Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.45.0-wmf.8
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Turkish
0
4761
115163
100607
2025-07-03T13:25:16Z
Andre Engels
75
Redirected page to [[Turkiya]]
115163
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Turkiya]]
90x846ao4ea0axn3ltonxdby98a5gzx
Norway
0
4762
115164
112094
2025-07-03T13:25:59Z
Andre Engels
75
Redirected page to [[Norwees]]
115164
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Norwees]]
regrlfkvqhccoz7s5uig04oce886tlo
Abubakar Umar Tutare
0
5618
115190
92618
2025-07-04T10:21:24Z
MOIBARDE
10068
115190
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Abubakar Umar Tutare''' ko politikol lesdi Naajeeriya moo ɓe suɓii senataajow ngam senataa,en Taraba Central District nder Diiwal Taraba, Naajeeriya nder suɓaaji je'e nder hitaande dowgu 2011.
[[Category:Stub]]
gwzwy3w0w087r6u4bhsqpptbkg8um2e
Agano ware
0
29914
115146
115145
2025-07-03T12:00:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115146
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata.
Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire
Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka.
Tariya
Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu.
Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka.
Nate
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>
rem66wljttysepxhrrr60uxlx0bo7tn
115147
115146
2025-07-03T12:02:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115147
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata.
Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire
Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka.
Tariya
Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu.
Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka.
Nate
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>.<ref>{{cite book|last=Sanmi|first=Sasaki|title=Chado the Way of Tea: A Japanese Tea Master's Almanac|year=2002|publisher=Tuttle Publishing|isbn=0-8048-3272-2|pages=602|url=https://books.google.com/books?id=6OUXvqSHSboC|author2=McCabe, Shaun|author3=Satoko, Iwasaki|accessdate=26 October 2012}}</ref>
cvcaq7k7m9hl67hi8yfn3qxg0cuj3qr
115148
115147
2025-07-03T12:03:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115148
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata.
Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire
Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka.
Tariya
Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu.
Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka.
Nate
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>.<ref>{{cite book|last=Sanmi|first=Sasaki|title=Chado the Way of Tea: A Japanese Tea Master's Almanac|year=2002|publisher=Tuttle Publishing|isbn=0-8048-3272-2|pages=602|url=https://books.google.com/books?id=6OUXvqSHSboC|author2=McCabe, Shaun|author3=Satoko, Iwasaki|accessdate=26 October 2012}}</ref><ref>{{cite book|last=Frédéric|first=Louis|title=Japan Encyclopedia|year=2002|publisher=Harvard University Press|isbn=0-674-00770-0|pages=359|url=https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC|author2=Roth, Kathe|accessdate=26 October 2012}}</ref>
dvomzrk921g9grrksa0j51apq1gy3l1
115149
115148
2025-07-03T12:05:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115149
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata.
Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire
Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka.
Tariya
Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu.
Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka.
Nate
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire
butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>.<ref>{{cite book|last=Sanmi|first=Sasaki|title=Chado the Way of Tea: A Japanese Tea Master's Almanac|year=2002|publisher=Tuttle Publishing|isbn=0-8048-3272-2|pages=602|url=https://books.google.com/books?id=6OUXvqSHSboC|author2=McCabe, Shaun|author3=Satoko, Iwasaki|accessdate=26 October 2012}}</ref><ref>{{cite book|last=Frédéric|first=Louis|title=Japan Encyclopedia|year=2002|publisher=Harvard University Press|isbn=0-674-00770-0|pages=359|url=https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC|author2=Roth, Kathe|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://modernjapanesepotterymarks.blogspot.com/2013/09/agano-yaki-pottery-of-fukuoka-prefecture.html|title=Modern Japanese Pottery and Porcelain Marks (窯印): AGANO YAKI (上野焼き)-Ceramics of Fukuoka Prefecture|date=29 September 2013}}</ref>
l83mcqqsyzs06p9fgfoufmc5snakxis
Aikoku Kōtō
0
29915
115150
2025-07-03T12:23:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115150
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aikoku Kōtō (愛国公党; "Lanndaaji yimɓe yiɗɓe leydi") ko lannda politik to Japon e jamaanu Meiji.
Aikoku Kōtō sosaa ko ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1874, tawi ko Itagaki Taisuke, Eto Shinpei, Goto Shōjirō e woɗɓe mbaɗi ɗum e nder fedde ndimaagu e hakkeeji yimɓe. Faandaare mayre ko ɗaɓɓude e laamu Meiji yo sos asaambele ngenndi, ñalnde 17 lewru nduu, o rokki laamu nguu « eɓɓaande binnditagol ngam sosde suudu sarɗiiji ».
Aikoku Kōto ina darii e miijo jojjanɗe aadee jibinannde, ina ñiŋa laamu nguu, ina ɗaɓɓi sosde laamu ngu laamɗo e yimɓe mum ngoni gooto (kunmin ittai). E nder ɗuum, ɓe ɗaɓɓiri kadi yo yimɓe heewɓe, haa arti noon e samuraaji, remooɓe alɗuɓe, e yeeyooɓe alɗuɓe, ndokke hakke tawtoreede laamu, yo Diet sose.
E kulol nanngeede caggal murto Saga ngo ronki, Itagaki fusi ɗum ko juuti caggal nde sosaa e hitaande 1875.
Kono Itagaki, Ueki Emori e woɗɓe nguurtinii lannda kaa ñalnde 5 mee 1890 ngam jaabaade ngonka caggal feccere e dille Daidōdan, yiɗɓe hawrude e terɗe lannda Liberal ɓooyɗe ɗee e Aikoku Kōtō (Lanndaa Jaaynde Patriotik). Ñalnde 14 mee, pelle tati ɗee pelliti hawrude ngam sosde fedde Gung Tora, ñalnde 4 ut, Aikoku Kōtō fusi, pelle nay ɗee, ina heen Kyushu Dōshikai, kawri ngam sosde Rikken Jiyū-to (Lanndaaji Liberal Doosgal leydi) ñalnde 15 suwee.
Aikoku Kōtō ina waawi siforeede no lannda politik gadano e nder leydi Japon. Nde fotaani jiiɓde e dille Aikokusha e feccere sakkitiinde e kitaale 1870 walla e dille ultranationaliste en caggal ɗuum jogiiɗe inɗe nannduɗe heen.
Ƴeew kadi
Liberalism to leydi Japon
Doggol lanndaaji liberal en
Demokaraasi liberal
Tuugnorgal
2ftos9ers743qjhvkcck3o8hlmdmxck
Aikokusha
0
29916
115151
2025-07-03T12:28:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115151
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aikokusha (愛国社; "Fedde yiɗɓe leydi") ko lannda politik e fuɗɗoode jamaanu Meiji to Japon tuggi 1875 haa 1880.
Aikokusha sosaa ko e lewru feebariyee 1875, ko Itagaki Taisuke, e nder fedde politik liberal ngam jokkondirde Risshisha mum e Dillere Ndimaagu e Hakkeeji Yimɓe. Nde fusi ko e hitaande ndee tan, nde Ōkubo Toshimichi fodani Itagaki wonde laamu nguu maa winndu doosgal leydi.
Nde doosgal leydi feeñaani e lewru suwee 1878, Itagaki ummini Aikokusha, innitiri ɗum Ligue pour l’établissement d’Assemblée Nationale. Faandaare mayre adannde ko ɗaɓɓude e laamu nguu nde sosata asaambele ngenndi. Nde inniraa ko lannda Liberal, nde Itagaki sosi e lewru oktoobar 1881.
Aikokusha fotaani jiiɓde e Aikoku Kōtō, walla e dille ultranationaliste en ceertuɗe caggal ɗuum jogiiɗe inɗe nannduɗe.
Ƴeew kadi
Doggol lanndaaji liberal en
Demokaraasi liberal
Liberalism to leydi Japon
Tuugnorgal
4tw4cc0ri3o5o9u1gk3xye70wa7l60m
115152
115151
2025-07-03T12:31:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115152
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aikokusha (愛国社; "Fedde yiɗɓe leydi") ko lannda politik e fuɗɗoode jamaanu Meiji to Japon tuggi 1875 haa 1880.
Aikokusha sosaa ko e lewru feebariyee 1875, ko Itagaki Taisuke, e nder fedde politik liberal ngam jokkondirde Risshisha mum e Dillere Ndimaagu e Hakkeeji Yimɓe. Nde fusi ko e hitaande ndee tan, nde Ōkubo Toshimichi fodani Itagaki wonde laamu nguu maa winndu doosgal leydi.
Nde doosgal leydi feeñaani e lewru suwee 1878, Itagaki ummini Aikokusha, innitiri ɗum Ligue pour l’établissement d’Assemblée Nationale. Faandaare mayre adannde ko ɗaɓɓude e laamu nguu nde sosata asaambele ngenndi. Nde inniraa ko lannda Liberal, nde Itagaki sosi e lewru oktoobar 1881.
Aikokusha fotaani jiiɓde e Aikoku Kōtō, walla e dille ultranationaliste en ceertuɗe caggal ɗuum jogiiɗe inɗe nannduɗe.
Ƴeew kadi Doggol lanndaaji liberal en Demokaraasi liberal Liberalism to leydi Japon Tuugnorgal.<ref name="Hayes2009">{{cite book|title=Introduction to Japanese Politics|url=https://books.google.com/books?id=9bcO2TlTQ24C&pg=PA67|accessdate=8 May 2016|date=15 May 2009|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-2742-1|page=67}}</ref>
= Aikokusha =
*
34sthssscz5zhrxuoz06fwmfrmsypgr
Aioi Bridge
0
29917
115153
2025-07-03T12:35:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115153
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo.
Tariya
Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu.
Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum.
Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik
Tuugnorgal
Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739.
Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739.
Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953.
Jokkondire yaajɗe
Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia
Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback
i0m1h0vjk4f0cmiza173irbat7i0p7g
115154
115153
2025-07-03T12:38:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115154
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo.
Tariya
Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu.
Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum.
Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=239|language=en}}</ref>
b33htqnp7ngfuqfy6mm508nxgdosmci
115155
115154
2025-07-03T12:39:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115155
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo.
Tariya
Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu.
Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum.
Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=239|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=202|language=en}}</ref>
qqphlmuo2fqnniek8d38errdn08wmib
115156
115155
2025-07-03T12:40:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115156
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo.
Tariya
Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu.
Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum.
Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima.
Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=239|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=202|language=en}}</ref>.<ref name="HiroshimaHoare1987">{{Cite book|last=Hoare|first=Stephen|title=Hiroshima|publisher=Dryad Press|year=1987|isbn=978-0852196953|location=London|page=20|language=en}}</ref>
ci1xjt67ovr60forn2k6io38cmlq9o1
Akamatsu clan
0
29918
115157
2025-07-03T12:44:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115157
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Akamatsu ( 赤松氏 , Akamatsu-shi ) ko leñol Japonnaajo, iwdi mum ko Minamoto no Morifusa mo Murakami-Genji (leñol Minamoto).
Tariya
Ɓe ngoniino shugo-daimyō mawɓe to Harima e jamaanu Sengoku.
Leñol ngol sosaa ko e hitaande 1366, ko Akamatsu Norimura sosi ɗum caggal nde o hawri e Ashikaga Takauji ngam haɓaade laamu Kamakura, ɓe ngoni ko e galleeji nay tan mbaɗaama mbaawka ardaade laamu Samurai e jamaanu laamu Muromachi.
E jamaanu laamu Ōnin no ran (1467-1477), Akamatsu Masanori jeyaa ko e mawɓe senerooji leñol Hosokawa.
Hooreejo leñol ngol to Shizuoka e nder diiwaan Suruga wonti baron kazoku e hitaande 1887.
Leñol Shinmen ko caltal Akamatsu.
Suɓo terɗe leñol ngol
Maandeeji yanaande Akamatsu to Harima
Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande.
Akamasu Norimura (duuɓi 1277 haa 1350).
Akamatsu Norisuke (1314-1371).
Akaamasu Mitsusuke (1381-1441).
Akamatsu Sadaura
Akamasu Masanori (maayi ko e hitaande 1577)
Akamatsu Yosisuke
Akamatsu Norifusa (duuɓi 1559 haa 1598)
Ƴeew kadi
Akamatsu Toshoin
Duuɓi Yubay (1290-1348)
Teskorɗe
ch0ya4vf2gy5q9p95raenu98zmtgpey
115158
115157
2025-07-03T12:48:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115158
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Akamatsu ( 赤松氏 , Akamatsu-shi ) ko leñol Japonnaajo, iwdi mum ko Minamoto no Morifusa mo Murakami-Genji (leñol Minamoto).
Tariya
Ɓe ngoniino shugo-daimyō mawɓe to Harima e jamaanu Sengoku.
Leñol ngol sosaa ko e hitaande 1366, ko Akamatsu Norimura sosi ɗum caggal nde o hawri e Ashikaga Takauji ngam haɓaade laamu Kamakura, ɓe ngoni ko e galleeji nay tan mbaɗaama mbaawka ardaade laamu Samurai e jamaanu laamu Muromachi.
E jamaanu laamu Ōnin no ran (1467-1477), Akamatsu Masanori jeyaa ko e mawɓe senerooji leñol Hosokawa.
Hooreejo leñol ngol to Shizuoka e nder diiwaan Suruga wonti baron kazoku e hitaande 1887.
Leñol Shinmen ko caltal Akamatsu.
Suɓo terɗe leñol ngol
Maandeeji yanaande Akamatsu to Harima
Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande.bAkamasu Norimura (duuɓi 1277 haa 1350). Akamatsu Norisuke (1314-1371). Akaamasu Mitsusuke (1381-1441). Akamatsu Sadaura Akamasu Masanori (maayi ko e hitaande 1577) Akamatsu Yosisuke Akamatsu Norifusa (duuɓi 1559 haa 1598) Ƴeew kadi Akamatsu Toshoin Duuɓi Yubay (1290-1348)
Akamatsu clan
p0qynqp38w43kju4u7m2ujwbgc3bgcb
Akashi pedestrian bridge accident
0
29919
115159
2025-07-03T12:50:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115159
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo.
Tuugnorgal
bfzysf5slo4a6brw2s9zht5cxmzzn5p
115160
115159
2025-07-03T12:52:37Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115160
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo.
== Tuugnorgal.<ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html Ex-cop pleads not guilty in fatal '01 Akashi crush] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121030755/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html|date=21 January 2012}}", ''[[Japan Times]]'', 20 January 2012, p. 1.</ref> ==
alt3p1y09r3sr0cr1h1urggrwdewe3b
115161
115160
2025-07-03T12:53:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115161
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo.
== Tuugnorgal.<ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html Ex-cop pleads not guilty in fatal '01 Akashi crush] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121030755/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html|date=21 January 2012}}", ''[[Japan Times]]'', 20 January 2012, p. 1.</ref><ref>Hegel, George, "[http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html 2.1 Crowd Disasters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234345/http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html|date=2012-03-13}}", Crowd Modelling Ltd., 2011.</ref> ==
9jyocmo6pub1abb9bgi9zsm8infx1kn
115162
115161
2025-07-03T12:54:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115162
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo.
== Tuugnorgal.<ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html Ex-cop pleads not guilty in fatal '01 Akashi crush] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121030755/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html|date=21 January 2012}}", ''[[Japan Times]]'', 20 January 2012, p. 1.</ref><ref>Hegel, George, "[http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html 2.1 Crowd Disasters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234345/http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html|date=2012-03-13}}", Crowd Modelling Ltd., 2011.</ref> <ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/news/2013/02/21/national/ex-cop-off-hook-for-akashi-01-fatal-crush/#.USVLh2dy1yI Ex-cop off hook for Akashi ’01 fatal crush]", ''[[Japan Times]]'', 21 February 2013, p. 1</ref> ==
matnv6flau1qt1jpxlzb348x54c1t5p
Akō Unka ware
0
29920
115165
2025-07-03T14:46:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115165
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akō Unka ware (赤穂雲火焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Akō, Hyōgo prefecture.
References
i1zz1sbmezirvpj4xzz416qc2a4e0et
115166
115165
2025-07-03T14:48:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115166
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Akō Unka ware (赤穂雲火焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Akō, Hyōgo prefecture.
References.<ref>{{Cite web|url=http://teaceremony-kyoto.com/2016/01/travel-japan-in-a-tea-room/|title=Travel Japan in a tea room | Tea Ceremony Koto/ Kimono & Tea ceremony|date=24 October 2017}}</ref>
sxb53hbof3hycmajgm81utko544aulk
Anchi ware
0
29921
115167
2025-07-03T14:52:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115167
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Anchi ware (庵地焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Agano, Niigata prefecture.
References
grcfvuj4q6678jdoruhpgp4rlfqsuvq
115168
115167
2025-07-03T14:54:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115168
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Anchi ware (庵地焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Agano, Niigata prefecture.
References.<ref>[http://www.week.co.jp/kankou/庵地焼旗野窯/ 庵地焼 旗野窯 のスポット情報] week.co.jp</ref>
50fwyy1k5lm3vl7t7jk94who91mtybj
Anenokōji clan
0
29922
115169
2025-07-03T15:10:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115169
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Anenokōji (姉小路氏, Anenokōji-shi), ko fedde kuge kin Japonnaaɓe. Catal kadet e leñol ngol ko daimyōs mo diiwaan Hida.
Tariya
Leñol ngol ina wiya iwdi Sanjō Sanefusa (1146-1224) jeyaaɗo e leñol Fujiwara.
Hooreejo leñol ngol wonti limto kazoku e jamaanu Meiji.
Tuugnorgal
3nh9z6x4tbqaxxcm57z09kche67t32s
115170
115169
2025-07-03T15:12:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115170
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Anenokōji (姉小路氏, Anenokōji-shi), ko fedde kuge kin Japonnaaɓe. Catal kadet e leñol ngol ko daimyōs mo diiwaan Hida.
Tariya
Leñol ngol ina wiya iwdi Sanjō Sanefusa (1146-1224) jeyaaɗo e leñol Fujiwara.
Hooreejo leñol ngol wonti limto kazoku e jamaanu Meiji.
== Tuugnorgal.<ref name="papinot2">[[Edmond Papinot|Papinot, Jacques Edmond Joseph]]. (1906). ''Dictionnaire d’histoire et de géographie du Japon''; Papinot, (2003). [http://www.unterstein.net/Toyoashihara-no-Chiaki-Nagaioaki-no-Mitsuho-no-Kuni/NobiliaireJapon.pdf "Anenokōji" at ''Nobiliare du Japon'', p. 2]; retrieved 2013-4-11.</ref> A [[Anekōji clan|cadet branch]] of the clan were ''[[Daimyō|daimyōs]]'' of [[Hida Province]].<ref name="papinot2" /> ==
pmd0mgmd7oej7zhpw3kkofq8edgpb9w
Aoki Kazuoki
0
29923
115171
2025-07-03T15:15:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115171
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aoki Kazuoki (1822 – 26 suwee 1849) ko daimyō 12ɓo Domen Asada e nder diiwaan Settsu, Japon, kadi ko tergal e leñol Aoki.
Kazuoki ko ɓiy Aoki Kazusada jeegom, daimyō 10ɓo. E hitaande 1847 o lomtii mawniiko biyeteeɗo Shigetatsu, o woppi laamu. Kazuoki sankii ñalnde 26 suwee 1849, tawi omo yahra e duuɓi 28, tawi ko daimyō tan woni duuɓi ɗiɗi.
Innde makko Buddhist caggal maayde makko ko 玄了院殿俊徳義勇大居士.
Tuugnorgal
dijcuzgmyagpakkx3c1f6uajya9snxs
115172
115171
2025-07-03T15:17:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115172
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Aoki Kazuoki (1822 – 26 suwee 1849) ko daimyō 12ɓo Domen Asada e nder diiwaan Settsu, Japon, kadi ko tergal e leñol Aoki.
Kazuoki ko ɓiy Aoki Kazusada jeegom, daimyō 10ɓo. E hitaande 1847 o lomtii mawniiko biyeteeɗo Shigetatsu, o woppi laamu. Kazuoki sankii ñalnde 26 suwee 1849, tawi omo yahra e duuɓi 28, tawi ko daimyō tan woni duuɓi ɗiɗi.
Innde makko Buddhist caggal maayde makko ko 玄了院殿俊徳義勇大居士.
== Tuugnorgal.<ref>{{Cite book|last=日外アソシエーツ|url=https://books.google.com/books?id=qRgQAQAAMAAJ&q=%22%E9%9D%92%E6%9C%A8%20%E4%B8%80%E8%88%88%22%20-wikipedia%201849|title=人物物故大年表日本人編: 古代〜1945|date=December 2005|publisher=日外アソシエーツ|isbn=978-4-8169-1958-9|pages=450|language=ja}}</ref> ==
10sv5p23laegf5gp10bfns8s9iv3v80
Aono Domain
0
29924
115173
2025-07-03T15:20:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115173
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Domen Aono (青野藩, Aono-han) ko domen Japon juutɗo e jamaanu Edo, woni ko e diiwaan Mino (diiwaan Gifu hannde oo). Nde woodnoo ko juuti e teeminannde 17ɓiire, nde laaminoo ko leñol Inaba.
Doggol Joom en
Leñol Inaba (Fudai; 12 000 koku)
Masatsugu
Masayosi
Masayasu
b4vztvxmdswmdwjopbkdsp70grtmg9k
Arakawa clan
0
29925
115174
2025-07-03T15:23:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115174
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Arakawa (Arakawa-shi) ko leñol Japonnaaɓe iwdi Minamoto no Tsunemoto (894-961)[1] mo Seiwa-Genji.
Tariya
Arakawa woni innde asliire ɓesngu ngu fuɗɗii innirde hoore mum "leñol Ina" nde ngu ummii e diiwaan Ina e nder diiwaan Shinano e nder diiwaan Nagano hannde oo. Ngolɗoo laawol ko laamu Ashikaga yamiri ɗum e teeminannde 15ɓiire.
Tuugnorgal
dn00lctd61cjphiw42i6b3hr9sl1sq2
115175
115174
2025-07-03T15:25:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115175
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Arakawa (Arakawa-shi) ko leñol Japonnaaɓe iwdi Minamoto no Tsunemoto (894-961) mo Seiwa-Genji.
Tariya Arakawa woni innde asliire ɓesngu ngu fuɗɗii innirde hoore mum "leñol Ina" nde ngu ummii e diiwaan Ina e nder diiwaan Shinano e nder diiwaan Nagano hannde oo. Ngolɗoo laawol ko laamu Ashikaga yamiri ɗum e teeminannde 15ɓiire.<ref name="takahashi7">Takahashi, Tomoko T. (2011). [https://books.google.com/books?id=CG5vn9tK2gkC&pg=PA7&dq= ''Samurai and Cotton: A Story of Two Life Journeys in Japan and America,'' p. 7].</ref>
Tuugnorgal
t4uby4iw2zw26h62d47dx72g0o2mg7u
115176
115175
2025-07-03T15:26:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115176
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Leñol Arakawa (Arakawa-shi) ko leñol Japonnaaɓe iwdi Minamoto no Tsunemoto (894-961) mo Seiwa-Genji.
Tariya Arakawa woni innde asliire ɓesngu ngu fuɗɗii innirde hoore mum "leñol Ina" nde ngu ummii e diiwaan Ina e nder diiwaan Shinano e nder diiwaan Nagano hannde oo. Ngolɗoo laawol ko laamu Ashikaga yamiri ɗum e teeminannde 15ɓiire.<ref name="takahashi7">Takahashi, Tomoko T. (2011). [https://books.google.com/books?id=CG5vn9tK2gkC&pg=PA7&dq= ''Samurai and Cotton: A Story of Two Life Journeys in Japan and America,'' p. 7].</ref>.<ref name="papinot15">[[Edmond Papinot|Papinot, Jacques Edmond Joseph]]. (1906). ''Dictionnaire d’histoire et de géographie du Japon''; Papinot, (2003). [http://www.unterstein.net/Toyoashihara-no-Chiaki-Nagaioaki-no-Mitsuho-no-Kuni/NobiliaireJapon.pdf "Ina" at ''Nobiliare du Japon'', p. 15]; retrieved 2013-4-11.</ref>
Tuugnorgal
5rvkrh0ezc3wi7d5ivk8k4b5a5k0rom
Asaka-no-miya
0
29926
115177
2025-07-03T15:29:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115177
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asaka (朝香) ōke (galle laamɗo) ko caltal go’aɓal ɓurngal ɓooyde e galle laamɗo Japon sosaangal e calɗi galle Fushimi-no-miya.
Asaka-no-miya
Galle Asaka-no-miya oo ko laamɗo biyeteeɗo Yasuhiko Asaka, ɓiy laamɗo biyeteeɗo Kuni Asahiko go’o. O heɓi galle oo ko e juuɗe laamɗo Meiji e hitaande 1906. O gaañiiɗo e aksidaa oto to Farayse e hitaande 1923, laamɗo oo heddii e leydi hee ina selli, o janngi ko heewi e pinal Farayse. Laamɗo debbo oo arii Farayse ngam ñamminde mo, o janngi ko heewi e Art Deco e hitaande 1925.
Nde o arti Japon, laamɗo oo ƴetti golle ardorde e nder konu njiimaandi Shanghai e garde laamɗo, o wonti seneraal konu. Ko o gardinooɗo konu Japon caggal wuro Nanjing e lewru desaambar 1937, Asaka ardii warngooji keewɗi baɗnooɗi e teemedde ujunnaaje soldateeɓe Siin e siwil en e nder ko anndiraa warngooji Nanjing. E nder duuɓi udditiiɗi wolde Pasifik o feewnitii Konu e Navy ngam jokkondire e leydi mawndi.
Laamɗo Yasuhiko naati e deƴƴere mawnde e nder galle laamɗo e hitaande 1947, o ƴetti golf. O sankii ko hitaande 1981; estaad makko summer ko hannde woni otel.
Innde Jibinaama Nafoore Retiree Maayi
1 Laamiiɗo Asaka Yasuhiko (Asaka-no-miya Yasuhiko-ō) 1887 1906 1946 1981
2 1912 1981 . 1994
3 Asaka Tomohiko (朝香 誠彦, Asaka Tomohiko) 1944 1994 .
Asaka Takahiko
Laamiiɗo Asaka Takahiko e debbo mum (febariyee 1938)
Laamɗo Takahiko ko ɓiy mawɗo Asaka Yasuhiko. Ko o lietnaa kolonel e darorɗe wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1947, o woppi darnde makko laamɗo, o ƴetti innde Asaka Takahiko.
Tuugnorgal
qgrk9yf3xgal3kpdc8pw1wpy7udmkms
115178
115177
2025-07-03T15:32:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115178
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Asaka (朝香) ōke (galle laamɗo) ko caltal go’aɓal ɓurngal ɓooyde e galle laamɗo Japon sosaangal e calɗi galle Fushimi-no-miya.
Asaka-no-miya
Galle Asaka-no-miya oo ko laamɗo biyeteeɗo Yasuhiko Asaka, ɓiy laamɗo biyeteeɗo Kuni Asahiko go’o. O heɓi galle oo ko e juuɗe laamɗo Meiji e hitaande 1906. O gaañiiɗo e aksidaa oto to Farayse e hitaande 1923, laamɗo oo heddii e leydi hee ina selli, o janngi ko heewi e pinal Farayse. Laamɗo debbo oo arii Farayse ngam ñamminde mo, o janngi ko heewi e Art Deco e hitaande 1925.
Nde o arti Japon, laamɗo oo ƴetti golle ardorde e nder konu njiimaandi Shanghai e garde laamɗo, o wonti seneraal konu. Ko o gardinooɗo konu Japon caggal wuro Nanjing e lewru desaambar 1937, Asaka ardii warngooji keewɗi baɗnooɗi e teemedde ujunnaaje soldateeɓe Siin e siwil en e nder ko anndiraa warngooji Nanjing. E nder duuɓi udditiiɗi wolde Pasifik o feewnitii Konu e Navy ngam jokkondire e leydi mawndi.
Laamɗo Yasuhiko naati e deƴƴere mawnde e nder galle laamɗo e hitaande 1947, o ƴetti golf. O sankii ko hitaande 1981; estaad makko summer ko hannde woni otel.
Innde Jibinaama Nafoore Retiree Maayi
1 Laamiiɗo Asaka Yasuhiko (Asaka-no-miya Yasuhiko-ō) 1887 1906 1946 1981
2 1912 1981 . 1994 3 Asaka Tomohiko (朝香 誠彦, Asaka Tomohiko) 1944 1994 .
Asaka Takahiko
Laamiiɗo Asaka Takahiko e debbo mum (febariyee 1938) Laamɗo Takahiko ko ɓiy mawɗo Asaka Yasuhiko. Ko o lietnaa kolonel e darorɗe wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1947, o woppi darnde makko laamɗo, o ƴetti innde Asaka Takahiko.
== Tuugnorgal<ref>{{Cite web|url=https://www.census.gov/genealogy/names/names_files.html|title=1990 Census Name Files<!-- Bot generated title -->|access-date=2017-12-06|archive-date=2010-10-07|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20101007112151/http%3A//www%2Ecensus%2Egov/genealogy/names/names_files%2Ehtml|url-status=live}}</ref> ==
348fhzkn5309yrdezpqsk5xhpe0jn0x
Ashikaga Yoshizumi
0
29927
115179
2025-07-03T15:36:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115179
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka.
Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo.
Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo.
Caalaje
1gaa01pun8lkmino1hkslxg0al54q9g
115180
115179
2025-07-03T15:38:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115180
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka.
Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo.
Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo.
Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491)
Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu
Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa
Adopted Mother: Hino Tomiko
Wife: Hino Akiko
Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori
Children:
Ashikaga Yoshiharu by Akiko
Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku
Events of Yoshizumi's bakufu
Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun:
1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun.
1495 – Hōjō Sōun captures Odawara.
1500 – Go-Kashiwabara succeeds.
Eras of Yoshizumi's bakufu
The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō.
Meiō (1492–1501)
Bunki (1501–1504)
Eishō (1504–1521)
Notes
Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books
Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298.
Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son)
Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books
Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son."
Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books
Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books
Ackroyd, p. 331.
Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books
References
9mqyujs6mekzyw9aywsg622txuw3zqq
115181
115180
2025-07-03T15:41:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115181
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka.
Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo.
Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo.
Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491)
Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu
Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa
Adopted Mother: Hino Tomiko
Wife: Hino Akiko
Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori
Children:
Ashikaga Yoshiharu by Akiko
Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku
Events of Yoshizumi's bakufu
Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun:
1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun.
1495 – Hōjō Sōun captures Odawara.
1500 – Go-Kashiwabara succeeds.
Eras of Yoshizumi's bakufu
The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō.
Meiō (1492–1501)
Bunki (1501–1504)
Eishō (1504–1521)
Notes
Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books
Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298.
Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son)
Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books
Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son."
Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books
Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books
Ackroyd, p. 331.
Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books
References.<ref name="titsingh362">Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 362.|page=362}}</ref> His childhood name was Seikō (清晃), Yoshizumi was first called Yoshitō (sometimes translated as Yoshimichi), then Yoshitaka.<ref>Ackroyd, Joyce. (1982). ''Lessons from History: The Tokushi Yoron'', p. 298.</ref>
95hyp0a5iy7gulp19a52drs4kzxdbfi
115182
115181
2025-07-03T15:43:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115182
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka.
Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo.
Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo.
Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491)
Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu
Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa
Adopted Mother: Hino Tomiko
Wife: Hino Akiko
Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori
Children:
Ashikaga Yoshiharu by Akiko
Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku
Events of Yoshizumi's bakufu
Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun:
1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun.
1495 – Hōjō Sōun captures Odawara.
1500 – Go-Kashiwabara succeeds.
Eras of Yoshizumi's bakufu
The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō.
Meiō (1492–1501)
Bunki (1501–1504)
Eishō (1504–1521)
Notes
Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books
Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298.
Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son)
Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books
Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son."
Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books
Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books
Ackroyd, p. 331.
Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books
References.<ref name="titsingh362">Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 362.|page=362}}</ref> His childhood name was Seikō (清晃), Yoshizumi was first called Yoshitō (sometimes translated as Yoshimichi), then Yoshitaka.<ref>Ackroyd, Joyce. (1982). ''Lessons from History: The Tokushi Yoron'', p. 298.</ref><nowiki></ref></nowiki> He was installed by [[Hosokawa Masamoto]] as ''[[Shōgun|Sei-i Taishōgun]]''.<ref name="titsingh3622" /> He was stripped of the title in 1508 by the 10th ''shōgun'' [[Ashikaga Yoshitane]], who became ''shōgun'' for a second period of time.<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 367.|page=367}}</ref>
04gjnua0e5fsplg0ypn7efo508pr83m
115183
115182
2025-07-03T15:44:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115183
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka.
Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo.
Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo.
Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491)
Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu
Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa
Adopted Mother: Hino Tomiko
Wife: Hino Akiko
Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori
Children:
Ashikaga Yoshiharu by Akiko
Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku
Events of Yoshizumi's bakufu
Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun:
1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun.
1495 – Hōjō Sōun captures Odawara.
1500 – Go-Kashiwabara succeeds.
Eras of Yoshizumi's bakufu
The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō.
Meiō (1492–1501)
Bunki (1501–1504)
Eishō (1504–1521)
Notes
Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books
Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298.
Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son)
Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books
Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son."
Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books
Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books
Ackroyd, p. 331.
Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books
References.<ref name="titsingh362">Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 362.|page=362}}</ref> His childhood name was Seikō (清晃), Yoshizumi was first called Yoshitō (sometimes translated as Yoshimichi), then Yoshitaka.<ref>Ackroyd, Joyce. (1982). ''Lessons from History: The Tokushi Yoron'', p. 298.</ref><nowiki></ref></nowiki> He was installed by [[Hosokawa Masamoto]] as ''[[Shōgun|Sei-i Taishōgun]]''.<ref name="titsingh3622" /> He was stripped of the title in 1508 by the 10th ''shōgun'' [[Ashikaga Yoshitane]], who became ''shōgun'' for a second period of time.<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 367.|page=367}}</ref>"<nowiki></ref></nowiki> [[Ashikaga Yoshiharu]] would hold nominal powers as the twelfth Muromachi ''shōgun'';<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 370.|page=370}}</ref> and [[Ashikaga Yoshihide]] assumed nominal powers as the fourteenth ''shōgun''.<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 386.|page=386}}</ref>
7xhyp2la915s0dkh3nt4ufkqmt1n694
Ason
0
29928
115184
2025-07-03T15:48:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115184
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi.
Tariya
Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe.
Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en.
E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo.
Jogiiɓe teskaaɓe
Ason teskini ko:
bsd12ztecbm48auuvxlvf3i5y7tzq2v
115185
115184
2025-07-03T15:50:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115185
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi.
Tariya
Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe.
Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en.
E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo.
Jogiiɓe teskaaɓe
Ason teskini ko:Fujiwara no Ason, awarded by Emperor Tenji to Nakatomi no Kamatari in 668; the origin of the Fujiwara clan
Minamoto no Ason, first awarded to his non-heir sons by Emperor Saga (786–842); the origin of the Minamoto clan
Taira no Ason, awarded to his grandson by Emperor Kammu (737–806); see also Taira clan
Notable holders of Ason were:
Kakinomoto no Ason Hitomaro, poet (c. 662–710)
Isonokami no Ason Maro, statesman, possibly buried in Takamatsuzuka Tomb (640–717)
Kasa no Ason Maro, poet better known as Sami Mansei (fl. 720)
Ariwara no Narihira Ason, poet (825–880)
Miyamoto no Kintada Ason, poet (889–948)
Fujiwara no Toshiyuki Ason, poet (fl. 900)
Onakatomi no Yoshinobu Ason, poet (921–991)
Minamoto no Muneyuki Ason, poet (d. 983)
Fujiwara no Ason Sadaie, poet and scholar (1162–1241)
Taiganin den Taira no Ason Iga no Kami Raiodo Hon Daikoji, founder of Tenshin Shōden Katori Shintō-ryū (1387–1488)
See also
Sukune
Mahito
Muraji
References
lsa80h2jq71pryr8sizwok4xe3bwkjb
115186
115185
2025-07-03T15:52:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115186
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi.
Tariya
Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe.
Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en.
E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo.
Jogiiɓe teskaaɓe
Ason teskini ko:Fujiwara no Ason, awarded by Emperor Tenji to Nakatomi no Kamatari in 668; the origin of the Fujiwara clan
Minamoto no Ason, first awarded to his non-heir sons by Emperor Saga (786–842); the origin of the Minamoto clan
Taira no Ason, awarded to his grandson by Emperor Kammu (737–806); see also Taira clan
Notable holders of Ason were:
Kakinomoto no Ason Hitomaro, poet (c. 662–710)
Isonokami no Ason Maro, statesman, possibly buried in Takamatsuzuka Tomb (640–717)
Kasa no Ason Maro, poet better known as Sami Mansei (fl. 720)
Ariwara no Narihira Ason, poet (825–880)
Miyamoto no Kintada Ason, poet (889–948)
Fujiwara no Toshiyuki Ason, poet (fl. 900)
Onakatomi no Yoshinobu Ason, poet (921–991)
Minamoto no Muneyuki Ason, poet (d. 983)
Fujiwara no Ason Sadaie, poet and scholar (1162–1241)
Taiganin den Taira no Ason Iga no Kami Raiodo Hon Daikoji, founder of Tenshin Shōden Katori Shintō-ryū (1387–1488)
See also
Sukune
Mahito
Muraji
References<ref name=":0">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica international encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Ason|oclc=55231838}}</ref>
origzkcwatxuha8pevszrrnn56z23bh
115187
115186
2025-07-03T15:54:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115187
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi.
Tariya Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe.
Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en.
E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo.
Jogiiɓe teskaaɓe
Ason teskini ko:Fujiwara no Ason, awarded by Emperor Tenji to Nakatomi no Kamatari in 668; the origin of the Fujiwara clan
Minamoto no Ason, first awarded to his non-heir sons by Emperor Saga (786–842); the origin of the Minamoto clan
Taira no Ason, awarded to his grandson by Emperor Kammu (737–806); see also Taira clan
Notable holders of Ason were:
Kakinomoto no Ason Hitomaro, poet (c. 662–710)
Isonokami no Ason Maro, statesman, possibly buried in Takamatsuzuka Tomb (640–717)
Kasa no Ason Maro, poet better known as Sami Mansei (fl. 720)
Ariwara no Narihira Ason, poet (825–880)
Miyamoto no Kintada Ason, poet (889–948)
Fujiwara no Toshiyuki Ason, poet (fl. 900)
Onakatomi no Yoshinobu Ason, poet (921–991)
Minamoto no Muneyuki Ason, poet (d. 983)
Fujiwara no Ason Sadaie, poet and scholar (1162–1241)
Taiganin den Taira no Ason Iga no Kami Raiodo Hon Daikoji, founder of Tenshin Shōden Katori Shintō-ryū (1387–1488)
See also
Sukune
Mahito
Muraji
References<ref name=":0">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica international encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Ason|oclc=55231838}}</ref>
<ref name=":1" />
Although the clans closest to the Imperial House, that is, descendants of [[Emperor Keitai]], were intended to be promoted to ''Mahito'', the first rank in the original eight ''kabane'' system, this fell out of favor with the nobility. In 802, [[Yoshimine no Yasuyo|Prince Yasuyo]], a son of [[Emperor Kammu]] was designated Yoshimine no Ason Yasuyo, an indication that he had renounced his imperial status and became a member of the [[peerage]]. Since the Heian period, ''Ason'' became the highest of the eight ''kabane'', and began to be used by imperial princes and their descendants.<ref>{{Cite book|last=Matsumura|first=Akira|title=Daijisen|publisher=Shōgakkan|year=1995|location=Japan|at=Ason|oclc=949284861}}</ref>
5ocnuyklu02nyqaadqaqnsz8ydsasem
Azai Sukemasa
0
29929
115188
2025-07-03T15:57:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115188
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Azai Sukemasa (浅井 亮政; 1491 – 21 lewru Yarkomaa 1542) ko hooreejo leñol Azai e jamaanu Sengoku daimiyo.
Caggal nde Sukemasa maayi, ɓiyiiko biyeteeɗo Azai Hisamasa wonti hooreejo leñol ngol e hitaande 1542, kono o nanndaani e baaba makko, o meeɗaa wonde gardiiɗo tiiɗɗo. Waasde domenaaji e leñol Rokkaku, o wonti e nokku mum reenoowo Rokkaku.
Tuugnorgal
4xlowz1wtmg3u3ymc1m2p4067hp69vf
115189
115188
2025-07-03T16:00:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1RefNG#1Lib1Ref
115189
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Azai Sukemasa (浅井 亮政; 1491 – 21 lewru Yarkomaa 1542) ko hooreejo leñol Azai e jamaanu Sengoku daimiyo.
Caggal nde Sukemasa maayi, ɓiyiiko biyeteeɗo Azai Hisamasa wonti hooreejo leñol ngol e hitaande 1542, kono o nanndaani e baaba makko, o meeɗaa wonde gardiiɗo tiiɗɗo. Waasde domenaaji e leñol Rokkaku, o wonti e nokku mum reenoowo Rokkaku.
== Tuugnorgal.<ref name="kotobank">{{cite web|url=https://kotobank.jp/word/%E6%B5%85%E4%BA%95%E4%BA%AE%E6%94%BF-24961|title=Azai Sukemasa|publisher=koobank|language=ja|access-date=25 November 2021}}</ref> Sukemasa was a retainer of the [[Kyōgoku clan]] but when the Kyōgoku clan declined for conflicts over the succession, the Azai clan came to power with Sukemasa as its [[daimyō]].<ref name="kotobank" /> ==
4lohgaegbvofw90epuio0gg5d27f4me