Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.45.0-wmf.6
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
User talk:Fulani215
3
5051
113190
112392
2025-06-22T04:22:11Z
MediaWiki message delivery
3284
/* Congratulations! You’re Among the Top 25 Contributors of Wiki Loves Ramadan 2025 🎉🌙 */ new section
113190
wikitext
text/x-wiki
== "Toukuci Lamu Dukku" ==
Dukku toukocil lamu eii gomben Nigeria.toudin walata touden garee Dukku,cangol Gongola imo toukii gorgal eii wailaa moudun lamu.emou woudi harton 3,815 km2 andi doudii jama,are 207,190 eii limi 2006.sirree dukku houkaen musilmi,en, doun ewodi kahiri,en.moaudu yaree ein fulbe dun hun batatuu fulfulde eii lamu moudun yaree toh gundi ingilishi lokaci batuu.
Lamba worou yeree 760.[1]
Lawul waila toe lituggal hardun latitude 14'N toe longitude 14'E oseli eii tokocil lamu Hadde kilomita Joe go,on banye humbina eii litugal toe sirre Dukku . [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 12:40, 29 Siilto 2022 (UTC)
== Translation ==
Hi. sorry to bother you but I would like to ask you whether you could please translate this to Hausa?
<poem>
Lingua Franca Nova (“Elefen”) is a language designed to be particularly simple, consistent, and easy to learn for international communications. It has a number of positive qualities:
1. It has a limited number of phonemes. It sounds similar to Italian or Spanish.
2. It is phonetically spelled. No child should have to spend years learning irregularities.
3. It has a completely regular grammar, similar to the world’s creoles.
4. It has a limited and completely regular set of productive affixes for routine word derivation.
5. It has well-defined rules for word order, in keeping with many major languages.
6. Its vocabulary is strongly rooted in modern Romance languages. These languages are themselves widespread and influential, plus they have contributed the major part of English vocabulary
7. It is designed to be naturally accepting of Latin and Greek technical neologisms, the de facto “world standard”.
8. It is designed to seem relatively “natural” to those who are familiar with Romance languages, without being any more difficult for others to learn.
We hope you like Elefen!
</poem>
Thanks for your help. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 08:40, 21 Korse 2023 (UTC)
==Fassara==
Waka
Lingua Franca Nova ("Elefen") harshe ne da aka ƙera don ya zama mai sauƙi, daidaito, da sauƙin koyo don sadarwar ƙasashen duniya. Yana da amfani masu kyau da yawa:
1. Yana da takaitaccen adadin wayoyi. Yana sauti kama da Italiyanci da kuma Espanya.
2. An rubuta shi ta hanyar sauti. Bai kamata yaro ya kwashe shekaru yana koyan rashin bin doka ba.
3. Yana da nahawu na yau da kullun, kwatankwacin ma'auni na duniya.
4. Yana da ƙayyadaddun ƙayyadaddun saiti na yau da kullun na affixes masu amfani don samo kalmar yau da kullun.
5. Yana da ƙayyadaddun ƙayyadaddun ƙa'idodi don tsarin kalmomi, daidai da manyan harsuna da yawa.
6. Kalmominsa sun samo asali ne daga harsunan Romance na zamani. Waɗannan harsuna da kansu sun yaɗu kuma suna da tasiri, kuma sun ba da gudummawar babban ɓangaren ƙamus na Ingilishi.
7. An tsara shi don a yarda da dabi'ar Latin da Girkanci neologisms fasaha, de facto "duniya misali".
8. An ƙera shi don ya zama kamar “na halitta” ga waɗanda suka saba da yarukan Romance, ba tare da ƙarin wahalar koyo ba.
Muna fatan kuna son Elefen.
[[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]])
Thank you for your help. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 05:17, 22 Korse 2023 (UTC)
:Could you also translate this please?
:The basics
:* Alphabet and pronunciation
:* Letter
:* Pronunciation
:Word order
:* subject – verb – object:
:** “the woman loves the house”
:* particles – noun – adjectives:
:** “the big house”
:* auxiliaries – verb – adverbs:
:** “I must walk carefully”
:* preposition – noun:
:** “he is in the garden”
:Grammar
:* -s (or -es after consonants) forms the plural of nouns:
:** “men and women”
:* ia forms the past tense of verbs:
:** “you worked”
:* va is the future tense of verbs:
:** “you will work”
:* ta is the conditional mood (optional):
:** “if I could, I would fly”
:* One verb can follow another if it has the same subject:
:** “I want to buy a shirt”
:* Intransitive verbs become causative simply by adding an object:
:** “I move” → “I move the table”
:* Add -nte to a verb to make the active participle, which acts as an adjective or noun:
:** “giving (adjective) or giver”
:* Add -da to a verb to make the passive participle, which acts as an adjective or noun:
:** “given or gift”
:* A verb can be used as a noun just as it is:
:** “we dance” → “the dance”
:* An adjective can be used as a noun the same way:
:** “a wise man” → “the wise (ones)”
:* Adverbs are identical to adjectives:
:** “a happy man” → “he/she dances happily”
:* to make a question, start with a question word or esce, and end with a question mark:
:** “can you dance?” - “when do you prefer to eat?”
:Thanks [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 09:18, 22 Korse 2023 (UTC)
:okay I will help with the translation
:But I have few questions I will like to ask
:1.why is me requesting to translate the content?
:2.And why in hausa language not any other ?
:<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 19:22, 22 Korse 2023 (UTC)
::===Fassara===
::Wasika
::Lafazin lafazin
::Tsarin kalma
::batu – fi’ili – abu:
::"mace tana son gidan"
::barbashi - suna - sifa:
::"katon gida"
::auxiliaries - fi'ili - karin magana:
::"Dole in yi tafiya a hankali"
::preposition - suna:
::"yana cikin lambu"
::Nahawu
::-s (ko -es bayan baƙaƙe) sun samar da jam'in sunaye:
::"maza da mata"
::ia yana samar da lokutan da suka gabata na fi'ili:
::"kanyi aiki"
::va shine makomar fi'ili:
::"zaka yi aiki"
::ta shine yanayin yanayi (na zaɓi):
::"Idan zan iya, zan tashi"
::Wani fi'ili na iya bin wani idan yana da maudu'i iri ɗaya:
::"Ina son siyan riga"
::Maganganun kalmomin da ba za su iya jurewa ba suna zama sanadi kawai ta ƙara wani abu:
::"Ina motsawa" → "Na motsa tebur"
::Ƙara -nte zuwa fi'ili don sanya mahalarta aiki, wanda ke aiki azaman sifa ko suna:
::"mai bayarwa (siffa) ko mai bayarwa"
::Ƙara -da zuwa fi'ili don sanya maƙasudin shiga, wanda ke aiki azaman sifa ko suna:
::"baiwa ko kyauta"
::Ana iya amfani da fi'ili azaman suna kamar yadda yake:
::"muna rawa" → "dance"
::Ana iya amfani da sifa azaman suna kamar haka:
::“mai hikima” → “masu hikima (masu hikima)”
::Maganganu iri ɗaya ne da sifa:
::"mai farin ciki" → "shi/ta na rawa cikin farin ciki"
::don yin tambaya, fara da kalmar tambaya ko esce, sannan a ƙare da alamar tambaya:
::"zaki iya rawa?" - "Yaushe ka fi son cin abinci
::<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 19:33, 22 Korse 2023 (UTC)
:::thank you, how would you say
:::*"Introduction in Fula"
:::*"The basics"? -- [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 05:45, 23 Korse 2023 (UTC)
::::mi waniii
::::<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 18:25, 23 Korse 2023 (UTC)
== Translation ==
Could you please translate this?
* Wikipedia:List of articles all languages should have
* Biography
* Philosophy and psychology
* Philosophy
* Psychology
* Religion
* World view and religion
* Social sciences
* Language and literature
* Science
*Technology
* Arts and recreation
* History and geography
* History
* Geography
Thank you. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 09:57, 25 Korse 2023 (UTC)
:Wikipedia:Lissafin labaran duk harsuna yakamata su kasance suna da
:Tarihin Rayuwa
:Falsafa da ilimin halin dan Adam
:addini
:Kimiyyar zamantakewa
:Harshe da adabiKimiyyar
:Fasaha
:Fasaha da nishaɗi
:Tarihi da labarin kasa
:Tarihin Kimiya
:<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 17:28, 26 Korse 2023 (UTC)
Sorry but I don't know which translation corresponds to each word in English. Could you please put it like this?
* Wikipedia:List of articles all languages should have = Wikipedia:Lissafin labaran duk harsuna yakamata su kasance suna da
* Biography = Tarihin Rayuwa
* Philosophy and psychology = Falsafa da ilimin halin dan Adam
I don't speak a word of Fula and therefore I need to have it like that in order to be able to help. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 06:10, 27 Korse 2023 (UTC)
:actually it will take alot of time and resources, if you can provide resources I will manage my time and do it for you.
:<nowiki>~~~ </nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 09:19, 27 Korse 2023 (UTC)
::I created the [[Wikipedia:Lissafin labaran duk harsuna yakamata su kasance suna da|page]] and added the text in English. If you have time, it would be good to have the list in Fula or, at least, the titles. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 15:24, 27 Korse 2023 (UTC)
:::okay i look for the possibility
:::[[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 20:44, 28 Korse 2023 (UTC)
::::Hi, could you please translate this?
::::Ghana Empire: The Ghana Empire (Arabic: غانا), also known as simply Ghana, Ghanata, Wagadou, or Awkar, was a West African empire based in the modern-day southeast of Mauritania and western Mali that existed from c. 300 until c. 1100. The Empire was founded by the Soninke people, and was based in the city of Koumbi Saleh.
::::Thank you very much. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 19:15, 11 Morso 2023 (UTC)
:::::Daular Ghana: wanda kuma aka fi sani da Ghana, Ghanata, Wagadou, ko Awkar, daular Afirka ta Yamma ce da ke kudu maso gabashin Mauritania da yammacin Mali ta zamani wacce ta wanzu daga Marni 300 zuwa karni 1100. Mutanen Soninke ne suka kafa daular, kuma an kafa shi a birnin Koumbi Saleh.
:::::<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 13:05, 12 Morso 2023 (UTC)
::::::Hi, could you please translate this?
::::::Guosa is a constructed interlanguage originally created by Alex Igbineweka in 1965. It was designed to be a combination of the indigenous languages of Nigeria and to serve as a lingua franca to West Africa.
::::::Thanks for your help. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 21:27, 15 Jolal 2023 (UTC)
:::::::Guosa eii doon biddido yare,en mawbe bandirawo <nowiki>[[Alex Igbineweka]]</nowiki> duubi 1965. O janja yare,en Naajeeriya Sheree fransajjo to woyla <nowiki>[[Afri]]</nowiki>. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 09:44, 16 Jolal 2023 (UTC)
::::::::Thanks, could you please translate this?
::::::::It has the following characteristics:
::::::::* It is an isolating language with subject–verb–object word order.
::::::::* There are no articles.
::::::::* There is no grammatical gender or noun class system.
::::::::* Most grammatical meaning is expressed through particles that precede the words they modify.
::::::::* Adjectives follow the noun.
::::::::* Guosa is generally prepositional.
::::::::Thanks [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 12:37, 16 Jolal 2023 (UTC)
:::::::::Thank you for the message,
:::::::::Please can you explain exactly what you mean. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 12:46, 16 Jolal 2023 (UTC)
::::::::::If you could please translate this text to Fulani.
::::::::::It has the following characteristics:
::::::::::* It is an isolating language with subject–verb–object word order.
::::::::::* There are no articles.
::::::::::* There is no grammatical gender or noun class system.
::::::::::* Most grammatical meaning is expressed through particles that precede the words they modify.
::::::::::* Adjectives follow the noun.
::::::::::* Guosa is generally prepositional.
::::::::::[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 12:51, 16 Jolal 2023 (UTC)
:::::::::::* Eii doon yare,en mawbe
:::::::::::* Eii walah julbe
:::::::::::* Eii bididdo se,on hande Grammer o hande makko
:::::::::::* Bare,en sennu yawtere
:::::::::::* Gouda eii makko sediku
:::::::::::[[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 13:18, 17 Jolal 2023 (UTC)
== <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder to vote now to select members of the first U4C</span> ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
<section begin="announcement-content" />
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]''
Dear Wikimedian,
You are receiving this message because you previously participated in the UCoC process.
This is a reminder that the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) ends on May 9, 2024. Read the information on the [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.
The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].
Please share this message with members of your community so they can participate as well.
On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" />
</div>
[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 23:10, 2 Duujal 2024 (UTC)
<!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024/Previous_voters_list_2&oldid=26721207 -->
== Mass machine translations ==
Good morning, I have noticed that since the beginning of this year, masses of pages have been created in this project with only copy&paste machine translations, without checking the translations or checking what is being copied. See https://ff.wikiscan.org/.
The pages often have wrong titles and also the content is not correct, often "[1], [2]" from the original references are present, but the references are not available, because the pages are just mass copies of some pages that were translated by google translate without verification.
<big>Examples<.</big>
*[https://ff.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Undelete&target=Main+page+Contents+Current+events+Random+article+About+Wikipedia+Contact+us+Donate+Switch+to+old+look+Contribute+Help+Learn+to+edit+Community+portal+Recent+changes+Upload+file+Contents+hide+%28Top%29+References+External+links+Peter+Aluma×tamp=20240830170712 Main page Contents Current events Random article About Wikipedia Contact us Donate Switch to old look Contribute Help Learn to edit Community portal Recent changes Upload file Contents hide (Top) References External links Peter Aluma],
*[https://ff.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Undelete&target=Main+menu+WikipediaThe+Free+Encyclopedia+Search+Peedy3274+Appearance+Alerts+%280%29+Notices+%282%29+Watchlist+Personal+tools+Toggle+the+table+of+contents+Ras+Daniel+Heartman×tamp=20240825161615 Main menu WikipediaThe Free Encyclopedia Search Peedy3274 Appearance Alerts (0) Notices (2) Watchlist Personal tools Toggle the table of contents Ras Daniel Heartman],
*[[Monday Emoghavwe]]
* ...
[[User:WikiBayer|WikiBayer]] ([[User talk:WikiBayer|yeewtu]]) 06:38, 31 Juko 2024 (UTC)
:Thank you very much for reaching out to me on this very important topic, as a administrator on ffwiki I have take some measure steps since I noticed this problem by deleting such articles, clean up so many articles, sending messages to the user with such habit on their talk page, but no any respond from them, and I don't have a personal contact with them, though I come to realize that they are new editor's recruited last three months ago.
:As a global Wikipedia administrator I will like to colloborate with you to strength my work to see something has done on this crucial topic. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 10:13, 31 Juko 2024 (UTC)
::[[Special:AbuseFilter/2]] I have now create a warning Filter. Can you write a Warning Template in the Language [[User:WikiBayer|WikiBayer]] ([[User talk:WikiBayer|yeewtu]]) 13:24, 31 Juko 2024 (UTC)
:::There are users who have been doing this for a long time, if you have already addressed all of them it would be best to block this users. They won't stop otherwise.--[[User:WikiBayer|WikiBayer]] ([[User talk:WikiBayer|yeewtu]]) 13:58, 31 Juko 2024 (UTC)
::::Give me some days I will do all my possible best to reach out to those new Editor's. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 18:41, 31 Juko 2024 (UTC)
:::Yes I can do that [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 18:37, 31 Juko 2024 (UTC)
== Thank you for being a medical contributors! ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
{| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;"
|rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award'''
|-
| style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do!
Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.
Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}
Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 06:24, 26 Siilo 2025 (UTC)
</div>
<!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 -->
== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==
Dear Fulani215,
Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!
This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.
Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''
If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.
Thank you for your continued dedication and support!
For, Wiki Loves Ramadan International Team 11:51, 2 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 -->
== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==
Dear Fulani215,
This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.
Please ensure you complete the following as soon as possible:
* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''
Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.
If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.
Thank you once again for your dedication and hard work!
''Warm regards,''<br/>
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 02:39, 15 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 -->
== Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition ==
Dear Wikimedia affiliate community leader,
Thanks for organizing the previous editions of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign|Wikipedia Pages Wanting Photos]] Campaign in your community. We invite your community again to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025.
Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years.
More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors!
We now invite your affiliate to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may:
*Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles.
*Host edit-a-thons focused on improving visual content.
*Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia.
These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia.
Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis.
The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia.
We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]].
With kind regards,
[[User:Reading Beans]]
On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|yeewtu]]) 13:43, 17 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:T Cells@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Targets_past_organizers&oldid=28745740 -->
:Thank you so much for finding our community worthy to Participate in the 2025 edition of Wikipedia Page Wanting Photo, am happy to inform you that we have registered as the participating community, and we look forward to hear the next step from you.
:Thank you once again [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 20:35, 17 Duujal 2025 (UTC)
== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==
Dear Fulani215
Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.
To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.
* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025
It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.
Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!
Warm regards,<br/>
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 08:51, 19 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 -->
== Notice of expiration of your sysop right ==
<div dir="ltr">Hi, as part of [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]], this is an automated reminder to let you know that your permission "sysop" (Yiilooɓe) will expire on 2025-06-19 11:58:45. Please renew this right if you would like to continue using it. <i>In other languages: [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot/Messages/default|click here]]</i> [[User:Leaderbot|Leaderbot]] ([[User talk:Leaderbot|yeewtu]]) 19:42, 12 Korse 2025 (UTC)</div>
== Congratulations! You’re Among the Top 25 Contributors of Wiki Loves Ramadan 2025 🎉🌙 ==
Dear Fulani215,
We’re excited to inform you that you have been selected as one of the '''Top 25 Contributors''' of the [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]] international campaign! Your remarkable dedication and contributions truly stood out among hundreds of participants across the globe.
To help us document your experience and improve future editions, we kindly request you to take a moment to fill out our short feedback form:
📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform
After completing the feedback, please request your Top 25 Digital Certificate of Appreciation using this form:
📄 Top 25 Certificate Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSepqMajvCTl3XA1xbFbTsPDJO_yxCro4mdU9UzA5T1GfLWl2w/viewform
Thank you once again for your contributions to this campaign. We are proud to have you as part of the Wiki Loves Ramadan community.
Warm regards,<br/>
Wiki Loves Ramadan International Team
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_TOP_25&oldid=28893400 -->
p0adbbjx1p9sll7nwpyhuaf4r642csb
113191
113190
2025-06-22T04:22:59Z
MediaWiki message delivery
3284
/* Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 */ new section
113191
wikitext
text/x-wiki
== "Toukuci Lamu Dukku" ==
Dukku toukocil lamu eii gomben Nigeria.toudin walata touden garee Dukku,cangol Gongola imo toukii gorgal eii wailaa moudun lamu.emou woudi harton 3,815 km2 andi doudii jama,are 207,190 eii limi 2006.sirree dukku houkaen musilmi,en, doun ewodi kahiri,en.moaudu yaree ein fulbe dun hun batatuu fulfulde eii lamu moudun yaree toh gundi ingilishi lokaci batuu.
Lamba worou yeree 760.[1]
Lawul waila toe lituggal hardun latitude 14'N toe longitude 14'E oseli eii tokocil lamu Hadde kilomita Joe go,on banye humbina eii litugal toe sirre Dukku . [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 12:40, 29 Siilto 2022 (UTC)
== Translation ==
Hi. sorry to bother you but I would like to ask you whether you could please translate this to Hausa?
<poem>
Lingua Franca Nova (“Elefen”) is a language designed to be particularly simple, consistent, and easy to learn for international communications. It has a number of positive qualities:
1. It has a limited number of phonemes. It sounds similar to Italian or Spanish.
2. It is phonetically spelled. No child should have to spend years learning irregularities.
3. It has a completely regular grammar, similar to the world’s creoles.
4. It has a limited and completely regular set of productive affixes for routine word derivation.
5. It has well-defined rules for word order, in keeping with many major languages.
6. Its vocabulary is strongly rooted in modern Romance languages. These languages are themselves widespread and influential, plus they have contributed the major part of English vocabulary
7. It is designed to be naturally accepting of Latin and Greek technical neologisms, the de facto “world standard”.
8. It is designed to seem relatively “natural” to those who are familiar with Romance languages, without being any more difficult for others to learn.
We hope you like Elefen!
</poem>
Thanks for your help. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 08:40, 21 Korse 2023 (UTC)
==Fassara==
Waka
Lingua Franca Nova ("Elefen") harshe ne da aka ƙera don ya zama mai sauƙi, daidaito, da sauƙin koyo don sadarwar ƙasashen duniya. Yana da amfani masu kyau da yawa:
1. Yana da takaitaccen adadin wayoyi. Yana sauti kama da Italiyanci da kuma Espanya.
2. An rubuta shi ta hanyar sauti. Bai kamata yaro ya kwashe shekaru yana koyan rashin bin doka ba.
3. Yana da nahawu na yau da kullun, kwatankwacin ma'auni na duniya.
4. Yana da ƙayyadaddun ƙayyadaddun saiti na yau da kullun na affixes masu amfani don samo kalmar yau da kullun.
5. Yana da ƙayyadaddun ƙayyadaddun ƙa'idodi don tsarin kalmomi, daidai da manyan harsuna da yawa.
6. Kalmominsa sun samo asali ne daga harsunan Romance na zamani. Waɗannan harsuna da kansu sun yaɗu kuma suna da tasiri, kuma sun ba da gudummawar babban ɓangaren ƙamus na Ingilishi.
7. An tsara shi don a yarda da dabi'ar Latin da Girkanci neologisms fasaha, de facto "duniya misali".
8. An ƙera shi don ya zama kamar “na halitta” ga waɗanda suka saba da yarukan Romance, ba tare da ƙarin wahalar koyo ba.
Muna fatan kuna son Elefen.
[[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]])
Thank you for your help. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 05:17, 22 Korse 2023 (UTC)
:Could you also translate this please?
:The basics
:* Alphabet and pronunciation
:* Letter
:* Pronunciation
:Word order
:* subject – verb – object:
:** “the woman loves the house”
:* particles – noun – adjectives:
:** “the big house”
:* auxiliaries – verb – adverbs:
:** “I must walk carefully”
:* preposition – noun:
:** “he is in the garden”
:Grammar
:* -s (or -es after consonants) forms the plural of nouns:
:** “men and women”
:* ia forms the past tense of verbs:
:** “you worked”
:* va is the future tense of verbs:
:** “you will work”
:* ta is the conditional mood (optional):
:** “if I could, I would fly”
:* One verb can follow another if it has the same subject:
:** “I want to buy a shirt”
:* Intransitive verbs become causative simply by adding an object:
:** “I move” → “I move the table”
:* Add -nte to a verb to make the active participle, which acts as an adjective or noun:
:** “giving (adjective) or giver”
:* Add -da to a verb to make the passive participle, which acts as an adjective or noun:
:** “given or gift”
:* A verb can be used as a noun just as it is:
:** “we dance” → “the dance”
:* An adjective can be used as a noun the same way:
:** “a wise man” → “the wise (ones)”
:* Adverbs are identical to adjectives:
:** “a happy man” → “he/she dances happily”
:* to make a question, start with a question word or esce, and end with a question mark:
:** “can you dance?” - “when do you prefer to eat?”
:Thanks [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 09:18, 22 Korse 2023 (UTC)
:okay I will help with the translation
:But I have few questions I will like to ask
:1.why is me requesting to translate the content?
:2.And why in hausa language not any other ?
:<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 19:22, 22 Korse 2023 (UTC)
::===Fassara===
::Wasika
::Lafazin lafazin
::Tsarin kalma
::batu – fi’ili – abu:
::"mace tana son gidan"
::barbashi - suna - sifa:
::"katon gida"
::auxiliaries - fi'ili - karin magana:
::"Dole in yi tafiya a hankali"
::preposition - suna:
::"yana cikin lambu"
::Nahawu
::-s (ko -es bayan baƙaƙe) sun samar da jam'in sunaye:
::"maza da mata"
::ia yana samar da lokutan da suka gabata na fi'ili:
::"kanyi aiki"
::va shine makomar fi'ili:
::"zaka yi aiki"
::ta shine yanayin yanayi (na zaɓi):
::"Idan zan iya, zan tashi"
::Wani fi'ili na iya bin wani idan yana da maudu'i iri ɗaya:
::"Ina son siyan riga"
::Maganganun kalmomin da ba za su iya jurewa ba suna zama sanadi kawai ta ƙara wani abu:
::"Ina motsawa" → "Na motsa tebur"
::Ƙara -nte zuwa fi'ili don sanya mahalarta aiki, wanda ke aiki azaman sifa ko suna:
::"mai bayarwa (siffa) ko mai bayarwa"
::Ƙara -da zuwa fi'ili don sanya maƙasudin shiga, wanda ke aiki azaman sifa ko suna:
::"baiwa ko kyauta"
::Ana iya amfani da fi'ili azaman suna kamar yadda yake:
::"muna rawa" → "dance"
::Ana iya amfani da sifa azaman suna kamar haka:
::“mai hikima” → “masu hikima (masu hikima)”
::Maganganu iri ɗaya ne da sifa:
::"mai farin ciki" → "shi/ta na rawa cikin farin ciki"
::don yin tambaya, fara da kalmar tambaya ko esce, sannan a ƙare da alamar tambaya:
::"zaki iya rawa?" - "Yaushe ka fi son cin abinci
::<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 19:33, 22 Korse 2023 (UTC)
:::thank you, how would you say
:::*"Introduction in Fula"
:::*"The basics"? -- [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 05:45, 23 Korse 2023 (UTC)
::::mi waniii
::::<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 18:25, 23 Korse 2023 (UTC)
== Translation ==
Could you please translate this?
* Wikipedia:List of articles all languages should have
* Biography
* Philosophy and psychology
* Philosophy
* Psychology
* Religion
* World view and religion
* Social sciences
* Language and literature
* Science
*Technology
* Arts and recreation
* History and geography
* History
* Geography
Thank you. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 09:57, 25 Korse 2023 (UTC)
:Wikipedia:Lissafin labaran duk harsuna yakamata su kasance suna da
:Tarihin Rayuwa
:Falsafa da ilimin halin dan Adam
:addini
:Kimiyyar zamantakewa
:Harshe da adabiKimiyyar
:Fasaha
:Fasaha da nishaɗi
:Tarihi da labarin kasa
:Tarihin Kimiya
:<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 17:28, 26 Korse 2023 (UTC)
Sorry but I don't know which translation corresponds to each word in English. Could you please put it like this?
* Wikipedia:List of articles all languages should have = Wikipedia:Lissafin labaran duk harsuna yakamata su kasance suna da
* Biography = Tarihin Rayuwa
* Philosophy and psychology = Falsafa da ilimin halin dan Adam
I don't speak a word of Fula and therefore I need to have it like that in order to be able to help. --[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 06:10, 27 Korse 2023 (UTC)
:actually it will take alot of time and resources, if you can provide resources I will manage my time and do it for you.
:<nowiki>~~~ </nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 09:19, 27 Korse 2023 (UTC)
::I created the [[Wikipedia:Lissafin labaran duk harsuna yakamata su kasance suna da|page]] and added the text in English. If you have time, it would be good to have the list in Fula or, at least, the titles. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 15:24, 27 Korse 2023 (UTC)
:::okay i look for the possibility
:::[[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 20:44, 28 Korse 2023 (UTC)
::::Hi, could you please translate this?
::::Ghana Empire: The Ghana Empire (Arabic: غانا), also known as simply Ghana, Ghanata, Wagadou, or Awkar, was a West African empire based in the modern-day southeast of Mauritania and western Mali that existed from c. 300 until c. 1100. The Empire was founded by the Soninke people, and was based in the city of Koumbi Saleh.
::::Thank you very much. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 19:15, 11 Morso 2023 (UTC)
:::::Daular Ghana: wanda kuma aka fi sani da Ghana, Ghanata, Wagadou, ko Awkar, daular Afirka ta Yamma ce da ke kudu maso gabashin Mauritania da yammacin Mali ta zamani wacce ta wanzu daga Marni 300 zuwa karni 1100. Mutanen Soninke ne suka kafa daular, kuma an kafa shi a birnin Koumbi Saleh.
:::::<nowiki>~~~</nowiki> [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 13:05, 12 Morso 2023 (UTC)
::::::Hi, could you please translate this?
::::::Guosa is a constructed interlanguage originally created by Alex Igbineweka in 1965. It was designed to be a combination of the indigenous languages of Nigeria and to serve as a lingua franca to West Africa.
::::::Thanks for your help. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 21:27, 15 Jolal 2023 (UTC)
:::::::Guosa eii doon biddido yare,en mawbe bandirawo <nowiki>[[Alex Igbineweka]]</nowiki> duubi 1965. O janja yare,en Naajeeriya Sheree fransajjo to woyla <nowiki>[[Afri]]</nowiki>. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 09:44, 16 Jolal 2023 (UTC)
::::::::Thanks, could you please translate this?
::::::::It has the following characteristics:
::::::::* It is an isolating language with subject–verb–object word order.
::::::::* There are no articles.
::::::::* There is no grammatical gender or noun class system.
::::::::* Most grammatical meaning is expressed through particles that precede the words they modify.
::::::::* Adjectives follow the noun.
::::::::* Guosa is generally prepositional.
::::::::Thanks [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 12:37, 16 Jolal 2023 (UTC)
:::::::::Thank you for the message,
:::::::::Please can you explain exactly what you mean. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 12:46, 16 Jolal 2023 (UTC)
::::::::::If you could please translate this text to Fulani.
::::::::::It has the following characteristics:
::::::::::* It is an isolating language with subject–verb–object word order.
::::::::::* There are no articles.
::::::::::* There is no grammatical gender or noun class system.
::::::::::* Most grammatical meaning is expressed through particles that precede the words they modify.
::::::::::* Adjectives follow the noun.
::::::::::* Guosa is generally prepositional.
::::::::::[[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|yeewtu]]) 12:51, 16 Jolal 2023 (UTC)
:::::::::::* Eii doon yare,en mawbe
:::::::::::* Eii walah julbe
:::::::::::* Eii bididdo se,on hande Grammer o hande makko
:::::::::::* Bare,en sennu yawtere
:::::::::::* Gouda eii makko sediku
:::::::::::[[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 13:18, 17 Jolal 2023 (UTC)
== <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder to vote now to select members of the first U4C</span> ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
<section begin="announcement-content" />
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]''
Dear Wikimedian,
You are receiving this message because you previously participated in the UCoC process.
This is a reminder that the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) ends on May 9, 2024. Read the information on the [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.
The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].
Please share this message with members of your community so they can participate as well.
On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" />
</div>
[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 23:10, 2 Duujal 2024 (UTC)
<!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024/Previous_voters_list_2&oldid=26721207 -->
== Mass machine translations ==
Good morning, I have noticed that since the beginning of this year, masses of pages have been created in this project with only copy&paste machine translations, without checking the translations or checking what is being copied. See https://ff.wikiscan.org/.
The pages often have wrong titles and also the content is not correct, often "[1], [2]" from the original references are present, but the references are not available, because the pages are just mass copies of some pages that were translated by google translate without verification.
<big>Examples<.</big>
*[https://ff.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Undelete&target=Main+page+Contents+Current+events+Random+article+About+Wikipedia+Contact+us+Donate+Switch+to+old+look+Contribute+Help+Learn+to+edit+Community+portal+Recent+changes+Upload+file+Contents+hide+%28Top%29+References+External+links+Peter+Aluma×tamp=20240830170712 Main page Contents Current events Random article About Wikipedia Contact us Donate Switch to old look Contribute Help Learn to edit Community portal Recent changes Upload file Contents hide (Top) References External links Peter Aluma],
*[https://ff.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Undelete&target=Main+menu+WikipediaThe+Free+Encyclopedia+Search+Peedy3274+Appearance+Alerts+%280%29+Notices+%282%29+Watchlist+Personal+tools+Toggle+the+table+of+contents+Ras+Daniel+Heartman×tamp=20240825161615 Main menu WikipediaThe Free Encyclopedia Search Peedy3274 Appearance Alerts (0) Notices (2) Watchlist Personal tools Toggle the table of contents Ras Daniel Heartman],
*[[Monday Emoghavwe]]
* ...
[[User:WikiBayer|WikiBayer]] ([[User talk:WikiBayer|yeewtu]]) 06:38, 31 Juko 2024 (UTC)
:Thank you very much for reaching out to me on this very important topic, as a administrator on ffwiki I have take some measure steps since I noticed this problem by deleting such articles, clean up so many articles, sending messages to the user with such habit on their talk page, but no any respond from them, and I don't have a personal contact with them, though I come to realize that they are new editor's recruited last three months ago.
:As a global Wikipedia administrator I will like to colloborate with you to strength my work to see something has done on this crucial topic. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 10:13, 31 Juko 2024 (UTC)
::[[Special:AbuseFilter/2]] I have now create a warning Filter. Can you write a Warning Template in the Language [[User:WikiBayer|WikiBayer]] ([[User talk:WikiBayer|yeewtu]]) 13:24, 31 Juko 2024 (UTC)
:::There are users who have been doing this for a long time, if you have already addressed all of them it would be best to block this users. They won't stop otherwise.--[[User:WikiBayer|WikiBayer]] ([[User talk:WikiBayer|yeewtu]]) 13:58, 31 Juko 2024 (UTC)
::::Give me some days I will do all my possible best to reach out to those new Editor's. [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 18:41, 31 Juko 2024 (UTC)
:::Yes I can do that [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 18:37, 31 Juko 2024 (UTC)
== Thank you for being a medical contributors! ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
{| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;"
|rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award'''
|-
| style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do!
Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.
Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}
Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 06:24, 26 Siilo 2025 (UTC)
</div>
<!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 -->
== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==
Dear Fulani215,
Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!
This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.
Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''
If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.
Thank you for your continued dedication and support!
For, Wiki Loves Ramadan International Team 11:51, 2 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 -->
== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==
Dear Fulani215,
This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.
Please ensure you complete the following as soon as possible:
* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''
Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.
If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.
Thank you once again for your dedication and hard work!
''Warm regards,''<br/>
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 02:39, 15 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 -->
== Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition ==
Dear Wikimedia affiliate community leader,
Thanks for organizing the previous editions of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign|Wikipedia Pages Wanting Photos]] Campaign in your community. We invite your community again to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025.
Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years.
More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors!
We now invite your affiliate to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may:
*Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles.
*Host edit-a-thons focused on improving visual content.
*Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia.
These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia.
Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis.
The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia.
We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]].
With kind regards,
[[User:Reading Beans]]
On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|yeewtu]]) 13:43, 17 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:T Cells@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Targets_past_organizers&oldid=28745740 -->
:Thank you so much for finding our community worthy to Participate in the 2025 edition of Wikipedia Page Wanting Photo, am happy to inform you that we have registered as the participating community, and we look forward to hear the next step from you.
:Thank you once again [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 20:35, 17 Duujal 2025 (UTC)
== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==
Dear Fulani215
Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.
To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.
* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025
It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.
Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!
Warm regards,<br/>
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 08:51, 19 Duujal 2025 (UTC)
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 -->
== Notice of expiration of your sysop right ==
<div dir="ltr">Hi, as part of [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]], this is an automated reminder to let you know that your permission "sysop" (Yiilooɓe) will expire on 2025-06-19 11:58:45. Please renew this right if you would like to continue using it. <i>In other languages: [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot/Messages/default|click here]]</i> [[User:Leaderbot|Leaderbot]] ([[User talk:Leaderbot|yeewtu]]) 19:42, 12 Korse 2025 (UTC)</div>
== Congratulations! You’re Among the Top 25 Contributors of Wiki Loves Ramadan 2025 🎉🌙 ==
Dear Fulani215,
We’re excited to inform you that you have been selected as one of the '''Top 25 Contributors''' of the [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]] international campaign! Your remarkable dedication and contributions truly stood out among hundreds of participants across the globe.
To help us document your experience and improve future editions, we kindly request you to take a moment to fill out our short feedback form:
📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform
After completing the feedback, please request your Top 25 Digital Certificate of Appreciation using this form:
📄 Top 25 Certificate Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSepqMajvCTl3XA1xbFbTsPDJO_yxCro4mdU9UzA5T1GfLWl2w/viewform
Thank you once again for your contributions to this campaign. We are proud to have you as part of the Wiki Loves Ramadan community.
Warm regards,<br/>
Wiki Loves Ramadan International Team
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_TOP_25&oldid=28893400 -->
== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==
Dear Fulani215,
Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!
Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.
As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:
📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform
After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:
📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform
We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.
Warm regards,<br/>
Wiki Loves Ramadan International Team
<!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&oldid=28893397 -->
5xihlsn93fml5mfwgai2ssulmytee1y
Audu Bako
0
5381
113176
90488
2025-06-21T22:38:59Z
Adamu mc
10501
113176
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Audu Bako''' un komicinaaajo kiiɗo mo ɓe taaduungal jandar'en gaɗɗo ritaaya, O dañyaama Nder hitaande dubi alif 1924,hanko Woonii Gomnaajo diiwal [[Kano]] artuuɗo,ndi [[Naajeeriya]] Nder hitaade wakkitire laamu soljiijo ɗum janarjo [[Yakubu Gowon]] ɓaawo gaɗa tiggeeki diiwal ngal daga geɓɓal woylare [[Naajeeriya]].<ref>{{cite news| url=https://guardian.ng/tag/audu-bako/|publisher=Guardian|date=20 October 2023|accessdate=10 January 2023|last=Sunday|First=Odita|Language=en}}</ref>
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun Daññyi Audu Bako e hitaade ɗumngu 1924 nder bariikiwal jandar'en gonɗun [[Kaduna]]. Baaba maako huuwi kuugal taaduungal jandar'en wia ɗansanda ɗun haa footiide duuɓi 36. Audu janngi e hukuma jangirde [[Kaduna]] nden e [[zaria middle School]]. Bako o nastii kuugal taaduungal ɗan sanda e 1942.[1]
==GOMNAAJO DIIWAL KANO==
O ɓilaama dow jooɗorgal Gomnaajo diiwal [[Kano]] nder 1967 wakkitire laamu solji'en.Bako waɗii kuuɗe Margo [[lesdi]] sosai e nɗer diiwal ngal [[kano]]. E hitaade ɗumngu 1969 o fuɗɗi mahol heelorde ndiyam ɗan Hakkuɗe 1970-1973 Gomnaatiwal maako ñyiiɓi mahol mawngol damwal keelorgal ndiyam ngal Tiga,gam samɓidiinki harkaaji ndeemal.
Kuugal maako ngal heɓuuki ndiyam ɗan Timas Ɗanbatta o daraake,haa sai e ɗumngu 2008 nden kadi ɗun timminingal haa ɗun heeɓi ndiyam ñjarteeɗam e hukumaaje pamare nde Ɗanbatta,makoda e minjibir.
==MARGO MAAKO==
Audu Bako o waadi ritaaya e nde hitaade 1975 wakkitire laamu ritaaya jo [[Murtala Muhammed]] nden O nangii kuugal ndeemal nder diiwal [[Sakkwatoɓe]]. O soyti nder hitaade 1980 o acci rewɓe e Bacci 11. Gaɗa Ɓaawo mayde maako ɗun saakitake innnde heelorde ndiyam nden Tiga daga haa innde maako [2] Audu Bako
O ɗuuɗuɗo ko heeɓi ihsaanuuji e jammineeki fanu fiijo pucci noddira (Polo). Eɗun yiɗii mawninki Audu Bako e ko tooye sembee.
==Gwamnajo Diiwal Kano==
{Reflist}
==HIIMOƁE==
1. [[John Ne. Paden]], diinaaji e neesuuji siyaasa nder [[Kano]], jangirde ɗun kalifooniya golle,1973,ISBN:
0-520-01738-2,P.330.
2. [[Ralph Uwuchue]], [[Afrik]] moye dun moyee,voolum 1, Afrik Journal Ltd.ɗun debtee ɗereeji [[Afrik Ltd]],[[1981 ISBN:0-903274-14-0 P. 71]].
3. [[Beverly Blow Mack]], [[Muslim]] rewɓe julɓe gimol:gimol anndaagol Hausa, Jangirde Indiana gurtal, [[2004 ISBN:
0-253-21729-6 P. 66]]
[[Audu Bako]]
p5t5kfycj91i0e8d3d68tg1xj81zli4
113177
113176
2025-06-21T22:39:23Z
Adamu mc
10501
113177
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Audu Bako''' un komicinaaajo kiiɗo mo ɓe taaduungal jandar'en gaɗɗo ritaaya, O dañyaama Nder hitaande dubi alif 1924,hanko Woonii Gomnaajo diiwal [[Kano]] artuuɗo,ndi [[Naajeeriya]] Nder hitaade wakkitire laamu soljiijo ɗum janarjo [[Yakubu Gowon]] ɓaawo gaɗa tiggeeki diiwal ngal daga geɓɓal woylare [[Naajeeriya]].<ref>{{cite news| url=https://guardian.ng/tag/audu-bako/|publisher=Guardian|date=20 October 2023|accessdate=10 January 2023|last=Sunday|First=Odita|Language=en}}</ref>
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun Daññyi Audu Bako e hitaade ɗumngu alif 1924 nder bariikiwal jandar'en gonɗun [[Kaduna]]. Baaba maako huuwi kuugal taaduungal jandar'en wia ɗansanda ɗun haa footiide duuɓi 36. Audu janngi e hukuma jangirde [[Kaduna]] nden e zaria middle School. Bako o nastii kuugal taaduungal ɗan sanda e 1942.[1]
==GOMNAAJO DIIWAL KANO==
O ɓilaama dow jooɗorgal Gomnaajo diiwal [[Kano]] nder 1967 wakkitire laamu solji'en.Bako waɗii kuuɗe Margo [[lesdi]] sosai e nɗer diiwal ngal [[kano]]. E hitaade ɗumngu 1969 o fuɗɗi mahol heelorde ndiyam ɗan Hakkuɗe 1970-1973 Gomnaatiwal maako ñyiiɓi mahol mawngol damwal keelorgal ndiyam ngal Tiga,gam samɓidiinki harkaaji ndeemal.
Kuugal maako ngal heɓuuki ndiyam ɗan Timas Ɗanbatta o daraake,haa sai e ɗumngu 2008 nden kadi ɗun timminingal haa ɗun heeɓi ndiyam ñjarteeɗam e hukumaaje pamare nde Ɗanbatta,makoda e minjibir.
==MARGO MAAKO==
Audu Bako o waadi ritaaya e nde hitaade 1975 wakkitire laamu ritaaya jo [[Murtala Muhammed]] nden O nangii kuugal ndeemal nder diiwal [[Sakkwatoɓe]]. O soyti nder hitaade 1980 o acci rewɓe e Bacci 11. Gaɗa Ɓaawo mayde maako ɗun saakitake innnde heelorde ndiyam nden Tiga daga haa innde maako [2] Audu Bako
O ɗuuɗuɗo ko heeɓi ihsaanuuji e jammineeki fanu fiijo pucci noddira (Polo). Eɗun yiɗii mawninki Audu Bako e ko tooye sembee.
==Gwamnajo Diiwal Kano==
{Reflist}
==HIIMOƁE==
1. [[John Ne. Paden]], diinaaji e neesuuji siyaasa nder [[Kano]], jangirde ɗun kalifooniya golle,1973,ISBN:
0-520-01738-2,P.330.
2. [[Ralph Uwuchue]], [[Afrik]] moye dun moyee,voolum 1, Afrik Journal Ltd.ɗun debtee ɗereeji [[Afrik Ltd]],[[1981 ISBN:0-903274-14-0 P. 71]].
3. [[Beverly Blow Mack]], [[Muslim]] rewɓe julɓe gimol:gimol anndaagol Hausa, Jangirde Indiana gurtal, [[2004 ISBN:
0-253-21729-6 P. 66]]
[[Audu Bako]]
kccua8f3ukrgg2a9dhhe5xb3ke3xlmm
113178
113177
2025-06-21T22:39:51Z
Adamu mc
10501
113178
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Audu Bako''' un komicinaaajo kiiɗo mo ɓe taaduungal jandar'en gaɗɗo ritaaya, O dañyaama Nder hitaande dubi alif 1924,hanko Woonii Gomnaajo diiwal [[Kano]] artuuɗo,ndi [[Naajeeriya]] Nder hitaade wakkitire laamu soljiijo ɗum janarjo [[Yakubu Gowon]] ɓaawo gaɗa tiggeeki diiwal ngal daga geɓɓal woylare [[Naajeeriya]].<ref>{{cite news| url=https://guardian.ng/tag/audu-bako/|publisher=Guardian|date=20 October 2023|accessdate=10 January 2023|last=Sunday|First=Odita|Language=en}}</ref>
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun Daññyi Audu Bako e hitaade ɗumngu alif 1924 nder bariikiwal jandar'en gonɗun [[Kaduna]]. Baaba maako huuwi kuugal taaduungal jandar'en wia ɗansanda ɗun haa footiide duuɓi 36. Audu janngi e hukuma jangirde [[Kaduna]] nden e zaria middle School. Bako o nastii kuugal taaduungal ɗan sanda e 1942.[1]
==GOMNAAJO DIIWAL KANO==
O ɓilaama dow jooɗorgal Gomnaajo diiwal [[Kano]] nder 1967 wakkitire laamu solji'en.Bako waɗii kuuɗe Margo [[lesdi]] sosai e nɗer diiwal ngal [[kano]]. E hitaade ɗumngu alif 1969 o fuɗɗi mahol heelorde ndiyam ɗan Hakkuɗe 1970-1973 Gomnaatiwal maako ñyiiɓi mahol mawngol damwal keelorgal ndiyam ngal Tiga,gam samɓidiinki harkaaji ndeemal.
Kuugal maako ngal heɓuuki ndiyam ɗan Timas Ɗanbatta o daraake,haa sai e ɗumngu 2008 nden kadi ɗun timminingal haa ɗun heeɓi ndiyam ñjarteeɗam e hukumaaje pamare nde Ɗanbatta,makoda e minjibir.
==MARGO MAAKO==
Audu Bako o waadi ritaaya e nde hitaade 1975 wakkitire laamu ritaaya jo [[Murtala Muhammed]] nden O nangii kuugal ndeemal nder diiwal [[Sakkwatoɓe]]. O soyti nder hitaade 1980 o acci rewɓe e Bacci 11. Gaɗa Ɓaawo mayde maako ɗun saakitake innnde heelorde ndiyam nden Tiga daga haa innde maako [2] Audu Bako
O ɗuuɗuɗo ko heeɓi ihsaanuuji e jammineeki fanu fiijo pucci noddira (Polo). Eɗun yiɗii mawninki Audu Bako e ko tooye sembee.
==Gwamnajo Diiwal Kano==
{Reflist}
==HIIMOƁE==
1. [[John Ne. Paden]], diinaaji e neesuuji siyaasa nder [[Kano]], jangirde ɗun kalifooniya golle,1973,ISBN:
0-520-01738-2,P.330.
2. [[Ralph Uwuchue]], [[Afrik]] moye dun moyee,voolum 1, Afrik Journal Ltd.ɗun debtee ɗereeji [[Afrik Ltd]],[[1981 ISBN:0-903274-14-0 P. 71]].
3. [[Beverly Blow Mack]], [[Muslim]] rewɓe julɓe gimol:gimol anndaagol Hausa, Jangirde Indiana gurtal, [[2004 ISBN:
0-253-21729-6 P. 66]]
[[Audu Bako]]
iqjhcmut9s68ch1cpuo0fd0hdq6ztko
113179
113178
2025-06-21T22:40:25Z
Adamu mc
10501
113179
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Audu Bako''' un komicinaaajo kiiɗo mo ɓe taaduungal jandar'en gaɗɗo ritaaya, O dañyaama Nder hitaande dubi alif 1924,hanko Woonii Gomnaajo diiwal [[Kano]] artuuɗo,ndi [[Naajeeriya]] Nder hitaade wakkitire laamu soljiijo ɗum janarjo [[Yakubu Gowon]] ɓaawo gaɗa tiggeeki diiwal ngal daga geɓɓal woylare [[Naajeeriya]].<ref>{{cite news| url=https://guardian.ng/tag/audu-bako/|publisher=Guardian|date=20 October 2023|accessdate=10 January 2023|last=Sunday|First=Odita|Language=en}}</ref>
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun Daññyi Audu Bako e hitaade ɗumngu alif 1924 nder bariikiwal jandar'en gonɗun [[Kaduna]]. Baaba maako huuwi kuugal taaduungal jandar'en wia ɗansanda ɗun haa footiide duuɓi 36. Audu janngi e hukuma jangirde [[Kaduna]] nden e zaria middle School. Bako o nastii kuugal taaduungal ɗan sanda e 1942.[1]
==GOMNAAJO DIIWAL KANO==
O ɓilaama dow jooɗorgal Gomnaajo diiwal [[Kano]] nder 1967 wakkitire laamu solji'en.Bako waɗii kuuɗe Margo [[lesdi]] sosai e nɗer diiwal ngal [[kano]]. E hitaade ɗumngu alif 1969 o fuɗɗi mahol heelorde ndiyam ɗan Hakkuɗe 1970-1973 Gomnaatiwal maako ñyiiɓi mahol mawngol damwal keelorgal ndiyam ngal Tiga,gam samɓidiinki harkaaji ndeemal.
Kuugal maako ngal heɓuuki ndiyam ɗan Timas Ɗanbatta o daraake,haa sai e ɗumngu 2008 nden kadi ɗun timminingal haa ɗun heeɓi ndiyam ñjarteeɗam e hukumaaje pamare nde Ɗanbatta,makoda e minjibir.
==MARGO MAAKO==
Audu Bako o waadi ritaaya e nde hitaade alif 1975 wakkitire laamu ritaaya jo Murtala Muhammed nden O nangii kuugal ndeemal nder diiwal [[Sakkwatoɓe]]. O soyti nder hitaade 1980 o acci rewɓe e Bacci 11. Gaɗa Ɓaawo mayde maako ɗun saakitake innnde heelorde ndiyam nden Tiga daga haa innde maako [2] Audu Bako
O ɗuuɗuɗo ko heeɓi ihsaanuuji e jammineeki fanu fiijo pucci noddira (Polo). Eɗun yiɗii mawninki Audu Bako e ko tooye sembee.
==Gwamnajo Diiwal Kano==
{Reflist}
==HIIMOƁE==
1. [[John Ne. Paden]], diinaaji e neesuuji siyaasa nder [[Kano]], jangirde ɗun kalifooniya golle,1973,ISBN:
0-520-01738-2,P.330.
2. [[Ralph Uwuchue]], [[Afrik]] moye dun moyee,voolum 1, Afrik Journal Ltd.ɗun debtee ɗereeji [[Afrik Ltd]],[[1981 ISBN:0-903274-14-0 P. 71]].
3. [[Beverly Blow Mack]], [[Muslim]] rewɓe julɓe gimol:gimol anndaagol Hausa, Jangirde Indiana gurtal, [[2004 ISBN:
0-253-21729-6 P. 66]]
[[Audu Bako]]
i1urfbvui9hy140rl9bw5cqpd4uvd3o
Sani Bello
0
5382
113173
91880
2025-06-21T22:37:53Z
Adamu mc
10501
113173
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
<ref>https://military-history.fandom.com/wiki/Sani_Bello</ref>'''Kanaljo Sani Bello''' (dubi dayyigo e Nder ñyalde 27 lewru Jolal hitaade ɗumngu alif 1942) un dottiijo lesdi [[Naajeeriya]] nden kadi kakkilanoowa harkaaji [[soja]] laatiiɗo gaɗɗo Gomnaajo diiwal Kano diga hitaade nder 1975 haa yahi hitaade dubi alif 1978. Gaɗa ɓaawo o waadi ritaaya, O moftii jawdi duuɗudi ta ɗatal hawtuki junngo e harkaaji nebba,kamfaniiji jottal e hiitee lantarki; O ha kadi waɗugo Ko faaki Yeeso gam ɗatal tigguki [[Sani Bello]] Foundation<ref>https://www.sanibellofoundation.org.ng/about-us.html</ref>.
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun dañyi sani Bello e ñyalde 27 ngu lewru jolal ɗumngu ngu 1942 haa [[Kontagora]],ɓiɗɗo gooto tall mo Bello Mustapha e hajja Abu<ref>https://dailytrust.com/the-day-ironsi-died-colonel-sani-bello-his-former-adc/</ref>. O heeɓi ilmu diina islaama, nden kadi O halarti jangirde firamaare nde central, Kontagora daga ɗumngu ngu 1950 yaahi haa ɗumngu ngu 1957.Daga ɗumngu ngu 1957 yahri haa ɗumngu 1962 Bello halartake janngirde lakol koleeji nde Gomnaajjo e Bida, hawti e soobiraaɓe maako [[Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Abdulsalami Abubakar]], [[Mamman Vatsa]], [[Mohammed magoro]],[[Garba Duba]] [[Gado Nasko]] e [[Mohammed Sani sami]].
==Kuugal solja==
Sani Bello O nasti kuugal solja<ref>https://www.thecable.ng/ex-adc-how-aguiyi-ironsi-was-marched-into-the-bush-and-shot-during-july-1966-coup/amp</ref> [[Naajeeriya]] eii lewru Bowtal ɗumngu 1962.hawti e soobiraaɓe maako be fido ñyiiam ,o waadi rijistaa e dow jonnɗe soljiijo mawɗo ndun koleeji fooraaki solji'en dun [[Naajeeriya]] (noddirte ɗun jooni koleeji deenal ngal [[Naajeeriya]] e [[Kaduna]]) ko O fa'a Yeeso yaaki koleeji ndun solji'en ɗun [[Royal Sandhurst]] inaare ɗe O hokka izinii jonnɗe ɗiiɗaaɓo laftanarjo ɗun solji'en [[Naajeeriya]] Nder lewru julie 1965. O wittowee [[Naajeeriya]] nden boo o hokkaama mawngu bataliyaawal ngal 1 gongal [[Enugu]] e jonnɗe komondaajo platoon. O waadi ko kuugal nder solji'en [[Naajeeriya]] O jogaake muƙaamiiji fere-fere nden O ñyeegi muƙaami, hawti e [[Aide-de-camp]] (ARC) Yaahi haa janarjo mawɗo mo [[Johnson aguiyin-Ironsi]], mawɗo lamido laamu solja [[Naajeeriya]] Artuuɗo.
==Gomnaajo solja==
Kanarjo sani Bello O lattake Gomnaajo laamu solja<ref>https://www.forbes.com/profile/sani-bello/?sh=520ac4e85517</ref> ɗun kiingal Diiwal [[Kano]] (incl.
Diiwal [[Jigawa]] eii hitaade ɗumngu 1975.
==HIIMOƁE==
{{REFLIST}}
==Margo==
Dañyorde [[kontagora]],27 sedto duubi 1942 (duuɓi 80)
Lesdi [[Naajeeriya]]
Ɗemngal daada [[Hausare]]
==Jannde==
Jangirde [[Royal military Academy Sandhurst]] (en)
Ɗemle Turankoore
Hausa
Pidgin ɗun [[Naajeeriya]]
==Sana'aji==
Siyaasaaji e harkaaji luumo.
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
qlntu19gvzuh1l7ootaz926j0lkwxmk
113174
113173
2025-06-21T22:38:10Z
Adamu mc
10501
113174
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
<ref>https://military-history.fandom.com/wiki/Sani_Bello</ref>'''Kanaljo Sani Bello''' (dubi dayyigo e Nder ñyalde 27 lewru Jolal hitaade ɗumngu alif 1942) un dottiijo lesdi [[Naajeeriya]] nden kadi kakkilanoowa harkaaji [[soja]] laatiiɗo gaɗɗo Gomnaajo diiwal Kano diga hitaade nder 1975 haa yahi hitaade dubi alif 1978. Gaɗa ɓaawo o waadi ritaaya, O moftii jawdi duuɗudi ta ɗatal hawtuki junngo e harkaaji nebba,kamfaniiji jottal e hiitee lantarki; O ha kadi waɗugo Ko faaki Yeeso gam ɗatal tigguki [[Sani Bello]] Foundation<ref>https://www.sanibellofoundation.org.ng/about-us.html</ref>.
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun dañyi sani Bello e ñyalde 27 ngu lewru jolal ɗumngu ngu 1942 haa [[Kontagora]],ɓiɗɗo gooto tall mo Bello Mustapha e hajja Abu<ref>https://dailytrust.com/the-day-ironsi-died-colonel-sani-bello-his-former-adc/</ref>. O heeɓi ilmu diina islaama, nden kadi O halarti jangirde firamaare nde central, Kontagora daga ɗumngu ngu 1950 yaahi haa ɗumngu ngu 1957.Daga ɗumngu ngu 1957 yahri haa ɗumngu 1962 Bello halartake janngirde lakol koleeji nde Gomnaajjo e Bida, hawti e soobiraaɓe maako [[Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Abdulsalami Abubakar]], [[Mamman Vatsa]], [[Mohammed magoro]],[[Garba Duba]] [[Gado Nasko]] e [[Mohammed Sani sami]].
==Kuugal solja==
Sani Bello O nasti kuugal solja<ref>https://www.thecable.ng/ex-adc-how-aguiyi-ironsi-was-marched-into-the-bush-and-shot-during-july-1966-coup/amp</ref> [[Naajeeriya]] eii lewru Bowtal ɗumngu 1962.hawti e soobiraaɓe maako be fido ñyiiam ,o waadi rijistaa e dow jonnɗe soljiijo mawɗo ndun koleeji fooraaki solji'en dun [[Naajeeriya]] (noddirte ɗun jooni koleeji deenal ngal [[Naajeeriya]] e [[Kaduna]]) ko O fa'a Yeeso yaaki koleeji ndun solji'en ɗun [[Royal Sandhurst]] inaare ɗe O hokka izinii jonnɗe ɗiiɗaaɓo laftanarjo ɗun solji'en [[Naajeeriya]] Nder lewru julie 1965. O wittowee [[Naajeeriya]] nden boo o hokkaama mawngu bataliyaawal ngal 1 gongal [[Enugu]] e jonnɗe komondaajo platoon. O waadi ko kuugal nder solji'en [[Naajeeriya]] O jogaake muƙaamiiji fere-fere nden O ñyeegi muƙaami, hawti e [[Aide-de-camp]] (ARC) Yaahi haa janarjo mawɗo mo [[Johnson aguiyin-Ironsi]], mawɗo lamido laamu solja [[Naajeeriya]] Artuuɗo.
==Gomnaajo solja==
Kanarjo sani Bello O lattake Gomnaajo laamu solja<ref>https://www.forbes.com/profile/sani-bello/?sh=520ac4e85517</ref> ɗun kiingal Diiwal [[Kano]] (incl.
Diiwal [[Jigawa]] eii hitaade ɗumngu alif 1975.
==HIIMOƁE==
{{REFLIST}}
==Margo==
Dañyorde [[kontagora]],27 sedto duubi 1942 (duuɓi 80)
Lesdi [[Naajeeriya]]
Ɗemngal daada [[Hausare]]
==Jannde==
Jangirde [[Royal military Academy Sandhurst]] (en)
Ɗemle Turankoore
Hausa
Pidgin ɗun [[Naajeeriya]]
==Sana'aji==
Siyaasaaji e harkaaji luumo.
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
na89us7kml30ocrsdwsvbb292k42wv8
113175
113174
2025-06-21T22:38:33Z
Adamu mc
10501
113175
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
<ref>https://military-history.fandom.com/wiki/Sani_Bello</ref>'''Kanaljo Sani Bello''' (dubi dayyigo e Nder ñyalde 27 lewru Jolal hitaade ɗumngu alif 1942) un dottiijo lesdi [[Naajeeriya]] nden kadi kakkilanoowa harkaaji [[soja]] laatiiɗo gaɗɗo Gomnaajo diiwal Kano diga hitaade nder 1975 haa yahi hitaade dubi alif 1978. Gaɗa ɓaawo o waadi ritaaya, O moftii jawdi duuɗudi ta ɗatal hawtuki junngo e harkaaji nebba,kamfaniiji jottal e hiitee lantarki; O ha kadi waɗugo Ko faaki Yeeso gam ɗatal tigguki [[Sani Bello]] Foundation<ref>https://www.sanibellofoundation.org.ng/about-us.html</ref>.
[[Category: nyaddo]]
==TAARIHI MAAKO==
Ɗun dañyi sani Bello e ñyalde 27 ngu lewru jolal ɗumngu ngu 1942 haa [[Kontagora]],ɓiɗɗo gooto tall mo Bello Mustapha e hajja Abu<ref>https://dailytrust.com/the-day-ironsi-died-colonel-sani-bello-his-former-adc/</ref>. O heeɓi ilmu diina islaama, nden kadi O halarti jangirde firamaare nde central, Kontagora daga ɗumngu ngu 1950 yaahi haa ɗumngu ngu 1957.Daga ɗumngu ngu 1957 yahri haa ɗumngu 1962 Bello halartake janngirde lakol koleeji nde Gomnaajjo e Bida, hawti e soobiraaɓe maako [[Ibrahim Badamasi Babangida]], [[Abdulsalami Abubakar]], [[Mamman Vatsa]], [[Mohammed magoro]],[[Garba Duba]] [[Gado Nasko]] e [[Mohammed Sani sami]].
==Kuugal solja==
Sani Bello O nasti kuugal solja<ref>https://www.thecable.ng/ex-adc-how-aguiyi-ironsi-was-marched-into-the-bush-and-shot-during-july-1966-coup/amp</ref> [[Naajeeriya]] eii lewru Bowtal ɗumngu 1962.hawti e soobiraaɓe maako be fido ñyiiam ,o waadi rijistaa e dow jonnɗe soljiijo mawɗo ndun koleeji fooraaki solji'en dun [[Naajeeriya]] (noddirte ɗun jooni koleeji deenal ngal [[Naajeeriya]] e [[Kaduna]]) ko O fa'a Yeeso yaaki koleeji ndun solji'en ɗun [[Royal Sandhurst]] inaare ɗe O hokka izinii jonnɗe ɗiiɗaaɓo laftanarjo ɗun solji'en [[Naajeeriya]] Nder lewru julie 1965. O wittowee [[Naajeeriya]] nden boo o hokkaama mawngu bataliyaawal ngal 1 gongal [[Enugu]] e jonnɗe komondaajo platoon. O waadi ko kuugal nder solji'en [[Naajeeriya]] O jogaake muƙaamiiji fere-fere nden O ñyeegi muƙaami, hawti e [[Aide-de-camp]] (ARC) Yaahi haa janarjo mawɗo mo [[Johnson aguiyin-Ironsi]], mawɗo lamido laamu solja [[Naajeeriya]] Artuuɗo.
==Gomnaajo solja==
Kanarjo sani Bello O lattake Gomnaajo laamu solja<ref>https://www.forbes.com/profile/sani-bello/?sh=520ac4e85517</ref> ɗun kiingal Diiwal [[Kano]] (incl.
Diiwal [[Jigawa]] eii hitaade ɗumngu alif 1975.
==HIIMOƁE==
{{REFLIST}}
==Margo==
Dañyorde [[kontagora]],27 sedto dubi alif 1942 (duuɓi 80)
Lesdi [[Naajeeriya]]
[[Ɗemngal]] daada [[Hausare]]
==Jannde==
Jangirde [[Royal military Academy Sandhurst]] (en)
Ɗemle Turankoore
Hausa
Pidgin ɗun [[Naajeeriya]]
==Sana'aji==
Siyaasaaji e harkaaji luumo.
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
hzaf6qr3h4mvwnc2vkwus59ly0w9pf1
Abdu Dawakin Tofa
0
5383
113180
105026
2025-06-21T22:40:56Z
Adamu mc
10501
113180
wikitext
text/x-wiki
'''Abdu Dawakin Tofa''' (dubi dayyigo e nder hitaande ndungu alif 1932-2003) o <ref>https://en.m.wikipedia.org/wiki/Abdu_Dawakin_Tofa#cite_note-2</ref>[[Nyaddo|nyaɗɗo]] anduɗo Kowje de'emal kadi e ballitowo [[Abubakar Rimi]] laatiiɗo gaɗɗo Gomnaajo diiwal liyde [[Kano]] naajeeriya e no hollini o neeɓaayi daga mayie yaari oyarkooma eii dubi alif 1983 e wakkatiire jamhuriyaawal ɗiɗaaɓal ngal [[Leydi|leddi]] [[Naajeeriya]].
==Ɓaawo Dannɗal==
'''Abdu Dawakin Tofa''' O heeɓi diploomawal mawngal daga jangirde kuugal deemal,samaru [[Zariya]].Daga ɗumngu alif 1954 waddi ha nder dubi alif 1960, O laatake mo ballitowo kuugal deemal haa larduwal kiingal [[Maiduguri]].Tofa lattake modibbo mawɗo e janngirde [[Audu Bako]] nde kuugal ngeese, Wakkitire nde ɗun lammini Ɗanbatta dow komicinaaajo deemal ɗun diiwal [[Kano]] e ɗumngu 1979. Gaɗa Ɓaawo O laatake komicinaaajo kuuɗe ngeese mo musamman e nder majalisu Gomnaatiwal [[Mohammed Rimi].
==Siyaasaa==
Wakkitire ɗun jippini ballitowo Gomnaajo Ibrahim Farouk,Tofa jottakee inaare maako dow ballitowo Gomnaajo. Partiwal maako ngal Kongol jawleeru haɓanki yimmɓe ( PRP) ngal henndakee geɓɓe ɗiɗi haa yaari santsi ( Imodu) e Tabo [[Function]]. O laatake arduujo partiwal cuɓal diiwal [[Kano]] [[Directorate Imodu function]] wookaciire e [[Abdullahi Aliyu Sumaila]] O laatake sakatareejo janaar ɗun jawleeru wurtaaki dun Diiwal [[Kano]].
Wakkatiire nde Rimi wurti partiwal hooti ngonngal ngal Redemption party (PRP)yaahri partiwal [[Nigerian people party]] (NPP) ɓaawo ciya narral maako e dokkoowo mo shaawori e harkaaji siyaasa [[ Mallam Aminu Kano]], nder wakkitire waɗuki himma cuɓal 1983 O jippake daga muƙamiwal maako.Tofa lattake Gomnaajo diiwal [[Kano]] nder [[lewru]] mayuu hitaade ɗumngu 1983 ɗen kadi o jogaake muƙaamii ɗun haa yaari Oktoba 1983 O waɗii himma semɓe e faro semɓiiɗinki harkaaji deemal ngal [[Kano]]- KNARDA e dow aniyaa teetannki talaka'en yancii gada go'o ha hawti e dolo fuu ññawuu e talawcii.e jaɓuuki e damfaraaki yimɓe . Ɓaawo gaɗa [[Muhammadu Buhari]] mo Gomnaatiwal solji'en jaaɓi laamu e teetuuki laamu ɗun 1983 ,Tofa nastinii Shari'a e goɗɗun kootu ɗun musamman.ɗen ɗum haɓɓi mo ɗun duuɓi 21 sabo'e layfuuji ɗi jabgo N265,000, kickback edow N3.5mkongilaawal ngal ɗun hokki miliyanji dun kamfaniiwal ñyible-ñyible [[Ashab]].
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
04ixzwum9avz5sezdnttoirz2uz1in5
113181
113180
2025-06-21T22:41:25Z
Adamu mc
10501
113181
wikitext
text/x-wiki
'''Abdu Dawakin Tofa''' (dubi dayyigo e nder hitaande ndungu alif 1932-2003) o <ref>https://en.m.wikipedia.org/wiki/Abdu_Dawakin_Tofa#cite_note-2</ref>[[Nyaddo|nyaɗɗo]] anduɗo Kowje de'emal kadi e ballitowo [[Abubakar Rimi]] laatiiɗo gaɗɗo Gomnaajo diiwal liyde [[Kano]] naajeeriya e no hollini o neeɓaayi daga mayie yaari oyarkooma eii dubi alif 1983 e wakkatiire jamhuriyaawal ɗiɗaaɓal ngal [[Leydi|leddi]] [[Naajeeriya]].
==Ɓaawo Dannɗal==
'''Abdu Dawakin Tofa''' O heeɓi diploomawal mawngal daga jangirde kuugal deemal,samaru [[Zariya]].Daga ɗumngu alif 1954 waddi ha nder dubi alif 1960, O laatake mo ballitowo kuugal deemal haa larduwal kiingal [[Maiduguri]].Tofa lattake modibbo mawɗo e janngirde [[Audu Bako]] nde kuugal ngeese, Wakkitire nde ɗun lammini Ɗanbatta dow komicinaaajo deemal ɗun diiwal [[Kano]] e ɗumngu 1979. Gaɗa Ɓaawo O laatake komicinaaajo kuuɗe ngeese mo musamman e nder majalisu Gomnaatiwal [[Mohammed Rimi].
==Siyaasaa==
Wakkitire ɗun jippini ballitowo Gomnaajo Ibrahim Farouk,Tofa jottakee inaare maako dow ballitowo Gomnaajo. Partiwal maako ngal Kongol jawleeru haɓanki yimmɓe ( PRP) ngal henndakee geɓɓe ɗiɗi haa yaari santsi ( Imodu) e Tabo [[Function]]. O laatake arduujo partiwal cuɓal diiwal [[Kano]] [[Directorate Imodu function]] wookaciire e [[Abdullahi Aliyu Sumaila]] O laatake sakatareejo janaar ɗun jawleeru wurtaaki dun Diiwal [[Kano]].
Wakkatiire nde Rimi wurti partiwal hooti ngonngal ngal Redemption party (PRP) yaahri partiwal [[Nigerian people party]] (NPP) ɓaawo ciya narral maako e dokkoowo mo shaawori e harkaaji siyaasa [[ Mallam Aminu Kano]], nder wakkitire waɗuki himma cuɓal 1983 O jippake daga muƙamiwal maako.Tofa lattake Gomnaajo diiwal [[Kano]] nder [[lewru]] mayuu hitaade ɗumngu 1983 ɗen kadi o jogaake muƙaamii ɗun haa yaari Oktoba 1983 O waɗii himma semɓe e faro semɓiiɗinki harkaaji deemal ngal [[Kano]]- KNARDA e dow aniyaa teetannki talaka'en yancii gada go'o ha hawti e dolo fuu ññawuu e talawcii.e jaɓuuki e damfaraaki yimɓe . Ɓaawo gaɗa [[Muhammadu Buhari]] mo Gomnaatiwal solji'en jaaɓi laamu e teetuuki laamu ɗun 1983 ,Tofa nastinii Shari'a e goɗɗun kootu ɗun musamman.ɗen ɗum haɓɓi mo ɗun duuɓi 21 sabo'e layfuuji ɗi jabgo N265,000, kickback edow N3.5mkongilaawal ngal ɗun hokki miliyanji dun kamfaniiwal ñyible-ñyible [[Ashab]].
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
czth037xd80dncy5gvaa78wfrtyj2kr
Sabo Bakin Zuwo
0
5387
113182
90492
2025-06-21T22:41:48Z
Adamu mc
10501
113182
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Aliyu Sabo Bakin Zuwo''' (dubi dayyigo nyalde 31 lewru Bowtal hiitande ɗumngu alif ,1934- harandeeru 15 ɗumngu 1989) O gimɗo siyaasa,en lysidi [[Naajeeriya]] ha partiwal PRP. O laatake Sannatajjo Nder hitaade jamhuuriyaawal ɗiɗaaɓal ngal [[Naajeeriya]] nden kadi ɗun suɓi mo Gomnaajjo Diiwal [[Kano]] e lewru ha Nder sumtaaɗu ndu ɗumngu 1983, inaare ɗe O waaɗi laamu ɗun neeɓaayi sabu kippol laamu ngol sooji'en ngaaɗi ñalnde 31 ɗun lewru Habbirdu 1983 latti ngaɗɗun kanarjo [[Muhammadu Buhari]] dow iiko laamu.<ref>{{cite news| url=https://punchng.com/dad-never-spent-a-night-at-government-house-as-governor-bakin-zuwos-son/|publisher=punch newspaper|date=23 December 2018|accessdate=05 Fabuary 2023|title=Dad never spent a night at Government House as governor — Bakin Zuwo’s son|language=en}}</ref>.
[[Category: nyaddo]]
==Usli==
Asli zuwo on dey eɗun waawa heɓuki ɗun dege siraati'en [[kanuri]] dega daulaaji kanen bornu inaare e maama'en maako ngaaɗi eggude haa wari [[Kano]], inaare ɗe O dañya haa o mawni.Innde Baaba maako Abubakar, innde maama mako bo Yusuf, innde maama wuttudu daada bo Ibrahim; innde daada mako bo salaamatu bii asli Gundumawa dun nder hukuma pamarum minjibir.
==Siyaasaa==
Nde hitaade jamhuriyar ɗiɗaaɓal,ɗun wii'i zuwo un gimɗo siyaasa mo tafana yimɓe yenci,ɗun Wadi nafugo e raadiyo semɓe ɓuri ko moy gimɗo siyaasa,en nder woylare [[Naajeeriya]]. Ɗun subtii mo e jooɗorgal majliisu dotti-en e ɗumngu 1979,zuwo e hoosa ceede ɓuri koo moye sanataajo.
==Gomnaajo diiwal Kano==
O suɓaama Gomnaajo diiwal [[Kano]] e ɗumngu 1983,o heɓii nasru dow sobiraawo maako Gomnaajo kiiɗo diiwal Kano, [[Abubakar Rimi]], laatiiɗo jippiɗo e Finannde dun ɗumngu ngun o hooti partiwal NPP. Gootun ɗun zuwo fuɗɗi waɗugo edow jonnɗe Gomnaajo kannju woni ittuki fuu goɗɗo lamido mo Rimi lammini. E goɗɗun huuɗe belɗun nder ndun mo Wadi o maɓɓi wuro sinima ɗun palace gonɗum [[Kano]], inaare laatiide e sukaaɓe moɗaata moɗeteekol e lattinki ɗun ñyaunitirde.[4]
==Mayde==
O soyti e ɗumngu ngu 1989. Ko'o soyta mo hawti hore e partiwal PDP les arduungal janarjo [[Shehu Musa Yar'adua]] hawti e woɓɓe ɓii siyaasa diiwal [[Kano]],kamani haa ballitowo mo Gomnaajo mo Abubakar, [[Abdullahi Aliyu Samaila]],e [[Rabiu Musa Kwankwaso]].gomnaajo [[Kano]] kiido.
==HIIMOƁE==
bv98zagy3tzxuremog603i0tlmgev14
Idris Garba
0
5400
113183
91480
2025-06-21T22:42:42Z
Adamu mc
10501
113183
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Manjo Janarajjo Idris Garba''' O laatake Gomnaajo soja ɗun [[Diiwal Benue]] diga hitaade ɗumngu dubi alif 1987 yahiki ɗumngu ngu duuɓi alif 1988 e kadi ma Gomnaajo diiwal [[Kano]] dega ɗumngu ngu dubi alif 1989 yahiki nder hitaande dubi alif 1992.<ref name=benstate>{{cite web
|url=http://greaterbenue.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=122
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711123458/http://greaterbenue.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=122
|url-status=dead
|archive-date=2011-07-11
|title=Colonel Idris Garba
|publisher=Government of Benue State of Nigeria
|access-date=2009-11-29}}</ref>
[[Category: nyaddo]]
==Taariku Maako==
Idris Garba O danñyaama nder lewru ngawawɓe ɗun ɗumngu 1947 e nɗer gelle Gulu nde hukuma pamarum lapai Diiwal [[Diiwal Niger|Neja]], [[Naajeeriya]]. O janngi e jangirde solji'en [[Naajeeriya]], [[Zariya]] gada ɗumngu ngu 1963 haa yaari 1967 .
==Ekkitaaki Kuugal Solja==
O nasti jangirde ekiitaaki kuugal solja [[Naajeeriya]], <ref>https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/547966-train-attack-gunmen-release-six-family-members-of-ex-military-governor.html?tztc=1</ref>[[Kaduna]] ɗen ɗun ayyaniimo jonnɗe laftanarjo kanal ɗiɗaaɓo nder hitaade 1968. O halartake kosji ɗuɗɗi kama no o wonntiri e jergol laabi mɓe yaaki kama bano:
[[Artillery Troop]] [[Commanders]] [[course]] USSR,JULY 1971-September
Artillery Troop Commanders Course USSR, July 1970 -
September 1971
Young Officer Course Nowshera [[Pakistan]]
Young Officers Course Nowshera, [[Pakistan]], July -December, 1972
Technical Gunnery Course Larkhill, Salisbury, UK, May -
August, 1975.
Field Artillery Officers Advanced Course, Forstill,
Oklahoma, USA June 1977 to February 1978;
Command and Staff College, Jaji August 1978 to September, 1979
Regiment Battalion Commanders Course
[[Nigerian Army]]
School of Infantry, Jaji in 1981.
==Gomnajo Haa nde Solja==
E ɗumngu ngu 1988, Janarjo [[Ibrahim Babangida Babangida]] lamminiimo Gomnaajo solja ɗun [[diiwal Benue]]. Dega ɗon dum lammini mo Gomnaajo diiwal [[Kano]] e [[lewru]] nduwawɓe 1988 O huuwi haa yahi 1992 wakkitire nde O hokkiti laamu e yimɓe lesdi [[Kabiru Ibrahim Gaya]] haa ɗun waddi jamhuuriyaawal tataɓal ngal [[Naajeeriya]].Col. [[Idris Garba]] o waɗii goɗdum dookawal laatiingal jippinki dokaaji caaliiɗi hawti e hokkuki huutirde fiijo nde diiwal [[Kano]] daama hoosuki teddudun mawngu e nɗer harkaaji fiijo e diiwal ngal [[Idris Garba]] Jawjawngel, 1988- ndu Haaramru,1992 ← Mohammed Ndatsu Umaru (en) - [[Kabiru Ibrahim Gaya]] → 1987 toe 1987 ← Ishaya Bakut (en) - Fidelis Makka (en) → Rayuwa.
==MARGU==
Dañnorde lapai, hitaade Nduwawɓe,1947 (Duuɓi 75)
[[Leydi]] [[Naajeeriya]]
[[Lasngol]] [[Hausare]]
[[Ɗemngal]] inna [[Hausa]]<nowiki>re}}</nowiki>
[[Jannɗe]] [[Hausare]], [[EngilisI]], [[Pidgin]] nde [[Naajeeriya]]
[[Sana'aji]] Gimɗo [[Siyaasaaji]]
Gomnaajo Diiwal [[kano]]
Gomnaajo [[Diiwal Benue]].
==Hiimobe==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
gn8cwn037xf4jv93oigftqxjfjazbl4
113186
113183
2025-06-21T22:44:49Z
Adamu mc
10501
113186
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Manjo Janarajjo Idris Garba''' O laatake Gomnaajo soja ɗun [[Diiwal Benue]] diga hitaade ɗumngu dubi alif 1987 yahiki ɗumngu ngu duuɓi alif 1988 e kadi ma Gomnaajo diiwal [[Kano]] dega ɗumngu ngu dubi alif 1989 yahiki nder hitaande dubi alif 1992.<ref name=benstate>{{cite web
|url=http://greaterbenue.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=122
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711123458/http://greaterbenue.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=122
|url-status=dead
|archive-date=2011-07-11
|title=Colonel Idris Garba
|publisher=Government of Benue State of Nigeria
|access-date=2009-11-29}}</ref>
[[Category: nyaddo]]
==Taariku Maako==
Idris Garba O danñyaama nder lewru ngawawɓe ɗun ɗumngu 1947 e nɗer gelle Gulu nde hukuma pamarum lapai Diiwal [[Diiwal Niger|Neja]], [[Naajeeriya]]. O janngi e jangirde solji'en [[Naajeeriya]], [[Zariya]] gada ɗumngu ngu 1963 haa yaari hiitande dubi alif 1967 .
==Ekkitaaki Kuugal Solja==
O nasti jangirde ekiitaaki kuugal solja [[Naajeeriya]], <ref>https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/547966-train-attack-gunmen-release-six-family-members-of-ex-military-governor.html?tztc=1</ref>[[Kaduna]] ɗen ɗun ayyaniimo jonnɗe laftanarjo kanal ɗiɗaaɓo nder hitaade 1968. O halartake kosji ɗuɗɗi kama no o wonntiri e jergol laabi mɓe yaaki kama bano:
[[Artillery Troop]] [[Commanders]] [[course]] USSR,JULY 1971-September
Artillery Troop Commanders Course USSR, July 1970 -
September 1971
Young Officer Course Nowshera [[Pakistan]]
Young Officers Course Nowshera, [[Pakistan]], July -December, 1972
Technical Gunnery Course Larkhill, Salisbury, UK, May -
August, 1975.
Field Artillery Officers Advanced Course, Forstill,
Oklahoma, USA June 1977 to February 1978;
Command and Staff College, Jaji August 1978 to September, 1979
Regiment Battalion Commanders Course
[[Nigerian Army]]
School of Infantry, Jaji in 1981.
==Gomnajo Haa nde Solja==
E ɗumngu ngu 1988, Janarjo [[Ibrahim Babangida Babangida]] lamminiimo Gomnaajo solja ɗun [[diiwal Benue]]. Dega ɗon dum lammini mo Gomnaajo diiwal [[Kano]] e [[lewru]] nduwawɓe 1988 O huuwi haa yahi 1992 wakkitire nde O hokkiti laamu e yimɓe lesdi [[Kabiru Ibrahim Gaya]] haa ɗun waddi jamhuuriyaawal tataɓal ngal [[Naajeeriya]].Col. [[Idris Garba]] o waɗii goɗdum dookawal laatiingal jippinki dokaaji caaliiɗi hawti e hokkuki huutirde fiijo nde diiwal [[Kano]] daama hoosuki teddudun mawngu e nɗer harkaaji fiijo e diiwal ngal [[Idris Garba]] Jawjawngel, 1988- ndu Haaramru,1992 ← Mohammed Ndatsu Umaru (en) - [[Kabiru Ibrahim Gaya]] → 1987 toe 1987 ← Ishaya Bakut (en) - Fidelis Makka (en) → Rayuwa.
==MARGU==
Dañnorde lapai, hitaade Nduwawɓe,1947 (Duuɓi 75)
[[Leydi]] [[Naajeeriya]]
[[Lasngol]] [[Hausare]]
[[Ɗemngal]] inna [[Hausa]]<nowiki>re}}</nowiki>
[[Jannɗe]] [[Hausare]], [[EngilisI]], [[Pidgin]] nde [[Naajeeriya]]
[[Sana'aji]] Gimɗo [[Siyaasaaji]]
Gomnaajo Diiwal [[kano]]
Gomnaajo [[Diiwal Benue]].
==Hiimobe==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7iyqgcfhv5t2smqgnowj6tymkgqefvl
Kabiru Ibrahim Gaya
0
5535
113184
31161
2025-06-21T22:43:50Z
Adamu mc
10501
113184
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Kabiru Ibrahim Gaya '''(O danñyaama nder nyalɗe 16 lewru Morse ɗumngu ngu aliif 1952 O Gimɗo Siyaasaaji [[Naajeeriya]] nden haa kadi annduuɗo ñyimle moɗɗune subti majalisu 16 ɗotti'en [[naajeeriya]]. E dumngu haa 2007 ta : lattiɗo wakiiliijo ( 1952) subtirde siyasa kano fombinaare e diiwal kano caggl less jamm'iyawal ( APP) Ɗun subtii kabiru Gaya ballitoowo jawleeru ɓiɓɓe majalisu nde kawral 7,ɗun [[Afrik]] kawral mawngal batangal ɓari jonnɗe nɗe Geneba lesdi swiss nder lewru oktooba hiitande dubi 2016 O waɗii jaŋngi firaamare e gaya dega ɗumngu alif 1961 yaahri 1964 e almaajiraaku tsangaya 1964 inaare gaya e o timmini jannɗe firaamare e ɗumngu 1968 banɗiiko maako mawɗo e wakkatiire ɗen hanko woni hooreejo 1968 jangirde nɗen ɗen maa Abdullahi Aliyuin Samaila hanko wooni ballitiotiɗo jangirde nɗen ekkutuɗo ilmul imgal Abdu haa janngirde firamarere nɗen. O halartake janngirɗe sakandare Gomnaati nɗe haa birnin kudu dega ɗumngu 1969 yaahri 1973 inaare nɗe o heeɓ ɗereewol. jannde [[afrik]] hirnaare (WAEC) e lakkol Gwamnati Birnin Kudu (WAEC) e ilmu
gollital e tayaaka dega 19 74 - 1975 inaare emo heeɓi JMB. o heeɓii digiriiwalgiri arannɗewal fannu - mahe-maheeji dega janngirde [[Ahmadu Bello]] 1977. [2]
==siyaasa==
ƊunKa subti kabiru brahim Gaya e majaliisu ɗotti'en Kano fombinajum
nder 2007. Ɗen k kadi maa o ɓilaalama nada s komitiwalh henɗu a k gasw nɗer gure e lesɗe yaasi ; diiwe e hukumaaje pamare hukumaaje
e albarkaaji nebban feetir e gollite [3]
== Hiimoɓe==
1. ↑ "National Assembly | Federal Republic of
Nigeria" . Nassnig.org. Retrieved 2020-01-07.
2. ↑ https://allafrica.com/stories/200301130693.html
3. ↑ https://allafrica.com/stories/200905250350.html?
page=3
Kabiru Ibrahim Gaya
11 ga Yuni, 2019 -
g5941flq6kyfd7fi2rq7pqgk510a3c8
113185
113184
2025-06-21T22:44:15Z
Adamu mc
10501
113185
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Kabiru Ibrahim Gaya '''(O danñyaama nder nyalɗe 16 lewru Morse ɗumngu ngu aliif 1952 O Gimɗo Siyaasaaji [[Naajeeriya]] nden haa kadi annduuɗo ñyimle moɗɗune subti majalisu 16 ɗotti'en [[naajeeriya]]. E dumngu haa 2007 ta : lattiɗo wakiiliijo ( 1952) subtirde siyasa kano fombinaare e diiwal kano caggl less jamm'iyawal ( APP) Ɗun subtii kabiru Gaya ballitoowo jawleeru ɓiɓɓe majalisu nde kawral 7,ɗun [[Afrik]] kawral mawngal batangal ɓari jonnɗe nɗe Geneba lesdi swiss nder lewru oktooba hiitande dubi 2016 O waɗii jaŋngi firaamare e gaya dega ɗumngu alif 1961 yaahri 1964 e almaajiraaku tsangaya 1964 inaare gaya e o timmini jannɗe firaamare e ɗumngu 1968 banɗiiko maako mawɗo e wakkatiire ɗen hanko woni hooreejo 1968 jangirde nɗen ɗen maa Abdullahi Aliyuin Samaila hanko wooni ballitiotiɗo jangirde nɗen ekkutuɗo ilmul imgal Abdu haa janngirde firamarere nɗen. O halartake janngirɗe sakandare Gomnaati nɗe haa birnin kudu dega ɗumngu 1969 yaahri 1973 inaare nɗe o heeɓ ɗereewol. jannde [[afrik]] hirnaare (WAEC) e lakkol Gwamnati Birnin Kudu (WAEC) e ilmu
gollital e tayaaka dega 19 74 - 1975 inaare emo heeɓi JMB. o heeɓii digiriiwalgiri arannɗewal fannu - mahe-maheeji dega janngirde [[Ahmadu Bello]] 1977. [2]
==siyaasa==
ƊunKa subti kabiru brahim Gaya e majaliisu ɗotti'en Kano fombinajum
nder hiitande dubi 2007. Ɗen k kadi maa o ɓilaalama nada s komitiwalh henɗu a k gasw nɗer gure e lesɗe yaasi ; diiwe e hukumaaje pamare hukumaaje
e albarkaaji nebban feetir e gollite [3]
== Hiimoɓe==
1. ↑ "National Assembly | Federal Republic of
Nigeria" . Nassnig.org. Retrieved 2020-01-07.
2. ↑ https://allafrica.com/stories/200301130693.html
3. ↑ https://allafrica.com/stories/200905250350.html?
page=3
Kabiru Ibrahim Gaya
11 ga Yuni, 2019 -
a8ajg12b4blav01tbnr8vyjd3czbgdb
113187
113185
2025-06-21T22:45:21Z
Adamu mc
10501
113187
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Kabiru Ibrahim Gaya '''(O danñyaama nder nyalɗe 16 lewru Morse ɗumngu ngu aliif 1952 O Gimɗo Siyaasaaji [[Naajeeriya]] nden haa kadi annduuɗo ñyimle moɗɗune subti majalisu 16 ɗotti'en [[naajeeriya]]. E dumngu haa too dubi 2007 ta : lattiɗo wakiiliijo ( 1952) subtirde siyasa kano fombinaare e diiwal kano caggl less jamm'iyawal ( APP) Ɗun subtii kabiru Gaya ballitoowo jawleeru ɓiɓɓe majalisu nde kawral 7,ɗun [[Afrik]] kawral mawngal batangal ɓari jonnɗe nɗe Geneba lesdi swiss nder lewru oktooba hiitande dubi 2016 O waɗii jaŋngi firaamare e gaya dega ɗumngu alif 1961 yaahri 1964 e almaajiraaku tsangaya 1964 inaare gaya e o timmini jannɗe firaamare e ɗumngu 1968 banɗiiko maako mawɗo e wakkatiire ɗen hanko woni hooreejo 1968 jangirde nɗen ɗen maa Abdullahi Aliyuin Samaila hanko wooni ballitiotiɗo jangirde nɗen ekkutuɗo ilmul imgal Abdu haa janngirde firamarere nɗen. O halartake janngirɗe sakandare Gomnaati nɗe haa birnin kudu dega ɗumngu 1969 yaahri 1973 inaare nɗe o heeɓ ɗereewol. jannde [[afrik]] hirnaare (WAEC) e lakkol Gwamnati Birnin Kudu (WAEC) e ilmu
gollital e tayaaka dega 19 74 - 1975 inaare emo heeɓi JMB. o heeɓii digiriiwalgiri arannɗewal fannu - mahe-maheeji dega janngirde [[Ahmadu Bello]] 1977. [2]
==siyaasa==
ƊunKa subti kabiru brahim Gaya e majaliisu ɗotti'en Kano fombinajum
nder hiitande dubi 2007. Ɗen k kadi maa o ɓilaalama nada s komitiwalh henɗu a k gasw nɗer gure e lesɗe yaasi ; diiwe e hukumaaje pamare hukumaaje
e albarkaaji nebban feetir e gollite [3]
== Hiimoɓe==
1. ↑ "National Assembly | Federal Republic of
Nigeria" . Nassnig.org. Retrieved 2020-01-07.
2. ↑ https://allafrica.com/stories/200301130693.html
3. ↑ https://allafrica.com/stories/200905250350.html?
page=3
Kabiru Ibrahim Gaya
11 ga Yuni, 2019 -
e8whlfxsc2xqc0oyl5r9pdbfgzv40ox
113188
113187
2025-06-21T22:45:39Z
Adamu mc
10501
113188
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Kabiru Ibrahim Gaya '''(O danñyaama nder nyalɗe 16 lewru Morse ɗumngu ngu aliif 1952 O Gimɗo Siyaasaaji [[Naajeeriya]] nden haa kadi annduuɗo ñyimle moɗɗune subti majalisu 16 ɗotti'en [[naajeeriya]]. E dumngu haa too dubi 2007 ta : lattiɗo wakiiliijo ( 1952) subtirde siyasa kano fombinaare e diiwal kano caggl less jamm'iyawal ( APP) Ɗun subtii kabiru Gaya ballitoowo jawleeru ɓiɓɓe majalisu nde kawral 7,ɗun [[Afrik]] kawral mawngal batangal ɓari jonnɗe nɗe Geneba lesdi swiss nder lewru oktooba hiitande dubi 2016 O waɗii jaŋngi firaamare e gaya dega ɗumngu alif 1961 yaahri 1964 e almaajiraaku tsangaya 1964 inaare gaya e o timmini jannɗe firaamare e ɗumngu 1968 banɗiiko maako mawɗo e wakkatiire ɗen hanko woni hooreejo 1968 jangirde nɗen ɗen maa Abdullahi Aliyuin Samaila hanko wooni ballitiotiɗo jangirde nɗen ekkutuɗo ilmul imgal Abdu haa janngirde firamarere nɗen. O halartake janngirɗe sakandare Gomnaati nɗe haa birnin kudu dega ɗumngu 1969 yaahri 1973 inaare nɗe o heeɓ ɗereewol. jannde [[afrik]] hirnaare (WAEC) e lakkol Gwamnati Birnin Kudu (WAEC) e ilmu
gollital e tayaaka dega 19 74 - 1975 inaare emo heeɓi JMB. o heeɓii digiriiwalgiri arannɗewal fannu - mahe-maheeji dega janngirde [[Ahmadu Bello]] 1977. [2]
==siyaasa==
ƊunKa subti kabiru brahim Gaya e majaliisu ɗotti'en Kano fombinajum
nder hiitande dubi 2007. Ɗen k kadi maa o ɓilaalama nada s komitiwalh henɗu a k gasw nɗer gure e lesɗe yaasi ; diiwe e hukumaaje pamare hukumaaje
e albarkaaji nebban feetir e gollite
== Hiimoɓe==
1. ↑ "National Assembly | Federal Republic of
Nigeria" . Nassnig.org. Retrieved 2020-01-07.
2. ↑ https://allafrica.com/stories/200301130693.html
3. ↑ https://allafrica.com/stories/200905250350.html?
page=3
Kabiru Ibrahim Gaya
11 ga Yuni, 2019 -
sqxh7pa1rwqgg40f6m5m17lqvete1jx
Argungu
0
5750
113148
93340
2025-06-21T22:24:53Z
Adamu mc
10501
113148
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Argungu''' woni gariiri nder lesdi [[Naajeeriya]], Kebbi, ɗon haade [[Maayo Sokoto]]. Ha nder hitaande 2007 Argungu woodi yimɓe 47 064.[1] Gariiri ndin woni laamorgo laamu Argungu, leydi jeyaaɗo. Gariiri ndin woni gariiri mawndi nder lesdi ndin, bee leɗɗe mawɗe hawti bee tabaak, njaru, reedu, miila, ŋuro, e sorghum. Gariiri ndin ɗon jogii kadi juulde jaayɗe duniyaaru haɓɓude ndiyam haɓɓude ndiyam haɓɓude duuɓi sappo e jeewenyi go'o 11.
[[Category:Stub]]
dgsxj3ft6n8fa4luns3leqnuvwkqday
Aminu Ado Bayero
0
6086
113189
91175
2025-06-21T22:46:04Z
Adamu mc
10501
113189
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Aminu Ado Bayero.jpg|thumb|Aminu Ado Bayero]]
'''Aminu Ado Bayero''' ( O <ref>[https://dailytrust.com/the-making-of-the-58th-emir-of-kano-aminu-ado-bayero/]</ref>danñyaama nde hitaande dubi alif (1961) hannko wooni laamido [[kano]] e mo nder gukara'en (15) [[fulɓe]] sulluɓanko'en maggiɗo daw laamu [[Kano]] nder ññalɗe (9) [[lewru]] marchie (2020) ɓaawo Gomnaajo diiwal [[Kano]] [[Abdullahi Umar Ganduje]] jippini [[Muhammad Sunusi II]]dega dow korowal laamu [[Kano]] hannko wooni mawɗo [[janngirde kalaba]].
==Finnde Margo e Ilmu==
'''Aminu Ado Bayero''' o wurtoyke dega diiwal [[Kano]],kadi hannko wonii ɗiɗijo e nɗer ɓikkol [[Ado Bayero]],laamiɗo sappo e tati (13) mo [[Kano]]. O galartaake janngurde firamare nde ƙofar Kudu nden kadi o saali haa janngirde sakandaree nde Hukumaa Gimnaatiwal, Birnin Kudu. O janngi pattal ɗunngal dega [[janngirde Bayero Kano]], nden kadi ma O dilli lakolwal flying,gongal [[Oakland]]. [[California]] haa [[Amerik]] ko o fuɗda nastuki ofiswal hakkikanngo sukaaɓe ɗun lesdi e hukuma wuuro [[television]] ɗun [[Naajeeriya]],[[makurdi]].
==Hakkilanngo==
[[Bayero]] huwii kuugal e jonnɗe jamii'iji huuduki e yimmɓe nde kamfaniiwal piirooje kabo,ko O latto injiniyaajo piirooje daw. Hitaande ɗumngu (1990) ,daññoowo maako,[[Ado Bayero]] ɓili mo daw majen kano kadi haa hioreejo mobgal Dala haa ko'o ɓesda ñebtuuki mo ɗe Dan buran [[Kano]] nder lewru habbirdu dun ɗun ɗumngu ngun. E ɗumngu ngu (1992), ɗum inngantakeemo haa turakin Kano nden e lamiɗo Dawaki tsakar gida ɗum [[Kano]] e ɗumngu (2000) haa boo o huuwi e jonnɗe hioreejo laamorde diiwal Kano. E ɗumngu (2014), lamiɗo Kano mawdo [[Muhammadu sunusi 11]] besdaniimo darajaa haa yaago wamban Kano, kannjun waɗi o sanji mo dega Dala waddi hukuma pamarum [[Kano]],inaare e mo jottori jonnɗe hioreejo galadiman Kano Tijani Hashim dow jonnɗe arduujo larduwal.
E ɗumngu ngu (2019) , Gomnaajo diiwal Kano [[Abdullahi Umar Ganduje]]Lamminiimo daw lamido [[Bichi]]
==HIIMOƁE==E lewru Oktoobar 2022, teddungal lesdi Naajeeriya ngal hooreejo leydi Muhammadu Buhari hokki mo.[13]
=== Amiir leydi Kano Naatgol e ittugol O nasti jooɗorde nyande 9 mars 2020, ɓaawo Gomnaajo lesdi Kano, Abdullaahi Umar Ganduje, o fooli ɓingel mawniiko Muhammadu Sanusi II. Gomnaajo Abdullahi Ganduje lesdi Kano nyande asaweere 3 lewru juko hitaande 2021 hokki hukuumaaji kuugal haa Amir 15 mo lesdi Kano, Aminu Ado Bayero.[14] E lewru mee 2023, guwerneer keso yamiri yo o woppu laamu, o artira emir ɓennuɗo oo.[15] Emir mo o woppitaa oo, gila ndeen, ina ƴattoo, ina salii jaɓde ittugol mum, ina joginoo gooto e mini-palasuuji jeyaaɗi e emiraaji ɗii.[16] ===
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
g7kz22hmjiiut71vnh6agw8er2kbwhu
Goulbi de Maradi maayo
0
6503
113150
95565
2025-06-21T22:25:44Z
Adamu mc
10501
113150
wikitext
text/x-wiki
Fuule woyla [[Lesdi Swanaaland|lesdi]] [[Naajeeriya|Naajeriya]] ɗon hawta bee maayo Rima. Fuule Goulbi de Maradi hawti e maako nder fombina maako. Nde ɗon yahda haa saŋge hirnaange, ɗon hawta bee maayo Sokoto ɓadi Sokoto ngam yaaki haa saŋgo haa maayo Niger. Ko nder sahaa leɗɗe tan ko maayo Rima ɓaawo ɗon ɗon ɓuwa. Proyektol ndiyam mawnde biyeteeɗo Zauro polder project ɗon nder kuuɗe diga duuɓi ɗuuɗɗi. Nder leelooji Rima hakkunde Argungu e Birnin Kebbi, ɗum taƴan haakiere 10,572 (26,120 ektaare) leydi lamɓe.
[[Category:Stub]]
olpxh26bt3s7pb7mrk3afvhcya9rkpa
Fuude Kidepo
0
6619
113154
95306
2025-06-21T22:27:43Z
Adamu mc
10501
113154
wikitext
text/x-wiki
Kidepo River ko [[ndiyam]] je ɗon ɗon ɗon ɗon nder Kidepo Valley nder Karamoja nder [[Ugannda|Uganda]],e nder Equatoria fuunaaŋge nder Sudan Fuuta.
== Ndaare kadi ==
Lumiji je ɗon haadi nder Uganda hawti e maayo Agago,maayo Lumansi,e maayo Kidepo
* Ndenndi maayo Uganda
* Lisi maayoji nder Sudan worgo
[[Category:Stub]]
grpfn109g6pafo5vvae2puk58u74iqw
Fuule Yabus
0
6624
113151
95315
2025-06-21T22:26:31Z
Adamu mc
10501
113151
wikitext
text/x-wiki
'''Fuule Yabus''' (ko '''Khor Yabus''') ɗon ƴiwo nder hirnaange lesdi [[Ecoppi|Ethiopia]],nder Asosa Zone,ɗon ɓuwa hirnaange nder [[Sudan]],ɓaawo gariiri Yabus, nden ɗon naato nder Sudan.Nder gariiri [[Bunj, South Sudan|Bunj]] o jeyi haa yoŋgo hirnaange o nastina Machar Marshes,to o majjina hoore mum
== Ndaare kadi ==
* Lisi maayoji nder Sudan worgo
* Ndenndi maayoji Sudan
* Liisɗe maayoji Ethiopia
== Firooji ==
{{Reflist}}
[[Category:Stub]]
kgbd0pg7pfx5rj9z7kuts3y9o1iylkp
113152
113151
2025-06-21T22:27:04Z
Adamu mc
10501
113152
wikitext
text/x-wiki
'''Fuule Yabus''' (ko '''Khor Yabus''') ɗon ƴiwo nder hirnaange lesdi [[Ecoppi|Ethiopia]],nder Asosa Zone ,ɗon ɓuwa hirnaange nder [[Sudan]],ɓaawo gariiri Yabus, nden ɗon naato nder Sudan.Nder gariiri [[Bunj, South Sudan|Bunj]] o jeyi haa yoŋgo hirnaange o nastina Machar Marshes,to o majjina hoore mum
== Ndaare kadi ==
* Lisi maayoji nder Sudan worgo
* Ndenndi maayoji Sudan
* Liisɗe maayoji Ethiopia
== Firooji ==
{{Reflist}}
[[Category:Stub]]
n1e15c0umnfsnazquotrrczo1q9734j
Sani kaita
0
7606
113172
105906
2025-06-21T22:37:16Z
Adamu mc
10501
113172
wikitext
text/x-wiki
[[File:Keita.JPG|thumb]]
'''Sani kaita''' (dubi daygo e yanlde ɗiɗi 2 lewru yarkoma hiitande dubi alif 1986) miladiya e nder diiwal <ref>https://web.archive.org/web/20080914170419/http://www.sparta-rotterdam.nl/content/nieuws/default2007.asp?id=4911</ref>[[Kano]] taa faaro wonɗuto waylare leddi [[Naajeeriya]] o laatake go,oniijo <ref>https://en.m.wikipedia.org/wiki/Sani_Kaita#cite_note-2</ref>o fijoowo fijirde kosɗe e nder kungiiyare fijirde kosde ngal [[super]] [[engle]] Les ardunmngal ikoje
[[Category: nyaddo]]
== piirooji ==
Gelle danyurde fijoowo fiijirde [[kosde]] sani kaita diiwal [[kano]] taa wuudotu Woylare [[Leydi|lisde]] [[Naajeeriya]]
==Himobe==
[[Category:Stub]]
dmmjy0vdonh5wa0owrs5zwy7yxrafvn
A'isha bint Talha
0
7951
113167
59617
2025-06-21T22:34:27Z
Adamu mc
10501
113167
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:عائشة الدويهي (عائشة ادويهي).jpg|thumb|foto Aisha Talha]]
'''ʿĀʾisha bint Ṭalḥa''' (Arabic: عائشة بنت طلحة) ko, e wiyde ko fuɗɗii Sunni, ɓiɗɗo debbo mawɗo laamiiɗo Muslim Talha ibn Ubayd [[Allah]] e Umm Kulthum bint Abi Bakr. Umm Kulthum o debbo califa Rashidun arande, Abu Bakr. <ref name="islam4theworld">[http://www.islam4theworld.com/Sahabah/talhah_bn_ubaydullah_R.htm www.islam4theworld.com]</ref>
Ardiiɗo maako fu woni ɓikkoy maako Abd Allah, ɓii Abd al-Rahman ibn Abi Bakr. Nden o waree Mus'ab ibn al-Zubayr, Ardiiɗo maako ardiiɗo maako o Abd Allah, ɓiɗɗo Abd al-Rahman ibn Abi Bakr. Nden o waree Mus'ab ibn al-Zubayr, gomnaaru Basra, mo maayi. Lako maako tataɓo ɗon Umar ibn Ubayd Allah al-Taymi Basra, mo maayi. Gorko maako tataɓo o Umar ibn Ubayd Allah al-Taymi. <ref>Muhammad [[Ibn Sa'd]], ''Tabaqat al-Kubra'', vol. 8. Translated by Bewley, A. (1995). ''The Women of Medina'', p. 301. London: Ta-Ha Publishers.</ref>
Wolde ɗe ɗon ɗo'o ɗon haani mo dow ɓandu, ko ɗum anndiraama nder diina [[Lislaamu|Islam]].
"Nde Allah Joomu'en hokki yam maral mawninki, ɗum ko yiɗi am yimɓe ɓe ndaara maral boo ɓe anndina mo'o ɓe.<ref name="bbc.co.uk">[http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/beliefs/hijab_1.shtml www.bbc.co.uk]</ref>
== Ndaare kadi ==
* Aisha (ndiraaɗo)
* Talhah (ndiraaɗo)
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewɓe Naajeeriya]]
[[Category:Rewɓe]]
iqnig1e5ulutfy8h4rxihd9hdpqorp0
Na'ila bint al-Furafisa
0
7952
113168
50268
2025-06-21T22:35:00Z
Adamu mc
10501
113168
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Naila bint al-Furafisa''' jibinaa nder ƴanlde
== Biography ==
Naila bint al-Furafisa jibini nder saare kiristaana nder Kufa, ammaa Aisha wayliti to diina [[Lislaamu|Islam]]. E hitaande 28 AH (649 CE), o waree Uthman, o danyi ɓiɓɓe Uthman ɗuuɗɗi; Anbasa, Maryam al-Sughra, Umm Aban al-Sugra, Umn Khalid, Arwa, Umm al-Banin.
Caggal maayde caliph Umar ɗiɗmo, gorko maako Uthman suɓii haa caliphate nden fuɗɗii caliphate e 644. Naila ɗon walli gorko maako nder kuugal saare.
Ardiiɗo maako laamani dow Kalifaato duuɓi sappo e ɗiɗi, laamu maako ɗon ɗon ɗon ɗon mari jam e ɓeydaare, ammaa nder hitaande je'eteere maako 656, ɓaawo ɓeydaago ɓeydaaki e laamu maako, ummotooɓe ɗon ɗon ɗon hawta Uthman nder saare maako nder Madiina. Ali ibn Abi Talib waɗi haɓɓuki Uthman diga haala nanondira dow alkawal maako ngam jaɓugo haɓɓugo haɓɓuki yimɓe. Marwan ibn Al Hakam, amma o huwtini haala nden o walliti Uthman ngam o haɓɓita kuuɗe kalluɗe. Kalifa, jooni duuɓi 80 e cakkitii, wakkati oon o toroo ngam wallude e gomnati maako, ammaa wallude walaa haa wakkati. Caggal balɗe 49, yimɓe ummoriiɓe ɓe ɓe ɓooydi nder lesdi ngam mbarugo Uthman. Naila ɗaɓɓiti hisnugo gorko maako, ammaa to o ummini juuɗe maako ngam moofugo kaafahi maɓɓugo dow maako, o waɗi tan juuɗe maako. Uthman martirtee nde o nanngi Qur'aan, e wi'aama o nanngi aayaare (2:137) "Allah hokkoto on ngam hisna ɓe, kanko woni nanngoowo e mo anndaa".
Caggal nde ɓandu Uthman wonnoo nder wuro ngol balɗe tati, Naila ɓadii yoga e jaɓooɓe mum ngam wallude e ɓandu mum, ammaa yimɓe sappo tan nootii, hawti e Marwan, Zayd ibn Thabit, 'Huwatib bin Alfarah, Jubayr ibn Mut'im, Abu Jahm bin Hudaifa, Hakim bin Hazam e Niyar bin Mukarram. Ɓandu ɗon ɗon ɓuwa saa'i ɓandu, ngam daliila ɓandu, walaa ɓandu ɗon heɓay. Ɓandu ndu ɗon laanaaki. Ngam maajum, Uthman yahugo haa cemtugol nder limce ɗe o ɓornoo wakkati mo o maɓɓani.
Naila tokki haɓɓugo ma'a e lambi, amma, ngam ɓe mbaawake haɓɓugo, lambi'en ɗon maaki. Naila ɗon haani e rewɓe feere, hawti e ɓiɗɗo debbo Uthman. <ref name="Tabari15">Muhammad ibn Jarir al-Tabari. ''Tarikh al-Rasul wa'l-Muluk''. Translated by Humphreys, R. S. (1990). ''Volume 15: The Crisis of the Early Caliphate''. Albany: State University of New York Press.</ref>: 247, 248
Do'aare ɓandu ɗon laamorde ''Jabir bin Muta'am'', nden ɓandu ɗon ɗon hoolo nder yenaande bee kaayeefi ɓandu. Caggal nde ɓe ɓaŋgi Naila e Aisha, ɓe ngiɗi wolwugo, ammaa ɓe ɓeydi ɓe waɗugo ngam haɗuɓe ɓe ɗon mari haɗuɓe.<ref>''The Encyclopaedia of World History: Ancient, Medieval, and Modern, Chronologically Arranged'' by Peter N. Stearns, William Leonard Langer</ref><ref name="Tabari15">Muhammad ibn Jarir al-Tabari. ''Tarikh al-Rasul wa'l-Muluk''. Translated by Humphreys, R. S. (1990). ''Volume 15: The Crisis of the Early Caliphate''. Albany: State University of New York Press.</ref>: 247
Ɓiɓɓe Uthman e Na'ila ngoni; Maryam al-Sughra mo o waree Amr ibn al-Walid ibn Uqba nden o waree Sa'id ibn al-As caggal maayde ɓikkoy maako Umm 'Amr bint Uthman, ɓe mari ɓiɗɗo biyeteeɗo Sa'id. Umm Khalid bint Uthman waree Abdullahi ibn Khalid ibn Asid ɓaawo maayde ɓiyum Umm Sa'id bint Uthman (Umm Uthman). Arwa bint Uthman waree Khalid ibn al-Walid ibn UqbaƁaawo maajum, ɓaawo maayde Uthman, o jooɗii debbo debbo, o fuɗɗii wareede. Mu'awiya tori mo o waree mo ɗiɗo (o ɗon jeyaa e Arabaaɓe ngam ɓe waree rewɓe mawɓe). Wakkati arande o jaɓaayi e ɗemngal, e ɗiɗawre, o jaabini ɗerewol maako o neli ɗiɗo cukalel yeeso maako ɗi o dammbi ngam o holli o walaa booɗɗum boo Muawiya waawaa ƴamugo mo boo.
== Fedde ==
Ɓiɓɓe Uthman e Na'ila ngoni; Maryam al-Sughra mo o waree Amr ibn al-Walid ibn Uqba nden o waree Sa'id ibn al-As caggal maayde ɓiyum mum Umm 'Amr bint Uthman, ɓe mari ɓiɗɗo biyeteeɗo Sa'id. Umm Khalid bint Uthman waree Abdalla ibn Khalid ibn Asid ɓaawo maayde ɓiyum Umm Sa'id bint Uthman (Umm Uthman). Arwa bint Uthman waree Khalid ibn al-Walid ibn Uqba.
== Firooji ==
<references />
j875aukfqjfx2ue7fuowwr6uou8tlyk
113169
113168
2025-06-21T22:35:18Z
Adamu mc
10501
113169
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Naila bint al-Furafisa''' jibinaa nder ƴanlde
== Biography ==
Naila bint al-Furafisa jibini nder saare kiristaana nder Kufa, ammaa Aisha wayliti to diina [[Lislaamu|Islam]]. E hitaande dubi 28 AH (649 CE), o waree Uthman, o danyi ɓiɓɓe Uthman ɗuuɗɗi; Anbasa, Maryam al-Sughra, Umm Aban al-Sugra, Umn Khalid, Arwa, Umm al-Banin.
Caggal maayde caliph Umar ɗiɗmo, gorko maako Uthman suɓii haa caliphate nden fuɗɗii caliphate e 644. Naila ɗon walli gorko maako nder kuugal saare.
Ardiiɗo maako laamani dow Kalifaato duuɓi sappo e ɗiɗi, laamu maako ɗon ɗon ɗon ɗon mari jam e ɓeydaare, ammaa nder hitaande je'eteere maako 656, ɓaawo ɓeydaago ɓeydaaki e laamu maako, ummotooɓe ɗon ɗon ɗon hawta Uthman nder saare maako nder Madiina. Ali ibn Abi Talib waɗi haɓɓuki Uthman diga haala nanondira dow alkawal maako ngam jaɓugo haɓɓugo haɓɓuki yimɓe. Marwan ibn Al Hakam, amma o huwtini haala nden o walliti Uthman ngam o haɓɓita kuuɗe kalluɗe. Kalifa, jooni duuɓi 80 e cakkitii, wakkati oon o toroo ngam wallude e gomnati maako, ammaa wallude walaa haa wakkati. Caggal balɗe 49, yimɓe ummoriiɓe ɓe ɓe ɓooydi nder lesdi ngam mbarugo Uthman. Naila ɗaɓɓiti hisnugo gorko maako, ammaa to o ummini juuɗe maako ngam moofugo kaafahi maɓɓugo dow maako, o waɗi tan juuɗe maako. Uthman martirtee nde o nanngi Qur'aan, e wi'aama o nanngi aayaare (2:137) "Allah hokkoto on ngam hisna ɓe, kanko woni nanngoowo e mo anndaa".
Caggal nde ɓandu Uthman wonnoo nder wuro ngol balɗe tati, Naila ɓadii yoga e jaɓooɓe mum ngam wallude e ɓandu mum, ammaa yimɓe sappo tan nootii, hawti e Marwan, Zayd ibn Thabit, 'Huwatib bin Alfarah, Jubayr ibn Mut'im, Abu Jahm bin Hudaifa, Hakim bin Hazam e Niyar bin Mukarram. Ɓandu ɗon ɗon ɓuwa saa'i ɓandu, ngam daliila ɓandu, walaa ɓandu ɗon heɓay. Ɓandu ndu ɗon laanaaki. Ngam maajum, Uthman yahugo haa cemtugol nder limce ɗe o ɓornoo wakkati mo o maɓɓani.
Naila tokki haɓɓugo ma'a e lambi, amma, ngam ɓe mbaawake haɓɓugo, lambi'en ɗon maaki. Naila ɗon haani e rewɓe feere, hawti e ɓiɗɗo debbo Uthman. <ref name="Tabari15">Muhammad ibn Jarir al-Tabari. ''Tarikh al-Rasul wa'l-Muluk''. Translated by Humphreys, R. S. (1990). ''Volume 15: The Crisis of the Early Caliphate''. Albany: State University of New York Press.</ref>: 247, 248
Do'aare ɓandu ɗon laamorde ''Jabir bin Muta'am'', nden ɓandu ɗon ɗon hoolo nder yenaande bee kaayeefi ɓandu. Caggal nde ɓe ɓaŋgi Naila e Aisha, ɓe ngiɗi wolwugo, ammaa ɓe ɓeydi ɓe waɗugo ngam haɗuɓe ɓe ɗon mari haɗuɓe.<ref>''The Encyclopaedia of World History: Ancient, Medieval, and Modern, Chronologically Arranged'' by Peter N. Stearns, William Leonard Langer</ref><ref name="Tabari15">Muhammad ibn Jarir al-Tabari. ''Tarikh al-Rasul wa'l-Muluk''. Translated by Humphreys, R. S. (1990). ''Volume 15: The Crisis of the Early Caliphate''. Albany: State University of New York Press.</ref>: 247
Ɓiɓɓe Uthman e Na'ila ngoni; Maryam al-Sughra mo o waree Amr ibn al-Walid ibn Uqba nden o waree Sa'id ibn al-As caggal maayde ɓikkoy maako Umm 'Amr bint Uthman, ɓe mari ɓiɗɗo biyeteeɗo Sa'id. Umm Khalid bint Uthman waree Abdullahi ibn Khalid ibn Asid ɓaawo maayde ɓiyum Umm Sa'id bint Uthman (Umm Uthman). Arwa bint Uthman waree Khalid ibn al-Walid ibn UqbaƁaawo maajum, ɓaawo maayde Uthman, o jooɗii debbo debbo, o fuɗɗii wareede. Mu'awiya tori mo o waree mo ɗiɗo (o ɗon jeyaa e Arabaaɓe ngam ɓe waree rewɓe mawɓe). Wakkati arande o jaɓaayi e ɗemngal, e ɗiɗawre, o jaabini ɗerewol maako o neli ɗiɗo cukalel yeeso maako ɗi o dammbi ngam o holli o walaa booɗɗum boo Muawiya waawaa ƴamugo mo boo.
== Fedde ==
Ɓiɓɓe Uthman e Na'ila ngoni; Maryam al-Sughra mo o waree Amr ibn al-Walid ibn Uqba nden o waree Sa'id ibn al-As caggal maayde ɓiyum mum Umm 'Amr bint Uthman, ɓe mari ɓiɗɗo biyeteeɗo Sa'id. Umm Khalid bint Uthman waree Abdalla ibn Khalid ibn Asid ɓaawo maayde ɓiyum Umm Sa'id bint Uthman (Umm Uthman). Arwa bint Uthman waree Khalid ibn al-Walid ibn Uqba.
== Firooji ==
<references />
3g3r3do2kh07koy01ix2uto2keldm1x
Fatima bint Muhammad
0
10898
113161
61361
2025-06-21T22:31:18Z
Adamu mc
10501
113161
wikitext
text/x-wiki
[[File:Fatima Masumeh Shrine, Qom, Iran.jpg|thumb]]
{{Databox}}'''Fatima bint Muhammad''' (Arabic: فَاطِمَة بِنْت مُحَمَّد, romanized: Fāṭima bint Muḥammad; 605/15–632 CE), commonly known as Fatima al-Zahra' (Arabic: فَاطِمَة ٱلزَّهْرَاء, romanized: Fāṭima al-Zahrāʾ), was the daughter of annabi lislaam Muhammadu e debbo mum Khadija.[1] Jom suudu Faatima wiyetee ko Aali, nayaɓo e kaliifaaji Rashidun, Imaam gadano Shiite. Ɓiɓɓe Faatima ko Hasan e Husayn, Imaam ɗiɗaɓo e tataɓo Shiite en.[2][3] Faatima ina nanndi e Mariyam, yumma Iisaa, haa teeŋti noon e nder Lislaam Shiite.[4][5] Muhammadu ina wiyee ina joginoo mo 6urcfo yoocfde e rew6e[6][7], kadi ko 6urcfo yidde e makko.[8][6] O heewi yi’eede ko no arketiip timmuɗo wonande rewɓe juulɓe e yeru yurmeende, yaafuya, e muñal torra.[4] Ko e Faatima iwdi Muhammadu wuuri haa hannde.[9][7] Innde makko e inɗe makko ina keddii e suɓaade sukaaɓe rewɓe juulɓe.[10][11]
Nde Muhammadu maayi e hitaande 632, Faatima e jom suudu mum Aali calii jaɓde laamu kaliifa gadano oo, hono Abuu Bakri. Ɓeeɗoo ɗiɗo e wallidiiɓe mum en mbiyata ko Ali ko lomto Muhammadu fotnoo wonde,[4] ina gasa tawa ko e bayyinaango makko to Ghadir Khumm.[12] Luural ina taarii maayde Faatima e nder lebbi jeegom caggal maayde Muhammadu.[13] Lislaam sunnit ina jogi wonde Faatima maayi ko e sunaare.[3] Kono e nder lislaam shiite en, maayde Faatima (miscarriage e) ina wiyee ko batte gaañiiɓe e nder njillu ngu o waɗi e galle makko ngam ustude Ali, ko Abu Bakr yamiri.[14] Ina sikkaa wonde yiɗde Faatima nde o maayi ndee, ko yo kaliifa oo tawtore wirwirnde makko.[15][16] O wirnaama e nder sirlu jamma, nokku ɗo o wirnaa ɗoo tigi rigi ina heddii ko laaɓtaani.[17][18]
i1urxy04qsyw8mhljcuq3n4cs6ze1zr
Ummu kulthum bint any bark
0
10902
113166
47338
2025-06-21T22:34:02Z
Adamu mc
10501
113166
wikitext
text/x-wiki
'''Umm Kulthum bint Abī Bakr''' (arab: أم كلثوم بنت ابي بكر) ko ɓiɗɗo Abu Bakri e Habiba bint Kharija. Ina wiyee ko kanko woni [[debbo]] [[Juulde|juulɗo]] gadano, ina gasa tawa ko kanko tan woni debbo juulɗo e nder daartol Kalifaandi adanndi, keɓɗo ndonu mum e baaba mum e nder reedu. Ummu Kulthum ko tabi’un e hadiis lolluɗo.
Feccere e series on Lislaam
Goongɗingol
Golle
BinndiFooyre
Tariya
Pinal e renndo
Tiitooɗe jokkondirɗe
Portal lislaam
vte
Nguurndam
O jibinaa ko Madiina ko juuti caggal maayde baaba makko. Nde o holliti wasiya makko, o humpitii ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Aisha wonde won leɗɗe ɗe o rokki ɗum, ina poti ndeen rokkeede ndonu banndiraaɓe makko ɗiɗo e miñiraaɓe makko ɗiɗo rewɓe. O jaɓi e dow yarlitaare yiɗde baaba makko kono o naamndii hol miñiiko debbo goɗɗo mo o haalata so wonaa Asma. O wi'i mo Habiba ɗon reedu, o tammi ɗum laatoto suka debbo.[1]
Caggal nde Umm Kulthum jibinaa, o mawni ko e gardagol miñiiko debbo biyeteeɗo Aisha "e moƴƴere e newaare". Nde o mawni haa o dañi dewgal, kaliifa Umar naamndii junngo Ummu Kulthum, kono Aisha salii jaɓde. Nelaaɗo makko oo faamnini Kaliifa oo: "Aɗa ɓuuɓna, aɗa heppi. Hol no Ummu Kulthum yahrata so tawii o jaɓaani ma, a fiyi ɗum? Aɗa ƴetta nokku Abu Bakr e laawol ngol fotaani."[2]
Umm Kulthum, haa jooni, resndi ɗum ko Talha, ɓiy baaba mum, sehil mum ɓadiiɗo, mo ɓuri ɗum duuɓi capanɗe nay. Gila e dewgal ngal o dañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo e ɓiɗɗo debbo gooto, inɗe mum en : Zakariya, Yuusuf (maayɗo e cukaagu mum) e Aisha.[3] Talha waraama ndeen e wolde gelooɗi e hitaande 656. Ummu Kulthum ndeen yahdi e Aisha e hijjoore to Makka nde o woni e dumunna nde o woni e daɗndude.[3]
Caggal ɗuum o resi Abduur-Rahmaan bun Abdullaah al-Makhzumi. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato ɗiɗo worɓe e ɗiɗo rewɓe : Ibraahiima al-Ahwal e Muusaa e Ummu Humaydu e Ummu Usmaan.[3]
Aisha neldi Salim, taaniiko Umar to miñi mum debbo biyeteeɗo Ummu Kulthum nde o woni e duuɓi mum, e yamiroore yo o ñammin mo laabi sappo mbele Aisha ina jogoo jom suudu makko, kono o rafi caggal nde o ñammini mo laabi tati noon o waawaano jokkude ɗum.[4] So tawii noon jokkondiral foster-relationship ngal noon ina ŋakki, Salim wontaani fotde yiyde Aisha ina feeñnina
mo88is87ual2rzdat5rzjwneraefken
Aisha Bint Talha
0
10903
113165
103720
2025-06-21T22:33:07Z
Adamu mc
10501
113165
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''ʿĀʾisha bint Ṭalḥa''' (aarabeere: عائشة بنت طلحة) ko ɓiy seneraal juulɗo mawɗo Talha bun Ubaydu [[Allah]] e Ummu Kulthum bint Abi Bakri. Ummu Kulthum ko ɓiy kaliifa Rashidun gadano, hono Abuu Bakri.<ref name="islam4theworld">[http://www.islam4theworld.com/Sahabah/talhah_bn_ubaydullah_R.htm www.islam4theworld.com]</ref>
Jom suudu makko gadano ko ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Abdu Allah, ɓiy Abdu Rahmaan bun Abii Bakri. Ndeen o resii Mus’ab ibn al-Zubayr, guwerneer Basra, mo waraa. Jom suudu makko tataɓo wiyetee ko Umar bun Ubaydu Alla Al-Taymi.<ref>Muhammad [[Ibn Sa'd]], ''Tabaqat al-Kubra'', vol. 8. Translated by Bewley, A. (1995). ''The Women of Medina'', p. 301. London: Ta-Ha Publishers.</ref>
Konnguɗi garooji ɗii ina cifaa e makko ko fayti e veil, mbaydi ɓoornungal anndiraangal no feewi wonande rewɓe e nder Lislaam.
==ngendam==
"Nde tawnoo Joomiraacfo oo wacfii e am tammborde 6amtaare, ko yidde am nde yim6e 6ee nji’ata 6amtaare ndee, ngannda cfum newaare makko e ma66e. Ko cfuum wacfi, hay huunde mi suddataa hoore am.<ref name="bbc.co.uk>[http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/beliefs/hijab_1.shtml www.bbc.co.uk]</ref>
==Himobe==
cnhwnam3vvw4nd99sk8wy6g4ze6urvf
113171
113165
2025-06-21T22:36:37Z
Adamu mc
10501
113171
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''ʿĀʾisha bint Ṭalḥa''' (aarabeere: عائشة بنت طلحة) ko ɓiy seneraal juulɗo mawɗo Talha bun Ubaydu [[Allah]] e Ummu Kulthum bint Abi Bakri. Ummu Kulthum ko ɓiy kaliifa Rashidun gadano, hono Abuu Bakri.<ref name="islam4theworld">[http://www.islam4theworld.com/Sahabah/talhah_bn_ubaydullah_R.htm www.islam4theworld.com]</ref>
Jom suudu makko gadano ko ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Abdu Allah, ɓiy Abdu Rahmaan bun Abii Bakri. Ndeen o resii Mus’ab ibn al-Zubayr, guwerneer Basra, mo waraa. Jom suudu makko tataɓo wiyetee ko Umar bun Ubaydu Alla Al-Taymi.<ref>Muhammad [[Ibn Sa'd]], ''Tabaqat al-Kubra'', vol. 8. Translated by Bewley, A. (1995). ''The Women of Medina'', p. 301. London: Ta-Ha Publishers.</ref>
Konnguɗi garooji ɗii ina cifaa e makko ko fayti e veil, mbaydi ɓoornungal anndiraangal no feewi wonande [[rewɓe]] e nder Lislaam.
==ngendam==
"Nde tawnoo Joomiraacfo oo wacfii e am tammborde 6amtaare, ko yidde am nde yim6e 6ee nji’ata 6amtaare ndee, ngannda cfum newaare makko e ma66e. Ko cfuum wacfi, hay huunde mi suddataa hoore am.<ref name="bbc.co.uk>[http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/beliefs/hijab_1.shtml www.bbc.co.uk]</ref>
==Himobe==
2eezj7wy8tiix1sv0wqtq48kem8tvrh
Umm Hakim
0
10907
113164
47348
2025-06-21T22:32:39Z
Adamu mc
10501
113164
wikitext
text/x-wiki
Umm '''Ḥakīm bint al-Ḥarith bun Hisham''' (aarabeere: أم حكيم بنت الحارث إبن هشام) ko debbo jahroowo e annabi lislaam Muhammadu, caggal mum debbo Umar, kaliifa ɗiɗaɓo lislaam.
Ko o debbo Ikrima bun Abi Jahl,[2][6] baraaɗo e wolde Yarmuuk.
E wiyde lowre woɗnde, o resi ko Abuu Sa'id Khalid ibn Sa'id kikiiɗe ko adii wolde Marj al-Saffar, Abuu Sa'id waraa e wolde nde.[3]
Caggal mum o resi Umar ibn al-Khattab,[7] o dañi ɓiɗɗo debbo ina wiyee Faatima.[4]
Hare Uhud
E nder wolde Uhud o yahdi e Ikrima e Quraysh en Makka woɗɓe haɓooɓe e juulɓe. Kanko e rewɓe woɗɓe, ɓe piyi mbaylaandi nde ɓe ardii fedde rewɓe Quraysh en e nder ladde hare.[2][6]
Jaɓɓugol Makka
E hitaande 630 caggal jibineede Iisaa, nde juulɓe keɓti Makka, Ummu Hakim naati diine lislaam wondude e Quraysh en woɗɓe ɓee.[2][6][8] Caggal mum, Ummu Hakim fooɗi jom suudu mum Ikrima ngam jaɓde Lislaam.[9]
Hare Marj al-Safar
Caggal nde Abu Sa'id waraa, Ummu Hakim wari gooto e soldateeɓe Bizantiin jeeɗiɗo e ŋoral laylaytol sara ponndol ngol nganndu-ɗaa hannde ko Pont Ummu Hakim sara Damas,[10] e nder wolde Marj al-Saffar e hitaande 634 .[11]
3zvp1hwy1u34x1p8j31l0pfd3q2axkj
113170
113164
2025-06-21T22:36:12Z
Adamu mc
10501
113170
wikitext
text/x-wiki
Umm '''Ḥakīm bint al-Ḥarith bun Hisham''' (aarabeere: أم حكيم بنت الحارث إبن هشام) ko debbo jahroowo e annabi lislaam Muhammadu, caggal mum debbo Umar, kaliifa ɗiɗaɓo lislaam.
Ko o debbo Ikrima bun Abi Jahl, baraaɗo e wolde Yarmuuk.
E wiyde lowre woɗnde, o resi ko Abuu Sa'id Khalid ibn Sa'id kikiiɗe ko adii wolde Marj al-Saffar, Abuu Sa'id waraa e wolde nde.[3]
Caggal mum o resi Umar ibn al-Khattab,[7] o dañi ɓiɗɗo debbo ina wiyee Faatima.[4]
Hare Uhud
E nder wolde Uhud o yahdi e Ikrima e Quraysh en Makka woɗɓe haɓooɓe e juulɓe. Kanko e rewɓe woɗɓe, ɓe piyi mbaylaandi nde ɓe ardii fedde rewɓe Quraysh en e nder ladde hare.[2][6]
Jaɓɓugol Makka
E hitaande 630 caggal jibineede Iisaa, nde juulɓe keɓti Makka, Ummu Hakim naati diine lislaam wondude e Quraysh en woɗɓe ɓee.[2][6][8] Caggal mum, Ummu Hakim fooɗi jom suudu mum Ikrima ngam jaɓde Lislaam.[9]
Hare Marj al-Safar
Caggal nde Abu Sa'id waraa, Ummu Hakim wari gooto e soldateeɓe Bizantiin jeeɗiɗo e ŋoral laylaytol sara ponndol ngol nganndu-ɗaa hannde ko Pont Ummu Hakim sara Damas,[10] e nder wolde Marj al-Saffar e hitaande 634 .[11]
iwsy7l1vvwphg6hjlmfyt36jfmvuzl0
Fatima bint Musa
0
10912
113160
50295
2025-06-21T22:30:49Z
Adamu mc
10501
113160
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Faatiima binti Muusa'''a
[[Arab]]: فَاطِمَة بِنْت مُوسَىٰ
Tiitoonde nde al-Maasuma
(lit. 'ko laaɓaani')
Je hoore
Jibinaama c. 790 caggal iisa
Madiina, laamu Abbasiid
Maayi ko hitaande 816 walla 817
Qom, Laamu Abbasiid
Nokku fooftorde Faatima al-Ma'suma Diina Lislaam
Baabirabe
Muusaa kaziim (baaba mum)
Najma (walla Tuktam) (yumma)
Sekta Shia (Sappo e ɗiɗo)
Banndiraaɓe Ali al-Rida (banndiraawo)
Feccere e series on
Lislaam Shiite
Goongɗingol e golle
Ñalɗi ciftorgol
Tariya
Caɗeele e seernaaɓe
Ahlu kiisa
Rewɓe ceniiɗi
FatimaKhadija bint KhuwaylidUmm SalamaZynab bint AliUmm Kulthum bint AliUmm al-BaninFatima bint HasanRuqayya bint HusaynRubabShahrbanuFatima bint MusaHakimah KhātūnNarjisFatimah bint AsadUmmSfarydawah bint al-Qaym
icon portal lislaam shiite
vte
Faatima bintu Muusaa (aarabeere : فَاطِمَة بِنْت مُوسَىٰ , romaani : Fāṭima bint Mūsā ), ko ina wona hitaande 790–816 caggal iisa , ko ɓuri anndeede ko Faatima al-Ma’suma (aarabeere : فَاطِمَة ٱلْمَعْصُومَة mo alaa ko bonnata'), ko ɓiy Muusaa al-Kazim (maayɗo 799) e miñiiko debbo Ali al-Rida (maayɗo 818), Imaam jeeɗiɗaɓo e jeetaɓo e nder Shiite sappo e ɗiɗi. Suka debbo biyeteeɗo Faatima ummiima wuro mum Madiina hedde hitaande 816 ngam yiyde miñi mum al-Rida to Merv, kono rafi mum yani e laawol, maayi to Qom, woni to Iraan hannde oo. O teddinaama ngam dewal maako nder Twelver Shia e suudu maako haa Qom woni nokkuure mawnde ngam hijjoore.
nbxs3ksxpl2ddl6aqch6mp6rhx45s56
Fatima al-Fihriya
0
11058
113162
50309
2025-06-21T22:32:00Z
Adamu mc
10501
113162
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Faatima bint Muhammadu al-fihriya al-kurashiyya''' (aarabeere: فاطمة بنت محمد الفهرية القرشية),[1] anndiraaɗo e mbaadi juutndi Faatima al-fihriya walla Faatima al-fihriya[3] ko debbo aarabeejo mo teddiniraa e sosde jumaa al-Qarawiyyin e hitaande alif 857–859 caggal iisa to Fes, Marok. O anndiraama kadi Umm al-Banīn ("Yumma Ɓiɓɓe").[4] Alfiriya maayi ko hedde hitaande 880 caggal iisa.[4][5] Juulirde al-Qarawiyyin caggal mum ƴellitii, wonti duɗal janngirde, ngal wonti duɗal jaaɓi-haaɗtirde al-Qarawiyyin hanndewal e hitaande 1963.[6] Daartol makko ina haalee e Ibnu Abi Zar’ (maayɗo hakkunde 1310 e 1320) e nder deftere Jaarne kelle (Rawd al-Qirtas) nde o sosi juulirde ndee.[7] Gila o fuɗɗii siftoreede ko ina wona teeminanɗe keewɗe caggal maayde makko, daartol makko ina saɗi ko selli, won heen daartiyankooɓe hannde ina cikka woodgol makko.[8][9][10][11]
== Nguurndam ==
Ko seeɗa anndaa e nguurndam Faatimata, so wonaa ko daartiyanke biyeteeɗo Ibn Abi-Zar’ winndi e teeminannde 14ɓiire, ko ɗum woni sabaabu daartol aadaaji jowitiingol e makko.[9]
r4qzkjlzgsqpzo1u3zjgj1vl5tg8y9m
113163
113162
2025-06-21T22:32:14Z
Adamu mc
10501
113163
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Faatima bint Muhammadu al-fihriya al-kurashiyya''' (aarabeere: فاطمة بنت محمد الفهرية القرشية),[1] anndiraaɗo e mbaadi juutndi Faatima al-fihriya walla Faatima al-fihriya[3] ko debbo aarabeejo mo teddiniraa e sosde jumaa al-Qarawiyyin e hitaande alif 857–859 caggal iisa to Fes, Marok. O anndiraama kadi Umm al-Banīn ("Yumma Ɓiɓɓe").[4] Alfiriya maayi ko hedde hitaande 880 caggal iisa.[4][5] Juulirde al-Qarawiyyin caggal mum ƴellitii, wonti duɗal janngirde, ngal wonti duɗal jaaɓi-haaɗtirde al-Qarawiyyin hanndewal e hitaande 1963.[6] Daartol makko ina haalee e Ibnu Abi Zar’ (maayɗo hakkunde 1310 e 1320) e nder deftere Jaarne kelle (Rawd al-Qirtas) nde o sosi juulirde ndee. Gila o fuɗɗii siftoreede ko ina wona teeminanɗe keewɗe caggal maayde makko, daartol makko ina saɗi ko selli, won heen daartiyankooɓe hannde ina cikka woodgol makko.[8][9][10][11]
== Nguurndam ==
Ko seeɗa anndaa e nguurndam Faatimata, so wonaa ko daartiyanke biyeteeɗo Ibn Abi-Zar’ winndi e teeminannde 14ɓiire, ko ɗum woni sabaabu daartol aadaaji jowitiingol e makko.[9]
atv81pe07ywe7t0t4hrns8l6a0z9g84
Fatima Ahmed Ibrahim
0
17765
113157
104159
2025-06-21T22:29:01Z
Adamu mc
10501
113157
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Faatima Ahmed Ibraahim''' (aarabeere: فاطمة احمد ابراهيم; hedde dubi alif 1930 – 12 ut 2017), ko binndoowo Sudaannaajo, daraniiɗo hakkeeji rewɓe e gardiiɗo sosiyaalist.
'''Nguurndam adanɗam'''
Ibraahiima jibinaa ko to Khartuum. Fuɗɗoode ina hollita ñalngu jibinannde makko no feewi ko ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 1928, walla e hitaande 1932[3] walla 1933. O ummii ko e galle jannguɗo; mawniiko wonnoo ko gardiiɗo Duɗal Sudaan gadanal sukaaɓe worɓe kam e Imaam to juulirde hoɗdiiɓe makko. Baaba mum Faatima heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gordon Memorial, o golliima e jannginoowo. Yumma Faatima ina jeyaa e sukaaɓe rewɓe adanɓe janngude e duɗal ngal. Faatima mawni ko e jamaanu koloñaal Angalteer-Misra Sudaan. Baaba makko riiwaama e jannginde e nder duɗal laamu nde o salii jannginde janngirɗe kuutortooɗe ɗemngal Engele. Caggal ɗuum baaba makko jannginii e duɗal goɗngal.
== Kugal ==
[[File:Somamer.jpg|thumb|Fatima Ahmed Ibrahim]]
Caggal nde o fuɗɗii e duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Omdurman, o woni e wallitde hakkeeji rewɓe. O sosi jaaynde mahol ina wiyee Elra’edda, walla e ɗemngal Arab الرائدة walla e ɗemngal Engele Pioneer Girls. Jaaynde makko ina teskaa e hakkeeji rewɓe kadi o winndi e jaayndeeji e oon sahaa kadi e innde pentol. Faatima waɗii seppo adanngo rewɓe to leydi Sudaan sabu njuɓɓudi duɗal mum fellitii haɗde jaŋde ganndal, lomtiniri ɗum jaŋde ‘ganndal ɓesngu’. Seppo ngoo waɗii faayiida. Golle makko njahri ko caggal duɗal; e hitaande 1947 o sosi Fedde Rewɓe Hakkillaaji, e hitaande 1952 o gollodii e rewɓe woɗɓe o sosi Dental Rewɓe Sudaan (SWU, Arab: الاتحاد النسائي السوداني, firo: Aletahad Elnees’y Alsodanni), ɗo o gollodii e goomu toppitiingu Fatima Taalib e Khaliida Zahir. Hooreejo Dental ngal gadano ko Faatima Taalib Ismaa’il. Fedde rewɓe udditii terɗe rewɓe wonɓe e leydi Sudan fof e SWU udditi cafrirɗe e nder diiwanuuji ceertuɗi e nder leydi Sudaan. Ajendaaji Dental Rewɓe e oon sahaa, e fawaade e waylo-waylo doosgal mum e hitaande 1954, ina teskaa e hakke woote, e hakke suɓaade rewɓe, e hakke rewɓe jogaade wakilaaji e nder denndaangal juɓɓule sariya, politik, e njuɓɓudi laamu. To SWU o golliima kadi ngam tabitinde potal hakkunde worɓe e njoɓdi e heblo karallaagal, o walli kadi e ittude jaŋde e nder rewɓe. Sabu paandaale SWU, waɗii luural e jojjanɗe politik ko wayi no Jabihat El-methaiq elaslami walla Fedde Lislaam. E hitaande 1955 Faatima wonti hooreejo jaaynde Sawat al-Maraa walla jaaynde Daande Debbo (mo Dental Rewɓe yaltini), ndeen jaaynde waɗi caggal ɗuum darnde tiiɗnde e liɓgol laamu Ibraahiima Abboud. Nde o woni e jaaynde ndee, Ibraahiima hawri e binndoowo ɓurɗo famɗude e gollordu nduu, hono Suad Ibraahim Ahmed, tergal lannda kominist. Ɓe luurdi no feewi e darnde rewɓe, diine e jikkuuji e peeje lanndaaji. So tawii Ibraahiima ina sikki wonde Lislaam ina waawi huutoreede ngam haɓaade diineeji, Ahmed ina yiɗi ustude hare rewɓe e miijooji diineeji. Ahmed miijii wonde jooɗaade e nder njuɓɓudi lislaam ina addana yahruɓe yeeso ɓee haɓde e leydi luutndiiɓe mum en.
E hitaande 1954, Faatima naati e lannda kominist Sudaan (SCP), e nder dumunna juutɗo, Faatima wonti tergal e Goomu Catal SCP (SCP ko lannda Sudaan gadano joginooɗo njuɓɓudi rewɓe nder mum, gila 1946). E hitaande 1956–57, Faatima wonti hooreejo Dental Rewɓe. Ina jeyaa e paandaale makko, jeytaare senngo ngoo e jokkondiral maɓɓe e njiimaandi SCP, o yaajtini kadi tawtoreede rewɓe ɓe ngonaa ceertuɓe. E hitaande 1965 Faatima suɓaama e nder parlemaa, o wonti depitee debbo Sudaan gadano.[1] Kiriis doosgal leydi ndii, sabu ittugol terɗe SCP cuɓaaɗe e demokaraasi e nder parlemaa Sudaan, mo Sadiq al Mahdi ardii, addani SCP e lannda Umma luural mawngal. E hitaande 1967, Ibraahiima ina jeyaa e rewɓe nayo suɓaaɓe e Goomu hakkundeejo lannda kominist Sudan, terɗe 33, wondude e Mahasin Abd al-Aal, Naima Babiker al-Rayah e Suad Ibraahiima Ahmed.
E hitaande 1969, nde Jaafar Muhammadu al-Nemieri heɓti laamu e nder kuudetaa militeer ballitooɗo SCP, golle Dental Rewɓe njaajni, rewɓe keɓi hakkeeji keewɗi e fannuuji ceertuɗi. Lewru njulaagu hakkunde lannda kominist Sudaan e Jaafar al-Nemieri joofi ko caggal luural mawngal addani e lewru sulyee 1971 kuudetaa militeer ballitooɗo SCP e gardagol Hashim Elatta, kono kuudetaa oo dartinaama caggal balɗe seeɗa, Nimiri arti e laamu, ɗum ardii to warngo ardiiɓe kuudetaa SCP, ina jeyaa heen Alshafi Ahmed Elshikh hooreejo senndikaa gollotooɓe e jom suudu Faatima. Caggal ɗuum Faatima waɗtaa e kasoo duuɓi keewɗi, o nanngaa laabi keewɗi e laamu Nemieri.
E hitaande 1990, Faatima ummii Sudaan caggal kuudetaa konu Omar Hassan al-Bashir, o naati e luulndo ngo e nder eggugol, o woni hooreejo fedde rewɓe Sudaan haɗaande. E hitaande 1991, Faatima toɗɗaa hooreejo Fedde winndereyankoore rewɓe. O arti Sudaan ko e hitaande 2005 caggal nanondiral hakkunde laamu e luulndo, o toɗɗaa depitee e nder parlemaa lomtotooɗo SCP. Miñiiko kadi ko binndoowo, omo jeyaa e politik Salah Ahmed Ibrahim,[5] omo jogii ɓiɗɗo gorko gooto e jom suudu makko Elshafi, ina wiyee Ahmed.
O woppii ardorde politik e hitaande 2011.[1] O sankii ko to Londres ñalnde 12 lewru bowte hitaande 2017, omo yahra e duuɓi 84,[10] e wirwirnde makko waɗi ko to Khartoum ñalnde 16 lewru bowte.
== Njeenaaje ==
Njeenaari ONU ngam golle maantiniiɗe e nder fannu jojjanɗe aadee.(1993)
Njeenaari Ibn Rushd ngam ndimaagu miijo hitaande 2006 to Berlin.
== Golle ==
Hassadanna Khill'al Ashroon A'mm'a, Arab حصادنا nder عشرين عاماً, walla (Duɓi men e nder duuɓi capanɗe ɗiɗi). Khartoum: Jaaynde fedde rewɓe Sudaan, n.d.
Tariqnu ila el-tuharur (laawol men e ndimaagu). (n.d.).
el-Mara el-Arabiyya wal Taghyir el-Ijtimai, Arab المرأة العربية والتغيير الاجتماعي walla Rewɓe Aarabeeɓe e Waylo-waylo Renndo. Hitaande 1986
Holla Gadie'a alahoal al-shekhssia, Arab حول قضايا الأحوال الشخصية walla Geɗe ngonka neɗɗo.
Gadi'a Alm'ar'a el-A'mela Al-sodania, Arab قضايا المرأة العاملة السودانية, walla Geɗe Gollooɓe Sudaan Rewɓe.
An'a Awaan Eltageir Lakeen!,Arab !آن آوان التغيير ولكن walla Ko Wakkati Waylo kono!
Atfallana we'l Re'aia El-sehi'a, Arab أطفالنا والرعاية الصحية, walla Sukaaɓe men e toppitagol cellal.
"Kuɗol e fooftere". E nder Rewɓe e nder eggol, ed. Mahnaz Afkhami, 191-208: Jaaɓi-haaɗtirde Virginia, 1994.
"Njillu Sudaan e hakkeeji rewɓe ina huutoroo Lislaam". Kabaaru Afrik 37, no. 5 (1992): 5.
== Tuugnorgal ==
^ Jump up to: a b c "Fatima Ahmed woppii lannda kominist Sudaan, parlemaa". Jaaynde Sudaan. 19 mars 2007. Ƴeewtaa ko 30 suwee 2016.
↑ Malik, Nesrine (21 ut 2017). "Faatima Ahmed Ibraahiima ñalngu nguu". Gardiiɗo oo. ISSN 0261-3077. Heɓtinaama ñalnde 2020-04-02 – e lowre www.gardiiɗo.com.
^ "فاطمة أحمد إبراهيم.. أول برلمانية عربية" [Fatima Ahmed Ibraahiima … depitee aarabeeɓe gadano]. Al Jaziira (e ɗemngal Arab).
^ "Faatiima Ahmed Ibraahiima". Tuugnorgal Oxford. Keɓtinaa ko 2020-04-02.
^ Jump up to: a b c Faatimata Ahmed Ibraahiima, jaambaarooji moraal, ƴettaa ko ñalnde 30 suwee 2016
^ Usmaan, Amira (2014). "Ko ɓuri heewde e ajendaaji pan-Afrik: dille rewɓe Sudaan, baɗte mum en e caɗeele mum en" (PDF). Afrik rewɓe (19): 43. Moƴƴinaa ko e asli (PDF) ñalnde 10-02 2019. Ƴeewtaa ko 2019-10-02.
^ "Taariindi pelle rewɓe Sudaan e tiiɗnaare ngam ndimaagu e doole. - Defterdu internet mbelndu". www.defterdu.com. Ƴeewtaa ko 12-09-2019.
^ Juppu haa: a b Magdi El Gizouli (ñalnde 31 desaambar 2013). "Suuad Ibraahiima Ahmed: "Miɗo haɓa"". Jaaynde Sudaan. Keɓtinaama ñalnde 6 Abriil 2020.
^ Hale, Sondra (2016). "Teskorɗe dow golle, dille e ardaade rewɓe Sudaan". To Sadiqi, Faatiima (ed.). Dille rewɓe e nder Afrik worgo caggal "duuɓi aarabeeɓe". Palgraaf Makmilan.
^ "Fatima Ahmed Ibraahiima, kominist Sudaannaajo ɓooyɗo, maayii e duuɓi 84", Rajo Tamazuj, Khartuum, ñalnde 13 ut 2017.
^ "Premier leydi Sudaan riiwaama e yanaande debbo mawɗo", Monitor Fuɗnaange hakkundeejo, 16 lewru bowte hitaande 2017.
== Janngugol jokkungol ==
Liiteer, Ida (2009). Rewɓe juulɓe peewnitooɓe : daande cemmbinnde ngam haɓaade tooñannge. Amherst, N.Y.: Defte Prometheus. p. 321-324. ISBN 978-1591027164
19nfxwzyrmds9bj07hlcgp5fy940xr1
113158
113157
2025-06-21T22:29:33Z
Adamu mc
10501
113158
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Faatima Ahmed Ibraahim''' (aarabeere: فاطمة احمد ابراهيم; hedde dubi alif 1930 – 12 ut 2017), ko binndoowo Sudaannaajo, daraniiɗo hakkeeji rewɓe e gardiiɗo sosiyaalist.
'''Nguurndam adanɗam'''
Ibraahiima jibinaa ko to Khartuum. Fuɗɗoode ina hollita ñalngu jibinannde makko no feewi ko ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 1928, walla e hitaande 1932[3] walla 1933. O ummii ko e galle jannguɗo; mawniiko wonnoo ko gardiiɗo Duɗal Sudaan gadanal sukaaɓe worɓe kam e Imaam to juulirde hoɗdiiɓe makko. Baaba mum Faatima heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gordon Memorial, o golliima e jannginoowo. Yumma Faatima ina jeyaa e sukaaɓe rewɓe adanɓe janngude e duɗal ngal. Faatima mawni ko e jamaanu koloñaal Angalteer-Misra Sudaan. Baaba makko riiwaama e jannginde e nder duɗal laamu nde o salii jannginde janngirɗe kuutortooɗe ɗemngal Engele. Caggal ɗuum baaba makko jannginii e duɗal goɗngal.
== Kugal ==
[[File:Somamer.jpg|thumb|Fatima Ahmed Ibrahim]]
Caggal nde o fuɗɗii e duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Omdurman, o woni e wallitde hakkeeji rewɓe. O sosi jaaynde mahol ina wiyee Elra’edda, walla e ɗemngal Arab الرائدة walla e [[ɗemngal]] Engele Pioneer Girls. Jaaynde makko ina teskaa e hakkeeji rewɓe kadi o winndi e jaayndeeji e oon sahaa kadi e innde pentol. Faatima waɗii seppo adanngo rewɓe to leydi Sudaan sabu njuɓɓudi duɗal mum fellitii haɗde jaŋde ganndal, lomtiniri ɗum jaŋde ‘ganndal ɓesngu’. Seppo ngoo waɗii faayiida. Golle makko njahri ko caggal duɗal; e hitaande dubi alif 1947 o sosi Fedde Rewɓe Hakkillaaji, e hitaande dubi alif 1952 o gollodii e rewɓe woɗɓe o sosi Dental Rewɓe Sudaan (SWU, Arab: الاتحاد النسائي السوداني, firo: Aletahad Elnees’y Alsodanni), ɗo o gollodii e goomu toppitiingu Fatima Taalib e Khaliida Zahir. Hooreejo Dental ngal gadano ko Faatima Taalib Ismaa’il. Fedde rewɓe udditii terɗe rewɓe wonɓe e leydi Sudan fof e SWU udditi cafrirɗe e nder diiwanuuji ceertuɗi e nder leydi Sudaan. Ajendaaji Dental Rewɓe e oon sahaa, e fawaade e waylo-waylo doosgal mum e hitaande 1954, ina teskaa e hakke woote, e hakke suɓaade rewɓe, e hakke rewɓe jogaade wakilaaji e nder denndaangal juɓɓule sariya, politik, e njuɓɓudi laamu. To SWU o golliima kadi ngam tabitinde potal hakkunde worɓe e njoɓdi e heblo karallaagal, o walli kadi e ittude jaŋde e nder rewɓe. Sabu paandaale SWU, waɗii luural e jojjanɗe politik ko wayi no Jabihat El-methaiq elaslami walla Fedde Lislaam. E hitaande 1955 Faatima wonti hooreejo jaaynde Sawat al-Maraa walla jaaynde Daande Debbo (mo Dental Rewɓe yaltini), ndeen jaaynde waɗi caggal ɗuum darnde tiiɗnde e liɓgol laamu Ibraahiima Abboud. Nde o woni e jaaynde ndee, Ibraahiima hawri e binndoowo ɓurɗo famɗude e gollordu nduu, hono Suad Ibraahim Ahmed, tergal lannda kominist. Ɓe luurdi no feewi e darnde rewɓe, diine e jikkuuji e peeje lanndaaji. So tawii Ibraahiima ina sikki wonde Lislaam ina waawi huutoreede ngam haɓaade diineeji, Ahmed ina yiɗi ustude hare rewɓe e miijooji diineeji. Ahmed miijii wonde jooɗaade e nder njuɓɓudi lislaam ina addana yahruɓe yeeso ɓee haɓde e leydi luutndiiɓe mum en.
E hitaande 1954, Faatima naati e lannda kominist Sudaan (SCP), e nder dumunna juutɗo, Faatima wonti tergal e Goomu Catal SCP (SCP ko lannda Sudaan gadano joginooɗo njuɓɓudi rewɓe nder mum, gila 1946). E hitaande 1956–57, Faatima wonti hooreejo Dental Rewɓe. Ina jeyaa e paandaale makko, jeytaare senngo ngoo e jokkondiral maɓɓe e njiimaandi SCP, o yaajtini kadi tawtoreede rewɓe ɓe ngonaa ceertuɓe. E hitaande 1965 Faatima suɓaama e nder parlemaa, o wonti depitee debbo Sudaan gadano.[1] Kiriis doosgal leydi ndii, sabu ittugol terɗe SCP cuɓaaɗe e demokaraasi e nder parlemaa Sudaan, mo Sadiq al Mahdi ardii, addani SCP e lannda Umma luural mawngal. E hitaande 1967, Ibraahiima ina jeyaa e rewɓe nayo suɓaaɓe e Goomu hakkundeejo lannda kominist Sudan, terɗe 33, wondude e Mahasin Abd al-Aal, Naima Babiker al-Rayah e Suad Ibraahiima Ahmed.
E hitaande 1969, nde Jaafar Muhammadu al-Nemieri heɓti laamu e nder kuudetaa militeer ballitooɗo SCP, golle Dental Rewɓe njaajni, rewɓe keɓi hakkeeji keewɗi e fannuuji ceertuɗi. Lewru njulaagu hakkunde lannda kominist Sudaan e Jaafar al-Nemieri joofi ko caggal luural mawngal addani e lewru sulyee 1971 kuudetaa militeer ballitooɗo SCP e gardagol Hashim Elatta, kono kuudetaa oo dartinaama caggal balɗe seeɗa, Nimiri arti e laamu, ɗum ardii to warngo ardiiɓe kuudetaa SCP, ina jeyaa heen Alshafi Ahmed Elshikh hooreejo senndikaa gollotooɓe e jom suudu Faatima. Caggal ɗuum Faatima waɗtaa e kasoo duuɓi keewɗi, o nanngaa laabi keewɗi e laamu Nemieri.
E hitaande 1990, Faatima ummii Sudaan caggal kuudetaa konu Omar Hassan al-Bashir, o naati e luulndo ngo e nder eggugol, o woni hooreejo fedde rewɓe Sudaan haɗaande. E hitaande 1991, Faatima toɗɗaa hooreejo Fedde winndereyankoore rewɓe. O arti Sudaan ko e hitaande 2005 caggal nanondiral hakkunde laamu e luulndo, o toɗɗaa depitee e nder parlemaa lomtotooɗo SCP. Miñiiko kadi ko binndoowo, omo jeyaa e politik Salah Ahmed Ibrahim,[5] omo jogii ɓiɗɗo gorko gooto e jom suudu makko Elshafi, ina wiyee Ahmed.
O woppii ardorde politik e hitaande 2011.[1] O sankii ko to Londres ñalnde 12 lewru bowte hitaande 2017, omo yahra e duuɓi 84,[10] e wirwirnde makko waɗi ko to Khartoum ñalnde 16 lewru bowte.
== Njeenaaje ==
Njeenaari ONU ngam golle maantiniiɗe e nder fannu jojjanɗe aadee.(1993)
Njeenaari Ibn Rushd ngam ndimaagu miijo hitaande 2006 to Berlin.
== Golle ==
Hassadanna Khill'al Ashroon A'mm'a, Arab حصادنا nder عشرين عاماً, walla (Duɓi men e nder duuɓi capanɗe ɗiɗi). Khartoum: Jaaynde fedde rewɓe Sudaan, n.d.
Tariqnu ila el-tuharur (laawol men e ndimaagu). (n.d.).
el-Mara el-Arabiyya wal Taghyir el-Ijtimai, Arab المرأة العربية والتغيير الاجتماعي walla Rewɓe Aarabeeɓe e Waylo-waylo Renndo. Hitaande 1986
Holla Gadie'a alahoal al-shekhssia, Arab حول قضايا الأحوال الشخصية walla Geɗe ngonka neɗɗo.
Gadi'a Alm'ar'a el-A'mela Al-sodania, Arab قضايا المرأة العاملة السودانية, walla Geɗe Gollooɓe Sudaan Rewɓe.
An'a Awaan Eltageir Lakeen!,Arab !آن آوان التغيير ولكن walla Ko Wakkati Waylo kono!
Atfallana we'l Re'aia El-sehi'a, Arab أطفالنا والرعاية الصحية, walla Sukaaɓe men e toppitagol cellal.
"Kuɗol e fooftere". E nder Rewɓe e nder eggol, ed. Mahnaz Afkhami, 191-208: Jaaɓi-haaɗtirde Virginia, 1994.
"Njillu Sudaan e hakkeeji rewɓe ina huutoroo Lislaam". Kabaaru Afrik 37, no. 5 (1992): 5.
== Tuugnorgal ==
^ Jump up to: a b c "Fatima Ahmed woppii lannda kominist Sudaan, parlemaa". Jaaynde Sudaan. 19 mars 2007. Ƴeewtaa ko 30 suwee 2016.
↑ Malik, Nesrine (21 ut 2017). "Faatima Ahmed Ibraahiima ñalngu nguu". Gardiiɗo oo. ISSN 0261-3077. Heɓtinaama ñalnde 2020-04-02 – e lowre www.gardiiɗo.com.
^ "فاطمة أحمد إبراهيم.. أول برلمانية عربية" [Fatima Ahmed Ibraahiima … depitee aarabeeɓe gadano]. Al Jaziira (e ɗemngal Arab).
^ "Faatiima Ahmed Ibraahiima". Tuugnorgal Oxford. Keɓtinaa ko 2020-04-02.
^ Jump up to: a b c Faatimata Ahmed Ibraahiima, jaambaarooji moraal, ƴettaa ko ñalnde 30 suwee 2016
^ Usmaan, Amira (2014). "Ko ɓuri heewde e ajendaaji pan-Afrik: dille rewɓe Sudaan, baɗte mum en e caɗeele mum en" (PDF). Afrik rewɓe (19): 43. Moƴƴinaa ko e asli (PDF) ñalnde 10-02 2019. Ƴeewtaa ko 2019-10-02.
^ "Taariindi pelle rewɓe Sudaan e tiiɗnaare ngam ndimaagu e doole. - Defterdu internet mbelndu". www.defterdu.com. Ƴeewtaa ko 12-09-2019.
^ Juppu haa: a b Magdi El Gizouli (ñalnde 31 desaambar 2013). "Suuad Ibraahiima Ahmed: "Miɗo haɓa"". Jaaynde Sudaan. Keɓtinaama ñalnde 6 Abriil 2020.
^ Hale, Sondra (2016). "Teskorɗe dow golle, dille e ardaade rewɓe Sudaan". To Sadiqi, Faatiima (ed.). Dille rewɓe e nder Afrik worgo caggal "duuɓi aarabeeɓe". Palgraaf Makmilan.
^ "Fatima Ahmed Ibraahiima, kominist Sudaannaajo ɓooyɗo, maayii e duuɓi 84", Rajo Tamazuj, Khartuum, ñalnde 13 ut 2017.
^ "Premier leydi Sudaan riiwaama e yanaande debbo mawɗo", Monitor Fuɗnaange hakkundeejo, 16 lewru bowte hitaande 2017.
== Janngugol jokkungol ==
Liiteer, Ida (2009). Rewɓe juulɓe peewnitooɓe : daande cemmbinnde ngam haɓaade tooñannge. Amherst, N.Y.: Defte Prometheus. p. 321-324. ISBN 978-1591027164
kpuoz3918pp4t9ofxkcn212b94ig353
113159
113158
2025-06-21T22:30:06Z
Adamu mc
10501
113159
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Faatima Ahmed Ibraahim''' (aarabeere: فاطمة احمد ابراهيم; hedde dubi alif 1930 – 12 ut 2017), ko binndoowo Sudaannaajo, daraniiɗo hakkeeji rewɓe e gardiiɗo sosiyaalist.
'''Nguurndam adanɗam'''
Ibraahiima jibinaa ko to Khartuum. Fuɗɗoode ina hollita ñalngu jibinannde makko no feewi ko ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 1928, walla e hitaande 1932[3] walla 1933. O ummii ko e galle jannguɗo; mawniiko wonnoo ko gardiiɗo Duɗal Sudaan gadanal sukaaɓe worɓe kam e Imaam to juulirde hoɗdiiɓe makko. Baaba mum Faatima heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gordon Memorial, o golliima e jannginoowo. Yumma Faatima ina jeyaa e sukaaɓe rewɓe adanɓe janngude e duɗal ngal. Faatima mawni ko e jamaanu koloñaal Angalteer-Misra Sudaan. Baaba makko riiwaama e jannginde e nder duɗal laamu nde o salii jannginde janngirɗe kuutortooɗe ɗemngal Engele. Caggal ɗuum baaba makko jannginii e duɗal goɗngal.
== Kugal ==
[[File:Somamer.jpg|thumb|Fatima Ahmed Ibrahim]]
Caggal nde o fuɗɗii e duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Omdurman, o woni e wallitde hakkeeji rewɓe. O sosi jaaynde mahol ina wiyee Elra’edda, walla e ɗemngal Arab الرائدة walla e [[ɗemngal]] Engele Pioneer Girls. Jaaynde makko ina teskaa e hakkeeji rewɓe kadi o winndi e jaayndeeji e oon sahaa kadi e innde pentol. Faatima waɗii seppo adanngo rewɓe to leydi Sudaan sabu njuɓɓudi duɗal mum fellitii haɗde jaŋde ganndal, lomtiniri ɗum jaŋde ‘ganndal ɓesngu’. Seppo ngoo waɗii faayiida. Golle makko njahri ko caggal duɗal; e hitaande dubi alif 1947 o sosi Fedde Rewɓe Hakkillaaji, e hitaande dubi alif 1952 o gollodii e rewɓe woɗɓe o sosi Dental Rewɓe Sudaan (SWU, Arab: الاتحاد النسائي السوداني, firo: Aletahad Elnees’y Alsodanni), ɗo o gollodii e goomu toppitiingu Fatima Taalib e Khaliida Zahir. Hooreejo Dental ngal gadano ko Faatima Taalib Ismaa’il. Fedde rewɓe udditii terɗe rewɓe wonɓe e leydi Sudan fof e SWU udditi cafrirɗe e nder diiwanuuji ceertuɗi e nder leydi Sudaan. Ajendaaji Dental Rewɓe e oon sahaa, e fawaade e waylo-waylo doosgal mum e hitaande 1954, ina teskaa e hakke woote, e hakke suɓaade rewɓe, e hakke rewɓe jogaade wakilaaji e nder denndaangal juɓɓule sariya, politik, e njuɓɓudi laamu. To SWU o golliima kadi ngam tabitinde potal hakkunde worɓe e njoɓdi e heblo karallaagal, o walli kadi e ittude jaŋde e nder rewɓe. Sabu paandaale SWU, waɗii luural e jojjanɗe politik ko wayi no Jabihat El-methaiq elaslami walla Fedde Lislaam. E hitaande 1955 Faatima wonti hooreejo jaaynde Sawat al-Maraa walla jaaynde Daande Debbo (mo Dental Rewɓe yaltini), ndeen jaaynde waɗi caggal ɗuum darnde tiiɗnde e liɓgol laamu Ibraahiima Abboud. Nde o woni e jaaynde ndee, Ibraahiima hawri e binndoowo ɓurɗo famɗude e gollordu nduu, hono Suad Ibraahim Ahmed, tergal lannda kominist. Ɓe luurdi no feewi e darnde rewɓe, diine e jikkuuji e peeje lanndaaji. So tawii Ibraahiima ina sikki wonde Lislaam ina waawi huutoreede ngam haɓaade diineeji, Ahmed ina yiɗi ustude hare rewɓe e miijooji diineeji. Ahmed miijii wonde jooɗaade e nder njuɓɓudi lislaam ina addana yahruɓe yeeso ɓee haɓde e leydi luutndiiɓe mum en.
E hitaande 1954, Faatima naati e lannda kominist Sudaan (SCP), e nder dumunna juutɗo, Faatima wonti tergal e Goomu Catal SCP (SCP ko lannda Sudaan gadano joginooɗo njuɓɓudi rewɓe nder mum, gila 1946). E hitaande 1956–57, Faatima wonti hooreejo Dental Rewɓe. Ina jeyaa e paandaale makko, jeytaare senngo ngoo e jokkondiral maɓɓe e njiimaandi SCP, o yaajtini kadi tawtoreede rewɓe ɓe ngonaa ceertuɓe. E hitaande 1965 Faatima suɓaama e nder parlemaa, o wonti depitee debbo Sudaan gadano.[1] Kiriis doosgal leydi ndii, sabu ittugol terɗe SCP cuɓaaɗe e demokaraasi e nder parlemaa Sudaan, mo Sadiq al Mahdi ardii, addani SCP e lannda Umma luural mawngal. E hitaande 1967, Ibraahiima ina jeyaa e rewɓe nayo suɓaaɓe e Goomu hakkundeejo lannda kominist Sudan, terɗe 33, wondude e Mahasin Abd al-Aal, Naima Babiker al-Rayah e Suad Ibraahiima Ahmed.
E hitaande 1969, nde Jaafar Muhammadu al-Nemieri heɓti laamu e nder kuudetaa militeer ballitooɗo SCP, golle Dental Rewɓe njaajni, rewɓe keɓi hakkeeji keewɗi e fannuuji ceertuɗi. Lewru njulaagu hakkunde lannda kominist Sudaan e Jaafar al-Nemieri joofi ko caggal luural mawngal addani e lewru sulyee 1971 kuudetaa militeer ballitooɗo SCP e gardagol Hashim Elatta, kono kuudetaa oo dartinaama caggal balɗe seeɗa, Nimiri arti e laamu, ɗum ardii to warngo ardiiɓe kuudetaa SCP, ina jeyaa heen Alshafi Ahmed Elshikh hooreejo senndikaa gollotooɓe e jom suudu Faatima. Caggal ɗuum Faatima waɗtaa e kasoo duuɓi keewɗi, o nanngaa laabi keewɗi e laamu Nemieri.
E hitaande 1990, Faatima ummii Sudaan caggal kuudetaa konu Omar Hassan al-Bashir, o naati e luulndo ngo e nder eggugol, o woni hooreejo fedde rewɓe Sudaan haɗaande. E hitaande 1991, Faatima toɗɗaa hooreejo Fedde winndereyankoore rewɓe. O arti Sudaan ko e hitaande 2005 caggal nanondiral hakkunde laamu e luulndo, o toɗɗaa depitee e nder parlemaa lomtotooɗo SCP. Miñiiko kadi ko binndoowo, omo jeyaa e politik Salah Ahmed Ibrahim,[5] omo jogii ɓiɗɗo gorko gooto e jom suudu makko Elshafi, ina wiyee Ahmed.
O woppii ardorde politik e hitaande 2011.[1] O sankii ko to Londres ñalnde 12 lewru bowte hitaande 2017, omo yahra e duuɓi 84,[10] e wirwirnde makko waɗi ko to Khartoum ñalnde 16 lewru bowte.
== Njeenaaje ==
Njeenaari ONU ngam golle maantiniiɗe e nder fannu jojjanɗe aadee. dubi alif (1993)
Njeenaari Ibn Rushd ngam ndimaagu miijo hitaande dubi 2006 to [[Berlin]].
== Golle ==
Hassadanna Khill'al Ashroon A'mm'a, Arab حصادنا nder عشرين عاماً, walla (Duɓi men e nder duuɓi capanɗe ɗiɗi). Khartoum: Jaaynde fedde rewɓe Sudaan, n.d.
Tariqnu ila el-tuharur (laawol men e ndimaagu). (n.d.).
el-Mara el-Arabiyya wal Taghyir el-Ijtimai, Arab المرأة العربية والتغيير الاجتماعي walla Rewɓe Aarabeeɓe e Waylo-waylo Renndo. Hitaande 1986
Holla Gadie'a alahoal al-shekhssia, Arab حول قضايا الأحوال الشخصية walla Geɗe ngonka neɗɗo.
Gadi'a Alm'ar'a el-A'mela Al-sodania, Arab قضايا المرأة العاملة السودانية, walla Geɗe Gollooɓe Sudaan Rewɓe.
An'a Awaan Eltageir Lakeen!,Arab !آن آوان التغيير ولكن walla Ko Wakkati Waylo kono!
Atfallana we'l Re'aia El-sehi'a, Arab أطفالنا والرعاية الصحية, walla Sukaaɓe men e toppitagol cellal.
"Kuɗol e fooftere". E nder Rewɓe e nder eggol, ed. Mahnaz Afkhami, 191-208: Jaaɓi-haaɗtirde Virginia, 1994.
"Njillu Sudaan e hakkeeji rewɓe ina huutoroo Lislaam". Kabaaru Afrik 37, no. 5 (1992): 5.
== Tuugnorgal ==
^ Jump up to: a b c "Fatima Ahmed woppii lannda kominist Sudaan, parlemaa". Jaaynde Sudaan. 19 mars 2007. Ƴeewtaa ko 30 suwee 2016.
↑ Malik, Nesrine (21 ut 2017). "Faatima Ahmed Ibraahiima ñalngu nguu". Gardiiɗo oo. ISSN 0261-3077. Heɓtinaama ñalnde 2020-04-02 – e lowre www.gardiiɗo.com.
^ "فاطمة أحمد إبراهيم.. أول برلمانية عربية" [Fatima Ahmed Ibraahiima … depitee aarabeeɓe gadano]. Al Jaziira (e ɗemngal Arab).
^ "Faatiima Ahmed Ibraahiima". Tuugnorgal Oxford. Keɓtinaa ko 2020-04-02.
^ Jump up to: a b c Faatimata Ahmed Ibraahiima, jaambaarooji moraal, ƴettaa ko ñalnde 30 suwee 2016
^ Usmaan, Amira (2014). "Ko ɓuri heewde e ajendaaji pan-Afrik: dille rewɓe Sudaan, baɗte mum en e caɗeele mum en" (PDF). Afrik rewɓe (19): 43. Moƴƴinaa ko e asli (PDF) ñalnde 10-02 2019. Ƴeewtaa ko 2019-10-02.
^ "Taariindi pelle rewɓe Sudaan e tiiɗnaare ngam ndimaagu e doole. - Defterdu internet mbelndu". www.defterdu.com. Ƴeewtaa ko 12-09-2019.
^ Juppu haa: a b Magdi El Gizouli (ñalnde 31 desaambar 2013). "Suuad Ibraahiima Ahmed: "Miɗo haɓa"". Jaaynde Sudaan. Keɓtinaama ñalnde 6 Abriil 2020.
^ Hale, Sondra (2016). "Teskorɗe dow golle, dille e ardaade rewɓe Sudaan". To Sadiqi, Faatiima (ed.). Dille rewɓe e nder Afrik worgo caggal "duuɓi aarabeeɓe". Palgraaf Makmilan.
^ "Fatima Ahmed Ibraahiima, kominist Sudaannaajo ɓooyɗo, maayii e duuɓi 84", Rajo Tamazuj, Khartuum, ñalnde 13 ut 2017.
^ "Premier leydi Sudaan riiwaama e yanaande debbo mawɗo", Monitor Fuɗnaange hakkundeejo, 16 lewru bowte hitaande 2017.
== Janngugol jokkungol ==
Liiteer, Ida (2009). Rewɓe juulɓe peewnitooɓe : daande cemmbinnde ngam haɓaade tooñannge. Amherst, N.Y.: Defte Prometheus. p. 321-324. ISBN 978-1591027164
drblwf3h9sje677dyhgyzsyeta2kwhb
Osama Daoud Abdellatif
0
22804
113155
101612
2025-06-21T22:28:11Z
Adamu mc
10501
113155
wikitext
text/x-wiki
[[File:Osama_Daoud_Abdellatif_(cropped).jpg|thumb]]{{Databox}}
'''Osama Daoud Abdellatif''' ko jaayndeejo [[Sudan]] e hooreejo DAL Group, wonande jaayndeere keewɗe e [[Khartoum]], Sudan.
== Kuuje ==
=== DAL Group ===
Osama Daoud ko hooreejo e sosɗo DAL Group, sosiyatee keewɗo, jooɗiiɗo to Khartoum, to leydi Sudaan. DAL Group ina tawee e fannuuji faggudu ceertuɗi, ko wayi no peewnugol nguura, innde, walla yeeyde, rewrude e sosiyeteeji ko wayi no DAL Motors, Innjiniyaaruuji DAL, DAL Food (ina heen farin Sayga, kosam Niil Bulo, Pasta Nobo, ), Sutrac e Sudaan Liquid Air, kam e sosiyeteeji keewɗi goɗɗi.[1]
DAL Group kadi taƴi Khartoum International Community School (KICS) e, nder darnde maɓɓe to darnde ummatoore, ɗon huutora nder kuugal aada, bana Sudan Traditional Food Festival koo festivalji je ɗon mawnina aadaji Sudanese.
Caggal nde o heɓi jaaynde jaaynde e jaaynde to baaba mum nder duuɓi 1960s, Daoud ɓeydi ɓeydi ɗum haa mawnude hannde nde wondi jaaynde mawnde nder leydi Sudan. Ko adii e sanktinaaji Amerik ngal haɓɓii e nder jaaynde e Sudan, DAL Food Industries laati bootiyanke e jaaynde ko Coca-Cola Company ha Sudan.
== Firooji ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
[[Category:Jibinannde karniwol 20th]]
g3rim0l7w2qjwvxem6ahzpvg6p302ck
113156
113155
2025-06-21T22:28:38Z
Adamu mc
10501
113156
wikitext
text/x-wiki
[[File:Osama_Daoud_Abdellatif_(cropped).jpg|thumb]]{{Databox}}
'''Osama Daoud Abdellatif''' ko jaayndeejo [[Sudan]] e hooreejo DAL Group, wonande jaayndeere keewɗe e [[Khartoum]], Sudan.
== Kuuje ==
=== DAL Group ===
Osama Daoud ko hooreejo e sosɗo DAL Group, sosiyatee keewɗo, jooɗiiɗo to Khartoum, to leydi Sudaan. DAL Group ina tawee e fannuuji faggudu ceertuɗi, ko wayi no peewnugol nguura, innde, walla yeeyde, rewrude e sosiyeteeji ko wayi no DAL Motors, Innjiniyaaruuji DAL, DAL Food (ina heen farin Sayga, kosam Niil Bulo, Pasta Nobo, ), Sutrac e Sudaan Liquid Air, kam e sosiyeteeji keewɗi goɗɗi.
DAL Group kadi taƴi Khartoum International Community School (KICS) e, nder darnde maɓɓe to darnde ummatoore, ɗon huutora nder kuugal aada, bana Sudan Traditional Food Festival koo festivalji je ɗon mawnina aadaji Sudanese.
Caggal nde o heɓi jaaynde jaaynde e jaaynde to baaba mum nder duuɓi 1960s, Daoud ɓeydi ɓeydi ɗum haa mawnude hannde nde wondi jaaynde mawnde nder leydi Sudan. Ko adii e sanktinaaji [[Amerik]] ngal haɓɓii e nder jaaynde e Sudan, DAL Food Industries laati bootiyanke e jaaynde ko Coca-Cola Company ha Sudan.
== Firooji ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
[[Category:Jibinannde karniwol 20th]]
bjlqcjh8b22df75vf4rhpr5hdpk3jzd
The Argungu Fishing Festival
0
28265
113143
102671
2025-06-21T22:23:18Z
Adamu mc
10501
113143
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Juulde liɗɗi Argungu'''<ref>{{Cite journal|last=Shyllon|first=Folarin|author-link=Folarin Shyllon|date=August 2007|title=Argungu Fishing Festival in Tilted towers : Promoting the Idea of a Sustainable Cultural Fest|url=https://www.cambridge.org/core/journals/international-journal-of-cultural-property/article/argungu-fishing-festival-in-northwestern-nigeria-promoting-the-idea-of-a-sustainable-cultural-fest/B8F5B344A3F997E9621152AFAC547A8B|journal=International Journal of Cultural Property|language=en|volume=14|issue=3|pages=329–337|doi=10.1017/S094073910707021X|issn=1465-7317|s2cid=162837565|url-access=subscription}}</ref> walla '''juulde dance Argungu''' ko juulde balɗe nayi hitaande kala e nder diiwaan [[Kebbi Musokotwane|Kebbi]] e diiwanuuji goɗɗi to bannge worgo leydi Nijeer to bannge worgo-fuɗnaange worgo [[leydi]] [[Najeeriya (Nigeria)|Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|last=Okafor|first=Chiamaka|date=2022-12-17|title=SPECIAL REPORT: How Kebbi farmers are fighting climate change|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/570885-special-report-how-kebbi-farmers-are-fighting-climate-change.html|access-date=2022-12-25|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sobamiwa|first=Precious|date=2023-09-14|title=11 facts to know about Argungu fishing festival|url=https://tribuneonlineng.com/11-facts-to-know-about-argungu-fishing-festival/|access-date=2024-08-09|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> Diiwaan oo ina waɗi nokkuuji maayooji ɓuuɓɗi (matanfada, mala e ndiyam keewɗam e gese (lambu e ɗemngal Hausa). Ko ɓuri heewde e hoɗɓe heen ko liɗɗi ko gollotooɓe e diine Isla. Ɓe njogii kadi Kanta ''Museum''. ''Museum'' ko nokku daartol mawɗo e nder Argungu ngam njilluuji e nder winndere ndee to Argungu tan ''occasion'' Faandaare mawnde e juulde liɗɗi Argungu ko ngam liɗɗi e ngootaagu Juulde ndee ina heewi wonde kewu pinal balɗe.
== Tariya ==
Juulde liɗɗi Argungu
Koolol ngol fuɗɗii ko e hitaande 1934, ko maande joofgol gaññeeje hakkunde Kalifaandi Sokoto e Laamu Kebbi, duuɓi teemedde. Ndee hiirde addii ƴellitaare mawnde e ƴellitaare dowla oo fof.
Ko heewi wiyeede ko ñalngu Liɗɗi-Frenzy. Koolol ngol ina mawninee ngam mawninde fuɗɗoode dumunna liɗɗi to Argungu, wuro wonngo sara maayo e nder diiwaan Kebbi. Ko hakkunde lewru feebariyee e marse hitaande kala.
E hitaande 2005, liɗɗi keɓtinaaɗi ɗii teddinii ko 75 kg, ina njiɗi worɓe nayo ngam ƴettude ɗi e dow njuuteendi. E hitaande 2006, juulde ndee haɗii liɗɗi sabu kisal jowitiingal e ŋakkeende ndiyam. Nafoore ñalngu nguu e faggudu leydi ndii addani laamu nguu reende liɗɗi ɗii, sibu ina haɗi ɗum huutoraade jolɗe gill e jolɗe cast. Eɓɓaande Zauro polder, woni eɓɓaande ndiyam e nder maayo Rima to bannge worgo Argungu, ina ñiŋaa sabu nokku oo ina hulɓinii e nokku aadaaji ñalɗi ɗii.
*Golle ɗee ina njeyaa heen
*Craft ina hollira
*Kanoe ina doga
*Ko ndema ina hollita
*Golle pinal
*Koɗki Wrestling
*Golle jimɗi
*Konuuji Grand Fishing
*Kawgel njulaagu
== Dadi-dadi ==
Ñalnde cakkitiinde ñalngu nguu, kawgel ngel yuɓɓinaa ɗo ujunnaaje ujunnaaje worɓe liggotoo e maayo ngoo, e daande maayo, kamɓe fof ɓe njuurotoo e maayo ngoo, ɓe njogii waktu gooto ngam nanngude liɗɗi ɓurɗi mawnude ɗii. Jaaliiɗo oo ina waawi nawde galle mum fotde 7 500 dolaar [[Amerik]]Kompetitoruuji ina mbaawi tan huutoraade kuutorɗe liɗɗi gaadanteeje e heewɓe ɓuri yiɗde nanngude liɗɗi ɗii fof e junngo (golle kadi e nokkuuji goɗɗi e anndiraaɗi noodlingngam hollirde mbaawka mum en.
Faandaare: Koolol ngol ina waɗi geɗe keewɗe ko wayi no liɗɗi, ƴellitde ngootaagu, weltaare, e wellitaare.
== Juulde liɗɗi Argungu 2020 ==
Worɓe liɗɗi e nder laanaaji.
E nder ñalɗi liɗɗi Argungu 2020, neɗɗo nannguɗo liɗɗi ɓurɗi mawnude fotde 78 kiloo, rokkaama N10 miliyoŋ, otooji ɗiɗi kesi e jooɗorɗe hajjuuji ɗiɗi, darnde ɗiɗaɓere, e darnde tataɓere kadi rokkaama. Ko ɓuri 50,000 liɗɗi tawtoraama juulde nde hitaande kala waɗeteende e nder diiwaan Kebbi, ƴaañooɓe ɓee limtaa ko e teddeendi liɗɗi nanngaaɗi ɗii. Ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari yilli juulde liɗɗi Argungu 2020 Juulde nden nder hitaande 2020 nden woni juulde 60 ɓaawo duuɓi 10 nde ɓe ɗon jokki bana no gomnaajo lesdi Naajeeriya Abubakar Bagudu Yanti heen, ina jeyaa e ko fayti e kewuuji ɗii, ɓeydude ngootaagu renndo ngoo e hirjinde remooɓe liɗɗi nokkuuji ɗii.
== Ƴeew kadi ==
Festivals e nder leydi Najeriya
== Tuugnorgal ==
af5gb6yc08uai0ko1w1noy4sybixcq7
113144
113143
2025-06-21T22:23:33Z
Adamu mc
10501
113144
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Juulde liɗɗi Argungu'''<ref>{{Cite journal|last=Shyllon|first=Folarin|author-link=Folarin Shyllon|date=August 2007|title=Argungu Fishing Festival in Tilted towers : Promoting the Idea of a Sustainable Cultural Fest|url=https://www.cambridge.org/core/journals/international-journal-of-cultural-property/article/argungu-fishing-festival-in-northwestern-nigeria-promoting-the-idea-of-a-sustainable-cultural-fest/B8F5B344A3F997E9621152AFAC547A8B|journal=International Journal of Cultural Property|language=en|volume=14|issue=3|pages=329–337|doi=10.1017/S094073910707021X|issn=1465-7317|s2cid=162837565|url-access=subscription}}</ref> walla '''juulde dance Argungu''' ko juulde balɗe nayi hitaande kala e nder diiwaan [[Kebbi Musokotwane|Kebbi]] e diiwanuuji goɗɗi to bannge worgo leydi Nijeer to bannge worgo-fuɗnaange worgo [[leydi]] [[Najeeriya (Nigeria)|Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|last=Okafor|first=Chiamaka|date=2022-12-17|title=SPECIAL REPORT: How Kebbi farmers are fighting climate change|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/570885-special-report-how-kebbi-farmers-are-fighting-climate-change.html|access-date=2022-12-25|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sobamiwa|first=Precious|date=2023-09-14|title=11 facts to know about Argungu fishing festival|url=https://tribuneonlineng.com/11-facts-to-know-about-argungu-fishing-festival/|access-date=2024-08-09|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> Diiwaan oo ina waɗi nokkuuji maayooji ɓuuɓɗi (matanfada, mala e ndiyam keewɗam e gese (lambu e ɗemngal Hausa). Ko ɓuri heewde e hoɗɓe heen ko liɗɗi ko gollotooɓe e diine Isla. Ɓe njogii kadi Kanta ''Museum''. ''Museum'' ko nokku daartol mawɗo e nder Argungu ngam njilluuji e nder winndere ndee to Argungu tan ''occasion'' Faandaare mawnde e juulde liɗɗi Argungu ko ngam liɗɗi e ngootaagu Juulde ndee ina heewi wonde kewu pinal balɗe.
== Tariya ==
Juulde liɗɗi Argungu
Koolol ngol fuɗɗii ko e hitaande dubi alif 1934, ko maande joofgol gaññeeje hakkunde Kalifaandi Sokoto e Laamu Kebbi, duuɓi teemedde. Ndee hiirde addii ƴellitaare mawnde e ƴellitaare dowla oo fof.
Ko heewi wiyeede ko ñalngu Liɗɗi-Frenzy. Koolol ngol ina mawninee ngam mawninde fuɗɗoode dumunna liɗɗi to Argungu, wuro wonngo sara maayo e nder diiwaan Kebbi. Ko hakkunde lewru feebariyee e marse hitaande kala.
E hitaande 2005, liɗɗi keɓtinaaɗi ɗii teddinii ko 75 kg, ina njiɗi worɓe nayo ngam ƴettude ɗi e dow njuuteendi. E hitaande 2006, juulde ndee haɗii liɗɗi sabu kisal jowitiingal e ŋakkeende ndiyam. Nafoore ñalngu nguu e faggudu leydi ndii addani laamu nguu reende liɗɗi ɗii, sibu ina haɗi ɗum huutoraade jolɗe gill e jolɗe cast. Eɓɓaande Zauro polder, woni eɓɓaande ndiyam e nder maayo Rima to bannge worgo Argungu, ina ñiŋaa sabu nokku oo ina hulɓinii e nokku aadaaji ñalɗi ɗii.
*Golle ɗee ina njeyaa heen
*Craft ina hollira
*Kanoe ina doga
*Ko ndema ina hollita
*Golle pinal
*Koɗki Wrestling
*Golle jimɗi
*Konuuji Grand Fishing
*Kawgel njulaagu
== Dadi-dadi ==
Ñalnde cakkitiinde ñalngu nguu, kawgel ngel yuɓɓinaa ɗo ujunnaaje ujunnaaje worɓe liggotoo e maayo ngoo, e daande maayo, kamɓe fof ɓe njuurotoo e maayo ngoo, ɓe njogii waktu gooto ngam nanngude liɗɗi ɓurɗi mawnude ɗii. Jaaliiɗo oo ina waawi nawde galle mum fotde 7 500 dolaar [[Amerik]]Kompetitoruuji ina mbaawi tan huutoraade kuutorɗe liɗɗi gaadanteeje e heewɓe ɓuri yiɗde nanngude liɗɗi ɗii fof e junngo (golle kadi e nokkuuji goɗɗi e anndiraaɗi noodlingngam hollirde mbaawka mum en.
Faandaare: Koolol ngol ina waɗi geɗe keewɗe ko wayi no liɗɗi, ƴellitde ngootaagu, weltaare, e wellitaare.
== Juulde liɗɗi Argungu 2020 ==
Worɓe liɗɗi e nder laanaaji.
E nder ñalɗi liɗɗi Argungu 2020, neɗɗo nannguɗo liɗɗi ɓurɗi mawnude fotde 78 kiloo, rokkaama N10 miliyoŋ, otooji ɗiɗi kesi e jooɗorɗe hajjuuji ɗiɗi, darnde ɗiɗaɓere, e darnde tataɓere kadi rokkaama. Ko ɓuri 50,000 liɗɗi tawtoraama juulde nde hitaande kala waɗeteende e nder diiwaan Kebbi, ƴaañooɓe ɓee limtaa ko e teddeendi liɗɗi nanngaaɗi ɗii. Ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari yilli juulde liɗɗi Argungu 2020 Juulde nden nder hitaande 2020 nden woni juulde 60 ɓaawo duuɓi 10 nde ɓe ɗon jokki bana no gomnaajo lesdi Naajeeriya Abubakar Bagudu Yanti heen, ina jeyaa e ko fayti e kewuuji ɗii, ɓeydude ngootaagu renndo ngoo e hirjinde remooɓe liɗɗi nokkuuji ɗii.
== Ƴeew kadi ==
Festivals e nder leydi Najeriya
== Tuugnorgal ==
etw1sooq9kfe5fk2kn1jzlv4npuevdq
113145
113144
2025-06-21T22:24:03Z
Adamu mc
10501
113145
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Juulde liɗɗi Argungu'''<ref>{{Cite journal|last=Shyllon|first=Folarin|author-link=Folarin Shyllon|date=August 2007|title=Argungu Fishing Festival in Tilted towers : Promoting the Idea of a Sustainable Cultural Fest|url=https://www.cambridge.org/core/journals/international-journal-of-cultural-property/article/argungu-fishing-festival-in-northwestern-nigeria-promoting-the-idea-of-a-sustainable-cultural-fest/B8F5B344A3F997E9621152AFAC547A8B|journal=International Journal of Cultural Property|language=en|volume=14|issue=3|pages=329–337|doi=10.1017/S094073910707021X|issn=1465-7317|s2cid=162837565|url-access=subscription}}</ref> walla '''juulde dance Argungu''' ko juulde balɗe nayi hitaande kala e nder diiwaan [[Kebbi Musokotwane|Kebbi]] e diiwanuuji goɗɗi to bannge worgo leydi Nijeer to bannge worgo-fuɗnaange worgo [[leydi]] [[Najeeriya (Nigeria)|Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|last=Okafor|first=Chiamaka|date=2022-12-17|title=SPECIAL REPORT: How Kebbi farmers are fighting climate change|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/570885-special-report-how-kebbi-farmers-are-fighting-climate-change.html|access-date=2022-12-25|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sobamiwa|first=Precious|date=2023-09-14|title=11 facts to know about Argungu fishing festival|url=https://tribuneonlineng.com/11-facts-to-know-about-argungu-fishing-festival/|access-date=2024-08-09|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> Diiwaan oo ina waɗi nokkuuji maayooji ɓuuɓɗi (matanfada, mala e ndiyam keewɗam e gese (lambu e ɗemngal Hausa). Ko ɓuri heewde e hoɗɓe heen ko liɗɗi ko gollotooɓe e diine Isla. Ɓe njogii kadi Kanta ''Museum''. ''Museum'' ko nokku daartol mawɗo e nder Argungu ngam njilluuji e nder winndere ndee to Argungu tan ''occasion'' Faandaare mawnde e juulde liɗɗi Argungu ko ngam liɗɗi e ngootaagu Juulde ndee ina heewi wonde kewu pinal balɗe.
== Tariya ==
Juulde liɗɗi Argungu
Koolol ngol fuɗɗii ko e hitaande dubi alif 1934, ko maande joofgol gaññeeje hakkunde Kalifaandi Sokoto e Laamu Kebbi, duuɓi teemedde. Ndee hiirde addii ƴellitaare mawnde e ƴellitaare dowla oo fof.
Ko heewi wiyeede ko ñalngu Liɗɗi-Frenzy. Koolol ngol ina mawninee ngam mawninde fuɗɗoode dumunna liɗɗi to Argungu, wuro wonngo sara maayo e nder diiwaan Kebbi. Ko hakkunde lewru feebariyee e marse hitaande kala.
E hitaande 2005, liɗɗi keɓtinaaɗi ɗii teddinii ko 75 kg, ina njiɗi worɓe nayo ngam ƴettude ɗi e dow njuuteendi. E hitaande 2006, juulde ndee haɗii liɗɗi sabu kisal jowitiingal e ŋakkeende ndiyam. Nafoore ñalngu nguu e faggudu leydi ndii addani laamu nguu reende liɗɗi ɗii, sibu ina haɗi ɗum huutoraade jolɗe gill e jolɗe cast. Eɓɓaande Zauro polder, woni eɓɓaande ndiyam e nder maayo Rima to bannge worgo Argungu, ina ñiŋaa sabu nokku oo ina hulɓinii e nokku aadaaji ñalɗi ɗii.
*Golle ɗee ina njeyaa heen
*Craft ina hollira
*Kanoe ina doga
*Ko ndema ina hollita
*Golle pinal
*Koɗki Wrestling
*Golle jimɗi
*Konuuji Grand Fishing
*Kawgel njulaagu
== Dadi-dadi ==
Ñalnde cakkitiinde ñalngu nguu, kawgel ngel yuɓɓinaa ɗo ujunnaaje ujunnaaje worɓe liggotoo e maayo ngoo, e daande maayo, kamɓe fof ɓe njuurotoo e maayo ngoo, ɓe njogii waktu gooto ngam nanngude liɗɗi ɓurɗi mawnude ɗii. Jaaliiɗo oo ina waawi nawde galle mum fotde 7 500 dolaar [[Amerik]]Kompetitoruuji ina mbaawi tan huutoraade kuutorɗe liɗɗi gaadanteeje e heewɓe ɓuri yiɗde nanngude liɗɗi ɗii fof e junngo (golle kadi e nokkuuji goɗɗi e anndiraaɗi noodlingngam hollirde mbaawka mum en
Faandaare: Koolol ngol ina waɗi geɗe keewɗe ko wayi no liɗɗi, ƴellitde ngootaagu, weltaare, e wellitaare.
== Juulde liɗɗi Argungu 2020 ==
Worɓe liɗɗi e nder laanaaji.
E nder ñalɗi liɗɗi Argungu 2020, neɗɗo nannguɗo liɗɗi ɓurɗi mawnude fotde 78 kiloo, rokkaama N10 miliyoŋ, otooji ɗiɗi kesi e jooɗorɗe hajjuuji ɗiɗi, darnde ɗiɗaɓere, e darnde tataɓere kadi rokkaama. Ko ɓuri 50,000 liɗɗi tawtoraama juulde nde hitaande kala waɗeteende e nder diiwaan Kebbi, ƴaañooɓe ɓee limtaa ko e teddeendi liɗɗi nanngaaɗi ɗii. Ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari yilli juulde liɗɗi Argungu 2020 Juulde nden nder hitaande 2020 nden woni juulde 60 ɓaawo duuɓi 10 nde ɓe ɗon jokki bana no gomnaajo lesdi Naajeeriya Abubakar Bagudu Yanti heen, ina jeyaa e ko fayti e kewuuji ɗii, ɓeydude ngootaagu renndo ngoo e hirjinde remooɓe liɗɗi nokkuuji ɗii.
== Ƴeew kadi ==
Festivals e nder leydi Najeriya
== Tuugnorgal ==
96qigfdqak47gu9cun2k2hi998qydoo
113146
113145
2025-06-21T22:24:22Z
Adamu mc
10501
113146
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Juulde liɗɗi Argungu'''<ref>{{Cite journal|last=Shyllon|first=Folarin|author-link=Folarin Shyllon|date=August 2007|title=Argungu Fishing Festival in Tilted towers : Promoting the Idea of a Sustainable Cultural Fest|url=https://www.cambridge.org/core/journals/international-journal-of-cultural-property/article/argungu-fishing-festival-in-northwestern-nigeria-promoting-the-idea-of-a-sustainable-cultural-fest/B8F5B344A3F997E9621152AFAC547A8B|journal=International Journal of Cultural Property|language=en|volume=14|issue=3|pages=329–337|doi=10.1017/S094073910707021X|issn=1465-7317|s2cid=162837565|url-access=subscription}}</ref> walla '''juulde dance Argungu''' ko juulde balɗe nayi hitaande kala e nder diiwaan [[Kebbi Musokotwane|Kebbi]] e diiwanuuji goɗɗi to bannge worgo leydi Nijeer to bannge worgo-fuɗnaange worgo [[leydi]] [[Najeeriya (Nigeria)|Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|last=Okafor|first=Chiamaka|date=2022-12-17|title=SPECIAL REPORT: How Kebbi farmers are fighting climate change|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/570885-special-report-how-kebbi-farmers-are-fighting-climate-change.html|access-date=2022-12-25|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sobamiwa|first=Precious|date=2023-09-14|title=11 facts to know about Argungu fishing festival|url=https://tribuneonlineng.com/11-facts-to-know-about-argungu-fishing-festival/|access-date=2024-08-09|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> Diiwaan oo ina waɗi nokkuuji maayooji ɓuuɓɗi (matanfada, mala e ndiyam keewɗam e gese (lambu e ɗemngal Hausa). Ko ɓuri heewde e hoɗɓe heen ko liɗɗi ko gollotooɓe e diine Isla. Ɓe njogii kadi Kanta ''Museum''. ''Museum'' ko nokku daartol mawɗo e nder Argungu ngam njilluuji e nder winndere ndee to Argungu tan ''occasion'' Faandaare mawnde e juulde liɗɗi Argungu ko ngam liɗɗi e ngootaagu Juulde ndee ina heewi wonde kewu pinal balɗe.
== Tariya ==
Juulde liɗɗi Argungu
Koolol ngol fuɗɗii ko e hitaande dubi alif 1934, ko maande joofgol gaññeeje hakkunde Kalifaandi Sokoto e Laamu Kebbi, duuɓi teemedde. Ndee hiirde addii ƴellitaare mawnde e ƴellitaare dowla oo fof.
Ko heewi wiyeede ko ñalngu Liɗɗi-Frenzy. Koolol ngol ina mawninee ngam mawninde fuɗɗoode dumunna liɗɗi to Argungu, wuro wonngo sara maayo e nder diiwaan Kebbi. Ko hakkunde lewru feebariyee e marse hitaande kala.
E hitaande 2005, liɗɗi keɓtinaaɗi ɗii teddinii ko 75 kg, ina njiɗi worɓe nayo ngam ƴettude ɗi e dow njuuteendi. E hitaande 2006, juulde ndee haɗii liɗɗi sabu kisal jowitiingal e ŋakkeende ndiyam. Nafoore ñalngu nguu e faggudu leydi ndii addani laamu nguu reende liɗɗi ɗii, sibu ina haɗi ɗum huutoraade jolɗe gill e jolɗe cast. Eɓɓaande Zauro polder, woni eɓɓaande ndiyam e nder maayo Rima to bannge worgo Argungu, ina ñiŋaa sabu nokku oo ina hulɓinii e nokku aadaaji ñalɗi ɗii.
*Golle ɗee ina njeyaa heen
*Craft ina hollira
*Kanoe ina doga
*Ko ndema ina hollita
*Golle pinal
*Koɗki Wrestling
*Golle jimɗi
*Konuuji Grand Fishing
*Kawgel njulaagu
== Dadi-dadi ==
Ñalnde cakkitiinde ñalngu nguu, kawgel ngel yuɓɓinaa ɗo ujunnaaje ujunnaaje worɓe liggotoo e maayo ngoo, e daande maayo, kamɓe fof ɓe njuurotoo e maayo ngoo, ɓe njogii waktu gooto ngam nanngude liɗɗi ɓurɗi mawnude ɗii. Jaaliiɗo oo ina waawi nawde galle mum fotde 7 500 dolaar [[Amerik]]Kompetitoruuji ina mbaawi tan huutoraade kuutorɗe liɗɗi gaadanteeje e heewɓe ɓuri yiɗde nanngude liɗɗi ɗii fof e junngo (golle kadi e nokkuuji goɗɗi e anndiraaɗi noodlingngam hollirde mbaawka mum en
Faandaare: Koolol ngol ina waɗi geɗe keewɗe ko wayi no liɗɗi, ƴellitde ngootaagu, weltaare, e wellitaare.
== Juulde liɗɗi Argungu 2020 ==
Worɓe liɗɗi e nder laanaaji.
E nder ñalɗi liɗɗi Argungu dubi 2020, neɗɗo nannguɗo liɗɗi ɓurɗi mawnude fotde 78 kiloo, rokkaama N10 miliyoŋ, otooji ɗiɗi kesi e jooɗorɗe hajjuuji ɗiɗi, darnde ɗiɗaɓere, e darnde tataɓere kadi rokkaama. Ko ɓuri 50,000 liɗɗi tawtoraama juulde nde hitaande kala waɗeteende e nder diiwaan Kebbi, ƴaañooɓe ɓee limtaa ko e teddeendi liɗɗi nanngaaɗi ɗii. Ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Muhammadu Buhari yilli juulde liɗɗi Argungu 2020 Juulde nden nder hitaande 2020 nden woni juulde 60 ɓaawo duuɓi 10 nde ɓe ɗon jokki bana no gomnaajo lesdi Naajeeriya Abubakar Bagudu Yanti heen, ina jeyaa e ko fayti e kewuuji ɗii, ɓeydude ngootaagu renndo ngoo e hirjinde remooɓe liɗɗi nokkuuji ɗii.
== Ƴeew kadi ==
Festivals e nder leydi Najeriya
== Tuugnorgal ==
9je1ozrssxugzwoo569pm8ub1s7kd8x
User talk:Fluorin x Zeta
3
28607
113081
106048
2025-06-21T18:37:20Z
J ansari
6105
J ansari dirtinii hello [[User talk:Wiz Qyurei]] to [[User talk:Fluorin x Zeta]]: Automatically moved page while renaming the user "[[Special:CentralAuth/Wiz Qyurei|Wiz Qyurei]]" to "[[Special:CentralAuth/Fluorin x Zeta|Fluorin x Zeta]]"
106048
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 19:39, 16 Duujal 2025 (UTC)
8a3tcmnxbxssjdj5tygr18k31hhtln7
Abashiri City Folk Museum
0
29485
113013
2025-06-21T12:51:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113013
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum leñol wuro Abashiri udditaa e hitaande 1990 to Abashiri, Hokkaidō, leydi Japon e hitaande 2012 lesdi nder ndiyam. Nde musiiba oo udditaa, ko ina wona ujunnaaje tati geɗe arkewolosi e etnogaraafi ɗe Yonemura Yoshio (米村喜男) moofti, ina heen geɗe ummoriiɗe e Moyoro Shell Mound (モヨロ貝塚) (nokku daartol ngenndi). E hitaande 1948, musiiba oo artiraa e wuro ngoo. Mahdi kesiri ɓeydaama e hitaande 1961 ngam mawninde duuɓi 25 ko adii nde udditaa. Mahdi mawndi ndii e mahdi kesiri ndii fof ko mahoowo biyeteeɗo Tanoue Yoshiya, almuudo Frank Lloyd Wright, waɗi ɗum, ina maantiniri waylooji e mbaadi makko. Ko ɗe jeyi pinal ngenndiwal binnditagol.
Kollitgol ngol ina hollita daartol tago e pinal nokku oo, gila e jamaanu Paleolitik Japon, haa e jamaanu Jōmon e Zoku-Jōmon, haa e nguurndam ñalnde kala e jamaanu Shōwa, ina waɗi kadi geɗe jowitiiɗe e pinal Satsumon, pinal Okhotsk, e Ainu. Musium Moyoro Shell Mound ina golloroo no annex nii.
Ƴeew kadi
Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō)
Katsuragaoka Chashi
Koolol Hokkaido
Musium kasoo Abashiri
Tuugnorgal
9hcz9essnokojr4wj4ckyppkv56qceo
113014
113013
2025-06-21T12:55:17Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113014
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum leñol wuro Abashiri udditaa e hitaande 1990 to Abashiri, Hokkaidō, leydi Japon e hitaande 2012 lesdi nder ndiyam. Nde musiiba oo udditaa, ko ina wona ujunnaaje tati geɗe arkewolosi e etnogaraafi ɗe Yonemura Yoshio (米村喜男) moofti, ina heen geɗe ummoriiɗe e Moyoro Shell Mound (モヨロ貝塚) (nokku daartol ngenndi). E hitaande 1948, musiiba oo artiraa e wuro ngoo. Mahdi kesiri ɓeydaama e hitaande 1961 ngam mawninde duuɓi 25 ko adii nde udditaa. Mahdi mawndi ndii e mahdi kesiri ndii fof ko mahoowo biyeteeɗo Tanoue Yoshiya, almuudo Frank Lloyd Wright, waɗi ɗum, ina maantiniri waylooji e mbaadi makko. Ko ɗe jeyi pinal ngenndiwal binnditagol.
Kollitgol ngol ina hollita daartol tago e pinal nokku oo, gila e jamaanu Paleolitik Japon, haa e jamaanu Jōmon e Zoku-Jōmon, haa e nguurndam ñalnde kala e jamaanu Shōwa, ina waɗi kadi geɗe jowitiiɗe e pinal Satsumon, pinal Okhotsk, e Ainu. Musium Moyoro Shell Mound ina golloroo no annex nii.
Ƴeew kadi Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Katsuragaoka Chashi Koolol Hokkaido Musium kasoo Abashiri Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.abashiri.hokkaido.jp/270kyoiku/050kyoudo/010profile.html|script-title=ja:郷土博物館プロフィール|trans-title=Profile of the Folk Museum|language=Japanese|publisher=[[Abashiri, Hokkaido|Abashiri City]]|accessdate=15 July 2020}}</ref>
1vj5mtr0c57zxauzjmnqzojl1ihvrl8
113015
113014
2025-06-21T12:57:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113015
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum leñol wuro Abashiri udditaa e hitaande 1990 to Abashiri, Hokkaidō, leydi Japon e hitaande 2012 lesdi nder ndiyam. Nde musiiba oo udditaa, ko ina wona ujunnaaje tati geɗe arkewolosi e etnogaraafi ɗe Yonemura Yoshio (米村喜男) moofti, ina heen geɗe ummoriiɗe e Moyoro Shell Mound (モヨロ貝塚) (nokku daartol ngenndi). E hitaande 1948, musiiba oo artiraa e wuro ngoo. Mahdi kesiri ɓeydaama e hitaande 1961 ngam mawninde duuɓi 25 ko adii nde udditaa. Mahdi mawndi ndii e mahdi kesiri ndii fof ko mahoowo biyeteeɗo Tanoue Yoshiya, almuudo Frank Lloyd Wright, waɗi ɗum, ina maantiniri waylooji e mbaadi makko. Ko ɗe jeyi pinal ngenndiwal binnditagol.
Kollitgol ngol ina hollita daartol tago e pinal nokku oo, gila e jamaanu Paleolitik Japon, haa e jamaanu Jōmon e Zoku-Jōmon, haa e nguurndam ñalnde kala e jamaanu Shōwa, ina waɗi kadi geɗe jowitiiɗe e pinal Satsumon, pinal Okhotsk, e Ainu. Musium Moyoro Shell Mound ina golloroo no annex nii.
Ƴeew kadi Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Katsuragaoka Chashi Koolol Hokkaido Musium kasoo Abashiri Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.abashiri.hokkaido.jp/270kyoiku/050kyoudo/010profile.html|script-title=ja:郷土博物館プロフィール|trans-title=Profile of the Folk Museum|language=Japanese|publisher=[[Abashiri, Hokkaido|Abashiri City]]|accessdate=15 July 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bunka.go.jp/koho_hodo_oshirase/hodohappyo/__icsFiles/afieldfile/2019/07/16/a1419075_01.pdf|script-title=ja:登録有形文化財(建造物)の登録について|trans-title=On the Registration of Registered Cultural Properties (Structures)|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|date=19 July 2019|accessdate=15 July 2020}}</ref>
h46xa5p9r6zr19lrx1f8giw2ud3qegx
Abashiri City Museum of Art
0
29486
113016
2025-06-21T13:07:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113016
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal wuro Abashiri (網走市立美術館, Abashiri Shiritsu Bijutsukan) ko musium binnditiiɗo udditaa to Abashiri, Hokkaidō, Japon e hitaande 1972, ko musium naalankaagal ɗiɗaɓo, e gadano hono oo, ko leydi mahaaɗo e faandaare, e dow... Koolol ngol ina jokkondiri e naalankooɓe diiwaan Okhotsk e kollirɗe wakkatiije ina mbaɗee kadi.
Ƴeew kadi
Koolol Hokkaido
Musiyum leñol wuro Abashiri
Musium kasoo Abashiri
Tuugnorgal
6e8b236kcmsb226x2d0wmwwtjnfllr4
113017
113016
2025-06-21T13:11:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113017
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal wuro Abashiri (網走市立美術館, Abashiri Shiritsu Bijutsukan) ko musium binnditiiɗo udditaa to Abashiri, Hokkaidō, Japon e hitaande 1972, ko musium naalankaagal ɗiɗaɓo, e gadano hono oo, ko leydi mahaaɗo e faandaare, e dow... Koolol ngol ina jokkondiri e naalankooɓe diiwaan Okhotsk e kollirɗe wakkatiije ina mbaɗee kadi.
Ƴeew kadi Koolol Hokkaido
Musiyum leñol wuro Abashiri Musium kasoo Abashiri Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.abashiri.hokkaido.jp/270kyoiku/040bizyutukan/|script-title=ja:網走市立美術館|trans-title=Abashiri City Museum of Art|language=Japanese|publisher=[[Abashiri, Hokkaido|Abashiri City]]|accessdate=28 January 2021}}</ref>
1su6gcucuy843ozmlaamjg4f0vl0t4z
113018
113017
2025-06-21T13:12:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113018
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal wuro Abashiri (網走市立美術館, Abashiri Shiritsu Bijutsukan) ko musium binnditiiɗo udditaa to Abashiri, Hokkaidō, Japon e hitaande 1972, ko musium naalankaagal ɗiɗaɓo, e gadano hono oo, ko leydi mahaaɗo e faandaare, e dow... Koolol ngol ina jokkondiri e naalankooɓe diiwaan Okhotsk e kollirɗe wakkatiije ina mbaɗee kadi.
Ƴeew kadi Koolol Hokkaido
Musiyum leñol wuro Abashiri Musium kasoo Abashiri Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.abashiri.hokkaido.jp/270kyoiku/040bizyutukan/|script-title=ja:網走市立美術館|trans-title=Abashiri City Museum of Art|language=Japanese|publisher=[[Abashiri, Hokkaido|Abashiri City]]|accessdate=28 January 2021}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dokyoi.pref.hokkaido.lg.jp/hk/bnh/grp/03/R0111hakubutukan_list.pdf|script-title=ja:道内の登録博物館・博物館相当施設|trans-title=Registered Museums and Museum-Equivalent Facilities in Hokkaidō|language=Japanese|publisher=[[Hokkaidō Prefectural Board of Education]]|date=1 November 2019|accessdate=28 January 2021}}</ref>
e4hs619bq00tijmv3i9dcyjw8e5owgj
Abeno Harukas Art Museum
0
29487
113019
2025-06-21T13:16:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113019
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe
Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:[2][3]
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō
2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli
2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...
k1mznalln1vstc99geaf5n1n1i7vz88
113020
113019
2025-06-21T13:19:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113020
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō 2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli 2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle Harunobu ummoriiɗo e galle pinal, Boston ; Janngu e Fijo!; Tower Naange; Golle M. C. Escher ummoraade e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam
2019 : Golle M. C. Escher ummoriiɗe e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam ; Kuutoragol Japon gila e jamaanu Meiji haa hannde ; Winndere ndee; Gustaaf Moroo; Ko adii Rafael en; Karavajo
2020: Karaawaajo; Ngalu ummoraade e Yakusi-ji; Anno Mitsumaasa; Moomin Naalankaagal e Daartol; Jaagorgal Pentol Edo; Atsuhiko Misawa
2021 : Ngalu laamɗo Liktenstein ; Duuɓi 160 ko neene Muusaa; Kuuɗe mawɗe ɗe suudu naalankaagal Pola ; Tuupera Tuupera; Koolol Taro Fukutomi
2022 : Golle mawɗe impressionniste ummoraade e suudu defte Israayiil ; Hideaki Anno; Duuɓi 120 ko Piyeer Rabi; Kazuo Umezz, Naalankaagal Alice e nder leydi kaawniiɗi
2023: Ganndo Ekin; Naalankaagal jamaanu ngal jibinaa ko e karallaagal Meiji ; Mitsumaasa Anno; Junko Koshino
2024 : Duuɓi 10ɓiire Abeno Harukas ; Enku; Koolol suudu naalankaagal Tokugawa
Ƴeew kadi
Yamato bunkakan
== Tuugnorgal ==
2j29s98khjl8r8v5iombc24st0zm1yq
113021
113020
2025-06-21T13:21:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113021
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō 2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli 2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle Harunobu ummoriiɗo e galle pinal, Boston ; Janngu e Fijo!; Tower Naange; Golle M. C. Escher ummoraade e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam
2019 : Golle M. C. Escher ummoriiɗe e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam ; Kuutoragol Japon gila e jamaanu Meiji haa hannde ; Winndere ndee; Gustaaf Moroo; Ko adii Rafael en; Karavajo
2020: Karaawaajo; Ngalu ummoraade e Yakusi-ji; Anno Mitsumaasa; Moomin Naalankaagal e Daartol; Jaagorgal Pentol Edo; Atsuhiko Misawa
2021 : Ngalu laamɗo Liktenstein ; Duuɓi 160 ko neene Muusaa; Kuuɗe mawɗe ɗe suudu naalankaagal Pola ; Tuupera Tuupera; Koolol Taro Fukutomi
2022 : Golle mawɗe impressionniste ummoraade e suudu defte Israayiil ; Hideaki Anno; Duuɓi 120 ko Piyeer Rabi; Kazuo Umezz, Naalankaagal Alice e nder leydi kaawniiɗi
2023: Ganndo Ekin; Naalankaagal jamaanu ngal jibinaa ko e karallaagal Meiji ; Mitsumaasa Anno; Junko Koshino
2024 : Duuɓi 10ɓiire Abeno Harukas ; Enku; Koolol suudu naalankaagal Tokugawa
Ƴeew kadi
Yamato bunkakan
== Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/harukasusisetsu130529.pdf|script-title=ja:News Release|language=Japanese|publisher=[[Kintetsu Railway|Kintetsu Railway Corporation]]|date=29 May 2013|accessdate=20 August 2019}}</ref> ==
oy71s4iz91hvxe2v2mjir1flks7mvnd
113022
113021
2025-06-21T13:24:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113022
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō 2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli 2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle Harunobu ummoriiɗo e galle pinal, Boston ; Janngu e Fijo!; Tower Naange; Golle M. C. Escher ummoraade e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam
2019 : Golle M. C. Escher ummoriiɗe e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam ; Kuutoragol Japon gila e jamaanu Meiji haa hannde ; Winndere ndee; Gustaaf Moroo; Ko adii Rafael en; Karavajo
2020: Karaawaajo; Ngalu ummoraade e Yakusi-ji; Anno Mitsumaasa; Moomin Naalankaagal e Daartol; Jaagorgal Pentol Edo; Atsuhiko Misawa
2021 : Ngalu laamɗo Liktenstein ; Duuɓi 160 ko neene Muusaa; Kuuɗe mawɗe ɗe suudu naalankaagal Pola ; Tuupera Tuupera; Koolol Taro Fukutomi
2022 : Golle mawɗe impressionniste ummoraade e suudu defte Israayiil ; Hideaki Anno; Duuɓi 120 ko Piyeer Rabi; Kazuo Umezz, Naalankaagal Alice e nder leydi kaawniiɗi
2023: Ganndo Ekin; Naalankaagal jamaanu ngal jibinaa ko e karallaagal Meiji ; Mitsumaasa Anno; Junko Koshino
2024 : Duuɓi 10ɓiire Abeno Harukas ; Enku; Koolol suudu naalankaagal Tokugawa
Ƴeew kadi
Yamato bunkakan
== Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/harukasusisetsu130529.pdf|script-title=ja:News Release|language=Japanese|publisher=[[Kintetsu Railway|Kintetsu Railway Corporation]]|date=29 May 2013|accessdate=20 August 2019}}</ref> ==
: <ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/past/past.html|script-title=ja:これまでの展覧会|trans-title=Past Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}}</ref>
2moecsk3bpr2ivo4c8bk1b7lrnrey23
113023
113022
2025-06-21T13:26:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113023
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō 2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli 2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle Harunobu ummoriiɗo e galle pinal, Boston ; Janngu e Fijo!; Tower Naange; Golle M. C. Escher ummoraade e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam
2019 : Golle M. C. Escher ummoriiɗe e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam ; Kuutoragol Japon gila e jamaanu Meiji haa hannde ; Winndere ndee; Gustaaf Moroo; Ko adii Rafael en; Karavajo
2020: Karaawaajo; Ngalu ummoraade e Yakusi-ji; Anno Mitsumaasa; Moomin Naalankaagal e Daartol; Jaagorgal Pentol Edo; Atsuhiko Misawa
2021 : Ngalu laamɗo Liktenstein ; Duuɓi 160 ko neene Muusaa; Kuuɗe mawɗe ɗe suudu naalankaagal Pola ; Tuupera Tuupera; Koolol Taro Fukutomi
2022 : Golle mawɗe impressionniste ummoraade e suudu defte Israayiil ; Hideaki Anno; Duuɓi 120 ko Piyeer Rabi; Kazuo Umezz, Naalankaagal Alice e nder leydi kaawniiɗi
2023: Ganndo Ekin; Naalankaagal jamaanu ngal jibinaa ko e karallaagal Meiji ; Mitsumaasa Anno; Junko Koshino
2024 : Duuɓi 10ɓiire Abeno Harukas ; Enku; Koolol suudu naalankaagal Tokugawa
Ƴeew kadi
Yamato bunkakan
== Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/harukasusisetsu130529.pdf|script-title=ja:News Release|language=Japanese|publisher=[[Kintetsu Railway|Kintetsu Railway Corporation]]|date=29 May 2013|accessdate=20 August 2019}}</ref>ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/future/|script-title=ja:これからの展覧会|trans-title=Future Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}} ==
: <ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/past/past.html|script-title=ja:これまでの展覧会|trans-title=Past Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}}</ref>
fxb1y6iir8s5azfnolnelcsrbnusyad
113024
113023
2025-06-21T13:28:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113024
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō 2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli 2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle Harunobu ummoriiɗo e galle pinal, Boston ; Janngu e Fijo!; Tower Naange; Golle M. C. Escher ummoraade e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam
2019 : Golle M. C. Escher ummoriiɗe e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam ; Kuutoragol Japon gila e jamaanu Meiji haa hannde ; Winndere ndee; Gustaaf Moroo; Ko adii Rafael en; Karavajo
2020: Karaawaajo; Ngalu ummoraade e Yakusi-ji; Anno Mitsumaasa; Moomin Naalankaagal e Daartol; Jaagorgal Pentol Edo; Atsuhiko Misawa
2021 : Ngalu laamɗo Liktenstein ; Duuɓi 160 ko neene Muusaa; Kuuɗe mawɗe ɗe suudu naalankaagal Pola ; Tuupera Tuupera; Koolol Taro Fukutomi
2022 : Golle mawɗe impressionniste ummoraade e suudu defte Israayiil ; Hideaki Anno; Duuɓi 120 ko Piyeer Rabi; Kazuo Umezz, Naalankaagal Alice e nder leydi kaawniiɗi
2023: Ganndo Ekin; Naalankaagal jamaanu ngal jibinaa ko e karallaagal Meiji ; Mitsumaasa Anno; Junko Koshino
2024 : Duuɓi 10ɓiire Abeno Harukas ; Enku; Koolol suudu naalankaagal Tokugawa
Ƴeew kadi
Yamato bunkakan
== Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/harukasusisetsu130529.pdf|script-title=ja:News Release|language=Japanese|publisher=[[Kintetsu Railway|Kintetsu Railway Corporation]]|date=29 May 2013|accessdate=20 August 2019}}</ref>ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/future/|script-title=ja:これからの展覧会|trans-title=Future Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}} 2015: Treasures from [[Mount Kōya]]; {{nihongo|[[Kawakita Handeishi]]|[[:ja:川喜田半泥子|川喜田半泥子]]}}; Treasures from [[Kotohira-gū]]; [[Tove Jansson]]; [[Ukiyo-e]] from the [[Philadelphia Museum of Art]]; Museum of Magic ==
: <ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/past/past.html|script-title=ja:これまでの展覧会|trans-title=Past Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}}</ref>
smdqj8iatnfj3v1tntrnd4u6mn2tdle
113025
113024
2025-06-21T13:29:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113025
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko Abeno-ku, Ōsaka, Japon, udditaa e hitaande 2014 mahdi, inniraandi ward Abeno e konngol harukasu (晴るかす), firti ko ‘jaaynude’. Gardiiɗo gadano suudu defte nduu ko daartoowo naalankaagal biyeteeɗo Asano Shūgō (浅野秀剛), gardiiɗo eɓɓaande pinal woɗnde nde Sosiyetee laana njoorndi Kintetsu, hono Yamato Bunkakan.
Doggol kollirɗe Kollirɗe ina njoginoo ko wayi no tiitoonde mum en:
2014: Today-ji; Koolol Muusee Poldi Pezzoli; Dufi; Neo-impressionnisme
2015 : Ngalu ummoriiɗo e tufnde Kōya ; Handeyishi Kawakita (Kawakita); Ngalu ummoraade e Kotohira-gū; Tove Janson; Ukiyo-e ummoriiɗo e galle pinal to Filadelfi; Musium ko Maagi
2016 : Musiyum Maagi ; Ngalu ummoraade e Hase-dera; Pikaso; Hareeji koode; Yokai; Munakata Shikō 2017: Munakata Shiko; Renoir; Matis e Ruwal; Kitano Tsunetomi (ko ɓuri heewde e koye mum en); Ngalu ummoraade e Saidai-ji; Hokusai (e wondude e suudu defte Angalteer); Suudu Ghibli 2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle ɗe...2018: Suudu Gibli; Togo Seiji; Golle Harunobu ummoriiɗo e galle pinal, Boston ; Janngu e Fijo!; Tower Naange; Golle M. C. Escher ummoraade e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam
2019 : Golle M. C. Escher ummoriiɗe e suudu defte Israayiil, to Yerusalaam ; Kuutoragol Japon gila e jamaanu Meiji haa hannde ; Winndere ndee; Gustaaf Moroo; Ko adii Rafael en; Karavajo
2020: Karaawaajo; Ngalu ummoraade e Yakusi-ji; Anno Mitsumaasa; Moomin Naalankaagal e Daartol; Jaagorgal Pentol Edo; Atsuhiko Misawa
2021 : Ngalu laamɗo Liktenstein ; Duuɓi 160 ko neene Muusaa; Kuuɗe mawɗe ɗe suudu naalankaagal Pola ; Tuupera Tuupera; Koolol Taro Fukutomi
2022 : Golle mawɗe impressionniste ummoraade e suudu defte Israayiil ; Hideaki Anno; Duuɓi 120 ko Piyeer Rabi; Kazuo Umezz, Naalankaagal Alice e nder leydi kaawniiɗi
2023: Ganndo Ekin; Naalankaagal jamaanu ngal jibinaa ko e karallaagal Meiji ; Mitsumaasa Anno; Junko Koshino
2024 : Duuɓi 10ɓiire Abeno Harukas ; Enku; Koolol suudu naalankaagal Tokugawa
Ƴeew kadi
Yamato bunkakan
== Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kintetsu.co.jp/all_news/news_info/harukasusisetsu130529.pdf|script-title=ja:News Release|language=Japanese|publisher=[[Kintetsu Railway|Kintetsu Railway Corporation]]|date=29 May 2013|accessdate=20 August 2019}}</ref>ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/future/|script-title=ja:これからの展覧会|trans-title=Future Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}} 2015: Treasures from [[Mount Kōya]]; {{nihongo|[[Kawakita Handeishi]]|[[:ja:川喜田半泥子|川喜田半泥子]]}}; Treasures from [[Kotohira-gū]]; [[Tove Jansson]]; [[Ukiyo-e]] from the [[Philadelphia Museum of Art]]; Museum of Magic ==
: <ref>{{cite web|url=https://www.aham.jp/exhibition/past/past.html|script-title=ja:これまでの展覧会|trans-title=Past Exhibitions|language=Japanese|publisher=Abeno Harukas Art Museum|accessdate=20 August 2019}}</ref> 2023: The genius of [[:en:jp:弘瀬金蔵|Ekin]]; Contemporary Art inspired by [[Meiji era|Meiji]] crafts; [[Mitsumasa Anno]]; [[:en:jp:コシノジュンコ|Junko Koshino]]
5r7ao0w71drsrkyw4qnm5xgeuarc69b
Adachi Museum of Art
0
29488
113026
2025-06-21T13:32:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113026
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Adachi (足立美術館, Adachi Bijutsukan) udditaa to Yasugi, e nder diiwaan Shimane, Japon e hitaande 1970. Ina waɗi nate nihonga (nate Japon jamaanu), ina heen nate Yokoyama Taikan, ina waɗi kadi jarde mawnde.
Jardiiji mum jeegom e ko ina tolnoo e 1 500 kollirgol nate Japon, e mbaydiiji, e golle ñeeñal goɗɗe ina njogii 165 000 meeteer kaaree. Musiyum naalankaagal Adachi heɓi njeenaari ɓurndi toowde e koode tati e nder Michelin Green Guide Japon sabu ŋarɗugol mum.
E lewru abriil 2020, suudu defte nduu udditi saal keeriiɗo, baɗaaɗo golle Kitaoji Rosanjin.
Galle
Hasimoto kansetsu
Hasimoto kansetsu
Nisimura Goun
Nisimura Goun
Tomiyoka Tesaay
Tomiyoka Tesaay
Ƴeew kadi
Jardiiji Japon
Tuugnorgal
gsqv25inv5ae6m36x89qgci9zrnnl77
113027
113026
2025-06-21T13:35:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113027
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Adachi (足立美術館, Adachi Bijutsukan) udditaa to Yasugi, e nder diiwaan Shimane, Japon e hitaande 1970. Ina waɗi nate nihonga (nate Japon jamaanu), ina heen nate Yokoyama Taikan, ina waɗi kadi jarde mawnde.
Jardiiji mum jeegom e ko ina tolnoo e 1 500 kollirgol nate Japon, e mbaydiiji, e golle ñeeñal goɗɗe ina njogii 165 000 meeteer kaaree. Musiyum naalankaagal Adachi heɓi njeenaari ɓurndi toowde e koode tati e nder Michelin Green Guide Japon sabu ŋarɗugol mum.
E lewru abriil 2020, suudu defte nduu udditi saal keeriiɗo, baɗaaɗo golle Kitaoji Rosanjin.
Galle Hasimoto kansetsu Hasimoto kansetsu Nisimura Goun Nisimura Goun Tomiyoka Tesaay Tomiyoka Tesaay Ƴeew kadi Jardiiji Japon Tuugnorgal
1963a5jolg6qhtcjxb1ivah4spg6bgd
113028
113027
2025-06-21T13:36:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113028
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Adachi (足立美術館, Adachi Bijutsukan) udditaa to Yasugi, e nder diiwaan Shimane, Japon e hitaande 1970. Ina waɗi nate nihonga (nate Japon jamaanu), ina heen nate Yokoyama Taikan, ina waɗi kadi jarde mawnde.
Jardiiji mum jeegom e ko ina tolnoo e 1 500 kollirgol nate Japon, e mbaydiiji, e golle ñeeñal goɗɗe ina njogii 165 000 meeteer kaaree. Musiyum naalankaagal Adachi heɓi njeenaari ɓurndi toowde e koode tati e nder Michelin Green Guide Japon sabu ŋarɗugol mum.
E lewru abriil 2020, suudu defte nduu udditi saal keeriiɗo, baɗaaɗo golle Kitaoji Rosanjin.
Galle Hasimoto kansetsu Hasimoto kansetsu Nisimura Goun Nisimura Goun Tomiyoka Tesaay Tomiyoka Tesaay Ƴeew kadi Jardiiji Japon Tuugnorgal.<ref>{{Cite web|url=https://planetyze.com/en/japan/shimane/adachi-museum-of-art|title=Adachi Museum of Art - Shimane Travel Guide {{!}} Planetyze|website=Planetyze|language=en|access-date=2018-02-13}}</ref>
sat0m60nz9wpwchegk1vpwlpxvg74ah
113029
113028
2025-06-21T13:38:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113029
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Adachi (足立美術館, Adachi Bijutsukan) udditaa to Yasugi, e nder diiwaan Shimane, Japon e hitaande 1970. Ina waɗi nate nihonga (nate Japon jamaanu), ina heen nate Yokoyama Taikan, ina waɗi kadi jarde mawnde.
Jardiiji mum jeegom e ko ina tolnoo e 1 500 kollirgol nate Japon, e mbaydiiji, e golle ñeeñal goɗɗe ina njogii 165 000 meeteer kaaree. Musiyum naalankaagal Adachi heɓi njeenaari ɓurndi toowde e koode tati e nder Michelin Green Guide Japon sabu ŋarɗugol mum.
E lewru abriil 2020, suudu defte nduu udditi saal keeriiɗo, baɗaaɗo golle Kitaoji Rosanjin.
Galle Hasimoto kansetsu Hasimoto kansetsu Nisimura Goun Nisimura Goun Tomiyoka Tesaay Tomiyoka Tesaay Ƴeew kadi Jardiiji Japon Tuugnorgal.<ref>{{Cite web|url=https://planetyze.com/en/japan/shimane/adachi-museum-of-art|title=Adachi Museum of Art - Shimane Travel Guide {{!}} Planetyze|website=Planetyze|language=en|access-date=2018-02-13}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.gov-online.go.jp/pdf/hlj_img/vol_0022et/28-29.pdf|title=Japanese gardens and masterpiece paintings in beautiful harmony|publisher=[[Japan Tourism Agency]]|accessdate=31 January 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420050118/http://www.gov-online.go.jp/pdf/hlj_img/vol_0022et/28-29.pdf|archivedate=20 April 2012}}</ref>
dcljh162awfrngt9wswe66jvqmbtsc9
113030
113029
2025-06-21T13:39:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113030
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Adachi (足立美術館, Adachi Bijutsukan) udditaa to Yasugi, e nder diiwaan Shimane, Japon e hitaande 1970. Ina waɗi nate nihonga (nate Japon jamaanu), ina heen nate Yokoyama Taikan, ina waɗi kadi jarde mawnde.
Jardiiji mum jeegom e ko ina tolnoo e 1 500 kollirgol nate Japon, e mbaydiiji, e golle ñeeñal goɗɗe ina njogii 165 000 meeteer kaaree. Musiyum naalankaagal Adachi heɓi njeenaari ɓurndi toowde e koode tati e nder Michelin Green Guide Japon sabu ŋarɗugol mum.
E lewru abriil 2020, suudu defte nduu udditi saal keeriiɗo, baɗaaɗo golle Kitaoji Rosanjin.
Galle Hasimoto kansetsu Hasimoto kansetsu Nisimura Goun Nisimura Goun Tomiyoka Tesaay Tomiyoka Tesaay Ƴeew kadi Jardiiji Japon Tuugnorgal.<ref>{{Cite web|url=https://planetyze.com/en/japan/shimane/adachi-museum-of-art|title=Adachi Museum of Art - Shimane Travel Guide {{!}} Planetyze|website=Planetyze|language=en|access-date=2018-02-13}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.gov-online.go.jp/pdf/hlj_img/vol_0022et/28-29.pdf|title=Japanese gardens and masterpiece paintings in beautiful harmony|publisher=[[Japan Tourism Agency]]|accessdate=31 January 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420050118/http://www.gov-online.go.jp/pdf/hlj_img/vol_0022et/28-29.pdf|archivedate=20 April 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=【生誕140年】魯山人館開館3周年 ROSANJIN 北大路魯山人 美と食を追求した芸術家の軌跡 {{!}} 足立美術館|ADACHI MUSEUM OF ART|url=https://www.adachi-museum.or.jp/en/archives/special/the_3rd_anniversary_of_rosanjin_hall|access-date=2022-11-12|website=www.adachi-museum.or.jp}}</ref>
8jjfvkfyvc8ufs18mlejfbnb85u1q1g
Ainu Museum
0
29489
113031
2025-06-21T13:42:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113031
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Ainu (アイヌ民族博物館, Ainu Minzoku Hakubutsukan), anndiraango kadi Porotokotan, ko musiyum ɓooyɗo to Shiraoi, Hokkaidō, Japon. Koolol ngol fuɗɗii woodde ko e hitaande 1976, hono Fooyre Shiraoi ngam hisnude pinal Ainu en. E hitaande 1984 ɗum yaajtinaa haa arti e nokku ɗo yimɓe Ainu njiylotoo. E hitaande 1990 nde udditaa e les njiimaandi Fooyre Ɓamtaare Ainu. Koolol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e ujunnaaje joy geɗe leñol jowitiiɗe e Ainu en e geɗe goɗɗe ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi jowitiiɗe e pelle tokoose to bannge worgo, ina heen Nivkh, Uilta, Sami, e Inuit. Juɓɓule ɗee ina njeyaa kadi e winndude e saaktude geɗe pinal ɗe njiyataa jowitiiɗe e Ainu en. Musiyum oo udditaa ngam waɗde laawol e musiyum ngenndiijo Ainu keso oo ñalnde 31 marse 2018.
Ƴeew kadi
Koolol pinal Nibutani Ainu
Musium daartol maayo Saru
Muuseum wuro Hakodate ngam leƴƴi Fuɗnaange
Tuugnorgal
3zxow9lr6hamcpnpbl5jxawag9i3l3r
113032
113031
2025-06-21T13:45:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113032
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Ainu (アイヌ民族博物館, Ainu Minzoku Hakubutsukan), anndiraango kadi Porotokotan, ko musiyum ɓooyɗo to Shiraoi, Hokkaidō, Japon. Koolol ngol fuɗɗii woodde ko e hitaande 1976, hono Fooyre Shiraoi ngam hisnude pinal Ainu en. E hitaande 1984 ɗum yaajtinaa haa arti e nokku ɗo yimɓe Ainu njiylotoo. E hitaande 1990 nde udditaa e les njiimaandi Fooyre Ɓamtaare Ainu. Koolol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e ujunnaaje joy geɗe leñol jowitiiɗe e Ainu en e geɗe goɗɗe ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi jowitiiɗe e pelle tokoose to bannge worgo, ina heen Nivkh, Uilta, Sami, e Inuit. Juɓɓule ɗee ina njeyaa kadi e winndude e saaktude geɗe pinal ɗe njiyataa jowitiiɗe e Ainu en. Musiyum oo udditaa ngam waɗde laawol e musiyum ngenndiijo Ainu keso oo ñalnde 31 marse 2018.
Ƴeew kadi Koolol pinal Nibutani Ainu Musium daartol maayo Saru Muuseum wuro Hakodate ngam leƴƴi Fuɗnaange Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng15.html|title=Ainu Museum|publisher=Ainu Museum|accessdate=24 August 2019|archive-date=24 August 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190824235132/http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng15.html|url-status=dead}}</ref>
39s04qskyyvh3oc8ig2euuaki55noe6
113033
113032
2025-06-21T13:47:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113033
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Ainu (アイヌ民族博物館, Ainu Minzoku Hakubutsukan), anndiraango kadi Porotokotan, ko musiyum ɓooyɗo to Shiraoi, Hokkaidō, Japon. Koolol ngol fuɗɗii woodde ko e hitaande 1976, hono Fooyre Shiraoi ngam hisnude pinal Ainu en. E hitaande 1984 ɗum yaajtinaa haa arti e nokku ɗo yimɓe Ainu njiylotoo. E hitaande 1990 nde udditaa e les njiimaandi Fooyre Ɓamtaare Ainu. Koolol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e ujunnaaje joy geɗe leñol jowitiiɗe e Ainu en e geɗe goɗɗe ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi jowitiiɗe e pelle tokoose to bannge worgo, ina heen Nivkh, Uilta, Sami, e Inuit. Juɓɓule ɗee ina njeyaa kadi e winndude e saaktude geɗe pinal ɗe njiyataa jowitiiɗe e Ainu en. Musiyum oo udditaa ngam waɗde laawol e musiyum ngenndiijo Ainu keso oo ñalnde 31 marse 2018.
Ƴeew kadi Koolol pinal Nibutani Ainu Musium daartol maayo Saru Muuseum wuro Hakodate ngam leƴƴi Fuɗnaange Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng15.html|title=Ainu Museum|publisher=Ainu Museum|accessdate=24 August 2019|archive-date=24 August 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190824235132/http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng15.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pref.hokkaido.lg.jp/hf/feg/bmap/06/bfm1697.htm|script-title=ja:アイヌ民族博物館|trans-title=Ainu Museum|language=Japanese|publisher=[[Hokkaido|Hokkaido Prefecture]]|accessdate=24 August 2019}}</ref>
qhkqyc07x8xt1u8aom9trnofo5nmasg
113034
113033
2025-06-21T13:48:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113034
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Ainu (アイヌ民族博物館, Ainu Minzoku Hakubutsukan), anndiraango kadi Porotokotan, ko musiyum ɓooyɗo to Shiraoi, Hokkaidō, Japon. Koolol ngol fuɗɗii woodde ko e hitaande 1976, hono Fooyre Shiraoi ngam hisnude pinal Ainu en. E hitaande 1984 ɗum yaajtinaa haa arti e nokku ɗo yimɓe Ainu njiylotoo. E hitaande 1990 nde udditaa e les njiimaandi Fooyre Ɓamtaare Ainu. Koolol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e ujunnaaje joy geɗe leñol jowitiiɗe e Ainu en e geɗe goɗɗe ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi jowitiiɗe e pelle tokoose to bannge worgo, ina heen Nivkh, Uilta, Sami, e Inuit. Juɓɓule ɗee ina njeyaa kadi e winndude e saaktude geɗe pinal ɗe njiyataa jowitiiɗe e Ainu en. Musiyum oo udditaa ngam waɗde laawol e musiyum ngenndiijo Ainu keso oo ñalnde 31 marse 2018.
Ƴeew kadi Koolol pinal Nibutani Ainu Musium daartol maayo Saru Muuseum wuro Hakodate ngam leƴƴi Fuɗnaange Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng15.html|title=Ainu Museum|publisher=Ainu Museum|accessdate=24 August 2019|archive-date=24 August 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190824235132/http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng15.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pref.hokkaido.lg.jp/hf/feg/bmap/06/bfm1697.htm|script-title=ja:アイヌ民族博物館|trans-title=Ainu Museum|language=Japanese|publisher=[[Hokkaido|Hokkaido Prefecture]]|accessdate=24 August 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ainu-museum.or.jp|title=Ainu Museum|publisher=Ainu Museum|accessdate=24 August 2019}}</ref>
c3v184mak4rbwzzbr9n94jo9emjyll5
Aioi Shinrin Museum of Art
0
29490
113035
2025-06-21T13:50:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113035
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Muuseum naalankaagal Aioi Shinrin (相生森林美術館, Aioi Shinrin Bijutsukan) udditaa to Naka, e nder diiwaan Tokushima, Japon, e hitaande 1993.
Ƴeew kadi
Wikimedia ina jogii jaayndeeji jowitiiɗi e nokku pinal Aioi Shinrin.
Ko ɗoon woni nokku biyeteeɗo Chūbu Sankei
Ko ɗoon woni nokku biyeteeɗo Higashi Sankei
Tuugnorgal
bx7cxc83u6mpsl5q6m5cwygv7znt27j
113036
113035
2025-06-21T13:53:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113036
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Muuseum naalankaagal Aioi Shinrin (相生森林美術館, Aioi Shinrin Bijutsukan) udditaa to Naka, e nder diiwaan Tokushima, Japon, e hitaande 1993.
Ƴeew kadi
Wikimedia ina jogii jaayndeeji jowitiiɗi e nokku pinal Aioi Shinrin. Ko ɗoon woni nokku biyeteeɗo Chūbu Sankei Ko ɗoon woni nokku biyeteeɗo Higashi Sankei Tuugnorgal<ref name="Naka" /><ref>{{cite web|url=https://maps.pref.tokushima.lg.jp/ud/search/facility_840.html|script-title=ja:相生森林美術館|trans-title=Aioi Shinrin Museum of Art|language=ja|publisher=[[Tokushima Prefecture]]|access-date=31 October 2023}}</ref>
40mbc1ynj2lp8wucpu0z1g50mqo7y8q
113037
113036
2025-06-21T13:55:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113037
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Muuseum naalankaagal Aioi Shinrin (相生森林美術館, Aioi Shinrin Bijutsukan) udditaa to Naka, e nder diiwaan Tokushima, Japon, e hitaande 1993.
Ƴeew kadi
Wikimedia ina jogii jaayndeeji jowitiiɗi e nokku pinal Aioi Shinrin. Ko ɗoon woni nokku biyeteeɗo Chūbu Sankei Ko ɗoon woni nokku biyeteeɗo Higashi Sankei Tuugnorgal<ref name="Naka" /><ref>{{cite web|url=https://maps.pref.tokushima.lg.jp/ud/search/facility_840.html|script-title=ja:相生森林美術館|trans-title=Aioi Shinrin Museum of Art|language=ja|publisher=[[Tokushima Prefecture]]|access-date=31 October 2023}}</ref>,<ref name="Naka2" /> the collection and displays relate to wood, in particular [[Wood carving|wood carvings]] and [[Woodblock printing in Japan|woodblock prints]].<ref name="Naka2" />
m50a34pzf0359k4vihelo0wcolclfsd
Akita Museum of Art
0
29491
113038
2025-06-21T13:58:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113038
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Akita (Koolol Akita Kenritsu Bijutsukan Hirano Masakichi) ko musium naalankaagal e nder wuro Akita.
Musiyum naalankaagal asliijo mo prefektuur Akita udditaa ko ñalnde 5 mee 1967. Musium keso oo udditaa ko ñalnde 28 suwee 2013. Ko ɓuri teeŋtude e kollirgol ngol ko mooftirgel golle Tsuguharu Foujita ummoraade e mooftirgel Fooyre Naalankaagal Masakichi Hirano. Musiyum oo ina waɗi galleeji ɗiɗi goɗɗi ngam hollirde kollirɗe mbaylotooɗe. Mahdi ndii ina waɗi mbaydi tati, ko mahoowo keɓɗo njeenaari biyeteeɗo Tadao Ando waɗi ɗum.
Won e geɗe mahdi musiiba oo ina jeyaa heen : jolngo ngo alaa ko woni e mum so wonaa jolngo ngo alaa ko woni e mum so wonaa jolngo ngo alaa ko woni e mum ngo, ngo salmini hoɗɓe so ina naata e nder galle hee. Ina woodi kadi panneeji gilaasi e bannge gooto e galle oo e dow etaa-siwil ɗiɗaɓo ɗo booñ musiiba e kafe ngoni ɗoo, ina ndokka yiyngo Senshu Park (nokku gonnooɗo galle laamorɗo Akita). Nokku yoɓaaɗo e musiiba oo fuɗɗotoo ko e etaa-siwil ɗiɗmo oo ; kono naatde e kafe e duɗal musee ko meere.
Tuugnorgal
6ven8nwm1t563f9rechv1doozw4f4pj
113039
113038
2025-06-21T14:01:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113039
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Akita (Koolol Akita Kenritsu Bijutsukan Hirano Masakichi) ko musium naalankaagal e nder wuro Akita.
Musiyum naalankaagal asliijo mo prefektuur Akita udditaa ko ñalnde 5 mee 1967. Musium keso oo udditaa ko ñalnde 28 suwee 2013. Ko ɓuri teeŋtude e kollirgol ngol ko mooftirgel golle Tsuguharu Foujita ummoraade e mooftirgel Fooyre Naalankaagal Masakichi Hirano. Musiyum oo ina waɗi galleeji ɗiɗi goɗɗi ngam hollirde kollirɗe mbaylotooɗe. Mahdi ndii ina waɗi mbaydi tati, ko mahoowo keɓɗo njeenaari biyeteeɗo Tadao Ando waɗi ɗum.
Won e geɗe mahdi musiiba oo ina jeyaa heen : jolngo ngo alaa ko woni e mum so wonaa jolngo ngo alaa ko woni e mum so wonaa jolngo ngo alaa ko woni e mum ngo, ngo salmini hoɗɓe so ina naata e nder galle hee. Ina woodi kadi panneeji gilaasi e bannge gooto e galle oo e dow etaa-siwil ɗiɗaɓo ɗo booñ musiiba e kafe ngoni ɗoo, ina ndokka yiyngo Senshu Park (nokku gonnooɗo galle laamorɗo Akita). Nokku yoɓaaɗo e musiiba oo fuɗɗotoo ko e etaa-siwil ɗiɗmo oo ; kono naatde e kafe e duɗal musee ko meere.<ref>{{cite web|url=http://common.pref.akita.lg.jp/art-museum/contents/contents_show.php?contents_id=201|title=Akita Museum of Art|publisher=[[Akita Prefecture]]|accessdate=19 October 2013|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131022145928/http://common.pref.akita.lg.jp/art-museum/contents/contents_show.php?contents_id=201|archivedate=22 October 2013}}</ref>
== Tuugnorgal ==
tlk3qwqslop4f45ac36cl5h9yo1jyhl
113040
113039
2025-06-21T14:02:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113040
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum naalankaagal Akita (Koolol Akita Kenritsu Bijutsukan Hirano Masakichi) ko musium naalankaagal e nder wuro Akita.
Musiyum naalankaagal asliijo mo prefektuur Akita udditaa ko ñalnde 5 mee 1967. Musium keso oo udditaa ko ñalnde 28 suwee 2013. Ko ɓuri teeŋtude e kollirgol ngol ko mooftirgel golle Tsuguharu Foujita ummoraade e mooftirgel Fooyre Naalankaagal Masakichi Hirano. Musiyum oo ina waɗi galleeji ɗiɗi goɗɗi ngam hollirde kollirɗe mbaylotooɗe. Mahdi ndii ina waɗi mbaydi tati, ko mahoowo keɓɗo njeenaari biyeteeɗo Tadao Ando waɗi ɗum.
Won e geɗe mahdi musiiba oo ina jeyaa heen : jolngo ngo alaa ko woni e mum so wonaa jolngo ngo alaa ko woni e mum so wonaa jolngo ngo alaa ko woni e mum ngo, ngo salmini hoɗɓe so ina naata e nder galle hee. Ina woodi kadi panneeji gilaasi e bannge gooto e galle oo e dow etaa-siwil ɗiɗaɓo ɗo booñ musiiba e kafe ngoni ɗoo, ina ndokka yiyngo Senshu Park (nokku gonnooɗo galle laamorɗo Akita). Nokku yoɓaaɗo e musiiba oo fuɗɗotoo ko e etaa-siwil ɗiɗmo oo ; kono naatde e kafe e duɗal musee ko meere.<ref>{{cite web|url=http://common.pref.akita.lg.jp/art-museum/contents/contents_show.php?contents_id=201|title=Akita Museum of Art|publisher=[[Akita Prefecture]]|accessdate=19 October 2013|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131022145928/http://common.pref.akita.lg.jp/art-museum/contents/contents_show.php?contents_id=201|archivedate=22 October 2013}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Akita Museum of Art|url=https://www.japan-guide.com/e/e3628.html}}</ref>
== Tuugnorgal ==
212l5wua2bgehwjmlvg0euh2h85e1bu
Akita Museum of Modern Art
0
29492
113041
2025-06-21T14:05:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113041
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Akita (Akita) udditaa to Yokote, e nder diiwaan Akita, to leydi Japon e hitaande 1994, ina waɗi heen defte teeŋtuɗe ɗe Akita ranga .
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Akita mo Naalankaagal Jamanuuji.
Musiyum prefektuur Akita
Doggol jawdi pinal Japon - nate (Akita)
Yōga (naalankaagal)
Tuugnorgal
qa2avc2abkakrvh07f02503bd6kba6x
113042
113041
2025-06-21T14:07:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113042
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Akita (Akita) udditaa to Yokote, e nder diiwaan Akita, to leydi Japon e hitaande 1994, ina waɗi heen defte teeŋtuɗe ɗe Akita ranga .
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Akita mo Naalankaagal Jamanuuji. Musiyum prefektuur Akita Doggol jawdi pinal Japon - nate (Akita) Yōga (naalankaagal) Tuugnorgal
.<ref>{{cite web|url=http://www.pref.akita.jp/gakusyu/public_html/gaiyou.htm|script-title=ja:概要|trans-title=Summary|language=Japanese|publisher=[[Akita Prefecture]]|access-date=19 October 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019193848/http://www.pref.akita.jp/gakusyu/public_html/gaiyou.htm|archive-date=19 October 2013}}</ref>
n4j6sg2msqcl0g20iz2f99l33dedg7p
113043
113042
2025-06-21T14:09:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113043
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Akita (Akita) udditaa to Yokote, e nder diiwaan Akita, to leydi Japon e hitaande 1994, ina waɗi heen defte teeŋtuɗe ɗe Akita ranga .
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Akita mo Naalankaagal Jamanuuji. Musiyum prefektuur Akita Doggol jawdi pinal Japon - nate (Akita) Yōga (naalankaagal) Tuugnorgal
.<ref>{{cite web|url=http://www.pref.akita.jp/gakusyu/public_html/gaiyou.htm|script-title=ja:概要|trans-title=Summary|language=Japanese|publisher=[[Akita Prefecture]]|access-date=19 October 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019193848/http://www.pref.akita.jp/gakusyu/public_html/gaiyou.htm|archive-date=19 October 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.yokote.lg.jp/kanko/page300215.html|script-title=ja:県立近代美術館(横手)|trans-title=Akita Museum of Modern Art|language=Japanese|publisher=[[Yokote, Akita|Yokote City]]|accessdate=19 October 2013}}</ref>
21wzb1i1cgb0y2qlokv4eoge7xow6k4
Akita Prefectural Museum
0
29493
113044
2025-06-21T14:12:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113044
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum prefektuur Akita (秋田県立博物館, Akita Kenritsu Hakubutsukan) ko musiyum prefektuur e nder wuro Akita, Japon. Ina waɗi kollirgol kuuɓtodinngol geɗe arkewolosi, karallaagal, seedanteeje biyoloji e geɗe leydi jowitiiɗe e daartol e leƴƴi diiwaan Akita.
Musiyum oo udditaa ko e lewru mee 1975, o udditaa caggal nde o moƴƴinaa e lewru abriil 2004.
Ƴeew kadi
Diiwaan Dewa
Diiwaan Mutsu
Doggol nokkuuji daartol Japon (Akita)
Tuugnorgal
svvmfr787zxebf3hs1y69ygzmrizxli
113045
113044
2025-06-21T14:15:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113045
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum prefektuur Akita (秋田県立博物館, Akita Kenritsu Hakubutsukan) ko musiyum prefektuur e nder wuro Akita, Japon. Ina waɗi kollirgol kuuɓtodinngol geɗe arkewolosi, karallaagal, seedanteeje biyoloji e geɗe leydi jowitiiɗe e daartol e leƴƴi diiwaan Akita.
Musiyum oo udditaa ko e lewru mee 1975, o udditaa caggal nde o moƴƴinaa e lewru abriil 2004.
Ƴeew kadi Diiwaan Dewa Diiwaan Mutsu Doggol nokkuuji daartol Japon (Akita) Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.bunka.go.jp/bijutsukan_hakubutsukan/shien/pdf/19_saitaku_05.pdf|script-title=ja:秋田県立博物館|trans-title=Akita Prefectural Museum|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=8 September 2013|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130125011352/http://www.bunka.go.jp///bijutsukan_hakubutsukan/shien/pdf/19_saitaku_05.pdf|archivedate=25 January 2013}}</ref>
jp8hfe6txyypd4i23a4oyit7vlk4byv
113046
113045
2025-06-21T14:17:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113046
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum prefektuur Akita (秋田県立博物館, Akita Kenritsu Hakubutsukan) ko musiyum prefektuur e nder wuro Akita, Japon. Ina waɗi kollirgol kuuɓtodinngol geɗe arkewolosi, karallaagal, seedanteeje biyoloji e geɗe leydi jowitiiɗe e daartol e leƴƴi diiwaan Akita.
Musiyum oo udditaa ko e lewru mee 1975, o udditaa caggal nde o moƴƴinaa e lewru abriil 2004.
Ƴeew kadi Diiwaan Dewa Diiwaan Mutsu Doggol nokkuuji daartol Japon (Akita) Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.bunka.go.jp/bijutsukan_hakubutsukan/shien/pdf/19_saitaku_05.pdf|script-title=ja:秋田県立博物館|trans-title=Akita Prefectural Museum|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=8 September 2013|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130125011352/http://www.bunka.go.jp///bijutsukan_hakubutsukan/shien/pdf/19_saitaku_05.pdf|archivedate=25 January 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://homepage3.nifty.com/akitamus/about/about.htm|script-title=ja:秋田県立博物館について|trans-title=About Akita Prefectural Museum|language=Japanese|publisher=Akita Prefectural Museum|accessdate=8 September 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130825101834/http://homepage3.nifty.com/akitamus/about/about.htm|archive-date=25 August 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref>
4guge4e7t2d0rjvntrzvbxercemqd8k
Akita Senshū Museum of Art
0
29494
113047
2025-06-21T14:20:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113047
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akita Senshū Museum of Art (秋田市立千秋美術館, Akita Shiritsu Senshū Bijutsukan) opened in Akita, Japan in 1989.
It is located within the Atorion Building (アトリオン), more formally the Akita Integrated Life Cultural Hall・Museum (秋田総合生活文化会館・美術館). The Museum is the successor of the Akita City Museum of Art (秋田市美術館), which opened in 1958. The collection includes many works of the Akita ranga school.
See also
Akita Museum of Art
List of Cultural Properties of Japan - paintings (Akita)
References
5c0ld1cr5xeo4bxya0ojn8z5bcmvs9u
113048
113047
2025-06-21T14:23:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113048
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akita Senshū Museum of Art (秋田市立千秋美術館, Akita Shiritsu Senshū Bijutsukan) opened in Akita, Japan in 1989.
It is located within the Atorion Building (アトリオン), more formally the Akita Integrated Life Cultural Hall・Museum (秋田総合生活文化会館・美術館). The Museum is the successor of the Akita City Museum of Art (秋田市美術館), which opened in 1958. The collection includes many works of the Akita ranga school.
See also Akita Museum of Art List of Cultural Properties of Japan - paintings (Akita)
{{Databox}}
References
fbnz0yoku4wzvjr8n0rzmon7v3g019e
Akkeshi Maritime Affairs Memorial Museum
0
29495
113049
2025-06-21T14:28:12Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113049
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}1988. Kollirɗe ɗee ina kollita kadi jokkondiral hakkunde toon e wuro ngoon, wuro wiyeteengo Akkeshi tagopeeje.
Ƴeew kadi
Koolol Hokkaido
Ladde Akkesi
Tuugnorgal
d78qn8xzk9bhmp9jps8gw53ygdmnq5r
113050
113049
2025-06-21T14:30:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113050
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}1988. Kollirɗe ɗee ina kollita kadi jokkondiral hakkunde toon e wuro ngoon, wuro wiyeteengo Akkeshi tagopeeje.
Ƴeew kadi Koolol Hokkaido Ladde Akkesi Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://edu.town.akkeshi.hokkaido.jp/kaiji/|script-title=ja:厚岸町海事記念館|trans-title=Akkeshi Maritime Affairs Memorial Museum|language=Japanese|publisher=Akkeshi Maritime Affairs Memorial Museum|accessdate=28 January 2021}}</ref>
kjj0ua3bvxv1e6hrls35ts25mjn7sfx
113051
113050
2025-06-21T14:31:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113051
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}1988. Kollirɗe ɗee ina kollita kadi jokkondiral hakkunde toon e wuro ngoon, wuro wiyeteengo Akkeshi tagopeeje.
Ƴeew kadi Koolol Hokkaido Ladde Akkesi Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://edu.town.akkeshi.hokkaido.jp/kaiji/|script-title=ja:厚岸町海事記念館|trans-title=Akkeshi Maritime Affairs Memorial Museum|language=Japanese|publisher=Akkeshi Maritime Affairs Memorial Museum|accessdate=28 January 2021}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dokyoi.pref.hokkaido.lg.jp/hk/bnh/grp/03/R0111hakubutukan_list.pdf|script-title=ja:道内の登録博物館・博物館相当施設|trans-title=Registered Museums and Museum-Equivalent Facilities in Hokkaidō|language=Japanese|publisher=[[Hokkaidō Prefectural Board of Education]]|date=1 November 2019|accessdate=28 January 2021}}</ref>
1w4mgchb2cc11mjm0szqffkvgnqen3m
Akkeshi Town Historical Museum
0
29496
113052
2025-06-21T14:34:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113052
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Akkushi, Muusaa taariindi (厚岸町郺郺郺郺郺Ɗum, Kyōdokan) udditi to Akkeshi, Hokkaidō, Japon e hitaande 1967. jooɗii e nokku ɗo Kokutai-ji (国泰s) e Akkeshi Jinja (岸神쥞촞紾), kollirɗe ɗee ina mbinnda daartol nokku oo, ina jeyaa heen seraamik Jōmon e Zoku-Jōmon ; Kaɓirɗe aiu, ina heen makiri (マロリ) ɓuuɓri e piseru walla pipe simmeeji keɓtinaaɗi e njulaagu e Wajin ; geɗe baɗaaɗe e Shinmei-gū (神明), nokku ɗo Akkeshi Jinja ardii, mo Mogami Tokunaa sosi e hitaande 1791 ; binndanɗe ummoriiɗe e Kokutai-ji toɗɗaaɗe e jeyi pinal teeŋtuɗe, ina heen deftere suudu dewal, ina waɗi nate tsunami ummoriiɗe e yerɓo leydi Tokachi-oki 1843 (ja) e 1850 laana ndiwoowa 1850 laana ndiwoowa Australia Eamont ; e emma holliroowo Katō Kiyomasa mo reentortooɓe Domain Sendai nde o haɓɓii e ndeenka ko ɓuri heewde e Ezo caggal nde o waɗi Domain Matsuma to shogunate e nder sahaa Bakumatsu.
Ƴeew kadi
Hokkaido Muusee
Akkeshi Affairs Maritime Museum
Akkeshi wuro Ōta Tonden Tonden Kaitaku
Doggol nokkuuji Taariindi Japon (Hokkaidō).
Doggol sifaaji pinal Japon - geɗe daartol (Hokkaidō)
References
olxczpwtr1cj8p1yj8603stvnjhm891
113053
113052
2025-06-21T14:36:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113053
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Akkushi, Muusaa taariindi (厚岸町郺郺郺郺郺Ɗum, Kyōdokan) udditi to Akkeshi, Hokkaidō, Japon e hitaande 1967. jooɗii e nokku ɗo Kokutai-ji (国泰s) e Akkeshi Jinja (岸神쥞촞紾), kollirɗe ɗee ina mbinnda daartol nokku oo, ina jeyaa heen seraamik Jōmon e Zoku-Jōmon ; Kaɓirɗe aiu, ina heen makiri (マロリ) ɓuuɓri e piseru walla pipe simmeeji keɓtinaaɗi e njulaagu e Wajin ; geɗe baɗaaɗe e Shinmei-gū (神明), nokku ɗo Akkeshi Jinja ardii, mo Mogami Tokunaa sosi e hitaande 1791 ; binndanɗe ummoriiɗe e Kokutai-ji toɗɗaaɗe e jeyi pinal teeŋtuɗe, ina heen deftere suudu dewal, ina waɗi nate tsunami ummoriiɗe e yerɓo leydi Tokachi-oki 1843 (ja) e 1850 laana ndiwoowa 1850 laana ndiwoowa Australia Eamont ; e emma holliroowo Katō Kiyomasa mo reentortooɓe Domain Sendai nde o haɓɓii e ndeenka ko ɓuri heewde e Ezo caggal nde o waɗi Domain Matsuma to shogunate e nder sahaa Bakumatsu.
Ƴeew kadi
Hokkaido Muusee
Akkeshi Affairs Maritime Museum Akkeshi wuro Ōta Tonden Tonden Kaitaku Doggol nokkuuji Taariindi Japon (Hokkaidō). Doggol sifaaji pinal Japon - geɗe daartol (Hokkaidō) References
qntnugqqi9qnju6qdhga7qa37oqqj1m
113054
113053
2025-06-21T14:37:17Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113054
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Akkushi, Muusaa taariindi (厚岸町郺郺郺郺郺Ɗum, Kyōdokan) udditi to Akkeshi, Hokkaidō, Japon e hitaande 1967. jooɗii e nokku ɗo Kokutai-ji (国泰s) e Akkeshi Jinja (岸神쥞촞紾), kollirɗe ɗee ina mbinnda daartol nokku oo, ina jeyaa heen seraamik Jōmon e Zoku-Jōmon ; Kaɓirɗe aiu, ina heen makiri (マロリ) ɓuuɓri e piseru walla pipe simmeeji keɓtinaaɗi e njulaagu e Wajin ; geɗe baɗaaɗe e Shinmei-gū (神明), nokku ɗo Akkeshi Jinja ardii, mo Mogami Tokunaa sosi e hitaande 1791 ; binndanɗe ummoriiɗe e Kokutai-ji toɗɗaaɗe e jeyi pinal teeŋtuɗe, ina heen deftere suudu dewal, ina waɗi nate tsunami ummoriiɗe e yerɓo leydi Tokachi-oki 1843 (ja) e 1850 laana ndiwoowa 1850 laana ndiwoowa Australia Eamont ; e emma holliroowo Katō Kiyomasa mo reentortooɓe Domain Sendai nde o haɓɓii e ndeenka ko ɓuri heewde e Ezo caggal nde o waɗi Domain Matsuma to shogunate e nder sahaa Bakumatsu.
Ƴeew kadi
Hokkaido Muusee
Akkeshi Affairs Maritime Museum Akkeshi wuro Ōta Tonden Tonden Kaitaku Doggol nokkuuji Taariindi Japon (Hokkaidō). Doggol sifaaji pinal Japon - geɗe daartol (Hokkaidō) References.<ref>{{cite web|url=http://edu.town.akkeshi.hokkaido.jp/kaiji/kyodo/|script-title=ja:厚岸町郷土館|trans-title=Akkeshi Town Historical Museum|language=Japanese|publisher=Akkeshi Town Historical Museum|accessdate=29 January 2021}}</ref>
b72auaq1mh2xho0c5wvowrhs1g78n03
113055
113054
2025-06-21T14:39:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113055
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Akkushi, Muusaa taariindi (厚岸町郺郺郺郺郺Ɗum, Kyōdokan) udditi to Akkeshi, Hokkaidō, Japon e hitaande 1967. jooɗii e nokku ɗo Kokutai-ji (国泰s) e Akkeshi Jinja (岸神쥞촞紾), kollirɗe ɗee ina mbinnda daartol nokku oo, ina jeyaa heen seraamik Jōmon e Zoku-Jōmon ; Kaɓirɗe aiu, ina heen makiri (マロリ) ɓuuɓri e piseru walla pipe simmeeji keɓtinaaɗi e njulaagu e Wajin ; geɗe baɗaaɗe e Shinmei-gū (神明), nokku ɗo Akkeshi Jinja ardii, mo Mogami Tokunaa sosi e hitaande 1791 ; binndanɗe ummoriiɗe e Kokutai-ji toɗɗaaɗe e jeyi pinal teeŋtuɗe, ina heen deftere suudu dewal, ina waɗi nate tsunami ummoriiɗe e yerɓo leydi Tokachi-oki 1843 (ja) e 1850 laana ndiwoowa 1850 laana ndiwoowa Australia Eamont ; e emma holliroowo Katō Kiyomasa mo reentortooɓe Domain Sendai nde o haɓɓii e ndeenka ko ɓuri heewde e Ezo caggal nde o waɗi Domain Matsuma to shogunate e nder sahaa Bakumatsu.
Ƴeew kadi Hokkaido Muusee Akkeshi Affairs Maritime Museum Akkeshi wuro Ōta Tonden Tonden Kaitaku Doggol nokkuuji Taariindi Japon (Hokkaidō). Doggol sifaaji pinal Japon - geɗe daartol (Hokkaidō) References.<ref>{{cite web|url=http://edu.town.akkeshi.hokkaido.jp/kaiji/kyodo/|script-title=ja:厚岸町郷土館|trans-title=Akkeshi Town Historical Museum|language=Japanese|publisher=Akkeshi Town Historical Museum|accessdate=29 January 2021}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.akkeshi-town.jp/shisetsu/kyoiku/kyodo/|script-title=ja:厚岸町郷土館|trans-title=Akkeshi Town Historical Museum|language=Japanese|publisher=[[Akkeshi, Hokkaido|Akkeshi Town]]|accessdate=29 January 2021}}</ref>
nko3vfzrwjizzgdvmvpcjema3u7tjij
Akkeshi Town Ōta Tonden Kaitaku Memorial Museum
0
29497
113056
2025-06-21T14:41:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113056
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Tondenhei Ŏta Tonden Ŋdehei "pioneers" e nder Ōta.
Ƴeew kadi
Hokkaido Muusee
Hokkaidō Komiseer ɓamtaare
Akkeshi Affairs Maritime Museum
References
nq648geuatr20fa8btj4utlqsg4hclr
113057
113056
2025-06-21T14:44:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113057
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Tondenhei Ŏta Tonden Ŋdehei "pioneers" e nder Ōta.
Ƴeew kadi Hokkaido Muusee Hokkaidō Komiseer ɓamtaare Akkeshi Affairs Maritime Museum References.<ref>{{cite web|url=http://edu.town.akkeshi.hokkaido.jp/kaiji/tonden/|script-title=ja:厚岸町太田屯田開拓記念館|trans-title=Akkeshi Town Ōta Tonden Kaitaku Memorial Museum|language=Japanese|publisher=Akkeshi Town Ōta Tonden Kaitaku Memorial Museum|accessdate=28 January 2021}}</ref>
kxajo1eo2wlpj7i3h0xizem2gtqh5pi
113058
113057
2025-06-21T14:45:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113058
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akkeshi wuro Tondenhei Ŏta Tonden Ŋdehei "pioneers" e nder Ōta.
Ƴeew kadi Hokkaido Muusee Hokkaidō Komiseer ɓamtaare Akkeshi Affairs Maritime Museum References.<ref>{{cite web|url=http://edu.town.akkeshi.hokkaido.jp/kaiji/tonden/|script-title=ja:厚岸町太田屯田開拓記念館|trans-title=Akkeshi Town Ōta Tonden Kaitaku Memorial Museum|language=Japanese|publisher=Akkeshi Town Ōta Tonden Kaitaku Memorial Museum|accessdate=28 January 2021}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.akkeshi-town.jp/shisetsu/kyoiku/kaitakukinen/|script-title=ja:厚岸町太田屯田開拓記念館|trans-title=Akkeshi Town Ōta Tonden Kaitaku Memorial Museum|language=Japanese|publisher=[[Akkeshi, Hokkaido|Akkeshi Town]]|accessdate=28 January 2021}}</ref>
j4defbvijgpthlirr09z7761qrd5q1p
Amakusa Christian Museum
0
29498
113059
2025-06-21T15:00:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113059
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Kerecee’en kerecee en (天草市立卉キリリタン館 ン館, Amakusitanka kirishitanka) udditaa to Amakusa, Japon, e hitaande 1966 e lewru marse 2014 heɓi njillu mum miliyoŋaaji nay. Musium oo ina waɗi kollirɗe jowitiiɗe e Rebellion Simabara e kirishitan Kakure ('icesiyankooɓe cuuɗiiɓe’).
Ƴeew kadi
Kirisiyanke
Kerecee’en nder Japon
References
sqjgjcas5ypt805d2zfzxgp3ljn6czq
113060
113059
2025-06-21T15:03:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113060
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Kerecee’en kerecee en (天草市立卉キリリタン館 ン館, Amakusitanka kirishitanka) udditaa to Amakusa, Japon, e hitaande 1966 e lewru marse 2014 heɓi njillu mum miliyoŋaaji nay. Musium oo ina waɗi kollirɗe jowitiiɗe e Rebellion Simabara e kirishitan Kakure ('icesiyankooɓe cuuɗiiɓe’).
Ƴeew kadi Kirisiyanke Kerecee’en nder Japon References.<ref>{{cite web|url=http://www.city.amakusa.kumamoto.jp/pubmag/upload/p111974_197_22_wqq4f4w4.pdf|script-title=ja:市政だより天草 No.194|trans-title=Amakusa City News Issue 194|language=Japanese|publisher=[[Amakusa, Kumamoto|Amakusa City]]|date=1 May 2014|accessdate=4 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150204231156/http://www.city.amakusa.kumamoto.jp/pubmag/upload/p111974_197_22_wqq4f4w4.pdf|archive-date=2015-02-04|url-status=dead}}</ref>
3zjcl7rnzz021b7tbc7tufhiga920yk
Ancient Orient Museum
0
29499
113061
2025-06-21T15:07:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113061
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere
Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle
Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon
Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum
Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek
Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti
Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII
Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska
Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo.
Doggol musiumuuji to Tokiyoo
Tuugnorgal
on82bdy6uan5it18xugbecdknl0suvc
113062
113061
2025-06-21T15:11:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113062
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti
Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo. Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.<ref>{{cite book|last1=Hudson|first1=Kenneth|last2=Nicholls|first2=Ann|title=The Directory of Museums & Living Displays|date=1985|publisher=Springer|isbn=978-1-349-07014-5|page=589|url=https://books.google.com/books?id=w5GvCwAAQBAJ&pg=PA589|language=en}}</ref>
847yyb2ixhfgqit6k9p6uekkv45f9ld
113063
113062
2025-06-21T15:13:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113063
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti
Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo. Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.<ref>{{cite book|last1=Hudson|first1=Kenneth|last2=Nicholls|first2=Ann|title=The Directory of Museums & Living Displays|date=1985|publisher=Springer|isbn=978-1-349-07014-5|page=589|url=https://books.google.com/books?id=w5GvCwAAQBAJ&pg=PA589|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>
0bdo8b3elm8v5m5z45tavkaooxkdkv6
113064
113063
2025-06-21T15:15:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113064
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo. Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.<ref>{{cite book|last1=Hudson|first1=Kenneth|last2=Nicholls|first2=Ann|title=The Directory of Museums & Living Displays|date=1985|publisher=Springer|isbn=978-1-349-07014-5|page=589|url=https://books.google.com/books?id=w5GvCwAAQBAJ&pg=PA589|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>.<ref>{{cite book|title=Guide du Routard Tokyo, Kyoto et environs 2020: +Osaka, Hiroshima, et les villes impériales (Japon pas cher !)|date=2019|publisher=Hachette Tourisme|isbn=978-2-01-118398-9|page=234|url=https://books.google.com/books?id=-VW6DwAAQBAJ&pg=PA234|language=fr}}</ref>
0dv0yqr4qr1j78wh37ps7o16i6lq0th
113065
113064
2025-06-21T15:17:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113065
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo. Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.<ref>{{cite book|last1=Hudson|first1=Kenneth|last2=Nicholls|first2=Ann|title=The Directory of Museums & Living Displays|date=1985|publisher=Springer|isbn=978-1-349-07014-5|page=589|url=https://books.google.com/books?id=w5GvCwAAQBAJ&pg=PA589|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>.<ref>{{cite book|title=Guide du Routard Tokyo, Kyoto et environs 2020: +Osaka, Hiroshima, et les villes impériales (Japon pas cher !)|date=2019|publisher=Hachette Tourisme|isbn=978-2-01-118398-9|page=234|url=https://books.google.com/books?id=-VW6DwAAQBAJ&pg=PA234|language=fr}}</ref><ref>{{cite book|last1=Guides|first1=Insight|title=Insight Guides City Guide Tokyo (Travel Guide eBook)|date=2020|publisher=Apa Publications (UK) Limited|isbn=978-1-83905-230-9|page=170|url=https://books.google.com/books?id=d3PLDwAAQBAJ&pg=PT170|language=en}}</ref>
8ytshbf41bwkxrxn1bkspczyfpbhrou
113066
113065
2025-06-21T15:18:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113066
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo. Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.<ref>{{cite book|last1=Hudson|first1=Kenneth|last2=Nicholls|first2=Ann|title=The Directory of Museums & Living Displays|date=1985|publisher=Springer|isbn=978-1-349-07014-5|page=589|url=https://books.google.com/books?id=w5GvCwAAQBAJ&pg=PA589|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>.<ref>{{cite book|title=Guide du Routard Tokyo, Kyoto et environs 2020: +Osaka, Hiroshima, et les villes impériales (Japon pas cher !)|date=2019|publisher=Hachette Tourisme|isbn=978-2-01-118398-9|page=234|url=https://books.google.com/books?id=-VW6DwAAQBAJ&pg=PA234|language=fr}}</ref><ref>{{cite book|last1=Guides|first1=Insight|title=Insight Guides City Guide Tokyo (Travel Guide eBook)|date=2020|publisher=Apa Publications (UK) Limited|isbn=978-1-83905-230-9|page=170|url=https://books.google.com/books?id=d3PLDwAAQBAJ&pg=PT170|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>
mmd2tu79uvl0vha1qkk6c7vulws8sah
113067
113066
2025-06-21T15:19:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113067
wikitext
text/x-wiki
Ngam yiyde musium inniraaɗo hono noon to Istanbul, leydi Turki, ƴeew musium Fuɗnaange ɓooyɗo. Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo Ko ɓuri heewde e ko njiɗ-ɗen ko
Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo ina woni e etaas 7ɓo wuro Sunshine City, to Tokiyoo Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗNokku oo ko Ikebukuro, Tokiyoo, Japon
Tipo Arkewolosi musee Lowre internet aom-tokyo.com Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo (e ɗemngal Japon: Kodai Oriento Hakubutsukan) ko musium keeriiɗo to Tokiyoo, Japon, keeriiɗo e geɗe ɓooyɗe Fuɗnaange ɓadiiɗo e Asii hakkundeejo. Koolol maggol duumingol ina waɗi koolol naalankaagal Greco-Buddhist Gandhara, e golle naalankaagal keewɗe jowitiiɗe e naalankaagal Palmyra e Perse ɓooyɗo.
Wakere Musiyum oo woni ko e nokku biyeteeɗo Sunshine City to Ikebukuro, e dow 7ɓo nokku pinal (文化会館).
Tariya Musiyum Fuɗnaange ɓooyɗo udditaa ñalnde 5 oktoobar 1978.
Galle Palet kaaƴe Gandhara
Palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Feccere e palet kaaƴe Gandhara
Ganndara Poseydon Ganndara Poseydon
Ganndara Tiriton
Ganndara Tiriton
Afrodite to lootorde mum Afrodite to lootorde mum
Koolol Indo-Gerek
Koolol Indo-Gerek
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Laamɗo Indo-Parti e gollodiiɓe mum
Fedde yarde Indo-Gerek Fedde yarde Indo-Gerek
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Gorko Indo-Partiyanke ina doga
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Indo-Partiyankooɓe weltiiɓe
Koɗo Indo-Parti Koɗo Indo-Parti
Ko kaalis Kleopatra VII Ko kaalis Kleopatra VII
Ko Huwiska Ko Huwiska
Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Natal debbo, Siiri, 5000 ko adii jibineede Iisaa Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Fuɗnaange ɓooyɗo, Tokiyoo. Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.<ref>{{cite book|last1=Hudson|first1=Kenneth|last2=Nicholls|first2=Ann|title=The Directory of Museums & Living Displays|date=1985|publisher=Springer|isbn=978-1-349-07014-5|page=589|url=https://books.google.com/books?id=w5GvCwAAQBAJ&pg=PA589|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>.<ref>{{cite book|title=Guide du Routard Tokyo, Kyoto et environs 2020: +Osaka, Hiroshima, et les villes impériales (Japon pas cher !)|date=2019|publisher=Hachette Tourisme|isbn=978-2-01-118398-9|page=234|url=https://books.google.com/books?id=-VW6DwAAQBAJ&pg=PA234|language=fr}}</ref><ref>{{cite book|last1=Guides|first1=Insight|title=Insight Guides City Guide Tokyo (Travel Guide eBook)|date=2020|publisher=Apa Publications (UK) Limited|isbn=978-1-83905-230-9|page=170|url=https://books.google.com/books?id=d3PLDwAAQBAJ&pg=PT170|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Bierbrier|first1=Morris L.|title=Historical Dictionary of Ancient Egypt|date=2008|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6250-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=Wp9u7bmexz8C&pg=PA294|language=en}}</ref>.<ref>{{cite web|title=About Us|url=https://aom-tokyo.com/english/about/index.html|website=The Ancient Orient Museum, Tokyo|access-date=18 May 2025}}</ref>
9f3iv2wzlss4rsst6uun0fkx65tmh0n
Aomori Contemporary Art Centre
0
29500
113068
2025-06-21T15:22:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113068
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Contemporary Art Centre (青森公立大学国際芸術センター青森, Aomori Kōritsu Daigaku Kokusai Geijutsu Sentā Aomori) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan in 2001.[1] Designed by architect Tadao Ando and operated by Aomori Public University, the institution's activities include exhibitions, education initiatives, and an artist-in-residence programme.[1][2]
See also
Aomori Museum of Art
References
si51bfath2ab4v8bhv4cosahv2urmop
113069
113068
2025-06-21T15:25:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113069
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Contemporary Art Centre (青森公立大学国際芸術センター青森, Aomori Kōritsu Daigaku Kokusai Geijutsu Sentā Aomori) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan in 2001. Designed by architect Tadao Ando and operated by Aomori Public University, the institution's activities include exhibitions, education initiatives, and an artist-in-residence programme.
See also
Aomori Museum of Art
References
7ynxsv7b1sccccll7mhkltgzyvqklvh
113070
113069
2025-06-21T15:28:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113070
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}.Nokku naalankaagal jamaanu (青森公立夦囻学芸Ɓセタコンー青森, Aomori Kōritsu Daijutsu Sentā Amoori) udditaama to Aomori, Aomori, Japon e hitaande 2001. Ko architecte Tadao Ando waɗi ɗum, e golle duɗal jaaɓi haaɗtirde Aomori, golle duɗal ngal ina mbaɗi kollirɗe, eɓɓooji jaŋde, e porogaraam naalanke-e-hoɗore.
Ƴeew kadi Aomori Musée de la réferences de l’Eomori.<ref name="about" /><ref>{{cite web|url=https://artres.moc.gov.tw/en/database/globalContent/0228874dc0784ca9873f8ee4cddb3a04|title=Aomori Contemporary Art Center|publisher=[[Ministry of Culture (Taiwan)]]|access-date=19 March 2024}}</ref>
o3mxg6p5ggf2ehbk816nnnss4gv6h6d
Aomori Museum of Art
0
29501
113071
2025-06-21T15:32:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113071
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal Aomori (青森県立美術館, Aomori Kenritsu Bijutsukan) ko musium to Aomori, Japon, udditaa e lewru sulyee 2006. O woni ko sara nokku Sannai-Maruyama, mo diisnondiral musium oo ƴetti heen seeɗa e mbaydi mum. Musium oo ina waɗi ko ina ɓura 120 golle gila e natal haa e golle diidi tati ɗe Yoshitomo Nara, suka naalanke ummoriiɗo e diiwaan Aomori. Musium oo ina golloo kadi e waɗde konnguɗi, pijirlooji, e golle. Gila nde udditaa e hitaande 2006, suudu defte naalankaagal Aomori e faandaare mum naatnude naalankaagal Aomori e winndere ndee, ina moofti e hollirde golle naalankooɓe jeyaaɓe e leydi Aomori ko wayi no Shiko Munakata, Shuji Terayama, Yoshitomo Nara, e Tohl Narita. Kuɗol Aomori ngol Yoshimoto Nara winndi ngol, wontii maande mawnde e nder galle oo.
Mofturde
Naalankooɓe jokkondirɓe e diiwaan Aomori ina njeyaa heen...
Shikō Munakata
Tetsumi Kudo
Suji Terayama
Yoshitomo Nara
Tuugnorgal
rfa9h06rfu7nrs6bwufdhv6q33oq6qx
113072
113071
2025-06-21T15:34:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113072
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal Aomori (青森県立美術館, Aomori Kenritsu Bijutsukan) ko musium to Aomori, Japon, udditaa e lewru sulyee 2006. O woni ko sara nokku Sannai-Maruyama, mo diisnondiral musium oo ƴetti heen seeɗa e mbaydi mum. Musium oo ina waɗi ko ina ɓura 120 golle gila e natal haa e golle diidi tati ɗe Yoshitomo Nara, suka naalanke ummoriiɗo e diiwaan Aomori. Musium oo ina golloo kadi e waɗde konnguɗi, pijirlooji, e golle. Gila nde udditaa e hitaande 2006, suudu defte naalankaagal Aomori e faandaare mum naatnude naalankaagal Aomori e winndere ndee, ina moofti e hollirde golle naalankooɓe jeyaaɓe e leydi Aomori ko wayi no Shiko Munakata, Shuji Terayama, Yoshitomo Nara, e Tohl Narita. Kuɗol Aomori ngol Yoshimoto Nara winndi ngol, wontii maande mawnde e nder galle oo.
Mofturde Naalankooɓe jokkondirɓe e diiwaan Aomori ina njeyaa heen...
Shikō Munakata Tetsumi Kudo Suji Terayama Yoshitomo Nara Tuugnorgal,<ref>{{cite web|url=http://www.japantimes.co.jp/places/art-venues/museum-art-venues/tohoku-region-cg/aomori-museum-of-art/|title=Aomori Museum of Art|publisher=[[The Japan Times]]|accessdate=April 11, 2015}}</ref>
khcaais34qmaienyvzcjxg7up79fris
113073
113072
2025-06-21T15:36:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113073
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal Aomori (青森県立美術館, Aomori Kenritsu Bijutsukan) ko musium to Aomori, Japon, udditaa e lewru sulyee 2006. O woni ko sara nokku Sannai-Maruyama, mo diisnondiral musium oo ƴetti heen seeɗa e mbaydi mum. Musium oo ina waɗi ko ina ɓura 120 golle gila e natal haa e golle diidi tati ɗe Yoshitomo Nara, suka naalanke ummoriiɗo e diiwaan Aomori. Musium oo ina golloo kadi e waɗde konnguɗi, pijirlooji, e golle. Gila nde udditaa e hitaande 2006, suudu defte naalankaagal Aomori e faandaare mum naatnude naalankaagal Aomori e winndere ndee, ina moofti e hollirde golle naalankooɓe jeyaaɓe e leydi Aomori ko wayi no Shiko Munakata, Shuji Terayama, Yoshitomo Nara, e Tohl Narita. Kuɗol Aomori ngol Yoshimoto Nara winndi ngol, wontii maande mawnde e nder galle oo.
Mofturde Naalankooɓe jokkondirɓe e diiwaan Aomori ina njeyaa heen...
Shikō Munakata Tetsumi Kudo Suji Terayama Yoshitomo Nara Tuugnorgal,<ref>{{cite web|url=http://www.japantimes.co.jp/places/art-venues/museum-art-venues/tohoku-region-cg/aomori-museum-of-art/|title=Aomori Museum of Art|publisher=[[The Japan Times]]|accessdate=April 11, 2015}}</ref><ref>{{cite book|last=Richard|first=Sophie|title=The Art Lover's Guide To Japanese Museums|publisher=Modern Art Press|location=London|isbn=978-0955997716|date=2019|page=178}}</ref>
5ochse9beydxjf71csbk2ghttmoclo0
113074
113073
2025-06-21T15:37:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113074
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal Aomori (青森県立美術館, Aomori Kenritsu Bijutsukan) ko musium to Aomori, Japon, udditaa e lewru sulyee 2006. O woni ko sara nokku Sannai-Maruyama, mo diisnondiral musium oo ƴetti heen seeɗa e mbaydi mum. Musium oo ina waɗi ko ina ɓura 120 golle gila e natal haa e golle diidi tati ɗe Yoshitomo Nara, suka naalanke ummoriiɗo e diiwaan Aomori. Musium oo ina golloo kadi e waɗde konnguɗi, pijirlooji, e golle. Gila nde udditaa e hitaande 2006, suudu defte naalankaagal Aomori e faandaare mum naatnude naalankaagal Aomori e winndere ndee, ina moofti e hollirde golle naalankooɓe jeyaaɓe e leydi Aomori ko wayi no Shiko Munakata, Shuji Terayama, Yoshitomo Nara, e Tohl Narita. Kuɗol Aomori ngol Yoshimoto Nara winndi ngol, wontii maande mawnde e nder galle oo.
Mofturde Naalankooɓe jokkondirɓe e diiwaan Aomori ina njeyaa heen...
Shikō Munakata Tetsumi Kudo Suji Terayama Yoshitomo Nara Tuugnorgal,<ref>{{cite web|url=http://www.japantimes.co.jp/places/art-venues/museum-art-venues/tohoku-region-cg/aomori-museum-of-art/|title=Aomori Museum of Art|publisher=[[The Japan Times]]|accessdate=April 11, 2015}}</ref><ref>{{cite book|last=Richard|first=Sophie|title=The Art Lover's Guide To Japanese Museums|publisher=Modern Art Press|location=London|isbn=978-0955997716|date=2019|page=178}}</ref>.<ref>Aomori museum of art - Japan national tourism organization. Retrieved November 29, 2016, from https://www.jnto.go.jp/eng/spot/museum/aomoriart.html</ref>
318gfjhvsxm7ofhf9wozfzjl34d3oh7
113075
113074
2025-06-21T15:38:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113075
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium naalankaagal Aomori (青森県立美術館, Aomori Kenritsu Bijutsukan) ko musium to Aomori, Japon, udditaa e lewru sulyee 2006. O woni ko sara nokku Sannai-Maruyama, mo diisnondiral musium oo ƴetti heen seeɗa e mbaydi mum. Musium oo ina waɗi ko ina ɓura 120 golle gila e natal haa e golle diidi tati ɗe Yoshitomo Nara, suka naalanke ummoriiɗo e diiwaan Aomori. Musium oo ina golloo kadi e waɗde konnguɗi, pijirlooji, e golle. Gila nde udditaa e hitaande 2006, suudu defte naalankaagal Aomori e faandaare mum naatnude naalankaagal Aomori e winndere ndee, ina moofti e hollirde golle naalankooɓe jeyaaɓe e leydi Aomori ko wayi no Shiko Munakata, Shuji Terayama, Yoshitomo Nara, e Tohl Narita. Kuɗol Aomori ngol Yoshimoto Nara winndi ngol, wontii maande mawnde e nder galle oo.
Mofturde Naalankooɓe jokkondirɓe e diiwaan Aomori ina njeyaa heen...
Shikō Munakata Tetsumi Kudo Suji Terayama Yoshitomo Nara Tuugnorgal,<ref>{{cite web|url=http://www.japantimes.co.jp/places/art-venues/museum-art-venues/tohoku-region-cg/aomori-museum-of-art/|title=Aomori Museum of Art|publisher=[[The Japan Times]]|accessdate=April 11, 2015}}</ref><ref>{{cite book|last=Richard|first=Sophie|title=The Art Lover's Guide To Japanese Museums|publisher=Modern Art Press|location=London|isbn=978-0955997716|date=2019|page=178}}</ref>.<ref>Aomori museum of art - Japan national tourism organization. Retrieved November 29, 2016, from https://www.jnto.go.jp/eng/spot/museum/aomoriart.html</ref>.<ref>Aomori Museum of Art aptinet Aomori Sightseeing Guide. (2015). Retrieved December 05, 2016, from http://www.en-aomori.com/culture-012.html</ref>
6x6xbhkybb1nm29c4z1zr4qm01mrty0
Aomori Museum of History
0
29502
113076
2025-06-21T15:41:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113076
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Museum of History (あおもり北のまほろば歴史館, Aomori Kita no Mahoroba Rekishi-kan) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan, in 2015. Formerly the Michinoku Traditional Wooden Boat Museum (みちのく北方漁船博物館, Michinoku Hoppyō Gyosen Hakubutsukan), the collection introduces the history and folk culture of Aomori City and includes the Important Tangible Folk Cultural Property Collection of mudamahagi fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas.
See also
List of Historic Sites of Japan (Aomori)
Mutsu Province
Aomori Prefectural Museum
List of Important Tangible Folk Cultural Properties
References
2jyydext6x3kv6js80lq9n5rrkxdhec
113077
113076
2025-06-21T15:44:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113077
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Museum of History (あおもり北のまほろば歴史館, Aomori Kita no Mahoroba Rekishi-kan) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan, in 2015. Formerly the Michinoku Traditional Wooden Boat Museum (みちのく北方漁船博物館, Michinoku Hoppyō Gyosen Hakubutsukan), the collection introduces the history and folk culture of Aomori City and includes the Important Tangible Folk Cultural Property Collection of mudamahagi fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas.
See also List of Historic Sites of Japan (Aomori) Mutsu Province Aomori Prefectural Museum List of Important Tangible Folk Cultural Properties References
34n07mssvr0z04c4szjv20z5lv0j6el
113078
113077
2025-06-21T15:45:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113078
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Museum of History (あおもり北のまほろば歴史館, Aomori Kita no Mahoroba Rekishi-kan) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan, in 2015. Formerly the Michinoku Traditional Wooden Boat Museum (みちのく北方漁船博物館, Michinoku Hoppyō Gyosen Hakubutsukan), the collection introduces the history and folk culture of Aomori City and includes the Important Tangible Folk Cultural Property Collection of mudamahagi fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas.
See also List of Historic Sites of Japan (Aomori) Mutsu Province Aomori Prefectural Museum List of Important Tangible Folk Cultural Properties References.<ref>{{cite web|url=http://www.city.aomori.aomori.jp/bunkazai/bunka-sports-kanko/bunka/bunka-geijutsu/inishie/bunkazai-shisetsu/20150722mahoroba.html|script-title=ja:あおもり北のまほろば歴史館|trans-title=Aomori Museum of History|language=Japanese|publisher=[[Aomori|City of Aomori]]|accessdate=8 October 2017}}</ref>
bq04rc6ohsjzbj02uvxw5vvj5nr0hib
113079
113078
2025-06-21T15:47:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113079
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Museum of History (あおもり北のまほろば歴史館, Aomori Kita no Mahoroba Rekishi-kan) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan, in 2015. Formerly the Michinoku Traditional Wooden Boat Museum (みちのく北方漁船博物館, Michinoku Hoppyō Gyosen Hakubutsukan), the collection introduces the history and folk culture of Aomori City and includes the Important Tangible Folk Cultural Property Collection of mudamahagi fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas.
See also List of Historic Sites of Japan (Aomori) Mutsu Province Aomori Prefectural Museum List of Important Tangible Folk Cultural Properties References.<ref>{{cite web|url=http://www.city.aomori.aomori.jp/bunkazai/bunka-sports-kanko/bunka/bunka-geijutsu/inishie/bunkazai-shisetsu/20150722mahoroba.html|script-title=ja:あおもり北のまほろば歴史館|trans-title=Aomori Museum of History|language=Japanese|publisher=[[Aomori|City of Aomori]]|accessdate=8 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/301/224|script-title=ja:津軽海峡及び周辺地域のムダマハギ型漁船コレクション|trans-title=Collection of ''mudamahagi''-type fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=8 October 2017}}</ref>
19d7u4y6zy4fjzxwvx1sp5miw1x2m1f
113080
113079
2025-06-21T15:48:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113080
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aomori Museum of History (あおもり北のまほろば歴史館, Aomori Kita no Mahoroba Rekishi-kan) opened in Aomori, Aomori Prefecture, Japan, in 2015. Formerly the Michinoku Traditional Wooden Boat Museum (みちのく北方漁船博物館, Michinoku Hoppyō Gyosen Hakubutsukan), the collection introduces the history and folk culture of Aomori City and includes the Important Tangible Folk Cultural Property Collection of mudamahagi fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas.
See also List of Historic Sites of Japan (Aomori) Mutsu Province Aomori Prefectural Museum List of Important Tangible Folk Cultural Properties References.<ref>{{cite web|url=http://www.city.aomori.aomori.jp/bunkazai/bunka-sports-kanko/bunka/bunka-geijutsu/inishie/bunkazai-shisetsu/20150722mahoroba.html|script-title=ja:あおもり北のまほろば歴史館|trans-title=Aomori Museum of History|language=Japanese|publisher=[[Aomori|City of Aomori]]|accessdate=8 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/301/224|script-title=ja:津軽海峡及び周辺地域のムダマハギ型漁船コレクション|trans-title=Collection of ''mudamahagi''-type fishing boats from Tsugaru Strait and surrounding areas|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=8 October 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://kitanomahoroba.jp/infomation.html|script-title=ja:施設のご利用案内|trans-title=Guide to the Use of the Facility|language=Japanese|publisher=Aomori Museum of History|accessdate=8 October 2017}}</ref>
2kgpec4u5ahqal5nhwgg4z79kv91tnf
User talk:Wiz Qyurei
3
29503
113082
2025-06-21T18:37:20Z
J ansari
6105
J ansari dirtinii hello [[User talk:Wiz Qyurei]] to [[User talk:Fluorin x Zeta]]: Automatically moved page while renaming the user "[[Special:CentralAuth/Wiz Qyurei|Wiz Qyurei]]" to "[[Special:CentralAuth/Fluorin x Zeta|Fluorin x Zeta]]"
113082
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[User talk:Fluorin x Zeta]]
nnvs9n9iojsjk75cizl3w2138lzerft
Aomori Prefectural Museum
0
29504
113083
2025-06-21T19:29:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113083
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum diiwaan Aomori (青森県立郷土館, Aomori Kenritsu Kyōdokan) ko musiyum gonɗo to Aomori, diiwaan Aomori, to Japon
Musiyum oo ina waɗi geɗe keewɗe ummoraade e jamaanu Jōmon, kam e kollirɗe cifaaɗe e pinal e daartol Aomori. Musiyum oo udditaa ko e hitaande 1973.
Ƴeew kadi
Doggol jeyiiji pinal leñol teeŋtuɗi
Tuugnorgal
8zmqb4o9s554u5ma6mpfe95jghk0ele
113084
113083
2025-06-21T19:32:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113084
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum diiwaan Aomori (青森県立郷土館, Aomori Kenritsu Kyōdokan) ko musiyum gonɗo to Aomori, diiwaan Aomori, to Japon
Musiyum oo ina waɗi geɗe keewɗe ummoraade e jamaanu Jōmon, kam e kollirɗe cifaaɗe e pinal e daartol Aomori. Musiyum oo udditaa ko e hitaande 1973.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal leñol teeŋtuɗi Tuugnorgal.<ref name="Japan Visitor">{{cite web|title=Aomori|url=http://www.japanvisitor.com/japan-city-guides/aomori-city-guide|website=Japan Visitor|accessdate=10 April 2016}}</ref>
d35zh9jvzeavspt1lufxzzpdebq5978
113085
113084
2025-06-21T19:33:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113085
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum diiwaan Aomori (青森県立郷土館, Aomori Kenritsu Kyōdokan) ko musiyum gonɗo to Aomori, diiwaan Aomori, to Japon
Musiyum oo ina waɗi geɗe keewɗe ummoraade e jamaanu Jōmon, kam e kollirɗe cifaaɗe e pinal e daartol Aomori. Musiyum oo udditaa ko e hitaande 1973.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal leñol teeŋtuɗi Tuugnorgal.<ref name="Japan Visitor">{{cite web|title=Aomori|url=http://www.japanvisitor.com/japan-city-guides/aomori-city-guide|website=Japan Visitor|accessdate=10 April 2016}}</ref>.<ref name="McLarenZatko2014">{{cite book|first1=Sally|last1=McLaren|first2=Martin|last2=Zatko|first3=Neil|last3=Maclean|title=The Rough Guide to Japan|url=https://books.google.com/books?id=2FA8BAAAQBAJ&pg=PT293|date=1 September 2014|publisher=Rough Guides Limited|isbn=978-0-241-01263-5|page=293}}</ref>
7qlawxx4fonrdr44g8e6gw2uu4geq3h
Araki Syuseikan Museum
0
29505
113086
2025-06-21T19:36:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113086
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Araki Shuseikan ( 荒木集成館 Araki Shūseikan ) ko musium naalankaagal gonɗo to Tenpaku-ku, Nagoya, hakkunde Japon.
Ko ɗoo woni koolol Araki Minoru. Koolol ngol ina waɗi seraamikuuji Japon ko wayi no Sue wares, teewu e kaɓirɗe dowri.
Kollitgol arkewolosi e nder cuuɗi ɓooyɗi ina hollitee kadi.
Tuugnorgal
nediid55it5sajajc6j81qlhnupcje7
113087
113086
2025-06-21T19:39:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113087
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Araki Shuseikan ( 荒木集成館 Araki Shūseikan ) ko musium naalankaagal gonɗo to Tenpaku-ku, Nagoya, hakkunde Japon.
Ko ɗoo woni koolol Araki Minoru. Koolol ngol ina waɗi seraamikuuji Japon ko wayi no Sue wares, teewu e kaɓirɗe dowri.
Kollitgol arkewolosi e nder cuuɗi ɓooyɗi ina hollitee kadi..<ref>{{Cite web|url=http://www.arakishuseikan.ecweb.jp/englishpage.html|title=Araki Syuseikan Museum}}</ref>
== Tuugnorgal ==
cvon1vfxm6l7lmjcfgu1sfajvge2ny2
Artizon Museum
0
29506
113088
2025-06-21T19:44:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113088
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.
g3u304w7lm846vr3c2rqpbzo3vkz9s7
113089
113088
2025-06-21T19:46:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113089
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Ishibashi Fooyre wiɗto ganndal
drwa8cdjoqaiyswxq1a5r63zfef73xw
113090
113089
2025-06-21T19:48:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113090
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References
Ishibashi Fooyre wiɗto
kcdyu8sxmbm45hni29l5y2awg9mtkyf
113091
113090
2025-06-21T19:51:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113091
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>
wiɗto
Ishibashi Fooyre
oelccw4uq39wp1opfdqmhyaysip4tgk
113092
113091
2025-06-21T19:53:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113092
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>
wiɗto
Ishibashi Fooyre
f6kmrm4qtdff8ftml0q16zo875r6g66
113093
113092
2025-06-21T19:55:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113093
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|title=Announcement: We will close for renovation on May 18.|url=http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|publisher=Bridgestone Museum of Art|accessdate=9 April 2015|date=18 November 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402075725/http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|archivedate=2 April 2015}}</ref>
wiɗto
Ishibashi Fooyre
pt581xv91juz4ejpqorcppzulzb0j22
113094
113093
2025-06-21T19:57:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113094
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|title=Announcement: We will close for renovation on May 18.|url=http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|publisher=Bridgestone Museum of Art|accessdate=9 April 2015|date=18 November 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402075725/http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|archivedate=2 April 2015}}</ref> Construction of the new building (tentatively named the Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) begun with a groundbreaking ceremony on June 17, 2016
wiɗto
Ishibashi Fooyre
3q5vf0yk2mmtorajkg5v0m1zk2eaamo
113095
113094
2025-06-21T19:59:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113095
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|title=Announcement: We will close for renovation on May 18.|url=http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|publisher=Bridgestone Museum of Art|accessdate=9 April 2015|date=18 November 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402075725/http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|archivedate=2 April 2015}}</ref> Construction of the new building (tentatively named the Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) begun with a groundbreaking ceremony on June 17, 2016..<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary2">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>
wiɗto
Ishibashi Fooyre
hi087hrxvk1dqmtikkltna7wmx7pxra
113096
113095
2025-06-21T20:01:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113096
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|title=Announcement: We will close for renovation on May 18.|url=http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|publisher=Bridgestone Museum of Art|accessdate=9 April 2015|date=18 November 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402075725/http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|archivedate=2 April 2015}}</ref> Construction of the new building (tentatively named the Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) begun with a groundbreaking ceremony on June 17, 2016..<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary2">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.artizon.museum/arc/|script-title=ja:石橋財団アートリサーチセンター|trans-title=Ishibashi Foundation Art Research Center|language=Japanese|publisher=Artizon Museum, Ishibashi Foundation|accessdate=16 July 2020}}</ref>
wiɗto
Ishibashi Fooyre
0gb08b22l6jebt41kdgzkd0q47knjiv
113097
113096
2025-06-21T20:03:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113097
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|title=Announcement: We will close for renovation on May 18.|url=http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|publisher=Bridgestone Museum of Art|accessdate=9 April 2015|date=18 November 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402075725/http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|archivedate=2 April 2015}}</ref> Construction of the new building (tentatively named the Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) begun with a groundbreaking ceremony on June 17, 2016..<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary2">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.artizon.museum/arc/|script-title=ja:石橋財団アートリサーチセンター|trans-title=Ishibashi Foundation Art Research Center|language=Japanese|publisher=Artizon Museum, Ishibashi Foundation|accessdate=16 July 2020}}</ref><ref name="Japan Times - 21Jan2011 - Why is it Masterwork">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20110121b2.html|title='Why is it Masterwork?'|last=Wada|first=Yuhei|date=January 21, 2011|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>
wiɗto
Ishibashi Fooyre
81ho8zgxc34qrscq2hc5fyxuwbt8b6c
113098
113097
2025-06-21T20:05:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113098
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Artizon Aatizon Bijutukan (アーティゾ), haa hitaande 2018 Musiyum Naalankaagal Bridgestone (ブリヂストリヂストンヂストン美術館, Burijisuton Bijutsukan), ko naalankaagal.
Musiyum oo sosaa ko e hitaande 1952, ko sosɗo fedde wiyeteende Ishibashi Shojiro (innde galle makko firti ko pont kaaƴe). Ko moofti e nder galle oo ina waɗi naalankaagal impressioniste en, post-impressioniste en e naalankooɓe teeminannde noogasɓiire, naalankooɓe Japon, Oropnaaɓe e Ameriknaaɓe mbaɗi, kam e golle seraamik ummoriiɗe e leydi Geres ɓooyɗo. Musium oo woni ko e galle laamorɗo fedde wiyeteende Bridgestone to Chūō, to Tokiyoo.
Udditgol e udditgol haa jooni
Musiyum oo udditii dame mum ñalnde 18 mee 2015 ngam waɗde laawol mahngo galle keso, to ɗo musiyum oo ummotoo ɗoo, udditaa e lewru Yarkomaa 2020.Mahngo galle keso oo (innde mum ko Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) fuɗɗii ko e g6a1010 e timminii e hitaande 2019. Innde hesere musee oo hollitaama e hitaande 2018, hawri e kelme "naalankaagal" e "horizon". E nder uddugol juutngol ngol, geɗe keewɗe e nder defte musee oo, njaltinaama ngam hollirde e nder juɓɓule goɗɗe.Naalankooɓe cuɓaaɓe
Edgar Degas
Renoir Pierre-Auguste
Camille Pissarro
Édouard Manet
van Gogh Vincent
Paul Gauguin
Gustave Moreau
Paul Cézanne
Monet Claude
Aadagranigliani lati tépérate
Maurice Denis
Georges Rouault
Pablo Picasso
Paul Klee
Narashige Koide
Tsuguharu Foujita
Ko baabe fujishima
Shigeru Aoki
Ko ɓuri teeŋtude e ko mooftirgel ngel cuɓaa
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Sullebotte sukaaɓe, Callebotte Gustave
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Haa jooni Nguurndam e Flowers, Fruits, Wineglass e Cup, Henri Fantin-Latour
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Ndiyam-Lilies, Kaalis Claude
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Jardiin leɗɗe, Camille Pissarro
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Debbo e ɓiɗɗo e balkon, Berthe Morisot
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Augusta Janngude e Ɓiɗɗo debbo, Mary Cassatt
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Ɗaanaade, Eva Gonzaloksis
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
Georgette Charpentier, Pierre-Auguste.
La Toilette, Gustave
La Toilette, Gustave
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
June suumde e Saint-Mammès, Alfred Sisley
Port Concarneau, Pool Signac
Port Concarneau, Pool Signac
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Nate suka debbo, Paul Gauguin
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
Mont Sainte-Victoire e Château Noir, Paul Cezanne
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
E ɓuuɓri, Sesshū Tōyō
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Yiyngo e nder wuro Kyoto, naalanke mo anndaaka Edo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Peony e peaqs, Maruyama Ōkyo
Black Fan, takeeji Fujishima
Black Fan, takeeji Fujishima
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Portrait hoore mum e Hat, Koide Narashige
Rose, Yasui Sotaro
Rose, Yasui Sotaro
Cakka
Nokku wiɗto Ishibashi Foundation (石橋財団アートトーーーセセセタコ) udditaa e Machida e hitaande 2015 ngam wiɗto ngam Museum Artizon. E tuugnaade e wiɗto, e mooftude, e reende e reentaade mooɓondiral ngal, gila 2017 pelle duɗe ɗee njaɓɓaa, ina woodi kadi lectures e golle ngam renndo ngoo, kadi defterdu udditirdu e wiɗtooɓe.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pinal Japon - nate (Tōkyō)
Musiyum Ishibashi mo Art
References.<ref>[[Louis-Frédéric|Nussbaum, Louis-Frédéric]]. (2005). [https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&pg=PA671&dq= "Museums"] in ''Japan Encyclopedia'', pp. 671-673.</ref>.<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|title=Announcement: We will close for renovation on May 18.|url=http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|publisher=Bridgestone Museum of Art|accessdate=9 April 2015|date=18 November 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402075725/http://www.bridgestone-museum.gr.jp/en/news/2014/353/|archivedate=2 April 2015}}</ref> Construction of the new building (tentatively named the Nagasaka Sangyo Kyobashi Building) begun with a groundbreaking ceremony on June 17, 2016..<ref name="Japan Times - 04May2006 - Bridgestone museum celebrates 50th anniversary2">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|archive-url=https://archive.today/20130220232531/http://www.japantimes.co.jp/text/fa20060504a1.html|url-status=dead|archive-date=February 20, 2013|title=Bridgestone museum celebrates 50th anniversary|last=Dunn|first=Michael|date=May 4, 2006|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.artizon.museum/arc/|script-title=ja:石橋財団アートリサーチセンター|trans-title=Ishibashi Foundation Art Research Center|language=Japanese|publisher=Artizon Museum, Ishibashi Foundation|accessdate=16 July 2020}}</ref><ref name="Japan Times - 21Jan2011 - Why is it Masterwork">{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/text/fa20110121b2.html|title='Why is it Masterwork?'|last=Wada|first=Yuhei|date=January 21, 2011|work=[[The Japan Times]]|publisher=The Japan Times, Ltd|accessdate=4 December 2011}}</ref> combining the words "art" and "horizon".
wiɗto
Ishibashi Fooyre
cftuj9rsuoyooi95tetxatxzoo7btct
Asahikawa Tondenhei Village Museum
0
29507
113099
2025-06-21T20:21:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113099
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asahikawa, Hokkaidō, Japon e hitaande 1982. Kollirɗe ɗee ina mbaɗi galle tondenhei peewnaaɗo e kaɓirɗe ndema, comci, e binndanɗe. ina jeyaa e majji jeyi pinal prefektiir kolliroowo Taariikaaji Tondenhei - Tondenhei emaki.
Ƴeew kadi
Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe daartol (Hokkaidō)
Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō)
Wuro daartol Hokkaido
Koolol Hokkaido
Asahikawa ko nokku mbaylaandi
Tuugnorgal
99mrbde0qe9ss2qpcpjfqzz8v92daei
113100
113099
2025-06-21T20:24:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113100
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asahikawa, Hokkaidō, Japon e hitaande 1982. Kollirɗe ɗee ina mbaɗi galle tondenhei peewnaaɗo e kaɓirɗe ndema, comci, e binndanɗe. ina jeyaa e majji jeyi pinal prefektiir kolliroowo Taariikaaji Tondenhei - Tondenhei emaki.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe daartol (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Wuro daartol Hokkaido Koolol Hokkaido Asahikawa ko nokku mbaylaandi .Tuugnorgal'.<ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/hakubutukan/education/d057965_d/fil/tondenannnai.pdf|script-title=ja:旭川兵村記念館の御案内|trans-title=Guide to Asahikawa Tondenhei Village Museum|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref>
rt7r9ncwj6m0zmdxqreyn8xkal03mqa
113101
113100
2025-06-21T20:26:17Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113101
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asahikawa, Hokkaidō, Japon e hitaande 1982. Kollirɗe ɗee ina mbaɗi galle tondenhei peewnaaɗo e kaɓirɗe ndema, comci, e binndanɗe. ina jeyaa e majji jeyi pinal prefektiir kolliroowo Taariikaaji Tondenhei - Tondenhei emaki.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe daartol (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Wuro daartol Hokkaido Koolol Hokkaido Asahikawa ko nokku mbaylaandi .Tuugnorgal'.<ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/hakubutukan/education/d057965_d/fil/tondenannnai.pdf|script-title=ja:旭川兵村記念館の御案内|trans-title=Guide to Asahikawa Tondenhei Village Museum|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/408/420/422/p001602_d/fil/siryo7.pdf|script-title=ja:地域の歴史資料の保存・整理・データ化について|trans-title=Concerning the Preservation and Organisation of the Region's Historical Materials|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref>
hpd1atd8tmk5syarewt241016azyl7m
113102
113101
2025-06-21T20:27:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113102
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asahikawa, Hokkaidō, Japon e hitaande 1982. Kollirɗe ɗee ina mbaɗi galle tondenhei peewnaaɗo e kaɓirɗe ndema, comci, e binndanɗe. ina jeyaa e majji jeyi pinal prefektiir kolliroowo Taariikaaji Tondenhei - Tondenhei emaki.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe daartol (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Wuro daartol Hokkaido Koolol Hokkaido Asahikawa ko nokku mbaylaandi .Tuugnorgal'.<ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/hakubutukan/education/d057965_d/fil/tondenannnai.pdf|script-title=ja:旭川兵村記念館の御案内|trans-title=Guide to Asahikawa Tondenhei Village Museum|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/408/420/422/p001602_d/fil/siryo7.pdf|script-title=ja:地域の歴史資料の保存・整理・データ化について|trans-title=Concerning the Preservation and Organisation of the Region's Historical Materials|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/329/348/353/p000162.html|script-title=ja:旭川市内の指定・登録文化財|trans-title=Cultural Properties in Asahikawa|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref
3q0322m0rc4llz7gvd31jdpczpbm76t
113103
113102
2025-06-21T20:29:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113103
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asahikawa, Hokkaidō, Japon e hitaande 1982. Kollirɗe ɗee ina mbaɗi galle tondenhei peewnaaɗo e kaɓirɗe ndema, comci, e binndanɗe. ina jeyaa e majji jeyi pinal prefektiir kolliroowo Taariikaaji Tondenhei - Tondenhei emaki.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe daartol (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Wuro daartol Hokkaido Koolol Hokkaido Asahikawa ko nokku mbaylaandi .Tuugnorgal'.<ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/hakubutukan/education/d057965_d/fil/tondenannnai.pdf|script-title=ja:旭川兵村記念館の御案内|trans-title=Guide to Asahikawa Tondenhei Village Museum|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/408/420/422/p001602_d/fil/siryo7.pdf|script-title=ja:地域の歴史資料の保存・整理・データ化について|trans-title=Concerning the Preservation and Organisation of the Region's Historical Materials|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/329/348/353/p000162.html|script-title=ja:旭川市内の指定・登録文化財|trans-title=Cultural Properties in Asahikawa|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Hh_nKKTJ00wC&pg=PA154|title=Dominant Narratives of Colonial Hokkaido and Imperial Japan: Envisioning the Periphery and the Modern Nation-State|author=Mason, Michele M|date=5 December 2012|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|pages=154 f|isbn=978-1137289759}}</ref>
eydayesfgzf0fe7ti2vl6cu5n54uily
113104
113103
2025-06-21T20:31:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113104
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asahikawa, Hokkaidō, Japon e hitaande 1982. Kollirɗe ɗee ina mbaɗi galle tondenhei peewnaaɗo e kaɓirɗe ndema, comci, e binndanɗe. ina jeyaa e majji jeyi pinal prefektiir kolliroowo Taariikaaji Tondenhei - Tondenhei emaki.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe daartol (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Wuro daartol Hokkaido Koolol Hokkaido Asahikawa ko nokku mbaylaandi .Tuugnorgal'.<ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/hakubutukan/education/d057965_d/fil/tondenannnai.pdf|script-title=ja:旭川兵村記念館の御案内|trans-title=Guide to Asahikawa Tondenhei Village Museum|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/408/420/422/p001602_d/fil/siryo7.pdf|script-title=ja:地域の歴史資料の保存・整理・データ化について|trans-title=Concerning the Preservation and Organisation of the Region's Historical Materials|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}</ref>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/329/348/353/p000162.html|script-title=ja:旭川市内の指定・登録文化財|trans-title=Cultural Properties in Asahikawa|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Hh_nKKTJ00wC&pg=PA154|title=Dominant Narratives of Colonial Hokkaido and Imperial Japan: Envisioning the Periphery and the Modern Nation-State|author=Mason, Michele M|date=5 December 2012|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|pages=154 f|isbn=978-1137289759}}</ref><nowiki><ref></nowiki>{{cite web|url=http://www.city.asahikawa.hokkaido.jp/kurashi/329/348/353/p000162.html|script-title=ja:旭川市内の指定・登録文化財|trans-title=Cultural Properties in Asahikawa|publisher=[[Asahikawa, Hokkaido|Asahikawa City]]|accessdate=13 November 2016}}
83yu58h8l03t7raxpr0u78v0tf2zmh5
Ashoro Museum of Paleontology
0
29508
113105
2025-06-21T20:34:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113105
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashoro Museum of Paleontology (足寄動物化石博物館, Ashoro Dōbutsu Kaseki Hakubutsukan) opened in Ashoro, Hokkaidō, Japan in 1998. The collection includes desmostylians and other fossils from the area as well as geological exhibits relating to the Onnetō Hot Falls.
Publications
Bulletin of Ashoro Museum of Paleontology (足寄動物化石博物館紀要) (2000—)
See also
List of prehistoric mammals of Japan
Mukawa Town Hobetsu Museum
References
c04bcklkm2xsyea7oyu8o3xnvleq8qf
113106
113105
2025-06-21T20:37:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113106
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashoro Museum of Paleontology (足寄動物化石博物館, Ashoro Dōbutsu Kaseki Hakubutsukan) opened in Ashoro, Hokkaidō, Japan in 1998. The collection includes desmostylians and other fossils from the area as well as geological exhibits relating to the Onnetō Hot Falls.
Publications
Bulletin of Ashoro Museum of Paleontology (足寄動物化石博物館紀要) (2000—) See also List of prehistoric mammals of Japan Mukawa Town Hobetsu Museum References.<ref name="AMP" /> The collection includes [[Desmostylia|desmostylians]] and other fossils from the area as well as geological exhibits relating to the [[Onnetō Hot Falls]].<ref>{{cite web|url=http://www.museum.ashoro.hokkaido.jp/info/institution.html|script-title=ja:展示室紹介|trans-title=Introduction to the Exhibition Halls|language=ja|publisher=Ashoro Museum of Paleontology|access-date=28 June 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.town.ashoro.hokkaido.jp/kanko/english/post-en11.html|title=Ashoro Museum of Paleontology|publisher=[[Ashoro, Hokkaido|Ashoro Town]]|access-date=28 June 2022}}</ref>
d5cju3ynajwi4g5sjtb9aicqe0lmsee
113107
113106
2025-06-21T20:38:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113107
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashoro Museum of Paleontology (足寄動物化石博物館, Ashoro Dōbutsu Kaseki Hakubutsukan) opened in Ashoro, Hokkaidō, Japan in 1998. The collection includes desmostylians and other fossils from the area as well as geological exhibits relating to the Onnetō Hot Falls.
Publications
Bulletin of Ashoro Museum of Paleontology (足寄動物化石博物館紀要) (2000—) See also List of prehistoric mammals of Japan Mukawa Town Hobetsu Museum References.<ref name="AMP" /> The collection includes [[Desmostylia|desmostylians]] and other fossils from the area as well as geological exhibits relating to the [[Onnetō Hot Falls]].<ref>{{cite web|url=http://www.museum.ashoro.hokkaido.jp/info/institution.html|script-title=ja:展示室紹介|trans-title=Introduction to the Exhibition Halls|language=ja|publisher=Ashoro Museum of Paleontology|access-date=28 June 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.town.ashoro.hokkaido.jp/kanko/english/post-en11.html|title=Ashoro Museum of Paleontology|publisher=[[Ashoro, Hokkaido|Ashoro Town]]|access-date=28 June 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=https://iss.ndl.go.jp/books/R100000002-I000004022890-00|script-title=ja:足寄動物化石博物館紀要|trans-title=Bulletin of Ashoro Museum of Paleontology|language=ja|publisher=[[National Diet Library]]|access-date=28 June 2022}}</ref>
7j28s1ylwepmoge4el2sdlcc7ov3623
Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ Money Museum
0
29509
113108
2025-06-21T20:41:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113108
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Banke Tokyo-Mitsubishi UFJ money musium (三菱東京UFJ銀行貨幣資料館) ko musium kaalis gonɗo to Nagoya, caka Japon.
Ko "Musée de l'argent du banque Tokai", nde udditaa e hitaande 1961. Caggal nde innde wayli sabu kawral bankeeji, innde hannde ndee ƴettaa ko e hitaande 2006. E hitaande 2009, nde ummiima e nokku mayre hannde sara nokku ɗo otooji Akatsuka-shirakabe (赤塚白壁ma-chido) njooɗii e dow De. Ina heen 10 000 kollirgol kaalis winndere. Ukiyo-e mo Utagawa Hiroshige, « Daawe capanɗe joyi e tati Tokaido », ina jogii kadi
E faandaare wallitde renndo ngoo e reende jeyiiji pinal e jannginde renndo ngoo, ooɗoo musiiba ina jogii fotde 15 000 mbuuɗu kaalis keewɗo e kaalis bankeeji e 1 800 mbuuɗu leɗɗe ukiyo-e ɗe mbaɗetee e kollirgol renndo. Suudu kollirgol kaalis ina hollira kaalis keewɗo e kaalis keewɗo ummoraade e Japon e leyɗeele keewɗe e nder winndere ndee, ina heen kaalis ɓurɗo ɓooyde e winndere ndee, hono kaalis cowrie laamu Shang. Kaalis Japon ina waɗi mbuuɗu kaŋŋe ina wiyee "Tensho Oban" mo Hideyoshi Toyotomi yamiri peewnugol mum kam e kaalis jamaanu Edo e bolokaaji tappirɗe, seeɗa e mum en ina ngoodi hannde.
MUFG e Banke MUFG ina kuutoroo Musée Money et Ukiyo-e (Ko adii fof ko Muuseum Kaalis Banke MUFG), woni ko e etaa-siwil gadano suudu maɓɓe Nagoya. Musiyum oo ina waɗi heen geɗe keewɗe, ina heen kaalis seeɗa ummoriiɗo Japon e winndere ndee kala, kam e binndi ukiyo-e teeŋtuɗi ɗi Hiroshige Utagawa waɗi.
Ƴeew kadi
ikon Portal bankeeji
Doggol musiibaaji e nder leydi Japon
Tuugnorgal
ijxb600iuvhrmv93n6ok1xpiw5hovp2
113109
113108
2025-06-21T20:44:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113109
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Banke Tokyo-Mitsubishi UFJ money musium (三菱東京UFJ銀行貨幣資料館) ko musium kaalis gonɗo to Nagoya, caka Japon.
Ko "Musée de l'argent du banque Tokai", nde udditaa e hitaande 1961. Caggal nde innde wayli sabu kawral bankeeji, innde hannde ndee ƴettaa ko e hitaande 2006. E hitaande 2009, nde ummiima e nokku mayre hannde sara nokku ɗo otooji Akatsuka-shirakabe (赤塚白壁ma-chido) njooɗii e dow De. Ina heen 10 000 kollirgol kaalis winndere. Ukiyo-e mo Utagawa Hiroshige, « Daawe capanɗe joyi e tati Tokaido », ina jogii kadi
E faandaare wallitde renndo ngoo e reende jeyiiji pinal e jannginde renndo ngoo, ooɗoo musiiba ina jogii fotde 15 000 mbuuɗu kaalis keewɗo e kaalis bankeeji e 1 800 mbuuɗu leɗɗe ukiyo-e ɗe mbaɗetee e kollirgol renndo. Suudu kollirgol kaalis ina hollira kaalis keewɗo e kaalis keewɗo ummoraade e Japon e leyɗeele keewɗe e nder winndere ndee, ina heen kaalis ɓurɗo ɓooyde e winndere ndee, hono kaalis cowrie laamu Shang. Kaalis Japon ina waɗi mbuuɗu kaŋŋe ina wiyee "Tensho Oban" mo Hideyoshi Toyotomi yamiri peewnugol mum kam e kaalis jamaanu Edo e bolokaaji tappirɗe, seeɗa e mum en ina ngoodi hannde.
MUFG e Banke MUFG ina kuutoroo Musée Money et Ukiyo-e (Ko adii fof ko Muuseum Kaalis Banke MUFG), woni ko e etaa-siwil gadano suudu maɓɓe Nagoya. Musiyum oo ina waɗi heen geɗe keewɗe, ina heen kaalis seeɗa ummoriiɗo Japon e winndere ndee kala, kam e binndi ukiyo-e teeŋtuɗi ɗi Hiroshige Utagawa waɗi..<ref>{{Cite web|title=Reap Interest from the Money Museum - Japan Airlines|url=https://jal.japantravel.com/aichi/reap-interest-from-the-money-museum/107|access-date=2022-11-09|website=jal.japantravel.com}}</ref>
Ƴeew kadi ikon Portal bankeeji Doggol musiibaaji e nder leydi Japon Tuugnorgal
7naoshozngb9hxddqr4as1zean2x7m0
113110
113109
2025-06-21T20:45:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113110
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Banke Tokyo-Mitsubishi UFJ money musium (三菱東京UFJ銀行貨幣資料館) ko musium kaalis gonɗo to Nagoya, caka Japon.
Ko "Musée de l'argent du banque Tokai", nde udditaa e hitaande 1961. Caggal nde innde wayli sabu kawral bankeeji, innde hannde ndee ƴettaa ko e hitaande 2006. E hitaande 2009, nde ummiima e nokku mayre hannde sara nokku ɗo otooji Akatsuka-shirakabe (赤塚白壁ma-chido) njooɗii e dow De. Ina heen 10 000 kollirgol kaalis winndere. Ukiyo-e mo Utagawa Hiroshige, « Daawe capanɗe joyi e tati Tokaido », ina jogii kadi
E faandaare wallitde renndo ngoo e reende jeyiiji pinal e jannginde renndo ngoo, ooɗoo musiiba ina jogii fotde 15 000 mbuuɗu kaalis keewɗo e kaalis bankeeji e 1 800 mbuuɗu leɗɗe ukiyo-e ɗe mbaɗetee e kollirgol renndo. Suudu kollirgol kaalis ina hollira kaalis keewɗo e kaalis keewɗo ummoraade e Japon e leyɗeele keewɗe e nder winndere ndee, ina heen kaalis ɓurɗo ɓooyde e winndere ndee, hono kaalis cowrie laamu Shang. Kaalis Japon ina waɗi mbuuɗu kaŋŋe ina wiyee "Tensho Oban" mo Hideyoshi Toyotomi yamiri peewnugol mum kam e kaalis jamaanu Edo e bolokaaji tappirɗe, seeɗa e mum en ina ngoodi hannde.
MUFG e Banke MUFG ina kuutoroo Musée Money et Ukiyo-e (Ko adii fof ko Muuseum Kaalis Banke MUFG), woni ko e etaa-siwil gadano suudu maɓɓe Nagoya. Musiyum oo ina waɗi heen geɗe keewɗe, ina heen kaalis seeɗa ummoriiɗo Japon e winndere ndee kala, kam e binndi ukiyo-e teeŋtuɗi ɗi Hiroshige Utagawa waɗi..<ref>{{Cite web|title=Reap Interest from the Money Museum - Japan Airlines|url=https://jal.japantravel.com/aichi/reap-interest-from-the-money-museum/107|access-date=2022-11-09|website=jal.japantravel.com}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=MUFG Bank Money & Ukiyo-e Museum|url=https://www.nagoya-info.jp/en/spot/detail/54/|access-date=2022-11-09|website=Visit Nagoya-Nagoya City Guide}}</ref>
Ƴeew kadi ikon Portal bankeeji Doggol musiibaaji e nder leydi Japon Tuugnorgal
16dbi526brkgoefo30274f4ykh8b7h2
113111
113110
2025-06-21T20:46:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113111
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Banke Tokyo-Mitsubishi UFJ money musium (三菱東京UFJ銀行貨幣資料館) ko musium kaalis gonɗo to Nagoya, caka Japon.
Ko "Musée de l'argent du banque Tokai", nde udditaa e hitaande 1961. Caggal nde innde wayli sabu kawral bankeeji, innde hannde ndee ƴettaa ko e hitaande 2006. E hitaande 2009, nde ummiima e nokku mayre hannde sara nokku ɗo otooji Akatsuka-shirakabe (赤塚白壁ma-chido) njooɗii e dow De. Ina heen 10 000 kollirgol kaalis winndere. Ukiyo-e mo Utagawa Hiroshige, « Daawe capanɗe joyi e tati Tokaido », ina jogii kadi
E faandaare wallitde renndo ngoo e reende jeyiiji pinal e jannginde renndo ngoo, ooɗoo musiiba ina jogii fotde 15 000 mbuuɗu kaalis keewɗo e kaalis bankeeji e 1 800 mbuuɗu leɗɗe ukiyo-e ɗe mbaɗetee e kollirgol renndo. Suudu kollirgol kaalis ina hollira kaalis keewɗo e kaalis keewɗo ummoraade e Japon e leyɗeele keewɗe e nder winndere ndee, ina heen kaalis ɓurɗo ɓooyde e winndere ndee, hono kaalis cowrie laamu Shang. Kaalis Japon ina waɗi mbuuɗu kaŋŋe ina wiyee "Tensho Oban" mo Hideyoshi Toyotomi yamiri peewnugol mum kam e kaalis jamaanu Edo e bolokaaji tappirɗe, seeɗa e mum en ina ngoodi hannde.
MUFG e Banke MUFG ina kuutoroo Musée Money et Ukiyo-e (Ko adii fof ko Muuseum Kaalis Banke MUFG), woni ko e etaa-siwil gadano suudu maɓɓe Nagoya. Musiyum oo ina waɗi heen geɗe keewɗe, ina heen kaalis seeɗa ummoriiɗo Japon e winndere ndee kala, kam e binndi ukiyo-e teeŋtuɗi ɗi Hiroshige Utagawa waɗi..<ref>{{Cite web|title=Reap Interest from the Money Museum - Japan Airlines|url=https://jal.japantravel.com/aichi/reap-interest-from-the-money-museum/107|access-date=2022-11-09|website=jal.japantravel.com}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=MUFG Bank Money & Ukiyo-e Museum|url=https://www.nagoya-info.jp/en/spot/detail/54/|access-date=2022-11-09|website=Visit Nagoya-Nagoya City Guide}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=MUFG; Initiatives for Community|url=https://www.mufg.jp/english/csr/social/contribution/community/index.html|access-date=2022-11-09|website=Mitsubishi UFJ Financial Group|language=en}}</ref>
Ƴeew kadi ikon Portal bankeeji Doggol musiibaaji e nder leydi Japon Tuugnorgal
5mogqw910jnnbsetwjo87w8d6k4ohs3
Bansei Tokkō Peace Museum
0
29510
113112
2025-06-21T20:49:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113112
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bansei Tokkō Heiwa Kinenkan ko musium hare to Minamisatsuma, e nder diiwaan Kagoshima. Udditaa e hitaande 1993, musium oo ina siftora 201 diwooje ummoriiɗe e nokku diwooje Bansei (万世飛行場) maayɓe e hare kamikaze e lebbi cakkitiiɗi wolde Pasifik siftorde sehilaaɓe makko maayɓe.
Ƴeew kadi
Kamikaze
Laana ndiwoowa Bansei
Musium jam Chiran ngam piloteeɓe kamikaze
Hayre gonnde e jam
Tuugnorgal
poyys94zow30dzqaqectfddzxj8rwft
113113
113112
2025-06-21T20:52:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113113
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bansei Tokkō Heiwa Kinenkan ko musium hare to Minamisatsuma, e nder diiwaan Kagoshima. Udditaa e hitaande 1993, musium oo ina siftora 201 diwooje ummoriiɗe e nokku diwooje Bansei (万世飛行場) maayɓe e hare kamikaze e lebbi cakkitiiɗi wolde Pasifik siftorde sehilaaɓe makko maayɓe.
Ƴeew kadi Kamikaze Laana ndiwoowa Bansei
Musium jam Chiran ngam piloteeɓe kamikaze Hayre gonnde e jam Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Wesleyan University]]|accessdate=14 December 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234052/http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|url-status=dead}}</ref>
972s19uhdi8xzdt4bjl2k4jdhdcw8vk
113114
113113
2025-06-21T20:54:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113114
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bansei Tokkō Heiwa Kinenkan ko musium hare to Minamisatsuma, e nder diiwaan Kagoshima. Udditaa e hitaande 1993, musium oo ina siftora 201 diwooje ummoriiɗe e nokku diwooje Bansei (万世飛行場) maayɓe e hare kamikaze e lebbi cakkitiiɗi wolde Pasifik siftorde sehilaaɓe makko maayɓe.
Ƴeew kadi Kamikaze Laana ndiwoowa Bansei Musium jam Chiran ngam piloteeɓe kamikaze Hayre gonnde e jam Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Wesleyan University]]|accessdate=14 December 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234052/http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.minamisatsuma.lg.jp/kanko/facility/|title=万世特攻平和祈念館|trans-title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Minamisatsuma, Kagoshima|Minamisatsuma City]]|accessdate=14 December 2013}}</ref>
0d01i3mmw28imvbo7k1k4wa9drmfbd0
113115
113114
2025-06-21T20:55:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113115
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bansei Tokkō Heiwa Kinenkan ko musium hare to Minamisatsuma, e nder diiwaan Kagoshima. Udditaa e hitaande 1993, musium oo ina siftora 201 diwooje ummoriiɗe e nokku diwooje Bansei (万世飛行場) maayɓe e hare kamikaze e lebbi cakkitiiɗi wolde Pasifik siftorde sehilaaɓe makko maayɓe.
Ƴeew kadi Kamikaze Laana ndiwoowa Bansei Musium jam Chiran ngam piloteeɓe kamikaze Hayre gonnde e jam Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Wesleyan University]]|accessdate=14 December 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234052/http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.minamisatsuma.lg.jp/kanko/facility/|title=万世特攻平和祈念館|trans-title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Minamisatsuma, Kagoshima|Minamisatsuma City]]|accessdate=14 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pref.kagoshima.jp/suisui/pc/area/minamisatuma/18414/|title=万世特攻平和祈念館|trans-title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Kagoshima Prefecture]]|accessdate=14 December 2013}}</ref>
b3lq7z04pvxcldhn1zvcdy5c9d8osxn
113116
113115
2025-06-21T20:56:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113116
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bansei Tokkō Heiwa Kinenkan ko musium hare to Minamisatsuma, e nder diiwaan Kagoshima. Udditaa e hitaande 1993, musium oo ina siftora 201 diwooje ummoriiɗe e nokku diwooje Bansei (万世飛行場) maayɓe e hare kamikaze e lebbi cakkitiiɗi wolde Pasifik siftorde sehilaaɓe makko maayɓe.
Ƴeew kadi Kamikaze Laana ndiwoowa Bansei Musium jam Chiran ngam piloteeɓe kamikaze Hayre gonnde e jam Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Wesleyan University]]|accessdate=14 December 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234052/http://wgordon.web.wesleyan.edu/kamikaze/museums/bansei/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.minamisatsuma.lg.jp/kanko/facility/|title=万世特攻平和祈念館|trans-title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Minamisatsuma, Kagoshima|Minamisatsuma City]]|accessdate=14 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pref.kagoshima.jp/suisui/pc/area/minamisatuma/18414/|title=万世特攻平和祈念館|trans-title=Bansei Tokko Peace Museum|publisher=[[Kagoshima Prefecture]]|accessdate=14 December 2013}}</ref><ref>[http://www.kamikazeimages.net/museums/bansei/index.htm Bansei Tokko Peace Museum] Retrieved on 7 July 2016.</ref>
8tkm6g0f2ihza3vr37g4hdw833r422v
Bizen City Museum of Art
0
29511
113117
2025-06-21T21:17:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113117
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bizen wuro Bizen City of Art (備市市美術館 館, Bijutsukan Bijutsukan) ina jogori udditeede e Bizen, Okayama Prefecture, Japon e hitaande 2025. Nde fotnoo ko udditeede e lewru abriil kono jooni ko ɗum leeltinaa haa cagataagal lewru sulyee. Musiyum oo ina lomtoo, ina lomtoo nokku biyeteeɗo Bizen Pottery, e nokku gooto, udditirɗo ngam mahngo e lewru mee 2023. Kollitgol ngol maa teeŋtin seraaji, karallaagal, naalankaagal, arsitektuur, e diisnondiral, e bannge ɓurɗo aadaade Bizen.
Ƴeew kadi
Okayama Prefectural Musée de l’at
Bizen kiln ina ɓuuɓna
References
4hmazemenaej362h0havmyjtjgtf9x8
113118
113117
2025-06-21T21:20:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113118
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bizen wuro Bizen City of Art (備市市美術館 館, Bijutsukan Bijutsukan) ina jogori udditeede e Bizen, Okayama Prefecture, Japon e hitaande 2025. Nde fotnoo ko udditeede e lewru abriil kono jooni ko ɗum leeltinaa haa cagataagal lewru sulyee. Musiyum oo ina lomtoo, ina lomtoo nokku biyeteeɗo Bizen Pottery, e nokku gooto, udditirɗo ngam mahngo e lewru mee 2023. Kollitgol ngol maa teeŋtin seraaji, karallaagal, naalankaagal, arsitektuur, e diisnondiral, e bannge ɓurɗo aadaade Bizen.
Ƴeew kadi Okayama Prefectural Musée de l’at Bizen kiln ina ɓuuɓna References.<ref name="museum" /> The museum supersedes and replaces the former Bizen Pottery Museum, on the same site, which closed for reconstruction in May 2023.
s2uk0hqej9e1v4pjeqsma7go9hsvb5l
113119
113118
2025-06-21T21:35:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113119
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bizen wuro Bizen City of Art (備市市美術館 館, Bijutsukan Bijutsukan) ina jogori udditeede e Bizen, Okayama Prefecture, Japon e hitaande 2025. Nde fotnoo ko udditeede e lewru abriil kono jooni ko ɗum leeltinaa haa cagataagal lewru sulyee. Musiyum oo ina lomtoo, ina lomtoo nokku biyeteeɗo Bizen Pottery, e nokku gooto, udditirɗo ngam mahngo e lewru mee 2023. Kollitgol ngol maa teeŋtin seraaji, karallaagal, naalankaagal, arsitektuur, e diisnondiral, e bannge ɓurɗo aadaade Bizen.
Ƴeew kadi Okayama Prefectural Musée de l’at Bizen kiln ina ɓuuɓna References.<ref name="museum" /> 2025<ref name="museum2">{{cite web|url=https://bizen-moa.jp|script-title=ja:備前市美術館|title=Bizen City Museum of Art|language=ja|publisher=Bizen City Museum of Art|access-date=11 February 2025}}</ref> museum supersedes and replaces the former Bizen Pottery Museum, on the same site, which closed for reconstruction in May 2023.
52m4c7rir5f9hxfzxfnolcedb8d4xg4
113120
113119
2025-06-21T21:37:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113120
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Bizen wuro Bizen City of Art (備市市美術館 館, Bijutsukan Bijutsukan) ina jogori udditeede e Bizen, Okayama Prefecture, Japon e hitaande 2025. Nde fotnoo ko udditeede e lewru abriil kono jooni ko ɗum leeltinaa haa cagataagal lewru sulyee. Musiyum oo ina lomtoo, ina lomtoo nokku biyeteeɗo Bizen Pottery, e nokku gooto, udditirɗo ngam mahngo e lewru mee 2023. Kollitgol ngol maa teeŋtin seraaji, karallaagal, naalankaagal, arsitektuur, e diisnondiral, e bannge ɓurɗo aadaade Bizen.
Ƴeew kadi Okayama Prefectural Musée de l’at Bizen kiln ina ɓuuɓna References.<ref name="museum" /> 2025<ref name="museum2">{{cite web|url=https://bizen-moa.jp|script-title=ja:備前市美術館|title=Bizen City Museum of Art|language=ja|publisher=Bizen City Museum of Art|access-date=11 February 2025}}</ref> .<ref>{{cite web|url=https://www.city.bizen.okayama.jp/site/bzmuseum/23980.html|script-title=ja:備前焼ミュージアムが「備前市美術館」として生まれ変わります!|trans-title=Bizen Pottery Museum reborn as "Bizen City Museum of Art"!|language=ja|publisher=[[Bizen, Okayama|Bizen City]]|date=8 January 2025|access-date=20 February 2025}}</ref> supersedes and replaces the former Bizen Pottery Museum, on the same site, which closed for reconstruction in May 2023.
07oh7ije3237rqxghfl7qz6n9eocq2u
Brother Museum
0
29512
113121
2025-06-21T21:41:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113121
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum banndiraaɓe ko musium gollordu tawaandu e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon. Ko fedde wiyeteende Brother Industries woni gollorde nde.
Samere
Masiŋ yeeyoowo lowre ”TAKERU”
Nde udditaa ko e lewru marse 2005 e innde "Brother Communication Space" nde wayli innde mayre nde wonti innde jooni ndee e lewru Yarkomaa 2018.
Musiyum oo feccii ko e "Zone Produit", ko kañum naatnata geɗe kese e njulaagu Brother Industries ; "Zone Histoire", holliroowo masiŋ njuɓɓudi, masiŋaaji binndi, kaɓirɗe birooji ko wayi no faksimiil e binndi, e kaɓirɗe humpito e jokkondiral ɗe Brother Industries meeɗiino feewnude ; e "Zone de machines de couture", kolliroowo masiŋaaji cowɗi mooftaaɗi e winndere ndee kala. Ina heen kadi "Reference Room" ina waɗi binndanɗe daartol e defte jowitiiɗe e Brother Industries, e saal baawɗo hoɗde 80 neɗɗo.
Tuugnorgal
m9i831nj9uspvr5oechdh2d0fqwohjo
113122
113121
2025-06-21T21:43:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113122
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum banndiraaɓe ko musium gollordu tawaandu e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon. Ko fedde wiyeteende Brother Industries woni gollorde nde.
Samere
Masiŋ yeeyoowo lowre ”TAKERU”
Nde udditaa ko e lewru marse 2005 e innde "Brother Communication Space" nde wayli innde mayre nde wonti innde jooni ndee e lewru Yarkomaa 2018.
Musiyum oo feccii ko e "Zone Produit", ko kañum naatnata geɗe kese e njulaagu Brother Industries ; "Zone Histoire", holliroowo masiŋ njuɓɓudi, masiŋaaji binndi, kaɓirɗe birooji ko wayi no faksimiil e binndi, e kaɓirɗe humpito e jokkondiral ɗe Brother Industries meeɗiino feewnude ; e "Zone de machines de couture", kolliroowo masiŋaaji cowɗi mooftaaɗi e winndere ndee kala. Ina heen kadi "Reference Room" ina waɗi binndanɗe daartol e defte jowitiiɗe e Brother Industries, e saal baawɗo hoɗde 80 neɗɗo.
== Tuugnorgal"<ref>{{Cite web|url=http://www.robotics-handbook.net/museum/bcs/index.htm|title=ブラザーコミュニケーションスペース|publisher=ロボ工ネット|date=2015-06-13|accessdate=2021-06-03}}</ref> ==
p7mxtivg2jifnlwh7zirtone0llgepo
113123
113122
2025-06-21T21:44:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113123
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum banndiraaɓe ko musium gollordu tawaandu e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon. Ko fedde wiyeteende Brother Industries woni gollorde nde.
Samere
Masiŋ yeeyoowo lowre ”TAKERU”
Nde udditaa ko e lewru marse 2005 e innde "Brother Communication Space" nde wayli innde mayre nde wonti innde jooni ndee e lewru Yarkomaa 2018.
Musiyum oo feccii ko e "Zone Produit", ko kañum naatnata geɗe kese e njulaagu Brother Industries ; "Zone Histoire", holliroowo masiŋ njuɓɓudi, masiŋaaji binndi, kaɓirɗe birooji ko wayi no faksimiil e binndi, e kaɓirɗe humpito e jokkondiral ɗe Brother Industries meeɗiino feewnude ; e "Zone de machines de couture", kolliroowo masiŋaaji cowɗi mooftaaɗi e winndere ndee kala. Ina heen kadi "Reference Room" ina waɗi binndanɗe daartol e defte jowitiiɗe e Brother Industries, e saal baawɗo hoɗde 80 neɗɗo.
== Tuugnorgal"<ref>{{Cite web|url=http://www.robotics-handbook.net/museum/bcs/index.htm|title=ブラザーコミュニケーションスペース|publisher=ロボ工ネット|date=2015-06-13|accessdate=2021-06-03}}</ref> <ref>{{Cite news|url=https://www.bcnretail.com/news/detail/20180122_47839.html|title=【速報】「コミュニケーションスペース」から「ミュージアム」へ、ブラザーが展示館の名称変更|publisher=BCN +R|date=2018-01-22|accessdate=2021-06-03}}</ref> ==
7d2ejl18nqezfn86tb5ynj5w897w21e
113124
113123
2025-06-21T21:46:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113124
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum banndiraaɓe ko musium gollordu tawaandu e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon. Ko fedde wiyeteende Brother Industries woni gollorde nde.
Samere
Masiŋ yeeyoowo lowre ”TAKERU”
Nde udditaa ko e lewru marse 2005 e innde "Brother Communication Space" nde wayli innde mayre nde wonti innde jooni ndee e lewru Yarkomaa 2018.
Musiyum oo feccii ko e "Zone Produit", ko kañum naatnata geɗe kese e njulaagu Brother Industries ; "Zone Histoire", holliroowo masiŋ njuɓɓudi, masiŋaaji binndi, kaɓirɗe birooji ko wayi no faksimiil e binndi, e kaɓirɗe humpito e jokkondiral ɗe Brother Industries meeɗiino feewnude ; e "Zone de machines de couture", kolliroowo masiŋaaji cowɗi mooftaaɗi e winndere ndee kala. Ina heen kadi "Reference Room" ina waɗi binndanɗe daartol e defte jowitiiɗe e Brother Industries, e saal baawɗo hoɗde 80 neɗɗo.
== Tuugnorgal"<ref>{{Cite web|url=http://www.robotics-handbook.net/museum/bcs/index.htm|title=ブラザーコミュニケーションスペース|publisher=ロボ工ネット|date=2015-06-13|accessdate=2021-06-03}}</ref> <ref>{{Cite news|url=https://www.bcnretail.com/news/detail/20180122_47839.html|title=【速報】「コミュニケーションスペース」から「ミュージアム」へ、ブラザーが展示館の名称変更|publisher=BCN +R|date=2018-01-22|accessdate=2021-06-03}}</ref>.<ref name="floor">{{Cite web|url=https://global.brother/ja/corporate/museum/floor|title=フロアガイド|publisher=Brother Museum|accessdate=2021-06-03}}</ref> ==
agyzpcn2wk65f4q9v6fqpwd4rtrmsxt
113125
113124
2025-06-21T21:47:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113125
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum banndiraaɓe ko musium gollordu tawaandu e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon. Ko fedde wiyeteende Brother Industries woni gollorde nde.
Samere
Masiŋ yeeyoowo lowre ”TAKERU”
Nde udditaa ko e lewru marse 2005 e innde "Brother Communication Space" nde wayli innde mayre nde wonti innde jooni ndee e lewru Yarkomaa 2018.
Musiyum oo feccii ko e "Zone Produit", ko kañum naatnata geɗe kese e njulaagu Brother Industries ; "Zone Histoire", holliroowo masiŋ njuɓɓudi, masiŋaaji binndi, kaɓirɗe birooji ko wayi no faksimiil e binndi, e kaɓirɗe humpito e jokkondiral ɗe Brother Industries meeɗiino feewnude ; e "Zone de machines de couture", kolliroowo masiŋaaji cowɗi mooftaaɗi e winndere ndee kala. Ina heen kadi "Reference Room" ina waɗi binndanɗe daartol e defte jowitiiɗe e Brother Industries, e saal baawɗo hoɗde 80 neɗɗo.
== Tuugnorgal"<ref>{{Cite web|url=http://www.robotics-handbook.net/museum/bcs/index.htm|title=ブラザーコミュニケーションスペース|publisher=ロボ工ネット|date=2015-06-13|accessdate=2021-06-03}}</ref> <ref>{{Cite news|url=https://www.bcnretail.com/news/detail/20180122_47839.html|title=【速報】「コミュニケーションスペース」から「ミュージアム」へ、ブラザーが展示館の名称変更|publisher=BCN +R|date=2018-01-22|accessdate=2021-06-03}}</ref>.<ref name="floor">{{Cite web|url=https://global.brother/ja/corporate/museum/floor|title=フロアガイド|publisher=Brother Museum|accessdate=2021-06-03}}</ref>.<ref name="floor2" /> ==
4x9com0oseq45a7v92pkmcnx671y5qr
Buaisō
0
29513
113126
2025-06-21T21:49:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113126
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Buaisō (武相荘) ko galle birooji Japonnaajo biyeteeɗo Jirō Shirasu e debbo mum Masako Shirasu caggal wolde, woni galle Machida, Tokiyoo, to bannge worgo wuro Tokiyoo. Innde ndee ummorii ko e kawral kanji wonande diiwanuuji ɓooyɗi ɗii, hono Musashi e Sagami, sibu nokku mum ina ɓadii keeri hakkunde diiwanuuji ɗiɗi ɗii.
Galle oo ko galle ndema gaadanteejo, woni ko e nokkuuji laddeeji e oon sahaa, e nder diiwaan Minamitama, to Tokiyoo. Ko galle Shirasu heɓi nde e lewru oktoobar 1942 tawi Jirō Shirasu ina jokki e wonde njulaagu golloowo e sosiyetee Nichirei mo adii ɗum. Teskaade wonde hoɗorde makko to Shinjuku e nder wuro Tokiyoo ina waawi bonnude sabu ngonka wolde ɓeydotoonde bonde e wolde adunaare ɗiɗmere e ngam daɗndude ŋakkeende nguura potnde waɗeede. Yiyngo makko yeeso ngoo waɗii faayiida nde galle makko to Shinjuku yani e bommbooji baɗnooɗi to Tokiyoo e hitaande 1945. E jamaanu caggal wolde, o jokki huutoraade galle oo, omo golloda e gardiiɗo jaagorɗe leydi Japon, hono Shigeru Yoshida, e nder kaaldigal e laamuuji Amerik.
Jirō Shirasu maayi ko e hitaande 1985, debbo mum maayi ko e hitaande 1998. Galle oo ko wuro Machida reeni ɗum ngam siftorde jom suudu oo, ina reeni ɗum no waynoo nde ɓe nguurnoo toon ndee, geɗe ina ceerti fawaade e yontaaji.
Galle oo ko galle leɗɗe mahaaɗo e mbaadi aadaaji, ina waɗi ɓuuɓri huɗo, ina taarnaa e gesaaji Japon.
Tuugnorgal
nsy5ik9w4nl0ayi4zv2gone891sy0zd
113127
113126
2025-06-21T21:52:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113127
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Buaisō (武相荘) ko galle birooji Japonnaajo biyeteeɗo Jirō Shirasu e debbo mum Masako Shirasu caggal wolde, woni galle Machida, Tokiyoo, to bannge worgo wuro Tokiyoo. Innde ndee ummorii ko e kawral kanji wonande diiwanuuji ɓooyɗi ɗii, hono Musashi e Sagami, sibu nokku mum ina ɓadii keeri hakkunde diiwanuuji ɗiɗi ɗii.
Galle oo ko galle ndema gaadanteejo, woni ko e nokkuuji laddeeji e oon sahaa, e nder diiwaan Minamitama, to Tokiyoo. Ko galle Shirasu heɓi nde e lewru oktoobar 1942 tawi Jirō Shirasu ina jokki e wonde njulaagu golloowo e sosiyetee Nichirei mo adii ɗum. Teskaade wonde hoɗorde makko to Shinjuku e nder wuro Tokiyoo ina waawi bonnude sabu ngonka wolde ɓeydotoonde bonde e wolde adunaare ɗiɗmere e ngam daɗndude ŋakkeende nguura potnde waɗeede. Yiyngo makko yeeso ngoo waɗii faayiida nde galle makko to Shinjuku yani e bommbooji baɗnooɗi to Tokiyoo e hitaande 1945. E jamaanu caggal wolde, o jokki huutoraade galle oo, omo golloda e gardiiɗo jaagorɗe leydi Japon, hono Shigeru Yoshida, e nder kaaldigal e laamuuji Amerik.
Jirō Shirasu maayi ko e hitaande 1985, debbo mum maayi ko e hitaande 1998. Galle oo ko wuro Machida reeni ɗum ngam siftorde jom suudu oo, ina reeni ɗum no waynoo nde ɓe nguurnoo toon ndee, geɗe ina ceerti fawaade e yontaaji.
Galle oo ko galle leɗɗe mahaaɗo e mbaadi aadaaji, ina waɗi ɓuuɓri huɗo, ina taarnaa e gesaaji Japon.
== Tuugnorgal<ref>{{Cite web|url=http://www.japantimes.co.jp/life/2014/03/01/people/masako-shirasu-woman-of-the-world/#.VcEsCOtn9DI|title=Masako Shirasu: Woman of the world|date=March 2014}}</ref> ==
8mivob2niwsj14zqr7qkcs42xjdfajr
Chatan Museum
0
29514
113128
2025-06-21T21:55:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113128
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Chatan (北谷町立博物館, Chatan Chōritsu Hakubutsukan) udditaama to Chatan, diiwaan Okinawa, Japon, e hitaande 2024. Ko sara nokku Ireibaru, musium oo ina hollita geɗe ummoraade e nokku arkewolosi haa e daartol wuro ngo, geɗe goɗɗe jowitiiɗe e daartol wuro ngoo leñol.
Ƴeew kadi
Laamu Chatan
Tuugnorgal
pokqimk4pje4ii9vpg3gwlw2lv20lal
113129
113128
2025-06-21T21:58:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113129
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Chatan (北谷町立博物館, Chatan Chōritsu Hakubutsukan) udditaama to Chatan, diiwaan Okinawa, Japon, e hitaande 2024. Ko sara nokku Ireibaru, musium oo ina hollita geɗe ummoraade e nokku arkewolosi haa e daartol wuro ngo, geɗe goɗɗe jowitiiɗe e daartol wuro ngoo leñol.
Ƴeew kadi Laamu Chatan Tuugnorgal.<ref name="about" />
17jepbi1aut4r2gwaazv92de48hvxos
113130
113129
2025-06-21T21:59:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113130
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum Chatan (北谷町立博物館, Chatan Chōritsu Hakubutsukan) udditaama to Chatan, diiwaan Okinawa, Japon, e hitaande 2024. Ko sara nokku Ireibaru, musium oo ina hollita geɗe ummoraade e nokku arkewolosi haa e daartol wuro ngo, geɗe goɗɗe jowitiiɗe e daartol wuro ngoo leñol.
Ƴeew kadi Laamu Chatan Tuugnorgal.<ref name="about" />.<ref name="about2" /><ref>{{cite web|url=https://www3.nhk.or.jp/lnews/okinawa/20241119/5090030024.html|script-title=ja:北谷町立博物館20日開館 アメリカ軍基地に眠る文化財とは|trans-title=Chatan Museum opens on the 20th: cultural assets buried on the US military base|language=ja|publisher=[[NHK]]|date=19 November 2024|access-date=5 February 2025}}</ref>
mz694jpqvi0xukc9xfajb66q7u4j7n2
Chiba Prefectural Museum of Art
0
29515
113131
2025-06-21T22:01:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113131
wikitext
text/x-wiki
Koolol ngol udditaa to Chiba, to leydi Japon e hitaande 1974. Ko ɓuri teeŋtude e koolol ngol ko golle naalankooɓe nokku oo e naalankooɓe jokkondirɓe e Chiba, ina heen pente Asainio Corūt e An Fontaneesi.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Naalankaagal Prefektuur Chiba.
Kawamura Siftorde DIC Musiyum Naalankaagal
Musiyum ngenndiijo daartol Japon
Doggol nokkuuji daartol Japon (Chiba)
Tuugnorgal
sowlaevmps9wopdjg58pv9uz396un28
113132
113131
2025-06-21T22:05:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113132
wikitext
text/x-wiki
Koolol ngol udditaa to Chiba, to leydi Japon e hitaande 1974. Ko ɓuri teeŋtude e koolol ngol ko golle naalankooɓe nokku oo e naalankooɓe jokkondirɓe e Chiba, ina heen pente Asainio Corūt e An Fontaneesi.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e Muuseum Naalankaagal Prefektuur Chiba. Kawamura Siftorde DIC Musiyum Naalankaagal Musiyum ngenndiijo daartol Japon Doggol nokkuuji daartol Japon (Chiba) Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=http://www2.chiba-muse.or.jp/www/ART/contents/1517431328433/index.html|script-title=ja:洋画|trans-title=Western and Western-Style Paintings|language=Japanese|publisher=Chiba Prefectural Museum of Art|accessdate=6 August 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.pref.chiba.lg.jp/kyouiku/bunkazai/museum/touroku/touroku.html|script-title=ja:千葉県内の登録博物館|trans-title=Accredited Museums in Chiba Prefecture|language=Japanese|publisher=[[Chiba Prefecture]]|accessdate=6 August 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.city.chiba.jp/ichioshi/bunka/gejutsu/index.html|script-title=ja:文化芸術・博物館|trans-title=Art, Culture, and Museums|language=Japanese|publisher=[[Chiba, Chiba|Chiba City]]|accessdate=6 August 2020}}</ref>
pmnas2fns5w2ap5pk0olfm8zwxch3bb
Chitose Aquarium
0
29516
113133
2025-06-21T22:08:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113133
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa.
E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.
t4f2san0x2azvdbuhxsl13h1v3ef2k3
113134
113133
2025-06-21T22:12:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113134
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.
Galle
== Tuugnorgal ==
937aselspv0ble8p1jvsi75d96esnql
113135
113134
2025-06-21T22:14:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113135
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
a64q4xxb0xg7wfe8xhfk7damt5k7w9m
113136
113135
2025-06-21T22:16:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113136
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
a4d4x9kqjqr71czs0dswa6agmkeknct
113137
113136
2025-06-21T22:17:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113137
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
rlsjmlw0vg29xru56kcm17fjodo8h2c
113138
113137
2025-06-21T22:18:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113138
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
3ea7bkr9hquielezt8aezb4qif0jh24
113139
113138
2025-06-21T22:20:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113139
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />
Galle
== Tuugnorgal ==
jcbv3co8rdieln6t3zdlgymu64481af
113140
113139
2025-06-21T22:21:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113140
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aquarium Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />.<ref name="歴史2" />
Galle
== Tuugnorgal ==
k0012h385jiu0ev8evpnktawa4hbl4z
113141
113140
2025-06-21T22:22:28Z
Adamu mc
10501
113141
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aquarium''' Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />.<ref name="歴史2" />
Galle
== Tuugnorgal ==
9k6mnpuvjg1znoyul0ls2yph21thcfn
113142
113141
2025-06-21T22:22:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113142
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aquarium''' Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />.<ref name="歴史2" />.<ref name="インディアン水車">{{Cite web|url=http://www.welcome-to-chitose.jp/category/detail.php?item=15|title=インディアン水車|work=北海道千歳市公式ホームページ}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
4qgyih1ucf2bg9hcqf9u5clwu9klk9q
113147
113142
2025-06-21T22:24:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113147
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aquarium''' Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />.<ref name="歴史2" />.<ref name="インディアン水車">{{Cite web|url=http://www.welcome-to-chitose.jp/category/detail.php?item=15|title=インディアン水車|work=北海道千歳市公式ホームページ}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://salmon.fra.affrc.go.jp/zousyoku/enkaku.htm|title=ふ化放流事業の歴史|publisher=[[水産総合研究センター]] [[北海道区水産研究所]]}}</ref> In 1994, the Aquarium was opened and a new salmon wheel was installed near the facility.<ref name="サーモンパーク千歳">{{Cite web|url=http://pucchi.net/hokkaido/spot_center1/michinoeki_salmonpark_chitose.php|title=道の駅サーモンパーク千歳|date=14 March 2008|work=[[北海道ファンマガジン]]}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
2k5kxag22yy9fw0k6ep5q2djty8xkpi
113149
113147
2025-06-21T22:25:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113149
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aquarium''' Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />.<ref name="歴史2" />.<ref name="インディアン水車">{{Cite web|url=http://www.welcome-to-chitose.jp/category/detail.php?item=15|title=インディアン水車|work=北海道千歳市公式ホームページ}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://salmon.fra.affrc.go.jp/zousyoku/enkaku.htm|title=ふ化放流事業の歴史|publisher=[[水産総合研究センター]] [[北海道区水産研究所]]}}</ref> In 1994, the Aquarium was opened and a new salmon wheel was installed near the facility.<ref name="サーモンパーク千歳">{{Cite web|url=http://pucchi.net/hokkaido/spot_center1/michinoeki_salmonpark_chitose.php|title=道の駅サーモンパーク千歳|date=14 March 2008|work=[[北海道ファンマガジン]]}}</ref><ref name="歴史3">{{Cite web|url=https://chitose-aq.jp/info/about.html|title=About 千歳水族館について|date=11 June 2015}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
8t98v1tzxafxtxfbxa7bpdipswrtdgv
113153
113149
2025-06-21T22:27:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113153
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Aquarium''' Kitose walla wuro Salmon Aquarium Chitose (サケのふるさと 千歳水族館, Sake no furusato Kitose Suizokukan) ko aquarium jamaa tawaaɗo e wuro Chitose, Hokkaido, Japon. Aquarium oo ko liɗɗi ndiyam laaɓɗam, Wiɗtooji e salmon e sturgeon. Ko ɗum tergal e Fedde Japonnaare ngam Zoo e Aquariums (JAZA), aquarium oo ina jaɓaa wonde nokku potɗo e Muuseum e dow sariya Muuseum ummoraade e Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal.
Tariya
Duɗal salmon ina lummboo e suudu ƴeewndo les ndiyam.
Tank mawɗo oo ina jogii 300 000 liiteer (79 000 gal) ndiyam, ko kañum woni tank ɓurɗo mawnude e liɗɗi ndiyam laaɓɗam to Japon nde udditaa. E hitaande 1979, "Miijo teskinngo Salmon Park" sosaa, Fooyre Jaŋde Sukaaɓe Chitose sosaa.
E hitaande 1991, suudu ƴeewndo les ndiyam maayo Chitose timminaama. Ndeeɗoo feere noon ko ngam ƴeewde e janngude nder maayo Chitose, ɗo pelle salmon ladde mbaawi yiyteede ina njillondiri e sahaa njibinagol.
1994, nokku ina wiyee Chitose Salmon Home udditaa.E hitaande 1995, ministeer jaŋde, pinal, dingiral, ganndal e karallaagal jaɓi wonde musiiba oo ko nokku nannduɗo e musiiba.
taƴre salmon
taƴe salmon ina tawee e maayo Chitose sara nokku oo, ina mbaɗee ngam nanngude liɗɗi jibinannde ngam huutoraade e eɓɓaaɗe saaktude liɗɗi e trout. Ko kañum tan woni e sifaa mum e nder Hokkaido, dogata tan ko e doole ndiyam tawa alaa kuuraa, tee ina sosee tuggi cagataagal lewru ut haa puɗal lewru desaambar ngam nanngude salmon eggotooɗo dow.
E hitaande 1888, nde njulaagu salmon e trout fuɗɗii soseede e dow taƴre salmon Chitose Rive ko adii fof ko e saraaji ɗii, e nde ƴellitaare wuro ngoo yahri yeeso caggal wolde ndee, keewal njilluuji e nder park oo ɓeydii. E hitaande 1994, Aquarium udditaa, werlaa salmon keso waɗtaa sara nokku oo.
E hitaande 2012, Fooyre Ɓamtaare Jaŋde Sukaaɓe Chitose jaɓaama wonde fedde toppitiinde nafoore renndo.
E hitaande 2015, caggal nde udditaa ngam mahngo, nde udditaa e sahaa gooto e nokku gonɗo e saraaji laawol.<ref>{{Cite web|url=https://edu.chitose-aq.jp/wp-content/uploads/2021/04/R1jigyouhoukoku.pdf|title=事業報告書及び決算報告書|work=公益財団法人千歳青少年教育財団}}</ref><ref name="jaza_aqua_list">{{cite web|url=http://www.jazga.or.jp/english/june.2007.list%20of%20aquariums.pdf|title=List of Aquariums|work=jazga.or.jp|publisher=Japanese Association of Zoos and Aquariums|access-date=12 June 2010}}{{dead link|date=September 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>,<ref name=":JAZA">{{Cite web|url=https://www.jaza.jp/about-jaza/structure/list-aquarium|title=正会員名簿【水族館】|author=JAZA|language=ja|accessdate=2024-02-27}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://museum.bunka.go.jp/guide/|title=法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設|date=27 February 2024|publisher=文化庁}}</ref>.<ref name="歴史" />.<ref name="歴史2" />.<ref name="インディアン水車">{{Cite web|url=http://www.welcome-to-chitose.jp/category/detail.php?item=15|title=インディアン水車|work=北海道千歳市公式ホームページ}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://salmon.fra.affrc.go.jp/zousyoku/enkaku.htm|title=ふ化放流事業の歴史|publisher=[[水産総合研究センター]] [[北海道区水産研究所]]}}</ref> In 1994, the Aquarium was opened and a new salmon wheel was installed near the facility.<ref name="サーモンパーク千歳">{{Cite web|url=http://pucchi.net/hokkaido/spot_center1/michinoeki_salmonpark_chitose.php|title=道の駅サーモンパーク千歳|date=14 March 2008|work=[[北海道ファンマガジン]]}}</ref><ref name="歴史3">{{Cite web|url=https://chitose-aq.jp/info/about.html|title=About 千歳水族館について|date=11 June 2015}}</ref>.<ref name="歴史4" /><ref name="リニューアル">{{cite news|url=http://www.tomamin.co.jp/20150728274|title=歓声響く サケのふるさと千歳水族館が開館|date=25 July 2015|newspaper=[[苫小牧民報]]|publisher=苫小牧民報社}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.tomamin.co.jp/20150828819|title=道の駅サーモンパーク千歳・サケのふるさと千歳水族館グランドオープン|date=8 August 2015|newspaper=苫小牧民報|publisher=苫小牧民報社}}</ref>
Galle
== Tuugnorgal ==
leu8sshfyn8x58c0ahoq9lpr9kjqh4h
Currency Museum of the Bank of Japan
0
29517
113192
2025-06-22T08:55:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113192
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kaalis Banke Japon (貨幣博物館, Kahei-hakubutsukan), anndiraango e dow laawol ko musiyum kaalis, Duɗal ganndal kaalis e faggudu, Banke Japon (日本銀詌訍荍研究詌鲍螀Nihonginkō-kin'yū-kenkyūjo-kahei-hakubutsukan), ko suudu defte ko faati e kaalis Japon tawaaɗo e yeeso galle Banke Japon to Chūō, Tokiyoo.
Musiyum oo udditaa ko e lewru noowammbar 1985. E hitaande 2010, waɗii koolol kaalis ummoraade e jamaanu Edo (1603–1867) e jamaanu Meiji (1868–1912).
Galle
Wadōkaichin mbuuɗu ummoraade e Japon e teeminannde 8ɓiire
Wadōkaichin mbuuɗu ummoraade e Japon e teeminannde 8ɓiire
Philoxenus mbuuɗu Indo-Gerek e nder tolno kareeli Inndo
Philoxenus mbuuɗu Indo-Gerek e nder tolno kareeli Inndo
Antialsida ɓoorniiɗo kausia
Antialsida ɓoorniiɗo kausia
Ƴeew kadi
icon Portal kaalis
Portal numismatik
Kaalis leydi Japon
Doggol musiumuuji to Tokiyoo
Tuugnorgal
7wc6sxox1dz09yhpbgjjey3aou4nvuk
113193
113192
2025-06-22T09:00:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113193
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kaalis Banke Japon (貨幣博物館, Kahei-hakubutsukan), anndiraango e dow laawol ko musiyum kaalis, Duɗal ganndal kaalis e faggudu, Banke Japon (日本銀詌訍荍研究詌鲍螀Nihonginkō-kin'yū-kenkyūjo-kahei-hakubutsukan), ko suudu defte ko faati e kaalis Japon tawaaɗo e yeeso galle Banke Japon to Chūō, Tokiyoo.
Musiyum oo udditaa ko e lewru noowammbar 1985. E hitaande 2010, waɗii koolol kaalis ummoraade e jamaanu Edo (1603–1867) e jamaanu Meiji (1868–1912).
Galle Wadōkaichin mbuuɗu ummoraade e Japon e teeminannde 8ɓiire Wadōkaichin mbuuɗu ummoraade e Japon e teeminannde 8ɓiire
Philoxenus mbuuɗu Indo-Gerek e nder tolno kareeli Inndo Philoxenus mbuuɗu Indo-Gerek e nder tolno kareeli Inndo
Antialsida ɓoorniiɗo kausia Antialsida ɓoorniiɗo kausia Ƴeew kadi icon Portal kaalis Portal numismatik Kaalis leydi Japon Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.In 2010, there was an exhibition of wallets from the Edo Period (1603–1867) and Meiji Era (1868–1912).<ref name="japantimes" />
r01gxwlp4d1tvir43ee8lnf0cin1d6p
113194
113193
2025-06-22T09:02:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113194
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kaalis Banke Japon (貨幣博物館, Kahei-hakubutsukan), anndiraango e dow laawol ko musiyum kaalis, Duɗal ganndal kaalis e faggudu, Banke Japon (日本銀詌訍荍研究詌鲍螀Nihonginkō-kin'yū-kenkyūjo-kahei-hakubutsukan), ko suudu defte ko faati e kaalis Japon tawaaɗo e yeeso galle Banke Japon to Chūō, Tokiyoo.
Musiyum oo udditaa ko e lewru noowammbar 1985. E hitaande 2010, waɗii koolol kaalis ummoraade e jamaanu Edo (1603–1867) e jamaanu Meiji (1868–1912).
Galle Wadōkaichin mbuuɗu ummoraade e Japon e teeminannde 8ɓiire Wadōkaichin mbuuɗu ummoraade e Japon e teeminannde 8ɓiire
Philoxenus mbuuɗu Indo-Gerek e nder tolno kareeli Inndo Philoxenus mbuuɗu Indo-Gerek e nder tolno kareeli Inndo
Antialsida ɓoorniiɗo kausia Antialsida ɓoorniiɗo kausia Ƴeew kadi icon Portal kaalis Portal numismatik Kaalis leydi Japon Doggol musiumuuji to Tokiyoo Tuugnorgal.In 2010, there was an exhibition of wallets from the Edo Period (1603–1867) and Meiji Era (1868–1912).<ref name="japantimes" />.<nowiki><ref name="japantimes"></nowiki>
8bigad1ywpslhqnsncawo4gr1zy56zk
Chōkokan
0
29518
113195
2025-06-22T09:04:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113195
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sosi ɗum ko Nabeshima Naomitsu (鍋島直映), ɓiy Nabeshima Naohiro mo leñol Nabeshima, daimyō cakkitiiɗo e nder diiwaan Saga, e nder diiwaan Saga, to Japon, e hitaande 1927 golle naalankaagal jowitiiɗe e Domen Saga e galle Nabeshima. Musium oo udditaa e hitaande 1945 kono ko Fooyre Ɓamtaare Nabeshima Hōkokai (鍋島報效会) udditi ɗum e hitaande 1998. Suudu musium nduu e hoore mum ko jeyi pinal winnditiiɗo gila 1927. Ko mooftirgel ngel ina waɗi scoisurere ɓurɗo ɓooyde e nder leydi ndii, hono Sa.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Chōkokan.
Doggol ngalu ngenndi Japon (binndi: defte Japon)
Doggol jeyiiji pinal Japon - nate (Saga)
Musiyum prefektuur Saga
Tuugnorgal
how6ma2oits7yenio0ck7vu761rn5i7
113196
113195
2025-06-22T09:07:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113196
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sosi ɗum ko Nabeshima Naomitsu (鍋島直映), ɓiy Nabeshima Naohiro mo leñol Nabeshima, daimyō cakkitiiɗo e nder diiwaan Saga, e nder diiwaan Saga, to Japon, e hitaande 1927 golle naalankaagal jowitiiɗe e Domen Saga e galle Nabeshima. Musium oo udditaa e hitaande 1945 kono ko Fooyre Ɓamtaare Nabeshima Hōkokai (鍋島報效会) udditi ɗum e hitaande 1998. Suudu musium nduu e hoore mum ko jeyi pinal winnditiiɗo gila 1927. Ko mooftirgel ngel ina waɗi scoisurere ɓurɗo ɓooyde e nder leydi ndii, hono Sa.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Chōkokan. Doggol ngalu ngenndi Japon (binndi: defte Japon) Doggol jeyiiji pinal Japon - nate (Saga) Musiyum prefektuur Saga Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/598|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref>
oyhsmw3b58ap9izp036iazmhvub4m29
113197
113196
2025-06-22T09:09:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113197
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sosi ɗum ko Nabeshima Naomitsu (鍋島直映), ɓiy Nabeshima Naohiro mo leñol Nabeshima, daimyō cakkitiiɗo e nder diiwaan Saga, e nder diiwaan Saga, to Japon, e hitaande 1927 golle naalankaagal jowitiiɗe e Domen Saga e galle Nabeshima. Musium oo udditaa e hitaande 1945 kono ko Fooyre Ɓamtaare Nabeshima Hōkokai (鍋島報效会) udditi ɗum e hitaande 1998. Suudu musium nduu e hoore mum ko jeyi pinal winnditiiɗo gila 1927. Ko mooftirgel ngel ina waɗi scoisurere ɓurɗo ɓooyde e nder leydi ndii, hono Sa.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Chōkokan. Doggol ngalu ngenndi Japon (binndi: defte Japon) Doggol jeyiiji pinal Japon - nate (Saga) Musiyum prefektuur Saga Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/598|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.city.saga.lg.jp/main/859.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Saga, Saga|Saga City]]|date=14 August 2013|accessdate=24 June 2019}}</ref>
7s1tofonxiwmev6gtrrrxdl4m5v48sg
113198
113197
2025-06-22T09:10:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113198
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sosi ɗum ko Nabeshima Naomitsu (鍋島直映), ɓiy Nabeshima Naohiro mo leñol Nabeshima, daimyō cakkitiiɗo e nder diiwaan Saga, e nder diiwaan Saga, to Japon, e hitaande 1927 golle naalankaagal jowitiiɗe e Domen Saga e galle Nabeshima. Musium oo udditaa e hitaande 1945 kono ko Fooyre Ɓamtaare Nabeshima Hōkokai (鍋島報效会) udditi ɗum e hitaande 1998. Suudu musium nduu e hoore mum ko jeyi pinal winnditiiɗo gila 1927. Ko mooftirgel ngel ina waɗi scoisurere ɓurɗo ɓooyde e nder leydi ndii, hono Sa.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Chōkokan. Doggol ngalu ngenndi Japon (binndi: defte Japon) Doggol jeyiiji pinal Japon - nate (Saga) Musiyum prefektuur Saga Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/598|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.city.saga.lg.jp/main/859.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Saga, Saga|Saga City]]|date=14 August 2013|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nabeshima.or.jp/main/3.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=Nabeshima Hōkokai Foundation|accessdate=24 June 2019}}</ref>
n3c6dq1es1o28t2ihojm9rd1xnov1w7
113199
113198
2025-06-22T09:12:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113199
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sosi ɗum ko Nabeshima Naomitsu (鍋島直映), ɓiy Nabeshima Naohiro mo leñol Nabeshima, daimyō cakkitiiɗo e nder diiwaan Saga, e nder diiwaan Saga, to Japon, e hitaande 1927 golle naalankaagal jowitiiɗe e Domen Saga e galle Nabeshima. Musium oo udditaa e hitaande 1945 kono ko Fooyre Ɓamtaare Nabeshima Hōkokai (鍋島報效会) udditi ɗum e hitaande 1998. Suudu musium nduu e hoore mum ko jeyi pinal winnditiiɗo gila 1927. Ko mooftirgel ngel ina waɗi scoisurere ɓurɗo ɓooyde e nder leydi ndii, hono Sa.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Chōkokan. Doggol ngalu ngenndi Japon (binndi: defte Japon) Doggol jeyiiji pinal Japon - nate (Saga) Musiyum prefektuur Saga Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/598|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.city.saga.lg.jp/main/859.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Saga, Saga|Saga City]]|date=14 August 2013|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nabeshima.or.jp/main/3.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=Nabeshima Hōkokai Foundation|accessdate=24 June 2019}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/101/00000368|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref>
1txpsgjpj96safwozie8kce47lyni57
113200
113199
2025-06-22T09:13:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113200
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sosi ɗum ko Nabeshima Naomitsu (鍋島直映), ɓiy Nabeshima Naohiro mo leñol Nabeshima, daimyō cakkitiiɗo e nder diiwaan Saga, e nder diiwaan Saga, to Japon, e hitaande 1927 golle naalankaagal jowitiiɗe e Domen Saga e galle Nabeshima. Musium oo udditaa e hitaande 1945 kono ko Fooyre Ɓamtaare Nabeshima Hōkokai (鍋島報效会) udditi ɗum e hitaande 1998. Suudu musium nduu e hoore mum ko jeyi pinal winnditiiɗo gila 1927. Ko mooftirgel ngel ina waɗi scoisurere ɓurɗo ɓooyde e nder leydi ndii, hono Sa.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jokkondirɗe e Chōkokan. Doggol ngalu ngenndi Japon (binndi: defte Japon) Doggol jeyiiji pinal Japon - nate (Saga) Musiyum prefektuur Saga Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/598|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.city.saga.lg.jp/main/859.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Saga, Saga|Saga City]]|date=14 August 2013|accessdate=24 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nabeshima.or.jp/main/3.html|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=Nabeshima Hōkokai Foundation|accessdate=24 June 2019}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/101/00000368|script-title=ja:徴古館|trans-title=Chōkokan|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/659|script-title=ja:催馬楽譜|trans-title=Saibara Score|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs (Japan)|Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=24 June 2019}}</ref>
p3kt79b3fd45q1fq3x9l2qhibk7f9b5
Chōkaidō Museum
0
29519
113201
2025-06-22T09:18:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113201
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Koolol Chōkaidō (澄懐堂美術館, Chōkaidō Bijutsukan) udditaa to Yokkaichi, diiwaan Mie, Japon e hitaande 1994, udditaa kadi e nokku keso e nder wuro ngoo e hitaande 2017 to Qing.
Ƴeew kadi
Musiyum wuro Yokkaichi
Tuugnorgal
4xmltmau058v044dh7763sf6pxofhg3
113202
113201
2025-06-22T09:21:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113202
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Koolol Chōkaidō (澄懐堂美術館, Chōkaidō Bijutsukan) udditaa to Yokkaichi, diiwaan Mie, Japon e hitaande 1994, udditaa kadi e nokku keso e nder wuro ngoo e hitaande 2017 to Qing.
Ƴeew kadi Musiyum wuro Yokkaichi Tuugnorgal<ref name="date">{{cite web|url=https://chokaido.jp/hstory/|script-title=ja:澄懐堂美術館沿革|trans-title=History of Chōkaidō Museum|language=ja|publisher=Chōkaidō Museum|access-date=9 February 2025}}</ref>
b5labkfmfp2ajzohipkx18hf5000q7r
113203
113202
2025-06-22T09:22:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113203
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Koolol Chōkaidō (澄懐堂美術館, Chōkaidō Bijutsukan) udditaa to Yokkaichi, diiwaan Mie, Japon e hitaande 1994, udditaa kadi e nokku keso e nder wuro ngoo e hitaande 2017 to Qing.
Ƴeew kadi Musiyum wuro Yokkaichi Tuugnorgal<ref name="date">{{cite web|url=https://chokaido.jp/hstory/|script-title=ja:澄懐堂美術館沿革|trans-title=History of Chōkaidō Museum|language=ja|publisher=Chōkaidō Museum|access-date=9 February 2025}}</ref>.<ref name="date2" /> The collection, built up by {{ill|Yamamoto Teijirō|ja|山本悌二郎}}, focuses on Chinese [[Chinese calligraphy|calligraphy]] and [[Chinese painting|paintings]] from the [[Song dynasty|Song]] to the [[Qing dynasty|Qing]].<ref>{{cite web|url=https://chokaido.jp/aii-collection/|script-title=ja:コレクション|trans-title=Collection|language=ja|publisher=Chōkaidō Museum|access-date=9 February 2025}}</ref>
nlbsdtipt5rh8suez9di74hw4tphfe6
113204
113203
2025-06-22T09:23:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113204
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Koolol Chōkaidō (澄懐堂美術館, Chōkaidō Bijutsukan) udditaa to Yokkaichi, diiwaan Mie, Japon e hitaande 1994, udditaa kadi e nokku keso e nder wuro ngoo e hitaande 2017 to Qing.
Ƴeew kadi Musiyum wuro Yokkaichi Tuugnorgal<ref name="date">{{cite web|url=https://chokaido.jp/hstory/|script-title=ja:澄懐堂美術館沿革|trans-title=History of Chōkaidō Museum|language=ja|publisher=Chōkaidō Museum|access-date=9 February 2025}}</ref>.<ref name="date2" /> The collection, built up by {{ill|Yamamoto Teijirō|ja|山本悌二郎}}, focuses on Chinese [[Chinese calligraphy|calligraphy]] and [[Chinese painting|paintings]] from the [[Song dynasty|Song]] to the [[Qing dynasty|Qing]].<ref>{{cite web|url=https://chokaido.jp/aii-collection/|script-title=ja:コレクション|trans-title=Collection|language=ja|publisher=Chōkaidō Museum|access-date=9 February 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bunka.pref.mie.lg.jp/kennai/kennaiDetail?id=835764|script-title=ja:澄懐堂美術館|trans-title=Chōkaidō Museum|language=ja|publisher=[[Mie Prefecture]]|access-date=9 February 2025}}</ref>
b1jdtduo7v3jq0pnv63w1jk7tsrr1al
Chūrui Naumann Elephant Museum
0
29520
113205
2025-06-22T09:26:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113205
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Koolol kulle Chūrui Naumann (Chūrui Naumann) udditaa to Makubetsu, Hokkaidō, Japon e hitaande 1988 Makubetsu, ñalnde 26 sulyee 1969, e nder golle mahngo e laawol ngesa : suka mo ƴetti pecce gadane ɗee e piɗtaali mum ina wulla « ɗum ko dental elefant » (「これは象の歯だ」). E nder njulaagu tati caggal ɗuum, ko ina wona ƴiye capanɗe jeeɗiɗi e jeeɗiɗi njiytaa, tawi ko 70–80% e ƴiye ɗee fof. Miiseeji 22 to Japon e winndere ndee kala ina njogii hannde heddiiɓe e kuɗol peewniraangol ummoraade e njiylawuuji Chrui.
Ƴeew kadi
Musée de l'éléphant de lac Nojiri Naumann
Wumɓe ina ƴeewtoo kuɗol
Tuugnorgal
jnblsg89zz7p7tgfww4v4nk6jcevdrz
113206
113205
2025-06-22T09:28:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113206
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Koolol kulle Chūrui Naumann (Chūrui Naumann) udditaa to Makubetsu, Hokkaidō, Japon e hitaande 1988 Makubetsu, ñalnde 26 sulyee 1969, e nder golle mahngo e laawol ngesa : suka mo ƴetti pecce gadane ɗee e piɗtaali mum ina wulla « ɗum ko dental elefant » (「これは象の歯だ」). E nder njulaagu tati caggal ɗuum, ko ina wona ƴiye capanɗe jeeɗiɗi e jeeɗiɗi njiytaa, tawi ko 70–80% e ƴiye ɗee fof. Miiseeji 22 to Japon e winndere ndee kala ina njogii hannde heddiiɓe e kuɗol peewniraangol ummoraade e njiylawuuji Chrui.
Ƴeew kadi Musée de l'éléphant de lac Nojiri Naumann Wumɓe ina ƴeewtoo kuɗol Tuugnorgal.<ref name="tooth">{{cite web|url=https://www.town.makubetsu.lg.jp/kyouiku/matikadogallery/naumanzokinenkan/naumanzo.html|script-title=ja:忠類ナウマン象記念館|trans-title=The Churui Museum of Naumann's Elephant|publisher=[[Makubetsu, Hokkaido|Makubetsu Town]]|accessdate=7 September 2019}}</ref>
chbn8slt8d71bzlqoxa2t19gs6qcdt6
D. T. Suzuki Museum
0
29521
113207
2025-06-22T09:31:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113207
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon woni ɗo suudu defte D. T. Suzuki (鈴木大拙館, Suzuki Daisetsu Kan) udditaa to Kanazawa, e nder diiwaan Ishikawa, to leydi Japon e hitaande 2011 nokku miijotooɗo ina ndaara Jardiin Mirror Ndiyam.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e suudu defte D.T.Suzuki.
Naatgol e diine Budda Zen
Koolol daartol diiwaan Ishikawa
Koolol naalankaagal to diiwaan Ishikawa
Musiyum ñeeñal jamaanu e teeminannde 21ɓiire, Kanazawa
Kenroku-en
Tuugnorgal
eiurlb629t6ti9d4jj000iki3urx2jc
113208
113207
2025-06-22T09:34:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113208
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon woni ɗo suudu defte D. T. Suzuki (鈴木大拙館, Suzuki Daisetsu Kan) udditaa to Kanazawa, e nder diiwaan Ishikawa, to leydi Japon e hitaande 2011 nokku miijotooɗo ina ndaara Jardiin Mirror Ndiyam.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e suudu defte D.T.Suzuki. Naatgol e diine Budda Zen Koolol daartol diiwaan Ishikawa Koolol naalankaagal to diiwaan Ishikawa Musiyum ñeeñal jamaanu e teeminannde 21ɓiire, Kanazawa Kenroku-en Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kanazawa-museum.jp/daisetz/english/about.html|title=D. T. Suzuki Museum|publisher=Kanazawa Cultural Promotion Foundation|accessdate=29 January 2021}}</ref>
dxofmhrp6sp987zckvhikzm23cqzuo5
113209
113208
2025-06-22T09:35:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113209
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon woni ɗo suudu defte D. T. Suzuki (鈴木大拙館, Suzuki Daisetsu Kan) udditaa to Kanazawa, e nder diiwaan Ishikawa, to leydi Japon e hitaande 2011 nokku miijotooɗo ina ndaara Jardiin Mirror Ndiyam.
Ƴeew kadi
Wikimedia Commons ina jogii jaayɗe jowitiiɗe e suudu defte D.T.Suzuki. Naatgol e diine Budda Zen Koolol daartol diiwaan Ishikawa Koolol naalankaagal to diiwaan Ishikawa Musiyum ñeeñal jamaanu e teeminannde 21ɓiire, Kanazawa Kenroku-en Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.kanazawa-museum.jp/daisetz/english/about.html|title=D. T. Suzuki Museum|publisher=Kanazawa Cultural Promotion Foundation|accessdate=29 January 2021}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.japantimes.co.jp/life/2019/01/25/travel/must-visit-museums-castle-town-kanazawa/|title=Must-visit museums in the castle town of Kanazawa|author=Kittaka, Louise George|work=[[The Japan Times]]|date=25 January 2019|accessdate=29 January 2021}}</ref>
m6psvced6ge8papwrwvfjv3qoufdezc
Dewazakura Museum of Art
0
29522
113210
2025-06-22T09:38:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113210
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Dewazakura Museum of Art (出羽桜美美術館, Dewazakura Bijutsukan) udditaama e Tendō, Prefektuur Yamagata, Japon e hitaande 1988. Joom mum e golle mum e Dewazakura Sake Corporation (出羔桐桜鐃造 邃), koolol ngol waɗi ko e naalankaagal Japonnaaɓe e koreeji aadaaji e karallaagal, ina heen seraamik, nate, e kalifaandi. Mahdi musium ina yahra e sahaa Meiji.
Ƴeew kadi
Doggol sifaaji pine Japon-e-pinal (Yamagata)
Homma Musiyum naalankaagal
Jamagata Musiyum naalankaagal
Hakusturru ko Muusaa ñeeñal Fine
References
oik1dtlb6uvkcnvpypkppfr8x7k5rtl
113211
113210
2025-06-22T09:41:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113211
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Dewazakura Museum of Art (出羽桜美美術館, Dewazakura Bijutsukan) udditaama e Tendō, Prefektuur Yamagata, Japon e hitaande 1988. Joom mum e golle mum e Dewazakura Sake Corporation (出羔桐桜鐃造 邃), koolol ngol waɗi ko e naalankaagal Japonnaaɓe e koreeji aadaaji e karallaagal, ina heen seraamik, nate, e kalifaandi. Mahdi musium ina yahra e sahaa Meiji.
Ƴeew kadi Doggol sifaaji pine Japon-e-pinal (Yamagata) Homma Musiyum naalankaagal Jamagata Musiyum naalankaagal .<ref>{{cite web|url=https://www.gov-online.go.jp/eng/publicity/book/hlj/html/201109/201109_08.html|title=Dewazakura Takes Sake to World Markets|publisher=[[Cabinet Office (Japan)|Cabinet Office, Government of Japan]]|date=September 2011|accessdate=18 August 2019}}</ref>
Hakusturru ko Muusaa ñeeñal Fine References
bifab1a34p265klvu8kaglx6wi3jjge
113212
113211
2025-06-22T09:42:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113212
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Dewazakura Museum of Art (出羽桜美美術館, Dewazakura Bijutsukan) udditaama e Tendō, Prefektuur Yamagata, Japon e hitaande 1988. Joom mum e golle mum e Dewazakura Sake Corporation (出羔桐桜鐃造 邃), koolol ngol waɗi ko e naalankaagal Japonnaaɓe e koreeji aadaaji e karallaagal, ina heen seraamik, nate, e kalifaandi. Mahdi musium ina yahra e sahaa Meiji.
Ƴeew kadi Doggol sifaaji pine Japon-e-pinal (Yamagata) Homma Musiyum naalankaagal Jamagata Musiyum naalankaagal .<ref>{{cite web|url=https://www.gov-online.go.jp/eng/publicity/book/hlj/html/201109/201109_08.html|title=Dewazakura Takes Sake to World Markets|publisher=[[Cabinet Office (Japan)|Cabinet Office, Government of Japan]]|date=September 2011|accessdate=18 August 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dewazakura.co.jp/museum/|script-title=ja:美術館概要|trans-title=Overview of the Art Museum|language=Japanese|publisher=Dewazakura Sake Brewery Corporation|accessdate=18 August 2019}}</ref>
Hakusturru ko Muusaa ñeeñal Fine References
6q8ctf93i3wk313hqzzef4jzkfkxlxe
113213
113212
2025-06-22T09:44:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113213
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Dewazakura Museum of Art (出羽桜美美術館, Dewazakura Bijutsukan) udditaama e Tendō, Prefektuur Yamagata, Japon e hitaande 1988. Joom mum e golle mum e Dewazakura Sake Corporation (出羔桐桜鐃造 邃), koolol ngol waɗi ko e naalankaagal Japonnaaɓe e koreeji aadaaji e karallaagal, ina heen seraamik, nate, e kalifaandi. Mahdi musium ina yahra e sahaa Meiji.
Ƴeew kadi Doggol sifaaji pine Japon-e-pinal (Yamagata) Homma Musiyum naalankaagal Jamagata Musiyum naalankaagal .<ref>{{cite web|url=https://www.gov-online.go.jp/eng/publicity/book/hlj/html/201109/201109_08.html|title=Dewazakura Takes Sake to World Markets|publisher=[[Cabinet Office (Japan)|Cabinet Office, Government of Japan]]|date=September 2011|accessdate=18 August 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dewazakura.co.jp/museum/|script-title=ja:美術館概要|trans-title=Overview of the Art Museum|language=Japanese|publisher=Dewazakura Sake Brewery Corporation|accessdate=18 August 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.city.tendo.yamagata.jp/tourism/kanko/bijitukan.html|script-title=ja:美術館・博物館|trans-title=Museums and Art Museums|language=Japanese|publisher=[[Tendō, Yamagata|Tendō City]]|accessdate=18 August 2019}}</ref>
Hakusturru ko Muusaa ñeeñal Fine References
ts2s6cnlldcrv51ec2apjghjqbyall6
Ebetsu City Historical Museum
0
29523
113214
2025-06-22T09:46:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113214
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum taariindi wuro Ebetsu (江別市郷土資料館, Ebetsu-shi Kyōdo Shiryōkan) udditaa e hitaande 1991 to Ebetsu, Hokkaidō, Japon gollorɗe wuro ngoo. Koolol ngol ina waɗi dogū ɗiɗi ummoriiɗi e nokku Ōasa III mo jamaanu Jōmon, kam e mooɓondiral ɗiɗi e geɗe Zoku-Jōmon toɗɗaaɗe e jeyiiji pinal teeŋtuɗi, ummoriiɗi e nokku Motoebetsu I e nokku Ebetsubuto.
Ƴeew kadi
Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō)
Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō)
Nokku gollordu arkewolosi Hokkaido
Koolol Hokkaido
Tuugnorgal
tpxl25ymx4ds2mj6jikqxyqyglps9jg
113215
113214
2025-06-22T09:49:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113215
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum taariindi wuro Ebetsu (江別市郷土資料館, Ebetsu-shi Kyōdo Shiryōkan) udditaa e hitaande 1991 to Ebetsu, Hokkaidō, Japon gollorɗe wuro ngoo. Koolol ngol ina waɗi dogū ɗiɗi ummoriiɗi e nokku Ōasa III mo jamaanu Jōmon, kam e mooɓondiral ɗiɗi e geɗe Zoku-Jōmon toɗɗaaɗe e jeyiiji pinal teeŋtuɗi, ummoriiɗi e nokku Motoebetsu I e nokku Ebetsubuto.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Nokku gollordu arkewolosi Hokkaido Koolol Hokkaido Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.ebetsu.hokkaido.jp/site/kyouiku/3022.html|script-title=ja:江別市郷土資料館|trans-title=Ebetsu City Historical Museum|language=Japanese|publisher=[[Ebetsu, Hokkaido|Ebetsu City]]|accessdate=18 September 2019}}</ref>
8j7p6khe9itqa838pd9tyx8m2k9x098
113216
113215
2025-06-22T09:50:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113216
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum taariindi wuro Ebetsu (江別市郷土資料館, Ebetsu-shi Kyōdo Shiryōkan) udditaa e hitaande 1991 to Ebetsu, Hokkaidō, Japon gollorɗe wuro ngoo. Koolol ngol ina waɗi dogū ɗiɗi ummoriiɗi e nokku Ōasa III mo jamaanu Jōmon, kam e mooɓondiral ɗiɗi e geɗe Zoku-Jōmon toɗɗaaɗe e jeyiiji pinal teeŋtuɗi, ummoriiɗi e nokku Motoebetsu I e nokku Ebetsubuto.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Nokku gollordu arkewolosi Hokkaido Koolol Hokkaido Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.ebetsu.hokkaido.jp/site/kyouiku/3022.html|script-title=ja:江別市郷土資料館|trans-title=Ebetsu City Historical Museum|language=Japanese|publisher=[[Ebetsu, Hokkaido|Ebetsu City]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://bunka.nii.ac.jp/db/heritages/detail/112817|script-title=ja:大麻3遺跡出土土偶|trans-title=Dogū Excavated from the Ōasa III Site|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref>
jm5f1onuhsnbbcuoo55q4njqo13mhdk
113217
113216
2025-06-22T09:51:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113217
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum taariindi wuro Ebetsu (江別市郷土資料館, Ebetsu-shi Kyōdo Shiryōkan) udditaa e hitaande 1991 to Ebetsu, Hokkaidō, Japon gollorɗe wuro ngoo. Koolol ngol ina waɗi dogū ɗiɗi ummoriiɗi e nokku Ōasa III mo jamaanu Jōmon, kam e mooɓondiral ɗiɗi e geɗe Zoku-Jōmon toɗɗaaɗe e jeyiiji pinal teeŋtuɗi, ummoriiɗi e nokku Motoebetsu I e nokku Ebetsubuto.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Nokku gollordu arkewolosi Hokkaido Koolol Hokkaido Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.ebetsu.hokkaido.jp/site/kyouiku/3022.html|script-title=ja:江別市郷土資料館|trans-title=Ebetsu City Historical Museum|language=Japanese|publisher=[[Ebetsu, Hokkaido|Ebetsu City]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://bunka.nii.ac.jp/db/heritages/detail/112817|script-title=ja:大麻3遺跡出土土偶|trans-title=Dogū Excavated from the Ōasa III Site|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/10116|script-title=ja:北海道元江別1遺跡土墳墓出土品|trans-title=Excavated Artefacts from the Burial Mounds at the Motoebetsu I Site, Hokkaidō|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref>
gfuxr7dh792871lrnta3svkkn1u8nqn
113218
113217
2025-06-22T09:52:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113218
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum taariindi wuro Ebetsu (江別市郷土資料館, Ebetsu-shi Kyōdo Shiryōkan) udditaa e hitaande 1991 to Ebetsu, Hokkaidō, Japon gollorɗe wuro ngoo. Koolol ngol ina waɗi dogū ɗiɗi ummoriiɗi e nokku Ōasa III mo jamaanu Jōmon, kam e mooɓondiral ɗiɗi e geɗe Zoku-Jōmon toɗɗaaɗe e jeyiiji pinal teeŋtuɗi, ummoriiɗi e nokku Motoebetsu I e nokku Ebetsubuto.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Nokku gollordu arkewolosi Hokkaido Koolol Hokkaido Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=https://www.city.ebetsu.hokkaido.jp/site/kyouiku/3022.html|script-title=ja:江別市郷土資料館|trans-title=Ebetsu City Historical Museum|language=Japanese|publisher=[[Ebetsu, Hokkaido|Ebetsu City]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://bunka.nii.ac.jp/db/heritages/detail/112817|script-title=ja:大麻3遺跡出土土偶|trans-title=Dogū Excavated from the Ōasa III Site|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/10116|script-title=ja:北海道元江別1遺跡土墳墓出土品|trans-title=Excavated Artefacts from the Burial Mounds at the Motoebetsu I Site, Hokkaidō|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/10101|script-title=ja:北海道江別太遺跡出土品|trans-title=Excavated Artefacts from the Ebetsubuto Site, Hokkaidō|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref>
nocsybvlvmgux7o7n1x3phy7f8qk1tm
Electricity Museum, Nagoya
0
29524
113219
2025-06-22T09:56:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113219
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kuuraa (でんきの科学館, Denki no Kagakukan) ko musiyum karallaagal e galle kollirgol tawaaɗo e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon.
Tariya
Ko Chubu Electric Power toppitii musium oo, udditaa ko e hitaande 1986.
Kollitgol
Musiyum oo ina waɗi e etaaji nay gadani ɗii daartol e ƴellitaare kuuraa, e kuutoragol mum e nder jamaanu haa hannde. Ina waɗi kadi galle pijirlooji e galleeji e nder cuuɗi toowɗi ɗii. Golle keewɗe ina yuɓɓinee ngam sukaaɓe, ɗo ɓe mbaawi janngude no ɓe peewnirta pijirlooji tokoosi, dillooji, ɗi sosiyeteeji bayɗi no Tamiya Corporation mballitta.
Ƴeew kadi
Doggol musiibaaji e nder leydi Japon
Tuugnorgal
31r7dastf91wsx4jwpfcgirmb0a3suy
113220
113219
2025-06-22T09:58:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113220
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kuuraa (でんきの科学館, Denki no Kagakukan) ko musiyum karallaagal e galle kollirgol tawaaɗo e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon.
Tariya
Ko Chubu Electric Power toppitii musium oo, udditaa ko e hitaande 1986.
Kollitgol
Musiyum oo ina waɗi e etaaji nay gadani ɗii daartol e ƴellitaare kuuraa, e kuutoragol mum e nder jamaanu haa hannde. Ina waɗi kadi galle pijirlooji e galleeji e nder cuuɗi toowɗi ɗii. Golle keewɗe ina yuɓɓinee ngam sukaaɓe, ɗo ɓe mbaawi janngude no ɓe peewnirta pijirlooji tokoosi, dillooji, ɗi sosiyeteeji bayɗi no Tamiya Corporation mballitta.
Ƴeew kadi Doggol musiibaaji e nder leydi Japon Tuugnorgal<ref>{{Cite web|url=http://kikuko-nagoya.com/html/denki-no-kagakukan.html|title=Kikuko's Website: Denki no Kagakukan/ Electricity Museum|website=kikuko-nagoya.com|access-date=2018-11-05}}</ref>
ke1vyvw2tm8yujty8u8nix3kd4co3jx
113221
113220
2025-06-22T10:00:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113221
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kuuraa (でんきの科学館, Denki no Kagakukan) ko musiyum karallaagal e galle kollirgol tawaaɗo e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon.
Tariya
Ko Chubu Electric Power toppitii musium oo, udditaa ko e hitaande 1986.
Kollitgol
Musiyum oo ina waɗi e etaaji nay gadani ɗii daartol e ƴellitaare kuuraa, e kuutoragol mum e nder jamaanu haa hannde. Ina waɗi kadi galle pijirlooji e galleeji e nder cuuɗi toowɗi ɗii. Golle keewɗe ina yuɓɓinee ngam sukaaɓe, ɗo ɓe mbaawi janngude no ɓe peewnirta pijirlooji tokoosi, dillooji, ɗi sosiyeteeji bayɗi no Tamiya Corporation mballitta.
Ƴeew kadi Doggol musiibaaji e nder leydi Japon Tuugnorgal<ref>{{Cite web|url=http://kikuko-nagoya.com/html/denki-no-kagakukan.html|title=Kikuko's Website: Denki no Kagakukan/ Electricity Museum|website=kikuko-nagoya.com|access-date=2018-11-05}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://www.japanguides.net/aichi/science-museum-of-electricity.html|title=Science Museum of Electricity in Fushimi area, Nagoya City (Nagoya-shi) {{!}} Aichi Prefecture|website=www.japanguides.net|language=en|access-date=2018-11-05}}</ref>
0wbj7azndhgiz8nu325xx413sio0275
113222
113221
2025-06-22T10:02:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113222
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musiyum kuuraa (でんきの科学館, Denki no Kagakukan) ko musiyum karallaagal e galle kollirgol tawaaɗo e wuro Nagoya, e nder diiwaan Aichi, to leydi Japon.
Tariya
Ko Chubu Electric Power toppitii musium oo, udditaa ko e hitaande 1986.
Kollitgol
Musiyum oo ina waɗi e etaaji nay gadani ɗii daartol e ƴellitaare kuuraa, e kuutoragol mum e nder jamaanu haa hannde. Ina waɗi kadi galle pijirlooji e galleeji e nder cuuɗi toowɗi ɗii. Golle keewɗe ina yuɓɓinee ngam sukaaɓe, ɗo ɓe mbaawi janngude no ɓe peewnirta pijirlooji tokoosi, dillooji, ɗi sosiyeteeji bayɗi no Tamiya Corporation mballitta.
Ƴeew kadi Doggol musiibaaji e nder leydi Japon Tuugnorgal<ref>{{Cite web|url=http://kikuko-nagoya.com/html/denki-no-kagakukan.html|title=Kikuko's Website: Denki no Kagakukan/ Electricity Museum|website=kikuko-nagoya.com|access-date=2018-11-05}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://www.japanguides.net/aichi/science-museum-of-electricity.html|title=Science Museum of Electricity in Fushimi area, Nagoya City (Nagoya-shi) {{!}} Aichi Prefecture|website=www.japanguides.net|language=en|access-date=2018-11-05}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=https://www.japanallover.com/2009/02/electricity-museum-nagoya/|title=Electricity Museum Nagoya - Japan All Over|website=www.japanallover.com|language=en-US|access-date=2018-11-05}}</ref>
qqrf08xmmg74ge880riwz07jxzvrack
Engaru Archaeological Center
0
29525
113223
2025-06-22T10:06:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113223
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Nokkuure arkewolosi Engaru (Engaru) ko nokku jeyi pinal udditaaɗo to Engaru, Hokkaido, Japon. Wondude e nokku njilluuji Geopark Shirataki, ina woni e nder galle birooji mawɗi Shirataki. Tufnde Akaishi (赤石山) woni ɓuuɓri ɓurndi mawnude e nder leydi ndii e mooɓondiral e kollirɗe ina waɗi mooɓondiral geɗe paleolitik ummoraade e nokkuuji Shirataki [ja] toɗɗaaɗi Ngalu Ngenndi.
Ƴeew kadi
Doggol ngalu ngenndi Japon (kaɓirɗe arkewolosi)
Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō)
Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaido)
Hokkaido ndonu
Koolol Hokkaido
Tuugnorgal
qwfiwpuhaeosfnllt3mzzy82mo6nqqu
113224
113223
2025-06-22T10:08:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113224
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Nokkuure arkewolosi Engaru (Engaru) ko nokku jeyi pinal udditaaɗo to Engaru, Hokkaido, Japon. Wondude e nokku njilluuji Geopark Shirataki, ina woni e nder galle birooji mawɗi Shirataki. Tufnde Akaishi (赤石山) woni ɓuuɓri ɓurndi mawnude e nder leydi ndii e mooɓondiral e kollirɗe ina waɗi mooɓondiral geɗe paleolitik ummoraade e nokkuuji Shirataki [ja] toɗɗaaɗi Ngalu Ngenndi.
Ƴeew kadi Doggol ngalu ngenndi Japon (kaɓirɗe arkewolosi) Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaido) Hokkaido ndonu Koolol Hokkaido Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=https://engaru.jp/tourism/page.php?id=476|script-title=ja:遠軽町埋蔵文化財センター|trans-title=Engaru Archaeological Center|language=ja|publisher=[[Engaru, Hokkaido|Engaru Town]]|access-date=10 March 2025}}</ref>
4i0r2onvtq7gam1u8h8xvqtgj1so227
113225
113224
2025-06-22T10:09:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113225
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Nokkuure arkewolosi Engaru (Engaru) ko nokku jeyi pinal udditaaɗo to Engaru, Hokkaido, Japon. Wondude e nokku njilluuji Geopark Shirataki, ina woni e nder galle birooji mawɗi Shirataki. Tufnde Akaishi (赤石山) woni ɓuuɓri ɓurndi mawnude e nder leydi ndii e mooɓondiral e kollirɗe ina waɗi mooɓondiral geɗe paleolitik ummoraade e nokkuuji Shirataki [ja] toɗɗaaɗi Ngalu Ngenndi.
Ƴeew kadi Doggol ngalu ngenndi Japon (kaɓirɗe arkewolosi) Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaido) Hokkaido ndonu Koolol Hokkaido Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=https://engaru.jp/tourism/page.php?id=476|script-title=ja:遠軽町埋蔵文化財センター|trans-title=Engaru Archaeological Center|language=ja|publisher=[[Engaru, Hokkaido|Engaru Town]]|access-date=10 March 2025}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://geopark.engaru.jp/en/visitor-information/|title=Visitor Information|publisher=Shirataki Geopark Promotion Council|access-date=10 March 2025}}</ref>
j2qkt6evhj8mwn248lc7yafcfkdipg2
113226
113225
2025-06-22T10:11:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113226
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Nokkuure arkewolosi Engaru (Engaru) ko nokku jeyi pinal udditaaɗo to Engaru, Hokkaido, Japon. Wondude e nokku njilluuji Geopark Shirataki, ina woni e nder galle birooji mawɗi Shirataki. Tufnde Akaishi (赤石山) woni ɓuuɓri ɓurndi mawnude e nder leydi ndii e mooɓondiral e kollirɗe ina waɗi mooɓondiral geɗe paleolitik ummoraade e nokkuuji Shirataki [ja] toɗɗaaɗi Ngalu Ngenndi.
Ƴeew kadi Doggol ngalu ngenndi Japon (kaɓirɗe arkewolosi) Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaido) Hokkaido ndonu Koolol Hokkaido Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=https://engaru.jp/tourism/page.php?id=476|script-title=ja:遠軽町埋蔵文化財センター|trans-title=Engaru Archaeological Center|language=ja|publisher=[[Engaru, Hokkaido|Engaru Town]]|access-date=10 March 2025}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://geopark.engaru.jp/en/visitor-information/|title=Visitor Information|publisher=Shirataki Geopark Promotion Council|access-date=10 March 2025}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/00011465|script-title=ja:北海道白滝遺跡群出土品|trans-title=Artefacts from Shirataki Sites, Hokkaidō|language=ja|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|access-date=10 March 2025}}</ref>
ea7oc27oee4f7pe2ct7vqlp0acwtk4v
113227
113226
2025-06-22T10:12:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113227
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Nokkuure arkewolosi Engaru (Engaru) ko nokku jeyi pinal udditaaɗo to Engaru, Hokkaido, Japon. Wondude e nokku njilluuji Geopark Shirataki, ina woni e nder galle birooji mawɗi Shirataki. Tufnde Akaishi (赤石山) woni ɓuuɓri ɓurndi mawnude e nder leydi ndii e mooɓondiral e kollirɗe ina waɗi mooɓondiral geɗe paleolitik ummoraade e nokkuuji Shirataki [ja] toɗɗaaɗi Ngalu Ngenndi.
Ƴeew kadi Doggol ngalu ngenndi Japon (kaɓirɗe arkewolosi) Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaido) Hokkaido ndonu Koolol Hokkaido Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=https://engaru.jp/tourism/page.php?id=476|script-title=ja:遠軽町埋蔵文化財センター|trans-title=Engaru Archaeological Center|language=ja|publisher=[[Engaru, Hokkaido|Engaru Town]]|access-date=10 March 2025}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://geopark.engaru.jp/en/visitor-information/|title=Visitor Information|publisher=Shirataki Geopark Promotion Council|access-date=10 March 2025}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/00011465|script-title=ja:北海道白滝遺跡群出土品|trans-title=Artefacts from Shirataki Sites, Hokkaidō|language=ja|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|access-date=10 March 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.tnm.jp/modules/r_exhibition/index.php?controller=item&id=7337|title=2023 Newly Designated National Treasures and Important Cultural Properties|publisher=[[Tokyo National Museum]]|access-date=10 March 2025}}</ref>
as6fnn2zfmt654t02lr8dmrjpwl5ybl
Eniwa City Historical Museum
0
29526
113228
2025-06-22T10:14:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113228
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium taariindi wuro Eniwa
Ayaare
Ngewte
Jaangugo
Waylu iwdi
Yiytu daartol
Kujeji huwugo
Koolaaɗo kuuɓal : 42°54′33′′ Fuɗnaange-rewo 141°35′59′′ Fuɗnaange-rewo
Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi
Musium taariindi wuro Eniwa
恵庭料館
Kartal
Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi
Kabaaru kuuɓtodinɗo
Adres 157-2 Minami-Shimamatsu
Wuro walla wuro Eniwa, Hokkaido
Leydi Japon
Koolaaɗo kuuɓal 42°54′33′′N 141°35′59′′F
Udditaa ko hitaande 1990
Lowre ndee
Lowre laawɗunde
Koolol ngol yuɓɓinaama e hitaande 1990 to Eniwa, Hokkaidō, Japon, e hitaande 1990. Koolol ngol yuɓɓinaama e fawaade e tiitooɗe jeegom mawɗe : leydi, pinal, leƴƴi A leydi, udditaare leydi, jibinannde wuro Eniwa, e caggal wolde. Koolol ngol ina waɗi mooɓondiral geɗe jamaanu Jōmon ummoraade e ŋoral Karinba toɗɗaangal Jeyi Pinal Teeŋtuɗo.
Ƴeew kadi
Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō)
Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō)
Koolol Hokkaido
Tuugnorgal
k5v5eyyvo5kgtgd250czlpab37d7k67
113229
113228
2025-06-22T10:18:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113229
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium taariindi wuro Eniwa
Ayaare NgewtebJaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol
Kujeji huwugo Koolaaɗo kuuɓal : 42°54′33′′ Fuɗnaange-rewo 141°35′59′′ Fuɗnaange-rewo Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Musium taariindi wuro Eniwa 恵庭料館
Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Kabaaru kuuɓtodinɗo Adres 157-2 Minami-Shimamatsu Wuro walla wuro Eniwa, Hokkaido Leydi Japon Koolaaɗo kuuɓal 42°54′33′′N 141°35′59′′F Udditaa ko hitaande 1990
Lowre ndee Lowre laawɗunde Koolol ngol yuɓɓinaama e hitaande 1990 to Eniwa, Hokkaidō, Japon, e hitaande 1990. Koolol ngol yuɓɓinaama e fawaade e tiitooɗe jeegom mawɗe : leydi, pinal, leƴƴi A leydi, udditaare leydi, jibinannde wuro Eniwa, e caggal wolde. Koolol ngol ina waɗi mooɓondiral geɗe jamaanu Jōmon ummoraade e ŋoral Karinba toɗɗaangal Jeyi Pinal Teeŋtuɗo.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Koolol Hokkaido Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=https://www.city.eniwa.hokkaido.jp/kurashi/kosodate_kyoiku/eniwashikyodoshiryokan/kyodoshiryokan/3864.html|script-title=ja:常設展示|trans-title=Permanent Exhibition|language=Japanese|publisher=[[Eniwa, Hokkaido|Eniwa City]]|accessdate=18 September 2019}}</ref>
3yt0orn4vq31sidavjuxzrd6c4fv701
113230
113229
2025-06-22T10:19:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113230
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium taariindi wuro Eniwa
Ayaare NgewtebJaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol
Kujeji huwugo Koolaaɗo kuuɓal : 42°54′33′′ Fuɗnaange-rewo 141°35′59′′ Fuɗnaange-rewo Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Musium taariindi wuro Eniwa 恵庭料館
Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Kabaaru kuuɓtodinɗo Adres 157-2 Minami-Shimamatsu Wuro walla wuro Eniwa, Hokkaido Leydi Japon Koolaaɗo kuuɓal 42°54′33′′N 141°35′59′′F Udditaa ko hitaande 1990
Lowre ndee Lowre laawɗunde Koolol ngol yuɓɓinaama e hitaande 1990 to Eniwa, Hokkaidō, Japon, e hitaande 1990. Koolol ngol yuɓɓinaama e fawaade e tiitooɗe jeegom mawɗe : leydi, pinal, leƴƴi A leydi, udditaare leydi, jibinannde wuro Eniwa, e caggal wolde. Koolol ngol ina waɗi mooɓondiral geɗe jamaanu Jōmon ummoraade e ŋoral Karinba toɗɗaangal Jeyi Pinal Teeŋtuɗo.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - kaɓirɗe arkewolosi (Hokkaidō) Doggol nokkuuji daartol Japon (Hokkaidō) Koolol Hokkaido Tuugnorgal<ref>{{cite web|url=https://www.city.eniwa.hokkaido.jp/kurashi/kosodate_kyoiku/eniwashikyodoshiryokan/kyodoshiryokan/3864.html|script-title=ja:常設展示|trans-title=Permanent Exhibition|language=Japanese|publisher=[[Eniwa, Hokkaido|Eniwa City]]|accessdate=18 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://kunishitei.bunka.go.jp/heritage/detail/201/00011236|script-title=ja:北海道カリンバ遺跡墓坑出土品|trans-title=Excavated Artefacts from the Pit Graves at the Karinba Site, Hokkaidō|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=18 September 2019}}</ref>
t57bg4d1sze4gw6pcqgugm4zgg81fpe
Enkū Museum
0
29527
113231
2025-06-22T10:49:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113231
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ekū Museum (空館, Enkūkan) ko musiiba baɗaaɗo e monk Japonnaajo e Ekū Japonnaajo biyeteeɗo Ekū e nder wuro Seki, Prefeksiyoŋ Gifu, Japon. Ekū jibinaa ko e nder diiwaan Minno, e nder kawgel Gifu hannde, e hitaande 1632, o maayi ko to Seki e hitaande 1695.
Ƴeew kadi
Seppo Japon
References
a2o9l3s79wmg9621fr57ozawf2oc875
113232
113231
2025-06-22T10:51:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113232
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ekū Museum (空館, Enkūkan) ko musiiba baɗaaɗo e monk Japonnaajo e Ekū Japonnaajo biyeteeɗo Ekū e nder wuro Seki, Prefeksiyoŋ Gifu, Japon. Ekū jibinaa ko e nder diiwaan Minno, e nder kawgel Gifu hannde, e hitaande 1632, o maayi ko to Seki e hitaande 1695.
Ƴeew kadi Seppo Japon References.<ref>{{cite web|url=http://www.city.seki.gifu.jp/kankou/seki/enku.html|script-title=ja:円空館|trans-title=Enku Museum|language=Japanese|publisher=[[Seki, Gifu|Seki City]]|accessdate=8 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111017161440/http://www.city.seki.gifu.jp/kankou/seki/enku.html|archive-date=17 October 2011|url-status=dead}}</ref>
jo1647k1zwvscjy54qe7uvw8m81tc0k
113233
113232
2025-06-22T10:53:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113233
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ekū Museum (空館, Enkūkan) ko musiiba baɗaaɗo e monk Japonnaajo e Ekū Japonnaajo biyeteeɗo Ekū e nder wuro Seki, Prefeksiyoŋ Gifu, Japon. Ekū jibinaa ko e nder diiwaan Minno, e nder kawgel Gifu hannde, e hitaande 1632, o maayi ko to Seki e hitaande 1695.
Ƴeew kadi Seppo Japon References.<ref>{{cite web|url=http://www.city.seki.gifu.jp/kankou/seki/enku.html|script-title=ja:円空館|trans-title=Enku Museum|language=Japanese|publisher=[[Seki, Gifu|Seki City]]|accessdate=8 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111017161440/http://www.city.seki.gifu.jp/kankou/seki/enku.html|archive-date=17 October 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.axscom.co.jp/portfolio/museum/02513/index.php|script-title=ja:関市円空館|trans-title=Enku Museum, Seki|language=Japanese|publisher=[[AXS Satow]]|accessdate=8 March 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140108141343/http://www.axscom.co.jp/portfolio/museum/02513/index.php|archivedate=8 January 2014|df=}}</ref>
coiaeiilp0r3e8wk7fzb59ro00p2wey
Esashi Town Historical Museum
0
29528
113234
2025-06-22T10:56:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113234
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon e hitaande 2007, udditaa e wuro Esashi, Hokkaidō, Japon, e hitaande 2007 Pinal Satsumon, marsandiis mo kitamaebune addi, e geɗe jowitiiɗe e hare Hakodate.
Mahdi ndi musee oo woni e mum ndii, ko hitaande 1887. Ko wonnoo biro laamu subprefecturer jogiiɗo mbaawka e dow diiwanuuji Hiyama e Nishi, caggal ɗuum o waɗii e mbaydi polis Esashi, galle laamorɗo Esashi, e galle laamorɗo wuro Esashi. Ko ɗum artiraa e udditaa e jamaanu e hitaande 1998, ko ɗum tan woni yeru Biro Diisnondiral to Hokkaidō, ko ɗum toɗɗaa e jeyi pinal gonɗo e Prefektuur.
Ƴeew kadi
Doggol jeyiiji pinal Japon - mbaydiiji (Hokkaidō)
Park naturel prefektuur Hiyama
Tuugnorgal
nv460sg4ncqi6r9bwgdgbror93h34xy
113235
113234
2025-06-22T10:58:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113235
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon e hitaande 2007, udditaa e wuro Esashi, Hokkaidō, Japon, e hitaande 2007 Pinal Satsumon, marsandiis mo kitamaebune addi, e geɗe jowitiiɗe e hare Hakodate.
Mahdi ndi musee oo woni e mum ndii, ko hitaande 1887. Ko wonnoo biro laamu subprefecturer jogiiɗo mbaawka e dow diiwanuuji Hiyama e Nishi, caggal ɗuum o waɗii e mbaydi polis Esashi, galle laamorɗo Esashi, e galle laamorɗo wuro Esashi. Ko ɗum artiraa e udditaa e jamaanu e hitaande 1998, ko ɗum tan woni yeru Biro Diisnondiral to Hokkaidō, ko ɗum toɗɗaa e jeyi pinal gonɗo e Prefektuur.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - mbaydiiji (Hokkaidō) Park naturel prefektuur Hiyama Tuugnorgal.<ref name="Hiyama">{{cite web|url=http://www.hiyama.pref.hokkaido.lg.jp/ss/srk/tabi/07esashi/parts/3702nsg.htm|script-title=ja:旧檜山爾志郡役所(江差町郷土資料館)|trans-title=Former Hiyama and Nishi District Office (Esashi Town Historical Museum)|language=Japanese|publisher=[[Hiyama Subprefecture]]|accessdate=7 September 2019}}</ref>
6slo34mzfhj8rycqto55wdbexnmuj6d
113236
113235
2025-06-22T11:00:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113236
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon e hitaande 2007, udditaa e wuro Esashi, Hokkaidō, Japon, e hitaande 2007 Pinal Satsumon, marsandiis mo kitamaebune addi, e geɗe jowitiiɗe e hare Hakodate.
Mahdi ndi musee oo woni e mum ndii, ko hitaande 1887. Ko wonnoo biro laamu subprefecturer jogiiɗo mbaawka e dow diiwanuuji Hiyama e Nishi, caggal ɗuum o waɗii e mbaydi polis Esashi, galle laamorɗo Esashi, e galle laamorɗo wuro Esashi. Ko ɗum artiraa e udditaa e jamaanu e hitaande 1998, ko ɗum tan woni yeru Biro Diisnondiral to Hokkaidō, ko ɗum toɗɗaa e jeyi pinal gonɗo e Prefektuur.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - mbaydiiji (Hokkaidō) Park naturel prefektuur Hiyama Tuugnorgal.<ref name="Hiyama">{{cite web|url=http://www.hiyama.pref.hokkaido.lg.jp/ss/srk/tabi/07esashi/parts/3702nsg.htm|script-title=ja:旧檜山爾志郡役所(江差町郷土資料館)|trans-title=Former Hiyama and Nishi District Office (Esashi Town Historical Museum)|language=Japanese|publisher=[[Hiyama Subprefecture]]|accessdate=7 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hokkaido-esashi.jp/museum/jyousetuten.htm|script-title=ja:常設展|trans-title=Permanent Exhibition|language=Japanese|publisher=[[Esashi, Hokkaido (Hiyama)|Esashi Town]]|accessdate=7 September 2019}}</ref>
ayrm7hczw7txtqkuu05hebhf0k2kne9
113237
113236
2025-06-22T11:02:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113237
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko ɗoon e hitaande 2007, udditaa e wuro Esashi, Hokkaidō, Japon, e hitaande 2007 Pinal Satsumon, marsandiis mo kitamaebune addi, e geɗe jowitiiɗe e hare Hakodate.
Mahdi ndi musee oo woni e mum ndii, ko hitaande 1887. Ko wonnoo biro laamu subprefecturer jogiiɗo mbaawka e dow diiwanuuji Hiyama e Nishi, caggal ɗuum o waɗii e mbaydi polis Esashi, galle laamorɗo Esashi, e galle laamorɗo wuro Esashi. Ko ɗum artiraa e udditaa e jamaanu e hitaande 1998, ko ɗum tan woni yeru Biro Diisnondiral to Hokkaidō, ko ɗum toɗɗaa e jeyi pinal gonɗo e Prefektuur.
Ƴeew kadi Doggol jeyiiji pinal Japon - mbaydiiji (Hokkaidō) Park naturel prefektuur Hiyama Tuugnorgal.<ref name="Hiyama">{{cite web|url=http://www.hiyama.pref.hokkaido.lg.jp/ss/srk/tabi/07esashi/parts/3702nsg.htm|script-title=ja:旧檜山爾志郡役所(江差町郷土資料館)|trans-title=Former Hiyama and Nishi District Office (Esashi Town Historical Museum)|language=Japanese|publisher=[[Hiyama Subprefecture]]|accessdate=7 September 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hokkaido-esashi.jp/museum/jyousetuten.htm|script-title=ja:常設展|trans-title=Permanent Exhibition|language=Japanese|publisher=[[Esashi, Hokkaido (Hiyama)|Esashi Town]]|accessdate=7 September 2019}}</ref>.<ref name="Hiyama2" /><ref>{{cite web|url=https://www.hokkaido-esashi.jp/museum/gunyakusyo.htm|script-title=ja:「旧檜山爾志郡役所」|trans-title=What is the "Former Hiyama and Nishi District Office"?|language=Japanese|publisher=[[Esashi, Hokkaido (Hiyama)|Esashi Town]]|accessdate=7 September 2019}}</ref>
irykg1mck6o01kxpyx31eqmxuvodagx
Fukui Fine Arts Museum
0
29529
113238
2025-06-22T11:40:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113238
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Fukui Fine Arts Museum (福井県立美術館, Fukui kenritsu bijutsukan) opened in Fukui, Fukui Prefecture, Japan, in 1977. The collection, numbering some 2,840 pieces, includes prints by Goya and Picasso and paintings by Iwasa Matabei and artists associated with Okakura Tenshin and the beginnings of the Nihon Bijutsuin.[1][2] The museum played and important role for contemporary artist Ay-O by hosting his first retrospective in 2006.
See also
Fukui Prefectural Museum of Cultural History
List of Cultural Properties of Japan - paintings (Fukui)
References
kycfb7avmbv321g7iwubqkuah17fj52
113239
113238
2025-06-22T11:43:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113239
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Fukui Fine Arts Museum (福井県立美術館, Fukui kenritsu bijutsukan) opened in Fukui, Fukui Prefecture, Japan, in 1977. The collection, numbering some 2,840 pieces, includes prints by Goya and Picasso and paintings by Iwasa Matabei and artists associated with Okakura Tenshin and the beginnings of the Nihon Bijutsuin.The museum played and important role for contemporary artist Ay-O by hosting his first retrospective in 2006.
See also Fukui Prefectural Museum of Cultural History List of Cultural Properties of Japan - paintings (Fukui) References<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/302|script-title=ja:福井県立美術館|trans-title=Fukui Fine Arts Museum|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=14 October 2015}}</ref>
1t20ie8qeqvhgmebo8tptq9mbk7w6w7
113240
113239
2025-06-22T11:45:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113240
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Fukui Fine Arts Museum (福井県立美術館, Fukui kenritsu bijutsukan) opened in Fukui, Fukui Prefecture, Japan, in 1977. The collection, numbering some 2,840 pieces, includes prints by Goya and Picasso and paintings by Iwasa Matabei and artists associated with Okakura Tenshin and the beginnings of the Nihon Bijutsuin.The museum played and important role for contemporary artist Ay-O by hosting his first retrospective in 2006.
See also Fukui Prefectural Museum of Cultural History List of Cultural Properties of Japan - paintings (Fukui) References<ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/museums/detail/302|script-title=ja:福井県立美術館|trans-title=Fukui Fine Arts Museum|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=14 October 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://info.pref.fukui.jp/bunka/bijutukan/image/top/general_information.pdf|title=General Information|publisher=Fukui Fine Arts Museum|accessdate=14 October 2015}}</ref>
4dy3n5ta3fz3k6263b7xhplmw1yica2
Fukui Prefectural Museum of Cultural History
0
29530
113241
2025-06-22T11:48:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113241
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium taariindi pinal diiwaan Fukui (福井県立歴史博物館, Fukui Kenritsu Rekishi Hakubutsukan) ko musium diiwaan Fukui, Japon, ko kañum woni daartol e pinal diiwaan Fukui. Musiyum oo udditaa ko e hitaande 1984, o udditaa caggal nde o moƴƴinaa e hitaande 2003.
Ƴeew kadi
Diiwaan Wakasa
Diiwaan Echizen
Doggol nokkuuji daartol Japon (Fukui)
Musiyum ñeeñal Fukui
Tuugnorgal
folcq3q0nua5augl7r95d707cakgjhi
113242
113241
2025-06-22T11:51:12Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113242
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium taariindi pinal diiwaan Fukui (福井県立歴史博物館, Fukui Kenritsu Rekishi Hakubutsukan) ko musium diiwaan Fukui, Japon, ko kañum woni daartol e pinal diiwaan Fukui. Musiyum oo udditaa ko e hitaande 1984, o udditaa caggal nde o moƴƴinaa e hitaande 2003.
Ƴeew kadi Diiwaan Wakasa Diiwaan Echizen
Doggol nokkuuji daartol Japon (Fukui) Musiyum ñeeñal Fukui Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.pref.fukui.lg.jp/doc/zaisei/18sisetubs_d/fil/019.pdf|script-title=ja:福井県立歴史博物館|trans-title=Fukui Prefectural Museum of Cultural History|language=Japanese|publisher=[[Fukui Prefecture]]|accessdate=6 August 2013}}</ref>
djfglsq94w735ibc0x1ba4shfmq341i
113243
113242
2025-06-22T11:52:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113243
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium taariindi pinal diiwaan Fukui (福井県立歴史博物館, Fukui Kenritsu Rekishi Hakubutsukan) ko musium diiwaan Fukui, Japon, ko kañum woni daartol e pinal diiwaan Fukui. Musiyum oo udditaa ko e hitaande 1984, o udditaa caggal nde o moƴƴinaa e hitaande 2003.
Ƴeew kadi Diiwaan Wakasa Diiwaan Echizen Doggol nokkuuji daartol Japon (Fukui) Musiyum ñeeñal Fukui Tuugnorgal.<ref>{{cite web|url=http://www.pref.fukui.lg.jp/doc/zaisei/18sisetubs_d/fil/019.pdf|script-title=ja:福井県立歴史博物館|trans-title=Fukui Prefectural Museum of Cultural History|language=Japanese|publisher=[[Fukui Prefecture]]|accessdate=6 August 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://bunka.nii.ac.jp/MuseumDetail.do?id=304|script-title=ja:福井県立歴史博物館|trans-title=Fukui Prefectural Museum of Cultural History|language=Japanese|publisher=[[Agency for Cultural Affairs]]|accessdate=21 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20060421181051/http://bunka.nii.ac.jp/MuseumDetail.do?id=304|archive-date=21 April 2006|url-status=dead}}</ref>
6b4b0e5ekiqi9i546jo3gd0mvgurrwv
Fukuoka Art Museum
0
29531
113244
2025-06-22T11:56:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
113244
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Musium ñeeñal Fukuoka ( 福岡市美術館, Fukuoka-shi Bijutsukan ) ko galle ñeeñal to Fukuoka, Japon. Ina waɗi heen defte maantiniiɗe e naalankaagal hirnaange e Asii, ina hollira kadi kollirɗe keewɗe ɗe njoofata. E noowammbar 2010 nde yuɓɓinii koolol mawngol golle Marc Chagall.
Madonna Port Lligat mo Salvador Dali waɗi ina hollira e ndeeɗoo musiiba.
Fukuoka ko ñalngu naalankaagal Asii
Triennale Art Asie Fukuoka ina yuɓɓinee duuɓi tati kala e tiitoonde woɗnde. Yuɓɓini ɗum ko Goomu Ngatamaare Fukuoka Asian Art Triennale e fuɗɗoraade e hitaande 1999, ina hollita ko sakkitii e naalankaagal ummoraade e leyɗeele 21 e diiwanuuji e nder Aasi fof.
Koolol naalankaagal Aasiyankeewol Fukuoka gadanol (1999)
Koolol ɗiɗmol naalankaagal Fukuoka Asii (2002)
Koolol tataɓol naalankaagal Fukuoka Asii (2005)
Koolol naalankaagal Fukuoka 4ɓol Aasiyankeewol (2009)
Koolol naalankaagal Aasiyankeewal Fukuoka 5ɓol (2014)
Ƴeew kadi
Fukuoka Fukuoka Fuɗnaange Fuɗnaange
Tuugnorgal
4tkqhhab2y5qr9vefeu4easswaowxxd