.bb Online dictionary for the Twi language of the Akan people of Ghana in West Africa.] * [https://www.youtube.com/watch?v=GpFVeWPQCAQ Fetu Afahye Festival 2010 2/2 Chiefs arrive, YouTube.] * Brian L. Perkins (10 January 1994), [http://digitalcollections.sit.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1001&context=african_diaspora_isp "Traditional Institution in Coastal Development: Asafo Companies in Cape Coast History"], DigitalCollections@SIT, African Diaspora Collection. * Ella Jeffreys, [https://web.archive.org/web/20240513191850/https://eprints.soas.ac.uk/37840/1/Jeffreys_2022.pdf "War People: A Cultural History of Violence among the Fante Asafo"] (PhD thesis). [[SOAS, University of London]], 2021. [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:Ghana]] bwb75asntfzf7fqb3i6a5rkb7bkeb7q Cuisine of Liguria 0 7320 63897 63447 2026-08-17T00:48:22Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 63897 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q47175}} '''Ligurian cuisine''' e la bonditɛɛtɛɛ naŋ yi culinary saakompare bondirii a Liguria, a northwestern irigyin a Italy poɔ, naŋ maŋ di yipɔge bondimaale boma a maale ne. (a ŋa preboggion, wild danyaga naŋ poɔ), ane ka ba maŋ di a yi ne a ziiri mine wagere naŋ pare, a Ligurians maŋ nyɛ daa yaga. (Ka a mine la Sardinian pecorino, naŋ e a bone na kaŋa ba naŋ maŋ de maale pesto).. == Overview == Liguria e la bondirii noba naŋ baŋ a yi a danyaga ane a zɛvaare anaŋ taa ( ka a la e mane bondirii ) a o cuisine poɔ. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Cuisine_of_Liguria#CITEREFPiras2000</ref>Savory pies yuori yaare la, ka maŋ laŋ ne vaare ane artichokes a pãã poɔ ne cheeses, biroŋ curds, ane gyɛlɛ. Gyanlee ane olive kãã meŋ maŋ poɔ. A yi saase naŋ ba kyɛbe a maale ne wheat kɔɔbo a Ligurians maŋ de la chickpeas a {{lang|it|[[farinata]]}} poɔ ane polenta-like {{lang|it|panissa}}. == Waaloŋ == Ligurian cuisine maŋ taa la geomorphological waalo a o kpɛ zie.<ref>http://web.tiscali.it/EditFFE/books/cuciniera_prefa.htm=JP</ref> Ba maŋ de la maŋ naŋ yi a mane maale ne ane mɔnɛne ane nɛne meŋ.<ref>http://web.tiscali.it/EditFFE/books/cuciniera_prefa.htm=JP</ref>Ligurian cuisine taa la tɛɛtɛɛloŋ tenne gyamaa poɔ a yi ba yaako yeleere a yi irigyin. Ligurians maŋ maale bonditɛɛtɛɛ a yi a zeɛre boma na naŋ bebe ka a mine zommo, ane danyaga ka maŋ eŋ mɔnɛne meŋ. <ref>http://web.tiscali.it/EditFFE/books/cuciniera_prefa.htm=JP</ref>Ligurians maŋ lanne la a nɛne a yi a danyaga na naŋ bebe a poɔ ne zɛvaare naŋ veɛlɛ tɛɛtɛɛ.<ref>http://web.tiscali.it/EditFFE/books/cuciniera_prefa.htm=JP</ref> == Starters (''antipasti'') == * Acciughe sotto sale * Barbajuan * Farinata bianca * Farinata con il cipollotto * Farinata con cipollotto e boraggine * Farinata con il rosmarino * Farinata di ceci * Farinata di zucca * 'e fugasette * Focaccia con il formaggio<ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/ricette/ricette_liguria/focaccia-formaggio.php</ref> * Genoan focaccia<ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/ricette/focaccia.php</ref> * Focaccia con le cipolle * Focaccia con le olive * Frittelle di lattuga, friscioeu, o friscioli<ref>http://www.bordighera.net/friscioi.htm</ref> * Panissa(it) * Pissaladière (with anchovies) * Polpettone di melanzane * salame di Sant'Olcese * Sardenaira is only made with fish oil, without using anchovies nor sardines. * Testaieu * Testaroli * Torta pasqualina * Antipasto di funghi * Antipasto misto di mare * Antipasto misto ligure (con specialità locali dell'entroterra) * Biscotti salati * Crocchette di patate (impanate e fritte) * Cuculli, frittelle di farina di ceci * Farinata con i bianchetti (in dialetto gianchetti) * Focaccia con le patate * Focaccia ripiena * Fritelle di cipolla * Frittelle di pastella con fiori di zucca * Frittelle di pastella con fiori zucca e pesce (bianchetti, ecc.) * Gattafin<ref>https://web.archive.org/web/20090511070423/http://www.ilgiornaledelcibo.it/ricette/ricetta-scheda.asp?id_ricetta=2203&scheda=Gattafin</ref> * Insalata di polpo * Mortadella nostrale * Mostardella di Sant'Olcese<ref>https://santolceseinforma.wordpress.com/2012/04/09/la-sagra-della-mostardella-a-vicomorasso/</ref> * Mousse di funghi * Olive marinate * Pizza bianca con patate e fagiolini * Polpettine fritte * Polpo e patate * Salsicce di Pignone * Sgabei * Torta baciocca, di patate e cipolle * Torta di bietole * Torta di carciofi * Torta di patate * Torta di riso * Torta di trombette * Torta di zucca * Torta verde mista * Verdure ripiene (con verdure o carne e verdura) * == Sauces == * Apple vinegar <ref>https://web.archive.org/web/20241211140702/http://www.ambientel.regione.liguria.it:8080/terragir/Read?class=Prodotto&id=1</ref>varietà di aceto * Aggiadda<ref>https://web.archive.org/web/20260720225901/http://www.vegiazena.it/cucina/cucina02.htm</ref> * Aglié<ref>https://web.archive.org/web/*/http://www.liguriadamangiare.it/aglie-agiadda-aglio-e-mortaio/</ref> * Machetto or anchovy paste<ref>http://blog.giallozafferano.it/cucinarcantando/machetto-alla-ligure-la-pasta-di-acciughe/</ref> * Pesto with basil * Marò * Ragù bianco * Ragù di coniglio * Ragù di selvaggina (cinghiale, lepre, cervo, ecc.) * Ragù genovese, u toccu * Salsa di noci * Salsa di tartufo * Salsa verde * Sugo ligure<ref>http://www.ricette-tipiche.com/rc454_'tocco'-Di-Funghi.htm</ref> * Sugo di funghi * Sugo con olive "taggiasche" * Sugo di pesce == Pasta, mui ane zeɛre == * Battolli * Bavette * Bricchetti * Corzetti * Fidelini * Gnocchi * Gran pistau<ref>https://web.archive.org/web/20130413141027/http://www.liguriadamangiare.it/tag/val-nervia/</ref> * Lasagne with pesto * Lasagne alla ligure * Lasagnetta di pesce * Linguine * Mandilli<ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/ricette/ricette_liguria/mandilli_de_saea.php</ref> * Mescciüa * Minestrone alla genovese * Pane cotto * Panigacci * Pansoti * Pappardelle * Penne * Ravioli alla ligure (con "tuccu a-a zeneize") * Ravioli di borragine * Risotto ai carciofi * Risotto ai frutti di mare * Risotto ai funghi * Risotto con sugo di trombette * Scocuzzù * Taglierini * Trenette * Trofie * Zembi d'arzillo, fish ravioli<ref>https://web.archive.org/web/20110406232948/http://liguriadamangiare.it/tag/zembi-darzillo</ref> * Zemin di ceci == Zommo == * Acciughe a salamoia poɔ, dissalate, sott'olio * Acciughe ripiene * Baccalà al verde * Bagnun * Boghe in scabeccio<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Link_rot</ref> * Brandacujun * Buridda * Cappon magro * Cicciarelli di Noli<ref>http://www.svdonline.it/9258/i-cicciarelli-di-noli/</ref> * Ciuppin<ref>http://www.ricette-tipiche.com/rc424_Ciuppin-(passato-Di-Pesce).htm</ref> * frexieoi de bacalà<ref>http://www.bordighera.net/frittelledibaccala.htm</ref> * Gianchetti * Rossetti * Mosciame * Muscoli alla m * Mediterranean mussel.<ref>http://cucina.corriere.it/cucinatipici/liguria/156/mitili-o-muscoli-golfo-la-spezia_0c86b9bc-1b00-11df-af4a-00144f02aabe.shtml</ref> * Stuffed mussels * Pignurin alla salsa di pomodoro<ref>http://www.bordighera.net/pignurinallasalsadipomodoro.htm</ref> * Seppie in zimino<ref>https://web.archive.org/web/20241211142113/http://www.tiraccontounaricetta.it/public/Seppie_con_le_biete_in_zimino.asp</ref> * Seppie alla spezzina<ref>https://web.archive.org/web/20241211142113/http://www.tiraccontounaricetta.it/public/Seppie_con_le_biete_in_zimino.asp</ref> * Stoccafisso accommodato * Tonno alla genovese<ref>https://web.archive.org/web/20241211142113/http://www.tiraccontounaricetta.it/public/Seppie_con_le_biete_in_zimino.asp</ref> == Nɛmɛ == * Roasted lamb<ref>http://www.ricettepercucinare.com/ricetta_ligure-capra_con_i_fagioli.htm</ref> * Asado * Capra e fagioli * Capretto * Carne alla ciappa * Cima<ref>http://www.bordighera.net/cima.htm</ref> * Coniglio alla ligure * Coniglio alla sanremese * Cinghiale alla ligure con polenta<ref>http://www.panperfocaccia.eu/forum/viewtopic.php?f=2&t=9683</ref> * Boar meat<ref>http://www.bordighera.net/cinghiale.htm</ref> * Fratti<ref>https://web.archive.org/web/20150626183108/http://cucinaligure.hostinggratis.it/index.php?option=com_garyscookbook&Itemid=53&func=detail&id=163</ref> * Fricassea di pollo alla ligure<ref>http://www.gustissimo.it/ricette/pollame/fricassea-di-pollo-alla-ligure.htm</ref> * Frizze from Val Bormida, liver and pork sausage<ref>https://web.archive.org/web/20120928075808/http://www.liguriadamangiare.it/tag/valbormida/</ref> * Gallo nero della val di Vara * Giancu e negru (Bianco e nero), fritto misto alla genovese di frattaglie d'agnello note come (coratella)<ref>https://www.facebook.com/LaCucinaRuraleItaliana</ref> * Prosciutto di Castelnuovo Magra * Rostelle<ref>http://www.bordighera.net/rostelle.htm</ref> * sanguinaccio (berodo) * Game meats (such as venison, roe deer, hare)<ref>http://www.parks.it/prodotti.tipici/dettaglio_prodotto.php?id_prodotti=2404</ref> * Stecchi fritti * Tacchino alla storiona<ref>http://ricette.donnamoderna.com/stecchi-fritti</ref> * Head cheese * Trippa alla genovese<ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/ricette/tacchino.php</ref> * Sbira * Trippa fritta * Insalata di Trippa * Vitello all'uccelletto * Zucchine ripiene alla ligure<ref>http://ricette.giallozafferano.it/Zucchine-ripiene-alla-Ligure.html</ref> == Zɛvaare == * Asparago violetto of Albenga and Perinaldo * Borage * zucchini flower * Perinaldo artichokes * Carciofo violetto d'Albenga * Cavolo lavagnino o Bronzino di Lavagna * Condiglione * Common bean of Badalucco * Common bean of Pigna * Common bean of Conio * Cabbage * Quarantine potato<ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/prodotti_tipici_genova.php#quarantina</ref> * Preboggion * Scorzonera * Segranna<ref>http://blog.giallozafferano.it/crisemaxincucina/insalata-di-sedano-e-parmigiano-ricetta-raffinata/</ref> * Truffles from Val Bormida * Verdure ripiene,<ref>http://www.buttalapasta.it/articolo/cucina-ligure-le-verdure-ripiene/3989/</ref><ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/ricette/ricette_liguria/ripieni.php</ref> * Pumpkin from Rocchetta Cengio * Pumpkin from trombetta d'Albenga * Courgette from alberello di Sarzana == Cheeses == * Brös * Caprino cheese * Casareccio di Gorreto<ref>https://web.archive.org/web/20120914182640/http://www.formaggio.it/casarecciogorreto.htm</ref> * Formaggetta della Val Graveglia,<ref>https://web.archive.org/web/20121206020507/http://www.ars-alimentaria.it/ars/scheda.jsp</ref><ref>http://www.prodottitipici.com/prodotto/10450/formaggetta-savonese-di-stella-della-valle-stura.htm</ref> * Formaggetta della Val di Vara * Formaggetta Savonese * Mozzarella di Brugnato * Brutto ma buono di Brugnato * Vaise * Giuncata * Mollana * Prescinsêua cheese * Ricotta ligure (Recottu)<ref>https://web.archive.org/web/20120914182703/http://www.formaggio.it/ricottaligure.htm</ref> * San Sté<ref>http://www.valdaveto.net/documento_640.html</ref> * Tuma nay yi brigasca sheep * Toma di Mendatica dell'Alta Valle Arroscia == Tewɔmɔ == * Apricots naŋ yi Valleggia (Quiliano), * Fresh ane dried Chestnuts naŋ yi Calizzano ane Murialdo * Cherries from Sarzana and Castelbianco * Apples, * Grapes<ref>https://web.archive.org/web/20120815144420/http://enoteca-sommelier.blogspot.it/2009/11/abbinamento-vini-con-dolci-e-frutta.html</ref> == Desserts == * Baxin * Biscotti del Lagaccio<ref>http://www.ricette-tipiche.com/rc496_Biscotti-Del-Lagaccio.htm</ref> * Amaretto(it) * Canestrelli * Castagnaccio * Castagnole * Cubaite * Angel wings<ref>http://www.ricette-tipiche.com/rc120_Bugie.htm</ref> * Dragée * Gelato alla Mimosa * Latte dolce<ref>http://ricette.donnamoderna.com/latte-brusco</ref> * Mescolanza * Michetta di Dolceacqua<ref>http://www.liguriainfo.it/festa-michetta-dolceacqua/</ref> * Olandesina * Genoa cake * Panera * Risiny * Sacripantina * Spongata * Amaretti di Sassello * Anicini<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Cuisine_of_Liguria#cite_ref-55</ref> * Baci di Sanremo * Baci della Riviera (i più noti sono quelli di Alassio, ma ne esistono molte altre varianti) * Baci di dama * Biscotti alla lavanda<ref>http://www.ideericette.it/ricetta-biscotti-alla-lavanda/</ref> * Brioche Falstaff * Buccellato di Sarzana * Canditi di Genova * Canestrello di Montoggio<ref>http://www.ricette-tipiche.com/rc499_Croccante-Di-Mandorle.htm</ref> * Cioccolato genovese * Croccante di mandorle * Cubaite * Focaccia dolce di Sarzana * Frittelle di mele<ref>http://www.bordighera.net/frittelledimele.htm</ref> * Frittelle di San Giuseppe * Frutta farcita al caramello * Gelato "Paciugo" * Chestnut Gelato * Gobeletti<ref>http://www.torta-di-mele.it/i-gobeletti-o-cobeletti.html</ref> * Pane del marinaio<ref>http://www.ligucibario.com/alfabeto_del_gusto/pane-del-marinaio-o-del-pescatore/</ref> * Quaresimali<ref>http://www.buttalapasta.it/articolo/ricette-dolci-i-quaresimali/14041/</ref> * Ravioli dolci<ref>http://www.bordighera.net/raviolidolci.htm</ref> * Camogliesi al Rum * Chocolate salami * Salame dolce alla marmellata * Salamella di cioccolato e biscotto * Sciuette di Varese Ligure * Torta di riso dolce * Torta di Mazzini * Torta Zena * Dragiate<ref>https://books.google.com/books?id=O5yRAwAAQBAJ&dq=zuccherini+genovesi&pg=PT66</ref> == Bonnyuuri == * Beer<ref>http://www.tu6genova.trovagenova.it/birra-artigianale-liguria.htm</ref><ref>http://www.saporetipico.it/prodottotipico483/liguria/birradisavignone.html</ref> * Rose syrup from Valle Scrivia<ref>https://web.archive.org/web/20131004154705/http://www.civiltacontadina.it/modules/recette/article.php?storyid=99</ref> * Amaretto di Portofino * Amaretto di Sassello<ref>http://www.prodottitipici.it/guide/liquori-tipici-liguria/</ref> * Amaro Camatti * Amaro Santa Maria al Monte * Basilichito * Chinotto<ref>http://www.lurisia.it/?page_id=1240</ref> * Distillato di prugna di Varese Ligure<ref>http://www.terredilunigiana.com/valdivara/distillatovarese.php</ref> * Erba Luisa or Cedrina * Grappa delle Cinque Terre * Limonata di Portofino * Limoncino delle Cinque Terre * Basil liquor<ref>http://genova.erasuperba.it/rubriche/ricette-genovesi-liquore-basilico</ref> * Perseghin * Cider * Sambuca === Wines naŋ yi Imperia province === * Ormeasco * Pigato * Rossese di Dolceacqua * Rossese di Dolceacqua superiore * Vermentino * Moscatello di Taggia === Wines naŋ yi Savona province === * Lumassina<ref>http://www.agriligurianet.it/en/vetrina/prodotti-e-produzioni/vino/prodotti-tipicivino/item/310-vino-lumassina-mataossu.html</ref> * Pigato * Rossese d'Albenga * Vermentino * Granaccia<ref>http://www.aziendamassaretti.it/vini-tipici-liguria-cascina-massaretti/granaccia/</ref> * Nostralino di Finalborgo === Wines naŋ yi Genoa province === * Bianchetta Genovese * Bianco Tigullio * Bianco frizzante del Tigullio * Bianco di Coronata * Ciliegiolo del Tigullio * Ciliegiolo novello del Tigullio * Moscato del Tigullio<ref>https://web.archive.org/web/20241211145514/https://www.100vino.it/index.php?/archives/165-E-il-Golfo-del-Tigullio-Moscato-Doc-il-Vino-ligure-dellanno.html</ref> * Polceverasco * Rosso del Tigullio * Spumante del Tigullio * Vermentino del Tigullio * Corochinato === Wines naŋ yi La Spezia province === * Albarola * Bianco di Luni * Bianco di Levanto * Cinque Terre<ref>http://www.mangiareinliguria.it/ita/vini/cinque_terre.php</ref> * Novello di Levanto * Rosso di Levanto * Rosso di Luni * Rosso riserva di Luni * Sciachetrà * Vermentino di Luni == Meŋ la nyɛ == * [[https://en.wikipedia.org/wiki/File:Flag_of_Italy.svg|link=|alt=flag|border|class=noviewer|32x32px]]Italy portal * [[https://en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|alt=icon|class=noviewer|32x32px]]Food portal * [[https://en.wikipedia.org/wiki/File:Goblet_Glass_(Banquet).svg|link=|alt=|class=noviewer|28x28px]]Drink portal * Italian cuisine * Cuisine of Abruzzo * Apulian cuisine * Arbëreshë cuisine * Emilian cuisine * Lombard cuisine * Cuisine of Mantua * Cuisine of Basilicata * Neapolitan cuisine * Piedmontese cuisine * Roman cuisine * Cuisine of Sardinia * Sicilian cuisine * Tuscan cuisine * Venetian cuisine == Sommo yizie == <references /> == Bibliography == * Franco Accame, Silvio Torre, Virgilio Pronzati. ''Il grande libro della cucina ligure: la storia, le ricette, i vini''. Genova: De Ferrari. 2000. <nowiki>ISBN 8871720547</nowiki>. * Renzo Bagnasco. ''La cucina ligure: piatti di ieri, ricette di oggi: 335 ricette: r e curiosità sulla tradizionale cucina ligure''. Sagep. 1999. <nowiki>ISBN 8870587592</nowiki> * Nada Boccalatte Bagnasco e Renzo Bagnasco. ''La tavola ligure ovvero Le ricette tradizionali per la cucina d'oggi''. Milano: Edi. Artes. 1991. <nowiki>ISBN 8877240032</nowiki>. * Andrea Carpi, Fulvio Santorelli. <sup>&#x5B;''dead link''&#x5D;</sup>. 2009. <nowiki>ISBN 978-88-95470-14-6</nowiki>. * Rudy Ciuffardi, Vincenzo Gueglio. ''Da un bosco in cima al mare''. Gammarò. 2006. * Franca Feslikenian. ''Cucina e vini della Liguria''. Edizioni Mursia. * Giuseppe Gavotti. ''Cucina e vini in Liguria''. Editore Sabelli. * Pierina Giauna Piagentini. ''Odore di focolare: i sapori della cucina tradizionale ligure: in 165 ricette della cucina tradizionale ligure in lingua italiana e dialetto ventimigliese''. Pinerolo: Alzani. 2003. <nowiki>ISBN 8881701898</nowiki>. * Paolo Lingua. ''La cucina dei genovesi''. Muzio. 2004. <nowiki>ISBN 9788874130016</nowiki> * Salvatore Marchese. ''La cucina ligure di Levante: le fonti, le storie, le ricette''. Padova: Muzzio. 1990. <nowiki>ISBN 8870214842</nowiki> * Alessandro Molinari Pradelli. ''La cucina ligure: i piatti tradizionali e quelli più attuali di una gastronomia che ha saputo esaltare come poche altre i sapori della sua terra''. Roma: Newton Compton. 1996. <nowiki>ISBN 8881835258</nowiki>. * * Giobatta Ratto. La cuciniera genovese. Editore: Pagano. Genova. 1893. Antico libro di ricette genovesi on-line. * Emanuele Rossi e Giobatta Ratto. La vera cuciniera genovese facile ed economica. Editore: Giacomo Arneodo. Torino. 189.? Antico libro di ricette genovesi on-line. * Aidano Schmuckher. ''Pesto e morta. Il grande libro della cucina ligure''. Genova. Mondani. 1984. [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Bondiraa]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] hqld1o0zl5z1jow3yzr1u56hdkcyf8p African University College of Communications 0 7372 63891 63814 2026-08-16T16:16:45Z Vision L1 19 63891 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q4689946}} A '''African University College of Communications''' e la someŋa deme sakuuri naŋ ba Adabraka Accra Ghana poɔ , a wulluu journalism, communication studies, information technology convergence, business, African Studies, a korɔ noba a vuo ka ba na zanne gaa tɔɔre a wulluu noba a sobie sonne ka ba na zanne soŋ ka a Africa tõɔ baa do saa.<ref>[http://www.aucc.edu.gh/index.php?option=com_content&view=article&id=247&Itemid=323 Nature of Communication Program] [https://web.archive.org/web/20130723004632/http://aucc.edu.gh/index.php?option=com_content&view=article&id=247&Itemid=323 Archived] 23 July 2013 at the Wayback Machine. aucc.edu.gh.</ref> A Yunivaniti daŋ de la diploma sakubiiri ka ba zanna communication boma a yi 2002, ka ba sage de o ka o e a sakukpoŋe kaŋa National Accreditation Board ( NAB) naŋ wane Ghana a yi 2004. == Dakoroŋ == A Africa university College of Communication wa piili la Africa Institute of Journalism & Communications (AIJC). A sakuuri ŋa e la someŋa deme sakuuri Kojo Yankah naŋ piili a yi 2002 O da e la neɛ naŋ kaara a te newspaper, a Daily Graphic, a la toŋ Director of the Ghana Institute of Journalism toma Yuomo awae, a la toŋ Minister of State yuomo apoi, a la toŋ Member of Parliament toma yuomo anii. == Accreditation == A yi 2007, ba nyɛ la sommo a yi a National Accreditation Board ka ba erɛ diploma of art degeere ka noba gyamaa baŋ na ne o ka o e Africa University College of Communication ( AUCC) a leɛ Yunivaniti dɛndɛŋe naŋ be a Africa poɔ naŋ erɛ Journalism ane Communication ka a do saa.A yi 2010 AUCC sommo a yi NAB Bachelor of Science degree courses in Business Administration. A sakuuri ne Yunivaniti ko Ghana la laŋe na yele ka ba sonnɔ ne ba a degeere kyɛ ka National Board for Technicians Examinations (NABPTEX) sonnɔ ne ba a diploma == Zannoo ane peɛroo ziri == A Yunivaniti taa la ziri yaga naŋ sonnɔ a sakuuri biiri zannoo gɛrɛ nimitɔɔre.ka ana la * Kwabena Nketia Centre for African Studies, * Ama Ata Aidoo Centre for Creative Writing * The Centre for Innovation and Creativity * The Business Centre. == Gama biŋe zie == A Sam Quaicoe Library la e ba library meŋɛ a Africa Yunivaniti kolaagye of Communication be la a AUCC sakuuri meŋɛ pare.A gama biŋe zie ŋa taa la gama turi lezaare ne anuu ,CD's ba taa la gama naŋ somma, kyɛ maŋ baŋ perete. A noba boɔrɔla ka ba soŋ ne electronic boma. A gama biŋe zie ŋa maŋ soŋ la gama zannoo a Yunivaniti poɔ. A gane zannoo yɛlɛ zaa kyaare ne la wulluu, peɛroo ane zannoo maŋ nyɛ la ba sommo yi ne a gama zie, be Yunivaniti biiri naŋ na baŋ nyɛ ba gama mɔllɔ. == kyɔɔtaare a ne meŋɛ de poɔbo == A AUCC ŋa la morɔ ne a media ane communication zannoo yɛlɛ a United Nations Educational, Scientific ane Cultural Organization (UNESCO). A yi March 2012, African University College of Communications (AUCC) level 300 biiri ne ba taaba mine meŋ naŋ yi Simmons College in Boston, USA, da laŋe la taa a ŋmɛ kyakya ka a African University College of Communications ( AUCC) da e noba naŋ da wane yele paaba yaga a kyakya poɔ a paa da nyɛ sommo a yi ne New York, USA. == Affiliations == A African University College of Communications pampana taa la a Yunivanitiri ama * University of Ghana, Legon Ghana * University of Education, Winneba Ghana * Ghana Institute of Management and Public Administration, Ghana. * Clark Atlanta University, USA. * Morehouse College, USA. * The University of Maryland Eastern Shore, USA. * Ohio University, USA. * Howard University, USA. * College of Bahamas, North America. A ne meŋ a AUCC ne a Yunivanitiri ama la laŋe na yele UNESCO, World Bank, Mo Ibrahim Foundation, Africa2Green International ane Voice of America (VOA). =Sommo Yizie= [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Sakuuri]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:Africa]] 8ojoymg0o9ijqfsn16wncpu60ww42ve 63892 63891 2026-08-16T16:19:19Z Vision L1 19 63892 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q4689946}} A '''African University College of Communications''' e la someŋa deme sakuuri naŋ ba Adabraka Accra Ghana poɔ , a wulluu journalism, communication studies, information technology convergence, business, African Studies, a korɔ noba a vuo ka ba na zanne gaa tɔɔre a wulluu noba a sobie sonne ka ba na zanne soŋ ka a Africa tõɔ baa do saa.<ref>[http://www.aucc.edu.gh/index.php?option=com_content&view=article&id=247&Itemid=323 Nature of Communication Program] [https://web.archive.org/web/20130723004632/http://aucc.edu.gh/index.php?option=com_content&view=article&id=247&Itemid=323 Archived] 23 July 2013 at the Wayback Machine. aucc.edu.gh.</ref> A Yunivaniti daŋ de la diploma sakubiiri ka ba zanna communication boma a yi 2002, ka ba sage de o ka o e a sakukpoŋe kaŋa National Accreditation Board ( NAB) naŋ wane Ghana a yi 2004.<ref>[https://africanuniversities.org/listing/african-communication/ "Ghana (African University College of Communication)"]. AFRICAN UNIVERSITIES. Retrieved 17 June 2025.</ref> == Dakoroŋ == A Africa university College of Communication wa piili la Africa Institute of Journalism & Communications (AIJC). A sakuuri ŋa e la someŋa deme sakuuri Kojo Yankah naŋ piili a yi 2002 O da e la neɛ naŋ kaara a te newspaper, a Daily Graphic, a la toŋ Director of the Ghana Institute of Journalism toma Yuomo awae, a la toŋ Minister of State yuomo apoi, a la toŋ Member of Parliament toma yuomo anii. == Accreditation == A yi 2007, ba nyɛ la sommo a yi a National Accreditation Board ka ba erɛ diploma of art degeere ka noba gyamaa baŋ na ne o ka o e Africa University College of Communication ( AUCC) a leɛ Yunivaniti dɛndɛŋe naŋ be a Africa poɔ naŋ erɛ Journalism ane Communication ka a do saa.A yi 2010 AUCC sommo a yi NAB Bachelor of Science degree courses in Business Administration. A sakuuri ne Yunivaniti ko Ghana la laŋe na yele ka ba sonnɔ ne ba a degeere kyɛ ka National Board for Technicians Examinations (NABPTEX) sonnɔ ne ba a diploma == Zannoo ane peɛroo ziri == A Yunivaniti taa la ziri yaga naŋ sonnɔ a sakuuri biiri zannoo gɛrɛ nimitɔɔre.ka ana la * Kwabena Nketia Centre for African Studies, * Ama Ata Aidoo Centre for Creative Writing * The Centre for Innovation and Creativity * The Business Centre. == Gama biŋe zie == A Sam Quaicoe Library la e ba library meŋɛ a Africa Yunivaniti kolaagye of Communication be la a AUCC sakuuri meŋɛ pare.A gama biŋe zie ŋa taa la gama turi lezaare ne anuu ,CD's ba taa la gama naŋ somma, kyɛ maŋ baŋ perete. A noba boɔrɔla ka ba soŋ ne electronic boma. A gama biŋe zie ŋa maŋ soŋ la gama zannoo a Yunivaniti poɔ. A gane zannoo yɛlɛ zaa kyaare ne la wulluu, peɛroo ane zannoo maŋ nyɛ la ba sommo yi ne a gama zie, be Yunivaniti biiri naŋ na baŋ nyɛ ba gama mɔllɔ. == kyɔɔtaare a ne meŋɛ de poɔbo == A AUCC ŋa la morɔ ne a media ane communication zannoo yɛlɛ a United Nations Educational, Scientific ane Cultural Organization (UNESCO). A yi March 2012, African University College of Communications (AUCC) level 300 biiri ne ba taaba mine meŋ naŋ yi Simmons College in Boston, USA, da laŋe la taa a ŋmɛ kyakya ka a African University College of Communications ( AUCC) da e noba naŋ da wane yele paaba yaga a kyakya poɔ a paa da nyɛ sommo a yi ne New York, USA. == Affiliations == A African University College of Communications pampana taa la a Yunivanitiri ama * University of Ghana, Legon Ghana * University of Education, Winneba Ghana * Ghana Institute of Management and Public Administration, Ghana. * Clark Atlanta University, USA. * Morehouse College, USA. * The University of Maryland Eastern Shore, USA. * Ohio University, USA. * Howard University, USA. * College of Bahamas, North America. A ne meŋ a AUCC ne a Yunivanitiri ama la laŋe na yele UNESCO, World Bank, Mo Ibrahim Foundation, Africa2Green International ane Voice of America (VOA). =Sommo Yizie= [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Sakuuri]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:Africa]] 8kbvdzvdyxp1chyv5n72492q15qxfo0