Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.45.0-wmf.8 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Turkish 0 4761 115163 100607 2025-07-03T13:25:16Z Andre Engels 75 Redirected page to [[Turkiya]] 115163 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Turkiya]] 90x846ao4ea0axn3ltonxdby98a5gzx Norway 0 4762 115164 112094 2025-07-03T13:25:59Z Andre Engels 75 Redirected page to [[Norwees]] 115164 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Norwees]] regrlfkvqhccoz7s5uig04oce886tlo Abubakar Umar Tutare 0 5618 115190 92618 2025-07-04T10:21:24Z MOIBARDE 10068 115190 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Umar Tutare''' ko politikol lesdi Naajeeriya moo ɓe suɓii senataajow ngam senataa,en Taraba Central District nder Diiwal Taraba, Naajeeriya nder suɓaaji je'e nder hitaande dowgu 2011. [[Category:Stub]] gwzwy3w0w087r6u4bhsqpptbkg8um2e Agano ware 0 29914 115146 115145 2025-07-03T12:00:24Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115146 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata. Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka. Tariya Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu. Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka. Nate tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref> rem66wljttysepxhrrr60uxlx0bo7tn 115147 115146 2025-07-03T12:02:38Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115147 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata. Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka. Tariya Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu. Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka. Nate tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>.<ref>{{cite book|last=Sanmi|first=Sasaki|title=Chado the Way of Tea: A Japanese Tea Master's Almanac|year=2002|publisher=Tuttle Publishing|isbn=0-8048-3272-2|pages=602|url=https://books.google.com/books?id=6OUXvqSHSboC|author2=McCabe, Shaun|author3=Satoko, Iwasaki|accessdate=26 October 2012}}</ref> cvcaq7k7m9hl67hi8yfn3qxg0cuj3qr 115148 115147 2025-07-03T12:03:44Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115148 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata. Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka. Tariya Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu. Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka. Nate tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>.<ref>{{cite book|last=Sanmi|first=Sasaki|title=Chado the Way of Tea: A Japanese Tea Master's Almanac|year=2002|publisher=Tuttle Publishing|isbn=0-8048-3272-2|pages=602|url=https://books.google.com/books?id=6OUXvqSHSboC|author2=McCabe, Shaun|author3=Satoko, Iwasaki|accessdate=26 October 2012}}</ref><ref>{{cite book|last=Frédéric|first=Louis|title=Japan Encyclopedia|year=2002|publisher=Harvard University Press|isbn=0-674-00770-0|pages=359|url=https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC|author2=Roth, Kathe|accessdate=26 October 2012}}</ref> dvomzrk921g9grrksa0j51apq1gy3l1 115149 115148 2025-07-03T12:05:07Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115149 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Woto jiiɓru e anchi ware, ko sifaa mbaylaandi waɗeteendi to Agano, Niigata. Butel sake Agano (tokkuri), jamaanu Edo, caka teeminannde 19ɓiire Ware agano (上野焼, Agano-yaki) ko sifaa mbaylaandi Japonnaaɓe waɗeteende e aadaaji mum to Fukuchi, diiwaan Tagawa, to Fukuoka. Tariya Agano ware ina jogii fuɗɗoode mum e hitaande 1602, nde artisaneeɓe ngari Japon ummoraade e Laamu Joseon to Koree e noddaango daimyo Domain Kokura. Fuɗɗoode peewnugol maggol ko Hosokawa Sansai, mo nganndu-ɗaa ko daimyō Hosokawa Tadaoki, walli ɗum. Ko adii fof ko nde jokkondiri e kewu teewu. Ware Agano (上野香春焼) ko sifaa ware Agano mo aadaaji mbaɗata to Kawara, e nder diiwaan Fukuoka. Nate tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire tokkuri butel sake, jamaanu Edo, teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire butel sake (tokkuri) mo mbaydi mum woni e mum, jamaanu Edo, darorɗe teeminannde 18ɓiire-fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire Ƴeew kadi Doggol golle aadaaji Japon Tuugnorgal.<ref name="EYakimono">{{cite web|title=Other Major Styles|url=http://www.e-yakimono.net/guide/html/other_styles.html|publisher=e-Yakimono|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Agano Ware|Traditional Crafts|Fukuoka & Culture|ACROS Fukuoka|url=https://www.acros.or.jp/english/culture/craftwork_a01.html|access-date=2020-07-07|website=www.acros.or.jp}}</ref>.<ref>{{cite book|last=Sanmi|first=Sasaki|title=Chado the Way of Tea: A Japanese Tea Master's Almanac|year=2002|publisher=Tuttle Publishing|isbn=0-8048-3272-2|pages=602|url=https://books.google.com/books?id=6OUXvqSHSboC|author2=McCabe, Shaun|author3=Satoko, Iwasaki|accessdate=26 October 2012}}</ref><ref>{{cite book|last=Frédéric|first=Louis|title=Japan Encyclopedia|year=2002|publisher=Harvard University Press|isbn=0-674-00770-0|pages=359|url=https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC|author2=Roth, Kathe|accessdate=26 October 2012}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=http://modernjapanesepotterymarks.blogspot.com/2013/09/agano-yaki-pottery-of-fukuoka-prefecture.html|title=Modern Japanese Pottery and Porcelain Marks (窯印): AGANO YAKI (上野焼き)-Ceramics of Fukuoka Prefecture|date=29 September 2013}}</ref> l83mcqqsyzs06p9fgfoufmc5snakxis Aikoku Kōtō 0 29915 115150 2025-07-03T12:23:06Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115150 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aikoku Kōtō (愛国公党; "Lanndaaji yimɓe yiɗɓe leydi") ko lannda politik to Japon e jamaanu Meiji. Aikoku Kōtō sosaa ko ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1874, tawi ko Itagaki Taisuke, Eto Shinpei, Goto Shōjirō e woɗɓe mbaɗi ɗum e nder fedde ndimaagu e hakkeeji yimɓe. Faandaare mayre ko ɗaɓɓude e laamu Meiji yo sos asaambele ngenndi, ñalnde 17 lewru nduu, o rokki laamu nguu « eɓɓaande binnditagol ngam sosde suudu sarɗiiji ». Aikoku Kōto ina darii e miijo jojjanɗe aadee jibinannde, ina ñiŋa laamu nguu, ina ɗaɓɓi sosde laamu ngu laamɗo e yimɓe mum ngoni gooto (kunmin ittai). E nder ɗuum, ɓe ɗaɓɓiri kadi yo yimɓe heewɓe, haa arti noon e samuraaji, remooɓe alɗuɓe, e yeeyooɓe alɗuɓe, ndokke hakke tawtoreede laamu, yo Diet sose. E kulol nanngeede caggal murto Saga ngo ronki, Itagaki fusi ɗum ko juuti caggal nde sosaa e hitaande 1875. Kono Itagaki, Ueki Emori e woɗɓe nguurtinii lannda kaa ñalnde 5 mee 1890 ngam jaabaade ngonka caggal feccere e dille Daidōdan, yiɗɓe hawrude e terɗe lannda Liberal ɓooyɗe ɗee e Aikoku Kōtō (Lanndaa Jaaynde Patriotik). Ñalnde 14 mee, pelle tati ɗee pelliti hawrude ngam sosde fedde Gung Tora, ñalnde 4 ut, Aikoku Kōtō fusi, pelle nay ɗee, ina heen Kyushu Dōshikai, kawri ngam sosde Rikken Jiyū-to (Lanndaaji Liberal Doosgal leydi) ñalnde 15 suwee. Aikoku Kōtō ina waawi siforeede no lannda politik gadano e nder leydi Japon. Nde fotaani jiiɓde e dille Aikokusha e feccere sakkitiinde e kitaale 1870 walla e dille ultranationaliste en caggal ɗuum jogiiɗe inɗe nannduɗe heen. Ƴeew kadi Liberalism to leydi Japon Doggol lanndaaji liberal en Demokaraasi liberal Tuugnorgal 2ftos9ers743qjhvkcck3o8hlmdmxck Aikokusha 0 29916 115151 2025-07-03T12:28:48Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115151 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aikokusha (愛国社; "Fedde yiɗɓe leydi") ko lannda politik e fuɗɗoode jamaanu Meiji to Japon tuggi 1875 haa 1880. Aikokusha sosaa ko e lewru feebariyee 1875, ko Itagaki Taisuke, e nder fedde politik liberal ngam jokkondirde Risshisha mum e Dillere Ndimaagu e Hakkeeji Yimɓe. Nde fusi ko e hitaande ndee tan, nde Ōkubo Toshimichi fodani Itagaki wonde laamu nguu maa winndu doosgal leydi. Nde doosgal leydi feeñaani e lewru suwee 1878, Itagaki ummini Aikokusha, innitiri ɗum Ligue pour l’établissement d’Assemblée Nationale. Faandaare mayre adannde ko ɗaɓɓude e laamu nguu nde sosata asaambele ngenndi. Nde inniraa ko lannda Liberal, nde Itagaki sosi e lewru oktoobar 1881. Aikokusha fotaani jiiɓde e Aikoku Kōtō, walla e dille ultranationaliste en ceertuɗe caggal ɗuum jogiiɗe inɗe nannduɗe. Ƴeew kadi Doggol lanndaaji liberal en Demokaraasi liberal Liberalism to leydi Japon Tuugnorgal 4tw4cc0ri3o5o9u1gk3xye70wa7l60m 115152 115151 2025-07-03T12:31:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115152 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aikokusha (愛国社; "Fedde yiɗɓe leydi") ko lannda politik e fuɗɗoode jamaanu Meiji to Japon tuggi 1875 haa 1880. Aikokusha sosaa ko e lewru feebariyee 1875, ko Itagaki Taisuke, e nder fedde politik liberal ngam jokkondirde Risshisha mum e Dillere Ndimaagu e Hakkeeji Yimɓe. Nde fusi ko e hitaande ndee tan, nde Ōkubo Toshimichi fodani Itagaki wonde laamu nguu maa winndu doosgal leydi. Nde doosgal leydi feeñaani e lewru suwee 1878, Itagaki ummini Aikokusha, innitiri ɗum Ligue pour l’établissement d’Assemblée Nationale. Faandaare mayre adannde ko ɗaɓɓude e laamu nguu nde sosata asaambele ngenndi. Nde inniraa ko lannda Liberal, nde Itagaki sosi e lewru oktoobar 1881. Aikokusha fotaani jiiɓde e Aikoku Kōtō, walla e dille ultranationaliste en ceertuɗe caggal ɗuum jogiiɗe inɗe nannduɗe. Ƴeew kadi Doggol lanndaaji liberal en Demokaraasi liberal Liberalism to leydi Japon Tuugnorgal.<ref name="Hayes2009">{{cite book|title=Introduction to Japanese Politics|url=https://books.google.com/books?id=9bcO2TlTQ24C&pg=PA67|accessdate=8 May 2016|date=15 May 2009|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-2742-1|page=67}}</ref> = Aikokusha = * 34sthssscz5zhrxuoz06fwmfrmsypgr Aioi Bridge 0 29917 115153 2025-07-03T12:35:10Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115153 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo. Tariya Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu. Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum. Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima. Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima. Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback i0m1h0vjk4f0cmiza173irbat7i0p7g 115154 115153 2025-07-03T12:38:36Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115154 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo. Tariya Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu. Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum. Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima. Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima. Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=239|language=en}}</ref> b33htqnp7ngfuqfy6mm508nxgdosmci 115155 115154 2025-07-03T12:39:39Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115155 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo. Tariya Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu. Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum. Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima. Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima. Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=239|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=202|language=en}}</ref> qqphlmuo2fqnniek8d38errdn08wmib 115156 115155 2025-07-03T12:40:43Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115156 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ponto Aioi (相生橋, aioi bashi) ko ponto gonɗo e mbaadi T mo meeɗaa yiyeede, to Hiroshima, Japon. Pont gadano oo, mahaaɗo e hitaande 1932, ko kañum woni nokku ɗo bommbo atomik Hiroshima 1945 fotnoo waɗeede ɗoo, sibu mbaadi mum ina weeɓi anndeede e weeyo, tee nokku mum ina ɓadii hakkunde wuro ngoo. Pont jooni oo mahaa ko e hitaande 1983 e sifaa nannduɗo e asliijo oo. Tariya Pont oo mahaa ko e hitaande 1932 ngam otooji laabi. Njuuteeki maggal ko ina tolnoo e 120 meeter (400 meeteer) ina fawii e maayo Honkawa e Motoyasu. Enola Gay ƴetti ponndol ngol, yaltini bommbo oo so tawii ko e nder gite mum. Bommbo oo yani e nokku mo fotnoo yahde, o yani e pont oo fotde 240 meeter (800 meeteer), o yani e opitaal Shima e nokku mum. Nde tawnoo ɓuuɓol atomik ngol halkaani, pont oo waɗii bonneede no feewi. Caggal nde jolngo ngoo yani, neɗɗo daɗnooɗo e kewu nguu siftinii wonde ina seedtoo wonde pont Aioi ina ƴetta meeteeruuji keewɗi e weeyo, tan ina jooɗii e dow ŋoral mum caggal ɗuum. Caggal wolde ndee, pont oo feewnaama, woni e golle fotde duuɓi capanɗe nay, hade mum lomtineede e hitaande 1983, pont keso nannduɗo e pont gadano oo. Feccere heddiinde e ŋoral leydi ummoraade e ponto asliijo oo, caggal ɗuum rokkaama to nokku ciftorgol jam Hiroshima. Feccere ɓurnde juutde e pont oo ina taƴa maayo Ōta to bannge worgo duunde nde ina waɗi diiwaan Nakajima-cho [ja]. Dow "T" ina jokkondiri e ponto mawɗo oo e duunde ndee, kadi ko kañum kadi woni damal fuɗnaange nokku ciftorgol jam Hiroshima. Railing pont Aioi oo ɓuuɓtii e ɓuuɓri bommbo atomik Tuugnorgal Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 239. Ɗemngal 978-1476791739. Widen, Piyeer (1984). Ñalawma gadano oo : ko adii Hiroshima e caggal mum. Simon e Suuster. h. 202. ISBN 978-1476791739. Hoore, Eteefan (1987). Hirosimaa. Londres: Jaaynde Dryad. h. 20. ISBN 978-0852196953. Jokkondire yaajɗe Jaayɗe jowitiiɗe e Ponto Aioi to Wikimedia Njillu virtuel to nokku ciftorgol jam Hiroshima: Pont Aioi Arsiif 2021-02-03 to masiŋ Wayback.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=239|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Wyden|first=Peter|title=Day one: before Hiroshima and after|publisher=[[Simon and Schuster]]|year=1984|isbn=978-1476791739|pages=202|language=en}}</ref>.<ref name="HiroshimaHoare1987">{{Cite book|last=Hoare|first=Stephen|title=Hiroshima|publisher=Dryad Press|year=1987|isbn=978-0852196953|location=London|page=20|language=en}}</ref> ci1xjt67ovr60forn2k6io38cmlq9o1 Akamatsu clan 0 29918 115157 2025-07-03T12:44:13Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115157 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Akamatsu ( 赤松氏 , Akamatsu-shi ) ko leñol Japonnaajo, iwdi mum ko Minamoto no Morifusa mo Murakami-Genji (leñol Minamoto). Tariya Ɓe ngoniino shugo-daimyō mawɓe to Harima e jamaanu Sengoku. Leñol ngol sosaa ko e hitaande 1366, ko Akamatsu Norimura sosi ɗum caggal nde o hawri e Ashikaga Takauji ngam haɓaade laamu Kamakura, ɓe ngoni ko e galleeji nay tan mbaɗaama mbaawka ardaade laamu Samurai e jamaanu laamu Muromachi. E jamaanu laamu Ōnin no ran (1467-1477), Akamatsu Masanori jeyaa ko e mawɓe senerooji leñol Hosokawa. Hooreejo leñol ngol to Shizuoka e nder diiwaan Suruga wonti baron kazoku e hitaande 1887. Leñol Shinmen ko caltal Akamatsu. Suɓo terɗe leñol ngol Maandeeji yanaande Akamatsu to Harima Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande. Akamasu Norimura (duuɓi 1277 haa 1350). Akamatsu Norisuke (1314-1371). Akaamasu Mitsusuke (1381-1441). Akamatsu Sadaura Akamasu Masanori (maayi ko e hitaande 1577) Akamatsu Yosisuke Akamatsu Norifusa (duuɓi 1559 haa 1598) Ƴeew kadi Akamatsu Toshoin Duuɓi Yubay (1290-1348) Teskorɗe ch0ya4vf2gy5q9p95raenu98zmtgpey 115158 115157 2025-07-03T12:48:13Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115158 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Akamatsu ( 赤松氏 , Akamatsu-shi ) ko leñol Japonnaajo, iwdi mum ko Minamoto no Morifusa mo Murakami-Genji (leñol Minamoto). Tariya Ɓe ngoniino shugo-daimyō mawɓe to Harima e jamaanu Sengoku. Leñol ngol sosaa ko e hitaande 1366, ko Akamatsu Norimura sosi ɗum caggal nde o hawri e Ashikaga Takauji ngam haɓaade laamu Kamakura, ɓe ngoni ko e galleeji nay tan mbaɗaama mbaawka ardaade laamu Samurai e jamaanu laamu Muromachi. E jamaanu laamu Ōnin no ran (1467-1477), Akamatsu Masanori jeyaa ko e mawɓe senerooji leñol Hosokawa. Hooreejo leñol ngol to Shizuoka e nder diiwaan Suruga wonti baron kazoku e hitaande 1887. Leñol Shinmen ko caltal Akamatsu. Suɓo terɗe leñol ngol Maandeeji yanaande Akamatsu to Harima Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande.bAkamasu Norimura (duuɓi 1277 haa 1350). Akamatsu Norisuke (1314-1371). Akaamasu Mitsusuke (1381-1441). Akamatsu Sadaura Akamasu Masanori (maayi ko e hitaande 1577) Akamatsu Yosisuke Akamatsu Norifusa (duuɓi 1559 haa 1598) Ƴeew kadi Akamatsu Toshoin Duuɓi Yubay (1290-1348) Akamatsu clan p0qynqp38w43kju4u7m2ujwbgc3bgcb Akashi pedestrian bridge accident 0 29919 115159 2025-07-03T12:50:45Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115159 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo. Tuugnorgal bfzysf5slo4a6brw2s9zht5cxmzzn5p 115160 115159 2025-07-03T12:52:37Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115160 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo. == Tuugnorgal.<ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html Ex-cop pleads not guilty in fatal '01 Akashi crush] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121030755/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html|date=21 January 2012}}", ''[[Japan Times]]'', 20 January 2012, p. 1.</ref> == alt3p1y09r3sr0cr1h1urggrwdewe3b 115161 115160 2025-07-03T12:53:31Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115161 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo. == Tuugnorgal.<ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html Ex-cop pleads not guilty in fatal '01 Akashi crush] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121030755/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html|date=21 January 2012}}", ''[[Japan Times]]'', 20 January 2012, p. 1.</ref><ref>Hegel, George, "[http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html 2.1 Crowd Disasters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234345/http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html|date=2012-03-13}}", Crowd Modelling Ltd., 2011.</ref> == 9jyocmo6pub1abb9bgi9zsm8infx1kn 115162 115161 2025-07-03T12:54:53Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115162 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aksidaa ponto yahooɓe Akashi (明石歩道橋事故, Akashi hodōkyō jiko) ko ɓuuɓri aadee waɗi ñalnde 21 sulyee 2001 to Akashi, Hyōgo, Japon. E nder haala kaa, jamaanu keewngu nguu ina jokki e yahde e werlaa mo feccere mum udditaa, ina yahra e Stasiyoŋ Asagiri caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere fijirde. Ko ɗum addani mboros o warde yimɓe 11, tawi heen 2 ko mawɓe e sukaaɓe 9, 183 neɗɗo ngañiima heen. Caggal ɗuum, ardiiɓe siwil e kisal njoyo ñaawaama sabu mum en waasde haɗde musiiba oo. == Tuugnorgal.<ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html Ex-cop pleads not guilty in fatal '01 Akashi crush] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121030755/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20120120a2.html|date=21 January 2012}}", ''[[Japan Times]]'', 20 January 2012, p. 1.</ref><ref>Hegel, George, "[http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html 2.1 Crowd Disasters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234345/http://safercrowds.com/CrowdDisasters.html|date=2012-03-13}}", Crowd Modelling Ltd., 2011.</ref> <ref>[[Kyodo News]], "[http://www.japantimes.co.jp/news/2013/02/21/national/ex-cop-off-hook-for-akashi-01-fatal-crush/#.USVLh2dy1yI Ex-cop off hook for Akashi ’01 fatal crush]", ''[[Japan Times]]'', 21 February 2013, p. 1</ref> == matnv6flau1qt1jpxlzb348x54c1t5p Akō Unka ware 0 29920 115165 2025-07-03T14:46:43Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115165 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Akō Unka ware (赤穂雲火焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Akō, Hyōgo prefecture. References i1zz1sbmezirvpj4xzz416qc2a4e0et 115166 115165 2025-07-03T14:48:14Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115166 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Akō Unka ware (赤穂雲火焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Akō, Hyōgo prefecture. References.<ref>{{Cite web|url=http://teaceremony-kyoto.com/2016/01/travel-japan-in-a-tea-room/|title=Travel Japan in a tea room &#124; Tea Ceremony Koto/ Kimono & Tea ceremony|date=24 October 2017}}</ref> sxb53hbof3hycmajgm81utko544aulk Anchi ware 0 29921 115167 2025-07-03T14:52:23Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115167 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Anchi ware (庵地焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Agano, Niigata prefecture. References grcfvuj4q6678jdoruhpgp4rlfqsuvq 115168 115167 2025-07-03T14:54:32Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115168 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Anchi ware (庵地焼) is a type of Japanese pottery traditionally made in Agano, Niigata prefecture. References.<ref>[http://www.week.co.jp/kankou/庵地焼旗野窯/ 庵地焼 旗野窯 のスポット情報] week.co.jp</ref> 50fwyy1k5lm3vl7t7jk94who91mtybj Anenokōji clan 0 29922 115169 2025-07-03T15:10:46Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115169 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Anenokōji (姉小路氏, Anenokōji-shi), ko fedde kuge kin Japonnaaɓe. Catal kadet e leñol ngol ko daimyōs mo diiwaan Hida. Tariya Leñol ngol ina wiya iwdi Sanjō Sanefusa (1146-1224) jeyaaɗo e leñol Fujiwara. Hooreejo leñol ngol wonti limto kazoku e jamaanu Meiji. Tuugnorgal 3nh9z6x4tbqaxxcm57z09kche67t32s 115170 115169 2025-07-03T15:12:58Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115170 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Anenokōji (姉小路氏, Anenokōji-shi), ko fedde kuge kin Japonnaaɓe. Catal kadet e leñol ngol ko daimyōs mo diiwaan Hida. Tariya Leñol ngol ina wiya iwdi Sanjō Sanefusa (1146-1224) jeyaaɗo e leñol Fujiwara. Hooreejo leñol ngol wonti limto kazoku e jamaanu Meiji. == Tuugnorgal.<ref name="papinot2">[[Edmond Papinot|Papinot, Jacques Edmond Joseph]]. (1906). ''Dictionnaire d’histoire et de géographie du Japon''; Papinot, (2003). [http://www.unterstein.net/Toyoashihara-no-Chiaki-Nagaioaki-no-Mitsuho-no-Kuni/NobiliaireJapon.pdf "Anenokōji" at ''Nobiliare du Japon'', p. 2]; retrieved 2013-4-11.</ref> A [[Anekōji clan|cadet branch]] of the clan were ''[[Daimyō|daimyōs]]'' of [[Hida Province]].<ref name="papinot2" /> == pmd0mgmd7oej7zhpw3kkofq8edgpb9w Aoki Kazuoki 0 29923 115171 2025-07-03T15:15:30Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115171 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aoki Kazuoki (1822 – 26 suwee 1849) ko daimyō 12ɓo Domen Asada e nder diiwaan Settsu, Japon, kadi ko tergal e leñol Aoki. Kazuoki ko ɓiy Aoki Kazusada jeegom, daimyō 10ɓo. E hitaande 1847 o lomtii mawniiko biyeteeɗo Shigetatsu, o woppi laamu. Kazuoki sankii ñalnde 26 suwee 1849, tawi omo yahra e duuɓi 28, tawi ko daimyō tan woni duuɓi ɗiɗi. Innde makko Buddhist caggal maayde makko ko 玄了院殿俊徳義勇大居士. Tuugnorgal dijcuzgmyagpakkx3c1f6uajya9snxs 115172 115171 2025-07-03T15:17:20Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115172 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aoki Kazuoki (1822 – 26 suwee 1849) ko daimyō 12ɓo Domen Asada e nder diiwaan Settsu, Japon, kadi ko tergal e leñol Aoki. Kazuoki ko ɓiy Aoki Kazusada jeegom, daimyō 10ɓo. E hitaande 1847 o lomtii mawniiko biyeteeɗo Shigetatsu, o woppi laamu. Kazuoki sankii ñalnde 26 suwee 1849, tawi omo yahra e duuɓi 28, tawi ko daimyō tan woni duuɓi ɗiɗi. Innde makko Buddhist caggal maayde makko ko 玄了院殿俊徳義勇大居士. == Tuugnorgal.<ref>{{Cite book|last=日外アソシエーツ|url=https://books.google.com/books?id=qRgQAQAAMAAJ&q=%22%E9%9D%92%E6%9C%A8%20%E4%B8%80%E8%88%88%22%20-wikipedia%201849|title=人物物故大年表日本人編: 古代〜1945|date=December 2005|publisher=日外アソシエーツ|isbn=978-4-8169-1958-9|pages=450|language=ja}}</ref> == 10sv5p23laegf5gp10bfns8s9iv3v80 Aono Domain 0 29924 115173 2025-07-03T15:20:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115173 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Domen Aono (青野藩, Aono-han) ko domen Japon juutɗo e jamaanu Edo, woni ko e diiwaan Mino (diiwaan Gifu hannde oo). Nde woodnoo ko juuti e teeminannde 17ɓiire, nde laaminoo ko leñol Inaba. Doggol Joom en Leñol Inaba (Fudai; 12 000 koku) Masatsugu Masayosi Masayasu b4vztvxmdswmdwjopbkdsp70grtmg9k Arakawa clan 0 29925 115174 2025-07-03T15:23:55Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115174 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Arakawa (Arakawa-shi) ko leñol Japonnaaɓe iwdi Minamoto no Tsunemoto (894-961)[1] mo Seiwa-Genji. Tariya Arakawa woni innde asliire ɓesngu ngu fuɗɗii innirde hoore mum "leñol Ina" nde ngu ummii e diiwaan Ina e nder diiwaan Shinano e nder diiwaan Nagano hannde oo. Ngolɗoo laawol ko laamu Ashikaga yamiri ɗum e teeminannde 15ɓiire. Tuugnorgal dn00lctd61cjphiw42i6b3hr9sl1sq2 115175 115174 2025-07-03T15:25:49Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115175 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Arakawa (Arakawa-shi) ko leñol Japonnaaɓe iwdi Minamoto no Tsunemoto (894-961) mo Seiwa-Genji. Tariya Arakawa woni innde asliire ɓesngu ngu fuɗɗii innirde hoore mum "leñol Ina" nde ngu ummii e diiwaan Ina e nder diiwaan Shinano e nder diiwaan Nagano hannde oo. Ngolɗoo laawol ko laamu Ashikaga yamiri ɗum e teeminannde 15ɓiire.<ref name="takahashi7">Takahashi, Tomoko T. (2011). [https://books.google.com/books?id=CG5vn9tK2gkC&pg=PA7&dq= ''Samurai and Cotton: A Story of Two Life Journeys in Japan and America,'' p. 7].</ref> Tuugnorgal t4uby4iw2zw26h62d47dx72g0o2mg7u 115176 115175 2025-07-03T15:26:45Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115176 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Leñol Arakawa (Arakawa-shi) ko leñol Japonnaaɓe iwdi Minamoto no Tsunemoto (894-961) mo Seiwa-Genji. Tariya Arakawa woni innde asliire ɓesngu ngu fuɗɗii innirde hoore mum "leñol Ina" nde ngu ummii e diiwaan Ina e nder diiwaan Shinano e nder diiwaan Nagano hannde oo. Ngolɗoo laawol ko laamu Ashikaga yamiri ɗum e teeminannde 15ɓiire.<ref name="takahashi7">Takahashi, Tomoko T. (2011). [https://books.google.com/books?id=CG5vn9tK2gkC&pg=PA7&dq= ''Samurai and Cotton: A Story of Two Life Journeys in Japan and America,'' p. 7].</ref>.<ref name="papinot15">[[Edmond Papinot|Papinot, Jacques Edmond Joseph]]. (1906). ''Dictionnaire d’histoire et de géographie du Japon''; Papinot, (2003). [http://www.unterstein.net/Toyoashihara-no-Chiaki-Nagaioaki-no-Mitsuho-no-Kuni/NobiliaireJapon.pdf "Ina" at ''Nobiliare du Japon'', p. 15]; retrieved 2013-4-11.</ref> Tuugnorgal 5rvkrh0ezc3wi7d5ivk8k4b5a5k0rom Asaka-no-miya 0 29926 115177 2025-07-03T15:29:34Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115177 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Asaka (朝香) ōke (galle laamɗo) ko caltal go’aɓal ɓurngal ɓooyde e galle laamɗo Japon sosaangal e calɗi galle Fushimi-no-miya. Asaka-no-miya Galle Asaka-no-miya oo ko laamɗo biyeteeɗo Yasuhiko Asaka, ɓiy laamɗo biyeteeɗo Kuni Asahiko go’o. O heɓi galle oo ko e juuɗe laamɗo Meiji e hitaande 1906. O gaañiiɗo e aksidaa oto to Farayse e hitaande 1923, laamɗo oo heddii e leydi hee ina selli, o janngi ko heewi e pinal Farayse. Laamɗo debbo oo arii Farayse ngam ñamminde mo, o janngi ko heewi e Art Deco e hitaande 1925. Nde o arti Japon, laamɗo oo ƴetti golle ardorde e nder konu njiimaandi Shanghai e garde laamɗo, o wonti seneraal konu. Ko o gardinooɗo konu Japon caggal wuro Nanjing e lewru desaambar 1937, Asaka ardii warngooji keewɗi baɗnooɗi e teemedde ujunnaaje soldateeɓe Siin e siwil en e nder ko anndiraa warngooji Nanjing. E nder duuɓi udditiiɗi wolde Pasifik o feewnitii Konu e Navy ngam jokkondire e leydi mawndi. Laamɗo Yasuhiko naati e deƴƴere mawnde e nder galle laamɗo e hitaande 1947, o ƴetti golf. O sankii ko hitaande 1981; estaad makko summer ko hannde woni otel. Innde Jibinaama Nafoore Retiree Maayi 1 Laamiiɗo Asaka Yasuhiko (Asaka-no-miya Yasuhiko-ō) 1887 1906 1946 1981 2 1912 1981 . 1994 3 Asaka Tomohiko (朝香 誠彦, Asaka Tomohiko) 1944 1994 . Asaka Takahiko Laamiiɗo Asaka Takahiko e debbo mum (febariyee 1938) Laamɗo Takahiko ko ɓiy mawɗo Asaka Yasuhiko. Ko o lietnaa kolonel e darorɗe wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1947, o woppi darnde makko laamɗo, o ƴetti innde Asaka Takahiko. Tuugnorgal qgrk9yf3xgal3kpdc8pw1wpy7udmkms 115178 115177 2025-07-03T15:32:10Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115178 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Asaka (朝香) ōke (galle laamɗo) ko caltal go’aɓal ɓurngal ɓooyde e galle laamɗo Japon sosaangal e calɗi galle Fushimi-no-miya. Asaka-no-miya Galle Asaka-no-miya oo ko laamɗo biyeteeɗo Yasuhiko Asaka, ɓiy laamɗo biyeteeɗo Kuni Asahiko go’o. O heɓi galle oo ko e juuɗe laamɗo Meiji e hitaande 1906. O gaañiiɗo e aksidaa oto to Farayse e hitaande 1923, laamɗo oo heddii e leydi hee ina selli, o janngi ko heewi e pinal Farayse. Laamɗo debbo oo arii Farayse ngam ñamminde mo, o janngi ko heewi e Art Deco e hitaande 1925. Nde o arti Japon, laamɗo oo ƴetti golle ardorde e nder konu njiimaandi Shanghai e garde laamɗo, o wonti seneraal konu. Ko o gardinooɗo konu Japon caggal wuro Nanjing e lewru desaambar 1937, Asaka ardii warngooji keewɗi baɗnooɗi e teemedde ujunnaaje soldateeɓe Siin e siwil en e nder ko anndiraa warngooji Nanjing. E nder duuɓi udditiiɗi wolde Pasifik o feewnitii Konu e Navy ngam jokkondire e leydi mawndi. Laamɗo Yasuhiko naati e deƴƴere mawnde e nder galle laamɗo e hitaande 1947, o ƴetti golf. O sankii ko hitaande 1981; estaad makko summer ko hannde woni otel. Innde Jibinaama Nafoore Retiree Maayi 1 Laamiiɗo Asaka Yasuhiko (Asaka-no-miya Yasuhiko-ō) 1887 1906 1946 1981 2 1912 1981 . 1994 3 Asaka Tomohiko (朝香 誠彦, Asaka Tomohiko) 1944 1994 . Asaka Takahiko Laamiiɗo Asaka Takahiko e debbo mum (febariyee 1938) Laamɗo Takahiko ko ɓiy mawɗo Asaka Yasuhiko. Ko o lietnaa kolonel e darorɗe wolde adunaare ɗimmere. E hitaande 1947, o woppi darnde makko laamɗo, o ƴetti innde Asaka Takahiko. == Tuugnorgal<ref>{{Cite web|url=https://www.census.gov/genealogy/names/names_files.html|title=1990 Census Name Files<!-- Bot generated title -->|access-date=2017-12-06|archive-date=2010-10-07|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20101007112151/http%3A//www%2Ecensus%2Egov/genealogy/names/names_files%2Ehtml|url-status=live}}</ref> == 348fhzkn5309yrdezpqsk5xhpe0jn0x Ashikaga Yoshizumi 0 29927 115179 2025-07-03T15:36:54Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115179 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka. Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo. Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo. Caalaje 1gaa01pun8lkmino1hkslxg0al54q9g 115180 115179 2025-07-03T15:38:58Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115180 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka. Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo. Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo. Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491) Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa Adopted Mother: Hino Tomiko Wife: Hino Akiko Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori Children: Ashikaga Yoshiharu by Akiko Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku Events of Yoshizumi's bakufu Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun: 1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun. 1495 – Hōjō Sōun captures Odawara. 1500 – Go-Kashiwabara succeeds. Eras of Yoshizumi's bakufu The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō. Meiō (1492–1501) Bunki (1501–1504) Eishō (1504–1521) Notes Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298. Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son) Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son." Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books Ackroyd, p. 331. Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books References 9mqyujs6mekzyw9aywsg622txuw3zqq 115181 115180 2025-07-03T15:41:42Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115181 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka. Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo. Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo. Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491) Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa Adopted Mother: Hino Tomiko Wife: Hino Akiko Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori Children: Ashikaga Yoshiharu by Akiko Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku Events of Yoshizumi's bakufu Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun: 1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun. 1495 – Hōjō Sōun captures Odawara. 1500 – Go-Kashiwabara succeeds. Eras of Yoshizumi's bakufu The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō. Meiō (1492–1501) Bunki (1501–1504) Eishō (1504–1521) Notes Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298. Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son) Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son." Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books Ackroyd, p. 331. Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books References.<ref name="titsingh362">Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 362.|page=362}}</ref> His childhood name was Seikō (清晃), Yoshizumi was first called Yoshitō (sometimes translated as Yoshimichi), then Yoshitaka.<ref>Ackroyd, Joyce. (1982). ''Lessons from History: The Tokushi Yoron'', p. 298.</ref> 95hyp0a5iy7gulp19a52drs4kzxdbfi 115182 115181 2025-07-03T15:43:27Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115182 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka. Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo. Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo. Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491) Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa Adopted Mother: Hino Tomiko Wife: Hino Akiko Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori Children: Ashikaga Yoshiharu by Akiko Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku Events of Yoshizumi's bakufu Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun: 1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun. 1495 – Hōjō Sōun captures Odawara. 1500 – Go-Kashiwabara succeeds. Eras of Yoshizumi's bakufu The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō. Meiō (1492–1501) Bunki (1501–1504) Eishō (1504–1521) Notes Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298. Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son) Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son." Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books Ackroyd, p. 331. Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books References.<ref name="titsingh362">Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 362.|page=362}}</ref> His childhood name was Seikō (清晃), Yoshizumi was first called Yoshitō (sometimes translated as Yoshimichi), then Yoshitaka.<ref>Ackroyd, Joyce. (1982). ''Lessons from History: The Tokushi Yoron'', p. 298.</ref><nowiki></ref></nowiki> He was installed by [[Hosokawa Masamoto]] as ''[[Shōgun|Sei-i Taishōgun]]''.<ref name="titsingh3622" /> He was stripped of the title in 1508 by the 10th ''shōgun'' [[Ashikaga Yoshitane]], who became ''shōgun'' for a second period of time.<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 367.|page=367}}</ref> 04gjnua0e5fsplg0ypn7efo508pr83m 115183 115182 2025-07-03T15:44:50Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115183 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ashikaga Yoshizumi (足利 義澄; 15 lewru Yarkomaa 1481 – 6 Suwee 1511) ko shōgun 11ɓo e laamu Ashikaga laamiiɗo tuggi 1494 haa 1508 e jamaanu Muromachi to Japon. Ko o ɓiy Ashikaga Masatomo e taaniiko shōgun jeegom biyeteeɗo Ashikaga Yoshinori. Innde makko gila e cukaagu ko Seikō (清晃), Yoshizumi adii wiyeede ko Yoshitō (heen sahaaji ina firtee Yoshimichi), caggal ɗuum Yoshitaka. Yoshizumi ko jom suudu 8ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshimasa ƴetti ɗum. Ko Hosokawa Masamoto toɗɗii mo, hono Sei-i Taishōgun.O ittaa tiitoonde ndee e hitaande 1508, ko shōgun 10ɓo biyeteeɗo Ashikaga Yoshitane, wonti shōgun e nder dumunna ɗiɗaɓo. Ɓiɓɓe Yoshizumi ɗiɗo maa ngon e koye mum en shōgun en. Ashikaga Yoshiharu maa jogo doole innde hono shōgun Muromachi sappo e ɗiɗaɓo; e Ashikaga Yoshihide ƴetti doole innde ko shōgun sappo e nayaɓo. Father: Ashikaga Masatomo (1435–1491) Mother: daughter of Mushanakoji Takamitsu Adopted Father: Ashikaga Yoshimasa Adopted Mother: Hino Tomiko Wife: Hino Akiko Concubine: speculated daughter of Shiba Yoshihiro or daughter of Rokkaku Takayori Children: Ashikaga Yoshiharu by Akiko Ashikaga Yoshitsuna by daughter of Shiba or Rokkaku Events of Yoshizumi's bakufu Significant events shape the period during which Yoshizumi was shōgun: 1494 – Hosokawa Masamoto has Yoshizumi appointed shōgun. 1495 – Hōjō Sōun captures Odawara. 1500 – Go-Kashiwabara succeeds. Eras of Yoshizumi's bakufu The years in which Yoshizumi was shogun are more specifically identified by more than one era name or nengō. Meiō (1492–1501) Bunki (1501–1504) Eishō (1504–1521) Notes Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, p. 362., p. 362, at Google Books Ackroyd, Joyce. (1982). Lessons from History: The Tokushi Yoron, p. 298. Ackroyd, p. 298; n.b., Shōgun Yoshimasa was succeeded by shōgun Yoshihisa (Yoshimasa's natural son), then by shōgun Yoshitane (Yoshimasa's first adopted son), and then by shōgun Yoshizumi (Yoshimasa's second adopted son) Titsingh, p. 367., p. 367, at Google Books Ackroyd, p. 385 n104; excerpt, "Some apparent contradictions exist in various versions of the pedigree owing to adoptions and name-changes. Yoshitsuna (sometimes also read Yoshikore) changed his name and was adopted by Yoshitane. Some pedigrees show Yoshitsuna as Yoshizumi's son, and Yoshifuyu as Yoshizumi's son." Titsingh, p. 370., p. 370, at Google Books Titsingh, p. 386., p. 386, at Google Books Ackroyd, p. 331. Titsingh, pp. 362–371., p. 362, at Google Books References.<ref name="titsingh362">Titsingh, Isaac. (1834). {{Google books|18oNAAAAIAAJ|''Annales des empereurs du japon'', p. 362.|page=362}}</ref> His childhood name was Seikō (清晃), Yoshizumi was first called Yoshitō (sometimes translated as Yoshimichi), then Yoshitaka.<ref>Ackroyd, Joyce. (1982). ''Lessons from History: The Tokushi Yoron'', p. 298.</ref><nowiki></ref></nowiki> He was installed by [[Hosokawa Masamoto]] as ''[[Shōgun|Sei-i Taishōgun]]''.<ref name="titsingh3622" /> He was stripped of the title in 1508 by the 10th ''shōgun'' [[Ashikaga Yoshitane]], who became ''shōgun'' for a second period of time.<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 367.|page=367}}</ref>"<nowiki></ref></nowiki> [[Ashikaga Yoshiharu]] would hold nominal powers as the twelfth Muromachi ''shōgun'';<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 370.|page=370}}</ref> and [[Ashikaga Yoshihide]] assumed nominal powers as the fourteenth ''shōgun''.<ref>Titsingh, {{Google books|18oNAAAAIAAJ|p. 386.|page=386}}</ref> 7xhyp2la915s0dkh3nt4ufkqmt1n694 Ason 0 29928 115184 2025-07-03T15:48:58Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115184 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi. Tariya Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe. Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en. E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo. Jogiiɓe teskaaɓe Ason teskini ko: bsd12ztecbm48auuvxlvf3i5y7tzq2v 115185 115184 2025-07-03T15:50:22Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115185 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi. Tariya Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe. Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en. E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo. Jogiiɓe teskaaɓe Ason teskini ko:Fujiwara no Ason, awarded by Emperor Tenji to Nakatomi no Kamatari in 668; the origin of the Fujiwara clan Minamoto no Ason, first awarded to his non-heir sons by Emperor Saga (786–842); the origin of the Minamoto clan Taira no Ason, awarded to his grandson by Emperor Kammu (737–806); see also Taira clan Notable holders of Ason were: Kakinomoto no Ason Hitomaro, poet (c. 662–710) Isonokami no Ason Maro, statesman, possibly buried in Takamatsuzuka Tomb (640–717) Kasa no Ason Maro, poet better known as Sami Mansei (fl. 720) Ariwara no Narihira Ason, poet (825–880) Miyamoto no Kintada Ason, poet (889–948) Fujiwara no Toshiyuki Ason, poet (fl. 900) Onakatomi no Yoshinobu Ason, poet (921–991) Minamoto no Muneyuki Ason, poet (d. 983) Fujiwara no Ason Sadaie, poet and scholar (1162–1241) Taiganin den Taira no Ason Iga no Kami Raiodo Hon Daikoji, founder of Tenshin Shōden Katori Shintō-ryū (1387–1488) See also Sukune Mahito Muraji References lsa80h2jq71pryr8sizwok4xe3bwkjb 115186 115185 2025-07-03T15:52:40Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115186 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi. Tariya Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe. Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en. E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo. Jogiiɓe teskaaɓe Ason teskini ko:Fujiwara no Ason, awarded by Emperor Tenji to Nakatomi no Kamatari in 668; the origin of the Fujiwara clan Minamoto no Ason, first awarded to his non-heir sons by Emperor Saga (786–842); the origin of the Minamoto clan Taira no Ason, awarded to his grandson by Emperor Kammu (737–806); see also Taira clan Notable holders of Ason were: Kakinomoto no Ason Hitomaro, poet (c. 662–710) Isonokami no Ason Maro, statesman, possibly buried in Takamatsuzuka Tomb (640–717) Kasa no Ason Maro, poet better known as Sami Mansei (fl. 720) Ariwara no Narihira Ason, poet (825–880) Miyamoto no Kintada Ason, poet (889–948) Fujiwara no Toshiyuki Ason, poet (fl. 900) Onakatomi no Yoshinobu Ason, poet (921–991) Minamoto no Muneyuki Ason, poet (d. 983) Fujiwara no Ason Sadaie, poet and scholar (1162–1241) Taiganin den Taira no Ason Iga no Kami Raiodo Hon Daikoji, founder of Tenshin Shōden Katori Shintō-ryū (1387–1488) See also Sukune Mahito Muraji References<ref name=":0">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica international encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Ason|oclc=55231838}}</ref> origzkcwatxuha8pevszrrnn56z23bh 115187 115186 2025-07-03T15:54:34Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115187 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ason (朝臣, Ason, Asomi) ko innde teddunde ndonaandi to Japon, huutorteende ko ɓuri heewde ko hakkunde yontaaji Asuka e yontaaji Heian. E fuɗɗoode, ko nde ɗiɗmere ɓurnde toowde, les Mahito, rokketeende terɗe galle laamɗo, kono caggal jamaanu Heian nde wonti ɓurnde toowde e tiitooɗe tedduɗe jeetati ɗee : Ason, Mahito, Sukune, Imiki, Michinoshi, Omi, Muraji, e Inagi. Tariya Tiitoonde ndee sosaa ko e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati, bayyinaaɗi e hitaande 684 e laamu laamɗo Tenmu, ko ɗum woni darnde mum ɗiɗmere ɓurnde toowde. Ko noon ne kadi, Asomi fuɗɗorii rokkeede ko leƴƴi tedduɗi ɓurɗi toowde ɗi iwdi mum en heewi wiyde ko laamɓe laamɓe. Hay so tawii leƴƴi ɓurɗi ɓadaade galle laamɗo oo, woni iwdi laamɗo Keitai, ina njiɗnoo ƴellitde Mahito, darnde adannde e nder njuɓɓudi kabaneeji jeetati asliiji ɗii, ɗum yanii e teddungal. E hitaande 802, laamɗo Yasuyo, ɓiy laamɗo Kammu toɗɗaa Yoshimine no Ason Yasuyo, ko ɗum maande wonde o woppii darnde makko laamɗo, o wonti tergal e peerage. Gila e jamaanu Heian, Ason wonti ɓurɗo toowde e kabaneeji jeetati ɗii, fuɗɗii huutoreede e laamɓe laamɓe e iwdi mum en. E joofnirde, denndaangal galleeji jogiiɗi leñol aristokraasi ina njogii tiitoonde Ason, tiitoondeeji keddiiɗi ɗii ina njibina, Ason ina hollita tan darnde neɗɗo e nder renndo. Jogiiɓe teskaaɓe Ason teskini ko:Fujiwara no Ason, awarded by Emperor Tenji to Nakatomi no Kamatari in 668; the origin of the Fujiwara clan Minamoto no Ason, first awarded to his non-heir sons by Emperor Saga (786–842); the origin of the Minamoto clan Taira no Ason, awarded to his grandson by Emperor Kammu (737–806); see also Taira clan Notable holders of Ason were: Kakinomoto no Ason Hitomaro, poet (c. 662–710) Isonokami no Ason Maro, statesman, possibly buried in Takamatsuzuka Tomb (640–717) Kasa no Ason Maro, poet better known as Sami Mansei (fl. 720) Ariwara no Narihira Ason, poet (825–880) Miyamoto no Kintada Ason, poet (889–948) Fujiwara no Toshiyuki Ason, poet (fl. 900) Onakatomi no Yoshinobu Ason, poet (921–991) Minamoto no Muneyuki Ason, poet (d. 983) Fujiwara no Ason Sadaie, poet and scholar (1162–1241) Taiganin den Taira no Ason Iga no Kami Raiodo Hon Daikoji, founder of Tenshin Shōden Katori Shintō-ryū (1387–1488) See also Sukune Mahito Muraji References<ref name=":0">{{Cite book|last=Gibney|first=Frank|title=Britannica international encyclopaedia|publisher=TBS-BRITANNICA|year=1995|location=Japan|at=Ason|oclc=55231838}}</ref> <ref name=":1" /> Although the clans closest to the Imperial House, that is, descendants of [[Emperor Keitai]], were intended to be promoted to ''Mahito'', the first rank in the original eight ''kabane'' system, this fell out of favor with the nobility. In 802, [[Yoshimine no Yasuyo|Prince Yasuyo]], a son of [[Emperor Kammu]] was designated Yoshimine no Ason Yasuyo, an indication that he had renounced his imperial status and became a member of the [[peerage]]. Since the Heian period, ''Ason'' became the highest of the eight ''kabane'', and began to be used by imperial princes and their descendants.<ref>{{Cite book|last=Matsumura|first=Akira|title=Daijisen|publisher=Shōgakkan|year=1995|location=Japan|at=Ason|oclc=949284861}}</ref> 5ocnuyklu02nyqaadqaqnsz8ydsasem Azai Sukemasa 0 29929 115188 2025-07-03T15:57:49Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115188 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Azai Sukemasa (浅井 亮政; 1491 – 21 lewru Yarkomaa 1542) ko hooreejo leñol Azai e jamaanu Sengoku daimiyo. Caggal nde Sukemasa maayi, ɓiyiiko biyeteeɗo Azai Hisamasa wonti hooreejo leñol ngol e hitaande 1542, kono o nanndaani e baaba makko, o meeɗaa wonde gardiiɗo tiiɗɗo. Waasde domenaaji e leñol Rokkaku, o wonti e nokku mum reenoowo Rokkaku. Tuugnorgal 4xlowz1wtmg3u3ymc1m2p4067hp69vf 115189 115188 2025-07-03T16:00:56Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1RefNG#1Lib1Ref 115189 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Azai Sukemasa (浅井 亮政; 1491 – 21 lewru Yarkomaa 1542) ko hooreejo leñol Azai e jamaanu Sengoku daimiyo. Caggal nde Sukemasa maayi, ɓiyiiko biyeteeɗo Azai Hisamasa wonti hooreejo leñol ngol e hitaande 1542, kono o nanndaani e baaba makko, o meeɗaa wonde gardiiɗo tiiɗɗo. Waasde domenaaji e leñol Rokkaku, o wonti e nokku mum reenoowo Rokkaku. == Tuugnorgal.<ref name="kotobank">{{cite web|url=https://kotobank.jp/word/%E6%B5%85%E4%BA%95%E4%BA%AE%E6%94%BF-24961|title=Azai Sukemasa|publisher=koobank|language=ja|access-date=25 November 2021}}</ref> Sukemasa was a retainer of the [[Kyōgoku clan]] but when the Kyōgoku clan declined for conflicts over the succession, the Azai clan came to power with Sukemasa as its [[daimyō]].<ref name="kotobank" /> == 4lohgaegbvofw90epuio0gg5d27f4me